BOOK, JOURNAL AND OTHER PUBLICATIONS REVIEWS

KiG No. 33, Vol. 1 9, 20201 06

Centuriation of Continental Part ofIader (Zadar) Roman Colony AgerRoman cadastre

This overview describes the ex-tension to the research of Romancenturiation of Iader (Zadar) ager,which is related to the continentalpart of ager. My previous researchencompassed the insular part of theancient ager of Zadar, the Island ofUgljan (Kadi 2016, 2019).

Surveying the Iader (Zadar)colony according to Roman agrari-an regulation started during therule of Augustus (27 B.C. – 14 A.D.)(Suić 1955). The resulting grid ofcenturiae forms a rectangular co-ordinate system. Two perpendicu-lar axes passed through the centerof the system. They are cardo max-imus (CM) and decumanus maximus(DM). One centuria with the size of710 m 710 m has an area of 50.41ha and is divided into 100 herediae.One heredia with the size of 71 m71 m has an area of 0.50 ha and isdivided into two jugers. One jugerwith the size of 35.5 m 71.0 m hasan area of 0.25 ha. I wrote moreabout Roman cadastre in the bookCenturiation of the Island of Ugljan –Roman Cadastre (Kadi 2016).

The first person to study theancient ager of Zadar was Englisharchaeologist J. P. Bradford (1947),who used aerial images from WorldWar II. The Zadar ager was sub-sequently studied by Suić (1955,1960, 1976). According to him, theager stretched from Puntamika toBibinje, and to the settlement Crnotoward Zadar hinterland, whichencompasses 50 centuriae. Maršić(1992) attempted to prove that Za-dar ager did not end at Bibinje, butthat it encompasses a significantlylarger area, which covers a part of

the Zadar hinterland. Priest andhistorian Filipi (1960) studied theproblem of limitation of the north-western part of the Island of Ugljan,where he discovered six cardos andthree decumani. I also studied cen-turation on the entire Island ofUgljan and discovered 67 centuriae(Kadi 2016, 2019).

I used a map in the scale of1:100000 to scout the continental part ofthe ancient Zadar ager. The mapshows the assumed project of Ro-man centuriation with a divisioninto centuriae. The operation isbounded by Puntamika in thenorthwest to Sukošan in the south-east, and to Poličnik in the north-east. The cardo maximus (CM) anddecumanus maximus (DM) divide thearea into four quadrants. Eachquadrant contains an equal num-ber of centuriae, 81. There are 324centuriae in total. The origin of thecoordinate system (umbilicus) isapproximately 1000 m southwest ofsettlement Višići. The importanceof knowing positions and numbersof centuriae lies in it enabling oneto study the agrarian economicpower of particular settlementsand the number of colonists in theager. If we accept that the numberof residents in the Pula and Porečagers in the 1st and 2nd centurieswas 35 people on one centuria(Matijašić 1988), and the quality ofarable land is equal to that on theZadar ager, then the number ofresidents in the 284 centuriaecovered in this short paper wouldbe 9940, without residents of Zadar.By producing the Roman cadastre,Roman surveryors (agrimensors)

contributed to remaking the envir-onment and improving the basiceconomic activity – agriculture.After surveying and assigning par-cels, a document was producedabout limitation of ager in the formof a map with ownership data. Onecopy of the surveying plan wasstored in Tabularium in Rome,while the other two copies re-mained in the colony as a cadastraldocument for recording changes(Suić 1955: 7).

This paper on studying the an-cient Zadar ager would have yiel-ded even beter results if plans andmaps of the Zadar hinterland hadbeen available: Venetian Cadastre(17th and 18th centuries), AustrianCadastre (1818–1839), aerial im-ages and opportunity ofdoing fieldresearch.

