Date post: | 06-Jul-2018 |
Category: |
Documents |
Upload: | kresimir-poljak |
View: | 219 times |
Download: | 0 times |
of 19
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
1/19
Upravljanje u EES-u 1
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Definicija: Elektroenergetski sustav (EES) čine postrojenja za proizvodnju električne
energije, postrojenja za prijenos i distribuciju električne energije te potrošači
električne energije. Osnovna uloga elektroenergetskog sustava jest isporuka
električne energije određene kvalitete i sigurnosti isporuke uz prihvatljive ekonomskeuvjete.
1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE KLASIČNOG UPRAVLJANJA I
DALJINSKOG UPRAVLJANJA
Pod upravljanjem u EES-u podrazumijeva se nadzor, upravljanje i optimizacija
korištenja sustava.
Klasično upravljanje elektroenergetskim postrojenjima koje se primjenjuje od prije 40-ak godina vršilo se najčešće iz samog postrojenja ili iz upravljačke prostorije. Uređaji
kojima se upravlja nalaze se na udaljenosti od nekoliko metara do nekoliko stotina
metara. Najčešće se koristila „klasična“ tehnika koja je u pravilu bila
elektromehanička, sa tendencijom minijaturizacije upravljačkih uređaja.
Daljinsko upravljanje zahtijevalo je prijelaz na novu tehniku, a posebno je došlo do
izražaja razvojem elektronike i telekomunikacijske tehnologije. Postepenim razvojem
prelazi se s klasičnog nadzora i upravljanja postrojenjima u sustav daljinskog vođenja
(SDV).
Lokalno upravljanje u EES-u svodi se na upravljanje iz neposredne blizine sklopnih
aparata tj. pomoću komandi na samom aparatu, s upravljačkog ormara polja ili
pomoću upravljačke table unutar postrojenja. Pojavom numeričkih uređaja zaštite,
mjerenja i upravljanja, te njihovom instalacijom na nivou polja, funkcije vođenja na
nivou postrojenja ostvaruje stanično računalo, što predstavlja koncepciju novog
sustava lokalnog upravljanja.
Za potrebe daljinskog upravljanje danas se koriste daljinske stanice koje služe za
prikupljanje, lokalnu obradu i slanje podataka te upravljanje u postrojenjima koja su
daljinski nadgledana i upravljana iz nadređenog upravljačkog centra. Daljinske
stanice (DAS-evi) sastoje se od jedinica za napajanje (DC ili AC), osnovnog dijela
(nadzorna jedinica, centralni procesor, memorijske jedinice, A/D pretvarača i
komunikacijske jedinice), i određenog broja ulaznih i izlaznih jedinica (analogni,
digitalni i impulsnih ulazi i izlazi).
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
2/19
Upravljanje u EES-u 2
Većina aparata ima mogućnost lokalnog i daljinskog upravljanja. Neki, poput
uzemljivača, najčešće se upravljaju isključivo ručno, pomoću poluge.
1.1. Višežično upravljanje
Takvo upravljanje, slika 1., primjenjuje se u većini postojećih postrojenja. Zaupravljanje jednim sklopnim uređajem potrebna su 4 vodiča (žice). Zbog udaljenosti i
do nekoliko stotina metara potrebno je koristiti vodiče presjeka 2,5 mm2, kako pad
napona ne bi bio prevelik. Za postrojenja velikih dimenzija (visoki napon i veliki broj
izvoda) potrebne su velike količine kabela za upravljanje i signalizaciju, tj. prisutan je
veliki utrošak materijala.
