29/$â7(1, *2632'$56., 68%-(.7, SMJERNICE -...

EUROPSKA KOMISIJAGLAVNA UPRAVAOPOREZIVANJE I CARINSKA UNIJA

Upravljanje rizicima i sigurnost

Bruxelles, 11. ožujka 2016. TAXUD/B2/047/2011 –Rev.6

SMJERNICE

Odobrio CZZ-GEN (pododjel za AEO-ove) 11. ožujka 2016.

2

3

Sadržaj

KRATICE ............................................................................................................................ 6

CIJE .......................................................................................... 8

Odjeljak I. – Uvod ....................................................................................................... 9

1.I.1. AEO – Carinska pojednostavnjenja (AEOC) ......................................... 10

1.I.2. AEO – Sigurnost i zaštita (AEOS) ......................................................... 11

1.I.3. AEO – Carinska pojednostavnjenja / Sigurnost i zaštita (AEOC/AEOS) .................................................................................. 11

1.I.4. Priprema prije podnošenja zahtjeva: ...................................................... 12

Odjeljak II. – Tko može postati AEO? ...................................................................... 15

1.II.1. Tko je „gospodarski subjekt”? .............................................................. 15

1.II.2. Tko je gospodarski subjekt „s poslovnim nastanom u Uniji”? ............. 15

carinom”? .......................................................................................... 16

.............................................. 17

Odjeljak III. – Pogodnosti za AEO-ove .................................................................... 19

1.III.1. Lakši pristup carinskim pojednostavnjenjima ..................................... 20

1.III.2. Prethodna obavijest ............................................................................. 21

............................................ 22

1.III.4. Davanje prednosti pošiljkama odabranima za provjeru ...................... 24

1.III.5. Izbor mjesta provjere ........................................................................... 25

1.III.6. Neizravne pogodnosti .......................................................................... 25

Odjeljak IV. – .................. 27

Odjeljak V. – Uzajamno priznavanje ........................................................................ 29

Odjeljak VI. – Logotip AEO-a .................................................................................. 30

DIO 2. KRITERIJI ZA STJECANJE STATUSA AEO-A .............................................. 31

Odjeljak I. –

aktivnosti podnositelja zahtjeva ...................................................................... 31

................................................................................................. 31

2.I.2. Povrede zanemarive važnosti ................................................................. 32

2.I.3. Ponovljene povrede ................................................................................ 33

2.I.4. Teške povrede ........................................................................................ 34

Odjeljak II. – je potrebno, .. 35

................................................................................................ 35

transportnim evidencijama ................................................................ 36

4

Odjeljak III. – Dokazana financijska solventnost ..................................................... 40

2.III.1. .............................................................................................. 40

2.III.2. Izvori podataka .................................................................................... 41

2.III.3. Financiranje zajmom druge osobe ili financijske institucije ............... 45

iz grupe) ........ 45

2.III.5. Podnositelji zahtjeva koji imaju poslovni nastan u EU-u manje od tri godine............................................................................................ 46

Odjeljak IV. – su izravno povezani s djelatnostima koje se obavljaju .................................... 46

.............................................................................................. 46

2.IV.2. ............................................................................... 47

............................................................................ 51

Odjeljak V. – ......................................... 52

o ............................................................................................... 52

2.V.2. Sigurnost zgrade ................................................................................... 54

2.V. ........................................................... 55

2.V.4. Sigurnost tereta ..................................................................................... 56

2.V.5. Sigurnost poslovnog partnera ............................................................... 57

2.V.6. Sigurnost zaposlenika ........................................................................... 60

2.V.7. Vanjski pružatelji usluga ...................................................................... 62

2.V.8. Programi podizanja svijesti o sigurnosti............................................... 63

2.V.9. Imenovana osoba za kontakt ................................................................ 64

DIO 3. POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA I POSTUPAK ODOBRAVANJA .. 65

Odjeljak I. –status AEO-a.................................................................................................... 66

3.I.1. ................................................................................................ 66

3.I.2. Dostupnost dokumentacije povezane s carinom .................................... 66

............................................ 67

Odjeljak II. – ...................................................... 69

Odjeljak III. – Analiza rizika i postupak revizije ...................................................... 70

3.III.1. Prikupljanje i analiza informacija ........................................................ 71

...................................................................... 72

3.III.3. Posebne gospodarske djelatnosti ......................................................... 72

...................... 77

/ sustavom/postupcima ........................................................................ 84

3.III.6. Rizik i analiza rizika ............................................................................ 84

jena na riziku ............................. 88

Odjeljak IV. – Odluka o dodjeli statusa .................................................................... 90

..................... 90

3.IV.2. Donošenje odluke ................................................................................ 91

................................................. 92

5

3.IV.4. Žalbe .................................................................................................... 93

3.IV.5. Rokovi ................................................................................................. 94

DIO 4. RAZMJENA INFORMACDRUGIM DRŽAVNIM TIJELIMA ......................................................................... 95

Odjeljak 1. – .............................. 95

........................................................................ 95

4.I.2. Postupak konzultacija ............................................................................ 96

4.I.3. Sredstva komunikacije ........................................................................... 97

Odjeljak II. –tijelima ............................................................................................................. 98

DIO 5. UPRAVLJANJE ODOBRENJEM ..................................................................... 100

Odjeljak I. – .............................................................................................. 100

............................................................................................... 100

5.I.2. Odobrenje statusa AEO-nastana ............................................................................................. 104

Odjeljak II. – Ponovna procjena .............................................................................. 104

5.II.1. Ponovna procjena nakon promjena u zakonodavstvu EU-a ............... 105

informacija koje je dostavio korisnik odluke ili druga tijela ........... 105

Odjeljak III – Izmjene odluke ................................................................................. 106

Odjeljak IV. – Suspenzija........................................................................................ 106

Odjeljak V. – Opoziv .............................................................................................. 108

DIO 6. UZAJAMNO PRIZNAVANJE .......................................................................... 109

Odjeljak I. – Sporazumi o uzajamnom priznavanju koje je sklopio EU ................. 109

Odjeljak II. – Koraci postupka prema uzajamnom priznavanju .............................. 109

Odjeljak III. – -a ................... 110

Odjeljak IV. – Pogodnosti MRA-programa za AEO-ove (i obrnuto) ................................................................. 110

Odjeljak V. – Provedba MRA-ova – Kako ostvariti pogodnosti na temelju MRA-ova? ............................................................................................................... 111

Odjeljak VI. – Jednostrana suspenzija pogodnosti.................................................. 112

Odjeljak VII. – Preporuke za provedbu revizije AEO--a ........................................................................................ 112

DIO 7. PRILOZI ............................................................................................................ 114

6

Kratice

AEO Ovlašteni gospodarski subjekt (eng. ) AEOC AEO – Carinska pojednostavnjenja (eng. ) AEOS AEO – Sigurnost i zaštita (eng. ) AC Provjereni pošiljatelj eng.CZZ Carinski zakonik Zajednice (eng. )1

UPCZU Uredba za provedbu Carinskog zakonika (eng. )2

EZ Europska zajednica EORI Registracija i identifikacija gospodarskih subjekata – (eng. ) EOS Sustav gospodarskih subjekata (eng. )ERP ) EU Europska unija ICA Carinsko tijelo koje izdaje potvrdu (eng. )ICAO (eng. ) ISO (eng. )ISO/PAS (eng. IMO (eng. )KC Poznati pošiljatelj (eng. )LSE )MRA Sporazum o uzajamnom priznavanju (eng. )

-aSL Službeni listOTIF ) PBE Trajni poslovni nastan (eng ) RA Regulirani agent (eng. ) RBA Revizija temeljena na riziku (eng. )MSP SAQ Upitnik za samoocjenu (eng. ) TAPA Udruženje za zaštitu dobara u prijevozu (eng. ) TAXUD Glavna uprava za oporezivanje i carinsku unijuUNECE Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (eng. )

1 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice

2 Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2.(EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice

7

UPU Svjetska poštanska unija (eng. ) CZU Carinski zakonik Unije3

DUCZU Delegirani akt Carinskog zakonika Unije4

PUCZU Provedbeni akt Carinskog zakonika Unije5

WCO Svjetska carinska organizacija (eng. ) WCO SAFE Okvir normi Svjetske carinske organizacije za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine (eng.

)

3 Uredba (EU) br. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije

4 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013

Unije

5 Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24.

zakonika Unije

8

DIO 1.

Koncept AEO-

koji dobrovoljno ispunjavaju ši

i AEO-a uvijek trebao temeljiti na

AEO-vstvom. Carinska bi tijela trebala pružati potporu

kako bi se to ostvarilo.

EU je svoj koncept AEO-2008. pravnu osnovu za njega izmjenama u pogledu sigurnosti Carinskog zakonika Zajednice

pojednostavnjenja (AEOC), sigurnost i zaštitu (AEOS) ili kombinaciju navedenih.

-a u radu carinskih tijela i gospodarskih subjekata te-ovima u državama

glavna sredstva koja se upotrebljavaju tijekom postupka podnošenja zahtjeva za status AEO-a

Najnovija verzija Smjernica o AEO-ovima objavljuje se na -mjestu Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju. http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/policy_issues/customs_security/aeo/index_en.htm.

Kako se koristiti ovim Smjernicama?

U dijelu 1. Smjernica pružaju se o programu EU-a za AEO-pogodnosti koje donosi taj status i uzajamno priznavanje. U dijelu 2. Smjernica opisuju se kriteriji za stjecanje statusa AEO-a sigurnosnih zahtjeva i sigurnosti lanca opskrbe. U dijelu 3. Smjernica govori se o cjelokupnom postupku donošenja odluka u pogledu carinskih tijela i gospodarskih subjekata.U dijelu 4.

. U dijelu 5. Smjernica sadržani su svi vidovi povezani s statusomU dijelu 6. Smjernica govori se o uzajamnom priznavanju programa za AEO-ove.U dijelu 7. Smjernica nalaze se svi prilozi.

9

Prilog 1. sadržava Upitnik za samoocjenu (SAQ) i njegova pojašnjenja. 26. Delegiranog akta Carinskog zakonika Unije (DUCZU), kako bi podnio zahtjev za status AEO-a, podnositelj zahtjeva dostavlja Upitnik za samoocjenu koji mu na raspolaganje daju carinska tijela zajedno sa zahtjevom.

Prilog 2. sadržava dokument „Prijtijelima i gospodarskim subjektima. Njegov je cilj olakšati reviziju i provjeru kako bi se

-a usporedbom informacija navedenih u Upitniku za s

Prilog 3. sadržava primjer obrasca izjave o sigurnosti.

Prilog 4. sadržava popis primjera informacija koje je potrebno dostaviti carinskim tijelima u 23. stavkom 2. Carinskog zakonika Unije (CZU).

Odjeljak I. – Uvod

Status AEO-a

5. stavka 5. CZU-a koji se smatra

pogodnosti diljem EU-a.

Program za AEO-vidi dio 3. odjeljak ) bez obzira na

Gospodarski subjekti nemaju zakonsku obvezu postati AEO-ovi; to je stvar izbora gospodarskog subjekta ovisno o njegovoj konkretnoj situaciji. Jednako tako, AEO-ovi nisu zakonski obvezni zahtijevati od svojih poslovnih partnera stjecanje statusa AEO-a.

38. CZU-a, status ovlaštenoga gospodarskog subjekta sastoji se od O za carinsko pojednostavnjenje (AEOC) i AEO za sigurnost i

39. CZU-a status AEO-a može se dodijeliti svakom gospodarskom

-nepostojanje teških kaznenih djela povezanih s gospodarskom aktivnosti podnositelja zahtjeva,

- dokazana visoka razina kontrole vlastitih djelovanja i protoka robe kroz sustav

- dokazana financijska solventnost,

te ovisno o vrsti statusa AEO-a:

-izravno povezane s aktivnostima koje se obavljaju (AEOC),

- tite (AEOS).

10

Status AEO- 38. stavak 4. CZU-a).

1.I.1. AEO – Carinska pojednostavnjenja (AEOC)

Odobrenje statusa AEO-a u obliku AEOC-

Kriteriji za dodjelu statusa AEOC-- nepostojanje ikakve teške povrede ili ponovljene povrede carinskog zakonodavstva i

gospodarskom aktivnosti podnositelja zahtjeva,- dokaze podnositelja zahtjeva o visokoj razini kontrole vlastitih djelovanja i protoka

- financijska solventnost koja se smatra dokazanom kada podnositelj ima dobro

povezane s aktivnostima koje se obavljaju.

dobivanje statusa AEOC-211. stavkom 3.

