Post on 26-Jun-2020
transcript
1 © 2015 Ipsos.
KAP SURVEYVIOLENCE AGAINST CHILDREN
JANUAR, 2017.
1 © 2015 Ipsos.
2 © 2015 Ipsos.
METODOLOGIJA
2 © 2015 Ipsos.
3 © 2015 Ipsos.
Realizacija: Istraživanje je sprovedeno tokom novembra 2016. godine
Okvir uzorka: Populacija Crne Gore, 18+
Veličina uzorka: 1100 ispitanika
Tip uzorka:
Jedinica prve etape: Teritorija biračkih mjesta
Jedinica druge etape: Domaćinstva (SRSWoR – slučajnim korakom)
Jedinica treće etape: Ispitanici u okviru domaćinstva (Kish tablice)
Tip istraživanja: Terensko istražvanje – prosječna dužina upitnika 40 minuta
Mjesto istraživanja:17 gradova u Crnoj Gori, 130 teritorija biračkih mjesta, gradske, prigradske i seoske životne sredine
Poststratifikacija: Po polu, uzrastu i regionu
Marginalna greška:±1,3% za pojave s incidencom od 5%±2,6% za pojave s incidencom od 25%±3% za pojave s incidencom od 50% (marginalna greška)
METODOLOGIJA – kvantitativno istraživanje
4 © 2015 Ipsos.
METODOLOGIJA – Etika istraživanja• Cjelokupno istraživanje sprovedeno je u skladu sa standardima, a metodologija odobrena od strane Etičkog
komiteta UNICEF-a Crna Gora.
• Sprovedeno istraživanje nije ni na jedan način nanijelo bol, patnju ili štetu ispitanicima – učesnici u istraživanju su isključivo bili punoljetni građani Crne Gore koji su dobrovoljno pristali da učestvuju u njemu. Ispitanicima nije data nikakva finansijska ili nefinansijska nadoknada za učestvovanje u istraživanju.
• Sva pitanja u upitniku formulisana su tako da ni na jedan način nijesu nanosila štetu (fizičku ili psihološku) ispitanicima – nijedan incident niti neočekivana siutacija nijesu zabilježeni tokom terenskog rada.
• Prije terenskog rada sprovedena je detaljna obuka anketara – poseban fokus stavljen je na teme dječjih prava i nasilja nad djecom, ali i na etiku u istraživanjima.
• Uključen je i trening anketara za ponašanje s ispitanicima, ali i obuka za načine reagovanja u neočekivanim situacijama ‒ svi anketari su dobili pisani protokol ponašanja.
• Sprovedeno istraživanje u potpunosti je poštovalo anonimnost, privatnost i povjerljivost svih ispitanika – sumativni prikaz podataka bez davanja ličnih informacija drugim stranama, anketiranje u izolovanoj prostoriji bez prisustva drugih članova domaćinstva (kad god je to bilo moguće), skladištenje baze podataka na serveru koji je zaštićen šifrom, a kome pristup ima isključivo istraživački tim ovog projekta.
• Konflikt interesa u potpunosti je izbjegnut prilikom ovog istraživanju.
5 © 2015 Ipsos.
UZORAK
48.551.5
63.8
36.4
22.427.0 27.3
23.821.0
60.0
19.0
28.2
47.3
24.6
64.4
35.6
Mu
ško
Žen
ski
Ro
dit
elji
Ost
ali
18
- 2
9
30
- 4
4
45
- 6
0
>60
Osn
ovn
o i
niž
e
Sre
dn
je
Viš
e il
i vis
oko
Sje
ver
Ce
nta
r
Jug
Urb
an
Dru
go
NOVEMBER 2016.
N = 1100
∑ = 100% by characteristics
Pol UzrastObrazovanje
Region Tip nasiljaRoditeljski status
6 © 2015 Ipsos.
Realizacija: Istraživanje je sprovedeno tokom novembra 2016. godine
Metod istraživanja: Dubinski intervjui
Broj intervjua: 36, po 12 u svakom gradu
Mjesta istraživanja: Podgorica, Bijelo Polje, Bar
Ispitanici:• Djeca (adolescenti) uzrasta od 15 do 18 godina, miješani po polu i
uzrastu• Roditelji djece miješani po polu i uzrastu djece
Prosječno trajanjeintervjua:
45‒60 minuta
METODOLOGIJA – kvalitativno istraživanje
7 © 2015 Ipsos.
OPŠTI STAVOVI O VASPITANJU I ISKUSTVA KONKRETNOG VASPITAČA7 © 2015 Ipsos.
8 © 2015 Ipsos.
• Iako se uočavaju nedosljednosti u odgovorima građana na pitanja koja se tiču fizičkog kažnjavanja, što može ukazivati i na nedovoljno formiran stav, tolerancija na fizičku kaznu je visoka, posebno u situacijama u kojima, po percepcijama roditelja,dijete narušava autoritet roditelja.
9 © 2015 Ipsos.
18
15
6
5
4
4
3
3
28
9
10
17
11
3
1
3
3
8
9
13
Porodično vaspitanje
Ljubav/ pažnja/ podrška roditelja
Zdrava/ normalna porodična atmosfera
Porodica/ uticaj roditelja
Sloga/ stabilnost/ odnosi u porodici
Razumijevanje/ razgovor sa djetetom
Obrazovanje
Posvećenost/ briga/ strpljenje/ vrijeme irad sa decom
Odgovornost, poštovanje obaveza,disciplina, moralne vrijednosti
Tolerancija/ poštovanje/ uvažavanje,poverenje, otvorenost
Drugo
2016
2013
Šta je, po Vama, najvažnije da bi jedno dijete izraslo u zdravog i produktivnog člana društva? Šta pozitivno utiče na vaspitanje djeteta? Šta bi bilo na prvom mjestu? Šta na drugom? Trećem?
Porodično vaspitanje, ali i afektivni odnos roditelja i djeteta percipiraju se kao najvažniji faktori zdravog razvoja djeteta.
Baza: ukupna ciljna populacija
Prvi odgovor Svi odgovori
33
28
19
18
11
10
13
10
44
22
16
20
19
18
8
13
7
16
11
19
Porodično vaspitanje
Ljubav/ pažnja/ podrška roditelja
Zdrava/ normalna porodična atmosfera
Porodica/ uticaj roditelja
Sloga/ stabilnost/ odnosi u porodici
Razumijevanje/ razgovor sa djetetom
Obrazovanje
Posvećenost/ briga/ strpljenje/ vrijeme i radsa djecom
Odgovornost, poštovanje obaveza, disciplina,moralne vrednosti
Tolerancija/ poštovanje/ uvažavanje,povjerenje, otvorenost
Drugo
2016
2013
10 © 2015 Ipsos.
Postoje različita mišljenja o nagrađivanju i kažnjavanju djece kao metodama vaspitanja. Koje od sljedećih mišljenja je najbliže Vama?
U poređenju sa 2013. godinom registruje se značajan rast građana koji preferiraju nagradu naspram kazne u procesu vaspitanja.
Baza: ukupna ciljna populacija
30%
25%
55%
41%
3%
2%
1%
1%
22%
26%
47%
46%
5%
3%
1%
2%
Uvijek treba više nagradjivati nego kažnjavati
Uglavnom treba više nagrađivati nego kažnjavati
Uvijek + uglavnom više nagradjivati
Dijete treba podjednako nagradjivati i kažnjavati
Uvijek + uglavnom više kažnjavati
Uglavnom više treba kažnjavati nego nagradjivati
Uvijek više treba kažnjavati nego nagradjivati
Ne zna
2016
2013
11 © 2015 Ipsos.
Istovremeno raste procenat onih koji ne opravdavaju batine kao čin vaspitanja. Suprotnog mišljenja su češće građani koji sebe vide kao autoritarne roditelje i koji su lično bili vaspitavani na ovaj način.
Neki ljudi misle da dijete nikako ne treba tući, drugi smatraju da je u pojedinim situacijama opravdano istući dijete, dok treći misle da je to jedna od uspješnijih, djelotvornijih metoda vaspitanja djece. Da li je, po Vašem mišljenju, opravdano tući dijete?
Molimo Vas, konkretno navedite u kojim situacijma je opravdano tući dijete. Navedite što konkretnije situacije?
21
15
8
8
7
6
6
14
10
8
Neposlušnost/ tvrdoglavost djeteta
Situacije koje ne mogu da se riješerazgovorom
Ako namjerno radi loše/ neprimjerenestvari/ pravi štetu
Kad radi nešto što ugrožava njega ilidruge
Kada ukrade/ uzme nešto bez dozvole
Dovoljan je manji udarac ( prutić, ruka,po zadnjici...)