Slika 1. Višežično upravljanje
1.2. Jednožično upravljanje
Kombiniranom upotrebom tzv. niskoomskih i visokoomskih releja odnosno svitaka
može se postići da se sa samo jednim vodičem (žicom) po sklopnom aparatu
postigne upravljanje i povratno javljanje. Za visokoomske i niskoomske releje,odnosno svitke, karakteristično je da kada se u istom strujnom krugu nađe po jedan
od svake vrste, a spojeni su u seriju proradit će samo visokoomski. Niskoomski
prorađuje samo onda kad se sam nađe u strujnom krugu. Na sl. 2. pretpostavljeno je
da se sklopkom (prekidačem) upravlja pomoću izbirne sklopke (IS), a povratno
javljanje da se usklađuje preklopkom (PR). Svitci za uklapanje i isklapanje prekidača
su niskoomski (NO) dok je pomoćni relej visokoomski (VO), ali su oba preuzeta iz
telefonske tehnike tj. rade sa malim strujama (mA) tako da se koriste vodiči presjeka
manji od 1 mm2. Ovim se omogućava i savladavanje većih udaljenosti, do nekolikokm.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
3/19
Upravljanje u EES-u 3
Slika 2. Jednožično upravljanje
Ovaj način upravljanja je primjenjiv ako postrojenje nije komplicirano, tj. ako nam ne
treba puno informacija. Kod velikih postrojenja još uvijek je potreban veliki broj žica
između postrojenja i upravljačke prostorije te poboljšanje prema prethodnom
(višežičnom) upravljanju nije značajnije.
1.3. Višestruko korištenje vodova (žica)
1.3.1. Frekvencijska višestrukost (multipleks)
Cilj je po istom vodiču, bolje reći paru vodiča, prenositi više signala (komandi ili
javljanja). To se postiže ako se koristi više različitih frekvencija. Ova metoda
razvijena je kod telefonske i telegrafske tehnike. U tonfrekventnom područ ju od 300
do 3500 Hz moguće je koristiti oko 25 frekvencija istovremeno sa razmakom od 120
Hz. Na jednom kraju (terminalu) svaki binarni signal je vezan sa generatorom
određ
ene tonske frekvencije (modem) i izlazi iz svih modema vežu se paralelno napojačalo koje se nalazi na tom kraju parice. Na drugom kraju parice uređaji su
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
4/19
Upravljanje u EES-u 4
simetrično postavljeni tj. najprije modemi koji filtriraju svaki svoju frekvenciju koja se
iskazuje u obliku binarnog signala.
Obično se za prvi kraj ovakvog prijenosnog kanala kaže da je predajnik, a za
drugi prijemnik. U pravilu su oba kraja opremljena predajnikom i prijemnikom te su
jednako građeni. To omogućava da se šalju odnosno primaju ovakve poruke u oba
smjera. Na slici 3. shematski je prikazan ovakav uređaj, a na donjem dijelu slike jeprikazan raspored pojedinih frekvencija (kanala) u razmatranom frekventnom
područ ju.
daljinska
stanica postrojenjepojačalo
pojačalo
prijenosni
put
modemimodemi
signali iz
CDU
signali iz
CDU
signali iz
CDU
signali izCDU
f (kHz)300 00 !00 "00 #00 $00 %00 &000 &&00 &'00
Slika 3. Frekvencijski multipleks
Broj kanala koji se može smjestiti na jednoj parici ovisan je o brzini uzastopnog
slanja signala (impulsa). Brzina prijenosa izražava se u Baudima (broj impulsa u
sekundi). Što je veća brzina to je potreban širi pojas kanala kako bi se različite
frekvencije mogle lakše dvojiti tj. prepoznati. Uz 50 Bauda može se smjestiti u
navedenom područ ju 25 kanala razmaka 120 Hz.
Ovakav sustav prijenosa informacija je kvalitetan prema dosadašnjem pa je moguće
potrebe najvećih elektroenergetskih postrojenja njime savladati sa nekoliko desetaka
parica. Udaljenost koja se može savladati je praktički neograničena (uz
međupojačala). Ipak, i ovo rješenje zahtjeva više parica što ne predstavlja problem
samo ako se kao prijenosni putovi koriste telefonski kabeli.
