Odgovori na pitanja

transcript

Kolegij:

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

- Pitanja za pripremu ispita -

21.Što se podrazumijeva pod prigradskim prijevozom putnika?

Javni gradski putnički prevoz il " javni urbani prevoz" trebapodrazumijevati organizovan linijski prevoz putnika na užoj(kontinualno izgrađenoj) teritoriji gradske aglomeracije, kao iprevoz između uže teritorije i prigradskih naselja na onimdionicama ili linijama gdje većinu putnika predstavljaju dnevnimigranti.Pod prigradskim područjem podrazumijeva se područje sa kojegstanovništvo gravitira užem gradskom području iz privrednih,kulturnih i političkih razloga.

22.Kakav je odnos između broja stanovnika i radnih mjesta?

Ukupan broj stanovnika potreban da se pokriju radna mjesta možese dobiti preko izraza :

M - potrebno prigradsko stanovništvoA - zauzimanje radnog mjesta

a - koeficijent rada

23.Što se podrazumijeva pod regionalnim putničkim prijevozom?

Pod regionalnim putničkim prijevozom podrazumjeva se javniprijevoz putnika van gradova ili na periferiji gradova igradskih aglomeracijaRegionalni putnički prijevoz obavljaju poduzeća različiteveličine. Neka od njih su velika (CIE iz Irske sa 1.534autobusa i SNCV iz Belgije sa 2.472 autobusa i 221 tramvaj).Međutim, većina poduzeća su, u stvari, prijevoznici srednjeveličine ili sasvim mali prijevoznici. Najzastupljeniji vidprijevoza u regionalnom prometu je autobus.

24. Koji su pet posebnih kategorija putovanja kod udjelaregionalnog putničkog prijevoza u ukupnom broju putovanja?

Udio regionalnog putničkog prijevoza u ukupnom broju putovanja svim vidovima, iako mali, nije beznačajan. U okviru ovog prijevoza postoji pet posebnih kategorija putovanja :

1. prijevoz u školu2. prijevoz u kupovinu3. prijevoz u rekreativno-turističke svrhe4. prijevoz starijih lica 5. prijevoz na posao

25.Što je para-transport i koje su vrste para-transporta?

Para-transport predstavlja one forme gradskog prijevoza putnikakoje su javno dostupne, različite od tradicionalnog javnogprijevoza i koje u potpunosti koriste postojeću uličnu mrežu.Pod para-transportom podrazumjevamo jednu široku lepezumodaliteta prijevoza ljudi. Usluge para-transporta se mogugrupirati u tri kategorije :

1. Usluge koje se korisnicima pružaju putem iznajmljivanjavozila

2. Usluge koje korisnik realizira telefonskim pozivom ilizaustavljanjem na ulice

3. Usluge koje korisnik prethodno ugovori sa drugim

Usluge koje se korisnicima pružaju putem iznajmljivanja vozila

U ovu grupu možemo svrstati dva oblika iznajmljivanja vozila:rent-a-car i takozvano kratkotrajno iznajmljivanje vozila.Rent-a-car je služba iznajmljivanja automobila .

Usluge koje korisnik realiz ira telefonskim pozivom ili zaustavljanjem na ulici

U ovu grupu možemo klasificirati tri osnovna modaliteta:taksi, ”dial-a-ride” i maršrutni taksi.

Usluge koje korisnik prethodno ugovori sa drugim

U ovu grupu spadaju one transportne usluge koje putnik koristitako što unaprijed dogovori njihovo redovno korištenje uzajednici sa određenim brojem drugih osoba. Dva najčešća modaliteta su auto-pul i pretplatni autobus, kojisu u spektru para-transportnih usluga najbliži konvencionalnimvrstama usluga javnog prijevoza.

26.Kako se može ubrzati razvoj prethodno dogovorenih usluga ?

Razvoj ove grupe prijevoznih usluga može se više ubrzatiukoliko poboljšamo preduslove:

1. Javni prijevoznici trebalo bi na određenim linijama da usuradnji sa mjesnim zajednicama organiziraju obezbjeđenjepretplatnih usluga

2. Mogu se uvesti posebne pretplatne vožnje koje će seobavljati taksijem

3. Uvoditi školske autobuse i šire ih koristiti 4. Pružiti organizacionu i zakonsku pomoć svima koji žele da

pružaju takve usluge 5. Obezbjediti uvjete i poboljšati tehnologiju ugovaranja

ovih usluga 6. Sredstvima ovakvih vidova transporta omogućiti određene

prioritete i stimulaciju

27.Koja je uloga koju će para-transport u narednom perioduimati u transportnoj politici gradova?

Uloga koju će para-transport u narednom periodu imati utransportnoj politici gradova zavisiće od dva važna aspektadruštvenih opredjeljenja:

1. Cijene ili druga ograničenja koja će se odnositi nazagušenje, zagađenje i potrošnju goriva

2. Finansijske pomoći koju će grad pružati javnom transportu

28.Nacrtati shemu koncepcije suvremene teorije organizacije?

29.Kakav tretman ima usluga JGP-a u gradu i koje su obavezeprijevoznika i vlasti?

Uslijed toga što javni gradski promet ima tretman javne službenaročito je prisutno niz obaveza za poduzeća javnog prometa odstrane organa vlasti, koje se prema usvojenoj definiciji mogugrupirati u tri osnovne kategorije:Obaveza eksploatacije može se definirati kao obaveza poduzećajavnog gradskog prometa da za povjerene linije preduzme svemjere u cilju obezbjeđenja, takve službe prijevoza koja ćeodgovarati utvrđenim normama prijevoznih kapaciteta. Obaveza prijevoza u stvari dopunjuje obavezu eksploatacije isastoji se u preuzetim obavezama poduzeća gradskog prometa daobavljaju prijevoz putnika po unaprijed utvrđenim uvjetimaprijevoza u granicama kapaciteta kojima poduzeća raspolažu.Tarifne obaveze, inače izuzetno značajne, odnose se na obavezepoduzeća da obavljaju prijevoz po cijenama i drugim uvjetimakoje im nametnu nadležni organi.