Drskost/ bezobrazluk/ histerisanje/razmaženost
Da bi naučilo šta smije, a šta ne/ da znašta je kazna
Ako više puta ponovi grešku/ nešto loše
Kada počne da laže/ krije šta je uradilo
Baza: ukupna ciljna populacija
Baza: oni koji su naveli da je opravdano tuči dijete, 43% ukupne populacije
49%
43%
6%
2%
41%
53%
3%
3%
Nije opravdano ni u jednoj situaciji
Postoje situacije u kojima je
opravdano tući dijete
To je jedna od djelotvornijih metoda
vaspitanja djece
Ne zna
2016
2013
12 © 2015 Ipsos.
• Po rezultatima kvalitativnog istraživanja, većina intervjuisanih roditelja navodi da su njihovi roditelji bili vrlo strogi u procesu njihovog vaspitanja, da su često bile prisutne fizičke kazne, kako od strane roditelja tako i od strane nastavnika, ali nijedan roditelj nema dominantno negativan stav prema ovom vidu kažnjavanja, već većina njih ovakve oblike vaspitanja ocjenjuje kao prihvatljive za period svog odrastanja.
•
• Intervjuisani roditelji mlađe djece, odnosno djece uzrasta do mlađih razreda osnovne škole, značajno češće se služe i fizičkim kažnjavanjem u vidu udarca prutićem, udarca rukom po guzi ili šamarom. Prema njihovim navodima, ovakva vrsta kazne nastupa u trenutku kada razgovor ili drugi oblici kažnjavanja bivaju nedjelotvorni.
13 © 2015 Ipsos.
U skladu s tim, većina roditelja navodi da imaju pomiješana osjećanja kada kazne svoju djecu. Ipak, poslije svakog oblika kažnjavanja, kod većine roditelja dominantna je tuga.
„Nije mi dobro kad ga kaznim, plače mi se, ali i on se izvini poslije.“ – Majka, Bar
„Zavisi, nekad se osjećam da moram to da uradim, nekad sam ljut, nekad mi je to satisfakcija,
preispitujem se, znači različito.“ – Otac, Bijelo Polje
„A normalno je da vam bude prvenstveno žao, ipak je to vaše dijete, ali ostajem dosljedna.“ – Majka,
Bijelo Polje
„Poslije pet minuta se kajem što sam kaznio dijete, ali to je ponekad neizbježno.“ – Otac, Podgorica
14 © 2015 Ipsos.
Intervjuisana djeca koja navode da batine nijesu opravdane ni u jednom slučaju svoj stav opravdavaju time da batine same po sebi, posebno kada dođe do njihove učestale upotrebe, ili prebijanja djece radi ocjene u školi, nijesu efektivne, kao i da batine mogu ostaviti značajne psihofizičke posljedice po zdravlje djeteta. Međutim, broj djece koja ovo navodi je značajno manji u odnosu na djecu s drugim stavom.
Kao najneprihvatljiviji oblici kažnjavanja navode se upravo batine − one batine koje se dešavaju učestalo, koje dugo traju i one koje ostavljaju vidljive tragove djetetu po tijelu, ali i psihološki oblici nasilja, kao što su dugotrajna izolacija djeteta ili vrijeđanje djeteta. Takođe, posmatrajući razlike po polu, registruje se da dječaci rjeđe navode psihološke oblike kažnjavanja u odnosu na djevojčice.
Intervjuisani roditelji koji smatraju da nije opravdano tući djecu ni u jednoj situaciji, kao najvažniji razlog navode strah od ostavljanja posljedica po psihofizičko zdravlje djeteta, posebno na starijim uzrastima. Interesantno je da intervjuisani roditelji, kao i intervjuisana djeca, smatraju da su batine opravdanije u mlađim uzrastima, odnosno na predškolskom uzrastu i u mlađim razredima osnovne škole.
15 © 2015 Ipsos.
„Mislim da nije praktično tući djecu. Prvo, to može da ostavi posljedice, ako ne fizičke, onda mentalne.
Mislim da to ne utiče na djecu, vi stvarate neki strah u vezi s nečim, ali taj strah jenjava i nema
promjene ponašanja.“ – Majka, Bar
„Pa mislim da su batine nekakav način naših pražnjenja, a ne neka vaspitna metoda, slab
trenutak u kojem nemamo drugi recept za rješenje. Ako smo mi u sporu sami sa sobom, djeca ne smiju
da ispaštaju.“ – Otac, Bijelo Polje
„Mislim da je to akumulacija bijesa. Ako ste vi to vidjeli u svojoj kući kad ste bili mali, to će vama biti normalno da primijenite u svojoj kući.“ – Majka, Bar
16 © 2015 Ipsos.
48
29
24
Blaže Onakvo kakvo je sad Strože
Iako se blago vaspitanje percipira kao rasprostranjenije u Crnoj Gori, strogost u vaspitanju nerijetko se ocjenjuje kao željeni model. Po Vašem mišljenju, kakvo je vaspitanje u Crnoj Gori? Da li biste rekli da je ono prije strogo i autoritarno ili je blago i liberalno?
Baza: ukupna ciljna populacija
A kakvo bi trebalo da bude?
61 342016
Blago i liberalno Strogo i autoritarno
320
44
33
Blaže Onakvo kakvo je sad Strože Ne zna
17 © 2015 Ipsos.
• Za većinu intervjuisanih adolescenata tokom kvalitativnog istraživanja, balans između strogog i blagog vaspitanja predstavlja najpoželjniji model vaspitanja. Djeca najčešće opisuju da su upravo na ovakav način i ona sama bila vaspitavana. Drugim riječima, intervjuisani adolescenti preferiraju pozitivno vaspitanje, odnosno vaspitanje u okviru kojeg se djeci pruža dovoljno slobode, ali uz postavljanje granica, pri čemu su djeca u razgovorima s roditeljima stekla samostalni uvid u to šta su dozvoljene, a šta nedozvoljene radnje. U skladu s tim je i kažnjavanje uskraćivanjem zadovoljstva kada su nedozvoljene radnje prisutne.
18 © 2015 Ipsos.
I roditelji i adolescenti izvještavaju o tome da postoje brojni izazovi s kojima se roditelji danas suočavaju.
„Roditelji jedne drugarice su vrlo strogi, ne može da izađe iz kuće, mnogo toga je zabranjeno. Razlozi za to što joj brane su glupi, kažu joj da je nezrela, loša ocjena i slično, samo kažu ‚NE‘ i to je tako. Djeca treba da stiču neka iskustva...“ – Djevojčica, Bar, 16 godina
Roditelji rade od 8 do 10 sati dnevno. Znam kako je to, dođete s posla, ne znate gdje ste, hoćete da sredite kuću, ne znam već šta, ide onaj redosljed koji bi po pravilu krenuo od ujutru, ali vi ga krećete od kasno popodne i onda se to nekako gubi u svemu tome, ili ćete izgubiti kuću ili djecu, obično žene gube djecu, jer morate srediti kuću.“ – Majka, Bar
19 © 2015 Ipsos.
Iako je očigledna smjena modela vaspitanja, obrasce vaspitanja koje su roditelji iskusli na svojoj koži nerijetko primjenjuju i u vaspitanju svoje djece. Molim Vas da se prisjetite načina na koji su Vas vaspitavali. Šta biste rekli za sebe, da li ste generalno bili vaspitavani na strog ili blag način?
Baza: ukupna ciljna populacija; roditelji, 64% ukupne ciljne populacije
38 602016
Blago i liberalno Strogo i autoritarno
A šta biste Vi rekli, na koji način Vi lično vaspitavate/vaspitavali ste svoju djecu?
Kada je u pitanju vaspitanje dječaka i djevojčica u Crnoj Gori, koja od sljedećih tvrdnji je najbliža važim zapažanjima? Molim vas, označite jednu tvrdnju: Da li se razlikovalo vaspitanje dječaka i djevojčica u pogledu strogoće?
64 352016
Blago i liberalno Strogo i autoritarno
2
13
18
65
Vaspitanje djevojčica je bilo strože
Vaspitanje dječaka je bilo strože
Podjednako je bilo strogo
Ne znam
4
17
33
47
Vaspitanje djevojčica je strože
Vaspitanje dječaka je strože
Podjednako je strogo
Ne znam
20 © 2015 Ipsos.
Intervjuisana djeca često izvještavaju o postojanju rodnih razlika ‒ kako prilikom vaspitanja djece, tako i prilikom njihovog kažnjavanja.
VASPITANJE KAŽNJAVANJE
• Očekivano, dječaci smatraju da se oni strože vaspitavaju, a djevojčice nerijetko smatraju obrnuto. Ipak, najčešće među djecom postoji saglasnost da roditelji imaju viša očekivanja od djevojčica –da očekuju da one budu uspješnije u školi, mirnije i poslušnije, dok se kod dječaka ne insistira na ovakvom ponašanju ili se pak lakše tolerišu odstupanja.
