Post on 24-Jul-2020
transcript
KORIŠTENE KRATICE
FZOEU – Fond za zaštitu okoliša i ekološku učinkovitost
HMRR – Hrvatska mreža za ruralni razvoj
HEP – Hrvatska elektro privreda
HGK – Hrvatska gospodarska komora
IPARD – Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development
JLS – Jedinice lokalne uprave
JPP – Javno privatno partnerstvo
KKŽ – Koprivničko-križevačka županija
LAG – Lokalna akcijska grupa
LRS – Lokalna razvojna strategija
MP – Ministarstvo poljoprivrede
NZRCD – Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
OPG – Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
ODRAZ – Održivi razvoj zajednice(nezavisna organizacija civilnog društva)
PG – Poljoprivredna gospodarstva
SMART – Udruga za razvoj civilnog društva
TZ – Turistička zajednica
ŽRS – Županijska razvojna strategija
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
I
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................ 1
KARTA ..................................................................................................................................... 2
1. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM .................................................. 3
1.1. Geografske značajke područja LAG „Izvor“ .................................................................. 3
1.2. Gospodarski značajke ..................................................................................................... 8
1.3. Demografske i socijalne značajke područja ................................................................. 12
1.3.1. Demografski razvoj ............................................................................................ 12
1.3.2. Obrazovna struktura stanovništva ...................................................................... 14
1.4. ŠKOLSTVO ................................................................................................................. 16
1.4.1. Predškolski odgoj ............................................................................................... 16
1.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ............................................................................. 17
1.4.3. Srednjoškolsko obrazovanje ............................................................................... 17
1.4.4. Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje ........................................... 18
1.5. TURIZAM I KULTURA ............................................................................................. 18
1.5.1. Turistički resursi i infrastruktura ........................................................................ 19
1.5.2. Kulturna infrastruktura ....................................................................................... 20
1.5.3. Manifestacije ...................................................................................................... 21
2. SWOT ANALIZA ............................................................................................................... 23
2.1. Uvod ............................................................................................................................. 23
2.2. Swot analiza .................................................................................................................. 23
3. RAZVOJNA STRATEGIJA .............................................................................................. 26
3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja .................................................................. 26
3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti ....................................................................................................................... 27
3.3. Očekivani rezultati po mjerama .................................................................................... 31
4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE ........................................................................... 36
4.1. Značajke partnerstva ..................................................................................................... 36
4.2. Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije ............. 37
4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva .................................................. 37
4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima .................................................................. 38
4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš............................................................................ 39
4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći .......................... 43
4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014. ................ 47
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
II
4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti ................................................................... 48
4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i sprječavanje sukoba interesa ....................................................... 54
4.10. Projekti koji se provode ili su se provodili iz drugih izvora financiranja..............56 5. USKLAĐENOST STRATEGIJE S NADREĐENIM STRATEŠKIM
DOKUMENTIMA .................................................................................................................. 57
POPIS ILUSTRACIJA .......................................................................................................... 60
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
1
UVOD
Lokalna akcijska grupa „Izvor“ nastala je na temelju inicijative 12 jedinica lokalne
samouprave koje su prepoznale važnost i svrhu ujedinjenja.
Članovi LAG-a „Izvor“ pohađali su edukacije u okviru projekta «Zajedno za održivi
razvoj u Hrvatskoj» kojeg su provodile udruge ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i HMRR –
Hrvatska mreža za ruralni razvoj. Svrha projekta je bila osposobiti članove za formiranje
LAG-a, izradu lokalne razvojne strategije, sudjelovanje na studijskom putovanju sa svrhom
upoznavanja dobre europske prakse ruralnog razvoja, organiziranje jednog uvodnog i jednog
završnog skupa na području LAG-a.
Edukacija se provodila tijekom sedam dvodnevnih mjesečnih modula, a svaka edukacija
održala se u različitoj jedinici lokalne samouprave kako bi se članovi međusobno bolje
upoznali. Svaka JLS predložila je članove iz civilnog, poslovnog i javnog sektora koji
najbolje poznaju svoje područje te mogu pridonijeti kvalitetno izrađenoj lokalnoj razvojnoj
strategiji
Razvijala se vizija LAG-a, ciljevi koji se žele postići te aktivnosti koje će se poduzeti
kako bi se naše područje razvijalo i napredovalo na temelju potreba svih građana.
Cilj LAG-a Izvor je promicanje održivog ruralnog razvoja i unapređenja inicijativa i
interesa od značaja za razvoj područja LAG-a,priprema LAG područja za korištenje
strukturnih fondova EU, djelovanje u skladu sa LEADER načelima, razvijanje sinergije i
umrežavanja između svih subjekata kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja
te izgradnja identiteta područja LAG-a razvojem proizvoda zasnovanih na povezivanju
tradicijske i kulturno-povijesne baštine i inovacija temeljenih na prirodnim prednostima
područja i međusobnoj suradnji.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
2
KARTA
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
3
1. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM 1.1. Geografske značajke područja lag „izvor“
LAG „ Izvor“ čini 12 jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske i Koprivničko-
križevačke županije. S područja Varaždinske županije su gradovi : Ludbreg i Varaždinske
Toplice te općine: Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Mali Bukovec, Martijanec, Sveti
Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki i Veliki Bukovec, dok se na području Koprivničko-
križevačke županije nalazi općina Rasinja.
Tablica 1. Površine JLS-ova s područja LAG-a "Izvor"
ČLANICE LAG‐A
POVRŠINA
Grad Ludbreg 62,00 km²
Grad Varaždinske Toplice 79,75 km²
Općina Beretinec 12,40 km²
Općina Gornji Kneginec 22,34 km²
Općina Jalžabet 38,00 km²
Općina Mali Bukovec 38,00 km²
Općina Martijanec 54,59 km²
Općina Sveti Đurđ 45,00 km²
Općina Sveti Ilija 17,31 km²
Općina Trnovec Bartolovečki 38,74 km²
Općina Veliki Bukovec 30,41 km²
Općina Rasinja 105,5 km²
UKUPNO: 544,04 km²
Izvor: http://www.dzs.hr/ Grad Ludbreg
Iako je po statističkim podacima jedan od najmanjih gradova Varaždinske županije,
Ludbreg svojom dugom i bogatom poviješću, strateškim zemljopisnim položajem, te
kulturnim raznolikostima spada u red najvažnijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Grad
Ludbreg danas se prostire na 62,00 km², a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji
8.478 stanovnika koji žive u Ludbregu i okolnim naseljima: Apatija, Bolfanu, Čukovcu,
Globočecu Ludbreškom, Hrastovskom, Kućanu Ludbreškom, Segovini, Selniku, Sigecu
Ludbreškom, Slokovcu i Vinogradima Ludbreškim. Zemljopisni položaj Ludbrega učinio ga
je sjecištem mnogih važnih prometnih pravaca: od zapada prema istoku, dolinom rijeke
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
4
Drave, te od sjevera prema jugu dolinom rijeke Bednje. Ludbreg je tako smješten na polovici
puta između Varaždina (25 km), Koprivnice (22 km), te Čakovca (24 km) i Križevaca (40
km), a buduća autocesta približava ga Zagrebu na samo 70-ak km.
Grad Varaždinske Toplice
Na padinama Topličke gore u Hrvatskom zagorju, 12 km jugoistočno od Varaždina,
smjestio se gradić Varaždinske Toplice. Na obodu kotline kojom vijuga rječica Bednja, u
slikovitom krajoliku, cijelo se mjesto doima poput perivoja. Prostire se na 79,75 km² i
obuhvaća 23 naselja u kojima prema popisu iz 2011. godine živi 6.364 stanovnika.
Varaždinske Toplice najstarije su i najposjećenije toplice u Republici Hrvatskoj, tradicije
duge oko 2300 godina. Prirodni dar izdašni izvor termalne vode s temperaturom od 58
stupnjeva na izvorištu – odredio je naselju položaj, dao mu ime i uvjetovao kontinuitet
obitavanja i liječenja ljudi kroz sve kulturne epohe.
Općina Beretinec
Općina Beretinec smještena je u Varaždinskoj županiji u neposrednoj blizini grada
Varaždina. Općina svojom površinom jedna je od najmanjih u županiji, zauzima samo 12,40
km², a obuhvaća naselja: Beretinec, Črešnjevo i Ledinec u kojima živi 2.176 stanovnika
prema popisu iz 2011. godine. Općina Beretinec i naselja u općini kroz povijest vezani su uz
grad Varaždin, dvorac Šaulovec i kuriju vlastelinke Ane Orešak.
Općina Gornji Kneginec
Općina Gornji Kneginec površine od 22,34 km², obuhvaća naselja: Kneginec Gornji,
Kneginec Donji, Turčin, Varaždin Breg i Lužan Biskupečki sa 5.349 stanovnika. Smještena je
dijelom na brežuljcima Varaždinsko-topličkog gorja od Seletina preko Lužana do potoka
Blizne, koji s istočne strane protječe dolinom ispod sela Jakopovca do ušća u rječicu Plitvicu.
S jugozapadne strane omeđena je varaždinskim poljem, a sa zapadne strane od željezničke
pruge kod sela Sv. Ilija, sve do Ludbrega i rijeke Bednje na istoku. Područjem općine prolazi
cesta od Varaždina prema Zagrebu, kao i prometni pravci za Varaždinske Toplice i pravac
Ludbreg – Koprivnica – Osijek. Blizu Kneginca prolazila je i rimska cesta od Ptuja uz
Varaždin, Varaždinske Toplice do Osijeka.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
5
Općina Jalžabet
Općina Jalžabet nalazi se u Varaždinskoj županiji. Kroz općinsko općinsko područje
smješteno na obroncima topličkog gorja i u dolini rijeke Plitvice, pružaju se cestovni prometni
pravci: Zagreb – Varaždin - Budimpešta i Varaždin - Osijek. Površina općine iznosi 38,00
km² u kojoj prema popisu iz 2011. godine živi 3.615 stanovnika. Općinu čine naselja;
Imbriovec Jalžabetski, Jakopovec, Kaštelanec, Kelemen, Leštakovec, Novakovec i Pihovec.
Općina Mali Bukovec
Općina Mali Bukovec utemeljena je u 1993. godine Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu
Republike Hrvatske, te je kao takva uključena u Varaždinskoj županiju. Godine 1996.
izdvajaju se Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela, te formiraju novu općinu sa sjedištem u
Velikom Bukovcu. Općinu Mali Bukovec čine naselja: Lunjkovec, Mali Bukovec, Martinić,
Novo Selo Podravsko i Županec. Površina općine je 38,00 km². Prema popisu stanovništva iz
2011. godine u Općini Mali Bukovec živi 2.212 stanovnika.
Općina Martijanec
Općina Martijanec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (dosadašnji naziv „općina
Donji Martijanec“ promijenjen je na zahtjev Općine u stari povijesni naziv „općina
Martijanec“, prema nazivu naselja gdje se nalazi sjedište općine). Smještena je na prijelazu
iz središnjeg u istočni dio Županije. U smjeru sjever - jug, proteže se od ruba do ruba
Županije tako da na sjeveru graniči s Međimurskom, a na jugu s Koprivničko-križevačkom
županijom. U stastavu općine nalazi se 11 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine
općina ima 3.843 stanovnika i površinom se prostire na 54,59 km².
Općina Sveti Đurđ
Općina Sveti Đurđ u administrativnom smislu, uz središte općine, čine naselja: Hrženica,
Karlovec Ludbreški, Komarnica Ludbreška, Sveti Đurđ, Luka Ludbreška, Obrankovec, Priles,
Sesvete Ludbreške i Struga. Naselje je nastalo u nizini na raskrižju puteva sjeverno od
Ludbrega, uz cestovni pravac koji još od rimskog doba povezuje Ludbreg s Prelogom i
rimskim postajama u Međimurju. Općina Sveti Đurđ površinom zauzima 45,00 km²
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
6
ravničarskog prostora između rijeke Drave i rječice Plitvice. Prema popisu stanovništva iz
2011. godine Općina Sveti Đurđ ima 3.804 stanovnika.
Općina Sveti Ilija
Općina Sv. Ilija smještena na pitomim obroncima Varaždin Brega i južnom rubu
varaždinskog polja. Površinom 17,31 km² obuhvaća naselja: Beretinec, Doljan, Križanec,
Krušljevec, Seketin, Sv. Ilija, Tomaševec Biskupečki i Žigrovec u kojima živi 3.511
stanovnika. Jedna je od manjih općina u Varaždinskoj županiji. Graniči s gradom Varaždinom
i Novim Marofom te općinama: Beretinec i Gornji Kneginec. Prostor općine nastanjen je u
kontinuitetu još od razdoblja predhistorije, što potvrđuju nalazi kamenih sjekira kod Sv. Ilije,
te u šumi Krč nedaleko Krušljevca, razdoblje ranog brončanog doba.
Općina Trnovec Bartolovečki
Općina Trnovec Bartolovečki nalazi se u Varaždinskoj županiji. Smještena je u dravskoj
dolini, na desnoj obali rijeke Drave, u sjevernom središnjem dijelu Varaždinske županije, u
neposrednoj blizini grada Varaždina. Sa sjeverne strane graniči s Međimurskom županijom, s
istočne općinom Donji Martijanec, s južne općinom Jalžabet, a sa zapadne strane gradom
Varaždinom. U sastavu općine nalazi se šest naselja: Bartolovec, Šemovec, Štefanec,
Trnovec, Zamlaka i Žabnik. Površina općine je 38,74 km². Područjem općine protječu rijeke
Drava i Plitvica, te potok Zbel koji izvire u Trnovcu. Prema popisu stanovništva iz 2011.
godine ima 6.884 stanovnika.
Općina Veliki Bukovec
U dravskoj ravnici, desetak kilometara od Ludbrega, između rijeke Plitvice i Bednje
smještena je najmlađa i jedna od najmanjih općina Varaždinske županije. Obuhvaća tri
naselja; Dubovicu, Kapelu i Veliki Bukovec koji je i općinsko središte. Općina Veliki
Bukovec zauzima površinu od 30,41 km² na kojima živi po popisu iz 2011. godine 1.438
stanovnika.
Općina Rasinja
Općina Rasinja je nastala na samom podnožju sjeverne padine Kalnika, u dolini Drave, na
pola puta između Koprivnice i Ludbrega, na mjestu na kojem se uz potok Gliboki formirao
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
7
značajni srednjovjekovni cestovni pravac iz smjera Drave preko Rasinje dolinom tokova
Glibokog i Glogovnice prema Apatovcu i Križevcima. Općinu Rasinja u administrativnom
smislu, uz središte općine čini 21 zaselak koji su se uglavnom smjestili na padinama Kalnika i
uz potok Gliboki na prostoru koji zauzima 105,5 km² površine. Prema popisu stanovništva iz
2011. godine na prostoru Općine Rasinja živi ukupno 3.267 stanovnika.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
8
1.2. Gospodarski značajke
Područje LAG-a „Izvor“ obuhvaća prostor od 544,04 km2 kojeg naseljava 50.965
stanovnika u 115 naselja. Grad Ludbreg ima najveći broj stanovnika, 8.458 dok Općina
Veliki bukovec ima najmanje 1.435 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti na području
koje obuhvaća LAG iznosi 93,68 stanovnika na km2 što je više u odnosu na prosječnu
gustoću naseljenosti u RH koja prema popisu iz 2011. godine iznosi 78,1 stan. na km2. S
obzirom da je dostupnost detaljnih analitičkih podataka vezanih uz stanje gospodarstva
ograničena te da je 11 od 12 JLS s područja Varaždinske županije, koriste se podaci i trendovi
koji su aktualni kako za cjelokupnu ekonomiju Republike Hrvatske, Varaždinsku županiju,
Koprivničko-križevačku županiju te tako i za JLS koje su udružene u LAG „Izvor“.