Discovering traces of Romancenturiation

I exclusively used the CroatianBase Map (Hrvatska osnovna karta –HOK) in the scale of 1:5000 as thebasis of research. The map providesan objective and meaningful imageof space with all necessary inform-ation for further analysis. Twenty-nine sheets of HOK contain paths,streets, roads, drywall parcel bor-der lines, settlements, churches andother details which refer to discov-ering centuriation. These sheets ofHOK show that spatial developmentof the continental part ofZadar andsettlements Crno, Murvica andPoličnik evolved along paths whichdefine centuriation lines, and whichcover centuriation lines in certain

PRIKAZI KNJIGA, ČASOPISA I DRUGIH PUBLIKACIJA

KiG Br. 33, Vol. 1 9, 20201 07

Centurijacija kopnenog dijela agerarimske kolonije Jadera (Zadar)Rimski katastar

Ovaj prikaz opisuje nastavak is-traživanja rimske centurijacije ja-dertinskog (zadarskog agera), aodnosi se na kopneni dio agera. Mojeprethodno istraživanje obuhvaćaloje otočni dio antičkog agera Zadra,otok Ugljan (Kadi 2016, 2019).

Izmjera kolonije Jadera (Zadar)započeta je prema rimskim agrar-nim propisima za vladavine Oktavi-jana Augusta (27. god. pr. Kr. – 14.god. poslije Kr.) (Suić 1955). Nastalamreža centurija tvori pravokutnikoordinatni sustav. Središtem sus-tava prolazile su dvije osi okomitojedna na drugu. To su cardo maximus(CM) i decumanus maximus (DM). Je-dna centurija veličine 710 m 710m ima površinu 50,41 ha i dijeli sena 100 heredija. Jedan herdij veliči-ne 71 m 71 m ima površinu 0,50 hai dijeli se na dva jugera. Jedan jugerveličine 35,5 m 71,0 m ima površi-nu 0,25 ha. Više o rimskom katastrupisao sam u knjizi Centurijacija otokaUgljana – rimski katastar (Kadi 2016).

Prvi istraživač antičkog ageraZadra bio je engleski arheolog J. P.Bradford (1947) koji se koristio avi-onskim snimkama iz II. svjetskog ra-ta. Nakon njega zadarskim se agerombavio Suić (1955, 1960, 1976). Po nje-mu ager se prostirao od Puntamikedo Bibinja, a prema zaleđu Zadra donaselja Crno, što obuhvaća 50 centu-rija. Maršić (1992) je pokušao doka-zati da zadarski ager ne završavaispred Bibinja nego zahvaća znatnoveći prostor koji obuhvaća i dio za-darskog zaobalja. Svećenik i povjes-ničar Filipi (1960) bavio se proble-mom limitacije sjeverozapadnog di-jela otoka Ugljana gdje je otkrio šestkarda i tri dekumana. Istraživanjem

centurijacije na cijelom otoku Ug-ljanu bavio sam se i ja i pritom ot-krio 67 centurija (Kadi 2016, 2019).

Za rekognosciranje kopnenog di-jela antičkog agera Zadra poslužilamije karta u mjerilu 1:100 000. Na tojkarti prikazan je pretpostavljeni pro-jekt zahvata rimske centurijacije sapodjelom na centurije. Granica za-hvata ide od Puntamike na sjevero-zapadu do Sukošana na jugoistoku, ana sjeveroistoku do Poličnika. Glavnikardo (CM) i glavni dekumanus (DM)dijele zahvaćeno područje na četirikvadranta. Svaki kvadrant sadrži je-dnaki broj centurija, 81. Ukupno jeriječ o 324 centurije. Ishodišna točkatog koordinatnog sustava (umbilicus)nalazi se oko 1000 m jugozapadno odnaselja Višići. Važnost poznavanjapoložaja i broja centurija je u tome štopruža mogućnost detaljnog prouča-vanja agrarno ekonomske moći poje-dinih naselja te broj kolonista uageru. Ako prihvatimo da je na pulj-skom i porečkom ageru broj stanov-nika u I. i II. st. na jednu centuriju bio35 osoba (Matijašić 1988), a kvalitetaobradive zemlje podjednaka onoj nazadarskom ageru, tada bi broj sta-novnika na 284 centurije prikazane uovom radu iznosio 9940 bez stanov-nika grada Zadra. Rimski mjernici(agrimensori) izradom rimskoga ka-tastra pridonijeli su preoblikovanjuokoliša i unapređenju osnovne gos-podarske djelatnosti – poljoprivrede.Nakon izmjere zemljišta i dodjeleparcela sastavljao se dokument o li-mitaciji agera u oblikumape u koju suse unosili podatci o vlasništvu. Jedanprimjerak plana izmjere zemljištapohranjivao se u Tabularijumu u Ri-mu, a dva su ostala u koloniji kao