(b) CZU-a, kriteriji za odobrenje posebnih postupaka uzimaju se u obzir tijekom postupka podnošenja zahtjeva za status AEO-a. Nadalje, za dodatna pojednostavnjenja ili odobrenja status AEOC-pojednostavnje

182. CZU-a.

AEOC ima pravo na: -

statusa AEOC-a ako su ispunjeni zahtjevi povezani s posebnom vrstom pojednostavnjenja navedenom u carinskom zakonodavstvu,

- povlaštenije postupanje u odnosu na druge gospodarske subjekte u pogledu carinskih ovjera

povezanih s mjerama sigurnosti i zaštite, -- prednost ako je odabran za provjeru, -

Vidi i dio 1. odjeljak III. „Pogodnosti za AEO-ove”.

Za tu vrstu odobrenja statusa AEO-standarda sigurnosti i zaštite. Stoga korisnici odobrenja statusa AEOC-a nemaju pravo ni na kakve pogodnosti za AEO-

11

Status AEO-a u obliku AEOC-uzajamnom priznavanju (MRA-

1.I.2. AEO – Sigurnost i zaštita (AEOS)

Status AEOS-a phtjeli ostvariti korist od posebnih olakšica u pogledu carinskih provjera koje se odnose na

Kriteriji za dodjelu statusa AEOS-

-

nepostojanje teških kaznenih djela povezanih s gospodarskom aktivnosti podnositelja zahtjeva,

- dokazanu visoku razinu kontrole vlastitih djelovanja i protoka robe kroz sustav

-a, za AEOS nije g se u evidenciji razlikuje roba Unije od

robe koja nije roba Unije, - dokazanu financijsku solventnost, i -

AEOS ima pravo na:- olakšice u pogledu deklaracija prije otpreme,- povlaštenije postupanje u odnosu na druge gospodarske subjekte u pogledu carinskih

-- prednost ako je odabran za provjeru, - ahtijevanja posebnog mjesta za takvu provjeru.

relevantnih državnih tijela i njegovih poslovnih partnera. AEOS se uzima u obzir u okviru MRA-

Vidi i dio 1. odjeljak III. „Pogodnosti za AEO-ove”.

1.I.3. AEO – Carinska pojednostavnjenja / Sigurnost i zaštita (AEOC/AEOS)

Objema vrstama odobrenja, AEOC-om i AEOS-om, može se koristiti istodobno. U tom -a i AEOS-a te uživa

pogodnosti koje se odnose na oba statusa.

33. Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije (PUCZU) navodi se da „ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete i za izdavanje odobrenja za AEOC i za izdavanje odobrenja za AEOS, carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke izdaje kombinirano odobrenje”.

12

U svrhu upravljanja odobrenjima za AEOC i AEOS kojima se gospodarski subjekt koristi 16. stavkom 1. CZU-a

-oznake zemlje koju slijede slova „AEOF” i nacionalni broj odobrenja).

Tablica u nastavku sažeto prikazuje uvjete i kriterije za stjecanje statusa AEO-a.

1.I.4. Priprema prije podnošenja zahtjeva:

Priprema zahtjeva za status AEO-a, kao i njegovo odobrenje te održavanje AEO-a, vremenski

-a za koji je podnesen zahtjev te poslovnim

-a kako bi osiguralo da se rizici povezani s njegovim carinskim aktivnostima mo

uporaba Upitnika za samoocjenu.

Upitnik za samoocjenu pomaže pri strukturiranju pripreme gospodarskog subjekta,

nužnog opsega pripreme.

ahtjeva / AEO-a,

Conditions and criteria AEOC AEOS Reference

UCC/UCC IA

Guidelines

Part

Economic Operator X XArt. 5 (5) UCC

1.II.1

Established in the Customs

Territory of the UnionX X

Art. 5 (31) UCC1.II.2

Compliance X XArt. 39 a) UCC

Art. 24 UCC IA2.I

Appropriate Record Keeping X XArt. 39 b) UCC

Art. 25 UCC IA2.II

Financial Solvency X XArt. 39 c) UCC

Art. 26 UCC IA2.III

Practical Standards of

Competence and Professional

Qualification

XArt. 39 d) UCC

Art. 27 UCC IA2.IV

Security & Safety XArt. 39 e) UCC

Art. 28 UCC IA2.V

Uvjeti i kriterijiUCC / UCC IA

Smjernice

dio

Gospodarski subjekt

Financijska solventnost

Sigurnost i zaštita

Poslovni nastan na carinskom

kvalifikacije

UCC-a

UCC-a

UCC-a

UCC IA-a

UCC-a

UCC IA-a

UCC-a

UCC IA-a

UCC-a

UCC IA-a

UCC-a

UCC IA-a

Ovlašteni gospodarski subjekt (AEO)

13

nesporazumi s obje strane te osigurati pružanje potpore ako se pojave neka pitanja.

stupanje u kontakt s carinskim tijelom koje izdaje potvrdu,

imenovanje nadležne osobe za kontakt zadužene za podnošenje zahtjeva,

temeljito ispunjavanje Upitnika za samoocjenu i osiguravanje da su sve relevantne osobe / Upitnika za samoocjenu.

Nadalje, potrebno je osigurati da rukovodstvo društva podupire podnošenje zahtjeva za status AEO-a.

14

Dijagram u nastavku pruža pregled postupka pripreme:

Vidi i dio 3. o postupku podnošenja zahtjeva i odobravanja.

15

Odjeljak II. – Tko može postati AEO?

38. stavkom 1. CZU-a propisano je da se gospodarski subjekt koji ima poslovni 39. CZU-a može

prijaviti za status AEO-a.

Tim se osnovnim zahtjevom podrazumijeva ispunjavanje dvaju uvjeta: podnositelj zahtjeva mora biti gospodarski subjekt i njegov se poslovni nastan mora nalaziti na carinskom

1.II.1. Tko je „gospodarski subjekt”?

5. stavku 5. CZU-a osoba koja je tijekom ”.

Zakonska definicija „gospodarskog subjekta” opet podrazumijeva dva glavna uvjeta. Podnositelj zahtjeva mora biticarinskim zakonodavstvom.

5. stavku 4. CZU--- pravna osoba, - i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno

pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji.

osobom, pravnom osobom ili udruženjem osoba kojem je priznata sposobnost za obavljanje pravnih radnji, ali koje nema status pravne osobe.

podružnica.

osoba registrirano u lokalnom registru društava u skl

društvo želi dobiti status AEO-zahtjeve moraju podnijeti sva druš -a.

S druge strane, „podružnica” je ured / poslovni prostor /

AEO-podružnice unutar EU-

3. odjeljak -a”.

1.II.2. Tko je gospodarski subjekt „s poslovnim nastanom u Uniji”?

5. stavku 31. CZU-ako:

16

-

-

5. stavku 32. CZU-a

.

e. Kao posljedica toga neke se

lanice), a neki se trajni

-a mora procijeniti kojoj skupini pripada svaki od njegovih trajn

5. stavka 4. CZU-a, one moraju zasebno podnijeti zahtjev za status AEO-

htjev za status AEO-koje se smatra osobom prema zakonodavstvu EU-a podnosi jedinstveni zahtjev koji ih sve

za koje gospodarski subjekt podnese zahtjev. Na primjer, carinsko tijelo gospodarski subjekt ne može smatrati pravnom osobom ako podnosi, na primjer, zahtjev za broj EORI niti ga može smatrati samo podružnicom ako podnosi zahtjev za status AEO-a ako pri tome upotrebljava jednako zakonodavstvo.

i je li njegova gospodarska aktivnost „obuhZahtjevi za status AEO-a mogu se prihvatiti samo ako ih podnese gospodarski subjekt koji je

temelju te definicije postoje brojne situacije u kojima gospodarski subjekt ne može podnijeti zahtjev za status AEO-

– - -u distribuira samo robu

– prijevoznik koji prevozi samo robu u slobodnom prometu koja nije ni u kakvom drugom

17

– -a i upotrebljava sirovine koje

– konzultant koji samo savjetuje / pruža mišljenje o carinskim pitanjima.

proizvodi robu namijenjenu izvozu može podnijeti zahtjev za status AEO-formalnosti obavlja druga osoba. Koncept AEO – Sigurnost i zaštita blisko je povezan s upravljanjem lancem opskrbe. Gospodarski subjekti koji rukuju robom koja podliježe carinskom nadzoru ili rukuju podatcima povezanima s carinom u pogledu te robe mogu podnijeti zahtjev za status AEOS-a.

1.II.4.

zaseban prepoznatljiv subjekt. To je niz

gospodarski subjekti poznat

postupak/pošiljku. S operativnog stajališta bolje je govoriti o „lancima opskrbe” umjesto o „lancu o

ispunjavati više od jedne obveze povezane s tim ulogama (npr. otpremnik može djelovati kao carinski zastupnik). Kad podnosi zahtjev za status AEO-a, podnositelj zahtjeva mora osigurati da su u zahtjevu navedene aktivnosti povezane s carinom za sve obveze u okviru

Racarinske perspektive, koji mogu podnijeti zahtjev za status AEO-

subjekt koji tijekom svojeg poslovanja proizvodi robu namijenjenu izvozu.

–– osiguranje sigurn– osiguranje pravilne primjene carinskih propisa s obzirom na podrijetlo robe.

b) izvoznik Za potrebe AEO- 1. stavkom 19. DUCZU-

- osoba s poslovnim nastanom

18

-

- preuzimanje odgovornosti za ispravnost izvozne deklaracije i njezino pravodobno podnošenje ako izvoznu deklaraciju podnosi izvoznik,

- preuzimanje odgovornosti za podnošenje izvozne deklaracije s propisanim zahtjevima u pogledu podataka,

-

carine,-

zastupniku.

c) otpremnik noj trgovini u ime izvoznika, uvoznika ili

ovjeru i pripremu dokumentacije radi ispunjenja carinskih zahtjeva.

- primjena pravila o prijevoznim formalnostima,- evoza robe, -

zakonodavstvom.

d) posjednici skladišta i ostali upravitelji skladišnih prostora Posjednik skladišta je osoba ovlaštena za upravljanje carinskim skladištem ili osoba kojaupravlja prostorom za privremeni smještaj ili prostorima u slobodnoj zoni.

biti:-

vrijeme boravka u carinskom skladištu ili u privremenom smještaju pod carinskim nadzorom te da su ispunjene druge obveze koje proizlaze iz skladištenja robe

- poštovanje posebnih uvjeta navedenih u odobrenju za boravak u carinskom skladištu ili prostoru za privremeni smještaj,

--

neovlaštenog rukovanja robom.

e) carinski zastupnik/predstavnikCarinski je zastupnik, kako je navedeno u ovim Smjernicama, osoba koja obavlja carinske

18. CZU-a. Carinski zastupnikcarinom (npr. uvoznik ili izvoznik). Carinski zastupnik može djelovati u ime te osobe (izravno zastupanje) ili u vlastito ime (neizravno zastupanje).Obveza carinskog zastupnika u biti:

19

- primjena potrebnih odredbi u skladu s carinskim propisima svojstvenima za taj tip zastupanja za stavljanje robe u carinski postupak,

- deklaracije i njezina pravodobnog podnošenja.

f) prijevoznik

i izdala npr. teretnicu ili zrakoplovni tovarni list za stvarni prijevoz robe. Konkretna je definici 5. stavku 40. CZU-a.

-pristup robi i neovlašteno rukovanje prijevoznim

sredstvom i robom koja se prevozi, - osiguranje pravodobne prijevozne dokumentacije u skladu sa zakonom, - primjena potrebnih pravnih formalnosti u skladu s carinskim zakonom, - primjena, po potrebi, pravila o sk

g) uvoznik

za AEO-ove, definiciju stvarnog uvoznika trebalo bi razmotriti iz šire perspektive (osoba koja sastavlja uvoznu deklaraciju nije nužno uvijek osoba koja stavlja robu na tržište).

- preuzimanje odgovornosti u svojem poslovanju s carinskim tijelima za stavljanje robe podnesene carini u carinski dopušteno postupanje ili uporabu,

- preuzimanje odgovornosti za ispravnost deklaracije i njezino pravodobno podnošenje, -

odgovornosti za pra- primjena potrebnih pravnih formalnosti u skladu s carinskim propisima bitnima za

uvoz robe, --

pristup robi i neovlašteno rukovanje robom.

h) ostali

Odjeljak III. – Pogodnosti za AEO-ove

Odobrenje statusa AEO-a izdaje se podnositelju zahtjeva nakon temeljite revizije njegova poslovanja, a ne njegovim poslovnim partnerima. Dodijeljeni status AEO-a odnosi se na sam gospodarski subjekt i vrijedi za njegove poslovne djelatnosti, a on jedini ima pravo na

-ova koje se mogu izdati

Status AEO- 38. stavkom 4. CZU-a pa prema tome korisnik odobrenja statusa AEO-a ima iste pogodnosti u svim

20

Pogodnosti za AEO-ove sastavan su dio zakonodavstva EU- -ova.

