310EV IZBOR ) - Weebly

transcript

VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

9. POTROŠAČEV IZBOR

V.pred. mr. sc. Neven Garača

U ovom poglavlju razmatra se teorija koja opisuje način na koji potrošači donose odluke o tome što kupiti.

Teorija poduzeća koja djeluju na tržištu savršene konkurencije, pruža cjelovitije razumijavanje ponude.

Teorija potrošačevog izbora pruža cjelovitije razumijevanje potražnje.

razumijevanje potražnje.

☺načelo: ljudi se suočavaju sa izborima

Teorija potrošačevog izbora istražuje izbore s kojima se ljudi suočavaju u ulozi potrošača.

1. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI

� ova teorija istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje, odnosno potrošačev izbor

� osnovne kategorije teorije granične korisnosti su korisnosti granična (dodatna, marginalna) korisnost

� korisnost (ukupna korisnost) je subjektivni fenomen i

� korisnost (ukupna korisnost) je subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra

� granična korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra, odnosno ona je promjena, ili povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra

TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI

Granična korisnost Granična korisnost ==

∆∆ Ukupna korisnostUkupna korisnost

∆∆ KoličinaKoličina

� s rastom potrošnje nekog proizvoda, ukupna korisnost raste, ali sve sporije

� razlog – činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti

Brojčani primjer kako korisnost raste s potrošnjom

Količina potrošenog dobra

Ukupna korisnost Granična korisnost

� ukupna korisnost raste s potrošnjom (1), ali po opadajućoj stopi

opadajućoj stopi

� svjetlo plavi blokovi prikazuju dodatnu korisnost svake nove jedinice

Izvor: Tolušić, Z., “Osnove ekonomije - Praktikum”, Osijek 2010. str. 60.

� ukupna korisnost koja se povećava po opadajućoj stopi (I Gossenov zakon)

zakon)

� prikazana je opadajućim stepenicama

Izvor: ibid. str. 60.

Potrošačeva ravnoteža

� potrošač nastoji kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost, odnosno potrošačevu ravnotežu

� potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva rasporediti svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost

Dobro A Dobro B

Količina Korisnost Količina Korisnost

0 0 0 0

1 100 1 60

2 176 2 114

3 242 3 162

4 300 4 204

5 350 5 244

6 392 6 282

7 428 7 318

8 458 8 352

9 482 9 384

10 500 10 414

� otkriti potrošačevu ravnotežu, znači otkriti onu kombinaciju potrošnjedobra A i B koja pruža najveću maksimalnu ukupnu korisnost

Primjer utvrñivanja maksimalne ukupne korisnosti dobara A i B

Dobro A Ukupna korisnost

Dobro B

Količina Korisnost Korisnost Količina

korisnostKoličina Korisnost Korisnost Količina

0 0 414 414 10

1 100 452 352 8

2 176 458 282 6

3 242 446 204 4

4 300 414 114 2

5 350 350 0 0

� iz prethodne tablice evidentno je da maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B

� ova alternativa predstavlja potrošačev optimalni izbor, odnosno potrošačevu ravnotežu

� teorija granične korisnosti omogućuje odreñivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici

� granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene

dobra Cijena

dobra korisnost Graničnajedinicinovčanoj po korisnost Granična =

� teorija granične korisnosti tvrdi da maksimiziranje ukupne korisnosti (potrošačeva ravnoteža) znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara

� iz ovoga se izvodi II Gossenov zakon koji kaže da posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti

novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge, odnosno:

B dobra Cijena

B dobra korisnost Granična

A dobra Cijena

A dobra korisnost Granična=

Utjecaj cijena i dohotka na potrošačev izbor

� promjena cijena dobara, kao i promjena dohotka potrošačaznači i promjenu potrošačeve ravnoteže

� ova promjena potrošačeve ravnoteže govori i o tipu kupljenih dobara

� npr. ako pad cijene robe A, uz ostale neizmijenjene uvjete, poveća potrošnju te robe i smanji potrošnju robe B, nova će

poveća potrošnju te robe i smanji potrošnju robe B, nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su robe A i B supstituti, tj. da je koeficijent križne elastičnosti (Ek) > 0

� isto tako rast dohotka ukoliko se cijene roba ne mijenjaju, može značiti povećanje potrošnje obaju roba

� tada će viša razina potrošnje, odnosno uspostavljena ravnoteža značiti da su oba dobra tzv. normalna, te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed) > 0.

2. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE

2.1. Budžetsko ograničenje

- ljudi troše manje nego što žele, jer je njihova potrošnja ograničena njihovim dohotkom

- proučavanje potrošačevog izbora može se započeti ispitivanjem veze izmeñu dohotka i trošenja

- budžetsko ili dohodovno ograničenje prikazuje kombinacije potrošnje koje si potrošač može priuštiti

Izvor: Mankiw, G. “Osnove ekonomije”, Mate, Zagreb 2006. str. 454.

- nagib budžetskog ograničenja mjeri stopu prema kojoj potrošač može zamijeniti jedno dobro za drugo

- okomita udaljenost jednaka je 500 boca, vodoravna udaljenost je 100 pizza

- nagib budžetskog ograničenja jednak je relativnoj cijeni dvaju dobara = cijena jednog dobra usporeñena sa cijenom drugog

usporeñena sa cijenom drugog

- pizza košta 5 puta više od Pepsija, tako je oportunitetni trošak pizze 5 boca Pepsi

- 1 pizza za 5 boca Pepsija → nagib krivulje

2.2. Preferencije - Što potrošač želi

- kombinacija dobara koju si potrošač može priuštiti uz svoj dani dohodak i cijenu dobra → budžetsko ograničenje

- potrošačevi izbori ne ovise samo o budžetskom ograničenju, nego i o njegovim preferencijama

- preferencije dozvoljavaju potrošaču da izabere izmeñu različitih količina Pepsija i pizze

- ako potrošaču ponudite dvije različite košarice, on izabire onu koja bolje odgovara njegovom ukusu

- ako dvije košarice jednako odgovaraju njegovom ukusu → indiferentan je prema dvjema košaricama

18Izvor: ibid. str. 456.

- krivulja indiferencije prikazuje košarice potrošnje koje čine potrošača jednako sretnim

- slika prikazuje dvije od mnoštva krivulja indiferencije

- smanjenjem potrošnje pizze s točke A, na točku B, potrošnja Pepsija se mora povećati kako bi potrošač bio jednako zadovoljan

- stopa pri kojoj je potrošač spreman supstituirati jedno dobrom drugim = granična stopa supstitucije

- u primjeru granična stopa supstitucije mjeri koliko potrošač zahtjeva Pepsija da kompenzira jedinično smanjenje potrošnje pizze

- krivulje indiferencije nisu ravne linije → granična stopa supstitucije nije ista u svim točkama na danoj krivulji

- stopa prema kojoj je potrošač spreman zamijeniti jedno dobro drugim ovisi o iznosima dobara koje već konzumira

- stopa pri kojoj je potrošač spreman zamijeniti pizzu

- stopa pri kojoj je potrošač spreman zamijeniti pizzu za Pepsi ovisi o tome je li više gladan ili žedan

- budući da potrošači preferiraju veću potrošnju nad manjom, više krivulje indiferencije preferira nad onima postavljenima niže

Četiri svojstva krivulja indiferencije:

1. Više postavljene krivulje indiferencije se preferiraju više u odnosu na niže postavljene.

- sklonost prema većim količinama odražava se i krivuljama indiferencije

2. Krivulje indiferencije su negativnog nagiba.- potrošač voli oba dobra, ako se smanji količina

- potrošač voli oba dobra, ako se smanji količina jednog dobra, količina drugog dobra se mora povećati kako bi potrošač bio jednako zadovoljan