S obzirom da je bruto domaći proizvod (BDP) ključni pokazatelj gospodarske
razvijenosti, u nastavku prikazujemo njegovo kretanje, kao i kretanje cijena, zaposlenosti i
plaća na području cijele Varaždinske županije.
Tablica 2. Pokazatelji BDP-a za 2010. i 2011. godinu
Pokazatelj 2010. 2011. 1. Realni sektor
BDP, stope rasta u % ‐1,2 0,0
Fizički opseg industrijske proizvodnje, stopa rasta u % ‐1,4 ‐1,2
Građevinski radovi, stopa rasta u % ‐15,9 ‐9,1 2. Cijene
Potrošačke cijene, prosjek u % 1,1 2,3 3. Zaposlenost i plaće
Stopa registrirane nezaposlenosti, u % od ukupne radne snage, prosjek 17,4 17,8
Stopa anketne nezaposlenosti – ILO, u % ‐ prosjek 11,8 13,5
Prosječna neto plaća u kunama 5.343 5.441
Prosječna neto plaća, nominalna stopa rasta u % 0,6 1,8
Izvor: Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, 2012.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na državnoj razini zabilježen je realan pad
BDP-a u prvom kvartalu 2012. za 1,3% i u drugom kvartalu 2012. za 2,1 % u odnosu na isto
razdoblje prošle godine, dok je u lipnju ove godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za
5,5% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Time je hrvatsko gospodarstvo, nakon
kratkotrajnoga i slabog oporavka sredinom prošle godine, ponovo zakoračilo u recesiju.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
9
Tablica 3. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor"
Stanje 30.9.2012. Stanje 31.12.2011.
Općina/grad Ukupno Žene Muškarci Ukupno Žene Muškarci
LUDBREG 538 322 216 524 293 231
VARAŽDINSKE TOPLICE
193 100 93 353 158 195
BERETINEC 145 56 89 150 61 89
GORNJI KNEGINEC 378 181 197 347 149 198
JALŽABET 169 68 101 159 70 89
MALI BUKOVEC 104 52 52 112 56 56
MARTIJANEC 235 124 111 217 96 121
SVETI ĐURĐ 247 130 117 232 123 109
SVETI ILIJA 231 92 139 227 102 125
TRNOVEC BARTOLOVEČKI
394 178 216 224 106 118
VELIKI BUKOVEC 46 24 22 186 90 96
RASINJA 248 116 132 48 24 24
Ukupno nezaposleni
2,928 1,443 1,485 2,779 1,328 1,451
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
10
Grafički prikaz 1. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor"
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz gore navedene tabele vidljivo je da
je ukupan broj nezaposlenih osoba na području JLS članica LAG-a „Izvor“ 2.928, od toga je
52% muškaraca. Usporedimo li to s posljednjim danom 2011. godine kad je broj nezaposlenih
osoba prijavljenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bio 2.779, dolazimo do
podatka da je u prvih devet mjeseci 2012. godine bez posla ostalo 150 ljudi.
Uspoređujući podatke o broju poslovnih subjekata po pojedinim jedinicama lokalne
samouprave vidljivo je da prednjače gradovi Ludbreg i Varaždinske toplice. Od općina
izdvajaju se Općina Trnovec Bartolovečki i Općina Gornji Kneginec koje na svom području
imaju vrlo jake poslovne zone. U navedenim zonama posluju i pojedina poduzeća koja se
svojim izvozom nalaze pri samom vrhu liste izvoznika u Republici Hrvatskoj.
Tablica 4. Broj poslovnih subjekata po JLS-u na području LAG-a "Izvor"
Općina/grad Broj poslovnih subjekata
LUDBREG 152
VARAŽDINSKE TOPLICE 59
BERETINEC 8
GORNJI KNEGINEC 55
JALŽABET 21
MALI BUKOVEC 22
48%
52%
Nezaposlenost na području Lag‐a "Izvor"
Žene 1,328 Muškarci 1,451
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
11
MARTIJANEC 21
SVETI ĐURĐ 6
SVETI ILIJA 20
TRNOVEC BARTOLOVEČKI 63
VELIKI BUKOVEC 11
RASINJA 12
Ukupni broj poslovnih subjekata 450
Izvor: FINA, http://or.mingorp.hr/pretraga.htm
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
12
1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
1.3.1. Demografski razvoj
LAG „Izvor“ obuhvaća prostor od 544,04 km² kojeg naseljava 50.941 stanovnika u 115
naselja, od kojih je najveće naselje grad Ludbreg sa 8.478 stanovnika. Prosječna gustoća
naseljenosti područja iznosi 93,63 stn/km², najgušće je naseljena Općina Gornji Kneginec, a
najmanja gustoća naseljenosti je u Općini Rasinja.
Tablica 5. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti
ČLANICE LAG‐A
POVRŠINA
BROJ STANOVNIKA GUSTOĆA
NASELJENOSTI
2001. 2011. 2011.
Grad Ludbreg 62,00 km² 8.668 8.478 136,74
Grad Varaždinske Toplice 79,75 km² 6.973 6.364 79,80
Općina Beretinec 12,40 km² 2.288 2.176 175,48
Općina Gornji Kneginec 22,34 km² 5.259 5.349 239,44
Općina Jalžabet 38,00 km² 3.732 3.615 95,13
Općina Mali Bukovec 38,00 km² 2.507 2.212 58,21
Općina Martijanec 54,59 km² 4.327 3.843 70,40
Općina Sveti Đurđ 45,00 km² 4.174 3.804 84,53
Općina Sveti Ilija 17,31 km² 3.532 3.511 202,83
Općina Trnovec Bartolovečki
38,74 km² 6.852 6.884 177,70
Općina Veliki Bukovec 30,41 km² 1.578 1.438 47,29
Općina Rasinja 105,5 km² 3.818 3.267 30,97
UKUPNO: 544,04 km² 53.708 50.941 93,63
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina, http://www.dzs.hr/ , 19. prosinca 2012.
Analiziranjem broja stanovnika proteklih 20 godina na području LAG-a „Izvor“ prisutan
je trend opadanja broja stanovnika u većini općina i gradova. Broj stanovnikapovećao se
jedino u Općinama Gornji Kneginec, Martijanec i Trnovec Bartolovečki.
Tablica 6. Promjena broja stanovnika 1991. - 2011.
ČLANICE LAG‐A
BROJ STANOVNIKA
1991. 2001. 2011.
Grad Ludbreg 8.485 8.668 8.478
Grad Varaždinske Toplice 7.236 6.973 6.364
Općina Beretinec 2.239 2.288 2.176
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
13
Općina Gornji Kneginec 4.619 5.259 5.349
Općina Jalžabet 4.977 3.732 3.615
Općina Mali Bukovec 3.751 2.507 2.212
Općina Martijanec 2.724 4.327 3.843
Općina Sveti Đurđ 4.410 4.174 3.804
Općina Sveti Ilija 3.587 3.532 3.511
Općina Trnovec Bartolovečki 6.474 6.852 6.884
Općina Veliki Bukovec 1.679 1.578 1.438
Općina Rasinja 4.027 3.818 3.267
UKUPNO: 54.208 53.708 50.941
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina, http://www.dzs.hr/, 19. prosinca 2012.
Grafikon 1. Promjena broja stanovnika LAG-a "Izvor" po JLS-ovima
Izvor: Obrada podataka Državnog zavoda za statistiku
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
14
Analiziranjem dobne strukture područja LAG-a „Izvor“, utvrđeno je da najveći broj osoba
pripada dobnoj skupini od 20-59 godina (55%). Dobnoj skupini od 0-19 godina pripada 22%
ljudi, a dobnoj skupini iznad 60 godina 23%. (Tablica 7).
Tablica 7. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a
ČLANICE LAG‐a
0‐19 20‐59 >60
M Ž M Ž M Ž
Grad Ludbreg 969 857 2347 2408 769 1128
Grad Varaždinske Toplice 636 667 1915 1756 559 831
Općina Beretinec 266 225 657 589 175 264
Općina Martijanec 420 375 1062 1034 348 604
Općina Gornji Kneginec 594 544 1550 1457 499 705
Općina Jalžabet 352 373 1033 944 337 576
Općina Mali Bukovec 244 256 594 542 220 356
Općina Sveti Đurđ 467 428 1064 992 341 512
Općina Sveti Ilija 412 401 1012 935 293 458
Općina Trnovec Bartolovečki
763 774 1974 1923 579 871
Općina Veliki Bukovec 166 158 381 362 128 243
Općina Rasinja 341 356 913 818 334 505
UKUPNO 5630 5414 14502 13760 4582 7053
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/, 19. prosinca 2012.
1.3.2. Obrazovna struktura stanovništva
Podaci popisa iz 2001. godine prema završenoj školskoj spremi stanovništva LAG
područja starijeg od 15 godina pokazuju da najveći broj stanovnika LAG područja starijeg od
15 godina ima završenu osnovnu školu (32%), a najmanje osoba je sa završenim doktoratom
(0,02%).
Tablica 8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi
ZAVRŠENA ŠKOLA MUŠKARCI ŽENE UKUPNO
Bez škole 199 477 676
1‐3 razred OŠ 574 1280 1854
4‐7 razred OŠ 2668 4879 7547
Osnovna škola 6128 8026 14154
Zanimanja od 1‐3 god. I škole za KV i VKV radnike
7797 3892 11689
Zanimanja u trajanju od 4 i više godina
2241 2960 5201
Gimnazija 331 567 898
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
15
Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij
523 501 1024
Fakulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij
600 546 1146
Magisterij 27 6 33
Doktorat 5 2 7
Nepoznato 106 99 205
UKUPNO 21.199 23.235 44.434
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godina, http://www.dzs.hr/, 18. prosinca 2012
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
16
1.4. ŠKOLSTVO
1.4.1. Predškolski odgoj
Na području LAG-a otvoreno je 13 dječjih vrtića, a na području 2 JLS nema otvorenog
vrtića, što je malen broj u odnosu na površinu koju LAG „Izvor“ pokriva te postoji potreba za
otvaranjem novih dječjih vrtića.
Na području grada Ludbrega otvorena su 3 dječja vrtića: gradski dječji vrtić «Radost» te 2
privatna vrtića „Iskrica“ i „Smjehuljica“. Grad Ludbreg sufinancira troškove boravka djeteta u
vrtiću, čije prebivalište je na području grada.
Na području grada Varaždinskih Toplica otvoren je dječji vrtić „Tratinčica“.
Na području Općine Beretinec otvoren je dječji vrtić „Dječji svijet“.
Na području Općine Sveti Ilija otvoren je dječji vrtić „Anđeo“.
Na području Općine Trnovec Bartolovečki otvorena su 2 dječja vrtića „Zeko“ i „Mala oaza“.
Na području Općine Jalžabet otvoren je dječji vrtić „Potočić“.
Na području Općine Mali Bukovec otvoren je dječji vrtić koji djeluje u sklopu gradskog vrtića
„Radost“ iz Ludbrega, a pohađa ga 40-ero polaznika u dobi od 3-6 godina.
Na području Općine Gornji Kneginec otvoren je dječji vrtić „Bubamara“.
Na području Općine Veliki Bukovec predškolski odgoj odvija se u zgradi „Vrtić“ u sklopu
osnovne škole koji pohađa 20-24-ero polaznika.
Na području Općine Sveti Đurđ otvoren je dječji vrtić „Lavić“.
Na području Općine Rasinja postoji predškolski program male škole u kojem su formirane 2
skupine djece: „Tratinčice“ i „Ptičice“.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
17
1.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, otvoreno je 13
osnovnih škola, dok tek u dvije Općine nema osnovne škole.
U gradu Ludbregu otvorena je Osnovna škola „Ludbreg“ te Osnovna glazbena škola
Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ gdje se mogu učiti instrumenti: glasovir,
harmonika, flauta, klarinet, truba, tambure, gitara.
U gradu Varaždinske Toplice otvorena je Osnovna škola „Antuna i Ivana Kukuljevića“ u
kojoj se odvija jednosmjenska nastava. Posebnosti škole su posebni odjel, područna škola
„Petkovec“ i škola u bolnici. Škola u bolnici započela je sa radom 2008. godine kako bi
olakšala djeci provođenje dana na rehabilitaciji, komunikaciju s novom sredinom i nastavak
obrazovnog procesa kojeg su prekinuli u svojim matičnim školama. Također na području
Varaždinskih Toplica otvorena je Osnovna škola „Svibovec“.
Na području Općine Veliki Bukovec otvorena je Osnovna škola koju polaze učenici iz 9
mjesta koja se nalaze na području Općina Veliki i Mali Bukovec. Odgojno obrazovni rad
odvija se u školskoj zgradi koju polazi 353 učenika, u 18 razrednih odjeljenja.
Na području općina Sveti Đurđ, Martijanec, Jalžabet, Gornji Kneginec i Rasinja otvorena
je po jedna osnovna škola, dok je na području Općina Trnovec Bartolovečki i Sveti Ilija
otvoreno po dvije osnovne škole.
1.4.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Na području LAG-a srednjoškolsko obrazovanje organizirano je samo u gradu Ludbregu
gdje je u okviru osnovne škole otvorena srednja škola (odjeljenje 1. gimnazije Varaždin) te
odjeljenje srednje škole „Arboretum“ Opeka - odjel vrtlari.
Područje LAG-a „Izvor“ okruženo je srednjoškolskim obrazovanjem u većim gradskim
centrima (Varaždin, Koprivnica, Čakovec) koji zadovoljavaju potrebu za obrazovanjem.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
18
1.4.4. Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje
Na području LAG-a „Izvor“ nije organizirano visokoškolsko obrazovanje. Učenici po
završetku srednje škole nastavljaju više i visoko obrazovanje u gradu Varaždinu, Koprivnici i
susjednim županijama.
U gradu Ludbregu cjeloživotno učenje organizirano je u okviru Pučkog otvorenog učilišta
„Dragutin Novak“ koji provode tečajeve stranih jezika (njemački i engleski), vođenja
poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja, informatike.
1.5. Turizam i kultura
U Varaždinskoj županiji postoje potencijali za razvoj kulturnog, lječilišnog, vjerskog,
lovnog i ribolovnog, sportskog, seoskog i izletničkog turizma te drugih oblika turizma, koji
nisu u dostatnoj mjeri iskorišteni.
