13Dundovic_Kovacic

7/25/2019 13Dundovic_Kovacic

1/24

209Pomorski zbornik 42 (2004)1, 209-232

ISSN 0554-6397

UDK 338.48(497.5):797.1

PRETHODNO PRIOPENJE(Preliminary communication)

Primljeno (Received): 05/2005.

Dr.sc edomir DundoviPomorski fakultet Sveuilita u Rijeci51000 Rijeka, Studentska 2Mr.sc. Mirjana KovaiPrimorsko - goranska upanijaUpravni odjel za pomorstvo, promet i veze51000 Rijeka, Ciottina 17 b

Komparativna analiza organizacijskih modela

sjevernojadranskih nautikih luka

Saetak

U radu je pregledno i sustavno analiziran razvoj sjevernojadranskih nautikih luka, s posebnimnaglaskom na njihovo znaenje i ulogu u nautikom turizmu Hrvatske. Sjeverni Jadran raspolaes gotovo polovicom ukupnih nautikih kapaciteta te ostvaruje treinu ukupnog prihoda nautikogturizma Hrvatske. Vrednovanje uloge i znaenja nautikog turizma Sjevernog Jadrana za gospodarstvoHrvatske jo uvijek je nedovoljno istraeno.Autori u ovome radu istrauju postojee organizacijske modele sjevernojadranskih nautikih luka saspekta vlasnike strukture, usporeujui ih s organizacijskim modelima luka nautikog turizma uzemljama Mediterana. Samostalni model poslovanja marina u svijetu pokazao se kao uspjean modelposlovanja, pa se u radu razmatraju prednosti predloenog modela.U okruenju u kojem se sjevernojadranske marine nalaze, predloeni model poslovanja je optimumkojemu treba teiti, u cilju postizanja uinkovitog poslovanja.

Kljune rijei: nautiki turizam, nautike luke, sjevernojadranske luke, marine, organizacijski model,

vlasnika struktura, koncesija, pomorsko dobro.

1. Uvod

Nautiki turizam rezultat je tendencija i dostignute razine gospodarskog rasta. Usreditu pozornosti je ovjek, smanjenje radnog vremena i tehnoloki napredak, to svezajedno, uz psiholoku komponentu turizma, omoguuje mnoge promjene, ne samo uprostoru na kojem se turistike aktivnosti provode nego i kod nositelja tih aktivnosti.

Organizacija tvrtke se u svom djelovanju prilagoava vanjskim i unutranjiminiteljima okruja koji su izvan dometa njezina neposrednog utjecaja, iako dugorono


2/24

210 Pomorski zbornik 42 (2004)1, 209-232

edomir Dundovi, Mirjana Kovai Komparativna analiza organizacijskih modela...

postoji interakcijski odnos, odnosno promjene okruja kao odgovor na djelovanjeorganizacije. To su prirodno-prostorno, socijalno-kulturno, pravno-politiko i privrednookruje. Luke nautikog turizma u svom razvoju, koji je u Hrvatskoj u usponu, imaju

priliku da, potujui naela odrivog razvoja, uspostave organizacijsku strukturu kojae ne samo biti u funkciji odrivog razvoja i zatite okolia, ve i uinkovita razvojakroz svoj poslovni proces.

Nova dimenzija budue nautike stvarnosti prisutna je u dostignutom stupnjurazvoja nautikog turizma i nalazi se u stalnom procesu promjena. Nautiar imanova saznanja, vrijednosne orijentacije i potrebe. Procesi, koji se pritom vode,

temelje se na promjenama i novim oblicima nautikih usluga, te se mogu sagledatikroz informatizaciju, individualizaciju i internacionalizaciju. Oblikovanje novihnautikih potreba dogaa se uz prepoznatljiv utjecaj tradicionalne ponude ali i velikihpromjena.

Nove nautike potrebe zahtijevaju ponudu prilagoenu nautiaru pojedincu, toznai uvaavanje marketinkog pristupa u oblikovanju organizacije nautike luke.

2. Znaenje sjevernojadranskih nautikih luka za gospodarstvohrvatske

2.1. Pojmovno odreenje i razvoj sjevernojadranskih nautikih luka

Sjeverni Jadran obuhvaa prostor od 6.724 km2. Duboko je uvuen u europsko

kopno, pa je bolje od drugih hrvatskih jadranskih regija povezan sa zapadno-europskimemitivnim tritem. Modernizacijom postojeih i izgradnjom novih cestovnih prometnicaova regija postaje sve blia emitivnom turistikom tritu, pa su perspektive u pogledurazvoja turizma i nautikog turizma posebno istaknute.

Do 1980. g. Hrvatska je, ukljuujui i sjevernojadranske luke, imala neznatnunautiku ponudu koja nije bila dovoljna ni u kvalitativnom ni u kvantitativnom pogledu,iako je to bilo vrijeme kada je turizam, iz godine u godinu, biljeio izuzetno uspjeneposlovne rezultate. Hrvatska je tada raspolagala s oko 2.100 komercijalnih nautikihvezova u moru te 1.200 mjesta na kopnu - u samo 12 marina.

Istra je tada, sa svoje 3 marine, u ukupnom nacionalnom udjelu sudjelovala sa

25%, dok je u komercijalnim nautikim vezovima u moru imala 570 vezova, to jeinilo 27% ukupnih vezova u hrvatskim marinama.

Strateki pravci razvoja nautikog turizma nisu postojali ili, ako i jesu, nisusveobuhvatno i kvalitativno uvaavali problematiku razvoja. Gradilo se po principuuniverzalnosti. Svaka marina morala je imati jak servisno-tehniki centar, prostornamijenjen smjetaju plovila na kopnu, djelatnosti koje su obuhvaale trgovako-uslune, ugostiteljske, sportsko-rekreativne sadraje, te postaje za prodaju motornoggoriva i malo brodogradilite u uem okruenju marine. Osim toga, marine su se gradilepo kljuu koji nije uvaavao posebnosti tipinog krajolika, te injenicu radi li se o

gradskoj ili turistikoj marini, je li ona preteito tranzitna ili stacionarna luka itd.


3/24

211


Pomorski zbornik 42 (2004)1, 209-232

Stalni vez u 2002. Mjeseni vez u 2002. Dnevni vez u 2002.

Istra i Kvarner Dalmacija Istra i Kvarner Dalmacija Istra i Kvarner Dalmacija

broj brod/danabroj brodicabroj brodica

2500

2000

1500

1000

500

0

2000

1500

1000

500

0

100000

80000

60000

40000

20000

0

1 Poslovna izvjea ACI-a za 2002. i 2003. godinu

Posebni doprinos razvoju luke infrastrukture daje osnivanje Adriatik ClubYugoslavija (1983. godine) sa sjeditem na Brijunima, koji je 1993/94. preimenovan u

ACI Adriatic Croatia International Club. Godine 2003. ACI raspolae sa 21 marinomkapaciteta 5.240 vezova u moru i 935 vezova na kopnu.1

U 2002. godini (grakon 1), broj plovila na stalnom vezu tvrtke ACI u marinamaIstre i Kvarnera bio je za oko 2.000 plovila vei, u odnosu na marine u Dalmaciji. Namjesenom vezu broj plovila u sjevernojadranskim ACI marinama takoer je znatnovei. Broj ostvarenih brod/dana u Dalmaciji vei je od 100.000. Istra i Kvarner su u2002. godini ostvarili oko 40.000 brod/dana u ACI marinama.

Grakon 1. Broj brodica na stalnom, mjesenom i dnevnom vezu u ACI marinama u2002. g.

Izvor: Statistiki podaci analitikih izvjea tvrtke ACI za 2002. g.

Na prostoru Istre i Kvarnera izgraen je veliki broj komercijalnih nautikihluka. Izgradnja marina poela je na sjevernom dijelu Istre i nastavila se prema jugu.Osim komercijalnih marina, na podruju Sjevernog Jadrana izgraen je i vei brojluka nautikog turizma koje su preteno klupske, komunalne i hotelske, a koriste sekao sidrita, privezita i suhe marine. Osim vezova koje koriste njihovi lanovi, lukeraspolau i odreenim brojem komunalnih vezova.