1.3.2. Vremenska višestrukost (multipleks)
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
5/19
Upravljanje u EES-u 5
1.3.2.1. Sinkronizirani razdjelnik
Cilj je da se po jednoj parici može prenijeti više informacija. Sada ta parica može biti
bilo kakva: telefonska parica, radio kanal ili visokofrekventni kanal. Pretpostavi li se
prema slici 4. da na prijemnom i predajnom mjestu, tj. u postrojenju i na mjestu
upravljanja (udaljena upravljačka prostorija, upravljački centar, dispečerski centar),
postoje dva razdjelnika s većim brojem priključaka koji rotiraju sa sinkronom brzinom,a sa priključaka se „očitavaju“ signali putem klizača, onda će na oba kraja ispod
klizača biti točno određeni priključak (kontakt) na jednom i drugom razdjelniku i to u
kratkom, ali konačnom vremenskom trajanju. Na taj način može se svakom priključku
(kontaktu) pridružiti po jedan binarni signal: položaj prekidača, nalog za sklapanje
prekidača, izvršenje sklapanja ili izdvajanje signala o uklopnom stanju.
Slika 4. Sinkroni razdjelnik
Naravno, poseban problem u ovom slučaju je sinkroni rad oba razdjelnika. Izvedba uelektromehaničkoj izvedbi gotovo ne dolazi u obzir, a primjenjuje se elektronička
izvedba, kod koji se povremeno vrši sinkronizacija odnosno korekcija.
1.3.2.2. Kodirani prijenos informacija
U ovom slučaju se po jednoj parici, jednom kanalu, prenosi niz signala impulsa po
određenom redoslijedu. Na taj način nastaje „telegram“ binarnih signala na mjestu
odašiljanja po određenoj šifri ili kodu. Tako npr. prvi binarni signal, prvi impuls može
značiti da li je određeni prekidač uključen ili nije, a slijedeći impulsi se redompridružuju određenim sklopnim uređajima. Osim toga daljnji skup impulsa u
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
6/19
Upravljanje u EES-u 6
određenom kodu pridružuje se iznos neke mjerene veličine (napon, struja, snaga
itd.).
Na prijemnom mjestu dovoljno je znati po kojem su redoslijedu impulsi poredani, kao
i kodovi njihovog značenja.
Automatski uređaji na predajnom i prijemnom mjestu vrše prikupljanje, sređivanje,
pridruživanje, kodiranje i dekodiranje podataka. U neku ruka kao da se iz postrojenjasa odašiljačkog mjesta, u posebnom tehničkom jeziku, priopćava prijemnom mjestu
sve što se želi. Naravno, isti je postupak u protivnom smjeru kada se iz upravljačkog
mjesta šalju poruke u postrojenje u smislu izvršavanja određenih radnji.
1.4. Daljinsko mjerenje
1.4.1. Izravno mjerenjeU energetskim postrojenjima mjerenje električnih veličina provodi se posredstvom
mjernih naponskih i strujnih transformatora. Ako se na sekundarne strane mjernih
transformatora priključne mjerni instrumenti onda se govori o izravnom mjerenju (ne
u punom smislu riječi). Izravna mjerenja koriste za naponske grane 100 V, a za
strujne grane 5 A ili 1 A. Doseg ovakvih mjerenja zbog velikih struja je skroman i
iznosi nekoliko stotina metara (do 500 m). Mjerni kabeli moraju biti relativno većih
presjeka (2,5 mm2, 4 mm2, 6 mm2) pa je utrošak materijala velik, postrojenje skupo, a
montaža otežana.
1.4.2. Ispravljačko mjerenje
Da bi se povećao doseg mjerenja, a istodobno i smanjio presjek vodova, primijenjeno
je mjerenje ispravljenih vrijednosti struje i napona prema sl. 5. Ovaj postupak koristi
male mjerne signale (mA) pa je uslijed toga presjek mjernih vodova moguće osjetno
smanjiti (telefonski kabeli), a doseg se znatno povećava i doseže 12 km.