Područje LAG-a „Izvor“ također karakterizira reljefna raznolikost, očuvana priroda te
veliki potencijali za razvoj seoskog, lovnog, ribolovnog, lječilišnog, vjerskog te agroturizma.
Razvijen ribolov i lovstvo karakterizira cijelo područje LAG-a na čijem području
djeluje 11 lovačkih društava:
„Srnjak“, Ludbreg
„Šljuka“, Martijanec
„Vepar“, Rasinja
„Zec“, Kuzminec
„Patka“, Sveti Đurđ
„Fazan“, Veliki Bukovec
„Prepelica“, Mali Bukovec
„Zec“, Varaždin Breg
„Trčka“, Šaulovec (Općina Beretinec)
„Trčka“, Jalžabet
„Jelen“, Varaždinske Toplice
„Kobac“, Bartolovec (Općina Trnovec Bartolovečki)
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
19
Ribolovne vode športskog ribolovnog društva «Ludbreg» spadaju u ribolovnu zonu u
sklopu 1. ribolovnog područja Drava-Dunav, u okviru Varaždinske županije, određene
administrativnim granicama Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Općine Sveti Đurđ, Općine
Veliki Bukovec i Općine Mali Bukovec.
Na području LAG-a postoje 5 športsko-ribolovnih društava:
ŠRD „Keder“, Beletinec (Općina Sveti Ilija)
ŠRD „Linjak“, Veliki Bukovec
ŠRD „Ludbreg“
ŠRD „Općine Trnovec Bartolovečki“
ŠRD „Šaran“, Varaždinske Toplice
ŠRD „Karas“, Kuzminec
Spinning Team „Dravski klen“ , Mali Bukovec
1.5.1. Turistički resursi i infrastruktura
Cijelo područje LAG-a „Izvor“ obiluje brojnim turističkim resursima i potencijalima, ali
koji nisu do kraja iskorišteni. Kraj obiluje brojnim prirodnim znamenitostima, ali postoji
potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima i rekreacijskim sadržajima.
Područje LAG-a obiluje brojnim vinogradima te su tako i osnovane 4 vinske ceste:
Ludbreška vinska cesta koja se prostire na područje Općine Martijanec, Jalžabetska vinska
cesta te Toplička vinska cesta. Od središta naselja Beretinec prema južnom brežnom dijelu
oformljena je tzv. vinska cesta koja vodi do punkta seoskog turizma obitelji Canjuga i dalje na
jug prema području Općine Sv. Ilija.
Tablica 9. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a
ČLANICA LAG‐A RESURSI I INFRASTRUKTURA
Grad Ludbreg
Svetište Predragocjene Krvi Kristove, Dvorac Batthyany, Stari Grad, Župna crkva Presvetog Trojstva, kapelica Svetog Križa, Centrum mundi, Etno kuća: Bakina hiža i dedekov dvor, arheološko nalazište, Izvor termalne vode
Grad Varaždinske Toplice
Crkva sv. Martina, Stari Grad, orgulje u župnoj crkvi sv. Martina, kapela Sveti Duh, kip sv. Ane u kući Bahunek, portal na ulazu u lječilišni park, antički arheološki kompleks, kip božice Minerve,
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
20
reljefi Nimfeja, Konstantinov dom, Pučka kupelj i motel Tonimir, Drvena seoska kuća – etnografska zbirka, spomenik hrvatskom jeziku
Općina Beretinec Dvorac Šaulovec
Općina Gornji Kneginec Crkva sv. Marije Magdalene iz 15. st., srednjovjekovna kula „Khene“, župni dvor, župna knjižnica, brojne kurije, klijeti, bunari
Općina Jalžabet Župna crkva sv. Elizabete, dvorac Somogy‐Bedeković
Općina Mali Bukovec Crkva sv. Katarine, Crkva sv. Petra i Pavla, stoljetna šuma „Križančija“ sa 800ha površine, ušće rijeke Bednje i Plitvice u Dravu, Geotermalni izvor u Lunjkovcu LUN‐1.
Općina Martijanec Crkva sv. Martina Martijanec iz 18. st., kapela sv. Benedikta Hrastovljan iz 17. st., kapela sv. Križa Križovljan iz 14. st., Dvorac Patačić‐Rauch sa perivojom, Izvori slane vode
Općina Sveti Đurđ Crkva sv. Juraj
Općina Sveti Ilija
Seljačko domaćinstvo „Kod Barbare“, edukativno‐rekreacijski centar za djecu i odrasle „Slugovine“, ribnjaci ŠRK „Keder“ Beletinec
Općina Trnovec Bartolovečki
Župa Majke Božje Snježne
Općina Veliki Bukovec Dvorac obitelji Drašković i perivoj, „Bukovečka hiža“
Općina Rasinja Dvorac obitelji Inkey, Crkva Našašća sv. Križa Rasinja, Crkva sv. Kuzme i Damjana Kuzminec, Parohijska crkva sv.Velikomućenika Georgija Veliki Poganac
Izvor: Obrada autora prema rezultatima upitnika, 15. kolovoza 2012.
1.5.2. Kulturna infrastruktura
Kulturna infrastruktura područja LAG-a „Izvor“ nije u velikoj mjeri iskorištena te postoji
potreba za povezivanjem kulturnih potencijala, budući da je svim članicama prioritet razvoj
turizma za koji postoje veliki potencijali.
Tablica 10. Kulturna infrastruktura LAG-a "Izvor"
ČLANICA LAG‐A KULTURNA INFRASTRUKTURA
Grad Ludbreg
Galerija „ZB ART“, suvenirnica, Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“, Kino „Dragutin Novak“, Stalni postav sakralne umjetnosti, Knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“, Restauratorski centar, sportska dvorana, Stadion NK „Podravina“
Grad Varaždinske Toplice
Zavičajni muzej, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju (u sklopu koje se nalazi kongresna dvorana, kino dvorana, banketna sala, mala kongresna dvorana, salon, izložbeni prostor u Minervi, bazeni),
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
21
galerija „Greta“
Općina Beretinec ‐
Općina Gornji Kneginec Sportska dvorana, Cinestar multipleks unutar trgovačkog centra „Lumini“, knjižnica u sklopu Osnovne škole
Općina Jalžabet Dom kulture Jalžabet
Općina Mali Bukovec 6 društvenih domova
Općina Martijanec ‐
Općina Sveti Đurđ Školska sportska dvorana, Knjižnica u okviru Osnovne škole
Općina Sveti Ilija
Društveni dom u Beletincu i Seketinu, dvorana na igralištu NK „Obreš“, Pastoralni centar „Vilim Cecelja“
Općina Trnovec Bartolovečki Mjesna knjižnica u sklopu Župe Majke Božje Snježne
Općina Veliki Bukovec Školska knjižnica, Školska sportska dvorana
Općina Rasinja 5 društvenih domova, Knjižnica u sklopu Osnovne škole
Izvor: Obrada autora prema rezultatima upitnika, 15. kolovoza 2012.
1.5.3. Manifestacije
Područje LAG-a bogato je brojnim manifestacijama koje prezentiraju običaje i povećavaju
turističku ponudu. Jedan od ciljeva LAG-a je povezati manifestacije i turističku ponudu 12
JLS-a.
Tablica 11. Popis manifestacija na području LAG-a
ČLANICA LAG‐A MANIFESTACIJE
Grad Ludbreg
Izložba mladih vina, Ludbreški fašnjak, Dan Grada, Dan Centra svijeta, Međunarodni sajam cvijeća „Flora Centrum mundi“, Završna proslava Dana Centra svijeta, Ludbreška biciklijada, Cajnger plac, Rimske igre, Dani ludbreške Svete Nedjelje, Jesenski karneval, Dani Mladena Kerstnera, Martinje u Centru svijeta, Doček sv. Nikole u Centru svijeta, Cinkuš adventski, Doček Nove godine
Grad Varaždinske Toplice
Prvi planinarski pohod, Valentinovo – Minerva, Toplički fašnjak, Uskršnja izložba – Petkovec, „Volim Toplice“ izložba, Plivački miting, Majčin dan, Utrka ulicama Grada, Obilježavanje žrtava križnog puta – Hrvatski domobran, „Ja‐vol“ Petkovec, Vikend mladosti –TUM, Plivački miting‐Grifon cup, Aquafest, „Dan curka“, Motorijada, Anin bal – Minerva, „Velika Gospa“ ‐ Rukljevina, Varaždinske barokne večeri, Dani barokne kuhinje‐Minerva, Znanstveni skup – Kukuljevićevi dani, 11.11.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
22
proslava dana grada „Martinje“ i kajkavijada, Božićni koncerti, Silvestrovo ‐ Minerva
Općina Beretinec Dan općine
Općina Gornji Kneginec
„Prvosvibanjski piknik u šumici“, Kneginečka maškarada, Proštenje, Likovna izložba udruge „Kula“, Sajam tradicijske baštine, „Biciklom po kneginečkom kraju“, Božićni koncert
Općina Jalžabet Šlingani dani Jalžabeta‐smotra folklora
Općina Mali Bukovec Fašnjak, Dan žena, Dan općine, Pokazna vježba DVD Mali Bukovec, Spasovo, Petrovo, Božićno‐novogodišnji koncert
Općina Martijanec Dan općine, Božićni koncert, „Druženje ljubitelja konja i narodnih običaja“
Općina Sveti Đurđ Đurđevo – Dan općine, Florijanovo – Hrženica, Nikolinje, Božićno‐novogodišnji koncert
Općina Sveti Ilija
Proštenje povodom blagdana Sv. Ilije, „Anino“ smotra folklora, Krštenje mošta povodom Martinja
Općina Trnovec Bartolovečki „Dani ljeta u Trnovcu“, Dan općine, Mačkarada
Općina Veliki Bukovec ‐
Općina Rasinja
Dan općine, „Rasinjski vuzem“, „Kosirske igre“, Tradicionalna međunarodna izložba mladih vina udruge Grozdek, Motocross Rasinja, Off road Subotica Podravska, „Od kletice do kletice Soviljnjak“, „Martinje u Rasinji“, „Ilijevo u Soviljnjaku“
Izvor: Obrada podataka prema rezultatima upitnika, 15. kolovoza 2012.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
23
2. SWOT ANALIZA 2.1. Uvod
SWOT analiza korištena je kao glavni instrument za izradu Lokalne razvojne strategije
LAG-a „Izvor“ budući da daje sliku trenutačnog stanja na prostoru LAG-a i prepoznaje
pravce budućeg razvoja. Ova metoda omogućuje prepoznavanje SNAGA LAG-a, odnosno.
njenih resursa i sposobnosti, na koje se može osloniti u razvoju s najvećim mogućnostima za
uspjeh, ali i njenih unutrašnjih SLABOSTI koje onemogućuju ostvarivanje očekivanih ciljeva
LAG-a. Isto tako omogućuje da se uoče i PRILIKE, tj. čimbenici i situacije koje dolaze iz
okruženja, a koje se mogu koristiti za ostvarivanje njenih ciljeva te također i PRIJETNJE,
odnosno okolnosti, utjecaji iz okruženja, koji mogu onemogućiti ostvarivanje ili dosezanje
razvojnih ciljeva LAG-a. Temelj za izradu SWOT analize, kao i za utvrđivanje ciljeva,
prioriteta i mjera, jesu podaci iz osnovne analize koja je provedena na području svake od 12
JLS na području LAG-a „Izvor“. Osnovna analiza je uobličena u SWOT analizu na
radionicama za pripremu lokalne razvojne strategije LAG-a „Izvor“.
2.2. Swot analiza
Strenghts/Snage
• Dobra prometna povezanost, dobra infrastrukturna, izgrađenost (komunalna infrastruktura-magistralna) • Bogatstvo prirodnim resursima (brežuljkasti dio pogodan za vinogradarstvo i voćarstvo, nizinski dio pogodan za ratarstvo, potencijali za turizam i ekoproizvodnju itd.) • Dobra razvijenost i tradicija određenih grana poljoprivredne proizvodnje (povrtlarstvo,cvjećarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo i sl.), farme i stočarska proizvodnja • Tradicija i razvijena poduzetnička kultura (obrti, MSP...kooperacija) i poduzetnička infrastruktura (poduzetničke zone,sustav poticanja i garancija,komunalna infrastruktura) • Industrijski djelatnosti s razvojnim potencijalom (preranivačko-prehrambene,metal,drvo) • Postoje prostorni i razvojni planovi (strategije) lokalnih zajednica • Raznolikost turističke ponude (termalne vode, tematski putovi, izletničke ture, vjerski, lječilišni,
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
24
kongresni turizam) i mogućnost povezivanja • Aktivnosti na očuvanju povijesno-kulturnog nasljena • Briga o eko sustavu, očuvanje biološke raznolikosti • Tradicionalna obiteljska proizvodnja (licitari, šibićari, tkalci, kovači, stolari i drugi razni obrti) • Dobra društvena infrastruktura i civilni sektor (tradicija u djelovanju brojnih udruga, zapažene aktivnosti i na europskoj razini) • Organiziranost formalnog obrazovanja
Weaknesses/Slabosti
• Stanje komunalne lokane infrastrukture, nedovoljna razina održavanja • Nedovoljna uključenost civilnog društva u donošenje odluka u lokalnoj zajednici, nerazvijeni partnerski odnosi poslovnog, civilnog i javnog sektora, slaba informiranost • Nedovoljno znanje o značaju i strategiji održivog razvoja i programima ruralnog razvoja • Nedostatak znanja i sposobnosti za pripremu i realizaciju EU projekata • Slabe mogućnosti dodatnog/cjeloživotnog obrazovanja za procese suvremenog razvoja • Niska razina plaća i slaba mogućnost zapošljavanja • Niskoakumulativne grane industrije (tradicionalne, kao tekstil, koža, drvo), nizak tehnološki nivo i nedostatak inovacijskih razvojnih programa • "Odljev mozgova" u veća urbana središta • Nedostatak poticaja za razvoj i umrežavanje i nove programe razvoja poduzetništva • Slaba organizacija i poticaji za kooperaciju, zajednički marketing i sigurnost plasmana poljoprivrednih proizvoda • Nedovoljna organizirano korištenje prirodnih resursa, nedovoljna poljoprivredna infrastruktura (navodnjavanje, hladnjače, edukacija) • Usitnjenost posjeda i neriješeni imovinsko-pravni odnosi • Manjkavost turističkih smještajnih kapaciteta i nepovezanost turističke ponude • Depopulacija, starenje stanovništva, zapuštanje zemljišta • Niska razina društvene infrastrukture u odnosu na gradska središta (programi za mlade, kultura, sport, zdravstvo) • Nedovoljno organizirana briga o djeci, starijima i nemoćnima • Neusklađenost (nepovezanost) programa razvoja
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
25
lokalnih zajednica
Opportunities/Prilike
• Mogućnosti korištenja sredstava domaćih razvojnih fondova i EU fondova za komunalnu infrastrukturu (ceste, kanalizacija, voda, otpad) • Korištenje poticaja za razvoj MSP i unapređenje gospodarstva i društvenog standarda (socijalni i obrazovna infrastruktura,ruralni razvoj i ekopoljoprivreda, obnovljivi izvori energije, agro-eko i dr. turizam, okrupnjavanje parcela, navodnjavanje, sport, civilno društvo) • Programi ruralnog i održivog razvoja u okviru regionalnih Strategija ruralnog i održivog razvoja • Regionalni i prekogranični projekti razvoja (Program regionalnog parka Mura-Drava, umrežavanje MSP, OPG, civilnog društva, Projekti obnovljivih izvora energije posebno termalnih) • Povezivanje i organiziranje turističke ponude na regionalnoj razini • Povezivanje i umrežavanje MSP poticano u okviru Strategija ruralnog razvoja i EU programa • Postoje fondovi i programi za: Poticanje poduzetničke infrastrukture, Programi cjeloživotnog obrazovanja (poticanje), Razvoj civilnog društva, Poticanje ruralnog razvoja i eko poljoprivrede, Okrupnjavanje parcela
Threats/Prijetnje
• Jaka i rastuća konkurencija proizvođača iz EU, posebice nakon ulaska HR u EU • Nereguliran - nedovoljno sistemski kontroliran uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda • Neadekvatni propisi za ruralni razvoj i zaštitu okoliša, nedostatak konkretnih akcijskih planova, posebno za manja ruralna područja • Porezna opterećenja • Utjecaj gospodarske krize, posebice na smanjenje ino-investiranja, gubitak tržišta, povećanje nezaposlenosti • Smanjenje sredstava za sufinanciranje društvene infrastrukture • Sporost administracije, posebice u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa • Odljev visokoobrazovanih i stručnih kadrova • Onečišćenost vodnih resursa • Ugroženost prirodnih resursa gradnjom
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
26
3. RAZVOJNA STRATEGIJA
Razvojna vizija područja LAG-a „Izvor“ nastala je razvijanjem ideja članova LAG-a iz
svih 12 JLS-a na radionicama na kojima se pokušalo najbolje opisati LAG „Izvor“ te ona
glasi:
„LAG „Izvor“ je zajednica odgovornih ljudi koji veću kvalitetu života ostvaruju
racionalnim korištenjem resursa i uravnoteženim razvojem svih dijelova zajednice
uvažavajući pritom postojeće kulturne i tradicijske vrijednosti.“
3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja
Polazeći od razvojne vizije, formirani su ciljevi LAG-a „Izvor“ prema osima ruralnog
razvoja koji se žele postići imajući u vidu razvoj i napredak područja.