U nastavku je kratki pregled pogodnosti za AEO-ove, ovisno o vrsti odobrenja.

trebao osigurati prijavu svojeg EORI broja carini.

1.III.1. Lakši pristup carinskim pojednostavnjenjima

dobrenja statusa AEOC-a.

Carinskim zakonodavstvom EU-AEO-a:

a) status AEO-a potreban je radi pristupa pojednostavnjenju/odobrenju, b)

za stjecanje statusa AEO-a, c)

kriterijima za stjecanje statusa AEO-a.

38. stavkom 5. CZU-pojednostavnjenje, a korisnik je odobrenja statusa AEOC-a, carinska tijela ne preispituju one

-im

pojednostavnjenjem.

CZU-a i njegovim provedbenim odredbama povezanima s konkretnim pojednostavnjenjem. U nastavku je naveden popis predmetnih pojednostavnjenja.

-a potreban radi pristupa pojednostavnjenju/odobrenju: -

95. stavak 3. CZU-a, - centralizirano carinjenje (ako je potrebno 179. stavak 2. CZU-a,- 182.

stavak 3. CZU-a,- 185. CZU- 151. DUCZU-a.

ednostavnjenje/odobrenje - 38. stavka 5. CZU-a):

- 18. stavak 3. CZU-a.

- odobrenje za 71. DUCZU-a.

-95. stavak 3.

CZU-a.- 96.

stavak 2. CZU-a.

21

- 115. DUCZU-a.

- anak 120. DUCZU-a,- 128. DUCZU-a, - 155. DUCZU-a, - 145. DUCZU-a,- odobrenje za unos u evidenciju deklara 150 DUCZU-a,- 187. DUCZU-a, - 191. DUCZU-a,

istovjetnima kriterijima za stjecanje statusa AEO-a:- 148. stavak (b) i

stavak -a.- 211. stavak 214. stavak 2. i

223. stavak 2. drugi podstavak CZU-a.

Potrebno je napomenuti da je status AEO-a uveden u carinsko zakonodavstvo EU-a nakon drugih pojednostavnjenja pa je stognjih prije dobivanja statusa AEO-a. Ipak je ova konkretna pogodnost i dalje jako važna AEO-ovima ili onima koji razmatraju podnošenje zahtjeva za status AEO-a, a još više carinskim tijelima. Pri planir -

-ove i carinska tijela, trebal

-stjecanje statusa AEO- -amora se osigurati/održavati tijekom cijelog postupka, što o

odobrenja/statusa, - provjera ispunjavanja bitnih kriterija za stjecanje statusa AEO-a prije dodjele statusa

AEO-a nije apstraktna i uvijek se obavlja u odnosu na konkretne poslovne djelatnosti gospodarskog subjekta. Stoga, kad je zahtjev za posebno odobrenje podnesen, carinska

nove elemente/zahtjeve.

Za dodatne pojedinosti vidi i Smjernice o pojednostavnjenim postupcima / Jedinstveno odobrenje pojednostavnjenih postupaka (TAXUD/1284/2005, Rev. 6.).

1.III.2. Prethodna obavijest

Ta pogodnost koja korisniku odobrenja statusa AEO-bolje planir

a) korisnike odobrenja statusa AEOC-a i AEOS-a:

38. stavkom 6. CZU- 24. stavkom 3. DUCZU-AEO podnosi deklaraciju za privremeni smještaj ili carinsku deklaraciju u skladu s

171. Zakonika, carinski ured nadležan za primanje te deklaracije za privremeni

22

smještaj ili te carinske deklaracije, ako

Ta se obavijest ne šalje ako bi mogla ugroziti provjere koje se provode ili rezultate tih provjera”. h tijela prema potrebi.

b) samo na korisnike odobrenja statusa AEOS-a:

24. stavku 2. DUCZU-

pod uvjetom

izrazito važna AEO-bolje planiranje poslovanja.

Ta se obavijest ne šalje ako bi mogla ugroziti provjere koje se provode ili rezultate tih

obaviješten.

tatusa AEOC-a i AEOS-a.

38. stavku 6. CZU- 24. stavku 1. DUCZU-a navodi se da se na AEO

pogledu carinskih provjera u skladu s vrstom izdanog o-

proizvoda itd.).

Istodobno postoje primjeri u kojima se status AEO-provjera.6

6 Uredba Komisije (EZ) br. 1276/2008 od 17. prosinca 2008. o nadzoru izvoza

pregleda.

23

jera na mjestu uvoza ili izvoza, a može se uzeti u obzir i za provjere nakon carinjenja.

da je status AEO-a uvijek povlašten, stupanj smanjenja može varirati ovisno o ulozi i obvezama AEO-

Potrebno je uzeti u obzir i da je ova pogodnost povezana s procjenom ukupnog rizika za . Prema tome, iako status AEO-a uvijek podrazumijeva povlaštenije

postupanje, drugi pokazatelji rizika, npr. zemlja podrijetla itd., mogu dovesti do potrebe za

-a odnose se na prijevoznika. -a, ima

izravno pravo na nižu ocjenu rizika jer su njegove sustave i postupke u pogledu sigurnosti

i primatelj korisnik odobrenja statusa AEOS-a, razina provjera može se dodatno smanjiti.

Osim toga, ako i deklarirani pošiljatelj ima odobrenje statusa AEO-a istovjetno onome koje je -u prema Sporazumu o uzajamnom

priznavanju (vidi dio 1., odjeljak V. i dio 6. ovih Smjernica o „Uzajamnom priznavanju”), carinska su tijela u EU-navedenih u ENS-su te sustave istovj To bi

ajevi u kojima se podaci potrebni za ENS podnose putem carinske

ulogu i obveze sudionika. Na primjer, otpremnik koji je korisnik odobrenja statusa AEO-aglavni je obveznik u carinskoj deklaraciji za provoz sa skupom podataka za ENS. U tom bi se

statusa AEOC-a ocjena rizika povezana s predmetnim carinskim postupkom može se

a provoza od otpremnog carinskog ureda do odredišnog carinskog ureda.

obveznik mora biti korisnik odobrenja statusa AEOS-a.

u pogledu podataka o ENS-u i postupaka prijave -

24

AEOS-a, dolazi do opsežnijeg smanjenja u pogledu provjera sigurnosti i zaštite.

– korisnik odobrenja statusa AEOC-a carinski je zastupnik, a klijent kojeg on zastupa nije AEO. Carinski zastupnik koji je AEO podnosi carinsku deklaraciju za slobodan promet:

carinskog zastupnika koji je AEO u zastupanje njegova klijenta. To ovisi o tipu zastupanja.

Odobravanje pogodnosti povezano je s pojmom „deklaranta”. Važno je napomenuti da u 5. stavkom 15. CZU-

deklaraciju, deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu u svoje ime ili

carinski zastupnik djeluje u ime uvoznika. Prema tome „korisnik odobrenja statusa AEO-a”(carinski zastupnik) i „deklarant” (uvoznik) nisu ista osoba.

carinskog zastupnika, njegov bi se status AEO-a trebalo uzeti u obzir u pozitivnom smislu. ost podataka koji se

(uvoznik koji nije AEO), a ne korisnik odobrenja statusa AEO-a.

djeluje u vlastito ime. On je 5. stavka 15. CZU-a provjerila su carinska tijela.

– korisnik odobrenja statusa AEOC-koji nije AEO. Uvoznik podnosi carinsku deklaraciju za slobodni promet:

poslovanje njegova klijenta s carinskim tijelima.

1.III.4. Davanje prednosti pošiljkama odabranima za provjeru

-a i AEOS-a.

24. stavku 4. prvom podstavku DUCZU-a navodi se da ako su pošiljke koje je

prioritet.

25

Ostvarenje te pogodnosti izravno je povezano s predmetnom vrstom prijevoza i infrastrukturom prostora u kojemu se provjere provode te ovisi o njima.

1.III.5. Izbor mjesta provjere

-a i AEOS-a.

24. stavkom 4. drugog podstavka DUCZU-AEO-a provjere mogu provoditi na mjestu koje nije mjesto na kojem se roba podnosi carini.

avljanje potrebnih provjera i ne ugrožavati rezultate provjera.

238. drugim podstavkom PUCZU-

i odredbi u obliku pogodnosti za AEO-zahtjeva carinska tijela u obzir mogu uzeti status.

AEO-

-a. Ako nema drugih okolnosti

odabrao AEO. To su situacije u kojima status AEO-a i znanje carinskih tijela mogu predstavljati prednost kakvu nemaju drugi gospodarski subjekti.

-automatska primjena tog pojednostavnjenja i stalno carinjenje robe u njegovim poslovnim prostorima. Premda je status AEOC-a potreban radi pristupa tom pojednostavnjenju, za to je odobrenje potrebno podnijeti zaseban zahtjev.

1.III.6. Neizravne pogodnosti

iskoristiti prednosti koje nisu izravno povezane s carinskim dijelom njegova poslovanja. Iako

-a.

Neki su primjeri neizravnih pogod

opskrbe u kojima sudjeluje. Status AEO- -a,

26

-ovima, status AEO-anovih poslovnih odnosa. Potrebno je napomenuti da

gospodarski subjekti mogu provjeriti popis AEO-ova koji su pristali na objavu svojih podataka na -mjestu TAXUD-a:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/eos/aeo_home.jsp?Lang=en

1.III.6.2. Bolji odnosi s carinskim tijelima i drugim državnim tijelima

Partnerstvo uspostavljeno tijekom postupka odobravanja i neprekidne suradnje pomaže pri

obje strane.

AEO bi tre

dati savjet AEO-

Status AEO-

statusa AEO-a ili sam status AEO-a.

Dio 4. odjeljak II. ovih Smjernica sadržava detaljne informacije o razmjeni informacija

1.III.6.3. Druge neizravne pogodnosti

Status AEO-a pomaže gospodarskim subjektima da detaljno analiziraju sve svoje povezane Aktivnosti svih predmetnih odjela

ocjenjuju tijekom pripreme zahtjeva za odobrenje statusa AEO-a.tim službama optimizirane kako bi se posti

transparentnost i vidljivost u lancu opskrbe.

razvoj normi, izbor

proaktivna tehnološka ulaganja i dobrovoljno pridržavanje sigurnosnih propisa. Neki primjeri neizravnih

–– manje zakašnjelih pošiljki,– bolje planiranje,– bolja služba za klijente,–– bolje upravljanje zalihama,– nost zaposlenika,––

27

– manje kriminala i vandalizma,–

Pogodnost AEOC AEOS

Lakši pristup carinskim pojednostavnjenjima

X 38. stavak 5.

CZU-a

isprava

– zaštitom

– povezanih s ostalim carinskim zakonodavstvom

X

X

24. stavak 1. CZU-a

38. stavak 6. CZU-a

X

24. stavak 2.CZU-a

38. stavak 6. CZU-a

za carinsku provjeru –

– povezanih s ostalim carinskim zakonodavstvom

X X

24. stavak 3. CZU-a

38. stavak 6. CZU-a

Prioritet ako je odabran za provjeru X X

24. stavak 4.CZU-a

38. stavak 6. CZU-a

mjesta za carinske provjereX X

24. stavak 4.CZU-a

38. stavak 6. CZU-a

Neizravne pogodnosti X X

državamaX

MRA-ovi 38. stavak 7.

CZU-a

Odjeljak IV. –

-ove kako bi se osigurala sigurnost

28

troškova za nadležna tijela i gospodarske subjekte.

EU-a.

Na razini EU-a

Strategija i akcijski plan EU-a za upravl

Osim toga, postoje brojne potvrde ili odobrili više kriterija za stjecanje statusa AEO-a ili sam status AEO-a:

7

Ako korisnik odobrenja statusa AEOS-a podnese zahtjev za status reguliranog agenta (RA) ili

su kriteriji za odobrenje statusa AEO-

-a ne trebaju potpisati izjavu o preuzimanju obveza „provjerenog pošiljatelja” te ga regulirani agent priznaje kao provjerenog pošiljatelja ako su ispunjeni

Odobreni gospodarski subjekt (APEO)8

Gospodarski subjekti koji posluju s ribarskim proizvodima i potvrdama o ulovu mogu podnijeti zahtjev za status APEO-a. APEO bi trebao zadovoljiti uvjete za upotrebu pojednostavnjenih postupaka u pogledu uvoza ribarskih proizvoda u EU.