30.Polazeći od ovih aspekata posmatranja, koja su posebnaobilježja javnog gradskog prometa u odnosu na ostale vidoveprometa?

Posebna obilježja javnog gradskog prometa u odnosu na ostale vidove prometa sastoje se:

1. U njegovoj isključivoj djelatnosti prijevoza putnika2. Što se prijevoz putnika obavlja na ograničenom prostoru,

na okvire gradskog odnosno prigradskog područja3. Što prostorna ograničenost uvjetuje specifične oblike

organiziranja odvijanja tehnoloških procesa4. Što karakteristike usluga prijevoza imaju uticaja na

izvršenje društvenih i privrednih funkcija podmirenja prijevoznih potreba gradskog stanovništva

31.Iz kojih karakteristika procesa transporta proizilazespecifičnosti organizacije poslovanja i upravljanja u JGP-u?

Specifičnosti organizacije poslovanja i upravljanja u gradskomprometu proizilaze iz slijedećih karakteristika procesatransporta (procesa prijevoza putnika):

1. Transportnih sredstava2. Uslova i načina eksploatacije 3. Heterogenosti procesa transporta 4. Jedinstva procesa rada 5. Prisustvo putnika u procesu proizvodnje prometne usluge

32.Koje su osnovni ciljevi i zadaci poduzeća gradskog prometa?

Osnovni ciljevi i zadaci poduzeća gradskog prometa koji iz togasu:

1. Gradska prometna poduzeća imaju zadatak da vrše prijevozputnika u gradu i njegovoj bližoj i daljoj okolini, što ihorganizaciono izdvaja u posebnu djelatnost od svih ostalihpoduzeća i uvjetuje njihovo organiziranje isključivo napodručju grada.

2. Integralnost procesa proizvodnje prometne usluge-prijevozaputnika sa stanovišta korisnika i uloge gradskog prometakao društvene djelatnosti u procesu društvenereprodukcije, postavljaju drugi zadatak preduzećimagradskog prometa.

3. S obzirom na veličinu grada i na veliku masu transportnihsredstava i opreme i njihovu funkciju postavlja se kaoposeban zadatak organizacije, utvrđivanje organizacionihformi u okviru poduzeća koje će kroz optimalnu veličinupoduzeća i njegovih dijelova obezbjediti najracionalnijekorištenje svih činilaca tehnološkog procesa prijevozaputnika.

4. Karakteristike ekonomskih procesa u gradskom prometu kojesu se kroz duži niz godina uslovljavale da gradski prometposluje pod neekonomskim principima i da se formiramišljenje da je ova djelatnost neprofitabilna.

5. Obzirom da se gradska prometna poduzeća tretiraju i kaoprivredne djelatnosti, to se posebno pred organizacijupostavlja zadatak: obezbjeđenje organizacionih uslova i

stimulativnih ekonomskih odnosa u unutrašnjoj organizacijipoduzeća koji će omogućiti poduzeću najširu inicijativu uvođenju poslovne politike poduzeća u okviru utvrđeneprometne politike

6. Specifične karakteristike tehnološkog procesa prijevozaputnika imaju svog odraza i na razvoj društvenih odnosa uoblasti gradskog prometa, koji se ispoljava u odnosimaizmeđu korisnika prijevoza poduzeća gradskog prometa izkoje proističu ciljevi organizacije prometa da je gradskipromet neophodan činioac normalnom funkcioniranju grada

33.Kako se mogu podijeliti poduzeća za JGPP-a sa stanovištaveličine i kako se mogu postaviti granice poduzeća navedenepodjele?

Sa stanovišta veličine poduzeća se mogu podijeliti na mala,srednja i velika. Granice podjele poduzeća na ove tri kategorije mogu sepostavljati po raznim kriterijima:

prema broju zaposlenih prema broju vozila ili prema izvršenom godišnjem

prijevozu putnika

34.Opća organizaciona struktura funkcija preduzeća JGPP

Specifične funkcije organiziranog djelovanja poduzeća gradskogprometa sastoje se u slijedećem:

1. Optimalno organiziranje transportnog sistema prijevozaputnika

2. Efikasno i ekonomično održavanje vozila i postrojenja3. Pravovremeno i kvalitetno izvršavanje prijevoza putnika4. Pravovremeno i kvalitetno izvršavanje i svih pratećih,

pomoćnih i općih poslova

35.Što mora imati svako poduzeće gradskog prometa u svojojorganizaciji?

Prema tome pored drugih specifičnih funkcija koje zavise odvida i sistema prijevoza, svako poduzeće gradskog prometa usvojoj organizaciji mora imati zastupljene slijedeće funkcije(službe):

1. Eksploatacionu2. Tehničku3. Komercijalna služba koja obuhvaća i tarifske funkcije

36.Što obuhvaća rad tehničke službe gradskog prometnogpoduzeća?