- većina krivulja indiferencije je negativnog nagiba

3. Krivulje indiferencije se ne sijeku.

4. Krivulje indiferencije su ulegnute prema dolje (konveksne).

- nagib krivulje indiferencije je granična stopa supstitucije

- ljudi su spremni razmjenjivati ona dobra kojih imaju u izobilju, a manje ona dobra koji imaju malo

- konveksnost krivulje indiferencije odražava potrošačevu spremnost da se odrekne dobra kojeg već ima u izobilju

ima u izobilju

- kada je dobro lako supstituirati, krivulje indiferencije su manje konveksene, kada je dobro teško supstituirati krivulje indiferencije su jako konveksne

SAVRŠENI SUPSTITUTI

- ako vam netko ponudi košaricu kovanica od 5 centi i košaricu kovanica od 10 centi → zanimat će vas samo ukupna novčana vrijednost svake količine

- uvijek ste spremni zamijeniti 1 kovanicu od 10 centi, za dvije kovanice od 5 centi → granična stopa supstitucije izmeñu kovanica 5 i 10 centa uvjek je

supstitucije izmeñu kovanica 5 i 10 centa uvjek je fiksan broj 2

- budući da je granična stopa supstitucije konstantna, krivulje indiferencije imaju oblik pravca, i kažemo da su dva dobra savršeni supstituti

SAVRŠENI KOMPLEMENTI

- ako vam netko ponudi košaricu cipela, dio cipela odgovara desnoj, a dio lijevoj nozi

- zanimat će vas samo broj pari cipela → količina od 7 lijevih i 5 desnih cipela donosi samo 5 pari

- košarica sa 7 lijevih i 5 desnih, jednako je dobra kao

- košarica sa 7 lijevih i 5 desnih, jednako je dobra kao i košarica sa 5 lijevih i 7 desnih

- krivulje indiferencije su pravokutene

- kažemo da su dva dobra savršeni komplementi

2.3. Optimizacija: što izabire potrošač

- potrošačevo budžetsko ograničenje i potrošačeve preferencije promatraju se zajedno

- potrošač bi želio imati najbolju moguću kombinaciju Pepsija i pizze, odnosno kombinaciju na najvišoj mogućoj krivulji indiferencije

- potrošač takoñer mora imati iznos točno na ili ispod svog budžetnog ograničenja

- najviša krivulja indiferencije koju potrošač može postići je ona koja dira proračunsko ograničenje

- točka u kojoj se proračunsko ograničenje i krivulja indiferencije dodiruje = optimum

- kažemo da je u optimumu krivulja indiferencije tangenta proračunskom ograničenju

- nagib krivulje indiferencije je granična stopa supstitucije izmeñu Pepsi i pozze

- nagib proračunskog ograničenja je relativna cijena Pepsija i pizze

Potrošač izabire potrošnju dvaju dobara takvu da je granična stopa supstitucije jednaka relativnoj cijeni.

Relativna cijena je stopa pri kojoj je tržište spremno razmijeniti jedno dobro za drugo, a granična stopa supstitucije je stopa pri kojoj je potrošač spreman razmijeniti jedno dobro za drugo.

2.4.Kako promjene dohotka utječu na potrošačeve izbore

- pretpostavimo da se dohodak poveća

- s višim dohotkom potrošač si može priuštiti više obaju dobara

- potrošač sada može dosegnuti višu krivulju

- potrošač sada može dosegnuti višu krivulju indiferencije

- potoršač može izabrati više potrošnje Pepsi i više pizze→ normalna dobra

- potrošač može izabrati kupnju manje dobra kad mu dohodak raste → inferiorno dobro

2.5. Kako promjene u cijenama utječu na potrošačeve izbore

- kako promjena u cijeni jednog od dobara mijenja potrošačeve izbore ?