Do 2001. godine, na Sjevernom Jadranu, izgraene su 24 luke nautikog turizmakapaciteta 6.021 komercijalnih vezova u moru i 1.615 na kopnu, te brojne luicesidrita i privezita. Od marina izgraenih na tom prostoru, 8 marina (2.655 vezova)u vlasnitvu je ACI-a. U 2003. godini, na prostoru Sjevernog Jadrana nalaze se 32nautike luke, od ega su 24 marine.


4/24



Znaenje nautikog turizma poveavalo se protokom vremena, meutim, teknjegova ekspanzija posljednjih 30-ak godina daje mu pravu vrijednost, s obzirom na

strukturu i organizaciju, odnosno tehnoloko-ekonomska, prostorna, ekoloka, socijalna

i pravna obiljeja.

2.2. Vrednovanje znaenja nautikog turizma za turizam i gospodarstvo

Nautiki turizam ubraja se meu najpropulzivnije grane turizma, koje imajuobiljeja rekreacije. Nautiki turizam predstavlja jednu novu socioekonomsku pojavuu hrvatskom drutvu ija budunost tek dolazi. Svojim viestrukim uincima pridonosibogatijoj i svestranijoj kvaliteti ivljenja, urbanizaciji i ureenju povrina, te ostvarujeniz drugih uinaka koji su posredno ili neposredno vezani za cjelovitu turistiku

humanizaciju prostora.Izuzetni ekonomski uinci i visoka protabilnost nautikog turizma, te brojni

multiplikativni efekti govore u prilog sve veem interesu za tu pomorsku djelatnost.Pojaani interes za ulaganja u nautiki turizam i izgradnju luka proizlaze iz njegovevisoke stope rentabilnosti (ope i individualne) koja je rezultat pozitivnog utjecajabrojnih funkcija to se u toj djelatnosti mnogostruko generiraju, te djelotvorno isprepliui realiziraju visoku nautiko-turistiku potronju po nautiaru i plovilu, u prosjeku dvaputa veu od potronje tzv. klasinih turista.

Nautiki turizam ima visoku drutvenu i znaajnu individualnu rentabilnost,meutim, protabilnost u nautikom turizmu varira i rezultat je razliitih initelja:2

- mikrolokacije,- temeljnih trinih initelja,- specinosti poslovanja (sezonskog poslovanja),- visine investicija u supra i infrastrukturu zbog manjih primarnih uinaka i

dugog amortizacijskog vijeka (do 20, 30, pa ak i 50 godina) i dr.Izuzetno znaenje nautikog turizma u poticanju razvoja i u cjelokupnom

gospodarstvu ogleda se u sljedeim pogodnostima:- nautiki turizam ima najvii i najjai uinak multiplikativnog efekta, pri emu

bi on denitivno, u najkraem roku, mogao biti prvi konkurentni proizvodHrvatske u svijetu,

- to je grana turizma koja osigurava minimum 180 210 dana poslovanja ugodini, a obrt uloenog kapitala u odnosu na hotelske kapacitete je mnogodinaminiji,

- manja su ulaganja za isti broj smjetajnih jedinica,

- povrat uloenog kapitala je i do dva puta bri nego u ostalim granamaturizma,

2 Mirjana K.: Model organizacije sjevernojadranskih luka nautikog turizma u funkciji odrivograzvoja, Magistarski rad, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka , 2004. str. 29


5/24

213



- dovodi nancijski jau i kvalitetniju klijentelu to potie kvalitetu i pojaavaimid, (za to je u poetku dovoljno izgraditi tri marine, svaku kapaciteta oko350 komercijalnih nautikih vezova s time da 20% vezova bude namijenjeno

plovilama i jahtama od 15 40 m, kojih na hrvatskom Jadranu gotovo da inema),

- komparativne prednosti, kojih ima podosta, gotovo su presudne za razvoj

nautikog turizma u odnosu na hrvatske konkurente na Mediteranu.

Kroz potronju nautiara, posebice inozemnih, ostvaruju se brojni neposredni iposredni uinci za pojedine gospodarske subjekte i za gospodarstvo zemlje u cjelini.Tako, primjerice, marine, kao kompleksni objekti u kojima se nudi itav niz usluga,esto ostvaruju veu stopu protabilnosti kapitala uloenog u njihovu izgradnju od onoguloenog u druge vrste turizma. Nadalje, tu su i graevinari, brodograditelji, trgovci,ugostitelji i svi ostali koji imaju posredne uinke od prodaje svojih proizvoda putemugostiteljskih i trgovakih usluga nautiarima.

Nautikom turizmu dugo nije pridavano odgovarajue znaenje u oblikovanjuturistike ponude, a glavna odrednica turistikog razvoja bila je izgradnja konvencionalnihsmjetajnih kapaciteta i orijentacija na masovni turizam. Karakteristika dananje

turistike potranje je orijentacija na individualizam, upoznavanje ambijentalnihvrednota i avanturizam. Da bi se udovoljilo tim zahtjevima trita, potrebno je razvijatinautiki turizam kao najperspektivniji, s obzirom na idealne prirodno-zemljopisne imaritimne uvjete.

Prema nekim procjenama nautiki turizam u Hrvatskoj ima najvee perspektiveza razvoj i zbog mogunosti zadovoljavanja turistikih potreba gostiju iz visokorazvijenih zemalja Europe.3

Prema podacima za 2002. godinu, veoma je mali broj nautiara, njih oko 3%, kojise zadrava u lukama i ostvaruje noenja, pri emu ni u 2003., ni 2004. godini nijedolo do bitnijeg poveanja.

Kako bi se povealo znaenje i kvaliteta nautikog turizma i luka nautikogturizma, teite aktivnosti valja usmjeriti na obogaivanje sadraja, posredno ineposredno vezanih uz luke nautikog turizma. To bi privuklo vei broj nautiara, apridonijelo bi i njihovom zadravanju u lukama.4

U pripremi ponude i prihvatu nautikih turista integrirano trebaju sudjelovatiraznoliki initelji. To predstavlja jedan novi marketinki pristup u smislu ponude,raznolikosti, discipline u radu kako marina, tako i trgovina. Upravo taj marketinkipristup predstavlja osnovicu za daljnji razvoj nautikog turizma i gospodarstvaRepublike Hrvatske.

3 I. Vukovi: Meunarodna ekonomija i turizam, Dalmatina d.o.o. Zagreb, Zagreb 2000., str. 2094 . Dundovi, N. Grubii: Luke nautikog turizma - imbenik turistikog i gospodarskog razvitka

RH, Suvremeni promet, Promet i turizam, pregledni lanak, Zagreb 2001, str. 317-321


6/24



Takvim pristupom mogue je znatno poveati udio nautikog turizma u ukupnomturistikom prometu pa i u ukupnom gospodarstvu, a posredni uinci takve politikeogledali bi se i u rastu poduzetnitva u primorskim mjestima smjetenim uz luke

nautikog turizma.

2.3. Znaenje sjevernojadranskih nautikih luka u razvitku turizmaHrvatske

Mogunosti razvitka sjevernojadranskih nautikih luka su velike pa je nunosagledati kojim to nautikim kapacitetima i lokacijama Sjeverni Jadran raspolae.

Sjeverni Jadran je geografski prostor koji ima niz komparativnih prednosti,posebice u nautikom pogledu. Sukladno morfoloko-prirodnim osobinama, uz

osmiljenu strategiju razvoja nautikog turizma, takve bi prednosti zasigurno oplemenileu kvalitativnom pogledu nautiku ponudu Istre i Kvarnera. Uz navedeno, nautikiturizam u svjetskim trendovima biljei kontinuirani rast, kao uostalom i u Hrvatskoj.

Istra sa 535 km razvijene obale ima 3.373 komercijalna nautika veza, to odgovarabroju vezova jedne marine u oblinjem Lignanu marina Aprilia marittima. GradiLignano ima 6.000 stanovnika i isto toliko komercijalnih nautikih vezova u 5 marinasa 7 km pripadajue obale. Primorsko-goranska upanija ima obalu duljine 1.820 kmi raspolae sa 2.810 komercijalnih vezova u moru i 1.748 vezova na kopnu.