Tehnička služba se može dijeliti na službu tehničke pripreme,služba tekućeg održavanja i službu investicionog održavanja. Služba tehničke pripreme obuhva ć a:

1. Tehničke pripreme prijevoza u pogledu prijevoznihkapaciteta

2. Organizuje održavanje voznog parka, pripremu vozila3. Obezbjeđuje tehničko jedinstvo i razvoj prijevoznih

kapaciteta kroz tehničke propise i tipizaciju iunifikaciju

4. Vrši planiranje svih vrsta opravki na vozilu i propisujetehnologiju održavanja

Služba tekućeg održavanja obuhvaća:1. Vrši kontrolu tehničke ispravnosti vozila prije izlaska

vozila na rad i vrši ovjeru tehničke ispravnosti na putnomnalogu

2. Vrši dijagnosticiranje uočenih nedostataka na voziluprilikom vizuelne kontrole ili na osnovu prijave vozača

3. Vrši dnevnu njegu vozila po propisanom režimu za tekućeodržavanje vozila,

4. Vrši lake tekuće opravke5. Vrši intervenciju na vozilima u toku izvršenja

transportnih zadatakaSlužba investicionog održavanja obuhva ć a:

1. Vrši planiranje godišnjeg obima radava i troškovainvesticionog održavanja vozila

2. Utvrđuje zalihe rezervnih dijelova3. Vrši zamjenu neispravnih agregata i sklopova na vozilu4. Normira rad i prati izvršenje normi na investicionim

opravkama5. Analizira rad vozila u eksploataciji te o uočenim

tehničkim karakteristikama tog ponašanja upoznajedispečersku službu

6. Vrši opravku vozila u prometnim nezgodama i dr.

37.Što obuhvaća rad službe za održavanje pruge i službe zaodržavanje elektrotehničkih kapaciteta gradskog prometnogpoduzeća?

Služba za održavanje pruge vrši tehničke poslove u vezi saodržavanja pruge:

1. Obezbjeđenje tehničkih uslova prevoza i tehničkogjedinstva pruge i pružnih postrojenja kroz propisetehničkim uslovima o održavanju pruge

2. Vrši organizaciju održavanja pruge i sve druge poslove uvezi sa održavanjem pruga i kapaciteta za održavanje

Služba za održavanje elektrovučnih postrojenja i kontaktnemreže obuhva ć a:

1. Obezbjeđenje tehničkih uslova i jedinstva sistemanapajanja

2. Organizuje održavanje kontaktne mreže kao i svih ostalihposlova u vezi sa napajanjem vozila na električni pogon

38.Što obuhvaća organizacija proizvodnje prometnih usluga upoduzeću gradskog prometa?

1. Organizacija proizvodnje prometnih usluga u poduzeću gradskog prometa obuhvaća:

2. Organizaciju pripreme prometa 3. Organizaciju operativnih poslova u procesu prometa 4. Organizaciju održavanja transportnih sredstava i pruge,

sistema napajanja i objekata 5. Organizacija tehničke kontrole i bezbjednosti prometa

39.Što spada u organizaciju pripreme prometa?

1. Tehnički plan transporta2. Rad organizacionih jedinica 3. Red vožnje

40.Koje dvije vrste održavanja imamo kod svih transportnihsredstava sa stanovišta obima opravki?

Kod svih transportnih sredstava razlikuju se dvije vrste održavanja sa stanovišta obima opravki, planiranja održavanja isamog načina održavanja i to:

1. Tekuće održavanje 2. Investiciono održavanje

41.U organizaciji tehničke kontrole i kontrole prometa postojedvije osnovne grupe poslova koje se organizaciono izdvajaju uposebne sektore. Koje su to grupe poslova?

U poduzećima gradskog prometa bez obzira na veličinu sadržajapo poslovima postoje dvije osnovne grupe poslova, koje seorganizaciono izdvajaju u posebne sektore:

1. Grupa poslova koji se organiziraju u okviru privrednogsektora poduzeća

2. Grupa poslova koja se organizira u okviru općeg sektoraili u službi poduzeća

42.Koja su to svjetska iskustva u novom konceptu organizacije sistema JGPP-a?

Pored navedenih zahtjeva “višeg sistema” prema sistemu JGPP, a i zahtjeva koji se pojavljuju unutar samog sistema, treba imati u vidu i svjetska iskustva, a to su:1. Da se poveća ili održi visok nivo mobilnosti u JGPP kao jedna od ključnih mjera u smanjenju negativnog uticaja ukupnogprometa na okolinu i povećanje kvaliteta života u gradu.2. Da se smanje troškovi funkcioniranja i razvoja sistema kroz bolje upravljanje i unutrašnju organizaciju, deregulaciju i u podstjecanje izmjena u svojsnskim odnosima.3. Podržavanje racionalnog korištenja gradskih površina.4. Podržavanje transportnih podsistema koji postižu veću efikasnost i manju potrošnju energije.

43.Od koja tri raličita podsistema se sastoje osnovni modelsistema JGPP-a?

Osnovni model sistema JGPP bi se sastojao sa aspektaupravljanja, organizacije i funkcioniranja od tri različitapodsistema:

1. Primarnog ili osnovnog podsistema2. Sekundarnog podsistema 3. Tercijalnog podsistema

44.Koja se tri modela transportne politike prijevoza ivlasništva stvaraju u gradskom prometu?

1. Model primijenjen u SAD zasniva se na privatnomvlasništvu i definiranim obavezama gradske vlade za tajprijevoz

2. Evropski model, gradski promet prelazi u nadležnostgrada, čime nastupa podrustrojavanje gradskih prometnihpoduzeća i njihov prelazak u komunalna poduzeća 3. Socijalistički model, zasniva se na preuzimanjuprivatnih i komunalnih poduzeća JGS putem nacionalizacije odstrane države i njihova predaja u nadležnost grada.

45.Kojim argumentima se obrazlaže komunalizacija poduzeća JGP-a?

Proces komunalizacije obrazlaže se slijedećim argumentima: 1. Gradska vlada može raznim mjerama da pospješuje

rentabilnost gradskog prometa koji je do tada bio kao iostala poduzeća.