Strateški cilj 1 „Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja
konkurentnosti na tržištu“ odnosi se na poljoprivredne proizvođače te se želi postići bolja
opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu
poljoprivrednih proizvoda.
Također, cilj je potaknuti ekološku proizvodnju, uvođenje novih tehnologija i tehnoloških
procesa u poljoprivredi kako bi se očuvao okoliš te veća konkurentnost poljoprivrednih
proizvođača na europskom tržištu.
Strateški cilj 2 „Podići ekološku svijest stanovništva i unaprijediti brigu za ekosustave te
povećati upotrebu obnovljivih izvora energije“ odnosi se na zaštitu okoliša, gospodarenje
privatnim šumama, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Strateški cilj 3 „Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti“
odnosi se na društvenu infrastrukturu LAG-a „Izvor“, malo i srednje poduzetništvo te na bolju
i djelotvorniju prometnu infrastrukturu. Ovim strateškim ciljem želi se poboljšati komunalno
opremanje područja te unaprijediti turistička ponuda.
Strateški cilj 4 „Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe
razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenata i mjera“ odnosi se na obavještavanje i
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
27
educiranje stanovništva područja LAG-a „Izvor“ o mogućnostima korištenja domaćih i
fondova EU te pružanja tehničke pomoći.
3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti
Unutar prvog strateškog cilja definirano je četiri mjera kojima se želi postići bolja
povezanost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača na tržištu. Želi se potaknuti njihovo
udruživanje i povezivanje radi njihovog boljeg nastupa na tržištu i razvijanja raznovrsnije
ponude poljoprivrednih proizvoda.
Savjetovanjem poljoprivrednih proizvođača želi se poticati okrupnjavanje i racionalno
iskorištavanje zemljišta. Kroz mjere poticanja ekološke proizvodnje i uvođenja novih
tehnologija i tehnoloških procesa u poljoprivredu želi se informirati poljoprivredne
proizvođače o mogućnostima i modernizaciji poslovanja.
Tablica 12. Opis mjera prema strateškom cilju 1
Problem 1.: Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda
Strateški cilj 1. :Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu
Mjere Aktivnosti Korisnici
1.1. Poticati interesno
udruživanje, povezivanje i suradnju
poljoprivrednih proizvođača
1.1.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu
Polj. proizvođači, PG, OPG, zadruge, udruge, poduzeća
1.1.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu
TZ, JLS, polj, proizvođači, PG, OPG, zadruge, udruge,
poduzeća, obrti
1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina Polj. proizvođači, PG, OPG, zadruge, udruge, poduzeća,
obrti
1.2. Poticati okrupnjavanje i racionalno
iskorištavanje zemljišta
1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja poljoprivrednih površina‐
komasacija
Zadruge, PG, OPG, poljoprivredna
gospodarstva, stanovnici LAG‐a
1.2.2. Sprečavanje neracionalne namjene zemljišta u planiranju
Zadruge, PG, OPG, poljoprivredna
gospodarstva, stanovnici LAG‐a, udruge
1.3. Poticati ekološku
proizvodnju te očuvati i
1.31. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe pesticida
prihvatljivih za okoliš
PG, OPG, poljoprivredni proizvođači, udruge,
zadruge, stanovništvo LAG‐a, obrtnici
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
28
revitalizirati autohtone sorte
1.3.2. Očuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica i sl.
PG, OPG, poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge, obrtnici,
potrošači, obrazovne ustanove, sjemenare i
rasadnici
1.4. Poticati i uvoditi nove tehnologije, tehnološke procese i
međunarodne standarde te cjeloživotnu izobrazbu u poljoprivredi
1.4.1. Poticanje provedbe nitratne direktive i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija
PG, OPG, poljoprivredni proizvođači i prerađivači
1.4.2. Razvijanje poslovnih vještina i strukovno usavršavanje
PG, OPG, poljoprivredni proizvođači i prerađivači,
stanovništvo LAG‐a, udruge, zadruge, MSP
1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih
poljoprivrednika Mladi poljoprivrednici
1.4.4. Modernizacija poslovanja PG, OPG, poljoprivredni proizvođači i prerađivači, udruge, zadruge, MSP, JLS
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Unutar drugog strateškog cilja definirane su tri mjere kojima se želi informirati
stanovništvo i potaknuti ga na zaštitu okoliša edukacijom, poticanjem na recikliranje otpada te
održivo gospodarenje privatnim šumama. Također, mjere su usmjerene i na poticanje
energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije kroz informiranje i poticanje
pripreme projekata energetske učinkovitosti.
Tablica 13. Opis mjera prema strateškom cilju 2
Problem 2.: Nedovoljna briga stanovništva za ekosustav i nedovoljno znanje o obnovljivim izvorima energije
Strateški cilj 2.:Podići ekološku svijest stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja otpada
Mjere Aktivnosti Korisnici
2.1. Informirati i poticati
stanovništvo na zaštitu okoliša
2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja
otpada Stanovništvo LAG‐a
2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji
putem elektronskih i pisanih medija)
Stanovništvo LAG‐a, udruge, zadruge
2.2. Poticati održivo
gospodaranje privatnim šumama
2.2.1. Edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju šumama
Šumoposjednici s područja Lag‐a
2.2.2. Poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjemStanovništvo LAG‐a, udruge, izletnici i
turisti
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
29
2.3. Poticati energetsku učinkovitost i korištenje
obnovljivih izvora energije
2.3.1. Informiranje i promocija energetske učinkovitosti u korištenju obnovljivih izvora energije
JLS, MSP, stanovnici LAG‐a, ustanove
2.3.2. Poticanje pripreme projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije
JLS, MSP, stanovnici LAG‐a, ustanove
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Unutar trećeg strateškog cilja definirano je pet mjera kojima je cilj unaprijediti kvalitetu
života stanovništva LAG-a „Izvor“ unapređenjem društvene infrastrukture kojom bi se
obnovili, uredili i opremili objekti obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture. Poticanjem
opremanja i organiziranja malog i srednjeg poduzetništva stvorilo bi se poticajno okruženje za
razvoj poduzetničke infrastrukture te povezalo poduzetnike za lakši nastup na tržištu.
Kvaliteta života unaprijedila bi se također i saniranjem prometne infrastrukture,
promoviranjem korištenja željeznice i komunalnim opremanjem područja LAG-a. Stvaranjem
i promoviranjem turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga te povezivanjem turističkih
lokaliteta i sadržaja i poticanjem obnove i izgradnje turističke infrastrukture unaprijedila bi se
turistička ponuda područja LAG-a.
Tablica 14. Opis mjera prema strateškom cilju 3
Problem 3.: Nedovoljno razvijeno i organizirano malo i srednje poduzetništvo, društvena i komunalna infrastruktura te zanemarena (nedovoljno promovirana) kulturna baština
Strateški cilj 3.:Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti
Mjere Aktivnosti Korisnici
3.1. Unaprijediti društvenu
infrastrukturu
3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske, socijalne i
kulturne infrastrukture
Stanovnici LAG‐a, udruge, ustanove
3.2. Poticati opremanje i organiziranje
malog i srednjeg poduzetništva
3.2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetničke infrastrukture
Stanovnici LAG‐a, udruge, ustanove, MSP, PG, OPG, obrtnici
3.2.2. Povezivanje poduzetnika i zajednički nastup na tržištu
Poduzetnici
3.3. Sanirati i poboljšati prometnu
infrastrukturu i povećati korištenje
željeznice
3.3.1. Obnova i završno uređenje cesta, kolnika i staza
Turisti, stanovništvo LAG‐a
3.3.2. Izgradnja i zamjena postojeće javne rasvjete
Turisti, stanovništvo LAG‐a
3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice Turisti, stanovnici, poduzetnici,
obrtnici, JLS
3.4. Omogućiti komunalno
3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja
Stanovništvo LAG‐a, poduzetnici, turisti
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
30
opremanje rubnih mjesta općina i gradova unutar
LAG‐a
otpadnih voda
3.4.2. Izgradnja/rekonstrukcija sustava opskrbe plinom
Stanovništvo LAG‐a, poduzetnici
3.4.3. Izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije
Stanovništvo LAG‐a, poduzetnici, JLS, ustanove, udruge
3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene mreže
Stanovništvo LAG‐a,poduzetnici,JLS,ustanove,udruge
3.5. Unaprijediti turističku ponudu područja LAG‐a
3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda,
djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine
Turisti, stanovništvo LAG‐a, udruge, ustanove, TZ
3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog
marketinga
Turisti, stanovništvo LAG‐a, udruge, ustanove, TZ, turističke
agencije
3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te
izgradnje nove
Turisti, stanovništvo LAG‐a, TZ, turističke agencije
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Unutar četvrtog strateškog cilja predviđene su tri mjere namijenjene stanovništvu LAG
područja. Navedene mjere odnose se na razvijanje razine znanja i društvene osviještenosti
zajednice edukacijom stanovništva o LEADER-u. Edukacijom članova LAG-a, praćenjem
stanja i potreba područja LAG-a i suradnjom s drugim LAG-ovima želi se postići bolja uloga
LAG-a i razvijanje aktivnosti. Edukacijom stanovništva za prijavu prijedloga projekata i
izradu dokumentacije te pružanjem tehničke pomoći poticati će se korištenje domaćih i EU
fondova na području LAG-a.
Tablica 15. Opis mjera prema strateškom cilju 4
Problem 4.: Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o važnosti suradnje javnog, poslovnog i civilnog sektora
Strateški cilj 4.: Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenata i mjera
Mjere Aktivnosti Korisnici
4.1. Podići razinu znanja i društvene osviještenosti zajednice
4.1.1. Razvijanje mreže informiranja i komunikacije unutar zajednice
Stanovništvo LAG‐a, udruge, zadruge
4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i
umrežavanja
LAG, stanovništvo LAG.‐a, udruge, zadruge
4.2. Osnažiti ulogu 4.2.1. Edukacija članova LAG Članovi LAG‐a
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
31
LAG‐a i razviti aktivnosti
4.2.2. Praćenje stanja, potreba na području LAG
Stanovništvo LAG‐a
4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera
dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)
Članovi LAG‐a
4.3. Poticati korištenje domaćih i EU fondova na području LAG‐a
4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za
izradu projektne dokumentacije
Udruge, PG, OPG, MSP, JLS, stanovnici LAG‐a
4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS LAG
4.3.3. Tehnička pomoć kod izrade projektnih prijedloga
Udruge, PG, OPG, MSP, JLS, stanovnici LAG‐a
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica 3.3. Očekivani rezultati po mjerama
Razvijanjem ciljeva, mjera i aktivnosti predviđeni su rezultati svake planirane aktivnosti
koji su prikazani u nastavku tablice. Navedeni rezultati usmjereni su na ispunjenje
postavljenih strateških ciljeva kojima će se postići kvalitetniji život stanovništva LAG-a
„Izvor“.
Tablica 16. Opis rezultata stateškog cilja 1
Problem 1.: Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda
Strateški cilj 1. :Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu
Mjere Aktivnosti Rezultati
1.1. Poticati interesno
udruživanje, povezivanje i suradnju
poljoprivrednih proizvođača
1.1.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu
1.1.1.Stvaranje novih proizvoda i otvaranje najmanje 2 nova radna
mjesta umreženjem 5 proizvođača na tržištu Lag‐a „Izvor“
1.1.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu
1.1.2. Povećan broj turističkih posjeta Jls na području Lag‐a ( povećanje od
10%)
1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina 1.1.3. Otvaranje zajedničke trgovine i
zapošljavanje 2 osobe
1.2. Poticati okrupnjavanje i racionalno
iskorištavanje zemljišta
1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja
poljoprivrednih površina‐komasacija
1.2.1. Manji troškovi proizvodnje, dobivanje (jeftinijeg) konkurentnijeg proizvoda(smanjene troška za 10%)
1.2.2. Sprečavanje neracionalne namjene zemljišta u planiranju
1.2.2. Bolja iskorištenost i uređenost poljoprivrednih parcela
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
32
1.3. Poticati ekološku
proizvodnju te očuvati i
revitalizirati autohtone sorte
1.31. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe
pesticida prihvatljivih za okoliš
1.3.1. Povećan broj ekoloških proizvođača i proizvoda( 1 novo
registriran proizvođač i 2 nova radna mjesta)
1.3.2. Očuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica i sl.
1.3.2. Povećana ponuda autohtonih proizvoda na tržištu, ponuda
autohtonih vrsta voća u zajedničkoj trgovini proizvođača.