Razvidno je da odnos broja vezova i duine obale ostavlja mnogo prostora zakvalitetnu plansku izgradnju. Primjera radi navode se omjeri za sjevernojadranske luke

konkurentnih talijanskih regija:Cijela regija Friuli Venezia Giulia, gdje se nalazi i Lignano, ima 80 km obale i

13.000 komercijalnih nautikih vezova u 26 marina, to je vie od broja vezova u cijelojHrvatskoj. Usporedbom s gradovima i regijama Francuske ili panjolske, u nautikomsmislu, rezultati bi bili jo nepovoljniji.

Meutim, nije cilj obalu napuniti vezovima, nego posebnu pozornost obratiti nasljedee: ulaganje u oplemenjivanje ekoloke infrastrukture, oivljavanje starogradskihluica, ienje i odravanja domicilnih luica, plansku izgradnju novih marina, kadrovei njihovo usavravanje, te pravnu regulativu.

Sjeverni Jadran ima izrazite komparativne prednosti u odnosu na druge inozemneturistike regije, jer ima optimalne uvjete za razvoj vikend turizma i stacionarnognautikog turizma (tablica 1).

Sjevernojadranske nautike luke su preteito u vlasnitvu dionikih drutava.Iako ostvaruju vei dio turistikog prihoda, uloga i znaenje u gospodarstvu Hrvatskenedovoljno su valorizirani.


7/24

215



Tablica 1. Broj plovila uplovljavanja u lukama nautikog turizma Istre

OPIS 2002. 2003. Indeks 2003/2002.

Stacionarno u tranzitu Stacionarno u tranzitu Stacionarno u tran-zituUKUPNO 2.837 26.969 3.181 35.183 112,13 130,46KORITEN VEZ UMORU 2.730 26.968 3.172 35.183 116,19 130,46

Prema vrsti plovila

Motorne jahte 859 10.740 968 13.413 112,69 124,89

Jahte na jedra 1.461 15.728 1793 20.964 122,72 133,29

Ostala plovila 410 500 411 806 100,24 161,20

Prema zastavi plovila

Austrija 660 4.321 773 5.376 117,12 124,42

Hrvatska 491 504 596 1.056 121,38 209,52

Italija 248 10.488 275 14.254 110,89 135,91

Njemaka 716 7.697 824 9.076 115,08 117,92

Slovenija 364 1.332 382 1.984 104,95 148,95

Ostale zemlje 251 2.626 322 3.437 128,29 130,88

Prema duini plovilaDo 6 metara 384 1.111 392 1.188 102,08 106,93

6-8 m 454 4.313 489 4.249 107,71 98,52

8-10 m 761 6.881 906 8.039 119,05 116,83

10-12 m 679 8.312 795 11.107 117,08 133,63

12-15 m 359 5.187 470 8.607 130,92 165,93

15-20 m 78 1.091 103 1.935 132,05 177,36

Vie od 20 metara 15 73 17 58 113,33 79,45

KORITENO MJESTO

NA KOPNU 107 1 9 8

Izvor: Obrada autora prema TU 18 obrascima za 2002. i 2003. g.

Podaci o broju plovila u lukama nautikog turizma Istre ukazuju na brojnostplovila koja dolaze iz Njemake, slijedi Austrija, a poveava se i broj plovila podhrvatskom zastavom. Poveanje je i plovila u tranzitu za vie od 30 %, to ukazuje narast zanimanja nautiara za Hrvatsku, te dobru posjeenost istarskih nautikih luka.

U strukturi plovila prevladavaju jahte na jedra i to jahte veih duljina. U znatnomsu porastu dolasci plovila duih od 10 m, to ukazuje na sve bogatiju klijentelu koja sekoristi uslugama nautikih luka.


8/24



U Primorsko-goranskoj upaniji najvei broj plovila ine ona iz Austrije, zatimNjemake i Hrvatske (tablica 2). U strukturi plovila koja su u tranzitu najvie je plovilaiz Njemake i Italije (u Istri su na prvom mjestu), a jahte na jedra su najzastupljenije.

Prema duljini plovila prevladavaju jahte duljine 8 10 m.

Tablica 2. Broj plovila uplovljavanja u lukama nautikog turizma u PG

OPIS 2002. 2003. Indeks 2003/2002.

Stacionarno u tranzitu stacionarno U tranzitu Stacionarno u tranzitu

UKUPNO 2.802 17.120 2.926 17.691 104,4 103,3KORITEN VEZU MORU 2.009 17.120 2.054 17.623 102,2 102,9

Prema vrsti plovila

Motorne jahte 875 7.036 902 7.324 103,1 104,1

Jahte na jedra 971 9.366 984 9.616 101,3 102,7

Ostala plovila 163 718 168 683 103,1 95,1Prema zastavi plovila

Austrija 700 3.678 696 3.500 99,4 95,2

Hrvatska 208 1465 227 1.897 109,1 129,5

Italija 113 3.140 115 3.481 101,8 110,9

Njemaka 582 5.795 558 5.076 95,9 87,6

Slovenija 125 991 129 1.109 103,2 111,9

Ostale zemlje 281 2.051 329 2.560 117,1 124,8Prema duini plovila

Do 6 metara 90 858 92 718 102.2 83,7

6-8 m 309 3.793 298 3.343 96,4 88,1

8-10 m 623 3.733 626 3.726 100,5 99,8

10-12 m 557 4.572 581 5.205 104,3 113,812-15 m 339 3.611 352 3.980 103,8 110,2

15-20 m 89 543 100 637 112,4 117,3

Vie od 20 metara 2 10 5 14 250,0 140,0KORITENO MJESTO NAKOPNU 793 872 68 110,0

Izvor: Statistiko priopenje Ureda dravne uprave u PG, Rijeka, 2004.

U 2003. g. u Primorsko-goranskoj upaniji broj plovila nije bitnije povean u


9/24

217



odnosu na 2002. godinu. Razlozi su u injenici da mnogi nautiari neometano koristeuvale, sidrita i luice, na nain da ne plaaju pristojbe, jer to nije organizirano.

Struktura plovila prema zastavama na Sjevernom Jadranu pokazuje da su

najzastupljeniji nautiari iz Njemake, Austrije i Italije, no sve je vei broj nautiaraiz Hrvatske (tablica 3). Najvie nautiara dolazi jahtama na jedra, pri emu je sve veibroj jahti iznad 10 m duljine.

Tablica 3. Ukupan broj plovila uplovljavanja u sjevernojadranskim hrvatskimnautikim lukama

OPIS 2002 2003 Indeks 2003/2002

stacionarno u tranzitu stacionarno u tranzitu stacionarno u tranzitu

UKUPNO 5.639 44.089 6.107 52.874 108,30 119,93

KORITEN VEZ U MORU 4.739 44.088 5.226 52.806 110,28 119,77

Prema vrsti plovila

Motorne jahte 1.734 17.776 1.870 20.737 107,84 116,66

Jahte na jedra 2.432 25.094 2.777 30.580 114,19 121,86

Ostala plovila 573 1.218 579 1.489 101,05 122,25Prema zastavi plovila

Austrija 1.360 7.999 1.469 8.876 108,01 110,96Hrvatska 699 1.969 823 2.953 117,74 149,97

Italija 361 13.628 390 17.735 108,03 130,14

Njemaka 1.298 13.492 1382 14.152 106,47 104,89

Slovenija 489 2.323 511 3.093 104,50 133,15

Ostale zemlje 532 4.677 651 5.997 122,37 128,22Prema duini plovila

Do 6 metara 474 1.969 484 1.906 102,11 96,80

6-8 m 763 8.106 787 7.592 103,15 93,668-10 m 1384 10.614 1.532 11.765 110,69 110,84

10-12 m 1.236 12.884 1.376 16.312 111,33 126,61

12-15 m 698 8.798 822 12.587 117,77 143,07

15-20 m 167 1.634 203 2.572 121,56 157,41

Vie od 20 metara 17 83 22 72 129,41 86,75KORITENO MJESTO NAKOPNU 900 1 881 68 97,89

Izvor: Obrada autora prema Statistikim priopenjima i TU 18 obrascima za 2002. i 2003. g.


10/24



Znaajan porast prometa nautiara ukazuje na sve veu potranju koju trebasustavno obraditi te pripremiti potrebnu infrastrukturu kako bi nautike luke mogleprihvatiti poveani broj plovila, to se oekuje u narednim godinama. Osim prihvatnih

kapaciteta potrebno je dugorono proiriti i ponudu usluga u nautikim lukama.