2. Gradska vlada ne zahtijeva dobit u poduzećima gradskogprometa, što je omogućilo primjenu nižih tarifa. Ovainstitucija se pojavila već u 1864. godini u Londonu uformi (cheep workmens fares), jeftina karta za radnogčovjeka.

3. Organizacija gradskog prometa pojavljuje se sve više navećim oblastima grada što omogućava bolje rješavanjeprobleme prevoza putnika.

46.Koji su principi prihvaćeni kod prestrukturiranja poduzećaJGPP-a?

Kod prestrukturiranja poduzeća prihvaćeni su slijedećiprincipi:

1. U budućoj organizaciji prijevoza putnika mora seostvariti puna integracija svih vidova transporta napodručju čitave aglomeracije.

2. Formiraju se poduzeća s izdvojenim jedinicama transporta društvo s ograničenom odgovornošću.

3. Financijska sredstva moraju biti podijeljena u skladu sa principima produktivnosti.

4. Upravljanje financijama obavljat će se preko tri odjeljenja centralnog upravljanja.

5. Produktivna djelatnost bit će rasterećena od problema održavanja vozila koje će preuzeti druga poduzeća. Ta djelatnost je organizirana u tri dijela : - Metro i prigradska željeznica - Tramvaj i trolejbus - Autobus (gradski i prigradski)

6. Uspostavljanje organizacije imovine poduzeća zasnivat će se na primjeni korporacija akcionarskog tipa, društva sa ograničenom odgovornošću. Ovaj oblik organizacije poduzeća pokazao se kao najoptimalnije rješenje.

47.Kako lokalne vlasti ostvaruju svoj utjecaj na poduzeća JGP?

Prema istraživanjima koju je provela međunarodna organizacijajavnog gradskog transporta (UITP), lokalne vlasti svoj uticajna poduzeća JGP ostvaruju:

1. Kao vlasnici poduzeća 2. Kao suvlasnici3. Vršeći nadzor nad poduzećima

48.Kako se reflektuje politika javnih vlasti u rješavanjuproblema s kojima su suočeni javni gradski prevoznici?

U tom pogledu politika javnih vlasti se reflektuje u rješavanjuproblema sa kojima su suočeni javni gradski prevoznici, kao štosu:

1. Postavljanje zahtjeva koje treba da zadovolji JGP13

2. Učestvuje u procesu planiranja sistema JGP, definiranjemciljeva razvoja

3. Utiče na cijenu prijevoza, beneficije određenih kategorijaputnika

4. Ekonomskim propisima, zakonima obezbjeđuje zadovoljavajućistatus poduzeća JGP-a u finansijskom poslovanju

5. Omogućava provođenje investicionih ulaganja uinfrastrukturu i vozni park

6. Utiče na standardizaciju i nabavku voznog parka sastanovišta ekologije

7. Učestvuje u iznalaženju optimalnog tarifnog sistema8. Inicira i omogućava integraciju poduzeća javnog gradskog

prijevoza na gradskoj teritoriji9. Sistemskim mjerama obezbjeđuje zadovoljavajući status

vozilima JGP. Iz analize svjetskih iskustava proizilazi dase politika javnih vlasti prema poduzećima JGP, zasniva najedan od dva osnovna zahtjeva:

• dugoročno osmišljena politika uz direktno učešće uupravljanju

• parcijalna politika sa sporadičnim rješenjima

49.Koje tendencije u poslovanju izražava javno gradsko poduzećeza prijevoz putnika?

U cjelini posmatrano, poslovanje javnog gradskog prijevozaizražava uglavnom slijedeće tendencije:

1. U većini razvijenih zemalja poduzeća za javni gradskiprijevoz imaju status javnih službi, tako da odgovornostza kvalitet prijevoza, razvoj i financiranje pripada ipoduzećima i gradskim vlastima.

2. Loklane vlasti svoj uticaj na politiku javnog prevozaostvaruju ili neposredno donošenjem odluka ili formiranjemodgovarajućih organa koji realizirju ciljeve politike.

3. U zemljama Europe i Amerike financijski položaj poduzećaje nepovoljan kao posljedica depresijacije cijena

prijevoza u odnosu na realne troškove, čime se štitiostandard građana.

50.Koje su obaveze gradske vlasti prilikom dotacije gradskihprijevoznih poduzeća prema tim poduzećima?

1. Kvalitet prijevozne usluge 2. Troškove koji taj nivo proizvodi 3. Potreban nivo cijena za pokriće troškova, kao i optimalan

nivo cijena sa stanovišta standarda građana, i iznos kojiorgani vlasti dotiraju kao razlike između potrebnih iusvojenih

4. Obim subvencija da nadoknade prijevoz povlaštenihkategorija

51.Koji su to problemi koji su se javili u poslovanju poduzećaJGPP-a koji su sa stanovišta statusa tih poduzećanajznačajniji?

Javili su se mnogi problemi u poslovanju poduzeća gradskogprometa od kojih su sa stanovišta statusa JGPP najznačajniji:

1. Nedefinirana politika finansiranja 2. Nedefiniran odnos između poduzeća i njegovih osnivača 3. Neriješeno pitanje vlasništva 4. Nedostatak sredstava u gradu za financiranje gradskog

prometa 5. Nedostatak dugoročne strategije u planiranju i razvoju

52.Koji su subjekti bili zainteresirani za regulaciju udjelatnosti gradskog prijevoza?