Međutransformatori nisu potrebni jer se koriste telefonski vodovi. Za mjerne
instrumente koriste se oni sa okretnim svitkom (male struje), ali to zahtjeva da se radi
s istosmjernim signalom. Ispravljanje se može provesti na početku ili na kraju. Na
kraju treba predvidjeti ispravljanje ako se računa sa znatnijim utjecajima energetskih
vodova od čega se štiti ugradnjom nekoliko izolacijskih transformatora.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
7/19
Upravljanje u EES-u 7
Slika 5. Ispravljačko mjerenje struja i napona
1.4.3. Otporno daljinsko mjerenje
Ovaj se postupak često upotrebljava za mjerenje nekih neelektričkih veličina,
posebno pomaka. Ako se upotrijebi sustav sa tri vodiča i instrument sa unakrsnim
svitcima onda izvor napona ne mora biti strogo konstantan. Doseg je 25 km.
Slika 6. Otporno mjerenje
1.4.4. Kompenzacijski postupak (standardne struje)
Ovaj postupak eliminira utjecaje temperature i napona izvora. To se postiže time što
se proizvodi istosmjerna struja proporcionalna bilo kakvoj mjernoj veličini, električnoj
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
8/19
Upravljanje u EES-u 8
ili neelektričnoj. Radi se o pretvaraču koji na ulazu ima signal u električnom ili nekom
drugom obliku, a na izlazu se dobiva signal u obliku male istosmjerne struje
(standardna struja) koja je u pojedinim zemljama standardizirana na iznose: 0-5 mA,
0-10 mA, 0-20 mA, 0-50 mA. Za pretvorbu svake veličine u standardnu struju
potreban je posebni pretvarač, ali izlazi iz svih pretvarača su isti (naročito ako su i
linearizirani što je redovno slučaj). Uslijed toga pojavljuje se jedna velika prednostovog sustava, a ta je da su pokazni instrumenti jednaki za sve mjerene vrijednosti, jer
koriste istu standardnu struju, a razlikuju se samo u pogledu skale. Osim toga broj
instrumenata koji se priključuje ne utječe na točnost mjerenja (u razumnim
granicama), jer je ravnoteža uvijek postignuta kada je istosmjerna struja
proporcionalna mjerenoj veličini. Isto tako isti analogno-digitalni pretvarači mogu se
koristiti za pretvaranje raznih mjerenih veličina, uvažavajući jedino različitu konstantu
preračunavanja. Slično, ulazi svih regulatora i procesnih računala mogu se
standardizirati za jedan određeni signal (standardnu struju) i nisu potrebni nikakviprilagodbeni uređaji. Domet ove vrste mjerenja je 50 km.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
9/19
Upravljanje u EES-u 9
1.5. Prijenos signala
1.5.1. Analogni prijenos signala
Signal koji se prenosi uvijek je jednom svojom karakteristikom strogo proporcionalan
originalnom signalu. Naime, originalni signal nije u pravilu prikladan da se prenosi uoriginalnom obliku već ga se preslikava u neki drugi oblik, prikladan za prijenos. Na
slici 7. originalni signal dat je na dijagramu 1. u ovisnosti o vremenu.Taj originalni
signal može biti struja, napon, snaga, temperatura, pritisak, razina i slično.
Na dijagramu 2. originalni signal pretvoren je u oblik istosmjerne struje.
Na dijagramu 3. originalni signal pretvoren je u oblik izmjenične struje koja je
podvrgnuta amplitudnoj modulaciji. Uzme li se u oblik anvelopa tjemenih vrijednosti,
pozitivnih ili negativnih, i ovaj signal je analogna slika originalnog signala.
Na dijagramu 4. prikazano je preslikavanje originalnog signala u obliku faznemodulacije. Prikazane su dvije izmjenične veličine od kojih je jedna čisto sinusoidalna
i stalne frekvencije, dok je druga u svakom momentu fazno pomaknuta prema prvoj
za iznos proporcionalan originalnom signalu.
Na dijagramu 5. originalni signal preslikan je u signal promjenljive frekvencije s tim da
je frekvencija tog signala u svakom momentu proporcionalna iznosu originalnog
signala pa se govori o frekventnoj modulaciji.
Na dijagramu 6. gustoća impulsa u svakom momentu je proporcionalna iznosu
originalnog signala pa se govori o impulsno frekvencijskoj modulaciji.