Tablica 4. Prihodi od plovila na stacionarnom boravku i u tranzitu u lukama nautikogturizma u PG i RH

Prihodi u tis. KunaIstarskaupanija

Primorsko goranskaSjeverni Jadran RH

Udio Sj. luka uprihodima RH

(%)upanija

1 2 3 (1+2) 4 5

UKUPNO 63.912 43.332 107.244 269.809 39,75

Iznajmljivanje52.599 33.437 86.036 192.521 44,69

vezova

Stacionarno 43.690 26.962 70.652 137.687 51,31

U tranzitu 8.909 6.475 15.384 54.834 28,06

Servisne usluge 1.359 1.815 3.174 10.729 29,58

Ostalo* 9.954 8.080 18.034 65.356 27,59

1. Iznajmljivanje plovila (arter) od 1997. prati se posebnim istraivanjem pod

nazivom Godinji izvjetaj o iznajmljivanju plovila za razonodu i sport(arter).

2. Obuhvaeni su prihodi luka nautikog turizma od trgovine, ugostiteljskih uslugai od iznajmljivanja prostora u njihovu vlasnitvu.

Izvor: Obrada autora

Prihodi koje nautike luke Primorsko-goranske upanije ostvaruju najveimdijelom, 77 %, su prihodi od iznajmljivanja vezova. Na razini Hrvatske oni iznose 71,3

%.5U Istri u strukturi prihoda vezovi, takoer, ine velik dio prihoda, ak 82,7 %, to

ukazuje na nedostatnu ponudu nautikih luka, u smislu dodatnih usluga (tablica 4).U ukupnim prihodima, od nautike potronje, Primorsko goranska upanija sudjelujesa 16 %, pa ako se tome pridodaju i prihodi istarskih nautikih luka, oni rastu na 40%, to ini gotovo polovinu prihoda koji se ostvaruju u Hrvatskoj. Struktura prihodaukazuje da sjevernojadranske nautike luke ostvaruju vie od 50 % ukupnih prihoda odiznajmljivanja vezova, na razini Hrvatske, a 30 % prihoda od servisnih usluga. Ostale

usluge zastupljene su sa 27 %, to predstavlja treinu prihoda od usluga nautikih lukaHrvatske.

Sagledavajui iskazane vrijednosti i udio sjevernojadranskih nautikih luka ustrukturi prihoda na razini Hrvatske, potencira se znaenje nautikih luka za turizam


11/24

219



i gospodarstvo. Meutim, uloga i vrednovanje nautikih luka Sjevernog Jadrana ugospodarstvu Hrvatske jo uvijek je veoma skromno.

Iskoritenost vezova sjevernojadranskih nautikih luka u prosjeku je 251 dan, uodnosu na 196 dana, koliko iznosi prosjena iskoritenost vezova u hrvatskim nautikimlukama. Pritom su u Istri, u 2003. godini, vezovi bili iskoriteni ukupno 285 dana, a u

Primorsko-goranskoj upaniji 211 dan (tablica 5).

Tablica 5. Odnos iskoritenosti vezova sjevernojadranskih i ostalih hrvatskih lukanautikog turizma za 2003. godinu.

OPIS Sjeverni Jadran Republika Hrvatska Udio sjevernojadranskihnautikih luka u RH (%)

Broj luka nautikog turizma 32 75 42,67

Od toga marine 25 48 52,08

Broj dana boravka plovila ulukama nautikog turizma ukupno 1,499,293 2,564,007 58,47

Stacionarno 1,402,519 2,886,270 48,59

U tranzitu 96,774 277,737 34,84

Broj vezova u moru ukupno 5,982 14,730 40,61

Iskoritenost vezova ukupno dana 251 196 /

Izvor: Obrada autora prema Statistikim priopenjima iz 2004. g. i TU 18 obrascima za2003. g.

Poveanje broja dana plovila u Istri, u odnosu na Primorsko-goransku upanijuukazuje na stalni trend rasta, dok je u Primorsko-goranskoj upaniji potrebno dodatnorazvijati i osmiljavati nautiku ponudu.

Iskoritenost vezova u dalmatinskim marinama znatno je ispod 196 brod/dana, pase tako potvruje teza o znaenju nautikog turizma Sjevernog Jadrana za Hrvatsku, onjegovim razvojnim mogunostima te o potrebi vrednovanja u ukupnom gospodarstvuHrvatske.

Sjeverni Jadran raspolae s gotovo polovicom ukupnih nautikih kapaciteta(40,61 % vezova) te s vie od 50% marina. Broj nautiara na stalnom vezu premauje

5 Dravni zavod za statistiku RH, Priopenje, Zagreb, 2004.


12/24



polovicu ukupnog broja nautiara, a promet nautiara u tranzitu ostvaruje se s vie od34 % tranzitnog prometa Hrvatske.

Sjeverni Jadran predstavlja vrstan primjer vikendturizma. Svjetski trendovi u

nautikom turizmu pokazuju da se, iz godine u godinu, smanjuje duina boravka naodmoru, ali se zato poveava uestalost godinjih odmora koji traju krae, prije svegazbog vee mobilnosti i sosticiranih mogunosti komuniciranja.

Blizina sjevernojadranskih marina potencijalnim nautiarima na taj se nain moevrednovati kao imbenik uestalosti to je i osnovni preduvjet razvoja. S druge strane,blizina u odnosu na preostali dio Hrvatske, moe rezultirati produenim boravkom, jerje potrebno relativno krae vrijeme dolaska do sjevernojadranskih luka.

Takav oblik nautikog turizma realizira se na nain da nautiari osobnimautomobilom dovoze svoje plovilo te ga, na kraju vikenda, ponovno odvoze, ukoliko

se radi o manjim plovilima. Druga varijanta je da zakupe godinji vez te plovilo koriste

najee vikendom ili praznicima to je dosta uobiajeno.Za razvoj vikendnautikog turizma poeljni su komplementarni smjetajni

kapaciteti (kampovi, turistika naselja i privatni smjetaj) koji bi trebali funkcioniratiu suglasju s poslovanjem nautikih luka.

Stacionarni nautiki turizam je jedan od nositelja nancijske uinkovitosti. Zbogsvog prirodnog poloaja i blizine Europe, Istra i Primorje mogu predstavljati zimskubazu, odnosno odredite za ljetna krstarenja prema Dalmaciji. Sjevernojadranske marine

moraju, stoga, pripremiti plan aktivnosti i mjera koje e poticati konkurentnost hrvatskihmarina u odnosu na talijanske. Na taj nain mogue je ostvariti cjelogodinje poslovanje

to naknadno prua viestruke uinke. Onemoguuje se, odnosno smanjuje disperzijaklijentele, smanjuju trokovi odravanja, poveava se zaposlenost i nancijska dobitte ublaava izrazito sezonski karakter poslovanja.

3. Organizacijski modeli luka nautikog turizma

3.1. Luke nautikog turizma na Sjevernom Jadranu organizacijskimodeli

Sjevernojadranske nautike luke uglavnom su po veliini manje i srednje luke,preteito u vlasnitvu dionikih drutava. Struktura rashoda nautikih luka ukazujena visoka izdavanja za vei broj zaposlenike, pri emu su neto ostvareni primicirelativno mali, te na visoke materijalne trokova, zbog ega su investicijska ulaganja ustagnaciji. Prihodi se uglavnom ostvaruju od vezova, pri emu su ostale usluge, najvieiznajmljivanje plovila, zastupljene sa svega 20 %. Od toga su najmanje zastupljene

usluge hotelskog smjetaja, prehrane i raznih oblika zabave. U marketinkom smislu

potrebno je dodatno osmisliti ponudu, s obzirom da su nautiari preteito klijentelakoja je zbog svog drutvenog statusa sklona poveanoj potronji.

Nautike luke Mediterana u svojoj ponudi imaju niz dodatnih usluga kojima


13/24

221



poveavaju konkurentnost luke. Imaju manji broj zaposlenih, struktura kojih jeprimjerenija potrebama luka, to je postignuto permanentnim obrazovanjem. Tomu

pogoduju i manja izdvajanja, te neto vei primici ime se postie efekt zadovoljstva

zaposlenika. Materijalnih izdaci su manji nego u hrvatskim nautikim lukama, ainvesticijska ulaganja mnogo vea. Razlog pojaanom investiranju je u zakonima kojiprate investitore, te u potpori drave, to je naroito izraeno u panjolskoj. Nautikeluke su uglavnom u privatnom vlasnitvu.