Za regulaciju su bili zainteresirani svi subjekti u djelatnostigradskog prijevoza:

1. Korisnici, da kvalitet bude pouzdan, kvantitet dovoljan, atarifa što je moguća niža

2. Prevoznici, da dobijanjem licenci za obavljanje gradskogprijevoza dobiju podršku

3. Društvo, da bi se obezbijedilo funkcioniranje gradskogprijevoza pod najpovojnijim uvjetima

53.Kako se može postići diverzifikacija financiranja upoduzećima za JGPP-a?

Diverzifikacije izvora financiranja može se postići na višenačina i to preko:

1. Diverzifikacije izvora financiranja budžeta,prilagođavanjem povlaštenih tarifa potrebama i naplatomposredih efekata od JGPP

2. Smanjenja jediničnih troškova racionalizacijom ipostizanjem optimalne produktivnosti

3. Povećanja prihoda od prijevozapreko progresivne marketingstrategije, usmjerene na komercijalizaciji imovine idiverzifikaciji usluga.

54.Koji oblici suradnje bi se mogli da koriste u deregulaciji iprivatizaciji sa privatnim sektorom?

U tom pogledu mogli bi da se koriste neki oblici suradnje saprivatnim sektorom :

1. Pružanje usluga prijevozau skladu sa posebnimspecifikacijama

2. Ugovor o upravljanju transportnim sistemom3. Ugovor o kompletnoj izgradnji ”ključ u ruke”, posebno za

krupnu infrastrukturu

55.Koja se tri modela mogu identificirati u rješavanju problemaprivatizacije JGP-a?

1. Konkurencijski model2. Model zakupljivanja3. Licencni model

56.Na osnovu kojih parametara se definiraju odnosi lokalnihvalsti i prijevoznika?Odnosi lokalnih vlasti i prijevoznika bez obzira na modelzasnivaju se na definiranju slijedećih parametara:

1. Definiranju usluga koje se pružaju (linije, red vožnje,cijena prevoza)

2. Pitanje financijskih rizika i komercijalnih odluka 3. Vlasništvo osnovnih sredstava i tretman investicija 4. Kontrola nivoa usluga i kazneni penali za neizvršenje

ugovorenih usluga5. Način uključenja podugovornih prijevoznika i pitanje

odgovornosti 6. Način izbora najpovoljnije ponude za obavljanje prijevoza.

57.Koji su osnovni razlozi teškog materijalnog položaja javnihprijevoznika danas?

Osnovni razlozi teškog materijalnog položaja javnihprijevoznika danas su:

1. Veliki broj zaposlenih uz disproporcionalno velikapovećanja njihovih ličnih primanja

2. Disproporcionalno mala prilagođenost tarifa s rastomtroškova poslovanja u čemu kočnicu predstavljaju upravopostulati društvene i prometne politike grada

3. Potreba, odnosno društveni zahtjev da javni prijevozfunkcionira na nerentabilnim linijama i u periodima malihprijevoznih zahtjeva.

58.Kako se sagledavaju učešća organa javnih vlasti ufinanciranju javnog gradskog putničkog prijevoza u odnosu nasvaku od zemalja?

Sa tog aspekta proizilazi i sagledavanje učešća organa javnihvlasti u financiranju javnog gradskog putničkog prijevoza uodnosu na svaku od zemalja i to :

1. Nivo i obim intervencija javnih organa vlasti 2. Oblici intervencija javne financijske podrške 3. Intervencije javnih organa vlasti u nekim zemljama 4. Efekti dotiranja sistema JGPP

59.Koje tendencije izražava sistem subvencija u JGP-u?

U cjelini posmatrano, sistem subvencija izražava uglavnomslijedeće tendencije:

1. U većini zemalja gdje je primijenjen sistem subvencijamože se reći da njegov uticaj na troškove eksploatacije ina produktivnost varira u funkciji specifične struktureprograma subvencija. Najodlučniji u tom domenu vezan je zaulogu centralnih organa vlasti

2. U zemljama gdje je centralizacija strategije i odlučivanjao financiranju i upravljanju gradskim prometom ukorelaciji sa visokim troškovima eksploatacije iistovremeno niskim stupnjom produktivnosti. Podaci ukazujuda je nivo kvaliteta usluga prijevoza gradskog prometaznatno veći u zemljama u kojima odluke koje se odnose nagradski promet donose lokalni organi vlasti

60.Kako se mogu grupirati izvori koji su od značaja zafinanciranje gradskog prijevoza a koji potječu iz?

U većini zemalja koristi se više izvora koji su od značaja za financiranje gradskog prevoza, koji se u osnovi mogu grupisati na prihode koji potiču iz:

1. Budžeta - koji se češće naziva opštim izvorima sredstava2. Direktni izvori (dotacije i subvencije)3. Indirektni izvori (smanjenje poreza ili smanjenje rashoda)

61.Kako se mogu podijeliti prihodi namjenjeni iz budžeta za financiranje JGPP-a?

Ovi prihodi se mogu podvesti pod četiri kategorije:

1. Prihodi od taksa 2. Prihodi od poreza 3. Prihodi od kamata 4. Prihodi od transfera i od zajmova

62.Kako se mogu podijeliti prihodi od taksa?

1. Prihodi koji potiču od ekonomskih subjekata2. Prihodi koji potiču od subjekata ili aktivnosti koji nisu

u direktnoj vezi sa transportnim sektorom

63.Koji su osnocni razlozi radi kojih se JGP smatra manještetnim od individulanog priejvoza?

Na osnovu mnogih istraživanja sasvim se osnovano smatra manje štetnim po okruženje javni gradski prevoz nego individualni prijevoz. Osnovni razlozi su:

1. JGPP je efikasniji u korištenju goriva po PKM, a ta potrošnja goriva utiče na stepen aerozagađenja

2. JGPP stvara manju buku od putničkih vozila jer koristi vozila na električni pogon

3. JGPP koristi efektivno po prevezenom putniku manje prostora, spušta se pod zemljom, pa smanjuje negativne vizuelne efekte

64.Koji su prometni efekti dotiranja?