Konačno, na dijagramu 7. trajanje svakog impulsa proporcionalno je iznosu
originalnog signala pa se govori o modulaciji trajanjem impulsa.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
10/19
Upravljanje u EES-u 10
Slika 7. Razne modulacije analognog signala
Kod analognog prijenosa signala za svaki signal potreban je jedan kanal.
1.5.2. Digitalni prijenos signala
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
11/19
Upravljanje u EES-u 11
Signal se sastoji od diskretnih vrijednosti impulsa ili frekvencija. Originalni signal u
analognom obliku je diskretiziran i položaj originalnog signala u pojedinom
diskretnom područ ju je na određeni način označen. Promjena originalnog signala
unutar diskretnog područ ja se ne promatra već samo u kojem je diskretnom
područ ju. Na slici 8. prikazani su postupci digitalnog formiranja signala.
Na dijagramu 1. opet je prikazan originalni signal u analognom obliku, ali diskretiziranna određeni broj diskretnih vrijednosti, konkretno 8 vrijednosti.
Na dijagramu 2. pojavljuje se impuls određenog smjera u momentu kada originalni
signal mijenja diskretno područ je tj. prelazi iz jednog u drugo. Smjer impulsa ovisi o
smjeru promjene diskretnog područ ja. U ovom slučaju govori se o postupku
diskretnog koraka.
Na dijagramu 3. prikazan je postupak broja impulsa. U svakom vremenskom
intervalu t0 pojavljuje se onoliko impulsa koliko po diskretizaciji pripada originalnom
signalu. Svi su impulsi smješteni na početak perioda t0.Na dijagramu 4. ti su impulsi jednoliko raspoređeni po intervalu t0.
Na dijagramu 5. položaju impulsa u intervalu t0 pridodano je određeno značenje.
Tako gledajući od lijeva u periodu t0 prvi impuls ako postoji vrijedi 20, drugi 21, treći 22
i četvrti 23, a ukoliko nema impulsa vrijednost toga je nula. Ovaj postupak se zove
impulsno-kodni, tj impulsi su kodirani.
Na dijagramu 6. razlikuju se kratki i dugi impulsi. Osim toga razlikuju se četiri mjesta
sa vrijednošću mjesta kao i u prethodnom slučaju. Kratki impuls znači binarnu nulu, a
drugi impuls binarnu jedinicu. Ovaj postupak je poznat kao impulsni telegram.
Na dijagramu 7. prikazan je postupak frekventnog kodiranja. U svakom vremenskom
intervalu t0 pojavljuju se impulsi više frekvencija, a svakoj frekvenciji pridružuje se
odgovarajuća vrijednost.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
12/19
Upravljanje u EES-u 12
dijagram &
t
dijagram '
t
dijagram 3
t
dijagram
t
dijagram &
t
iz*orni signal
preklapanje impulsa na
diskretnim granicama
predsta*ljanje +rojem
impulsa
20
20
21
20
21
22
20
21
22
23 kodiranje impulsa
kodiranje frek*encijama
f (,Hz)
t 0 t 0 t 0 t 0 t 0
f 1
f 2
f 1
f 2 f 2
f 3
f 1
f 4
t 0 t 0 t 0 t 0 t 0
t 0 t 0 t 0 t 0 t 0
-
20
21
22
23
24
Slika 8. Razni postupci digitalnog predstavljanja signala
1.5.3. Vrste signala za prijenos informacija u digitalnom obliku
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
13/19
Upravljanje u EES-u 13
Digitalni signal su binarni signali u pravilu (električnom obliku) impulsi struje ili
napona. Na slici 9. prikazane su razne vrste impulsa kojima se predstavlja originalni
binarni signal 0 ili 1. Na dijagramu 1 impuls su u obliku radne istosmjerne struje tj.
kada struja teče to je 1 a kada ne teče 0.