Za odobrenje statusa APEO-a obvezno je imati status AEO-a kako je propisano relevantnim propisima. Osim toga, ako je podnositelj zahtjeva za status APEO-a korisnik odobrenja statusa AEOS-a, postupak podnošenja zahtjeva je pojednostavnjen.

Ostali-

7Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998

8 Uredba Komisije (EZ) br. 1010/2009 od 22.

neprijavljenog i nereguliranog ribolova

29

Istodobno, potvrdama i odobrenjima koja dodjeljuju carinska tijela ili druga državna tijela olakšava se postupak odobravanja.

Vidi i dio 3.III.4.2. Potvrde/odobrenja koja su dodijelila carinska tijela ili druga državna tijela.

Odjeljak V. – Uzajamno priznavanje

Nekoliko je godina cilj WCO-sigurne i pouzdane gospodarske

se carinske uprave na usuglašavanje u pogledu uzajamnog priznavanja statusa AEO-a i sigurnosnih mjera.

im partnerima u pogledu sigurnosti i olakšavanja trgovine ima važnu ulogu u EU-u. Uzajamno priznavanje statusa AEO-

subjekte.

Uzajamnim priznavanjem podrazumijeva se da jedna carinska uprava u jednoj državi

priznaje odobrenje statusa AEO-a izdanog u okviru drugog programa i da je

uzajamno priznatim AEO-ovima.

Manje provjera – status sudionika trgovinskog partnerskog programa priznaju oba

pretraživanja.

Upravljanje rizicima – carinska uprava može utvrditi pouzdane gospodarske subjekte te usmjeriti svoje provjere na pošiljke nepoznatih/nepouzdanih gospodarskih subjekata

Detaljne informacije o uzajamnom priznavanju i njegovoj provedbi sadržane su u dijelu 6.ovih Smjernica.

30

Odjeljak VI. – Logotip AEO-a

Ovlašteni gospodarski subjekti imaju pravo upotrebljavati logotip AEO-a:

Logotip AEO- -a.

ICA osigurava logotip te on nije dostupan za preuzimanje. ICA bi ga trebala dostaviti s jasnim uputama o tome kada i kako ga upotrebljavati.

Logotip AEO-

– pravo na upotrebu logotipa uvjetovano je posjedovanjem -a.– samo korisnik odobrenja statusa AEO-a može upotrebljavati taj logotip,– -a suspendiran ili opozvan.

-a.

31

Dio 2. Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a

Odjeljak I. –

podnositelja zahtjeva

(a) CZU-a zahtijeva se nepostojanje ikakve teške povrede ili ponovljene

24. PUCZU-a navedeno je da se smatra da je taj kriterij ispunjen ako u protekle tri godine nisu

aktivnosti 24. PUCZU-

osobe:

(a) podnositelj zahtjeva, i

(b) ako je primjenjivo, zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.

(a) podnositelj zahtjeva, (b) osoba koja je nadležna za podnositelja zahtjeva ili provodi nadzor nad njegovim upravljanjem i(c) zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.

5. stavku 2. CZU-a. „Porezna pravila”

(npr. PDV, oporezivanje društava, trošarine itd.). S druge strane, „porezna pravila” trebala bi biti

prikladnom ako carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke smatra da je povreda zanemarive važnosti u odnosu na broj ili opseg predmetnih radnji te carinsko tijelo ne dovodi u pitanje dobru vjeru podnositelja zahtjeva.

Ako osoba koja provodi provjeru podnositelja zahtjeva ima poslovni nastan ili prebivalište u

EU-posebne okolnosti pri procjeni povreda:

-

postojanje teških kaznenih djela povezanih s gospodarskom djelatnosti podnositelja zahtjeva.

- pojam „povreda” ne odnosi se samo na radnje koje su carinska tijela otkrila pri

32

robe u carinski postupak. Razmatraju se i procjenjuju sve povrede carinskih propisa, poreznih pravila ili kaznenog prava otkriveni prilikom bilo koje provjere nakon

primjenom drugih carinskih odobrenja i bilo kojeg drugog izvora informacija dostupnog carinskim tijelima.

-strane koje djeluju u ime podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva trebao bi dokazati

djeluju u njegovo ime, kao što su jasne upute tim stranama, nadzor i provjeravanje

- ecarinskim zakonodavstvom ili zakonodavstvom

odnosu na dobru vjeru gospodarskog subjekta i važnost za njegove carinske aktivnosti,-

preispitivanja, njegova procjena ozbiljnosti povrede trebala bi se temeljiti na preispitanoj odluci. Ako je nadležno tijelo u cijelosti opozvalo kaznu za povredu, smatra se da se povreda nije dogodila.

carinskih postupaka koje je istodobno proveo podnositelj zahtjeva kako bi se utvrdili

u pogledu broja i obujma carinskih deklaracija koje je podnositelj zahtjeva podnio i postupaka koje je proveo.

2.I.2. Povrede zanemarive važnosti

dijela carinskog zakonodavstva i poreznih pravila, nisu dovoljno važne da bi ih se smatralo pokazateljem rizika s carinski dug.

Kako bi se utvrdilo što se može smatrati povredom zanemarive važnosti, prvo valja primijetiti odnosu na povijest

odluka da se povreda može smatrati povredom zanemarive važnosti, gospodarski subjekt mora dokazati da je namjeravao poduzeti mjere za smanjenje broja grešaka u svojim carinskim postupcima.

povreda smatrati povredom zanemarive važnosti:-- povrede bi se trebale razmatrati na kumulativnoj osnovi, ali u usporedbi s ukupnim

obujmom postupaka, -

- potrebno je uvijek uzeti u obzir kontekst povrede,

33

- podnositelj zahtjeva trebao bi imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole, a u obzir bi se trebalo uzeti je li povrede otkrio sam podnositelj zahtjeva kao rezultat vlastitih unutarnjih provjera i je li ih odmah prijavio carinskim tijelima,

- je li podnositelj zahtjeva odmah poduzeo mjere za ispravljanje tih radnji ili

- priroda povrede – carinska tijela bi trebala uzeti u obzir vrstu i razmjer povrede. Neke se pogreške mogu se definirati kao „pogreške zanemarive važnosti” jer iznos carina koje je potrebno platiti, na primjer pogrešno razvrstavanje dvaju artikala s istom stopom carine koji se ne razlikuju u odnosu na druge mjere primjenjive na njih

iznos carina koje je potrebno platiti, ali razlika se ne smatra važnom u smislu broja i obujma deklaracija koje podnosi podnositelj zahtjeva.

zanemarive važnosti, evid

primjeri carinskih povreda zanemarive važnosti:-

5. stavku 16. CZU-a,- manje nepridržavanje zahtjeva za najdulje razdoblje tijekom kojega roba može imati

status robe u privremenom smještaju ili bilo kojih drugih rokova primjenjivih na robu u okviru bilo kojeg carinskog postupka u sustavu odgode, tj. unutarnje proizvodnje ili

- izdvojene, jednoispunjavanja potrebnih podataka u podnesene carinske deklaracije, pod uvjetom da te

U pogledu povreda zanemarive važnosti kojdefinicija koju je odredilo nadležno porezno tijelo. 2.I.3. Ponovljene povrede

zanemarive važnosti carinska tijela trebala bi utvrditi je li bilo ponavljanja povreda iste vrste.

nedostataka unutar sustava podnositelja zahtjeva. Carinska bi tijela trebala utvrditi ponavlja li

vre

icija koju je odredilo nadležno porezno tijelo.

34

2.I.4. Teške povrede

a) Namjerne radnje

podnositelj zahtjeva, osoba koja je nadležna za podnositelja zahtjeva ili provodi nadzor nad njegovim upravljanjem ili osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva izvršila s punim znanjem i namjerom trebala smatrati težom povredom od istovjetne povremogla smatrati pogreškom „zanemarive važnosti”.

(b) Priroda povrede Ako je povreda takva da se može smatrati ozbiljnom povredom carinskog zakonodavstva i poreznih pravila te zahtijeva kaznenog postupka,

(c) Europski sud9

to nemarno, to može biti pokazatelj da se povreda može smatrati težom.

(d) Pokazatelj ozbiljnog rizika s obzirom na sigurnost ili zaštitu ili carinska porezna pravila i kaznena djela povezana s gospodarskom djelatnosti.Teške povrede mogle bi biti i povre

obzirom na sigurnost i zaštitu ili carinska porezna pravila i kaznena djela povezana s gospodarskom djelatnosti.

navesti kao primjeri teških povreda:

carinsko zakonodavstvo -- pr

- povrede povezane s pravima intelektualnog vlasništva,- prijevara povezana s antidampinškim propisima,-- krivotvorenje, - svi ostali prekršaji koji se odnose na carinske zahtjeve.

porezna pravila

- porezna prijevara,

- utaja poreza,

9 - 48/98 Söhl & Söhlke (1999)”

35

- kaznena djela povezana s trošarinama, na primjer nezakonita proizvodnja ilirafiniranje mineralnih ulja i izdvajanje,

- prijevara povezana s PDV-

teška kaznena djela povezana s gospodarskim aktivnostima podnositelja zahtjeva, ––nesigurne prirode na tržište, –

– prijevara povezana s Uredbom o dvojnoj namjeni, –– mito i korupcija,– prijevara,–– pranje novca, –kakvih poslovnih ili d

– izravno ili neizravno sudjelovanje u promicanju ili potpomaganju nezakonite migracije u EU.

Odjeljak II. – trgovinskim i, ako je potrebno,

Kako bi carinska tijela mogla utvrditi da podnositelj zahtjeva ima visoku razinu kontrole vlastitih djelovanja i protoka robe kroz sustav upravljanja trgovinskim, i ako je potrebno,

25. PUCZU-a. Pri provjeri ovog kriterija potrebno je uzeti u o

- trebalo bi ga provjeriti u odnosu na sve carinske aktivnosti podnositelja zahtjeva,- carinska tijela trebala bi upotrijebiti sve raspoložive podatke i znanje o svim odobrenjima

koja su prethodno izdana podnositelju zahtjeva. provjeravati taj dio poslovanja ako je prethodna revizija obavljena nedavno i ako nije bilo

-- pri obavljanju revizije u poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva potrebo je uzeti u

– provjeru jesu li informacije navedene u zahtjevu i drugim

/ postupci koje je podnositelj zahtjeva opisao dokumentirani i provedeni u praksi, – provjere transakcija kako bi se osiguralo postojanje kontrolnog slijeda u evidencijama,–neovlaštenog pristupa i manipulacije te da je slijed izmjena zabilježen u sustavu tako da se po potrebi promjene mogu pratiti.

36

25. stavku 1. PUCZU-a carinska

evidencijama

25. stavkom (a) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva vodi

carinske

trenutka evidentiranja podataka”.

zapisa s njegovim izvorom kako bikontrolni slijed prati ciklus operativnih aktivnosti podnositelja zahtjeva, u pogledu protoka

napuštaju. Brojnim automatiziranim sustavima iz sigurnosnih razloga. Važno je kombinirati provjere izvršene u poslovnom sustavu s provjerama izvršenima radi sigurnosti i zaštite. Za sigurnost i zaštitu važnopošiljaka, robe i proizvoda te bi to trebao biti dio provjere. Važno je i da, ako je potrebno, informacije u poslovnom sustavu odražavaju protok pošiljaka, robe i proizvoda te mjere

ostupke. Kontrolni slijed sadržava

trenutka njegovog ulaska u podatkovni sustav do trenutka izlaska iz njega.

25. stavkom (b) PUCZU-a zahtijeva se da „evidencije koje podnositelj

Neki gospodarski subjekti upotrebljavaju softver za upmapiranje svojih osnovnih poslovnih procesa. Evidencije koje se vode za carinske svrhe mogu

-u.

Nema potrebe, osobito za MSP-ove, za upotrebom jedinstvenog integriranog sustava osim za

sustava i dokumentaciji.

25. stavkom om (c) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva

(d) u nastavku.

25. stavkom om (d) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva

37

iku”.

e. Podatcima se može

– u papirnatom obliku: dostavljaju se tiskani primjerci s potrebnim podatcima. Papirnati je

primjer, prilikom – primjerci s potrebnim podatcima dostavljaju se na CD-ROM-je potrebna obrada podataka. – putem mreže: putem r -stranice, upotrebe

ost rada s podatcima). Isto je tako važno da su dostavljeni podatci uvijek ažurni.