1. Najvažniji pozitivan efekt dotiranja sistema javnogprijevozau gradovima jeste stabilizovanje ekonomskogpoložaja javnih prijevoznika

2. Pozitivan efekt dotiranja sistema javnog prijevozapredstavlja mogućnost zaustavljanja rasta cijena prijevozai pored porasta jediničnih troškova poslovanja.

3. Što se stvaraju realne mogućnosti za reinvestiranje uinfrastrukturu gradskog šinskog sistema i znatnoproširenje mreže.

65.Koji su urbanistički efekti dotiranja?

4.Da bi se zaštitilo postojeće urbano tkivo i postigli još nekivažni ciljevi zaštite životne sredine. 5. Pozitivni efekti urbanističkog planiranja su porast brojaputnika u javnim prijevoznim sredstvima

66.Koja su tri glavna izvora financiranja investicionihprojekata?

Postoje tri glavna izvora financiranja investicionih projekata:

1. Direktno finansiranje (samofinansiranje) 2. Subvencije 3. Krediti

67.Koje su moguće faze podjele dobiti kod nivih mogućnostifinanciranja investicija?

1.Prijevoznik u potpunosti koristi sredstva koja je on stvoriou sopstvenoj zemlji na ime korištenja prodavnica i oglasnogprostora na stajalištima i dr.2.Prijevoznik stiče pravo da kupi zemlju duž prometnice kojutreba poboljšati ili izgraditi da bi mogao da iskoristi za sebeprednosti od toga što se ta zona učinila pristupačnom. 3.Prijevoznik i treća lica imaju direktne koristi od otvaranjai zajednički financiraju proširenja sistema

68.Što je to planiranje?

Planiranje je faza procesa upravljanja u kojoj se donose odlukeo ciljevima, politikama, programima i planovima kojima seusmjerava aktivnost poduzeća. Planiranje je usmjeravanje poduzeća na osnovu analizeprošlosti, ocjene sadašnje situacije i predviđanja budućnosti.

69.Kakvo planiranje imamo sa stanovišta perioda za koji se planizrađuje?

Sa stanovišta perioda za koji se plan izrađuje razlikuje se: Tekuće planiranje Perspektivno planiranje

70.Kakvo sve može biti brojanje putnika?

Brojanje putnika može biti: 1. Sistematsko 2. Kontrolno 3. Anketiranje

Sistematsko brojanje vrši se najmanje jednom u pet godina i to u godini koja prethodi srednjoročnom planu poduzeća i srednjoročnom planu grada. Kontrolno brojanje putnika vrši se na liniji u toku dana i karakterističnim stanicama na cijeloj mreži linija JGPP svake godine prema rasporedu koji se utvrđuje u godišnjem planu poduzeća. Anketiranje putnika se vrši radi utvrđivanja podataka o izvorištu i cilju putovanja, načinu korištenja sistema JGPP i kvalitetu prijevoza

71.Od čega se sastoji plan prievoza putnika?

Plan prijevoza putnika u osnovi se sastoji od:

1. Plana obima proizvodnje usluga prijevoza 2. Plana kapaciteta 3. Plana održavanja transportnih kapaciteta4. Plana pogonske energije i materijala5. Plana kadrova

72.Koje pokazatelje bi trebao da sadrži plan kapacitetau poduzećima JGP-a?

Plan obima usluga prijevoza u svim poduzećima gradskog prometa mora sadržavati kao minimum slijedeće pokazatelje:

1. Plan prevezenih putnika, ukupno i po vrstama prometa 2. Plan prevaljenih kilometara ukupno i po vrstama prometa 3. Plan putničkih kilometara (pkm)

4. Plan sati rada vozila

73.Od čega se sastoji plan održavanja transportnih kapaciteta?

Plan održavanja transportnih kapaciteta proizilazi iz plana rada prijevoznih i drugih kapaciteta, plana potrebnih kapaciteta i njihovog stanja, i na toj osnovi utvrđenih potrebaza investicionim i tekućim održavanjem. U javnom gradskom prometu, koji u svom sastavu ima šinske sisteme prijevoza, zbog složenosti i masovnosti njegovih sredstava, a prema organizacionoj strukturi, posebno se radi:

1. Plan održavanja voznih sredstava 2. Plan održavanja pruge i pružnih postrojenja 3. Plan održavanja mreže i sistema napajanja 4. Plan održavanja ostalih sredstava i objekata koja su u

funkciji šinskih sistema

74.Šta sačinjava plan pogonske energije?

Plan pogonske energije i materijala sačinjava: 1. Goriva i pogonske energije za osnovnu djelatnost prijevoza

putnika2. Materijala i rezervnih dijelova za održavanje transportnih

sredstava3. Ostalog materijala

75.Šta sačinjava plan kvalitete prijevoza?

Kvalitet prijevoza JGPP definira se parametrima kvaliteta sistema JGPP i parametrima kvaliteta prijevoznih usluga, koji određuju kvalitet:

1. Mreže linija 2. Planiranog reda vožnje 3. Ostvarenog reda vožnje

4. Komfor prijevoza i dr.

76.Šta sačinjava plan prihoda, rashoda i financijskog rezultata?

Plan prihoda i rashoda je plan poslovnih rezultata poduzeća. Plan prihoda je novčani izraz plana proizvodnje prometnih usluga (prijevoza putnika) i izražava se u njegovoj strukturi po djelatnostima, gdje kod poduzeća gradskog prometa treba da se vidi realizacija:

1. Prihod od prevezenih putnika2. Prihod od pomoćne i sporedne djelatnosti

77.Kako se dijeli plan prihoda od prijevoza putnika?