• Najčešći pokazatelji različitosti u pogledu vaspitanja dječaka i djevojčica ogledaju se u stepenima i vrstama zabrane. Često se navodi da su djevojčicama dozvoljeni kraći izlasci, više se obraća pažnja na njihovo oblačenje, često se brane društvene mreže mlađim uzrastima, a na sjeveru Crne Gore su spomenuti slučajevi u kojima se djevojčicama branilo da imaju emotivnog partnera. S druge strane, dječacima se dozvoljavaju duži i češći izlasci, ali se izvještava da su upravo tokom vaspitanja dječaka prisutnije fizičke kazne i vika nego u slučaju vaspitanja ženske djece, kada je ipak
razgovor dominantan.
• Govoreći o svojim ličnim iskustvima, ali i o iskustvima
svojih bližnjih, ovakve razlike najčešće se manifestuju na taj način što se dječaci češće fizički kažnjavaju, ali se generalno djevojčice lakše podvrgavaju kaznama.
• Čini se da postupak kažnjavanja djece u značajnoj mjeri korespondira s tradicionalnim normama vaspitanja, koje generišu različita očekivanja od dječaka i djevojčica, što direktno dovodi do toga da se stepen i učestalost kažnjavanja donekle različito primjenjuju na dječake i na djevojčice.
21 © 2015 Ipsos.
„Ja mislim da se više vodi računa o muškarcima, npr. što se tiče nasljeđa, npr. baba i djed će prije nešto udovoljiti bratu, nego
ženskoj djeci, ženska djeca su kao neki prolazan član.“ –Djevojčica, 17 godina, Bijelo Polje
„Biće ista vrsta kazne i za dječake i za djevojčice, ali će djevojčice naići na veću osudu ako nešto loše urade, ali
to je taj psihološki pritisak.“ – Dječak, 18 godina, Bar
„Pa nekako kod nas je normalno da dječaci ne ispunjavaju svoje obaveze, i u nekim situacijama gdje bi djevojčice bile kažnjene njima je dopušteno. Znam dječake koji imaju loše
ocjene, ali oni i dalje mogu da izlaze. Djevojčice se više forsiraju kad je u pitanju škola i norme ponašanja.“ –
Djevojčica, 16 godina, Podgorica
„Roditelji su i sami svjesni da su djevojčice pametnije i zrelije od
dječaka, ali se dječaci mnogo više puštaju da izlaze, iako zavisi od
porodice do porodice. A još uvijek vlada ono balkansko ponašanje da
djevojčica treba da sređuje po kući, a dječaci su tu da se izležavaju i,
ako hoće, po nešto da uče.“ – Djevojčica, 16 godina, Podgorica
22 © 2015 Ipsos.
U poređenju sa 2013. godinom, opada procenat građana koji smatraju da fizička kazna nije imala pozitivan uticaj na njihovo vaspitanje, a među onima sa suprotnim mišljenjem dominiraju građani koji primjenjuju strog obrazac vaspitanja.
Možete li mi reći da li je neka fizička kazna tokom djetinjstva u Vašem ličnom iskustvu imala pozitivnog uticaja na Vaše vaspitanje?
Baza: ukupna ciljna populacija
2016.2013.
2531
4747
2320
6 2
2016 2013
Ne Da Nikada nijesam fizički kažnjavan/a Ne zna
23 © 2015 Ipsos.
Međutim, istovremeno raste toleranacija na fizičko kažnjavanje na svim uzrastima djece, a naročito u pubertetskom uzrastu.Do koje godine života je, po Vašem mišljenju, primjereno fizički kažnjavati?
43%
45%
12%
0%
37%
36%
13%
3%
11%
Do 10 godina
11-15
16-25
Nikada ne trebakoristiti fizičku kaznu
Ne zna2016
2013
Baza: ispitanici koji smatraju da dijete treba fizički kažnjavati, 37% ukupne populacije
DJEČACI DJEVOJČICE
51%
36%
11%
3%
45%
25%
13%
7%
11%
Do 10 godina
11-15
16-25
Nikada ne trebakoristiti fizičku kaznu
Ne zna2016
2013
24 © 2015 Ipsos.
8377 77
6559
4035
18
85
7264
60 57
4033
18
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Disciplinske mjere
moraju uvijek biti
pozitivne i
nenasilne
Nema potrebe za
batinama, djetetu
su dovoljni
roditeljska pažnja
i ljubav da bi bilo
poslušno
Roditelji ne smiju
dozvoliti djeci da
preispituju
njihove odluke
Batine su nekada
djelotvorne, ali
samo ako su blage
Batine kao
disciplinska mjera
su potpuno
neprihvatljive
Tradicionalni,
strogi metod
vaspitanja je
najbolji i
najefikasniji
Kažnjavanje
djeteta, iako
nekad surovo,
uvijek je za
njegovo dobro
Fizička kazna je
korisna da se
dijete očeliči i
bolje pripremi za
život
2016 2013
Prisutnost diverzije stavova roditelja ogleda se i u činjenici da čak i među blagim roditeljima vlada uvjerenje da su roditeljske odluke neopozive.Molim Vas da mi kažete koliko se slažete sa sljedećim tvrdnjama. Koristite skalu od 1 do 4, gdje 1 znači da se uopšte ne slažete s tvrdnjom, a 4 da se u potpunosti slažete s tvrdnjom.
% SLAŽE
Baza: ukupna ciljna populacija
25 © 2015 Ipsos.
Govoreći o tuđim iskustvima, blaži negativni, ali i pozitivni načini vaspitanja, ocjenjuju se kao sveprisutni u crnogorskom društvu.Da li biste mi mogli reći koliko često, po Vašem mišljenju, roditelji u Crnoj Gori koriste sljedeće metode i postupke u vaspitanju svoje djece?
Baza: ukupna ciljna populacija
14
16
23
25
24
25
29
34
40
42
45
48
44
32
2
2
3
6
7
7
7
9
9
14
19
18
24
48
17
18
26
31
31
32
35
43
49
55
63
66
68
80
56
52
50
42
48
52
45
42
35
35
27
23
22
12
26
30
22
26
19
14
16
10
13
8
7
6
6
2
82
81
72
67
67
66
61
52
48
42
34
29
28
14
Upozorenja
Vika
Nagrađivanje
Objašnjavanje djetetu kroz razgovor o posljedicama njegovog ponašanja
Kažnjavanje tako što se djetetu privremeno ukidaju neke povlastice ilizadovoljstva
Prijetnje
Pružanje podrške djetetu i pokazivanje razumijevanja čak i ako dijete pogriješi
Ucjena
Batine
Kažnjavanje tako što se djetetu zabranjuje kontakt sa drugom djecom naodređeni period
Ponižavanje, vrijeđanje djeteta
Kažnjavanje tako što se djetetu naređuje da bude samo u prostoriji bezkontakata sa drugim ukućanima
Kažnjavanje tako što se dijete ignoriše i sa njim se ne razgovara
Uskraćivanje u hrani, odjeći, finansijskim sredstavima
Rijetko Gotovo nikada Rijetko (1+2) Često Veoma često Često (3+4)
26 © 2015 Ipsos.
Dok se svoje porodice dominantno predstavljaju kao blaže i tolerantnije sredine kod svih tipova roditelja.Da li biste mi mogli reći koliko često, po Vašem mišljenju, roditelji u Crnoj Gori koriste sljedeće metode i postupke u vaspitanju svoje djece?
Baza: roditelji, 64% ciljne populacije
8
9
12
21
32
18
20
19
16
15
8
10
16
13
7
4
26
27
26
35
43
57
59
64
71
72
82
80
75
78
83
88
33
35
38
55
74
75
79
82
87
87
90
90
91
91
90
92
22
32
34
26
16
14
12
9
8
7
5
4
4
4
4
3
38
27
22
14
6
8
4
4
1
2
2
2
2
2
2
1
60
59
56
40
22
21
17
14
10
9
6
6
6
6
6
4
Objašnjavanje djetetu kroz razgovor o posljedicama njegovog ponašanjaPružanje podrške djetetu i pokazivanje razumijevanja čak i ako dijete
pogriješiNagrađivanje
Upozorenja
VikaKažnjavanje tako što se djetetu privremeno ukidaju neke povlastice ili
zadovoljstvaPrijetnje
Ucjena Kažnjavanje tako što se djetetu zabranjuje kontakt sa drugom djecem na
određeni periodOpomena djetetu u vidu povlačenja za kosu ili uši
Kažnjavanje tako što se djetetu naređuje da bude samo u prostoriji bezkontakata sa drugim ukućanima
Šamar
Batine
Kažnjavanje tako što se dijete ignoriše i sa njim se ne razgovara
Ponižavanje, vrijeđanje djetetaUskraćivanje osnovnih potreba djeteta u vidu hrane, odjeće, higijenskih
sredstava
Rijetko Gotovo nikada Rijetko (1+2) Često Veoma često Često (3+4)
27 © 2015 Ipsos.