katastarski dokument za unos pro-mjena (Suić 1955: 7).

Ovaj rad na istraživanju antič-kog agera Zadra dao bi još bolje re-zultate da sam imao na raspolaga-nju planove i karte za područje za-darskog zaleđa: Mletački katastar(17 i 18 st.), Austrijski katastar(1818–1839), avionske snimke i mo-gućnost terenskog istraživanja.

Otkrivanje tragova rimskecenturijacije

Kao podloga za detaljno istraživa-nje poslužila mi je isključivo Hrvatskaosnovna karta (HOK) u mjerilu 1:5000koja daje objektivnu i sadržajnu slikuprostora sa svim neophodnim infor-macijama za daljnju obradu. Na 29 lis-tova HOK-a istražene su staze, putevi,ulice, ceste, međne linije parcela ogra-đenih suhozidom, naselja, crkve i os-tali detalji koji upućuju na otkrivanjecenturijacije. Na tim listovima HOK-amožemo uočiti da se prostorni razvojkopnenoga dijela Zadra te naselja Cr-no, Murvica i Poličnik razvijao uzdužputeva koji definiraju linije centurija-cije, a na pojedinim mjestima se pok-lapaju s linijama centurija. Glavna ce-sta koja spaja naselja Poličnik i Mur-vicu sa Zadrom paralelna je s linijomcenturijacije duljine 6 centurija (4260m). Dio granice između K.o. Poličnik iK.o. Murvica poklapa se unutar dvijucenturija u duljini od 1420 m.

Uklapanje današnjih ulica u Zadruu mrežu puteva rimskog katastra

Neke od današnjih ulica gradaZadra poklapaju se s limesima an-tičkoga Zadra. To su sljedeće ulice:

BOOK, JOURNAL AND OTHER PUBLICATIONS REVIEWS

KiG No. 33, Vol. 1 9, 20201 08

places. The main road which con-nects settlements Poličnik andMurvica with Zadar is parallel witha centuriation line which is six cen-turiae long (4260 m). A part of theborder between cadastral municip-ality Poličnik and cadastral muni-cipality Murvica matches in lengthof1420 m within two centuriae.

Fi tting present streets in Zadarinto the network of the Romancadastre

Some present streets in Zadarmatch the borders of ancient Za-dar. They are the following streets:A. G. Matoša, Put kotarskih Serd-ara, Nikole Tesle, Put Plovanje, PutBiliga, Splitska, Ivana Rendića,Kneza Nikole Krbavskog, Matije

Vlašića, S. Batušića i F. Krežme,Filipa Lukasa, Gaženička, F. Tuđ-mana, a part of V. Mačeka, Domov-inskog rata, M. Getaldića, Gaženi-čka cesta, admirala J. Šubića od Ce-zana, Bihaćka, Josipa Hatzea, IvaDulčića, Nikole Jurišića and Hrvat-ski Sabor. The topographic map 1:25 000 in Figure 1 shows the cen-turiation of Zadar ager in the widerarea of the city. Red lines indicateRoman paths as border lines (limes)between centuriae.