Plan prihoda od prijevoza putnika se dijeli na: 1. Prihod od autobuskog prometa 2. Prihod od trolejbuskog prometa 3. Prihod od tramvajskog prometa 4. Prihod od LŠS 5. Prihod od metroa

78.Od kojih elemenata se polazi kako bi se osigurao potrebanobim sredstava za pokriće tekućih troškova poslovanja uprijevozu putnika?

Za osiguranje potrebnog obima sredstava za pokriće tekućihtroškova poslovanja u prijevozu putnika u gradskom iprigradskom prometu polazi se od slijedećih elemenata:

1. Obima prijevozne usluge i nivoa kvaliteta prevozne uslugeu godini u kojoj se osiguravaju sredstva

2. Potrebnog iznosa sredstava iz kojih će se pokriti troškoviposlovanja za obim i kvalitet prijevoza predviđengodišnjim planom poduzeća

3. Postojećeg sistema tarifa i cijena prijevoza 4. Planskih akata grada i utvrđene politike cijene u gradu za

godinu za koju se osiguravaju sredstva.

79.Koji su faktori planiranja prijevoza putnika?

Faktori planiranja prevoza putnika 1. Razvoj privrede grada jedan je od osnovnih faktora razvoja

gradskog prometa2. Razvoj strukture stanovništva osnovni je faktor razvoja

prijevoza putnika u gradskom prometu3. Pružanje maksimalnih beneficija korisniku jedan je od

faktora povećanja putnika u vozilima javnog gradskogprometa. Pružanje usluga koje su izrađene prema zahjtevimakorisnika, ujednačenog dobrog kvaliteta, ima velikiutjecaj na razvoj prijevoza putnika

4. Tarifska politika u gradskom prometu jedan je od osnovnihfaktora porasta obima usluga i to u pogledu raspodjeleputovanja između individualnog i prijevoza vozilima javnoggradskog prometa. Prema nivou cijena prijevoznih usluga zaodređene kategorije stanovništva vrći se i orijentacijakorisnika na JGPP i na ekonomičnost njihove eksploatacije.

80.Koji su najpoznatiji suvremeni pristupi u planiranju gradskog prometa?

Od suvremenih pristupa u planiranju gradskog prometa najpoznatiji su:

1. Sekvencionalni pristup 2. Simultani pristup Sekvencionalni pristup podrazumijeva da se nezavisno

utvrđuje obim prijevoza, a zatim već definisani obim raspodjeljuje po načinu prijevoza, po pravcima u prostoru i vrći vremenska raspodjela u toku dana, nedjelje, mjesecaili sezone. Utvr|eni obim kretanja pri ovom pristupu ostaje konstanta do kraja

Simultani pristup uzima u obzir da razmjećtaj aktivnosti, alternative prijevoza, vremenska distribucija i motivi kretanja predstavljaju međusobno zavisne veličine

81.Kako možemo podijeliti putovanja prema načinu kretanja?

Prema načinu kretanja sva putovanja možemo podijeliti u dvijegrupe: 1. Putovanja na kratke relacije, što se zove pješačenje 2. Putovanja na duže relacije ili motorizirana kretanja

82.Kako se mogu grupirati putovanaj na gradskom području?

Putovanja na gradskom prostoru mogu se grupirati na višenačina.

a) Prema području na kojem se odvijaju: 1. Putovanja na području jednog grada 2. Putovanja koja jednim dijelom zahvaćaju gradsko područje

b) S obzirom na osnovna obilježja kretanja ljudi u gradskomprometu: 1. Kretanja u okviru grada ili prijevoz putnika u gradu 2. Kretanja između grada i njegovog užeg gravitacionogpodručja, koje nazivamo prigradski prijevoz putnika.

c) U odnosu na način pružanja linija u gradu, putovanja na gradskom području mogu biti:

1. Radijalna putovanja prema centru grada2. Dijametralna putovanja koja prolaze kroz centar grada3. Periferna putovanja na obodnim dijelovima grada ili na području pregrađa4. Putovanja unutar pojedinih stambenih zona5. Putovanja unutar užeg gradskog područja6. Putovanja prema velikim generatorima prijevozne potražnje, kao što su aerodromi, autobuski i željeznički terminali7. Ostala putovanja prema važnijim centrima aktivnosti izvanužeg gradskog područja d) S obzirom na način organizacije, prijevozna usluga može biti obavljena kao usluga u: 1. Slobodnom prijevozu 2. Linijskom prijevozu

83.Koje su dvije osnovne vrste linijskog prijevoza koji seobavlja po unaorijed utvrđenoj trasi?

1. Linijski prijevoz po klasičnom načinu 2. Linijski prijevoz u paratranzitu

84.Koji se šest osnovnih tipova gradova formiralo koji unajvećoj mjeri utječu na broj i različite funkcije linija?

Tokom vremena formula su sa šest osnovnih tipava (oblika)gradova koji u najvećoj mjeri utječu na broj i različitefunkcije linija i to: 1. Koncentrični oblik grada2. Zrakasti oblik grada3. Sektorski oblik grada4. Satelitski oblik grada

5. Nepravilan oblik grada6. Izdužen oblik grada

85.Kako se dijele linije u linijskom prijevozu?