• Svi adolescenti intervjuisani tokom kvalitativnog istraživanja imaju pozitivan stav prema kaznama koje se manifestuju kao zabrane. Najveći dio djece smatra da su kazne efikasne u procesu vaspitanja djeteta, prije svega u situacijama kada je dijete neposlušno ili „tvrdoglavo“, te se razgovor ne pokazuje kao djelotovoran. Nemali broj njih navodi primjere iz ličnog iskustva kada im je upravo kazna pomogla da određene oblike ponašanja prestanu da manifestuju ili da usvoje oblike ponašanja koji su bili poželjni ili zahtijevani.
• Poredeći razgovor i kaznu odnosno uskraćivanje kao metod vaspitanja, većina djece izvještava o tome da značajno mali broj roditelja, posebno roditelja u njihovom bliskom okruženju, razgovara s djecom kada postoji aktuelni problem, već se češće poseže za kaznama kao metodom vaspitanja. Prema navodima ove djece, ovakvi oblici ponašanja roditelja najčešće se dešavaju u tinejdžerskom uzrastu, a ovakva ponašanja roditelja vide kao posljedicu nedovoljnog strpljenja i nedostatka vremena roditelja da se bave djecom na ispravan način.
„Slabo se stvari rješavaju razgovorom u CG.“ ‒ Dječak, 15
godina, Bijelo Polje
28 © 2015 Ipsos.
Raste stepen ličnog nesvrstavanja određenih postupaka u nasilne činove.
Da li se sljedeći postupci mogu podvesti pod nasilje nad djecom? Baza: ukupna ciljna populacija
96
87
85
62
60
53
50
43
36
23
19
14
0
5
8
19
24
24
29
20
33
29
14
9
2
7
6
18
15
23
18
36
30
47
66
76
Seksualno zlostavljanje
Zanemarivanje, odnosno nevođenjeračuna o djetetu i njegovim
Odbacivanje, odnosno emotivnoneprihvatanje djeteta
Vrijeđanje djeteta
Batine
Ucjenjivanje djeteta
Grubo zadiranje u privatnost djeteta,ograničavanje komunikacije, uhođenje
Šamar
Prijetnje
Vikanje na dijete
Udarac prutom
Udarac rukom po zadnjici
Da Ponekad Ne
93
87
87
74
64
64
62
49
49
34
31
26
2
8
7
14
19
20
21
26
19
19
25
19
4
3
5
11
17
15
15
24
31
46
43
55
Seksualno zlostavljanje
Zanemarivanje djeteta
Odbacivanje, odnosno emotivno
neprihvatanje djeteta
Vrijeđanje djeteta
Ucjenjivanje djeteta
Batine
Grubo zadiranje u privatnost djeteta
Prijetnje
Šamar
Udarac prutom
Vikanje na dijete
Udarac rukom po zadnjici
Da Ponekad Ne
2016. 2013.
29 © 2015 Ipsos.
Najveći dio intervjuisanih adolescenata ne svrstava udarac prutem ili rukom po zadnjici u nasilne činove. Naprotiv, kao što je već navedeno za djecu iz svih gradova, ovi oblici ponašanja bivaju prihvatljivi i
svrstani u vaspitne metode, a ne u nasilni čin.
„Udarac po guzi nije nasilje, to je više šala.” –
Dječak, 17 godina, Bijelo Polje
30 © 2015 Ipsos.
NASILJE NAD DJECOM I NASILJE U PORODICI30 © 2015 Ipsos.
31 © 2015 Ipsos.
• Nizak stepen svrstavanja specifičnih ponašanja u nasilje nad djecom registruje se za domen porodičnog nasilja, naročito za one oblike nasilja koje crnogorsko društvo prepoznaje kao neodvojive od vaspitnog procesa.
• Međutim podržava se podrška države u vaspitnom procesu.
32 © 2015 Ipsos.
Šta sve smatrate nasiljem nad djecom? Šta još? Šta još? Šta mislite, koji bi se sve postupci mogli označiti kao nasilje u porodici? Šta još? Još?
- PRVI ODGOVORI
Termini nasilja nad djecom i nasilje u porodici generišu slične prve spontane asocijacije.
Baza: ukupna ciljna populacija
Nasilje nad djecom Nasilje u porodici
49
16
9
4
3
2
2
2
11
3
38
22
9
3
7
4
2
1
11
3
Fizičko kažnjavanje, batine
Fizičko zlostavljanje/ udaranjepredmetima/ povređivanje
Zlostavljanje, maltretiranje/ sve štougrožava, nanosi bol
Seksualno zlostavljanje
Psihičko maltretiranje
Zanemarivanje/ nevođenje računa odjetetu, njegovim potrebama
Kažnjavanje/ strogo kažnjavanje/ strogezabrane/ uskracivanja
Vikanje na dijete
Drugo
Ne zna
2016 2013
26
25
17
8
5
4
2
2
10
3
16
30
5
18
4
2
4
17
5
Fizicko zlostavljanje/ udaranjepredmetima/ povredivanje
Fizicko kažnjavanje, batine
Zlostavljanje, maltretiranje/ sve štougrožava, nanosi bol
Svađe/ tuče roditelja/ poroci roditelja
Psihičko maltretiranje
Seksualno zlostavljanje
Zanemarivanje/ nevođenje računa odetetu, njegovim potrebama
Verbalno nasilje ( psovke/ kritike/grdnja/ provokacija...)
Drugo
Ne zna
2016 2013
33 © 2015 Ipsos.
Dok rodna komponenta igra značajnu ulogu u percepciji nasilnika, ona donekle gubi svoj značaj u percepciji djece žrtava porodičnog nasilja.Ko, prema Vašem mišljenju, u porodici najčešće vrši nasilje nad djecom?
58%
13%
5%
5%
2%
1%
1%
16%
Otac
Majka
Starija sestra ili brat
Oba roditelja podjednako
Zavisi od porodice/ nema pravila
Svi podjednako
Mlađa sestra ili brat
Ne zna
Baza: ukupna ciljna populacija
63%
26%
5%
5%
44%
41%
12%
3%
Podjednako
Ženska djeca
Muška djeca
Ne zna 2016
2013
Šta mislite, ko su češće žrtve nasilja u porodici?
34 © 2015 Ipsos.
U nekim porodicama nasilje nad djecom češće se javlja nego u nekim drugim porodicama. Šta mislite, zbog čega u nekim porodicama ima više nasilja nad djecom nego u drugim?
Spoljašni faktori i dalje dominantno bivaju percipirani kao glavni uzroci za nastanak nasilja unutar porodice.
Baza: ukupna ciljna populacija
17
16
5
5
4
4
3
3
9
8
11
19
13
4
11
3
4
4
3
4
10
13
7
7
14
Poroci u porodici
Loša finansijska situacija/ uslovi za život
Loši odnosi/ nesloga/ svađe u porodici
Psihičko stanje/ stabilnost roditelja
Porodični problemi/ nestabilna porodica
Vaspitanje roditelja
Karakter/ mentalitet/ genetika roditelja
Zavisi od porodice, roditelji/ to je individualno
Neodgovornost/ nezrelost roditelja/ neposvećenost djeci
Nervoza, nerazumevanje, nestrpljenje
Zavisi od djetinstva roditelja ( žrtve nasilja, traume...)
Drugo
Ne zna
2016
2013
35 © 2015 Ipsos.
Opažajući konkretna nasilna djela, majkama se kao učestalija pripisuju upozoravajuća, a očevima konkretna nasilna djela.
Neki ljudi misle da se majke i očevi razlikuju u ponašanju prema svojoj djeci. Molim Vas da mi za sljedeće oblike ponašanja kažete da li su oni tipičniji za majke, očeve, ili su podjednako tipični i za jedne i za druge? Baza: ukupna ciljna populacija
18
42
17
24
25
2
17
13
18
45
40
47
48
43
12
31
31
44
33
15
24
16
24
45
31
37
21
Fizičko kažnjavanje, batine
Vikanje na dijete
Vrijeđanje djeteta
Ucjenjivanje djeteta
Prijetnje
Seksualno zlostavljanje
Zanemarivanje odnosno nevođenje
računa o djetetu i njegovim
Odbacivanje, odnosno emotivno
neprihvatanje djeteta
Grubo zadiranje u privatnost djeteta,
ograničavanje komunikacije, uhođenje
Majka Podjednako Otac
21
39
15
22
20
3
16
9
24
43
43
47
53
47
25
48
51
51
33
16
15
14
25
50
26
31
18
Fizičko kažnjavanje, batine
Vikanje na dijete
Vrijeđanje djeteta
Ucjenjivanje djeteta
Prijetnje
Seksualno zlostavljanje
Zanemarivanje odnosno nevođenje
računa o djetetu i njegovim
Odbacivanje, odnosno emotivno
neprihvatanje djeteta
Grubo zadiranje u privatnost djeteta,
ograničavanje komunikacije, uhođenje
Majka Podjednako Otac2016. 2013.
36 © 2015 Ipsos.
U značajnoj mjeri podržava se reakcija države u slučaju porodičnog nasilja nad djecom.