Dijagram 2. prikazuje impulse u obliku mirne istosmjerne struje tj. kada struja teče to
je 0, a kada ne teče to je 1.Na dijagramu 3. impulsi su predstavljeni istosmjernom strujom obaju smjerova tj.
kada istosmjerna struja teče u jednom smjeru (pozitivnom) to je 1, a kada teče u
protivnom smjeru to je 0.
Dijagram 4. prikazuje kratkotrajne (inducirane) impulse, i to jednog predznaka kada 0
prelazi u 1, drugog predznaka kada 1 prelazi u 0.
5. dijagram prikazuje impulse u obliku izmjenične struje tj. kada izmjenična struja
teče to je 1, a kada ne teče to je 0.
Dijagram 6. prikazuje također impulse u obliku izmjenične struje, ali sada protjecanjestruje znači 0, a neprotjecanje 1. Dijagram 7. prikazuje korištenje frekventne
modulacije izmjenične struje, tj. struja jedne frekvencije znači 0, a druge frekvencije
1.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
14/19
Upravljanje u EES-u 14
Slika 9. Vrste impulsa za predstavljanje binarnih signala
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
15/19
Upravljanje u EES-u 15
1.5.4. Prijenosni putevi za prijenos informacija
Kao fizički putevi po kojima se prenose informacije mogu se koristiti:
- signalni kabeli
- telefonski kabeli
- VF kanali
- radio kanali
- optički vodovi
- GSM i satelitska mreža
Signalni kabeli koriste se za direktna mjerenja i u pravilu se ne koriste višestruko.
Telefonski kabeli redovno se koriste višestruko. Broj parica u jednom kabelu
može biti vrlo velik. Presjek vodiča je ispod 1 mm2, a vodič je u pravilu iz bakra.
VF kanali se sastoje od faznog vodiča energetskog voda, a kao drugi vodič služi
zemlja. Na oba kraja nalaze se spojni elementi preko kojih se u vodič
energetskog voda dovodi signal visoke frekvencije i usmjerava u vod odnosno
filtrira iz voda. Po jednom takvom prijenosnom putu može se koristiti 18 kanala
širine 2,5 kHz.
Radio kanali se sastoje u pravilu iz usmjerenih UKV veza. Kapacitet je vrlo velik.
Optički vodovi u pravilu se sastoje od tankih staklenih cjevčica sa reflektirajućom
unutarnjom stjenkom kroz koje se prenosi svjetlosni signal tj. svjetlosni impulsi.
Koriste se za prijenos velikih količina informacija na veće udaljenosti, ali i na
kraće udaljenosti ako se želi imati uređaje neosjetljive na elektromagnetske
smetnje što može biti slučaj u energetskim postrojenjima.
GSM i satelitska mreža zahvaljujući odličnoj pokrivenosti signalom i stabilnošćusve više se koriste za prijenos informacija. Naročito se primjenjuju za potrebe
komunikacije sa električnim brojilima značajnijih potrošača.
1.5.5. Tipovi mogućih veza sa osnovnim prednostima i nedostacima
1.5.5.1. Žičana (Cu), vlasništvo HEP-a
Vrlo pouzdana veza, ali je, zbog raspršenosti trafostanica, primjenjiva samo
namjestima gdje telekomunikacijski kabel prolazi u blizini SN trafostanica.
Telefonski kabeli redovno se korste višestruko. Broj parica u jednom kabelumože biti vrlo velik. Presjek vodiča je ispod 1 mm2, a vodič je u pravilu iz
bakra. Eksploatacijski troškovi za ovaj tip veze su najmanji.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
16/19
Upravljanje u EES-u 16
1.5.5.2. Žičana (Cu), iznajmljena od Telekom operatera
Također pouzdana veza, ali u slučajevima kvara ne postoji veći utjecaj na
brzinu popravljanja. Kako je telefonska mreža u gradskim sredinama dobro
razgranata vjerojatno nije problem za dobivanje priključka na gotovo svim
željenim lokacijama. U prigradskim naseljima i za stupne rastavljače
vjerojatnost dobivanja priključka je manja. Mogući nedostatak: visoka cijena
najma.