Nautike luke Grke suoavaju se sa slinim problemima kao i sjevernojadranskeluke, pri emu je organizacijska struktura odraz dostignutog stupnja gospodarskograzvoja. Grka je organizirala jedinstven sustav svojih nautikih luka i luica. Ofunkcioniranju tog sustava brigu vodi Nacionalna turistika organizacija Grke(O.N.T.H.).

Nautike luke koje se organiziraju prema Zakonu o trgovakim drutvima, imajurazliite ustrojbene modele. S jedne strane, organizacijski ustroj odraava tehnologijuposlovnog procesa, a s druge strane, ekonomiju procesa koja se ostvaruje u razliitimoblicima vertikalnog i horizontalnog povezivanja s brojnim djelatnostima.

Organizaciju marina i turistikih luka mogue je sagledati s dva aspekta:- aspekta sustava, primjer ACI-a i- samostalnog poslovnog subjekta (shema 1).

Shema 1. Prikaz organizacije i voenja nautike luke

ORGANIZIRANOST

U

SUSTAVE

SAMOSTALNE

NAUTIKE

LUKE

ORGANIZACIJAI VOENJE

NAUTIKE

LUKE

Izvor: Kovai, M.: Model organizacije sjevernojadranskih luka nautikog turizma u funkcijiodrivog razvoja, magistarski rad, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2004., str. 90


14/24



S obzirom na navedeno, tri su osnovna modela organiziranja nautikih luka naSjevernom Jadranu:6

- model nautike luke kao samostalnog trgovakog drutva sa ili bez poslovnih

jedinica iste djelatnosti, u privatnom, dravnom ili mjeovitom vlasnitvu,- model nautike luke koja djeluje kao poslovna jedinica u sastavu trgovakog

drutva ija osnovna djelatnost nisu nautike usluge, a drutvo moe biti u privatnom,dravnom ili mjeovitom vlasnitvu i

- model nautike luke kao trgovakog drutva koje je organizirano kao holdingkoji obuhvaa druga trgovaka drutva ija je djelatnost, u pravilu, komplementarnanautikoj.

3.2. Kvalitativna analiza organizacijskih modela luka nautikog turizma

3.2.1. Institucijski uvjeti

Institucijski uvjeti vaan su initelj razvoja nautikih luka. Zakonskom regulativomodreuju se pravci razvoja i pravila ponaanja. Osim meunarodnih zakona vezanihza sigurnost plovidbe, koji su vani za poslovanje luka nautikog turizma, bitni su inacionalni zakoni koji akceptiraju meunarodne zakone. Tu se mogu ubrojiti i zakonivezani za trite kapitala i vlasniki zakoni koji su nacionalnog karaktera. Nacionalnizakoni, s obzirom na njihovu primjenu, mnogo su utjecajniji od meunarodnih i trebalibi biti usklaeni s meunarodnim zakonima i meunarodnom politikom.

Uspostavljanje sklada izmeu zakona i politike razvoja posebno optereuje manjerazvijene zemlje, odnosno manje razvijene dravne administracije. Posljedica toga jenestabilnost zakona, odnosno njihovo esto mijenjanje, to odbija vee ulagae kojitrae zatitu svog kapitala, a nailaze na nesigurnost ulaganja. Zakonska nestabilnostlimitira razvoj to je vidljivo i u Hrvatskoj.

Problem nacionalnih zakona je u njihovoj izvrnoj ulozi, to se izraava krozpotrebu uinkovitog i brzog rada administracije na rjeavanju gospodarskih problema,a naroito problema sukoba interesa.

Jedan od problema koji se javlja je poseban tretman pomorskog dobra i statusnekretnina izgraenih na pomorskom dobru. Problem izgraenih nekretnina napomorskom dobru koje bi se mogle koristiti u funkciji hipoteke, kod realizacijeinvesticijskih kredita, u Hrvatskoj nije rijeen. Kratko je i razdoblje koritenja

pomorskog dobra (maksimalno 50 godina na dravnoj razini, a 20 na lokalnoj), tooteava investicijske aktivnosti. Navedeno uvjetuje zaustavljanje razvoja i investiranja upomorsko dobro, te posljedino dolazi do pomaka investicija izvan podruja pomorskogdobra. S jedne strane, to ograniava i zaustavlja razvoj i izgradnju, a s druge, producira

6 A. Duli: Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Ekokon Split, Split 2002., str. 271


15/24

223



nesigurnost i zbrku. Zbog toga je nuno navedene probleme rjeavati sustavno.Iako nacionalni instrumentarij znatno utjee na poslovanje i organizacijsku

strukturu nautikih luka, sve je vei utjecaj kapitalne multinacionalne ekonomske

politike koja otkriva znaenje nautikog turizma.Kapitalno koncipiran motiv ulaganja u nautike luke temelji se na profitu i

trai dugotrajniji povrat to mora biti omogueno upravo institucijskim uvjetimaprivreivanja.

3.2.2. Marine - zasebni organizacijski model

Organizacija poslovnog sustava i njegova struktura, predstavlja mehanizam za

provoenje poslovne politike i funkcioniranje poslovnog sustava kao cjeline. Pojava

projektiranja organizacije uvjetovana je, kako rastom i razvojem tvrtke, sloenounjegove unutranje strukture i potreba rjeavanja organizacijskih problema, tako i

sloenou uvjeta u kojima tvrtka egzistira i funkcionira.7Organizacija je sredstvo kojimse postiu ciljevi tvrtke. Ona usklauje sve potencijale tvrtke, odnosno sve materijalnei kadrovske resurse koje usmjerava prema unaprijed odreenom cilju. Budui da seciljevi tijekom poslovanja neprestano mijenjaju, organizacijska je struktura podlonastalnim promjenama.

Izbor modela organizacijske strukture u lukama nautikog turizma podloan jebrojnim vanjskim i unutranjim initeljima.

initelji okoline su: drutveno-kulturne prilike, pravna regulativa, integracijski

procesi i konkurencija.Najvaniji unutranji initelji organizacije luka nautikog turizma su: strategija i

ciljevi razvoja koji se ele postii u lukama nautikog turizma, a posebice u marinama,veliina marine, kadrovska struktura zaposlenika, broj i vrste usluga koje prua marinai njena lokacija.

Pri modeliranju organizacijske strukture marine u praksi se najee koristeodgovarajue sheme ili iskustveni modeli. Polazi se od injenice da je odgovarajueorganizacijsko rjeenje provjereno i dokazano u praktinom ivotu i radu. Kadase razmatraju hrvatske marine, koje su nastale u posve odreenim uvjetima, stranaorganizacijska rjeenja potrebno je stalno prilagoavati postojeim prilikama. Topodrazumijeva kadrovski potencijal, nove usluge koje se nude u marinama, uz koritenje

suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije. Strana iskustva i vlastitousavravanje, kao sinteza znanja, rezultiraju u konanici uspjenim menaderskimmodelom.

Modeliranje organizacije marine obavlja se kroz proces ralanjivanja, odnosnopodjelu zadataka, proces grupiranja i sintezu zadataka u odgovarajuim organizacijskim

7 M. Buble: Koncepcijski pristup projektiranja organizacije, RRiF, vol. 4., br. 8/94., Zagreb, 1994., str.95.


16/24



jedinicama. Podjela rada u marini, grupiranje i povezivanje srodnih ili slinih poslovate formiranje organizacijskih jedinica obavlja se prema vrstama usluga i mogunostimaobrauna trokova i prihoda.

Organizacijske jedinice sa statusom prihodovnog centra trino su orijentirane imenadmentu marine odgovorne za uinkovitost i uspjenost poslovanja.

Teoretske spoznaje o organizaciji marine i dosadanja iskustva u svijetu ukazuju

da je formiranje posebnih organizacijskih jedinica, sa statusom protnog centra, dobroorganizacijsko rjeenje za vee marine s razvijenim asortimanom nautiko turistikihusluga.