Molim Vas da mi kažete koliko se slažete sa sljedećim tvrdnjama. Koristite skalu od 1 do 4, gdje 1 znači da se uopšte ne slažete s tvrdnjom, a 4 da se u potpunosti slažete s tvrdnjom.
Baza: ukupna ciljna populacija
12 15 14 16 29 303 4 4 424 2815 19 18 2153 57
45 49 49 38 34 32
32 29 28 359 8
77 77 77 73
43 40
Da bi roditelji uspješno
vaspitavali djecu bez
fizičkog kažnjavanja,
država treba da im pruži
obrazovanje o
alternativnim metodama
pozitivne discipline djece i
podršku da ih primjenjuju
Država treba da preduzme
neophodne mjere da bi
zabranila fizičko
kažnjavanje djece
Nasilje u porodici nije u
dovoljnoj mjeri osuđivano
od strane društva
Podržavam zakone u
nekim državama gdje
policija može privesti
roditelje koji fizički
kažnjavaju svoje dijete
Kako se u nekoj porodici
postupa sa djecom tiče se
samo te porodice, i nije ni
na državi ni na licima izvan
te porodice da se u to
miješa
Svaki roditelj ima prava da
odluči kako će postupati sa
svojim djetetom, makar to
uključivalo i nasilne
disciplinske mjere
Uglavnom se ne slažem Uopšte se ne slažem - Sum Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem + Sum
37 © 2015 Ipsos.
SEKSUALNO ISKORIŠTAVANJE I SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE37 © 2015 Ipsos.
38 © 2015 Ipsos.
• Građani smatraju da u većini slučajeva izostaje prijavljivanje slučajeva seksualnog nasilja, a osnovni razlog neprijavljivanja dominantno jeste strah žrtve, kako od osude tradicionalne sredine u kojoj se nalazi, tako i od nasilnika.
39 © 2015 Ipsos.
Dok svaki peti građanin vjeruje da seksualno zlostavljanje djece uopšte nije prisutno u CG, u prosjeku svaki deseti zna osobu ili dijete koja je bila žrtva ovakvog nasilja.Koliko je, po Vašem mišljenju, seksualno zlostavljanje nad djecom prisutno u Crnoj Gori?
18%
35%
54%
32%
29%
3%
14%
8%
46%
54%
30%
26%
5%
16%
Uopšte nijeprisutno
Uglavnom nijeprisutno
TOTAL NIJEPRISUTNO
TOTAL PRISUTNO JE
Uglavnom jesteprisutno
Veoma je prisutno
Ne zna
2016
2013
Baza: ukupna ciljna populacija
88
84Da
Ne
Odbija daodgovori
85
123
Da
Ne
Odbija daodgovori
Da li znate neko dijete koje je bilo žrtva seksualnog zlostavljanja ?
A da li znate neku odraslu osobu koja je bila žrtva takvog vida nasilja u djetinjstvu?
40 © 2015 Ipsos.
I kod seksualnog zlostavljanja raste percepcija podjednake podložnosti polova da se nađu u ulozi žrtve, ali istovremeno raste uloga vršnjaka kao nasilnika.U slučajevima kada se dogodi seksualno zlostavljanje da li su, po Vašem mišljenju, češće žrtve djevojčice ili dječaci, ili su i jedni i drugi podjednako često žrtve seksualnog nasilja?
Baza: ukupna ciljna populacija
64
57
25
31
3
2
2013
2016
Djevojčice Podjednako Dječaci
U pomenutim situacijama ko su, po Vašem mišljenju, najčešće osobe koje seksualno zlostavljaju djecu?
3852
23
2115
1219
106 5
2016 2013
Odrasle osobe koje dijete poznaje Odrasle osobe koje dijete ne poznaje Ne znaVršnjaci koje dijete poznaje Vršnjaci koje dijete ne poznaje
41 © 2015 Ipsos.
Rizici od seksualnog zlostavljanja na internetu takođe se percipiraju kao značajni, dok rizike u najmanjoj mjeri opažaju najmlađi građani.
Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri se djeca putem komunikacije na internetu (putem e -maila, društvenih mreža Facebook i Twitera, i sl.) izlažu opasnosti od seksualnog zlostavljanja?
3%
21%
24%
71%
38%
33%
5%
Uopšte se ne izlažuopasnosti
Donekle se izlažuopasnosti
TOTAL NE
TOTAL DA
Prilično se izlažuopasnosti
Izlažu se opasnostiu velikoj mjeri
Ne zna
Baza: ukupna ciljna populacija
Da li su vam poznati slučajevi da su djeca zloupotrebom savremenih informacionih tehnologija „regrutovana/vrbovana”, bila izložena opasnosti da postanu žrtve trgovine ljudima?
27 702016
Da Ne
Da li poznajete neko dijete koje je žrtva groominga? Grooming je proces u kome se dijete putem komunikacije preko interneta priprema ili na stvarni seksualni čin s odraslom osobom ili na učešće u proizvodnji dječje erotike ili pornografije.
7 902016
Da Ne
42 © 2015 Ipsos.
Stiče se utisak da intervjuisane roditelje u značajnoj mjeri brine seksualno nasilje koje se odigrava putem interneta. Ovo je za roditelje s nižim stepenom obrazovanja posebno problematično, naročito zbog toga što izvještavaju da su svjesni značajnog jaza između njih i djece kada je u pitanju ovladavanje internet vještinama, te da iz tog razloga ne mogu ni na koji način da budu upoznati s aktivnostima djeteta niti da ga iskontrolišu na bilo koji način.
43 © 2015 Ipsos.
Generalno, slučajevi seksualnog zlostavljanja percipiraju se kao nevidljivi nadležnim institucijama, a strah žrtve predstavlja dominantan razlog za to.
Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri se u Crnoj Gori slučajevi seksualnog zlostavljanja djece prijavljuju nadležnim institucijama?
18%
43%
61%
27%
19%
8%
Uopšte se ne prijavljuje
Uglavnom se ne prijavljuje
NE PRIJAVLJUJE (uopšte +uglavnom)
PRIJAVLJUJE (uopšte + uglavnom)
Uglavnom se prijavljuje
Najčešće se prijavljuje
Zbog čega smatrate da se slučajevi seksualnog zlostavljanja djece uglavnom ili uopšte ne prijavljuju nadležnim institucijama?
88
72
1
65
30
23
Strah od osude i sramote
Strah od zlostavljača
Tradicionalni i patrijarhalni
odnosi u porodici
Nepovjerenje u institucije
Ekonomska zavisnost od
zlostavljača
Ne znaBaza: ukupna ciljna populacija Baza: oni koji su naveli da je veći broj slučajeva koji se ne prijavljuje, 61% ukupne populacije
44 © 2015 Ipsos.
VRŠNJAČKO NASILJE
44 © 2015 Ipsos.
45 © 2015 Ipsos.
• Iako je prisutna svijest građana o rasprostranjenosti vršnjačkog nasilja, sami roditelji ne izjavljuju da su dovoljno upoznati s konkretnim slučajevima unutar škola njihove djece.
46 © 2015 Ipsos.
Oblici vršnjačkog nasilja su lako prepoznatljivi građanima Crne Gore, a percepcija rasprostranjenosti ovog oblika nasilja raste.
Koji se sve postupci i ponašanja, po Vašem mišljenju, mogu smatrati nasiljem u školi?
Baza: ukupna ciljna populacija
Koliko je, po Vašem mišljenju, prisutno vršnjačko nasilje i nasilje u školama u Crnoj Gori?
4%
16%
20%
72%
53%
19%
8%
1%
24%
25%
69%
53%
16%
6%
Uopšte ne
Uglavnom ne
TOTAL NE
TOTAL DA
Uglavnom da
Veoma da
Ne zna
2016
2013
87%
83%
82%
75%
1%
Psihološko: proganjanje, praćenje,omalovažavanje, dobaci
Seksualno nasilje: štipkanje, verbalnoseksualno uznemirava
Fizičko: guranje, udaranje, čupanje, fizičkosputavanje,
Ekonomsko nasilje: krađa, otimanje ibacanje stvari, iznuda
Ne zna
47 © 2015 Ipsos.
Roditelji najčešće nijesu upoznati sa slučajevima vršnjačkog nasilja u školi koju pohađa njihovo dijete.
Baza: ispitanici koji su roditelji djece koja idu u školu (23% od ciljne populacije)
Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? TOTAL
22%
34%
56%
34%
29%
5%
10%
Uopšte ne
Uglavnomne
TOTAL NE
TOTAL DA
Uglavnomda
Veoma da
Ne zna
Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? OSNOVNA ŠKOLA
Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? SREDNJA ŠKOLA
23%
36%
58%
32%
27%
5%
9%
14%
44%
57%
36%
32%
4%
7%
Uopšte ne
Uglavnom ne
TOTAL NE
TOTAL DA
Uglavnom da
Veoma da
Ne zna
2016
2013
19%
36%
56%
31%
28%
4%
13%
19%
30%
49%
37%
30%
6%
14%
Uopšte ne
Uglavnomne
TOTAL NE
TOTAL DA
Uglavnomda
Veoma da
Ne zna
2016
2013
48 © 2015 Ipsos.