- pretpostavimo da se cijena Pepsi smanji s 2 dolara na 1 dolar po boci

- niža cijena širi potrošačev skup mogućnosti kupnje košarice dobara

- pad cijene bilo kojeg dobra pomiče budžetsko ograničenje prema van

- ako potrošač potroši cijeli svoj dohodak na Pepsi sada može kupiti 1000 umjesto 500 boca

- završna točka proračunskog ograničenja pomiče se iz točke B u točku D

- pomicanje budžetskog ograničenja prema van mijenja njegov nagib → sada se može zamijentit pizzu za 10 boca Pepsija, umjsto za 5

boca Pepsija, umjsto za 5

- kako takva promjena u budžetskom ograničenju mijenja potrošnju obaju dobara ovisi o potrošačevim preferencijama → u primjeru potrošač kupuje više Pepsi i manje pizze

UČINCI DOHOTKA I SUPSTITUCIJE

Kako bi potrošač mogao razmišljati kad shvati da je cijena Pepsija pala ?

1. Sad kad je Pepsi jeftiniji, moj dohodak ima veću kupovnu moć, ja sam bogatiji, a kad sam bogatiji mogu kupiti više Pepsija i više pizze = UČINAK DOHOTKA

DOHOTKA

2. Sad kad je cijena Pepsija pala, dobivam više boca za svaku pizzu koje se odreknem, kako je pizza sada relativno skuplja, trebam kupiti manje pizze i više Pepsija = UČINAK SUPSTITUCIJE

Učinke dohotka i supstitucije može se tumačiti korištenjem krivulja indiferencije:

1. Učinak dohotka je promjena u potrošnji koja je rezultat seljenja na višu krivulju indiferencije.

2. Učinak supstitucije je promjena u potrošnji koja rezultira iz odabira različitih točki na istoj krivulji indiferencije s drugačijim graničnim

krivulji indiferencije s drugačijim graničnim stopama supstitucije.

IZVOðENJE KRIVULJE POTRAŽNJE

Promjene u cijeni dobra mijenjaju količine dobara koje će potrošač kupiti → krivulja potražnje odražava ove odluke

Potrošačevu krivulju potražnje možemo promatrati kao sažetak optimalnih odluka koje nastaju iz njegovog budžetskog ograničenja i krivulja indiferencije.

budžetskog ograničenja i krivulja indiferencije.

2.6. Razmišljaju li ljudi uistinu na ovaj način ?

Teorija potrošačevog izbora opisuje kako ljudi odlučuju.

Ipak, kada se nañemo u ulozi potrošača crtamo li budžetska ograničenja i krivulje indiferencije ?

Teorija potrošačevog izbora nije doslovan račun o

Teorija potrošačevog izbora nije doslovan račun o tome kako ljudi donose odluke, ona je samo MODEL.

Teorija potrošačevog izbora pokušava opisati psihološki proces na način koji dozvoljava ekonomsku analizu.

PITANJA:

1. Što je ukupna korisnost, a što granična korisnost ?

2. Objasnite I Gossenov zakon.

3. Objasnite II Gossenov zakon.

4. Grafički prikažite i objasnite:a) budžetsko ograničenjeb) potrošačeve preferencije krivuljama indiferencije

b) potrošačeve preferencije krivuljama indiferencije

5. Koja su svojstva krivulja indiferencije ?

6. Kog su oblika krivulje indiferencije kada se radi o:a) savršenim supstitutimab) savršenim komplementima

7. Grafički prikažite i objasnite potrošačev optimum u teoriji krivulje indiferencije ?

8. Grafički prikažite i objasnite kako promjene dohotka utječu na potrošačev izbor u teroiji krivulje indiferencije ?

9. Grafički prikažite i objasnite kako promjene u cijenama utječu na potrošačev izbor u teoriji krivulje indiferencije ?

10. Što su učinci dohotka, a što su učinci supstitutucije u teoriji krivulje indiferencije ?

310EV IZBOR ) - Weebly

Documents