-zahtjeva za status AEO-a morati dokazati da ima dobar sustav evidentiranja za olakšanje

evidentiranja koji carinskim tijelima izravno olakšava obavljanje revizij -ove možda biti dovoljan pojednostavnjeni sustav evidentiranja u papirnatom obliku ako carinskim

25. stavkom (e) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva ima

potrebi navodi lokaciju robe”.

Potrebno je procijeniti kako se roba koja nije roba Unije ili roba koja podliježe carinskim provjerama razlikuje od robe Unije. 25. stavku 2. PUCZU-a AEOS-evi su

primjenjuju se na svu robu konjezinom statusu.

Može se smatrati da MSP-videncije u

papirnatom obliku, pod uvjetom da se njima upravlja sigurno i da ih se štiti.

25. stavkom (f) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva ima upravnu organizaciju koja odgovara vrsti i opsegu poslovanja i prikladna je za upravljanje

Potrebno je uzeti u obzir da ne postoji „standardno pravilo” za upravnu organizaciju.

38

minimalnog broja zaposlenika itd. nije prikladno.

-i.

Postupci unutarnje kontrole samo na svakodnevno funkcioniranje odjela odgovornog za carinskim zakonodavstvom, nego i na sve usluge

u upravljanje tim aktivnostima povezanima s

„pravila dvostruke provje

pokazatelj nedjelotvornosti sustava unutarnje kontrole. U tom se pogledu svaka carinska povreda mora uvijek pomno razmotriti i s obzirom na taj uvjet kako bi se poduzele mjere za

25. stavkom (g) PUCZU-a zahtijeva se da „ako je primjenjivo, podnositelj odobrenjima koji su izdani u skladu s mjerama trgovinske politike ili se odnose na trgovinu poljoprivrednim proizvodima”.

Na temelju informacija navedenih u Upitniku za samoocjenu i svih ostalih informacija dostupnih carinskim tijelima važno je unaprijed utvrditi trguje li podnositelj zahtjeva robom koja podliježe trgovinskim dozvolama (npr. sektor tekstila). Ako je tako, trebali bi postojati

jeni postupci i postupci za upravljanje dozvolama povezanima s uvozom i/ili

provjeriti na licu mjesta.

dozvolama koje izdaju druga nadležna tijela, uputno je da se carinska tijela savjetuju s njima da bi dobila bilo kakvu povratnu informaciju/pozadinske informacije o podnositelju zahtjeva.

25. stavkom (h) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva

od gubitka podataka”.

Potrebno je procijeniti postupke za arhiviranje i pronalaženje evidencija i podataka

podata

redovito.

sustavi ne rade.

39

25. stavkom (i) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva

e

balo bi dati

(imenovanim odgovornim osobama) i/ili njegovom zamjeniku (zamjenicima).

Zbog toga je korisno da su podatci za kontakt imenovane osobe u potpunosti vidljivi zaposlenicima koji se bave robom te onima koji se bave povezanim informacijama (npr.

Kako bi se utvrdila vrsta informacija koju gospodarski subjekt treba dostavljati, popis Prilog 4. ovim Smjernicama.

25. stavkom (j) PUCZU-a zahtijeva se da „podnositelj zahtjeva provodi sigurnosne mjere za zaštitu svdokumentacije”.

podnosit

amo

lefone).

išnje upravljati.

25. stavkom (k) PUCZU-a zahtijeva se da „ako je primjenjivo, podnositelj zah

sukladno

40

status AEOS- e i nezakonite isporuke robe koja podliježe kriteriju sigurnosti i zaštite.

25. stavak (g) PUCZU-a.

Ti postupci mogu:

- robe, -

zakonodavstvom, - biti povezani s rukovanjem robom pod embargom, - biti povezani s upravljanjem dozvolama,--

postupaka povezanih s rukovanjem tom robom.

pravilnosti razvrstavanja robe i održavanje glavnih podataka ažurnima. Redovito

tijelima u pogledu nefiskalnih zahtjeva ako se u ranoj fazi pojave bilo kakva pitanja. To se

portfelj.

Pri procjeni tog uvjeta carinska tijela trebala bi se savjetovati

Odjeljak III. – Dokazana financijska solventnost

(c) CZU-a, AEO mora dokazati da ima dobro financijsko

26. PUCZU-ICA- (c) CZU-

26. PUCZU-a u

41

Ako podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan manje od tri godine, njegova se financijska solventnost provjerava na temelju dostupnih evidencija i informacija.

Potrebno je napomenuti da se izraz „nesolventnost” u okviru ovog odjeljka Smjernica ne

Za ovaj je kriterij naglasak više

dugove. U ovom kontekstu trebalo bi pažljivo razmotriti i ocijeniti svaku naznaku da gpodmiriti svoje financijske obveze.

2.III.2. Izvori podataka

Kada se razmatra kriterij dokazane financijske solventnosti važno je da se sve informacije, ako je potrebno, razmatraju zajedno kako bi se stekao cjelokupni dojam. Jedan se pokazatelj ne bi trebao razmatrati odvojeno od ostalih te se odluke ne bi trebale temeljiti na sveukupnom

gospodarski subjekt može nastaviti ispunjavati svoje obveze nakon što mu se dodijeli status AEO-a.

Pri procjeni tog kriterija carinska se tijela mogu osloniti na razne izvore informacija, odnosno:

- službene evidencije o nesolventnosti, likvidaciji i upravljanju, -

uvoz ili izvoz robe ili u vezi s njime tijekom posljednje tri godine, -

posljednje tri godine kako bi se analizirale sposobnosti podnositelja zahtjeva u

-ti i gubitka koja su odobrili

direktori / partneri / trgovac pojedinac, posebice ako najnovija objavljena financijska

podnositelj zahtjeva nedavno pokrenuo posao, - analizu poslovnog plana podnositelja zahtjeva ako se podnositelj zahtjeva financira

kreditom financijske institucije i ugovor o kreditu te institucije,-

relevantnih tijela javne vlasti, - sve dostupne financijske informacije, kao što su pravne evidencije, mrežne baze

podataka, financijske vijesti itd., -

društva (ili društva iz grupe) kojim se dokazuje financijska solventnost podnositelja zahtjeva.

42

(c) CZU- 26. stavku 1. PUCZU-anije ispunjen.

odabrao sudac. Potrebno je prikupiti informacije o okolnostima koje su dovele do pokretanja

kretanjima na tržištu), kao i o nedospjelim iznosima. Nedospjeli iznosi mogu se usporediti s

oprema te ostala kapitalna imovina, neto bez amortizacije), nematerijalnom imovinom

(eng.

u na uvoz ili izvoz robe ili u vezi s njime

Carinska tijela mogu utvrditi je li podnositelj zahtjeva carinskim tijelima u posljednje tri

iznose koji još nisu zakonski dospjeli ili u odnosu na koje je pokrenut žalbeni postupak. U

potrebno je provjeriti je li dostavljeno osiguranje kojim se pokriva carinski dug. Ako osiguranje 45. stavkom 3. CZU-a, potrebno je

kriterij dokazane so

-

-a ne zbog postojanja problema po

111. do 112. CZU-a. Postojanje takvih zahtjeva za odgodu ne bi automatski trebalo dovesti d

-a.

unutar zakonom propisanog razdoblja. Obveze propisane odredbama glave III. DUCZU-a

podnositelja zahtjeva s carinskim propisima.

43

Prema potrebi, ako je društvo zatražilo nadoknadu carina ili poreza i pristojbi povezanih s uvozom ili izvozom robe, ICA može dodatno ispitati dokaze o tim naknadama.

2.III.2.3. Podnositelj zahtjeva može dokazati da je dovoljno financijski solventan za ispunjavanje svojih obveza te da ispunjava svoje obveze

zahtjeva u posljednje tri godine

-

je u

-kao trajnog poslovanja. Ako unutarnji ili vanjski revizori sumnjaju u solventnost

tijela trebala ispitati zašto su revizor ili direktor dali tu primjedbu i razmotriti njezinu

-

- sve dodatne financijske dokumente, koji se mogu se upotrijebiti za procjenu financijske solventnosti društva,

-ma) kojima se mjeri

likvidnu imovinu),

-

- procjena mogla biti zanimljiva, kao što su pitanja je li u društvu bilo velikih štrajkova, je li društvo izgubilo glavne projekte u koje je bilo

Ako podnositelj zahtjeva upotrebljava posebni postupak, kao što je provoz Unije ili carinsko

sredstava da pokrije svoje obveze u sklopu tih postupaka. Na primjer, u pogledu provoza

koje bi mogle nastati tijekom upotrpodnositelj zahtjeva ne obavlja druge aktivnosti povezane s carinom, carinska tijela ne trebaju

44

2.III.2.4. Podnositelj zahtjeva nema negativnu neto imovinu, osim ako raspolaže dovoljnim sredstvima da je može pokriti

ine

imovina umanjena za ukupne obveze).

-zahtjeva dovoljno raspoloživog kapitala za obavljanje svojih svakodnevnih

poslovnih knjiga kako bi utvrdila sve bitne trendove tijekom triju godina i ispitala movine iz

rezul

-

imati pozitivnu neto imovinu kako bi ispunilo kriterij dokazane financijske

, carinska tijela trebala bi razmotriti ima li ta nematerijalna imovina ikakvu stvarnu tržišnu vrijednost. Carinska bi tijela isto tako u obzir trebala uzeti

osnuje društvo u svrhu istraživanja i razvoja kada se obveze mogu financirati

posluju s gubitkom i negativnom neto imovinom netom nakon osnutka dok

nnegativna neto imovina nužno ne predstavlja pokazatelj kojemu je potrebno pridati

dugovanja.

Potrebno j

do znatnih promjena u financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva koje mogu utjecati na njegovu dokazanu financijsku solventnost.

imovine. Na primjer, izdavanjem dionica može se prikupiti dodatni kapital. Za

društva iz grupe).

45

2.III.3. Financiranje zajmom druge osobe ili financijske institucije

Ako se podnositelj zahtjeva financira zajmom druge osobe ili financijske institucije, carinska tijela mogu zahtijevati i primjerak poslovnog plana podnositelja zahtjeva i ugovor o bankarskom kreditu ili jednakovrijedni dokument. Carinska tijela trebala bi usporediti poslovni pbilance te dobiti i gubitka kako bi se osiguralo da podnositelj zahtjeva djeluje unutar svoje

dovršavanja poslovnog plana. Ako postoje znatne razlike, potrebno je istražiti razloge.

obveze zajmodavca ili ugovor o bankarskom kreditu i utvrditi razdoblje kredita i sve s njim povezane odredbe i uvjete. Carinska bi tijela trebala provjeriti je li stavka zabilježena u

Ako je podnositelj zahtjeva trgovac pojedinac ili partnerstvo i ako se osobna imovina

pribaviti popis sve osobne imovine i uvjeriti se da je popis vjerodostojan.

Od društva se može zahtijevati dostavljanje dodatnih informacija u pogledu kredita, na primjer, imena vjerovnika, svrha kredita i njegovi uvjeti. Te bi se informacije trebale

gubitka) kako bi se procijenila sveukupna financijska situacija gospodarskog subjekta.

financiranje. Pisma podrške

financijskim sredstvima za nastavak kontin

Prilikom ocjenjivanja dokazane financijske

društvo sredstvima za jamstvo.

stoga ne predstavljaju zakonski ostvarivo jamstvo. Ako podnositelj zahtjeva ovisi o je kriterija dokazane

financijske solventnosti, carinska bi tijela trebala, ako je potrebno, osigurati potporu

ti potvrdu o preuzimanju obveze za

46

2.III.5. Podnositelji zahtjeva koji imaju poslovni nastan u EU-u manje od tri godine

Ako podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan u EU-

nastan u EU-u. Nedostatak podatakarazinu rizika za carinska tijela. U tim okolnostima dokazana financijska solventnost ocjenjuje

26. stavkom 2. PUCZU-a, na temelju evidencija i informacija dostupnih u vrijeme p

direktori / partneri / trgovac pojedinac

Carinska bi tijela isto tako trebala biti oprezna upostupak likvidacije kako bi izbjegla svoje obveze i koja su ponovno osnovana pod drugim imenom. Ako carinska tijela posjeduju informacije koje ukazuju na to da su osobe koje kontroliraju podnositelja zahtjeva pret

ušla u postupak likvidacije, tom se informacijom može dovesti u pitanje postojanje dovoljno dobrog financijskog položaja za ispunjavanje kriterija dokazane financijske solventnosti podnositelja zahtjeva.

imao poslovni nastan manje od tri godine zbog restrukturiranja društva, ali je gospodarska djelatnost ostala ista. Kako bi se ocijenio taj kriterij, carinska tijela trebala bi uzeti u obzir

da se gospodarska djelatnost nije promijenila.