Organizacijske jedinice s navedenim statusom mogu se organizirati kao: vezovi i

skladitenje plovila, servis i odravanje plovila, maloprodaja i ugostiteljstvo i sl.Organizacija obavljanja nautikoturistikih usluga u posebnim organizacijskim

jedinicama ima opravdanje u ostvarenom prihodu. U veim marinama prednost se dajefunkcionalnom modelu organizacije.

Funkcionalni model organizacije uzima u obzir specina znanja i sposobnosti priobavljanju pojedinih poslova i zadataka, smanjuje ovisnost o kljunim pojedincima priobavljanju poslova i zadataka i doputa rukovoditeljima pojedinih organizacijskih jedinica

da samostalno donose odluke o odreenim pitanjima.Nedostatak funkcionalne organizacije javlja se naroito ukoliko nema dobre

komunikacije i suradnje meu pojedinim organizacijskim jedinicama, a iskazuje se kaokompetencijska krianja i koniktne situacije.

Ukoliko se radi o marini koja nema razvijenu ponudu pomonih usluga (servis

i odravanje plovila, iznajmljivanje plovila, prodaju novih i polovnih plovila i sl.),organizacija odjela nema smisla. To se posebno odnosi na marine kod kojih je vlasnikujedno i menader. Ni ovdje se ne iskljuuje praenje trokova i prihoda po pojedinimuslugama ili radnim operacijama. Za takve marine praktina je razinska organizacijskastruktura s linijskim nainom upravljanja.

Marina, kao samostalna tvrtka, najraireniji je model poslovanja marine u svijetu.

Na podruju Sjevernog Jadrana broj samostalnih marina prema statistikim izvjeimaza 2003. godinu bio je svega est (6). Prednosti takvog modela poslovanja su viestruke,

od bolje mogunosti organiziranja, lake kontrole rezultata, boljeg nancijskog poslovanjado manjeg broja zaposlenih. Dobro poslovanje temelji se na konkurenciji koja je nuni

uvjet svakoga poslovanja.Pridodajui tome i rezultate poslovanja ostalih sjevernojadranskih nautikih luka

moe se utvrditi da je njihovo znaenje i uloga za razvoj nautikog turizma Hrvatskeveoma veliko. Ne samo na kod ostvarenih prihoda, u kvantitativnom smislu, ve i upogledu sustavnog kvalitativnog razvoja koji se oituje u planskoj izgradnji i osmiljenojponudi.

U cilju unapreenja poslovanja i uinkovitosti potrebno je izabrati samostalni modelupravljanja, ne samo na podruju Sjevernog Jadrana,ve i u ostalim lukama nautikogturizma u Hrvatskoj, uz minimalni utjecaj drave, kako bi se to prije ostvarili pozitivnirezultati, koji bi omoguili ukljuivanje u kompeticijsku ponudu mediteranskih zemalja.


17/24

225



Pritom je veoma znaajna uloga lokalne samouprave koja mora poticati gospodarskeaktivnosti, uvaavajui ekonomske i ekoloke kriterije, u suglasju s osnovnim principimaodrivog razvoja.

Nova koncepcija turistike luke trai ekasan nain organiziranja, odravanja,popravaka i uvanja plovila. Veliki broj usluga u luci stvara i organizacijske tekoe,pa je neophodno uspjeno upravljati lukom ako se eli poveati njena konkurentnosti opravdati uloena sredstva, te udovoljiti nautiaru klijentu koji trai uinkovitu iloginu organizaciju i upravljanje.

3.3. Usporedni organizacijski modeli - nautike luke Mediterana

Razvijene mediteranske drave, kao to su panjolska, Francuska i Italija, imaju

vrlo stare zakone, te ekasne sustave za njihovo donoenje. Vrlo paljivo rade na novimzakonima vezanim za nautiki turizam, kako bi, s obzirom na svoju ulogu, pridonijelerazvoju nautikog turizma. Sustav donoenja zakona, uz njihovo testiranje, smanjenjerizika i potekoa, koje se mogu izazvati nespretnim formuliranjem, esto je vaniji i odsamog zakona.

Manje razvijene zemlje ne akceptiraju taj problem te stvaraju visoki stupanj zakonske

nesigurnosti i neekasnosti donesenih zakona.Usklaivanje razvoja, koje zahtijeva povezivanje ekonomskog i zakonskog sustava

na europskoj razini, omoguit e bri razvitak gospodarstva pomorskih zemalja. Taj skladna irem trinom podruju, u osnovi, treba povezati zemlje Europe, pri emu e i nautiki

turizam nai svoju pravu ulogu i mjesto.Nautike luke panjolskeU panjolskoj, koja nema poseban zakon o nautikom turizmu, problemi nautikog

turizma rjeavaju se kroz druge zakone. Marine panjolske u skupini su najstarijihmarina na Mediteranu, pa su mnoge koncesije prole polovinu vremena koritenja (vie

od 25 godina). Meutim, investiranje nije stalo. Razlog tomu je to je drava, u pravilu,veinski partner u procesu ulaganja (oko 50%), to je garancija da su sredstva privatnihulagaa zatiena. Takvom aktivnom politikom drava ne samo da je aktivan partner,nego sudjeluje i u poticanju razvoja nautikog turizma.

Nautike luke Italije

Osnovne znaajke luka nautikog turizma Italije rezultat su dulje tradicije nautikogturizma. Gradnja prvih nautikih luka zapoela je ve 60-ih godina prolog stoljea.

Najei kapacitet marina je 400 vezova, ali se taj prosjek poveava sve veimulaganjima.8Pritom je uoljiva razlika u razvijenosti nautikog turizma na sjevernom,

8 T. Lukovi: Yachting on the European part of the Mediteranean, Croatian Paneuropean Union,Branch in Split, Redak doo Split, 2002., p. 226


18/24



9 Ibidem, p. 224

srednjem i junom dijelu Apeninskog poluotoka. Na sjevernom dijelu smjetene sumnoge marine koje su razliito opremljene.

Nove marine su opremljene na najvioj razini, dok su starije u fazi rekonstrukcije

ili u fazi privatizacije. Proces privatizacije provodi se razliitim intenzitetom, nasjeveru se zavrava, a na jugu poinje. Gradnja marina u sjevernom dijelu Italije, kojiini obalni pojas Jadrana, podreena je muljevitom morskom dnu koje je nastalo podutjecajem rijeke Po.

Tu su osnovni infrastrukturni objekti gatovi marine jednostavne konstrukcije(grade se pomou velikih drvenih stupova koji se zabijaju u muljevito dno). Takav oblikgradnje marina nestaje u srednjem dijelu Italije gdje se marine grade kao i u drugim

dijelovima Mediterana, to znai da dominiraju pontoni.Ulagai u marine su domai investitori individualni ili velike financijske

kompanije (posebno se istie ulaganje nancijske kompanije GMBH). Tako je npr.na Sardiniji Agakan izgradio marinu istoimenog naziva, pri emu je drava poduprlagradnju, elei tako potaknuti razvoj nerazvijenog juga Italije.

Izmeu investitora i drave gotovo da nema uzrone veze, odnosno politika jepotpuno odvojena od businessa. Odnos izmeu poduzea i drave postoji u smislu dadrava vrlo kvalitetno izvrava svoje obveze. Pomorsko dobro sve vie gubi tutorstvodrave i moe se u investicijama koristiti kao hipoteka banaka. U sjevernom dijelu umarinama prevladava njemaki kapital, dok se na jugu struktura mijenja i prevladavadomai kapital.

Poslovanje plovilima (charter) vode male privatne tvrtke koje opstaju temeljem

poreskih rastereenja.Koncesije se izdaju na razdoblje od 30-50 godina, ali za marine se odobravajukoncesije do 50 godina.

Nautike luke Francuske

Osnovne karakteristike nautikog turizma Francuske proizlaze iz injenice da jeona jedna od vodeih zemalja Mediterana u nautikom turizmu i izgradnji nautikihcentara.9

Prosjena veliina marina je iznad 500 vezova u moru i 5-10 % mjesta na kopnu,

a sve marine su izuzetno dobro opremljene i opskrbljene. U gradskim marinamapotronja se ograniava samo na usluge veza i manje servisne usluge dok se ostalapotronja realizira u gradu. U velikim gradovima i u njihovoj blizini organizirane su

ili izgraene mega marine od kojih je najvea u Marseillesu, kapaciteta 1.900 vezova.Organizirana je prostorno, kao jedinstvena marina, ali s nekoliko privatnih nautikihklubova (svaki po 300-400 vezova). Najvea marina u Europi je marina Le Rochellena Atlantskoj obali.