1.5.5.3. Komutirana veza (HT)
Ovaj tip veze je jeftiniji od prethodnog i ima prednost što se u trafostanici
istovremeno nalazi i telefon. Veza je pouzdana, ali u incidentnim situacijama
neupotrebljiva (zagušenost?). Komunikacijski dio opreme mora biti
opremljen "dial up" modemima.
1.5.5.4. Optička, vlasništvo HEP-a
Veza s najvećim kapacitetom, najvećim brzinama prijenosa i najvećim
dometom. Veza je najotpornija na sva ometanja i prisluškivanja, a posebno
treba istaknuti otpornost veze na visokonaponske utjecaje.
1.5.5.5. Optička, iznajmljena od Telekom operatera
Cijene zakupa mogu biti visoke i samim time neprihvatljive. Tehnički
parametri kao i u prethodnom slučaju.
1.5.5.6. Bežična, privatna mreža, u postojećem govornom sustavu
korištenje postojećeg sustava veza i postojeće infrastrukture odašiljača,
repetitora, dozvola itd. čini ovaj sustav jeftinijim od isključivo podatkovnog.
Na žalost, sustav je manje efikasan, jer postoji trajni sukob govornih i
podatkovnih veza. Uz standardne smetnje u bežičnim komunikacijama
pojavljuju se i dodatna uzajamna ometanja i to su intezivnija što je situacija
incidentnija.
1.5.5.7. Bežična, privatna mreža, samo za prijenos podataka
Dosta komplicirana administrativna priprema - idejni projekt sustava,odobrenje Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, izvedbeni projekt i na
kraju samo izvođenje. Ponekad je potrebno imati i poneku "repetitorsku"
lokaciju. U slučaju da se uspješno riješe svi navedeni koraci karakteristike
sustava opravdavaju uloženo. Izgradnja sustava je relativno jednostavna,
etapna i pruža velike mogućnosti.
Postoji mogućnost korištenja tzv. nelicenciranih radijskih veza odnosno
frekvencijsko područ je od 2,4 GHz. MOguća je "gužva" u eteru. Zbog vrlo
visoke frekvencije potrebna je apsolutna optička vidljivost prijemne iodašiljačke antene.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
17/19
Upravljanje u EES-u 17
1.5.5.8. Mobitel (GSM/GPRS)
Vrlo jednostavna priprema: sklapanje ugovora s koncesionarom i kupovina
uređaja. Sustav je na žalost nekad nepouzdan i u incidentnim situacijama
neupotrebljiv. Može biti vrlo povoljan (u VPN-u besplatan, samo pretplata).
1.5.5.9. Javni trunking
Povoljniji od javnih bežičnih sustava posebno glede posebnih funkcija -
mogućnost urgentnih veza , grupnih poziva i mogućnost korištenja
uređaja/sustava i za govorne veze. Prihvatljive cijene. Perfomanse sustava
su standardne za bežični tip komunikacija. Potencijalno je nepouzdan
sustav jer koncesionar može izgubiti koncesiji i/ili propasti.
1.5.5.10. Najskuplji u eksploataciji, u samom izvođenju - negdje između javnih
bežičnih sustava i privatne mreže. Za rad je također dovoljno nabaviti samo
uređaj, ali je neophodno osigurati apsolutnu vidljivost satelita (smještaj
antene na krovu!). Potencijalno interesantan tip veze za lokacije koje nisu
pokrivene nekim drugim sustavom veza (npr. na trasi dalekovoda izvan
zone GSM-a i dosega privatnih sustava i sl.).
1.5.5.11. DLC (Distribution Line Carrier) - komunikacija energetskim vodovima
Prijenos podataka preko ekrana SN i NN kabelske mreže, po energetskim
(faznim) vodičima SN i NN zračne ili kabelske mreže i po zaštitnom užetu
SN (VN) dalekovodne mreže (moguća je kombinacija navedenih tipova).
Prijenos je najsporiji, ali u potpunosti zadovoljava postavljenu zadaću.