Gotovo trećina građana izjavljuje da su upoznati s konkretnim slučajevima vršnjačkog nasilja, a više su upoznati najmlađi građani i građani iz centralnog dijela Crne Gore.
Da li znate za neki konkretan slučaj, konkretno dijete koje je bilo izloženo nasilju u školi?
Baza: ukupna ciljna populacija
71
29Da
Ne
Odbija 67
33
Da
Ne
Odbija
20162013
49 © 2015 Ipsos.
Stariji učenici i dječaci s problematičnim porodičnim okruženjem najčešće se percipiraju kao nasilnici unutar škola.
Da li biste mogli reći ko su najčešći nasilnici u školi? Ko su najčešće djeca koja vrše nasilje nad drugom djecom? (pol, uzrast, iz kakvih porodica)
48
35
10
3
2
2
Učenici starijih
razreda
Vršnjaci - dječaci
Vršnjaci - djevojčice
Nastavnici/profesori
Drugo
Ne zna
Baza: ukupna ciljna populacija
23
14
9
7
7
7
6
5
21
9
12
11
10
Djeca iz bogatih porodica
Nevaspitana djeca
Starija djeca/ viši razredi
Stariji dječaci
Djeca iz problematičnih/ nestabilnih porodica
Dječaci u pubertetu/ tinejdžeri
Zanemarena, zapuštena djeca
Djeca iz nasilnih porodica/ zlostavljana djeca
Dječaci
Problematična/ nasilna djeca
Nadmena djeca,žele da se dokažu, nametnu
Drugo
Ne zna/Odbija da odgovori
50 © 2015 Ipsos.
Dominira stav da su nasilju u jednakoj mjeri podložni i dječaci i djevojčice, a svijest o vulnerabilnosti pojedinih grupa djece opada u odnosu na 2013.g.
Ko je podložniji nasilju u školi, dječaci ili djevojčice?
Baza: ukupna ciljna populacija
24
21
39
52
35
22
2013
2016
Djevojčice Podjednako Dječaci
Da li mislite da se neka djeca češće nalaze u ulozi žrtve nasilja u školi?
77
63
23
37
2013
2016
Da Ne
Od sljedećih grupa djece, molim Vas da izdvojite onu djecu koja najčešće trpe nasilje od svojih vršnjaka.
55%
11%
10%
9%
9%
2%
1%
1%
1%
2%
65%
37%
41%
47%
36%
11%
9%
7%
1%2%
Djeca iz siromašnih porodica
Djeca koja pripadaju manjinskim grupama
Djeca koja se fizički ili na drugi način izdvajaju
Djeca koja su fizički slabija od svojih vršnjaka
Djeca sa smetnjama u razvoju
Djeca čiji su roditelji bili žrtve porodičnog
nasilja
Djeca koja imaju odličan uspjeh u školi
Djeca koja imaju loš uspjeh u školi
Druga djeca
Ne zna
Prvi odgovor
Svi odgovori
Višestruki odgovori; Baza: ispitanici koji smatraju da su određene grupe djece češće žrtve nasilja u školi (63% od ciljne populacije)
51 © 2015 Ipsos.
Ne izvještava se o slučajevima ekstremnih nasilja, ali se stiče utisak da, u skladu s generalnom percepcijom nasilja, situacije u kojima postoji zadirkivanje određenih učenika ili organizacija tuča i učestvovanje u njima − intervjuisana djeca ne percipiraju kao problem, već kao sastavni čin odrastanja.
„Ima kod djece s posebnim potrebama, zovu njih, maltretiraju ih, npr. prije par dana jedna djevojka je
zvala jednu bolesnu djevojčicu i rekla − Obriši mi cipele − i ona se sagla da joj obriše cipele. To mi je
baš užasno. To su djevojke što imaju puno para, istripovane. Ja takvu djecu branim.” – Dječak, 16
godina, Bar
„To (nasilnici) su bogata, bahata djeca.“ – Dječak, 17 godina, Podgorica
„Katastrofa je kad se napadaju drugi bez ikakvog razloga. Gledamo fudbal, dođe jedan momak, bokser, i iz čista mira
udari šamar drugom momku, bez ikakvog razloga. I... nikom ništa. Profesor ništa, dešava se to u dvorištu, a oni to kao
nijesu vidjeli.“ – Dječak, 18 godina, Bar
„Naša profesorka je snimala tuču.” –Dječak, 16 godina, Bar
52 © 2015 Ipsos.
44
32
2
1
1
0
84
73
51
38
22
15
9
7
0
9
7
4
Roditelj djeteta koje vrši nasilje
Djeca koja vrše nasilje
Uprava škole
Nastavni kadar
Država
Roditelj djeteta žrtve
Mediji
Dijete žrtva
Ne znam
Prvo mesto
Sva tri mesta
Odgovornost za nasilje u školi najčešće se pripisuje samim akterima, dok se odgovornost škole kao vaspitno-obrazovne ustanove ne prepoznaje u mjeri u kojoj je to važno.Šta mislite, ko je u najvećoj mjeri odgovoran za vršnjačko nasilje u školama? Ko bi bio na drugom mjestu po odgovornosti? A na trećem?
Baza: ukupna ciljna populacija
53 © 2015 Ipsos.
Čak i tolerancija na nasilna ponašanja nastavnika raste u ovom talasu.
Dok neki ljudi misle da nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poput vikanja na učenike, kažnjavanja , pa čak i vrijeđanja i udaranja, kako bi ih smirili ili naučili nečemu, drugi ljudi smatraju da su takva ponašanja nastavnika potpuno neprihvatljiva i da nemaju nikakvih pozitivnih efekata na učenike. Koji od ova dva stava je bliži Vašem?
Baza: ukupna ciljna populacija
4
64
32
Takva ponašanja nastavnika su potpuno neprihvatljiva i nemaju nikakvihpozitivnih efekata na učenike
Nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poputvikanja na učenike, kažnjavanja, pa čak i vrijeđanja i udaranja kako bi ihsmirili ili naučili nečemu
Ne zna
4
68
28
Takva ponašanja nastavnika su potpuno neprihvatljiva i nemaju nikakvihpozitivnih efekata na učenike
Nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poputvikanja na učenike, kažnjavanja pa čak i vrijeđanja i udaranja, kako bi ihsmirili ili naučili nečemu
Ne zna
2016. 2013.
54 © 2015 Ipsos.
Percepcija učestalosti različitih nasilnih ponašanja nastavnika nad djecom nije na zanemarljivom nivou.
Koliko su, prema Vašem mišljenju ili saznanjima , u školama u Crnoj Gori česti sljedeći primjeri ponašanja učitelja / učiteljica ili nastavnika / nastavnica prema učenicima?
Baza: ukupna ciljna populacija
9
10
2
1
1
31
24
10
5
2
32
36
28
16
7
4
3
3
4
12
19
21
37
32
20
6
7
20
42
59
Odnos poštovanja i uvažavanja
Vikanje na učenike
Vrijeđanje i ponižavanje učenika
Udaranje učenika
Seksualne zloupotrebe
Veoma često Često Ponekad Ne znam Rijetko Uopšte ga nema
55 © 2015 Ipsos.
Šta bi bilo bolje da Vaše dijete uradi u slučaju da je maltretirano od strane drugog djeteta u školi?
Zašto tako mislite?
32
26
74
13
12
9
70
26
8
7
19
16
10
Nastavnik je odgovorno lice/ dužan je da reaguje
Nastavnik može brzo da reaguje/ preduzme
odgovarajuće mjereOsposobljeni su za to, obratice se nadležnima,
roditeljima
Zbog rješenja problema/ to je najbolji način
Delovaće pedagoški/ smiriće situaciju/
odgovarajuće kazniti
Roditelj može bolje da reaguje/ pomogne/ zaštiti
dijeteRoditelj bi kontaktirao nastavnike/ roditelje
nasilnog detetDijete treba da ima povjerenje u roditelja/ roditelj
ga najbolj
Zbog rješenja problema/ to je najbolji način
Dijete mora da nauči da se brani/ stiče
samopouzdanje
Ako se ne suprotstavi, maltretiranje ce se nastaviti
Zajedničko delovanje svih, ako problem ne može da
se reši
Zbog rješenja problema/ to je najbolji način
Baza: ukupna ciljna populacija
9
39
42
10
Da prijavi učiteljici /nastavnici/školskomradnikuDa prijavimeni/roditeljima
Da se samo suprotstavi
Ne zna
2
93
5Da prijavi učiteljici /nastavnici
Da prijavi meni
Da se samo suprotstavi
Ne zna
2016.
2013.
Znatno manje ispitanika smatra da treba da se slučajevi vršnjačkog nasilja prijave školskom radniku/nastavnici u poređenju sa 2013
56 © 2015 Ipsos.