1.4. Poticati i uvoditi nove tehnologije, tehnološke procese i
međunarodne standarde te cjeloživotnu izobrazbu u poljoprivredi
1.4.1. Poticanje provedbe nitratne direktive i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija
1.4.1. Očuvan okoliš i podzemne vode, zdravi konačni proizvod ( 20 osoba koji su prisustvovali seminaru
o poticanju nitratne direktive)
1.4.2. Razvijanje poslovnih vještina i strukovno usavršavanje
1.4.2. Obrazovani i informirani poljoprivrednici ( 10 poljoprivrednika koji su prošli seminar i edukaciju za
razvijanje poslovnih vještina i strukovnog usavršavanja)
1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje
mladih poljoprivrednika
1.4.3. Povećana učinkovitost
educiranih mladih poljoprivrednika(
10 mladih poljoprivrednika koji su
završili organiziranu edukaciju za
mlade poljoprivrednike)
1.4.4. Modernizacija poslovanja 1.4.4. Veća konkurentnost poslovnog sektora kao rezultat otvoreno 1‐3 novo radno mjesto
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 17. Opis mjera prema strateškom cilju 2
Problem 2.: Nedovoljna briga stanovništva za ekosustav i nedovoljno znanje o obnovljivim izvorima energije
Strateški cilj 2.:Podići ekološku svijest stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja otpada
Mjere Aktivnosti Rezultati
2.1. Informirati i poticati stanovništvo na zaštitu okoliša
2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i
potrebama recikliranja otpada
2.1.1. Smanjenje količine komunalnog otpada zbog
povećane reciklaže ( Smanje količine komunalnog otpada za 15%na području Lag‐a
„Izvor“)
2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji putem elektronskih i pisanih
medija)
2.1.2. Povećan broj podnesenih projektnih
prijedloga vezanih uz zaštitu okoliša( 20% više projekata vezanih uz zaštitu okoliša)
2.2. Poticati održivo gospodaranje
privatnim šumama
2.2.1. Edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju šumama
2.2.1. Privatni šumoposjednici se bolje brinu o šumama,
manje propadanje šuma( 12 šumoposjednika koji su
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
33
prisustvovali edukaciji o održivom gospodarenju
šumama)
2.2.2. Poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjem
2.2.2. Obnovljene šumske površine na području LAG‐a 5% više obnovljenih od prošlih godina.
2.3. Poticati energetsku učinkovitost i korištenje
obnovljivih izvora energije
2.3.1. Informiranje i promocija energetske učinkovitosti u korištenju obnovljivih izvora
energije
2.3.1. Povećano korištenje obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru za
20%
2.3.2. Poticanje pripreme projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora
energije
2.3.2. Povećan broj podnesenih prijedloga
projekata za 3‐8 prijedloga projekata
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 18. Opis mjera prema strateškom cilju 3
Problem 3.: Nedovoljno razvijeno i organizirano malo i srednje poduzetništvo, društvena i komunalna infrastruktura te zanemarena (nedovoljno promovirana) kulturna baština
Strateški cilj 3.:Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti
Mjere Aktivnosti Rezultati
3.1. Unaprijediti društvenu
infrastrukturu
3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske i kulturne
infrastrukture
3.1.1. Povećan broj uređenih objekata i omogućeno odvijanje različitih aktivnosti(uređena 2 objekata na području LAG‐a)
3.2. Poticati opremanje i
organiziranje malog i srednjeg
poduzetništva
3.2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetničke infrastrukture
3.2.1. Potaknuto interesno udruživanje i suradnja malih i srednjih poduzetnika otvorenje 4 nova radnih mjesta kao rezultat udruženja.
3.2.2. Povezivanje poduzetnika i zajednički nastup na tržištu
3.2.2. Povezana najmanje dva poduzetnika sa zajedničkim nastupom na tržištu, otvorenje 1‐2 novih radnih mjesta.
3.3. Sanirati i poboljšati prometnu
infrastrukturu i povećati korištenje
željeznice
3.3.1. Obnova i završno uređenje cesta, kolnika i staza
3.3.1. 15 kilometara moderniziranih nerazvrstanih
cesta preko projekata
3.3.2. Izgradnja i zamjena postojeće javne rasvjete
3.3.2. Osuvremenjena (štedna) javna rasvjeta( 20 novih štednih
rasvjetnih sistema na području Lag‐a „Izvor“
3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice 3.3.3. Povećano korištenje željezničkog prijevoza u poslovne svrhe za 5%
3.4. Omogućiti komunalno
3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja
3.4.1 Osigurano 15 novih priključaka na sustav
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
34
opremanje rubnih mjesta općina i
gradova unutar LAG‐a
otpadnih voda vodoopskrbe
3.4.2. Izgradnja/rekonstrukcija sustava opskrbe plinom
3.4.2. Osigurano 15 novih priključaka na plinski sustav
3.4.3. Izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije
3.4.3. Porast korištenja obnovljivih izvora energije, smanjeno
onečišćenje na području Lag‐a za 20%
3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene
mreže 3.4.4. Optičke niti položene do barem 1.600 novih korisnika
3.5. Unaprijediti turističku ponudu područja LAG‐a
3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda,
djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine
3.5.1. Osmišljeni novi sadržaji i proizvodi prepoznatljivi širem
području koji privlače godišnje 15% turista više na područje Lag‐a
„Izvor“
3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog
marketinga
3.5.2. Objedinjena turistička ponuda (zajednički promidžbeni materijali) u obliku letka cca.350 kom. Koji bi predstavljao prvu objedinjenu tur. Ponudu Lag‐a
„Izvor“(povećanje broja turista za 15%)
3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te
izgradnje nove
3.5.3 Izgradnja novih 15km biciklističkih staza na području Lag‐
a „Izvor“
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 19. Opis mjera prema strateškom cilju
Problem 4.: Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o važnosti suradnje javnog, poslovnog i civilnog sektora
Strateški cilj 4.: Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenata i mjera
Mjere Aktivnosti Rezultati
4.1. Podići razinu znanja i društvene osviještenosti zajednice
4.1.1. Razvijanje mreže informiranja i komunikacije unutar zajednice
4.1.1. Izrađena web stranica LAG‐a
4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i
umrežavanja
4.1.2. Educirani predstavnici svih sektora i zainteresirani građani na području LAG‐a( Minimalno 5 educiranih predstavnika po sektoru)
4.2. Osnažiti ulogu LAG‐a i razviti aktivnosti
4.2.1. Edukacija članova LAG 4.2.1. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad ( Educirano 15
članova Lag‐a „Izvor“)
4.2.2. Praćenje stanja, potreba na području LAG
4.2.2. Izrađen kanal komunikacije putem maila i
web‐a Lag‐a Izvor te kvartalno
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
35
obilaženje JLS zaposlenog voditelja Lag‐a
4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)
4.2.3. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad te sudjelovanje na zajedničkom projektu s 2
Lag‐a iz Hrvatske ili Inozemstva.
4.3. Poticati korištenje domaćih i
EU fondova na području LAG‐a
4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za izradu
projektne dokumentacije
4.3.1. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom
području( povećanje za 2‐6 na ciljanom području)
4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS
4.3.2. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području (povećanje za 2‐6 prijavljenih projektnih prijedloga)
4.3.3. Tehnička pomoć kod izrade projektnih prijedloga
4.3.3. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području (povećanje za 2‐6 prijavljenih projektnih prijedloga)
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
36
4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE 4.1. Značajke partnerstva
Lokalna akcijska grupa LAG „Izvor“ obuhvaća područje 12 JLS iz 2 županije,
Varaždinske i Koprivničko-križevačke. Važnost formiranja LAG-a prepoznale su i jedinice
lokalne samouprave, od kojih je i inicijativa potekla, koje su osigurale početna sredstva za rad
LAG-a „Izvor“.
Prije formiranja LAG-a „Izvor“ gradovi i općine sudjelovale su međusobno te je na taj
način i došlo do inicijative da se registrira LAG te se područje 12 JLS poveže i međusobno
zajedno radi na dobrobit svih građana.
Na inicijalnom sastanku predstavnika jedinica lokalne samouprave dogovoreno je da
svaka JLS delegira predstavnike javnog, civilnog i poslovnog sektora, izabranih prema načelu
LEADER.
Delegirani članovi pohađali su 7 treninga organiziranih u sklopu projekta „Zajedno za
održivi razvoj u Hrvatskoj2 u organizaciji ODRAZ-a (Održivi razvoj zajednice) i HMRR-a
(Hrvatska mreža za ruralni razvoj).
Svrha treninga je bila osposobiti polaznike za formiranje LAG-a te izradu lokalne
razvojne strategije. Svaki trening održan je u drugom mjestu kako bi se ljudi bolje upoznali
kao i cijelo područje LAG-a.
Također je održan i javni skup u Varaždinskim Toplicama na kojem se predstavio tada
potencijalni LAG „Izvor“ te LAG-ovi iz susjednog područja: LAG «Prizag» i LAG
„Sjeverozapad“, koji su predstavili svoj proces formiranja LAG-a. Na javnom skupu
prisustvovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Četiri člana LAG-a prisustvovala su studijskom putovanju u Bruxelles i Nizozemsku,
zajedno sa predstavnicima članova Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Lag-om „Gorski kotar“
i Lag-om „Prigorje-Zagorje“ gdje su upoznati primjeri dobre prakse te upoznat način rada
LAG-ova u EU.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
37
4.2. Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
U izradu Lokalne razvojne strategije LAG „Izvor“ bilo je uključeno 52 osoba koje su kroz
7 dvodnevnih treninga izradile osnove strategije. Sudionici su bili osobe iz javnog, poslovnog
i civilnog sektora uvažavajući načela LEADERA.
U izradi LRS aktivno su sudjelovale žene (24), osobe mlađe od 29 godina (12),
predstavnici javnog sektora (18), predstavnici civilnog sektora (19) i predstavnici poslovnog
sektora (15).
Nakon završetka treninga članovi LAG-a „Izvor“ nastavili izradu LRS podijeljeni u radne
skupine kako bi svi članovi aktivno sudjelovali te kako bi LRS bila što kvalitetnije
pripremljena uvažavajući probleme, ciljeve, mjere cijelog područja LAG-a i svih interesnih
skupina.
4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva formirat će se prema rasporedu
provođenja IPARD natječaja za mjere 101,103,301,302 jer sama strategija Lag-a je oslonjena
na IPARD mjere. Uz IPARD mjere 101, 103, 301, 302 važna je i mjera 202 koja će ukoliko
Lag „Izvor“ prođe na natječaju promijeniti samu financijsku strukturu i financijske
mogućnosti Lag-a te će direktno utjecati na rad i mogućnosti Lag-a „Izvor“. Detaljniji plan
provedbe bit će isplaniran objavom rezultata natječaja za mjeru 202. U 2013. godini Lag
„Izvor“ planira se ponajviše osloniti na strateškom cilju 4 .
Tablica 20. Strateški cilj 4 sa podmjerama
Strateški cilj 4.: Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih
dokumenata i mjera
Mjere
4.1. Podići razinu znanja i društvene
osviještenosti zajednice
4.2. Osnažiti ulogu LAG‐a i razviti aktivnosti
4.3. Poticati korištenje domaćih i EU fondova na području LAG‐a
Izvor: Obrada podataka autora
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
38
Unutar četvrtog strateškog cilja predviđene su tri mjere namijenjene stanovništvu LAG
područja. Navedene mjere odnose se na razvijanje razine znanja i društvene osviještenosti
zajednice edukacijom stanovništva o LEADER-u. Edukacijom članova LAG-a, praćenjem
stanja i potreba područja LAG-a i suradnjom s drugim LAG-ovima želi se postići bolja uloga
LAG-a i razvijanje aktivnosti. Edukacijom stanovništva za prijavu prijedloga projekata i
izradu dokumentacije te pružanjem tehničke pomoći poticati će se korištenje domaćih i EU
fondova na području LAG-a.
Uz sam strateški cilj 4 u 2013. Godini Lag „Izvor“ planira uspostaviti ured koji će svojim
radom realizirati sve ciljeve zacrtane ovom strategijom. Pod uspostavom ureda misli se na
adekvatno opremanje ureda potrebnom opremom za jednog zaposlenog.
4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima
Lag „Izvor“ sastavljen teritorijalno od 12 jedinica lokalne samouprave koje su usko
povezane u sve pore rada i odlučivanja unutar Lag-a. Svaka jedinica lokalne samouprave
svakodnevno vodi brigu o ukupnom razvoju svojeg područja te svaka za sebe realizira
projekte vezane za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, društvenu infrastrukturu te se
brine se o likvidnosti svojeg poslovanja.
Uz javni sektor (općine i gradove) unutar upravljačkih struktura Lag-a nalaze se uspješne
udruge , poduzetnici , opg koji svojim znanjem i vještinama pospješuju efikasnost poslovanja
i osiguravaju potrebno znanje koje je potrebno prilikom upravljanja javnim sredstvima.
Uzmemo li u obzir gore navedeno dolazimo do zaključka da u Lag-u „Izvor“ postoji dovoljna
sposobnost i kvaliteta kojom Lag može kvalitetno i odgovorno upravljati javnim sredstvima.
Grafički prikaz 2. Prikaz izvora znanja i vještina u LAG-u
Izvor: Obrada podataka
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
39
U grafičkom prikazu pokušano je na jednostavan način prikazati na koji način LAG sam po
sebi može opravdati svoju sposobnost upravljanja javnim sredstvima. Sve upravljačke
strukture LAG-a „Izvor“ sačinjavaju ljudi koje dolaze iz poslovnog, civilnog ili javnog
sektora iz kojeg vuću znanje, vještine i iskustvo te ga inplementiraju u radu LAG-a.
4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš
Ruralna područja Hrvatske čine više od 90% kopnenoga dijela Hrvatske (ili 61 %
naseljenoga dijela Hrvatske). U njima živi oko 47% ukupnoga stanovništva Hrvatske. Ova
područja uglavnom nisu razvijena. Nužno je što prije započeti velik i složen posao razvoja
seoskih zajednica i ukupnog seoskog prostora.
Budući da se u Hrvatskoj šire nerazvijena ruralna područja, koja zaostaju te tako
ubrzavaju iseljavanje, postaje jasna činjenica da se sva postojeća ruralna naselja ne mogu
održati. Samo tek manji dio mreže ruralnih naselja postaje dio obližnjih urbanističkih gradskih
sredina.
Usporenim upravljanjem razvojem te nezadovoljavajućim mjerama za poticanje održivog
razvoja ruralnih postora, sve je veće kašnjenje za razvijenim svijetom. To proizlazi iz
neshvaćanja da je i ruralni prostor prirodni kapital, te time i konkretni razvojni potencijal u
poželjnom ubrzanom razvoju jednako ruralnih kao i urbanih sredina.