Odjeljak IV. – izravno povezani s djelatnostima koje se obavljaju

(d) CZU-a zahtijeva se dodatan kriterij za odobravanje statusa AEOC-a

27. PUCZU-a kriterij se smatra i uvjeti:

47

Sve ih

podnositelja zahtjeva u aktivnosti povezane s carinom te njegovu ulogu u lancu opskrbe, njegov status i postupak organizacije poslovanja uspostavljen u društvu podnositelja zahtjeva.

Potrebno je napomenuti da je osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva može biti zaposlenik podnositelja zahtjeva ili ugovorni partner. Podnositelj zahtjeva mora dokazati da je ugovorni partner zapravo nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.

iskustvo u carinskim pitanjima od najmanje tri godine

podnositelja zahtjeva moraju dokazati da imaju iskustva u rješavanju carinskih pitanja. iskustvo u

carinskim pitanjima od najmanje tri godine ne odnosi se na razdoblje netom prije podnošenja

Uvriježena je praksa uzimanje u obzir iskustva od najmanje tri godine i uloge podnositelja zahtjeva u lancu opskrbe kako je navedeno u poglavlju 1.II.4. ovih Smjernica, na primjer:

u (b)/(a) ovih Smjernica

postupka izvoza u razdoblju od najmanje tri godine ili ako obavlja ulogu „izvoznika” u normalnom carinskom postupku izvoza tijekom posljednjih triju godina.

Carinski zastupnik kako je definiran u e) ovih Smjernica može dokazati tri godine iskustva ako ima odobrenje za carinsko pojednostavnjenje (ako je

godine.

Prijevoznik kako je definiran u (f) ovih Smjernica može dokazati

povezano s carinskim provozom ili ovlašteni pošiljatelj u skladu s Konvencijom TIR tijekom posljednje tri godine ili je preuzeo ugovorne obveze te izdao prijevozne isprave i

48

Provjera ispunjenosti kriterija

iskustva, ali ih je potrebno razmotriti prilikom provjere ispunjavanja kritcarinskim zakonodavstvom, poreznim pravilima i sustavima unutarnje kontrole navedenima u odjeljcima 2.I.1. i 2.I.2. ovih Smjernica.

(a) Podnositelj zahtjeva

Ako je osoba koja mora ispuniti uvjet iskustva od najmanje tri godine u carinskim pitanjima

Obavljanje carinskih aktivnosti (npr. uvoz/izvoz/provoz) ili carinskih formalnosti tijekom najmanje triju godina. ICA bi pri provjeri postojanja triju godina iskustva u carinskim pitanjima trebala uzeti u obzir vrstu obavljane poslovne aktivnosti (npr. trajno ili sezonski, mali broj deklaracija, ali velike vrijednosti). Upis broja EORI podnositelja zahtjeva u poljai/ili jamstva osiguranog za carinska prava isto tako predstavlja dokaz o iskustvu.

arinu važno znati obavlja li podnositelj

strane upravljaju carinom / obavljaju carinske formalnosti na povremenoj osnovi te

ispuniti kriterij ako njegova unutarnja organizupravljanja carinom /

-a i povezanog delegiranog akta (DA) / provedbenog akta (PA) ili, dok ne postane primjenjivo u okviru UPCZU-a, najmanje tri godine u pogledu obavljanja carinskih aktivnosti. Obavljanje usluga carinskog posredovanja najmanje tri godine, što se dokazuje carinskim deklaracijama i svim ostalim potrebnim dokumentima; dokazi oi/ili jamstvu osiguranom za carinska prava, upisan broj EORI u polje 14. carinskih deklaracija.

druge osobe koja pribavlja, provjerava i priprema dokumentaciju radi ispunjavanja carinskih zahtjeva i/ili djeluje kao prijevoznik i izdaje vlastiti ugovor o prijevozu, što se može provjeriti u npr. teretnici ili zrakoplovnom teretnom listu.

Carinska tijela trebala bi upotrijebiti sve dostupne informacije i znanje o odobrenjima koja su prethodno izdana podnositelju zahtjeva i deklaraciji dostavljenoj na temelju njihove banke

49

Još jedan element koji bi carinska tijela trebala uzeti u obzir jest službeni dokument podnositelja zahtjeva kojidruštva podnositelja zahtjeva (npr. izvadak iz službenog registra, ako je primjenjivo).

restrukturiranja društva,društvo pod uvjetom da su one nepromijenjene.

(b) Osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva

(aa) zaposlenik podnositelja zahtjeva nadležan za carinska pitanja

Kriterij može (mogu) ispuniti zaposlenik (zaposlenici) podnositelja zahtjeva nadležan (nadležni) za carinska pitanja. Zaposlenik je osoba koja pokriva funkciju (funkcije) unutar organizacije podnositelja zahtjeva (kako je definirano npr. organizacijskim strukturom, funkcionalnom strukturom, odjelnom strukturom, radnim uputama ili drugim organizacijskim mjerama) osobe „odgovorne” za carinska pitanja koja je, na primjer, osoba odgovorna za ured za uvoz i izvoz ili je zaposlenik u uredu koji upravlja carinskim pitanjima.

nadležan za carinska pitanja, mora postojati radni odnos kojim se stvara pravna veza za

podnositelja zahtjevacarinskih pitanja te zauzvrat dobiva naknadu za rad. Zbog prirode tog odnosa zaposlenik ne djeluje kao (izravni ili neizravni) carinski zastupnik podnositelja zahtjeva (npr. polja 2. i 14. izvozne carinske deklaracije sadržavaju samo broj EORI podnositelja zahtjeva / izvoznika). Kao posljedica toga, podnositelj zahtjeva smatra se osobom odgovornom za financijske i pravne obveze te za povrede carinskih zakona do kojih je došlo pri obavljanju dužnosti.

Potrebno je napomenuti da više od jednog zaposlenika može biti nadležno za carinske

zaposlenici moraju ispuniti taj uvjet.

gospodarski subjekt mora obavijestiti ICA-u koja može ocijeniti stvarnu potrebu za procjenom novonastale situacije na temelju dostavljenih informacija (npr. ime (imena) osobe

unutar društva).


Ako zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva radi za podnositelja

dokaze da je u drugom društvu prethodno ra

društva na temelju izjave tog društva u kojoj se jasno navodi radni status zaposlenika unutar tog društva ili drugom vrstom dokaza koje zaposlenik posjeduje, a carinska tijela priznaju. U

50

razlikovanja unutpodnositelja zahtjeva mogla smatrati dostatnom.

(bb) Osoba koja nije zaposlenik podnositelja zahtjeva

Kriterij može ispuniti osoba koja nije zaposlenik podnositelja zahtjeva samo ako je upravljanje/rješavanje carinskih pitanja povjereno vanjskim izvršiteljima.

povjerava carinske formalnosti vanjskim izvršiteljima, odnosno carinskom zastupniku ili

Kriterij ne mogu ispuniti ugovorni partneri kojima je podnositelj zahtjeva povjerio aktivnosti koje nisu povezane s carinom kao što je, na primjer, informacijska tehnologija.

skupa odredaba i plana za aktivnosti koje se povjeravaju vanjskim izvršiteljima.

primjer, MSP- ekonomskih razloga ili razloga povezanih s upravljanjem

izvršiteljima uk

Carinske zastupnike, za obavljanje carinskih formalnosti. Složenost i stalan razvoj carinskog

biti isplativija od internih postupaka zbog ekonomije razmjera, poticajne okoline nastale zbog tržišnog natjecanja u privatnom sektoru.

ik s prijevoznicima ugovora prijevoz robe i posjeduje dodatno iskustvo u pripremi i obradi carinske i druge

ge povjerene ugovornim partnerima, podnositelj zahtjeva mora osigurati da se potrebno znanje i kompetencije za obavljanje tih usluga održavaju na istoj razini tijekom ugovorenog razdoblja. Osoba koja ispunjava kriterije ne smije se razdvojiti od podnositelja zahtjeva, s obzirom na to

38. stavkom 1. CZU-a propisano da gospodarski subjekt koji podnosi zahtjev za status AEO-a mora ispuniti kriterije. Gospodarski subjekt stoga mora biti svjestan da je

odobrenja.

51

U tom pogledu, ako podnositelj zahtjeva ugovornom partneru povjeri upravljanje/rješavanje

ugovornog partnera mora biti dostupna carinskim tijelima radi pojašnjenja kapaciteta i odgovorn


1. Provjerom je li uspostavljeni odnos podnositelja zahtjeva s ugovornim partnerom dulji od tri godine. Kako bi se to dokazalo, ICA može provjeriti postojanje ugovora, ovlaštenja ili neke

jasno navode postupci i odgovornosti ugovornog partnera u ime podnositelja zahtjeva (primjerci ugovora ili ovlaštenja u posjedu s podnositelja zahtjeva) ili

odobrenje za carinska pojednostavnjenja, ako je primjenjivo, i/ili je li obavljao carinske formalnosti najmanje tri godine.

27. stavku 2. PUCZU-jenim ako je ugovorni partner AEOC.

zahtjeva, zaposlenik podnositelja zahtjeva nadležan za carinska pitanja ili ugovorni partner ispuni kriterij. Ako podnositelj zahtjeva svoje carinske aktivnosti povjeri više od jednom ugovornom partneru, svi oni moraju ispuniti taj kriterij.

arinskih formalnosti koje su povjerene vanjskim izvršiteljima, podnositelj zahtjeva može ispuniti kriterij.

2.IV.2.2. Norma kvalitete za carinska pitanja koju je donijelo europsko normizacijsko tijelo

Potrebno je napomenuti da je nadležno europsko normizacijsko tijelo još nije izradilo norme koje se primjenjuju na „carinska pitanja”.

27. stavkom (b) PUCZU-a smatra se da je kriterij ispunjen ako su podnositelj zahtjeva ili osoba nadležna za carinska pitanja podnositelja zahtjeva uspješno

s carinom, a koje pruža:

52


zanimanje carinskog zastupnika).

Tijelo za osposobljavanje polaznicima mora izdati potvrdu o u

Podnositelj zahtjeva ili osobe nadležne za carinska pitanja podnositelja zahtjeva koji su

pitanjima (npr. carinski zastupnici ili otpremnici) mogu dostaviti predmetne dokaze o ispunjavanju kriterija uspješnog dovršetka osposobljavanja u pogledu carinskih pitanja.

uspješno dovršila osposobljavanje u pogledu carinskih pitanja (npr. osoba nadležna za društvo

isp

registar, ali imaju posebno osposobljavanje u pogledu carinskih pitanja (npr. edukacije koje se nude na srednjoškolskoj razini ili ugovori s javnim tijelima koja pružaju usluge obrazovanja).

grama osposobljavanja.

ii. i iii. koji žele

u obzir Okvir carinskih kompetencija za privatni sektor EU-a objavljen na -mjestu TAXUD-a:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/common/eu_training/competency/index_en.htm

Taj se alat temelji na nizu temeljnih vrijednosti koje bi trebali dokazati svi subjekti ili pojedinci koji rade u privatnom sektoru te su u kontaktu s carinskim upravama u EU-u.

Odjeljak V. –

(e) CZU-a AEO ovlašten za sigurnost i zaštitu mora

gurnost

53

28. PUCZU-a dodatno su pojašnjeni zahtjevi koje je potrebno ispuniti. Potrebno je jasno navesti da je kriterij sigurnosti i zaštite relevantan samo ako gospodarski subjekt podnosi zahtjev za status AEOS-a.

Istodobno je važno imati na umu da se provjere kriterija sigurnosti i zaštite provode za sve poslovne prostore od važnosti za aktivnosti povezane s carinom podnositelja zahtjeva. Na primjer, potrebno je osigurati skladište u kojem se skladišti roba koja nije pod carinskim

prilikom pripremanja svojih zahtjeva gospodarskisvim svojim poslovnim prostorima.

dozvoljava pregled svih relevantnih poslovnih prostora, ali carinsko tijelo ne sumnja da

reprezentativan dio tih poslovnih prostora. Ta se odluka može i preispitati tijekom postupka

carinska tijela moraju razmatrati mjere za sigurnost i zaštitu koje su proveli podnositelji

sigurnosti i zaštite AEO-ova, nego dati smjernice za razumijevanje koncepta sigurnosti i zaštite AEO- Pojašnjenjima uz upitnik za samoocjenu i relevantnom dijelu Priloga 2. ovim Smjernicama.