Knowledge about the matchbetween present streets of Zadarwith limites of ancient Zadar, aswell as other details of the dis-covered centuriation, represent acontribution to the study of spa-tial development of Zadar and itshinterland.

Forest aisles between settlementsCrno and Murvica

AfterWorldWar I andWorldWarII, Zadar’s hinterland was afforestedand some forest aisles formed tablewith the size of one centuria (710 m710 m). A deflection of 1 30' to-

ward northeast from the centuri-ation line was observed betweencenturiation raster of ancient Zadarand existing forest aisles. We can as-sume the Roman division was no-ticed during planning the forestaisles, i.e. paths which representcenturation limites and that the in-tention was to renovate parcellationaccording to Roman cadastre andretain the size of the Roman parcel.The orientation error was probablymade during pegging out.

Fig. 1 Centuriation of the Zadar agera in the wider area of the city.Slika 1 . Centuri jaci ja zadarskog agera na širem području grada.

PRIKAZI KNJIGA, ČASOPISA I DRUGIH PUBLIKACIJA

KiG Br. 33, Vol. 1 9, 20201 09

Slika 2. Rekonstruirana mreža centuri ja prikazana je na topografskoj karti u mjeri lu 1 :1 0 000 (nastala spajanjem 29 l istovaHOK), i označena je crvenim l ini jama. Dimenzi je izvorne karte su 1 ,50 m 1 ,60 m. Lini je parcela, puteva i suhozida koje sepoklapaju s centuri jaci jom označene su crnom bojom, a podjela unutar pojedinih centuri ja na heredi je plavom bojom.

Fig. 2 Reconstructed centuriae grid indicated in red on a topographic map in the scale of 1 :1 0 000 (produced by connecting29 sheets of HOK). The size of the original map is 1 .50 m 1 .60 m. Lines of parcels, paths and drywal l which match the

centuriation are indicated in black, whi le the division of centuriae into herediae is indicated in blue.

BOOK, JOURNAL AND OTHER PUBLICATIONS REVIEWS

KiG No. 33, Vol. 1 9, 20201 1 0

References / Literatura

Beard M (201 7) Povi jest starog Rima,Školska knj iga Zagreb

Bradford J (1 947) A Technique for theStudy of Centuriation, Antiquity,1 97–204

Fi l ipi A R (1 960) Arheološke-topografske crtice iz Ugl jana,Diadora, 2: 303–31 1

Kadi M (201 6) Centuri jaci ja otokaUgl jana – rimski katastar, Sveuči l išteu Zadru

Kadi M (201 9) Centuri jaci ja otokaUgl jana, Nastavak istraživanja / TheCenturiation of the Island of Ugl jan,Continuation of Research,Kartografi ja i geoinformaci je, vol . 1 8,br. 31 , 99–1 07

Maršić D (1 992/1 993) Pri log poznavanjul imitaci je agera antičkog Zadra,Radovi Fi lozofskog fakulteta u Zadru,Razdio povi jesnih znanosti , 32(1 9) ,1 05–1 1 6

Mati jašić R (1 988) Ageri antičkih koloni jaPola i Parentium i nj ihova

nasel jenost od I . do I I I . stol jeća,Bibl ioteka Latina et Graeca, Radovi ,knj iga VI

Suić M (1 955) Limitaci ja agera rimskihkoloni ja na istočnoj jadranskoj obal i ,Zbornik instituta za histori jske naukeu Zadru, 1 , 1 –30

Suić M (1 960) Arheološka istraživanja uMul inama na otoku Ugl janu, LjetopisJAZU, 64: 230–249

Suić M (1 976) Antički gradovi naistočnom Jadranu, Sveuči l išnanaklada Liber, Zagreb

Marijan Kadi

Even though the sheets of thetopographic map representing thisarea contain nothing else thenforests that could indicate potentialcenturiation, the position of forestaisles still points to someone par-tially discovering the centuriationgrid and attempting to reconstructit using forest aisles.