Ekološka i gospodarska održivost su temeljne pretpostavke opstanka i održivosti ruralnih
prostora i naselja. Na ruralnim prostorima su se stoljećima obavljale djelatnosti koje su malo
ili uopće nisu oštetile prirodni okoliš. Zrak, voda i tlo ovdje su još uvijek visoke kakvoće.
Najveću štetu ekološkoj kakvoći ruralnih prostora učinila je uporaba pesticida, herbicida i
umjetnih gnojiva budući da jedan od novih razvojnih koraka Hrvatske moraju biti razvojne
odluke i ulaganja u zaštitu okoliša i uređenje zaštićenih područja.
Područje LAG-a „Izvor“ obuhvaća prostor od 544,04 km2 kojeg naseljava 50.965
stanovnika u 115 naselja. Grad Ludbreg ima najveći broj stanovnika, 8458. Prosječna gustoća
naseljenosti na području koje obuhvaća LAG-a 93,68 stanovnika na km2, usporedbe radi
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
40
prosječna gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2011. godine iznosi
78,1 stanovnika po km2 .
Strateški cilj pod brojem 1 koji želimo postići je podizanje kvalitete poljoprivredne
proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu. Za postizanje ovog zacrtanog cilja
potrebno je provesti proces povezivanja proizvođača, uključivanja istih u turističku ponudu te
ih poticati na otvaranje zajedničkih trgovina. Kako bi poljoprivredni proizvođači bili
konkurentni na tržištu te kako bi svoje proizvode mogli nuditi po cijenama i u količinama
kako suvremeno gospodarstvo očekuje potrebo je prethodno poticati racionalno iskorištavanje
zemljišta.
Pod racionalnim iskorištavanje zemljišta podrazumijeva se, u prvom redu, okrupnjivanje
poljoprivrednih površina – komasacija. Intenzivnija poljoprivredna proizvodnja za sobom
povlači i veća onečišćenja tla, vode i zraka. Poljoprivreda je dio ruralnog prostora, bitna za
ekološku, posebice biološku i krajobraznu, ravnotežu kao i očuvanje kulturnih i ostalih
tradicijskih vrijednosti. Suvremenim agrotehničkim mjerama prinosi u poljoprivredi se mogu
maksimalno povećati, no važno je imati na umu kako se okoliš ne smije onečistiti više nego
što to on može podnijeti. Važnost održivog razvoja u ovom slučaju očituje se kroz racionalno
korištenje poljoprivrednih površina kojima raspolažemo.
Kako bismo tlo, vodu i zrak što bolje očuvali od onečišćenja potrebno je gospodariti
poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekoloških uvjeta koji će
zaštititi postojeći biljni i životinjski svijet. Također je važno zaustaviti korištenje na onoj
razini na kojoj se počinje ugrožavati prirodnost travnjačkih ekoloških sustava i na taj način
umanjivati biološka raznolikost. Prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina treba
očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta,
posebno uz rubove velikih monokulturnih površina, uz ceste, putove i kanale.
U svrhu očuvanja okoliša u ruralnom području nije potrebno poticati hidromelioracije u
svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta za povećanje proizvodne sposobnosti, već
racionalnije koristiti postojeće, a posebno zapuštene poljoprivredne površine. Važno je
odstraniti iz uporabe aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja koje su dokazano
visokotoksične (lindan, atrazin), smanjiti uporabu insekticida, posebno širokoga spektra, a
koristiti selektivne insekticide. Poticati razvoj sela na ekološki prihvatljivijim oblicima
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
41
poljoprivredne proizvodnje prikladnije regulirati korištenje pesticida, potičući uporabu
selektivnih preparata.
Drugi strateški cilj koji ja postavljen je podizanje ekološke svijesti stanovništva i
unaprijediti brigu za ekosustave, povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije. Kako bi
učinci u postizanju ovog cilja bili što veći najbitnija je edukacija stanovništva. Edukacija
mora obuhvaćati programe o ispranom postupanju s otpadom, prednosti odvajanja i
recikliranja komunalnog otpada. Sama edukacija nije dovoljna kako bi se ostvario ovaj
strateški cilj.
Ukoliko želimo povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora potrebno je
uspostaviti pozitivnu poduzetničku klimu za sve zainteresirane investitore u proizvodnju
energije iz obnovljivih izvora.
Strujanje obnovljive energije uključuje prirodne fenomene kao što su sunčeva svjetlost,
vjetar, valovi ili geotermalna toplina, što objašnjava i Internacionalna Agencija za Energiju:
„Obnovljiva energija je dobivena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim
različitim oblicima, dobiva se direktno iz Sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To još
uključuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra,
oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobivenog iz
obnovljivih izvora.“ Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utječu na to
kako i gdje su korišteni.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvaraju se mnoga područja s visokim razvojnim
potencijalom, poput obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, inteligentnih
sustava, tehnologije reciklaže i proizvodi od recikliranih materijala, zelena gradnja, ekološke
inovacije, zeleni turizam, eko poljoprivreda, uslužne djelatnosti, informatičke djelatnosti i
slično.
Zeleni odnosno održivi razvoj u osnovi je svih novih gospodarskih trendova u Europskoj
uniji kao i u drugim razvijenim zemljama svijeta, a tvrtke koje temelje svoju strategiju na
održivom razvoju u fokusu su interesa krajnjih kupaca i korisnika njihovih usluga i proizvoda.
Kao zadatak postavljena je edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju
šumama te poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjem. Privatne šume zauzimaju
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
42
dvadesetak posto ukupne šumske površine u Republici Hrvatskoj, a radi se o rascjepkanim
šumskim posjedima prosječne je veličine 0,76 ha. U privatnim šumama procijenjena drvna
masa iznosi oko 80 m3/ha, s trendom pada zalihe.
Glavni problem koji je prisutan jest da su vlasnici privatnih šuma u najvećem broju
slučajeva pripadaju starijoj populaciji seoskog stanovništva, mnogi ne vode brigu o svom
šumskom posjedu, ili više nemaju prebivalište u mjestu gdje se nalazi šuma. Državne potpore
privatnom šumarstvu gotovo da ne postoje, kao ni znanstvena istraživanja, a gospodarenje
malim šumskim posjedom nepoznanica je za većinu šumarskih stručnjaka. Mlađi šumo
posjednici nisu zainteresirani za ulaganja i bavljenje šumom. Informiranost privatnih šumo
vlasnika i javnosti o šumarstvu u RH je vrlo loša, edukacije ne postoje, a komunikacije tijela
vlasti i šumo vlasnika nema.
Programi gospodarenja privatnim šumama ne obnavljaju se (samo za otprilike 6%
površine privatnih šuma postoje važeći programi). Evidentirana sječa se obavlja u okvirima
odobrenog opsega nužne doznake, bez smjernica gospodarenja i propisanih obveza izvršenja
šumsko uzgojnih radova. Ovakvo stanje rezultira nezainteresiranošću vlasnika za svoj šumski
posjed što vodi daljoj devastaciji privatnih šuma i umanjenju drvne zalihe. Javlja se princip
gospodarenja putem jednokratnog užitka vrednije drvne mase uz prepuštanje preostale
površine spontanom razvoju.
Strateški cilj pod brojem tri jest unaprjeđenje kvalitete života i poticanje nepoljoprivrednih
djelatnosti. U nastojanju ostvarenja ovog cilja potrebno je provesti sljedeće aktivnosti.
Potrebno je obnoviti, urediti i opremiti objekte obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture.
Poticanje nepoljoprivrednih djelatnosti uglavnom je vezano za stvaranje pozitivnog
poduzetničkog okruženja, poticanje samozapošljavanja te povezivanje poduzetnika kako bi
ostvarili zajednički nastup na tržištu. Mjere koje je također potrebno provesti jest saniranje i
poboljšanje prometne infrastrukture i povećanje korištenja željeznice.
U fokusu interesa mora biti obnova i završno uređenje cesta, kolnika i staza, izgradnja i
zamjena postojeće javne rasvjete. Ukoliko se obnove ceste na području LAG-a „Izvor“ od
interesa je da te ceste od opteretimo te da im produžimo sam rok trajanja, pa samim time
moramo promovirati korištenje željeznice u transportu sirovina i roba. Razvoj na području
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
43
LAG-a mora biti što ravnomjerniji, činjenica je da dijelovi neće biti na jednakom stupnju
razvoja, te je važno omogućiti komunalno opremanje rubnih mjesta LAG-a.
Pod komunalnim opremanjem podrazumijeva se izgradnja ili rekonstrukcija sustava
vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te izgradnja ili rekonstrukcija sustava
opskrbe plinom. Izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije moraju imati
poticaj jedinica lokalne samouprave kako bi se što veći udio energije dobivao iz obnovljivih
izvora.Izgradnja širokopojasne otvorene mreže polaganjem optičkih kablova za pristup
širokopojasnom internetu omogućuje korištenje najnovijih tehnologija (brzi internet, TV,
IPTV, VOIP, KTV itd.) svim stanovnicima te pravnim osobama koje djeluju na području
LAG-a, što je osnovna potreba za rad i konforan život u 21. Stoljeću. Edukacija stanovništva
s područja LAG-a je najvažniji ključ do pristupa sredstvima iz fondova EU. Kroz edukaciju je
potrebno stanovništvo poticati na poduzetničku inicijativu i približiti im postupak apliciranja
na natječaje, kao i postupak izrade potrebne projektne dokumentacije.
Sve aktivnosti koje predlaže LAG „Izvor“ imaju komponentu zaštite okoliša i kao takve
imaju pozitivan utjecaj na okoliš. Dio koji se odnosi na poljoprivredu, a na koji se direktno
veže onečišćenje tla, vode i zraka, ima jednako ili čak i manje onečišćenje nego što je to sad.
Upravo bi okrupnjavanje dovelo do racionalnijeg korištenja poljoprivrednih površina, koje
dovodi do agrotehničkih mjera koje su u skladu sa važećim propisima iz segmenta zaštite
okoliša.
4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći
Lokalna akcijska grupa „Izvor“ odlučila je sastaviti Odbor za projekte, koji se sastoji od
osam osoba, koji će izrađivati projektne ideje i prijavljivati se na natječaje domaćih
ministarstava i EU fondova. Članovi LAG-a sudjelovali su na tri radionice za pisanje
projekata koje su održale Udruga za razvoj civilnog društva SMART. Odbor će pratiti
natječaje domaćih i EU fondova na koje će se prijavljivati razrađene projektne ideje u okviru
lokalne razvojne strategije IZVOR.
U tablici dan je pregled ciljeva i aktivnosti sa mogućim izvorima financiranja za svaku
aktivnost.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
44
Tablica 21. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 1
Problem 1.: Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda
Strateški cilj 1. :Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu
Mjere Aktivnosti Izvori financiranja
1.1. Poticati interesno
udruživanje, povezivanje i suradnju
poljoprivrednih proizvođača
1.1.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu
Županije, IPARD, EU fondovi, ministarstva, JLS
1.1.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu
Min. turizma, HTZ, Min. polj., Min. regionalnog razvoja, županija, IPARD,
EU fondovi
1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina Resorna min., županija, JLS, IPARD, EU fondovi i
dr.
1.2. Poticati okrupnjavanje i racionalno
iskorištavanje zemljišta
1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja poljoprivrednih površina‐
komasacija MP, JLS, županije
1.2.2. Sprečavanje neracionalne namjene zemljišta u planiranju
MP, JLS, županije, Min. graditeljstva
1.3. Poticati ekološku
proizvodnju te očuvati i
revitalizirati autohtone sorte
1.31. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe pesticida prihvatljivih
za okoliš
Min. zaštite okoliša, MP, Fond za zaštitu okoliša,
JLS, županije
1.3.2. Očuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica i sl.
JLS, županije, MP, IPARD, sjemenare i rasadnici
1.4. Poticati i uvoditi nove tehnologije, tehnološke procese i
međunarodne standarde te cjeloživotnu izobrazbu u poljoprivredi
1.4.1. Poticanje provedbe nitratne direktive i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija
Min. zaštite okoliša, županije, MP, IPARD
1.4.2. Razvijanje poslovnih vještina i strukovno usavršavanje
Resorna min., županija, EU fondovi
1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih
poljoprivrednika
Županije, resorna min.,
EU fondovi
1.4.4. Modernizacija poslovanja Županije, resorna min., FZOEU, EU fondovi
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
45
Tablica 22. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 2
Problem 2.: Nedovoljna briga stanovništva za ekosustav i nedovoljno znanje o obnovljivim izvorima energije
Strateški cilj 2.:Podići ekološku svijest stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja otpada
Mjere Aktivnosti Izvori financiranja
2.1. Informirati i poticati
stanovništvo na zaštitu okoliša
2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i
potrebama recikliranja otpada
MZO, županije, EU fondovi, JLS, komunalna
poduzeća
2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji putem elektronskih i pisanih
medija)
JLS, županije, MP, MZO, EU fondovi, komunalna
poduzeća
2.2. Poticati održivo
gospodaranje privatnim šumama
2.2.1. Edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju šumama
Hrv. šume, resorna min.
2.2.2. Poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjem
EU fondovi, Hrv. šume, resorna min.