19/24

227



Sezona traje skoro cijelu godinu, a promet je neto manji od studenog do veljae.Svi kapaciteti u marinama preteito su namijenjeni prodaji, a razlog su visoke cijenesvih prostora i uslunih djelatnosti koje se nalaze u njima.

Postoje bitne razlike u poslovanju komercijalnih privatnih i gradskih marinaorganiziranih kao nautiki klubovi. U gradskim klub-marinama zanimanje zainvestiranje u kapacitete gotovo da i ne postoji. Privatne marine sve vie investiraju

u dodatne kapacitete, najvie u bazene. Grade se apartmani koji se prodaju po vrlovisokim cijenama (oko 4.000 Eur-a /m2). Privatne marine Francuske, prema sadrajimana kopnu, najbolje su opremljene marine na Mediteranu.

Aktivnost Vlade u funkciji razvoja nautikog turizma usmjerena je na izraduzakona i tretman pomorskog dobra. Vlada je distancirana od privatnog ulaganja i

businessa, ali istodobno, ulae znaajna sredstva u razvoj i odravanje prometnemree.

U rad s plovilima (najam i prodaju) ukljueno je mnogo malih obiteljskih agencija.Marine rade kao zatvorene, samostalne cjeline, a povezane su u Federaciju marina uParizu.

Koncesije koje odobrava Vlada za marine u pravilu se dodjeljuju na 50 godina,

ali su zakonski u rasponu od 30-50 godina.

3.4. Znaenje i uloga organizacije luka nautikog turizma u turistikom igospodarskom razvitku zemlje

Vlasnika struktura nautikih luka znatno utjee na izbor organizacije s obzirom nanjenu veliinu. S obzirom na okruenje, u irem smislu, a naroito na Mediteranu, gradese gradske club marine, mega marine u velikim gradovima, te privatne marine kaodio ponude regije i, neto manje, drutvene gradske marine kao sportski klubovi.

Nautiki turizam ima veoma visoki stupanj sezonskog poslovanja, pa je potrebnoorganizaciju luka nautikog turizma usmjeriti na deniranje poslovne politike kojome se odrediti ciljevi i aktivnosti za postizanje pune zaposlenosti ili barem smanjenjesezonskog poslovanja.

Usmjerenost na sezonsko poslovanje hrvatskih nautikih luka jako je izraena,posebice na otocima, emu pogoduje loa infrastruktura, ali i organizacija nautikogturizma na razini zemlje.

Sjevernojadranske nautike luke suoavaju se s problemom sezonskog poslovanjazbog neadekvatne infrastrukture. Ali, s obzirom na blizinu emitivnih nautikih zemalja,ti su problemi manje izraeni nego u dalmatinskim nautikim lukama.

Marine najee prezimljuju dopunjujui svoje poslovanje servisom plovila, teupoljavanjem svojih stacionarnih i komplementarnih kapaciteta. One, uglavnom,

ne raspolau dodatnim kapacitetima koji bi ponudili kvalitetnu uslugu i odmortijekom cijele godine, a vikend-turizam, pa i onaj nautiki, u Hrvatskoj nije dovoljnovaloriziran.


20/24



Kako bi nautike luke zadovoljile potrebe nautiara, posebno inozemne klijentele,potrebno je, na makrorazini, organizirati nautike luke, luice i marine u meusobnopovezane sustave. Sustavi povezanih nautikih luka predstavljali bi organizirane cjeline

koje bi nautiarima nudile ne samo osnovne usluge kao to su opskrba vodom, gorivomi ivenim namirnicama, ve i dodatne usluge kao to su usluge noenja i zabave uvodeim marinama, zadravajui pritom poslovnu samostalnost.

Iako u Hrvatskoj postoji sustav ACY marina, kojim gospodari istoimeno trgovakodrutvo, ne postoji koncepcija i politika koja bi povezala sve nautike luke u jedinstveninautiki i tehniki sustav.

Pretpostavka za znaajniju ulogu luka nautikog turizma u ukupnom turistikom igospodarskom razvitku Republike Hrvatske je implementacija uspjenog organizacijskog

modela u funkcioniranju luka.

3.5. Trina koncepcija razvoja sjevernojadranskih nautikih luka

Trini koncept razvoja nautikih luka usmjeren je na model organizacijeluka nautikog turizma kao dionikog drutva u privatnom vlasnitvu ili holdingapostavljenog iskljuivo na trinim osnovama. Takvi modeli lake pronalaze eksibilnenaine prilagoavanja specinostima poslovanja i usklaivanju trokova s prihodima,te pokazuju veu vitalnost i prilagodbu kriznim situacijama.

Problem centraliziranog upravljanja, odnosno nereguliranih vlasnikih odnosakakvi su karakteristini za zemlje u tranziciji, pa i Hrvatsku, oteava djelovanje

poslovnih subjekata i prilagodbu novim koncepcijama razvoja.Okosnicu nautike ponude u trinom gospodarstvu ini fleksibilan skup

raznovrsnih ekonomskih subjekata, koji su se po svojim organizacijskim, tehniko-tehnolokim, ekonomskim i institucijskim obiljejima u stanju uspjeno prilagoavatisvim razvojnim ogranienjima. Ti subjekti maksimalno koriste svaku razvojnu pogodnostkoju omoguava ekonomska politika zemlje. Cilj uspjenog poslovanja nautike lukeje dugorono ostvarivanje prota, temeljeno na jasnim pravilima ponaanja.

U suvremenom drutvu veliko znaenje i ulogu ima poduzetnitvo, kojeakumulirani dohodak prethodnih procesa investira ili pretvara u konkretne initeljeorganiziranog procesa proizvodnje.

Privatni poduzetnici, kao nositelji razvoja nautikog turizma, na Sjevernom Jadranutrebaju teiti da angamanom svih svojih poduzetnikih sposobnosti stvore uspjeanmodel organizacije luke nautikog turizma. Posebice je vano ulaganje u inovativnii upravljaki aspekt poslovanja, to se pokazalo produktivnim u sjevernojadranskimlukama koje su prihvatile izazove trinog poslovanja.

Upravo se primjenom izobrazbe (treninga) kadrova ostvaruje tehniki progres unautikom turizmu. To je zapravo radno-intenzivni tehniki progres u kojem znanjepostaje pretpostavka uspjenog razvoja.

Iako poslovni uspjeh sve vie zavisi od osobne umjenosti poduzetnika i


21/24

229



manadmenta, odnosno kvalitete procesa poslovnog odluivanja, ne smije se zaboravitida organizaciju, kao poslovni subjekt, ine ljudi koji svojim radom, zalaganjem, iznanjem pridonose uinkovitosti poslovanja.

Kvaliteta usluga u nautikom turizmu odraava stanje djelatnosti i samo dobrausluga moe dugorono promovirati nautiki turizam sjevernojadranskih nautikihluka.

Najprikladnije, te ekonomski najopravdanije marine na Sjevernom Jadranu sumarine koje na Sredozemlju imaju oznaku male marine. To su, u prvom redu, marinekapaciteta 200 do 400 vezova, te varijanta od 400 do 600 vezova u moru.

Poboljanje i odravanje visoke razine usluga u nautikom turizmu uvjet je dobrogi uspjenog poslovanja sjevernojadranskih marina.

4. Zakljuak

Nautiki turizam ubraja se meu propulzivnije djelatnosti turizma, koje imajuobiljeja rekreacije. Svojim viestrukim uincima pridonosi kvaliteti ivljenja, urbanizacijii ureenju povrina, te nizu drugih uinaka, koji su posredno ili neposredno vezani zacjelovitu turistiku humanizaciju prostora.