Representation of the Romancadastre on orthophotomap andon orthophoto base of presentcadastre

The orthophotomap encom-passing the area between Murvicaand Smoković clearly shows divi-sions into centuriae indicated in redand divisions into herediae in blue.The main path through the settle-ment follows the orientation of theRoman division.

A representation of the presentcadastre on an orthophoto base wasproduced for the same area betweenMurvica and Smoković. At a glance,the diversity of orientations of indi-vidual parcels does not point to theexistence of the Roman cadastre.However, after thorough research wecan partially detect and reconstructlines ofcenturiae and herediae whichmatch border lines of parcels andpaths.

Churches

Position of churches on mapscontributed to discovering the grid ofthe Roman cadastre. Churches werebuilt by existing paths, which often

represented border lines (limes) ofcenturiae. The following churcheswere built by border lines ofcenturiae:church ofSt. Joseph in Zadar, St. Nich-olas in crno, St. Peter (in the cemetery)in Crno, St. Mary in Briševo, St. John(in the cemetery), St. Nicholas inPoličnik and St. Simon and Thaddeusin Bokanjac. The following churcheswere built on herediae division lines:the Assumption of Mary in DračevacZadarski, the Assumption of Mary inBibinje and St. Georgia in Smoković.

Representation of thereconstructed centuriae grid

The reconstructed centuriae gridis indicated in red on the topographicmap in the scale of1:10 000 (producedby connecting 29 sheets ofHOK). Thesize ofthe map is 1.50 m 1.60 m, anda reduced image is shown on Figure 2.Lines of parcels, paths and drywallwhich match the centuriation are in-dicated in black, while the division ofcenturiae into herediae is indicated inblue. The represented centuriae gridon the map is deflected from the geo-graphic north by 50º. The representednumber ofcenturiae on themap is 284(14316 ha).

Theoperation isboundedbyPuntamikain thenorthwesttoSukošanin thesoutheast, andtoPoličnikin thenortheast. Thecardomaximus(CM)

anddecumanusmaximus(DM) dividethearea into fourquadrants. Each

quadrantcontainsanequalnumberofcenturiae, 81. Thereare324centuriaein total. Theoriginofthecoordinatesystem(umbilicus) isapproximately

1000msouthwestofsettlementVišići.Theimportanceofknowingpositionsandnumbersofcenturiaelies in itenablingonetostudytheagrarianeconomicpowerofparticularsettle-

mentsandthenumberofcolonists intheager.

PRIKAZI KNJIGA, ČASOPISA I DRUGIH PUBLIKACIJA

KiG Br. 33, Vol. 1 9, 20201 1 1

osim šuma nema drugog sadržajakoji bi naznačio moguću centurija-ciju, ipak nas položaj šumskih pro-sjeka upućuje na to da je netko dje-lomično otkrio mrežu centurijacije ipokušao je rekonstruirati prekošumskih prosjeka.

Prikaz rimskog katastra naortofotokarti i na ortofotopodlozi današnjeg katastra

Na primjeru ortofotokarte kojaobuhvaća područje između Murvica iSmokovića mogu se jasno uočiti po-djele na centurije označene crvenombojom i unutar centurije na heredijeoznačene plavom bojom. Glavni putkroz naselje prati orijentaciju rimskepodjele.

Na istom području između Mur-vica i Smokovića izrađen je prikazdanašnjeg katastra na ortofoto po-dlozi. Na prvi pogled raznolikost uorijentaciji pojedinih parcela neukazuje na postojanje rimskog ka-tastra. Međutim, nakon temeljitogistraživanja možemo djelomičnootkriti i rekonstruirati linije centu-rija i heredija koje se poklapaju smeđnim linijama parcela i putova.