INFORMISANOST, PRUŽANJE PODRŠKE RODITELJIMA
56 © 2015 Ipsos.
57 © 2015 Ipsos.
Bez obzira na snažno zadovoljstvo roditelja vaspitnim procesom svoje djece postoji spremnost za stručnu podršku.
58 © 2015 Ipsos.
Stepen zadovoljstva vaspitanjem je na visokom nivou, a kao ključne tačke oslonca u vaspitanju navode se bračni partneri.Da li ste zadovoljni načinom na koji vaspitavate dijete?
81%
15%
97%
3%
3%
1%
U potpunosti sam zadovoljan
Djelimično sam zadovoljan
TOTAL DA
TOTAL NE
Nijesam zadovoljan, smatram da bihmogao bolje
Uopšte nijesam zadovoljan
Odbija da odgovori
Baza: ispitanici koji su roditelji (64% od ciljne populacije)
Sa kim vi kao roditelj najčešče razgovarate o vaspitanju svoje djece kada se nađete u nekoj dilemi?
69%
16%
9%
3%
2%
1%
Sa bračnimpartnerom
Ni sa kim
Sa drugim bliskimčlanovima porodice(braćom, sestrom...)
Sa svojimroditeljima
Drugo
Odbija da odgovori
59 © 2015 Ipsos. Baza: ispitanici koji su roditelji (64% od ciljne populacije)
Da li biste bili zainteresovani da vam se pruži podrška u vaspitavanju djeteta na neki od navedenih načina?
Kada se posmatraju svi roditelji, zainteresovanost bar za jedan način podrške je izrazilo 36% roditelja. Ali kada se posmatraju samo roditelji djeceuzrasta do 18 godina, taj procenat rastena 48%, a kada se posmatraju samomajke djece do 18 godina, taj procenatraste na 56%.
Zainteresovanost za podršku u vaspitavanju djece postoji.
20
18
18
14
13
12
Putem foruma i internet stranica
Putem osnivanja Centra za podršku iobrazovanje o dobrim praksama
roditeljstva
Putem organizovanih predavanja
Putem posebne anonimne telefonskelinije za savjetovanje
Putem individualnih savjetovanja
Putem grupnih savjetovanja
Da
60 © 2015 Ipsos.
Kada se posmatraju roditelji djece uzrasta do 18 godina, taj procenat raste na41%, a kada se posmatraju samo majke djece do 18 godina, taj procenat rastena 47%.
Kada bi se formirale radionice za obrazovanje o dobrim praksama roditeljstva i pružanje podrške roditeljima da primijene pozitivnu, nenasilnu disciplinu djece, da li biste ih pohađali?
Kao i zainteresovanost za pohađanje radionica o dobrim praksama roditeljstva.
61 © 2015 Ipsos.
Kao ključna mjesta održavanja ovih radionica roditelji takođe percipiraju vaspitno-obrazovne ustanove.
Baza: roditelji, 64% ciljne populacije
Šta mislite, gdje bi trebalo organizovati ove radionice?
65%
19%
18%
4%
1%
U lokalnojškoli/lokalnom
vrtiću
U lokalnom domuzdravlja
U lokalnoj NVO
Negdje drugo
Ne znam
62 © 2015 Ipsos.
Roditelji u kvalitativnom istraživanju iskazuju pozitivan stav prema alternativnim oblicima obrazovanja, a ponovo se nedostatak vremena i lična nezainteresovanost navode kao osnovni razlozi za negativan stav.
• Za razliku od kvantitativnog istraživanja, tokom intervjuisanja roditelji su generisali negativan stav prema internet forumima zbog nedovoljnog povjerenja u njih, ali i bezličnosti informacija.
• Škola se ponovo prepoznaje kao mjesto održavanja ovih radionica, a stiče se utisak da većina roditelja ima potrebu za sprovođenjem ovih radionica u interakaciji s poznatim okruženjem – djecom, roditeljima i nastavnikom iz jednog odjeljenja.
• Značajan dio roditelja pozitivno reaguje i na traženje podrške i pomoći od strane stručnih lica, bilo uživo, bilo preko anonimne telefonske linije, naročito psihologa, kada bi imao određeni problem s djetetom, ali bi se ipak, prije svega, radije obratio članu porodice ili prijatelju. Kod ovog pitanja se registruje značajna gradacija – jedino bi zbog ozbiljnijih problema, kao što su problemi s učenjem, porocima ili nasiljem, došli do pshiologa, dok bi se „manji“ problemi radije rješavali u krugu porodice.
„Pa bilo bi lijepo organizovati neki seminar, neki razgovor uživo, definitivno nijesam za čitanje knjiga, nemamo
vremena za to, više odgovara ovako živa neka riječ.“ –Majka, Bijelo Polje
63 © 2015 Ipsos.
Dvije trećine građana i značajna većina roditelja ocjenjuje da je informisano o dobrim praksama roditeljstva.
Generalno, šta biste rekli, da li imate dovoljno informacija o dobrim praksama roditeljstva?
Baza: ukupna ciljna populacija
30%
38%
68%
32%
22%
10%
U potpunosti da
Uglavnom da
TOTAL DA
TOTAL NE
Uglavnom ne
U potpunosti ne
Baza: roditelji (64% ciljne populacije)
41%
43%
84%
16%
12%
4%
U potpunosti da
Uglavnom da
TOTAL DA
TOTAL NE
Uglavnom ne
U potpunosti ne
Opšta populacija Roditelji
64 © 2015 Ipsos.
Neformalna komunikacija i mediji predstavljaju najčešće izvore informisanja roditelja, a kao najpoželjniji izvori izdvajaju seTV emisije i internet.Gdje se najčešće informišete o ovim temama? Na koje sve načine biste voljeli da dobijate više informacija o dobrim praksama roditeljstva?
Baza: 84% od 64% ciljne populacije – oni roditelji koji su naveli da se osjećaju informisano
21%
21%
21%
13%
10%
6%
5%
5%
4%
0%
5%
TV emisije
Prijatelji/ kolege/ rodbina/ drugi roditelji
Od roditelja/ porodice
Internet
Životno iskustvo
Stručna lica/ literatura
Mediji
Bračni partner
Novine/ časopisi
Drugo
Nigdje
65%
35%
17%
16%
11%
11%
8%
4%
4%
5%
0%
Kroz TV emsiije
Kroz sajt na internetu
Kroz centre za obrazovanje i podrškuroditeljima
Kroz predavanja i disukusje u lokalnojskoli
Kroz letke
Kroz predavanja i diskusije u lokalnojzajednici
Kroz aplikaciju na mobilnom telefonu
Kroz predavanja i diskusije u Domuzdravlja
Kroz predavanja i diskusije u lokalnojNVO
Kroz novine - dnevna štampa
Kroz magazine
Baza: roditelji, 64% ciljne populacije
Trenutni izvori informisanja Željeni izvori informisanja
65 © 2015 Ipsos.
PRIJAVLJIVANJE, KAŽNJAVANJE
65 © 2015 Ipsos.
66 © 2015 Ipsos.
• Cjelokupno crnogorsko društvo se vidi kao nedovoljno angažovano na rješavanju slučajeva nasilja nad djecom.
• Najveći problem predstavlja nedostatak lične inicijative građana za prijavljivanjem nadležnim institucijama.
67 © 2015 Ipsos.
Svaki drugi građanin iskazuje da je upoznat s 24-časovnimdežurstvom za prijavljivanje nasilja nad djecom.
Da li ste upoznati sa činjenicom da u centrima za socijalni rad postoje 24-časovna dežurstva i telefon na koji možete prijaviti slučajeve nasilja u porodici i uopšteno nasilja nad djecom, čak i anonimno?
Baza: ukupna ciljna populacija
44
45
56
56
2013
2016
Da Ne
Da li ste upoznati sa postojanjem procedura koje u slučajevima kada dođe do vršnjačkog nasilja treba da sprovedu škola, centri za socijalni rad, policija?
65
35
Da Ne
Da li ste upoznati s tim da u Crnoj Gori postoji besplatna anonimna SOS linija za žrtve porodičnog nasilja ?
4654
Da Ne
68 © 2015 Ipsos.
Država se i dalje ne percipira kao dovoljno efektivna u slučajevima nasilja nad djecom, iako je stav povoljniji u odnosu na 2013. g.Da li mislite da država i društvo adekvatno reaguju u slučajevima nasilja nad djecom?
Baza: ukupna ciljna populacija
65
268 Da
Ne
Ne zna
53
33
14 Da
Ne
Ne zna
2016. 2013.
69 © 2015 Ipsos.