2.3. Poticati energetsku učinkovitost i korištenje
obnovljivih izvora energije
2.3.1. Informiranje i promocija energetske učinkovitosti u korištenju obnovljivih izvora energije
EU fondovi, Fond za energetsku učinkovitost,
županije, HEP
2.3.2. Poticanje pripreme projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije
Fond za energetsku učinkovitost, županije,
MRR
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 23. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 3
Problem 3.: Nedovoljno razvijeno i organizirano malo i srednje poduzetništvo, društvena i komunalna infrastruktura te zanemarena (nedovoljno promovirana) kulturna baština
Strateški cilj 3.:Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti
Mjere Aktivnosti Izvori financiranja
3.1. Unaprijediti društvenu
infrastrukturu
3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture
NZRCD, resorna min., EU fondovi, županije, JLS
3.2. Poticati opremanje i
organiziranje malog i srednjeg
poduzetništva
3.2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetničke infrastrukture
JLS, županije, Obrtnička komora, Gospodarska komora, EU fondovi
3.2.2. Povezivanje poduzetnika i zajednički nastup na tržištu
JLS, županije, Obrtnička komora, Gospodarska
komora
3.3. Sanirati i poboljšati
3.3.1. Obnova i završno uređenje cesta, kolnika i staza
resorna min., JLS, županije, IPARD, EU fondovi
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
46
prometnu infrastrukturu i
povećati korištenje željeznice
3.3.2. Izgradnja i zamjena postojeće javne rasvjeteJLS, županije, HEP, Fond za energetsku učinkovitost
3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice HŽ, Min. prometa, Min.
turizma
3.4. Omogućiti komunalno
opremanje rubnih mjesta općina i gradova unutar
LAG‐a
3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda
IPARD, Hrv. Vode, JLS, županije
3.4.2. Izgradnja/rekonstrukcija sustava opskrbe plinom
IPARD, JLS, županije, distributeri plina
3.4.3. Izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije
Fond za energetsku učinkovitost, EU fondovi,
županije, Min. graditeljstva, IPARD
3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene mreže EU fondovi, Min. Reg. Razvoja, županije, JLS,JPP,korisnici
3.5. Unaprijediti turističku ponudu područja LAG‐a
3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga koristeći
tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine
JLS, županije, resorna min., EU fondovi, HTZ, LAG,
donatori
3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog marketinga
HTZ, JLS, županije, EU fondovi, resorna min.,
HGK, donatori
3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te izgradnje nove
Investitori, HTZ, JLS, županije, EU fondovi, resorna min., donatori
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 24. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 4
Problem 4.: Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o važnosti suradnje javnog, poslovnog i civilnog sektora
Strateški cilj 4.: Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenata i mjera
Mjere Aktivnosti Izvori financiranja
4.1. Podići razinu znanja i društvene
osviještenosti zajednice
4.1.1. Razvijanje mreže informiranja i komunikacije unutar zajednice
EU fondovi, županije, resorna min., LAG, NZRCD
4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i umrežavanja
EU fondovi, županije, LAG, MVP, NZRCD
4.2. Osnažiti ulogu LAG‐a i
razviti
4.2.1. Edukacija članova LAG LAG, EU fondovi, IPARD,
MVP, JLS, županije
4.2.2. Praćenje stanja, potreba na području LAG IPARD, EU fondovi
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
47
aktivnosti 4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)
LAG, EU fondovi, resorna min., IPARD, NZRCD,
donatori
4.3. Poticati korištenje
domaćih i EU fondova na
području LAG‐a
4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za izradu projektne
dokumentacije
JLS, županije, LAG, EU fondovi, resorna min.,
NZRCD, UZUV
4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS LAG, MP, JLS, županije,
RRA
4.3.3. Tehnička pomoć kod izrade projektnih prijedloga
JLS, županije, resorna min., LAG
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014.
Tablica 25. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. - 2014.
MJERA
Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2013. – 2014. u
kunama
Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013.‐
2014. u kunama
2013. 2014. 2013. 2014.
101 – „Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“
14 18 1.850.000,00
kn 2.100.000,00
kn
103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“
‐ ‐ ‐ ‐
301 – „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“
12 18 13.000.000,00
kn 18.000.000,00
kn
302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“
6 10 1.100.000,00
kn 1.500.000,00
kn
UKUPNO: 37 46
Izvor: Obrada podataka autora
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
48
4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti
Lokalna razvojna strategija pokriva period od 2013. te 2014. godine, a budući da sama
strategija predstavlja novi pristup u planiranju socio-ekonomskog razvoja na području LAG-a
„Izvor“ samo praćenje odvijat će se na kvartalnoj i godišnjoj bazi. Kvartalnim izvješćima
osigurati će se informacije o provedenim aktivnostima te ostvarenim ili anticipiranim
rezultatima. Izvješća o provedbi lokalne razvojne strategije kvartalno će pisati voditelj/tajnik
LAG-a te svoj izvještaj predaje upravnom odboru i nadzornom odboru.
Nadzorni odbor kao što u statutu LAG-a stoji članak 30. „Nadzorni odbor prati i nadzire
rad tijela utvrđenih ovim Statutom. O svom nalazu i mišljenju obavještava Upravni odbor
Udruge i tijelo čiji je rad nadziran. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko
poslovanje i raspolaganje sredstvima Udruge te izvršenje programa rada i financijskog plana
Udruge. Izvješće o izvršenom nadzoru podnosi Skupštini na raspravu i prihvaćanje.“
Krajem svake godine nadzorni odbor na temelju kvartalnih izvješća od strane
voditelja/tajnika LAG-a te svojih zapažanja i istraživanja podnosi godišnje izvješće o radu
LAG-a i o provedbi lokalne strategije Skupštini udruge.
Tablica 26. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 1.
Strateški cilj 1.:Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu
Mjere Aktivnosti Pokazatelji Očekivani rezultati
1.1. Poticati interesno udruživanje, povezivanje i suradnju poljoprivrednih proizvođača
1.1.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu
1.1.1. Umreženost najmanje 5 proizvođača na tržištu
1.1.1.Stvaranje novih proizvoda i otvaranje najmanje 2 nova radna mjesta umreženjem 5 proizvođača na tržištu Lag‐a „Izvor“
1.1.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu
1.1.2. Bolja prezentacija i prepoznatljivost proizvoda (sajam, katalog proizvoda, OPG‐a i dr.)
1.1.2. Povećan broj turističkih posjeta Jls na području Lag‐a ( povećanje od 10%)
1.1.3. Otvaranje zajedničkih trgovina
1.1.3. Raznovrsnija ponuda proizvoda i veći prihodi za
1.1.3. Otvaranje zajedničke trgovine i zapošljavanje 2 osobe
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
49
proizvođače
1.2. Poticati okrupnjavanje i racionalno iskorištavanje zemljišta
1.2.1. Savjetovanje i upoznavanje poljoprivrednika o važnosti okrupnjavanja poljoprivrednih površina‐komasacija
1.2.1 Povećan broj zahtjeva za okrupnjivanje poljoprivrednih površina
1.2.1. Manji troškovi proizvodnje, dobivanje (jeftinijeg) konkurentnijeg proizvoda(smanjene troška za 10%)
1.2.2. Sprečavanje neracionalne namjene zemljišta u planiranju
1.2.2. Organiziran seminar o racionalnoj namjeni zamljišta u planiranju
1.2.2. Bolja iskorištenost i uređenost poljoprivrednih parcela
1.3. Poticati ekološku proizvodnju te očuvati i revitalizirati autohtone sorte
1.3.1. Edukacija polj. proizvođača s ciljem poticanja ekološke proizvodnje i uporabe pesticida prihvatljivih za okoliš
1.3.1. Organizirana edukacija polj. Proizvođača na temu „Poticanja ekološke proizvodnje“
1.3.1. Povećan broj ekoloških proizvođača i proizvoda( 1 novo registriran proizvođač i 2 nova radna mjesta)
1.3.2. Očuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica i sl.
1.3.2. Organizirana edukacija i osmišljen plan za zažtitu autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica i sl.
1.3.2. Povećana ponuda autohtonih proizvoda na tržištu, ponuda autohtonih vrsta voća u zajedničkoj trgovini proizvođača.
1.4. Poticati i uvoditi nove tehnologije, tehnološke procese i međunarodne standarde te cjeloživotnu izobrazbu u poljoprivredi
1.4.1. Poticanje provedbe nitratne direktive i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija
1.4.1. Održan seminar o poticanju nitratne direktive i korištenja ekoloških prihvatljivih tehnologija
1.4.1. Očuvan okoliš i podzemne vode, zdravi konačni proizvod ( 20 osoba koji su prisustvovali seminaru o poticanju nitratne direktive)
1.4.2. Razvijanje poslovnih vještina i strukovno usavršavanje
1.4.2. Organiziran seminar i edukacija za razvijanje poslovnih vještina i usavršavanja.
1.4.2. Obrazovani i informirani poljoprivrednici ( 10 poljoprivrednika koji su prošli seminar i edukaciju za razvijanje poslovnih vještina i strukovnog usavršavanja)
1.4.3. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih poljoprivrednika
1.4.3.Organizirana edukacija i savjetovanje mladih poljoprivrednika
1.4.3. Povećana
učinkovitost educiranih
mladih poljoprivrednika(
10 mladih
poljoprivrednika koji su
završili organiziranu
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
50
edukaciju za mlade
poljoprivrednike)
1.4.4. Modernizacija poslovanja
1.4.4. Održana edukacija na temu modernizacija poslovanja za poslovni sektor
1.4.4. Veća konkurentnost poslovnog sektora kao rezultat otvoreno 1‐3 novo radno mjesto
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 27. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 2
Strateški cilj 2.:Podići ekološku svijest stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja otpada
Mjere Aktivnosti Pokazatelji Očekivani rezultati
2.1. Informirati i poticati stanovništvo na zaštitu okoliša
2.1.1. Edukacija stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom te o prednostima i potrebama recikliranja otpada
2.1.1. Održan seminar na temu edukacije stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom
2.1.1. Smanjenje količine komunalnog otpada zbog povećane reciklaže ( Smanje količine komunalnog otpada za 15%na području Lag‐a „Izvor“)
2.1.2. Podupiranje projekata vezanih uz zaštitu okoliša (akcije čišćenja divljih odlagališta otpada, emisije o sanaciji putem elektronskih i pisanih medija)
2.1.2. Organizirana radionica prikupljanja i razrađivanja projektnih ideja vezanih uz zaštitu okoliša
2.1.2. Povećan broj podnesenih projektnih prijedloga vezanih uz zaštitu okoliša( 15% više projekata vezanih uz zaštitu okoliša)
2.2. Poticati održivo gospodaranje privatnim šumama
2.2.1. Edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju šumama
2.2.1. Održana edukacija privatnih šumoposjednika o održivom gospodarenju šumama
2.2.1. Privatni šumoposjednici se bolje brinu o šumama, manje propadanje šuma( 12 šumoposjednika koji su prisustvovali edukaciji o održivom gospodarenju šumama)
2.2.2. Poticanje obnove šumskih površina pošumljavanjem
2.2.2. Organizirana radionica sa radnom akcijom obnove šumskih površina i pošumljavanjem
2.2.2. Obnovljene šumske površine na području LAG‐a 5% više obnovljenih od prošlih godina.
2.3. Poticati energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije
2.3.1. Informiranje i promocija energetske učinkovitosti u korištenju obnovljivih izvora energije
2.3.1. Održani seminari na temu:“Energetske učinkovitosti“
2.3.1. Povećano korištenje obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru za 20%
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
51
2.3.2. Poticanje pripreme projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije
2.3.2. Održani seminari na temu pripreme projekata i tehnička pomoć prilikom pisanja projekata
2.3.2. Povećan broj podnesenih prijedloga projekata za 3‐8 prijedloga projekata
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 28. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 3
3.:Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti
Mjere Aktivnosti Pokazatelji Očekivani rezultati
3.1. Unaprijediti društvenu infrastrukturu
3.1.1. Obnova, uređenje i opremanje objekata obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture
3.1.1. Održana radionica na temu: „Prikupljanje projektnih ideja radi obnove , opremanja objekata obrazovne sportske i kulturne infrastrukture“
3.1.1. Povećan broj uređenih objekata i omogućeno odvijanje različitih aktivnosti(uređena 2 objekata na području LAG‐a)
3.2. Poticati opremanje i organiziranje malog i srednjeg poduzetništva
3.2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetničke infrastrukture
3.2.1. Održan seminar na temu udruživanja i poticajnog okruženja za razvoj poduzetničke infrastrukture
3.2.1. Potaknuto interesno udruživanje i suradnja malih i srednjih poduzetnika otvorenje 4 nova radnih mjesta kao rezultat udruženja.
3.2.2. Povezivanje poduzetnika i zajednički nastup na tržištu
3.2.2. Veća prisutnost i prepoznatljivost na tržištu i smanjeni troškovi poduzetnicima
3.2.2. Povezana najmanje dva poduzetnika sa zajedničkim nastupom na tržištu, otvorenje 1‐2 novih radnih mjesta.
3.3. Sanirati i poboljšati prometnu infrastrukturu i povećati korištenje željeznice
3.3.1. Obnova i završno uređenje cesta, kolnika i staza
3.3.1. Osuvremenjena prometna infrastruktura i povećana sigurnost prometa
3.3.1. 15 kilometara moderniziranih nerazvrstanih cesta preko projekata EU fondova.
3.3.2. Izgradnja i zamjena postojeće javne rasvjete
3.3.2. Održana radionica na temu: „Prikupljanje projektnih ideja za restruktuiranje postojeće javne rasvjete“
3.3.2. Osuvremenjena (štedna) javna rasvjeta( 20 novih štednih rasvjetnih sistema na području Lag‐a „Izvor“
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
52
3.3.3. Promoviranje korištenja željeznice
3.3.3. Održan seminar za poslovni sektor Lag‐a „Izvor“ na temu prednosti i mogućnosti korištenja željeznice u poslovne svrhe
3.3.3. Povećano korištenje željezničkog prijevoza u poslovne svrhe za 5%
3.4. Omogućiti komunalno opremanje rubnih mjesta općina i gradova unutar LAG‐a
3.4.1. Izgradnja/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
3.4.1. Poboljšana kvaliteta života i uvjeta za rad te smanjen odljev mlađeg stanovništva
3.4.1 Osigurano 15 novih priključaka na sustav vodoopskrbe
3.4.2. Izgradnja/rekonstrukcija sustava opskrbe plinom
3.4.2. Poboljšana kvaliteta života i uvjeta za rad te smanjen odljev mlađeg stanovništva
3.4.2. Osigurano 15 novih priključaka na plinski sustav
3.4.3. Izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije
3.4.2. Održati seminar na temu prednosti korištenja obnovnljivih izvora energije za javni i poslovni sektor
3.4.3. Porast korištenja obnovljivih izvora energije, smanjeno onečišćenje na području Lag‐a za 20%
3.4.4. Izgradnja širokopojasne otvorene mreže
3.4.4. Povećanje broja priključaka na širokopojasnu mrežu, iznajmljivanje resursa mreže davateljima usluga te smanjen odljev mlađeg stanovništva
3.4.4. Optičke niti položene do barem 1.600 novih korisnika
3.5. Unaprijediti turističku ponudu područja LAG‐a
3.5.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine
3.5.1. Održana radionica na temu „Tradicionalne vještine i lokalna kultura centar turističke ponude Lag‐a „
3.5.1. Osmišljeni novi sadržaji i proizvodi prepoznatljivi širem području koji privlače godišnje 15% turista više na područje Lag‐a „Izvor“
3.5.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog marketinga
3.5.2. Održane radionice na kojima bi se objedinila zajednička
3.5.2. Objedinjena turistička ponuda (zajednički promidžbeni materijali) u obliku letka
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
53
turistička ponuda Lag‐a „ Izvor“
cca.350 kom. Koji bi predstavljao prvu objedinjenu tur. Ponudu Lag‐a „Izvor“
3.5.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te izgradnje nove
3.5.3 . Poboljšanje turističke ponude (npr. Biciklističke rute, vinske ceste i dr.)