Izuzetni ekonomski uinci i protabilnost nautikog turizma, uz brojne multiplikativneefekte govori u prilog sve veem zanimanju za tu pomorsku djelatnost. Kroz potronjunautiara, posebice inozemnih, ostvaruju se brojni neposredni i posredni uinci za pojedinegospodarske subjekte i za gospodarstvo zemlje u cjelini. Marine, kao kompleksni objekti

u kojima se nudi itav niz usluga, esto ostvaruju veu stopu protabilnosti kapitalauloenog u njihovu izgradnju od onog uloenog u druge vrste turizma.

Sjevernojadranske nautike luke visinom ostvarenog prihoda, strukturom i udjelom uukupnim prihodima od nautikog turizma u Hrvatskoj opravdavaju svoju ulogu u razvojuturizma Hrvatske. Meutim, uloga i vrednovanje nautikih luka Sjevernog Jadrana ugospodarstvu Hrvatske jo uvijek je veoma skromno.

Zakonska infrastruktura pomorske zemlje znaajan je initelj poticanja ili ogranienjarazvoja luka nautikog turizma. Struktura normativnih uvjeta u suvremenim zemljamavrlo je sloena, jer mnotvo zakonskih rjeenja, izravno ili posredno, utjee na razvojneke djelatnosti. Stoga, esto i povoljna zakonska rjeenja ne potiu razvoj jer je njihovaprimjena u praksi spora ili neizvjesna. Razvoj nautikog turizma zahtijeva kompleksnozakonsko reguliranje iz razloga to se tu na razliitim razinama isprepliu javni i privatniinteresi, meunarodne konvencije i odredbe nacionalnog zakonodavstva, te brojni elementisigurnosti plovidbe.

Razvijene mediteranske drave, kao to su panjolska, Francuska i Italija, imaju vrlostare zakone te ekasne sustave za njihovo donoenje i dogradnju. Vrlo pomno rade nanovim zakonima kako bi, s obzirom na svoju ulogu, pridonijele razvoju nautikog turizma.Sustav donoenja zakona, uz njihovo testiranje i smanjenje rizika i potekoa, koje moguizazvati nespretnim formuliranjem, esto je vaniji i od samog zakona. Manje razvijene


22/24



zemlje, poput Hrvatske i Grke, ne akceptiraju taj problem te stvaraju visoki stupanjzakonske nesigurnosti i neekasnosti donesenih zakona.

Oblikovanje organizacije nautike luke pretpostavka je za uspjeno poslovanje i

upravljanje lukom nautikog turizma. Organizacijske jedinice, sa statusom samostalnihodjela, trino se moraju orijentirati i biti odgovorne manadmentu marine za formiranjeusluga marine, te uinkovito i uspjeno poslovanje marine kao cjeline. Prednosti takvogmodela poslovanja su viestruke, od bolje mogunosti organiziranja, lake kontrolerezultata, boljeg nancijskog poslovanja do optimalnog broja zaposlenih.

Literatura:

Knjige

[1.] Aaker, A. D.: Developing Business Strategies, JohnWiley & Sons, INC., New York, 1995.[2.] Duli, A.: Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Ekokon Split, Split, 2002.[3.] Dundovi, .: Pomorski sustav i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003.[4.] Hlaa, V.: Hrvatsko pomorsko pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2001.[5.] Ivoevi, D.: Nautiki turizam Hrvatske, vlastita naklada Novigrad (istarski), Novigrad, 1995.[6.] Jadrei, V.: Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraivanja, kolska knjiga

Zagreb, Zagreb, 2001.[7.] Kotler, P.: Marketing management: Analysis, Planning, Implementation, and Control (Eight

edition), The Prentice-Hall International, Inc. New York, 1994.[8.] Lukovi, T.: Yachting on the European part of the Mediteranean, Croatian Paneuropean Union,

Branch in Split, Redak doo Split, Split, 2002.[9.] amanovi, J.: Nautiki turizam i management marina, Visoka pomorska kola u Splitu, Split,

2002.

[10.] Vukovi, I.: Meunarodna ekonomija i turizam, Dalmatina d.o.o., Zagreb, 2000.

lanci i radovi

[1.] Adie, Donald W.: Marinas A working guide to their development and design, III Edition, TheArchitectural company, New York, 1984.

[2.] Buble, M: Koncepcijski pristup projektiranja organizacije, RRiF, vol. 4., br. 8/94., Zagreb, 1994., str. 95.[3.] Dundovi, ., Grubii, N.: Luke nautikog turizma-imbenik turistikog i gospodarskog razvitka

RH, Suvremeni promet, Promet i turizam, pregledni lanak, Zagreb, 2001.[4.] Kovai, M.: Model organizacije sjevernojadranskih luka nautikog turizma u funkciji odrivog

razvoja, magistarski rad, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2004.[5.] Kovai, M.: Razvoj nautikih luka u funkciji odrivog razvoja nautikog turizma, Pomorski

zbornik Rijeka, br. 41, Rijeka, 2003.

[6.] Lukovi, T.: Conditions of nautical Tourism in Croatia, First european yacht tourism congress,Megagraf doo, Rogoznica, 2002.[7.] imii, V.: Obiljeja i iskustva poslovanja marina u SAD, Turizam br. 5-6, Institut za turizam,

Zagreb, 1994.

Izvjea, asopisi

[1.] Lukovi, T.: Stanje nautikog turizma u panjolskoj, Francuskoj i Italiji, anketa, statistikimaterijali, Split, 2002.

[2.] Obrazac TU - 18, statistika izvjea nautikih luka Istre za 2002. i 2003. godinu[3.] Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije za 2002. i 2003. godinu, statistika priopenja[4.] Statistiche del turismo-anno 2000, Istituto nazionale di statistica, ISTET, Roma, 2001.[5.] Tourism, asopisi, Institute for tourism, Zagreb, 2002


23/24

231



Zakoni

[1.] Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine 158/03

Internet stranice

[1.] http://busola.org[2.] http://dzs.hr/2003/4.-4.-6

edomir DundoviMirjana Kovai

A Comparative Analysis of the North Adriatic Nautical

Ports Organizational Models

Summary

This paper presents a systematic analysis of the North Adriatic nautical ports, with particular emphasisupon their signicance and role within the nautical tourism industry in Croatia. Nearly one half of totalnautical accommodation spaces and one third of Croatias total income from nautical tourism referto the North Adriatic region. The role and importance of the North Adriatic nautical tourism withinCroatian economy has not been adequately evaluated yet.In this paper, authors have examined the existing organizational models of the North Adriatic ports

in terms of ownership structure as compared with the nautical port organizational models in otherMediterranean countries. Independent marina operation has been afrmed as a very successful modelworldwide, its advantages being considered within the proposed model in this paper.In consideration of the conditions surrounding the North Adriatic marinas, the proposed operationalmodel represents the optimum solution to be pursued on the way to an efcient business operation.

Key words:nautical tourism, nautical ports/marinas, the North Adriatic ports, organizational model,ownership structure, concession, littoral land

Analisi comparativa dei modelli organizzativi dei porti

turistici dellalto adriatico

Sommario

Nei saggio si esamina in modo chiaro e sistematico lespansione dei porti turistici nellAdriaticosettentrionale con particolare riferimento allimportanza e al loro ruolo nel turismo nautico dellaCroazia. LAdriatico settentrionale dispone di quasi la met della capacit totale di ricezionepartecipando per un terzo allinsieme degli introiti del turismo nautico della Croazia. Limportanzae la valutazione del ruolo del turismo nautico alto-adriatico nelleconomia della Croazia materiaancora scarsamente studiata.


24/24



Il saggio indaga i modelli organizzativi dei porti turistici esistenti nellAdriatico settentrionaleconsiderandone laspetto strutturale di propriet e li rapporta ai modelli organizzativi dei porti diturismo nautico dei paesi mediterranei. Il modello autonomo di gestione di porto turistico in atto invarie parti del mondo appare come il pi efciente e gli autori ne sottolineano i vantaggi.Per la collocazione che i porti turistici hanno nellAdriatico settentrionale, il modello propostodagli autori rappresenta loptimum di forma gestionale di tali porti e viene additato come modelloda imitare.

Parole chiave:turismo nautico, porti turistici, porti alto-adriatici, modello organizzativo, struttura dipropriet, concessione, demanio marittimo

Date post:	24-Feb-2018
Category:	Documents
Upload:	goran-brncic
View:	229 times
Download:	0 times

13Dundovic_Kovacic

Documents