94 94 93 93 9285 85 85 83 83
76 74 74 74 74 72
56
7179
6269 67
48 47 47
69
4334 34
4651 49
4031
Policija Centri zasocijalni rad
Školstvo Roditelji Zaštitnikljudskih prava
i sloboda
Sudstvo Sama djeca Građani NacionalnaSOS linija za
nasilje uporodici
Tužilaštvo Vlada CrneGore
SkupštinaCrne Gore
Zdravstvo Nevladineorganizacije
Međunarodneorganizacije
Mediji Vjerskeorganizacije
Odgovorna Zaista radi
Posmatrajući rad pojedinačnih aktera, uviđa se značajna diskrepanca između realnog i željenog stanja posvećenosti rješavanju slučajeva nasilja nad djecom.Sada ću vam pročitati nazive nekih institucija, organizacija i grupa, a Vas molim da mi kažete u kojoj mjeri svaka od njih treba da bude odgovorna za sprečavanje nasilja nad djecom? A koliko svaka od njih zaista i radi na sprečavanju nasilja nad djecom?
% UGLAVNOM DA+ DA U POTPUNOSTI
Baza: ukupna ciljna populacija
70 © 2015 Ipsos.
U kvalitativnom istraživanju, mišljenja adolescenata, ali i roditelja, jesu da žrtve nijesu u dovoljnoj mjeri zaštićene tokom i nakon nasilja, posebno kada se uzme u obzir finansijska situacija žrtava. Stoga, prema mišljenju naših sagovornika, važno je obezbijediti kadrovske resurse i centre u Crnoj Gori koji će se baviti isključivo zaštitom i osnaživanjem žrtava nasilja, s posebnim fokusom na pružanje finansijske i psihološke pomoći tim žrtvama. Ovi centri podrške, prema mišljenju naših sagovornika, trebalo bi da budu otvoreni u svim regijama Crne Gore, čime bi se obezbijedio značajan stepen informisanosti žrtava o ovim centrima i čime bi se
vjerovatno uticalo na veći stepen spremnosti da se nasilje zapravo prijavi.
71 © 2015 Ipsos.
• Konkretna upoznatost roditelja i djece s prijavljivanjem slučajeva nadležnim institucijama na niskom je nivou. Adolescenti koji su naveli da su upoznati s ovim slučajevima istovremeno izvještavaju o tome da su žrtve najčešće bile neadekvatno zaštićene u ovom procesu.
„Znam djevojku koja je trpjela nasilje u porodici, na neki
način je uspjela da pobjegne, otišla je u policiju i
prijavila, pozvan je bio roditelj, oba. Oni su razgovarali s
njom, u suštini da povuče tužbu. To su joj savjetovali
policajci. Ona je tužbu povukla na kraju, baš razmišljajući
‒ roditelji su mi, neću da griješim.“ – Djevojčica, 18
godina, Podgorica
72 © 2015 Ipsos.
Spremnost za prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djeteta dramatično opada.
Ukoliko biste saznali za slučaj seksualnog nasilja nad djetetom, da li biste taj slučaj prijavili nekome?
Kome biste prijavili slučaj?
83
43
11
8
4
4
3
2
2
18
14
12
Policiji
Centru za socijalni rad
Nacionalnoj SOS liniji za nasilje u porodici
Zaštitniku ljudskih prava i sloboda
NVO koja se bavi zaštitom ljudskih prava i prava
djece
Tužilaštvu
Sudstvu
Medijima
Školi
Domu zdravlja
Drugo
Ne zna
Baza: ukupna ciljna populacija
Baza: oni koji su naveli da bi prijavilislučaj, 73% ukupne populacije
19
73
9 Da
Ne
Ne zna
2
93
5 Da
Ne
Ne zna
2016.
2013,
73 © 2015 Ipsos.
Spremnost za prijavljivanje i ostalih nasilnih djela na vrlo je niskom nivou.
Baza: ukupna ciljna populacija
57
47
25
24
24
22
17
14
8
7
6
29
35
54
59
59
55
64
73
80
87
87
Zanemarivao, odnosno nije vodio računa o djetetui njegovim potrebama
Odbacivao, odnosno emotivno nije prihvataodijete
Istukao dijete
Ucjenjivao dijete
Vrijeđao dijete
Grubo zadirao u privatnost djeteta, ograničavaokomunikaciju, uhodio
Prijetio djetetu
Ošamario dijete
Vikao na dijete
Udario dijete prutom
Udario dijete rukom po zadnjici
Da Ne65
25
1
0
0
0
0
88
76
28
29
11
23
7
4
9
4
4
6
2
1
Policiji
Centru za socijalni rad
Nacionalnoj SOS liniju za nasilje uporodici
Zaštitniku ljudskih prava i sloboda
Sudstvu
Tužilaštvu
Nevladinoj organizaciji
Medijima
Školi
Domu zdravlja
Ne zna
Prvi odgovor
Svi odgovori
Da li biste prijavili nadležnim službama ako biste bili svjedok da jeroditelj svoje dijete:
Kome biste prijavili ove slučajeve?
Baza: ispitanici koji bi po bilo kom osnovu prijavili slučaj nasilja roditelja nad djecom (65% od ciljne populacije)
74 © 2015 Ipsos.
• Svega par intervjuisanih adolescenata navode da su bili svjedoci nasilnog čina člana porodice ili da su upoznati s činjenicom da se nasilje dešavalo, najčešće roditelja nad djetetom, ali važno je istaći da se nijedno dijete nije aktivno umiješalo ili suprotstavilo na bilo koji način ovoj situaciji. Jedinu aktivnost koju su ovi adolescent sproveli bila je savjetovanje djeteta da istrpi, a ne da prijavi nasilje.
• Takođe, reakcije na ovakav uvid izostale su i kod intervjuisanih roditelja, a uzrok tome leži u strahu od posljedica miješanja, ali i u rasprostranjenom uvjerenju da taj neko nema pravo da se miješa u to djelo. Prema mišljenju ovih roditelja, oni koji treba da se umiješaju jesu bliži članovi prodice, ili same institucije, dok bi njihovo lično miješanje najčešće izostalo.
75 © 2015 Ipsos.
„Znam nekog ko baš dugo trpi nasilje, mi ga smirujemo, govorimo da će to proći, zovemo ga da izlazi sa nama, da bi zaboravio. Niko u školi ne zna za to.“ – Dječak, 16 godina,
Bar
„Pa ako roditelj ne može da se usaglasi s
djetetom, treba da se uključi neko stručno lice.
Ima djece koja neće da govore, da iskažu svoja
osjećanja, pa bi možda u razgovoru sa stručnim
licem se otvorilo. Nekad je i nama potrebno
stručno lice.“ – Majka, Podgorica
„Prijavio bih, nemamo pravo da se miješamo u
tuđe probleme, šta ja nekome imam da se
miješam, samo pozoveš policiju anonimno i završiš
posao.“ – Otac, Podgorica
„Nasilje je ovdje i dalje tabu tema.“ – Otac, Bar
„Dosta ih ima koji ostaju skriveni. Uvijek
postoji ta tradicija, crnogorski narod ima tu
tradiciju, i ta bruka pokušava da se sakrije.“ –
Dječak, 17 godina, Bijelo Polje
76 © 2015 Ipsos.
ABOUT IPSOS
Ipsos ranks third in the global research industry. With a
strong presence in 87 countries, Ipsos employs more
than 16,000 people and has the ability to conduct
research programs in more than 100 countries. Founded
in France in 1975, Ipsos is controlled and managed by
research professionals. They have built a solid Group
around a multi-specialist positioning – Media and
advertising research; Marketing research; Client and
employee relationship management; Opinion & social
research; Mobile, Online, Offline data collection and
delivery.
Ipsos is listed on Eurolist - NYSE-Euronext. The company
is part of the SBF 120 and the Mid-60 index and is
eligible for the Deferred Settlement Service (SRD).
ISIN code FR0000073298, Reuters ISOS.PA, Bloomberg
IPS:FP
www.ipsos.com
GAME CHANGERS
At Ipsos we are passionately curious about people, markets, brands and society. We deliver information and analysis that makes our complex world easier and faster to navigate and inspires our clients to make smarter decisions.
We believe that our work is important. Security, simplicity, speed and substance applies to everything we do.
Through specialisation, we offer our clients a unique depth of knowledge and expertise. Learning from different experiences gives us perspective and inspires us to boldly call things into question, to be creative.
By nurturing a culture of collaboration and curiosity, we attract the highest calibre of people who have the ability and desire to influence and shape the future.
“GAME CHANGERS” - our tagline - summarises our ambition.
Istraživanje o nasilju nad djecom realizovano je od strane SOS Nikšić i Centra za ženska pravau saradnji sa predstavništvom UNICEF u Crnoj Gori i uz finansijsku podršku EU, kao dio višegodišnje
regionalne inicijative sa ciljem unapređenja zaštite djece od nasilja i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, koja se implementira u partnerstvu između UNICEF, European Disability
Forum - EDF, EU, i sedam zemalja u procesu pridruživanja EU.
Mišljenja izražena u ovom izvještaju ne predstavljaju nužno i mišljenja UNICEF, EDF i EU. Odgovornost za sadržaj izvještaja snose isključivo autori.
Protecting children from violence and promoting social inclusion of children with disabilities
in Western Balkans and Turkey