3.5.3 Izgradnja novih 15km biciklističkih staza na području Lag‐a „Izvor“
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
Tablica 29. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 4
Strateški cilj 4.: Povezati javni, civilni i poslovni sektor u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenata i mjera
Mjere Aktivnosti Pokazatelji Očekivani rezultati
4.1. Podići razinu znanja i društvene osviještenosti zajednice
4.1.1. Razvijanje mreže informiranja i komunikacije unutar zajednice
4.1.1. Održana radionica o najboljem i najprihvatljivijem načinu komunikacije unutar Lag‐a „Izvor“
4.1.1. Izrađena web stranica LAG‐a
4.1.2. Edukacija stanovništva o korisnosti LEADER‐a i prednostima suradnje i umrežavanja
4.1.2. Održan seminar o korisnosti LEADER koncepta i prednost suradnje i umređivanja
4.1.2. Educirani predstavnici svih sektora i zainteresirani građani na području LAG‐a( Minimalno 5 educiranih predstavnika po sektoru)
4.2. Osnažiti ulogu LAG‐a i razviti aktivnosti
4.2.1. Edukacija članova LAG
4.2.1. Održane edukacije za članove Lag‐a vezane za ojačavanje kapaciteta udruge i uspješnog rada udruge.
4.2.1. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad ( Educirano 15 članova Lag‐a „Izvor“)
4.2.2. Praćenje stanja, potreba na području LAG
4.2.2. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad
4.2.2. Izrađen kanal komunikacije putem maila i web‐a Lag‐a Izvor te kvartalno obilaženje zaposlenog voditelja Lag‐a Jls‐a
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
54
i
4.2.3. Suradnja s drugim LAG‐ovima u zemlji i inozemstvu (učenje iz primjera dobre prakse, zajednički projekti,studijska putovanja itd.)
4.2.3. Studijsko putovanje za članove Lag‐a i učenje na primjeru dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva.
4.2.3. Ojačani kapaciteti LAG‐a za uspješan rad te sudjelovanje na zajedničkom projektu s 2 Lag‐a iz Hrvatske ili Inozemstva.
4.3. Poticati korištenje domaćih i EU fondova na području LAG‐a
4.3.1. Edukacija stanovništva s područja LAG‐a za prijavu prijedloga projekata i za izradu projektne dokumentacije
4.3.1. Održana edukacija stanovništva za prijavu prijedloga i za izradu projektne dokumentacije
4.3.1. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području( povećanje od 20% na ciljanom području)
4.3.2. Praćenje i poticanje provedbe LRS
4.3.2. Otvoren ureda Lag‐a dostupan svim članovima Lag‐a „Izvor“
4.3.2. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području (povećanje za 2‐6 prijavljenih projektnih prijedloga)
4.3.3. Tehnička pomoć kod izrade projektnih prijedloga
4.3.3. Otvoren ureda Lag‐a dostupan svim članovima Lag‐a „Izvor“
4.3.3. Veći broj prijavljenih projekata na ciljanom području(povećanje zza 2‐6 prijavljenih projektnih prijedloga)
Izvor: Obrada autora prema prikupljenim podacima sa radionica
4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i sprječavanje sukoba interesa
Dobivanje akreditacije od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja omogućit
će izdavanje pisma preporuke projektima s područja LAG-a „Izvor“. Sama procedura
donošenja odluka sastojat će se od nekoliko povezanih radnji. Upravni odbor koji je prema
statutu LAG-a „Izvor“ najviše tijelo upravljanja LAG-om određuje između dvije skupštine
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
55
Zaprimanje projektne ideje
Pregledavanje projektne ideje od
strane radne skupine
Prezentiranje projektne ideje
upravnom odboru "Lag Izvor"
Odluka upravnog odbora o davanju pisane preporuke
projektu
radnu skupinu koja će u svom sastavu imati 4 člana te će se oni birati između članova koji su
najviše sudjelovali u pisanju, oblikovanju i završnoj obradi strategije LAG-a „Izvor“ te su
samim time najbolje upoznati s aktualnom strategijom.
Radna skupina će se sastajati na poziv voditelja/tajnika LAG-a prilikom pristignuća
projekta koji želi pismenu preporuku od strane lag-a. Radna skupina biti će zadužena da svaki
pristigli projektni prijedlog pregleda te usporedi sa aktualnom strategijom LAG-a. Ako se
projektni prijedlog slaže te je kompatibilan sa aktualnom strategijom LAG-a „Izvor“ taj
projektni prijedlog prosljeđuju voditelju LAG-a koji će uvrstiti spomenuti projektni prijedlog
na sljedeći sastanak upravnog odbora gdje će se spomenuti projektni prijeldlog koji je
kompatibilan sa aktualnom strategijom LAG-a ukratko prezentirati članovima upravnog
odbora. Nakon kratke prezentacije članovi upravnog odbora glasat će o tome dali će se izdati
pismo preporuke od strane LAG-a „Izvor“.
Upravni odbor LAG-a „Izvor“ broji 13 članova svaki član može glasati jednom osim onih
članova koji dolaze s istog područja ko i projektni prijedlog. Upravni odbor sastavljen je
prema Leader naputaku ali uz to on je sastavljen tako da sa članstvom obuhvaća sve jls-ove
LAG-a „Izvor“, radi sprječavanja sukoba interesa oni članovi koji dolaze s područja jls-a
odakle stiže projektni prijedlog za izdavanje pisma preporuke nemaju pravo glasati za
projektni prijedlog. Da bi se izdalo pismo preporuke određenom projektu potrebna je
natpolovična većina glasova Upravnog odbora koje ima pravo glasa.
Grafički prikaz 3. Prikaz tijeka zaprimanja od odluke upravnog odbora o davanju pisanih preporuka u LAG-u
Izvor: Obrada autora
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
56
4.10. Projekti koji se provode ili su se provodili iz drugih izvora financiranja
LAG-„Izvor“ nije samostalno zasad aplicirao ni provodio projekte vezane za fondove
ministarstva ili EU-fondove. Kao sudionik na projektu ODRAZ-a, HMRR-a, SMART-a i
Milleukontakt International, Nizozemska „Zajedno za održivi razvoj“ bili smo jedan od
korisnika te smo u suradnji sa udrugama nositeljima stekli jedno veliko iskustva.
Uz to što smo bili korisnici, unutar projekta „Zajedno za održivi razvoj“ LAG „Izvor“ je
organizirao te djelomično financirao javni skup 08.studenog 2012.godine u Ludbregu. Ideja
tog skupa bila je predstavljanje svake JLS u Lag-u sa svojim poduzetnicima, udrugama,
turističkim zajednicama, OPG-ima. Sama ideja javnog skupa bila je upoznati širu javnost sa
LAG-om „Izvor“ te započeti nadamo se kroz par godina tradicionalnog organiziranog skupa
svih članica LAG-a iz javnog, privatnog i poslovnog sektora u vidu sajma gdje bi se približilo
javnosti sve što LAG „Izvor“ može ponuditi od autohtonih proizvoda , kulturnog programa
itd...
Projekt „Zajedno za održivi razvoj“ trajao je 24 mjeseca(od 1.ožujka 2011. do 28.veljače
2013.), projekt je sufinancirao EU, IPA 2008, ukupni trošak projekta iznosio je 210.067,00€
dok je doprinos EU kroz sufinanciranje u tom iznosu bio 198.850,00€.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
57
5. USKLAĐENOST STRATEGIJE S NADREĐENIM STRATEŠKIM
DOKUMENTIMA
Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Izvor“ izrađena je u skladu s drugim
razvojnim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Lokalna akcijska grupa „Izvor“ u pisanju LRS slijedila je razvojno – investicijske ciljeve
Hrvatske koji su nužni ukoliko želimo postići gospodarski rast koji je pokretač cjelokupnog
razvoja društva na svim razinama.
Strateški ciljevi Koprivničko-križevačke županije i Varaždinske županije su identični, radi
se o dvije susjedne županije koje se u pravilu susreću sa jednakim ili vrlo sličnim slučajevima
i problemima. „Preklopimo“ li strateške ciljeve dviju navedenih županija dolazimo da su dolje
navedeni ciljevi koji se žele ostvariti kroz strategiju:
CILJ 1: konkurentno gospodarstvo i brži rast (potaknuti rast i razvoj poduzetništva i
malih/srednjih poduzeća, oblikovati pozitivnu poslovnu klimu).
CILJ 2: jačanje ljudskih resursa i podizanje kvalitete života stanovništva
CILJ 3: poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, ujednačen razvoj cijele
županije
CILJ 4: održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti, racionalno gospodarenje
energijom.
Ciljevi LAG-a „Izvor“ u skladu su s županijskim razvojnim strategijama Koprivničko-
križevačke i Varaždinske županije. Strategija je usmjerena na ruralni razvoj, u kojem je
planirano: dostizanje prosjeka gospodarskog razvoja EU i povećanje zaposlenosti, pružanje
dobrobiti svakom pojedincu u gospodarskom, socijalnom, ekološkom i kulturnom pogledu te
provedba načela održivosti kao kriterija kvalitete i prepoznatljivosti u svijetu.
Lokalna razvojna strategija LAG-a „Izvor“ usklađena je sa Strategijom ruralnog razvoja
2008-2013. te IPARD programom 2007-2013. koji su doneseni na nacionalnoj razini, a
strategija je također u svim svojim dijelovima rađena prema načelima LEADER-a. Ostvarenje
strateških ciljeva utemeljeno je na sinergijskim učincima koje imaju pojedinačni ciljevi koji
su svi u skladu za županijskim razvojnim strategijama, dok su te iste županijske strategije u
skladu s strategijama i programima državnog nivoa.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
58
Grafički prikaz 4. Prikaz sinergije županijskih strategija sa strategijom ruralnog razvoja 2008-2013, IPARD programom 2007-2013. sa strategijom LAG-a „Izvor“
Izvor: Obrada autora
U svojim strategijama i KKŽ i Varaždinska županija identificirale su iste probleme kao i
LAG „Izvor“, a koji se pojavljuju kod malih i srednjih poduzetnika i kod obrtnika. Problemi
koji su najzastupljeniji su slijedeći:
nedovoljno povezivanje i umrežavanje malog i srednjeg poduzetništva
međusobno radi postizanja bolje konkurentnosti (klasteri)
nedovoljno povezivanje malog i srednjeg poduzetništva s velikim
gospodarskim subjektima i nemogućnost korištenja sinergije za razvoj.
nepostojanje tehnološke infrastrukture za malo i srednje poduzetništvo.
nedostatna izobrazba poduzetnika i menadžera
Sve tri navedene strategije poklapaju se i nude vrlo slična, skoro identična rješenja za
navedene izazove:
stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva i ostalih oblika
samozapošljavanja
poticanje poduzetnika i obrtnika na povezivanje i umrežavanje
ulaganje u ljudske potencijale
jačanje poduzetničke i menadžerske izobrazbe
Strategija ruralnog razvoja 2008 – 2013, IPARD program2007
– 2013
Županijske razvojne strategije
Lokalna razvojna strategija
LAG‐a "Izvor"
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
59
Izazovi koji se javljaju u poljoprivredi i problemi koje imaju OPG s područja dviju
županija identični su. Posjedi kojima raspolažu su mali i rascjepkani, tržište je nedovoljno
razvijeno, poljoprivredni proizvođači nisu zainteresirani za udruživanje, nedostaje
marketinških aktivnosti kojima bi se potencijalni kupci upoznali s seoskim proizvodima, niska
je obrazovna struktura poljoprivrednika te je velik dio poljoprivrednih proizvođača izvan
sustava potpore.
U segmentu turizma postoje slični problemi, kao što su nedostatak kvalitetnih turističkih
proizvoda i njihovo plasiranje na turističko tržište, nedovoljna iskorištenost potencijala
pojedinih turističkih destinacija, nedostatna turistička signalizacija i interpretacija turističkih
sadržaja, nedovoljna educiranost zaposlenika u turističkom sektoru, nedostatak kvalitetnih
turističkih proizvoda i njihovo plasiranje na turističko tržište, nedostatak smještajnih
kapaciteta i uređene komunalne infrastrukture, nedovoljno povezivanje turističkih destinacija
sa susjednim županijama te nedovoljno povezivanje seljačkog turizma s poljoprivrednom
proizvodnjom.
Rješenja koja LRS LAG-a „Izvor“ nudi vrlo su jednostavna, ali kao i sve pa tako i za
rješavanje ovih izazova najvažnija je edukacija turističkih djelatnika kako ne bi turistima
nudili samo golu/osnovnu turističku uslugu, već kako bi turistički doživljaj bio kompletan, što
bogatiji i raznovrsniji te kako bi u njega bilo ugrađeno što više izvornih komponenata i kako
bi i imao što veću dodanu vrijednost.
LAG IZVOR — Lokalna razvojna strategija 2013. – 2014.
60
POPIS ILUSTRACIJA TABLICA: STRANICA: Tablica 1. Površine JLS-ova s područja LAG-a "Izvor" ........................................................... 3 Tablica 2. Pokazatelji BDP-a za 2010. i 2011. godinu .............................................................. 8 Tablica 3. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor" .............................................................. 9 Tablica 4. Broj poslovnih subjekata po JLS-u na području LAG-a "Izvor" ............................ 10 Tablica 5. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti .................................................................... 12 Tablica 6. Promjena broja stanovnika 1991. - 2011. ............................................................... 12 Tablica 7. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a ................................................. 14 Tablica 8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi ......................... 14 Tablica 9. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a .............................. 19 Tablica 10. Kulturna infrastruktura LAG-a "Izvor" ................................................................ 20 Tablica 11. Popis manifestacija na području LAG-a .............................................................. 21 Tablica 12. Opis mjera prema strateškom cilju 1 ..................................................................... 27 Tablica 13. Opis mjera prema strateškom cilju 2 ..................................................................... 28 Tablica 14. Opis mjera prema strateškom cilju 3 ..................................................................... 29 Tablica 15. Opis mjera prema strateškom cilju 4 ..................................................................... 30 Tablica 16. Opis rezultata stateškog cilja 1 .............................................................................. 31 Tablica 17. Opis mjera prema strateškom cilju 2 .................................................................... 32 Tablica 18. Opis mjera prema strateškom cilju 3 .................................................................... 33 Tablica 19. Opis mjera prema strateškom cilju ....................................................................... 34 Tablica 20. Strateški cilj 4 sa podmjerama ............................................................................. 37 Tablica 21. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 1 ............................................ 44 Tablica 22. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 2 ............................................ 45 Tablica 23. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 3 ............................................ 45 Tablica 24. Pregled mogućih izvora financiranja za aktivnost 4 ............................................ 46 Tablica 25. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. - 2014. .......... 47 Tablica 26. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 1. ..................... 48 Tablica 27. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 2 ...................... 50 Tablica 28. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 3 ...................... 51 Tablica 29. Pokazatelji i očekivani rezultati za mjere pod strateškim ciljem 4 ...................... 53
GRAFIČKI PRIKAZ:
Grafički prikaz 1. Nezaposlenost na području LAG-a "Izvor" ................................................ 10 Grafički prikaz 2. Prikaz izvora znanja i vještina u LAG-u ..................................................... 38 Grafički prikaz 3. Prikaz tijeka zaprimanja od odluke upravnog odbora o davanju pisanih preporuka u LAG-u .................................................................................................................. 55 Grafički prikaz 4. Prikaz sinergije županijskih strategija sa strategijom ruralnog razvoja 2008-2013, IPARD programom 2007-2013. sa strategijom LAG-a „Izvor“ .................................... 58
GRAFIKON:
Grafikon 1. Promjena broja stanovnika LAG-a "Izvor" po JLS-ovima ................................... 13