Standardi sigurnosti i zaštite podnositelja zahtjeva smatraju se prikladnima samo ako carinska 28. stavku 1. PUCZU-

. stavkom (a) do (c) PUCZU-a manji nedostatci u pogledu jednog uvjeta mogu se nadoknaditi prednostima

a razine rizika na prihvatljivu razinu. Na primjer, mogu postojati nedostatci u sigurnosnim provjerama koje se provode kod

upa kako bi osigurao da ti privremeno zaposleni nemaju pristup bez nadzora robi koja ulazi u lanac opskrbe ili se u njemu nalazi ili sigurnosno

dobrim poznavanjem koncepta AEO-

osviještenosti nadležnog osoblja.

Iako se neki od kriterija opisanih u dijelu 2. „Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a” ovih Smjernica mogu provjeriti na temelju dostavljene dokumentacije ili na licu mjesta, kriterij sigurnospodnositelja zahtjeva.

54

zaštite).

28. stavaka 2. i 3. PUCZU-a:

Detaljne informacije o uzajamnom priznavanju i njegovoj provedbi sadržane su u dijelu 6. ovih Smjernica.

2.V.2. Sigurnost zgrade

neovlašteno rukovanje robom, ali i kako bi se zaštitili osjetljivi podatci i dokumentacija, podnositelj zahtjeva osigurava da „zgrade koje se upotrebljavaju za obavljanje

-a pružaju zaštitu od nezakonitog ulaska te

ulaska preko sigurnosne ograde / - zadrža mreže, šifre, vanjski i unutarnji prozori, ulazi i

);

10 Uredba (EZ) br.2320/2002 (SL L 97,

9.4.2008., str. 72.)

11 Uredba Komisije (EU) br. 201

55

-su unutarnji/vanjski protuprovalni alarmni sustavi ili CCTV (TV sustav zatvorenog kruga));

- brze reakcije na neovlašteni ulazak (tj. sustav daljinskog prijenosa podataka

tupa i sigurnost tereta. Sigurnosne se mjere zaista trebaju poštovati u cjelini: ako podnositelji zahtjeva žele zaštititi svoju imovinu (robu, podatke, zgrade), ne mogu strogo razdvojiti sigurnost zgrade i kontrole pristupa od mjera sigurnosti tereta.

Nadalje, podnositelji zahtjeva i carinska tijela u svrhu analize rizika moraju uzeti u obzir posebna obilježja svake lokacijejedne zgrade koja stoga istodobno predstavlja vanjsku granicu poslovnih prostora društva; u

utovarna rampa za dolaznu i odlaznu robu dijelom vanjskog ruba prostora.

raspored poslovnih prostora (npr. okruženje s visokom stopom kriminaliteta ili blizu drugih zgrada ili uz njih, blizu cesta ili pruge) može

utjecati na poduzimanje potrebnih mjera. Raspored poslovnih prostora može utjecati i na 28. stavka (a) PUCZU-a (b)

„kontrole pristupa”. Prilikom procjenjivanja ovog uvjeta potrebno je uzeti u obzir, na primjer, postavljena na vrhu nagiba ili na nasipu što je višom ili je okružena

živicom ili vodotokom koji otežavaju pristup zgradi.

Prilikom provjere ovog uvjeta od velike je važnosti uzeti u obzir da svaki podnositelj zahtjeva

postizanja te sigurnosti potrebno je uzeti u obzir posebna obilježja MSP-ova. Na primjer,

zid/ogradu, zaštitare i CCTV (TV sustav zatvorenog kruga) itd., dok za carinske zastupnike oljno može biti imati prikladne

podnositelj zahtjeva

relevantnim mjestima”.

grade, ulazi i rasvjeta biti obvezne (kada se roba skladišti izvan zgrada, kada se zidovi zgrade ne smatraju vanjskim neposrednim pristupnim prostorom ili kada cjelokupna zaštita i pristup zgradi nisu

roba ne skladišti vani i ako su drugi zgrade, visokog standarda.

56

ali i zaposlenika podnositelja zahtjeva koje nije osposobljeno za pristup tim

osoba, nego i pristup neovlaštenih vozila i robe.

pogled

carinskim tijelima). U tom je kontekstu isto tako važno znati da je cilj koncepta sigurnosti AEO-

opskrbe. Primjer može biti sustav CCTV koji samo snima, ali ga nitko ne prati. Premda to

Prilikom provjeravanja tog uvjeta od velike je važnosti uzeti u obzir posebna obilježja MSP-ova. Iako MSP-ovi moraju biti u skladu s istim zahtjevima kao i velika p u pogledu postupaka unutarnje kontrole za pristuppogledu kontrole pristupa. Na primjer:

- mala i nemaju dovoljno sredstava da odrede zaposlenike pratiti pristup lokacijiopremljena interfonom trebala daljinsku kontrolu pristupa lokaciji,

-oji žele pristupiti otpremnom

-

-ova.

2.V.4. Sigurnost tereta

nja ili zamjene robe i

- da (vanjski pregled, unutarnja/vanjska vrata, desna i lijeva strana, prednja stijenka, gornji rub/pokrov, dno/unutrašnjost)),

-- te plombi, ako je potrebno), ----

Ako je potrebno i izvedivo, prethodno navedene mjere potrebno je dokumentirati i zabilježiti.

Povredu cjelovitosti tereta / obavijestiti imenovani odjel ili zaposlenike zadužene za sigurnost te tu povredu istražiti i

57

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 2.V.2. ovih Smjernica, sigurnost tereta neodvojiva je od sigurnosti zgrade i kontrola pristupa jer je krajnji cilj mjera sigurnosti i zaštite osigurati

utovar i prostori za teret).

Nadalje, prilikom provjeravanja tog uvjeta od velike je važnosti uzeti u obzir posebna obilježja MSP-ova. Na primjer:

- zatvorena vrata / ograda, znak upozorenja i upute mogu biti dovoljni za

-ma, utovarnim prostorima, prostorima za teret i uredima posjetitelji se mogu

sustavno uvoditi u poslovne prostore uz pratnju i upisivati se u evidenciju na ulazu.

Naposljetku, sigurnost tereta neodvojiva je od „sigurnosti poslovnog partnera” jer je za robu u

2.V.5. Sigurnost poslovnog partnera

Poslovni partner subjekt održava neki oblik poslovnog odnosa na obostranu korist. Za svrhe AEO-a važni su

uvoznika/kupca mogu se, ovispartnerima.

Odnos s poslovnim partnerima može biti ugovorni odnos ako su prava i obveze obiju strana

osnove ili

vlada koja posjeduje prometnu infrastrukturu i postrojenja te njima upravljparametre usluga koje druga strana, npr. prijevoznik, može ili ne mora prihvatiti te ima vrlo malo ili nimalo utjecaja na te parametre.

-atrebaju imati jasan i provjerljiv postupak odabira svojih poslovnih partnera.

Iz perspektive AEO- 28. stavku (d) PUCZU- -na to i -a, trebali bi svojem partneru AEO-standarda sigurnosti i zaštite. Naravno, idealno bi bilo kad bi maksimalan broj sudionika u

-a ili istovrijedan status koji su mu dodijelila

58

-a, važno je da je

aži ili mjere koje -a

- trebali bi osigurati i promicati svijest o tome da bi poslovni prostori trebali b

- uvoznici/otpremnici/izvoznici/carinski zastupnici trebali bi osigurati da su zasprijelazu te s potrebnom dokumentacijom koja se treba priložiti uz robu u provozu i kod carinjenja,

- prijevoznici bi trebali osigurati da se prijevoz robe nepotrebno ne prekida, održati cjelovitost robe i zaštiti je od neovlaštenog rukovanja dok se nalazi pod njihovim nadzorom.

2.V.5.3. Sigurnosni zahtjevi za poslovne partnere

28. stavkom (d) PUCZU-a propisano je da se standardi sigurnosti i zaštite u odnosu na poslovne partnere smatraju prikladnima ako je „podnositelj zahtjeva poduzeo [...]

poslovnim modelom podnositelja zahtjeva, da njegovi poslovni partneri osiguraju zaštitu

AEO je prvenstveno odgovoran za svoj dio lanca opskrbe, za robu koja je pod njegovim nadzorom i za prostore kojima upravlja. Nakon dodjele, status AEO-a odnosi se samo na

da je podnositelj zahtjeva svjestan svih uloga u lancu (lancima) opskrbe svojih poslovnih

sigurnosne zahtjeve za AEO-ove.

poslovni partneri

to potrebno i izvedivo u odnosu na njegov poslovni model, osigurati postojanje pisanih ugovornih sporazuma ili drugih prikladnih mjera. Podnositelj zahtjeva trebao bi stoga po

drugu ugovornu stranu na procjenu i poboljšanje sigurnosti svojeg lanca opskrbe te Za

Stoga bi podnositelj zahtjeva trebao zadržati dokumentaciju koja se na to odnosi da bi dokazao da je uložio trud kako bi osigurao da njegovi poslovni partneri ispunjavaju te zahtjeve ili da su pak poduzeli

59

Podnositelj zahtjeva treba znati tko su njegovi novi potencijalni poslovni partneri. Nakon izdavanja odobrenja, AEO bi pri razmatranju novih potencijalnih poslovnih partnera isto tako trebao nastojati pribaviti podatke o vidovima poslovanja novih potencijalnih partnera koji su važni za status AEO-a.

opskrbe:

- suradnjom s AEO-ovima ili subjektom istovrijednog statusa,- ako je to potrebno i izvedivo u skladu s njegovim poslovnim modelom, sklapanjem

ugovora o sigurnosti sa svojim poslovnim partnerima, - podugovaratelji (na primjer, prijevoznici itd.) izabrani su na temelju pridržavanja

KC-a ili RA-a,- ugovori sadržavaju odredbe kojima se podugovaratelju

podugovaranje poslova nepoznatim stranama za koje podugovaratelj ne može dokazati postojanje postupaka za identifikaciju i prikladnih sigurnosnih mjera. To je potrebno

/ pošiljatelja,-

bi se otkrio neovlašteni ulazak kroz ulazno mjesto (mjesta) odjeljka za teret. Strana koja puni kontejner odmah nakon dovršetka postupka punjenja natovarene bi

- natovareni kontejneri pregledavaju se u prostorijama podugovaratelja, terminalu i prostorijama primatelja kako bi se provjerilo jesu li osigurani plombom,

-partnera (opasna i osjetljiva roba itd.) razmatraju se prije sklapanja ugovora,

- podnositelj zahtjeva / AEO obavlja sigurnosnu reviziju poslovnog partnera ili za takvu

i zahtjevima,- podnositelj zahtjeva / AEO, ako je to potrebno i izvedivo s obzirom na njegov

poslovni model, traži izjavu o sigurnosti u kojoj su sadržani predmetni poslovni modeli, uloge i odgovornosti obiju strana.

u Prilogu 3. ovim Smjernicamaeli ispuniti zahtjeve navedene u

28. stavku (d) PUCZU-

ati da je predmetni

- podnositelj zahtjeva / AEO angažira prijevoznike i/ili upotrebljava postrojenja

Pravilnik ISPS i RA).- podnositelj zahtjeva / AEO stupa u neugovorne odnose osobito kako bi utvrdio

nedostatci.

60

Carinska tijela i gospodarski subjekti trebali bi uzeti u obzir da su prethodno navedene mjere

poslovnom modelu.

Bez obzira na mjere koje je podnositelj zahtjeva poduzeo kako bi ispunio taj zahtjev, važno je

pregledavaju i ažuriraju.

Ako podnositelj zahtjeva / AEO posjeduje informacije o tome da jedan od njegovih poslovnih

poboljšanje sigurnosti lanca opskrbe.

podnositelj zahtjeva / doveo na prihvatljivu razinu.

/

identifikaciju i prikladnih sigurnosnih mjera.