Crkve

Položaj crkvi na kartama pri-donio je otkrivanju mreže rimskogkatastra. Crkve su građene uz pos-tojeće puteve koji su često pred-stavljali granice centurije (limese) .Crkve koje se nalaze uz linije podje-le na centurije su: crkva sv. Josipa uZadru, sv. Nikole u Crnom, sv. Petra(na groblju) u Crnom, sv. Marije uBriševu, sv. Ivana (na groblju), sv.Nikole u Poličniku i crkva sv. Šimu-na i Tadije u Bokanjcu. Crkve koje senalaze na liniji podjele na heredije

su: Velika Gospa u Dračevcu Zadar-skom, Velika Gospa u Bibinju i sv.Georgija u Smokoviću.

A. G. Matoša, Put kotarskih Serdara,Nikole Tesle, Put Plovanje, Put Bili-ga, Splitska, Ivana Rendića, KnezaNikole Krbavskog, Matije Vlašića, S.Batušića i F. Krežme, Filipa Lukasa,Gaženička, F. Tuđmana, dio V. Ma-čeka, Domovinskog rata, M. Getal-dića, Gaženička cesta, admirala J.Šubića od Cezana, Bihaćka, JosipaHatzea, Iva Dulčića, Nikole Jurišića iHrvatski Sabor. Na topografskojkarti 1: 25 000 (slika 1) prokazana jecenturijacija zadarskog agera naširem području grada. Crvenim li-nijama prikazani su rimski putovikao granične linije (limesi) izmeđucenturija.

Spoznaja o preklapanju današ-njih ulica grada Zadra s limesimaantičkog Zadra, kao i drugih detaljaotkrivene centurijacije, doprinos suu istraživanju prostornog razvojaZadra i njegova zaleđa.

Šumske prosjeke izmeđunaselja Crno i Murvica

Nakon I. i II. svjetskog rata za-darsko zaleđe je pošumljavano pričemu su ponegdje šumske prosjekeformirale table veličine jedne cen-turije (710 m 710 m). Između ras-tera centurijacije antičkog Zadra ipostojećih šumskih prosjeka uočenje otklon od 1 30' prema sjeverois-toku od linija centurijacije. Možemopretpostaviti da je prigodom pro-jektiranja šumskih prosjeka uočenarimska podjela, tj . putevi koji pred-stavljaju limese centurijacije i da seželjelo obnoviti parcelaciju premarimskom rasteru te zadržati dimen-zije rimske parcele. Pri izvođenjuiskolčenja prosjeka došlo je vjero-jatno do te greške u orijentaciji.

Kako na listovima topografskekarte koji prikazuju to područje

Granicazahvata ideodPuntamikenasjeverozapadudoSukošananajugoistoku, anasjeveroistokudoPoličnika. Glavnikardo(CM) iglavnidekumanus(DM) dijelezahvaćenopodručjenačetirikvadranta. Svakikvadrantsadržijednakibrojcenturija,81. Ukupno jeriječo324centurije.Ishodišnatočkatogkoordinatnogsustava(umbilicus) nalaziseoko1000m jugozapadnoodnaseljaVišići.Važnostpoznavanjapoložaja ibrojacenturija jeu tomeštopružamogućnostdetaljnogproučavanjaagrarnoekonomskemoćipojedinihnaselja tebrojkolonistauageru.

Prikaz rekonstruirane mrežecenturija

Rekonstruirana mreža centurijaprikazana je na topografskoj karti umjerilu 1:10 000 (nastala spajanjem29 listova HOK), i označena je crve-nim linijama. Dimenzije karte su1,50 m 1,60 m, a smanjen prikaz jena slika 2. Linije parcela, puteva isuhozida koje se poklapaju s centu-rijacijom označene su crnom bo-jom, a podjela unutar pojedinihcenturija na heredije plavom bo-jom. Prikazana mreža centurija nakarti ima otklon od geografskogsjevera prema zapadu 50º. Prikaza-ni broj centurija na karti je 284(14316 ha).

Marijan Kadi