Linije se dijele prema raznim obilježjima:

a) Prema karakteru teritorija linije su:1. Gradske2. Prigradske

b) U zavisnosti od značaja i utjecaja na oblik mreže i načina rada na: 1. Glavne linije 2. Sabirne linije (linije za napajanje velikih terminala ili "Feeder"- linije)

c) Prema načinu rada na: 1. Stalne linije2. Povremene ili sezonske linije

d) Prema karakteru trase mogu biti:1. Nezavisne linije2. Uzajamno povezane linijee) U zavisnosti od načina pružanja u odnosu na centar grada na:1. Radijalne linije2. Dijametralne linije3. Tangencijalne linije4. Kružne linije 5. Periferne linije

86.Koje su osnovne karakteristike gradskih linija?

Osnovne karakteristike ovih linija su:

1. Česte međustanice na linijama, mala međustanična rastojanja i male brzine putovanja

2. Velika izmjena putnika u toku vožnje i kratko vrijeme putovanja po jednoj vožnji

3. Određeni tokovi putnika su u zavisnosti od rasporeda izvorišta i cilja putovanja putnika u gradu, čije je kolebanje po vremenu

87.Koje su osnovne karakteristike prigradskih linija?

Osnovne karakteristike ovih linija su:

1. Veća međustanična rastojanja, mala izmjena putnika, veća dužina i vrijeme putovanja po putniku, kao i veće brzine putovanja

2. Manje promjene intenziteta tokova putnika po vremenu3. Raznovrsniji karakter kretanja putnika u odnosu na

gradske linije

88.Šta se podrazumijeva pod mrežom linija gradskog prometa?

Pod mrežom linija javnog gradskog prometa podrazumijeva spletgradskih i prigradskih linija na kome organizatori prijevozaimaju obaveze održavanja i eksploatacije linije prijevozaputnika i na kojima se primjenjuju odabrane tarife od nadležnihorgana.

89.Kako se vrši klasifikacija mreže linija?

Klasifikacija mreže linija na ovom području vrši se po dva kriterija:

1. Mreža linija sa visoko kapacitativnim šinskim sistemima (S-bahn, metro, laki šinski prevoz), koja se dopunjuje sa

površinskim prometem (tramvajem, trolejbusom ili autobusom)

2. Mreže linija koja se zasniva na intenzivnom površinskom prometu

90.Koje su osnove za izradu reda vožnje?

Osnove za izradu reda vožnje u gradskim prometnim poduzecima su:

1. Obim i struktura prijevoznih usluga2. Mjerodavni prevozni zahtjevi putnika3. Transportni kapaciteti i njihove karakteristike4. Interval u kretanju vozila na liniji 5. Koeficijent iskorištenja mjeta u vozilu 6. Optimalni troškove eksploatacije

91.Osim osnovnih ciljeva koji su to drugi kriteriji i faktori tarifne politike?

1. Kriterij jednostavnosti2. Čitljivosti i primjenljivosti tarifnog sistema, zatim 3. Ograničavajući faktor samih automatskih uređaja za naplatu

92.Grafički predstaviti uzajamnu vezu tarifnog sistema (TS), sistema karata (SK) i sistema naplate (SN)

93.Koji su principi tarifnog sistema?

1. Princip jedinstvene tarife2. Relacijske tarife3. Zonske tarife

94.Nedostaci jedinstvene tarife?

Nedostaci jedinstvene tarife su:

1. Nemogućnost diferenciranja cijena prema dužini putovanja2. Nepravednost prema putnicima kratkoprugašima što utiče na

gubljenje jednog broja putnika i smanjenje prihoda 3. Nepravedan je prema putnicima koji koriste dvije ili više

linija u zoni jedinstvene tarife što zahtijeva uvođenjeprelazne tarife koja stvara dodatne probleme u sistemukontrole smanjuje prihode poduzeća

4. Nemogućnost definiranja gradskog područja na kome ona važitako da granice važenja dovodi putnike izvan nje unepovoljan položaj i vrši pritisak od nadležnih organa dase i na njih primjenjuje jedinstvena tarifa

5. Svako povećanje cijena izaziva sve više otpora sa višeaspekata

95.Vrste zona?

Zone možemo svrstati u četiri vrste:1. Prostorne2. Linearne3. Segmentne 4. Neutralne

96.Koje tri vrste memorisanih kartica su u upotrebi?

1. Memorirana karta sa magnetnom trakom za jednu upotrebu2. Kartica sa memoriranom vrijednošću sa magnetnom trakom za

više upotreba3. Kartica sa elektronskim čipom sa memoriranom vrijednošću

za više upotreba

97.Kako se dijele sistemi karata?

Sistemi karata se dalje dijele na:

1. Karta sa jedinstvenom tarifom2. Zonska karta3. Relacijska karta4. Relacijska i vremenska karta5. Kombinovana karta sa jedinstvenom tarifom i relacijska

98.Šta bi trebao obezbjediti razvoj sistema za naplatu karata?

Razvoj sistema za naplatu karata trebao bi da obezbjedi:

1. Automatizaciju prodaje karata da bi se smanjili troškovinaplate karata

2. Efikasnost naplate karata3. Pouzdana, isprobana oprema4. Ne dozvoljava falcificiranje i pruže otpor na nasilno

uništavanje5. Jedinstvena konstrukcija cijene6. Lako razumljiva i laka za rukovanje i za putnike i za

osoblje7. Oprema laka za rukovanje8. Oprema za prikupljanje podataka u cilju ocjenjivanja

postignutih rezultata, analiza tržišta i planiranje usluga

99.Kojim obilježjima se može opisati svako putovanje?

Svako putovanje se može opisati slijedećim obilježjima:

1. Izborom da li da se putuje ili ne2. Vremenom putovanja3. Odredištem putovanja4. Odabranim prijevoznim sredstvom 5. Izabranom rutom

Odgovori na pitanja

Documents