Osnovna mana je što u slučaju prekida kabela/pada stupa najvjerojatnije
ispada i komunikacija sa svim upravljanim objektima iza kvara, dakle
onemogućeno je upravljanje upravo kada je najpotrebnije. Kao prednost
treba navesti da sustav pored funkcije upravljanja omogućava i funkcije
daljinskog očitavanja brojila, tarifiranje i upravljanje potrošnjom.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
18/19
Upravljanje u EES-u 18
1.6. Tipično rješenje daljinskog mjerenja, signalizacije i upravljanja u
elektroenergetskim postrojenjima
Između postrojenja i upravljačkog mjesta, koje je proizvoljno udaljeno postoji kanal
(dvosmjerni) za prijenos binarnih signala u oba smjera. Iz postrojenja se prenose
binarni signali koji se pridodaju stanju raznih uređaja u postrojenju. Tako se uklopno
stanje prekidača može predstaviti jednim binarnim signalom s tim da vrijednost
binarnog signala 1 znači da je prekidač uključen, a vrijednost 0 da je isključen. Radi
sigurnosti ipak se uklopnom stanju jednog uklopnog aparata pridodaju dva binarna
signala tako da vrijednost 1 znači da je uklopni aparat uključen, a vrijednost drugog
binarnog signala 1 znači da je taj aparat isključen. Kada su oba signala 1 ili 0 onda je
to indikacija da je došlo do pogreške odnosno smetnje. Na isti, ili sličan način
pridružit će se jedan ili dva binarna signala i drugim događajima u postrojenju kao
npr. proradi pojedine zaštite (nadstrujna, diferencijalna, Bucholz I. i II. stupanj itd.), ili
raznim stanjima u pomoćnim pogonima. Iznose mjerenja pojedinih veličina u
analogno – digitalnom pretvaraču pretvorit će se u niz binarnih signala po određenom
kodu.
Ako se iz postrojenja pošalje niz impulsa (poruka, telegram) i ako se ti impulsi slože
po utvrđenom redoslijedu, onda će se ti impulsi na prijemnom mjestu moći dešifrirati i
dobit će se potpuna obavijest o stanju u postrojenju u tom trenutku. Ukoliko se takve
poruke šalju uzastopno u određenim, dovoljno kratkim intervalima onda će se u
upravljačkom centru neprekidno raspolagati potrebnim podacima o postrojenju.
Tipični takav telegram prikazan je na dnu slike 10.
Kod prijenosa naredbi (komandi) iz upravljačkog centra (isključivo po želji
upravljačkog osoblja) bitno je da se te naredbe prenesu sa velikom sigurnošću
odnosno da se isključi pojava greške. Radi sigurnosti primljena poruka se u
postrojenju memorira i vrati u primljenom obliku u upravljački centar gdje se usporedi
sa odaslanom porukom. Razlika u porukama je znak pojave pogreške pa se u tomslučaju u postrojenje šalje naredba „ne izvršiti“. Ukoliko su obje poruke istovjetne
šalje se naredba „izvršiti“ i tek se tada u postrojenju izvršava prethodno primljena
poruka. Na slici 10. dan je primjer daljinskog upravljanja postrojenjem, a na slici 11.
slika takvog postrojenja na ekranu dispečerskog centra.
8/17/2019 2013 Upravljanje 1
19/19
-W1
-W2
-Q9-Q8
-Q0
DV 1
-Q2 -Q1
-Q9-Q8
-Q0
DV 2
-Q2
-Q9-Q8
-Q0
DV 3
-Q2
DV n
-Q1 -Q1
Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk IsUk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk IsQ1 Q0Q8Q9Q2 Q1 Q0Q8Q9Q2 Q1 Q0Q2
I >I Bu1 Bu2 °C
DV 1 DV 2SPOJNOPOLJE
ZAŠTITA
-Q1-Q2
-Q0
SPOJNOPOLJE
Slika 10. Jednopolna shema i sastav poruke o uklopnom stanju i signalizaciji
pojedinih elemenata
Slika 11. Slika na dispečerskom ekranu – prethodni primjer