To je osobito važno ako podnositelj zahtjeva / AEO ima nove ili privremene poslovne

govornost za osiguranje lanca opskrbe prenosi se s podnositelja zahtjeva / AEO-a (npr. izvoznika) na njegova poslovnog partnera (npr.

podnositelja zahtjeva / AEO-

javanju zahtjeva, istog bi trenutka trebao stupiti u

2.V.6. Sigurnost zaposlenika

d., jedan od najvažnijih vidova sigurnosti. Potrebno je napomenuti da taj uvjet nije povezan sa

gli predstavljati sigurnosni rizik, podnositelj zahtjeva „provodi, u mjeri u kojoj to dozvoljava nacionalno

osjetljivim radnim mjestima te obavlja sigurnosne provjere prošlosti zaposlenika zaposlenih na takvim radnim mjestima, u redovnim razmacima ili kada to opravdavaju okolnosti”. S

61

- svi go

- podnositelj zahtjeva je, kao poslodavac, odgovoran za provedbu tih provjera, a carinska tijela provjeravaju jesu li provedene i jesu li dovoljne za osiguranje

-„postupci ne bi trebali nadilaziti mjere nužne s obzirom na svrhu”.

jek trebala

tko je odgovoran za njih. Politika podnositelja zahtjeva posebno bi trebala odražavati sve razumne mjere opreza koje treba uzeti u obzir pri zapošljavanju novog osoblja za rad na

redovite sigurnosne provjere

zakonodavstvo.

prebivališta, provjera radne dozvole ako je to potrebno prije zapošljavanja, zahtjev za potvrdama o nekažnjavanju i istrage temeljem neporecivih i/ili službenih elemenata prethodne povijesti zapošljavanja i preporuka.Podnositelj bi zahtjeva isto tako trebao imati uspostavljene sigurnosne zahtjeve u pogledu

osjetljivost pojedinih radnih mjesta. Ako se djelatnici zapošljavaju preko agencije za zapošljavanje, podnositelj bi zahtjeva u ugovorima s agencijom trebao detaljno opisati razinu sigurnosnih provjera djelatnika koje treba izvršiti prije i nakon zapošljavanja na sigurnosno osjetljiva radna mjesta. Carinski inspektori mogu zatražiti provjeru postupka kojim podnositelj zahtjeva provjerava vanjske suradnike. U tom smislu, podnositelj bi zahtjeva u

s rukovanjem, skladištenjem i kretanjem robe. U tom su kontekstu sigurnosno osjetljiva radna mjesta na primjer:

-

- poslovi povezani s nadzorom zgrade i prijema,

- radna mjesta, opisana u odjeljku 6. Upitnika za samoocjenu, povezana s dolaznom/odlaznom robom i skladištenjem.

62

da su osjetljive prirode sa sigurnosnog stajališta, a koji se premještaju na takve položaje.

neizbrisanih kaznenih djela. Imenovani zaposlenici svoje poslodavce mogu obavijestiti o

presudama. Trebali bi navesti i sva druga zaposlenja ili djelatnosti koja predstavljaju sigurnosni rizik.

uspostavljene temeljem nacionalnog ili nadnacionalnog zakonodavstva (npr. Uredba (EEZ) br. 2580/200112, Uredba (EEZ) br. 881/200213 i Uredba (EU) br. 753/201114).

Sve provjere koje treba izvršiti moraju biti u skladu s cjelokupnim zakonodavstvom EU-a i/ili nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti o

osobnih podataka samo ako predmetna osoba za to unaprijed da svoj pristanak. Stoga se, kako bi se postupak pojednostavnio za neka radna mjesta, u ugovor o radu može dodati posebna klauzula kojom se od te osobe traži pristanak za postupak tzv. sigurnosne provjere.

Podnositelj zahtjeva trebao bi imati uspostavpristup sustavima za identifikaciju, poslovnim prostorima i informacijskim sustavima zaposlenicima s kojima je radni odnos raskinut.

Kako je navedeno u Pojašnjenjima uz upitnik za samoocjenu (vidi pitanje 6.11. „”), svi sigurnosni zahtjevi koji se provode u pogledu politike zapošljavanja

podnositelja zahtjeva moraju biti dokumentirani.

2.V.7. Vanjski pružatelji usluga

Podnositelj može imati i ugovorne poslovne odn

ugovorima. U svrhe AEO-a te se strane nazivaju pružateljima usluga.

28. stavkom (f) PUCZU-a zahtijeva se da je „podnositelj zahtjeva

podnositelja zahtjeva. Stoga bi u smislu

na svoje poslovne partnere.

12 2580/2001 od 27.protiv terorizma

13 881/2002 od 27.

14 753/2011 od 1.

63

Ako neke uvjete sigurnosti i zaštite za AEO-ove ispunjava pružatelj usluga u ime podnositelja zahtjeva za status AEO-a, to je potrebno provjeriti tijekom revizije.

Taj se uvjet kontrole pristupa mora provjeriti -a. Iako AEO

-a te osigurava da je pružatelj usluge

2.V.8. Programi podizanja svijesti o sigurnosti

zahtjeva „osigurava da njegovi zaposlenici koji imaju odgovornosti povezane sa zaštitom redovito sudjeluju u programima podizanja svijesti o pitanjima zaštite”. Podnositelj zahtjeva trebao bi razviti mehanizme za obrazovanje i obuku zaposlenika o sigurnosnim politikama, prepoznavanje odstupanja od tih politika i odabir postupaka koje je potrebno poduzeti kao odgovor na sigurnosne propuste.

Podnositelj zahtjeva posebno treba:

- obrazovati svoje zaposlenike i, ako je to potrebno, svoje poslovne partnere, u pogledu

-potencijalno sumnjivog tereta svom relevantnomšto su sigurnosno osoblje, zaposlenici koji rukuju teretom i zaposlenici odgovorni za

primanja robe. Ta bi se obuka trebala provoditi prije nego što gospodarski subjekt podnese zahtjev za status AEO-a,

-obuke radi dokumentiranja programa podizanja svijesti,

- osigurati službu ili osobu (unutarnjeg ili vanjskog suradnika društva) odgovorne za obuku zaposlenika,

-sumnjivih incidenata i njihova prijavljivanja,

- provoditi posebno osposobljavanje kako bi se zaposlenicima pomoglo pri održavanju istovjetnosti tereta, prepoznavanju potencijalnih unutarnjih prijetnji sigurnosti i zaštiti kontrola pristupa,

- redovito revidirati i ažurirati sadržaj obuke ako su potrebne preinake. Sadržaj obuke trebao bi održavati sve posebne zahtjeve po

/

obuke.

64

Prethodno navedeni mehanizmi za obrazovanje i obuku zaposlenika u pogledu sigurnosne 3. odjeljak 3.III.2.

”). Na primjer, kod mikro MSP-ova carinska tijela mogu prihvatiti i usmenu obuku, ako je evidentirana, te podsjetnik na temeljne zahtjeve u pogledu sigurnosti i

e su svojim inicijalima potvrdili predmetni zaposlenici.

-- -a i povezanih

sigurnosnih zahtjeva.

2.V.9. Imenovana osoba za kontakt

28. stavkom (h) PUCZU-

daje potvrdu (ICA). Potrebno je

primjene kriterija sigurnosti i zaštite.

Ta bi osoba trebala biti osoba za kontakt za sve probleme koji nastaju unutar društva, ali i one koji proizlaze iz ICA-e u pogledu sigurnosti i zaštite.

Bez obzira na to je li ta funkcija povjerena vanjskim izvršiteljima ili ne, podnositelj zahtjeva

povezanih smaterijala.

65

DIO 3. Postupak podnošenja zahtjeva i postupak odobravanja

Dijagram u nastavku pruža pojednostavnjeni pregled postupka podnošenja zahtjeva:

66

Odjeljak I. –AEO-a

- 22. stavku 1. -a. U njemu je navedeno da je nadležno carinsko tijelo u mjestu u

upoznata s carinskim aktivnostima podnositelja zahtjeva.

i vanjskim izvršiteljima, ispravna odluka nije uvijek odmah jasna.

12. ili 27. DUCZU-a.

12. DUCZU-na kojem se vodi ili je dostupna evidencija i dokumentacija podnositelja zahtjeva kojom se

svrhe) (npr. mjesto gdje se nalazi administrativno središte društva podnositelja zahtjeva).

27. DUCZU-a navodi se, osobito za AEO, da ako se nadležno carinsko tijelo ne 22. stavkom -a ili 12.

DUCZU-

eno u zahtjevu.

3.I.2. Dostupnost dokumentacije povezane s carinom

22. stavku -a govori se o situaciji u kojoj društvo

zemlji.

Primjer 1.: . Provodi sve svoje poslovne aktivnosti u

Švedskoj, osim administracije koju povjerava vanjskom izvršitelju u Estoniji. Osigurava

relevantnim propisima u Švedskoj.

67

Primjer 2.: evidencije i dokumentaciju

carinske svrhe) povjerava vanjskom izvršitelju u Irskoj, a one su dostupne iz Ujedinjene Kraljevine. Uvozi robu iz Azije preko Rumunjske.

U 12. DUCZU-a te

Primjer 3.:

d tamo. Uvozi iz Ukrajine. Uvoz i skladištenje

Portugala.

.

Kako je prethodno objašnjeno, jasno je da svi gospodarski subjekti koji su samostalni pravni subjekti moraju podnijeti vlastiti zahtjev s temeljito ispunjenim Upitnikom za samoocjenu.

nastana.

32. CZU-a trajni poslovni nastan definiran je kao „stalno mjesto poslovanja,

5. stavkom (b) CZU-a trajni poslovni nastan nije samostalni pravni

nacionalnom zakonodavstvu. , kako bi trajni poslovni nastan poslovao, u nekim se

podnijeti zahtjev.

Primjer 1.:

poslovne nastane. „Trajni poslovni nastan 1” registriran je u Belgiji, a „trajni poslovni nastan ezane s carinom, ali

-a za cijelu grupu. Glavna te aktivnostima

68

nastani.

Potrebno je napomenuti da je zaista potrebno podnijeti zasebne zahtjeve, što bi moglo ažno je istaknuti da su ta dva

ranije izdano, njegovu suspenziju ili opoziv.

26. DUCZU-ajednim jedinstvenim zahtjevom trebalo bi obuhvatiti „sve njegove (podnositelja zahtjeva)

27. DUCZU-a navodi se da se dijelu 1. odjeljku 1.II.1. ovih

Smjernica ima

Primjer 2.: trajne poslovne

Primjer 3.: -u. Ima trajne poslovne nastane koji nisu

poslovni nastan u Ujedinjenoj Kraljevini ima ulogu europskog središta te se stoga sve

EU-u drže u Ujedinjenoj Kraljevini. Aktivnosti povezane s carinom obavljaju se u

polje 1. =

polje 4. = adrese po

69

polje 9. = broj EORI društva u Ujedinjenoj Kraljevini i relevantne registracijske brojeve (broj obveznika PDV-a ili porezni identifikacijski broj ako broj obveznika PDV-a nije dostupan) podružnica u Belgiji, Njepolje 16. – 18. = urede svih podružnica u EU-u.

na

prethodno navedeni dio 3.I.2.

Odjeljak II. – va

-a podnesen opisan 22. i 38. CZU- 11. do 13. i 26. do 28. DUCZU- 10 i 12.

PUCZU-a. Do datuma nadogradnje sustava AEO CZU-a zahtjev se podnosi prema -u. Po zaprimanju obrasca zahtjeva

- Zahtjev bi se trebao 22. stavka 1. CZU-a i 11. DUCZU-a,

- Upitnik za samoocjenu 26. stavku 1. DUCZU-a

- Carinska tijela moraju imati sve nužne informacije kako bi mogla obaviti brzu provjeru

pristupanjem relevantnim bazama podataka ili traženjem od podnositelja zahtjeva da ih dostavi sa zahtjevom,

- Kad god je to potrebno, carina bi trebala upotrebljavati i druge raspoložive izvore -a, kontakte s drugim nadležnim tijelima,

informacije s -stranica društva itd., - zatražiti od

12. stavkom 2. CZU-a,- Rok unutar kojeg je podnositelj zahtjeva dužan podnijeti dodatne zatražene podatke nije

prop

carinsko tijelo mora odrediti razuman rok za dostavljanje relevantnih informacija te o tome obav 12. stavak 2. drugi podstavak PUCZU-a),

-navesti

22. stavak 2. drugi podstavak CZU-a), -

dio 3. odjeljak Inadležne za podnošenje zahtjeva za status AEO-a” ovih Smjernica.

70

i se ubrzao cjelokupan

podnošenja zahtjeva:

– -ove / postupka

podnošenja zahtjeva za status AEO-a te spremne pružiti potrebne informacije, – – društvo bi trebalo poduzimati mjere za ispravljanje nedostataka

otkrivenih tijekom ispunjavanja Upitnika za samoocjenu i ublaživanje povezanih rizika te bi trebalo obavijestiti carinsko tijelo o problemima povezanima s neispunjkoje se poduzimaju,

– carinskim tijelom kako bi se izbjegao gubitak vremena i novca.

Odjeljak III. – Analiza rizika i postupak revizije

s nacionalnim zakonpovezanima s carinom.ponovna procjena.

Carinsko tijelo obavlja prethodne provjere prije dodjele bilo koje vrste carinskog odobrenja/potvrde. U kontekstu AEO-a prethodna provjera je revizija koja slijedi nakon podnošenja zahtjeva za status AEO-a i služi za provjeru ispunjava li podnositelj zahtjeva

39. CZU-a. Na temelju (prethodne) provjere inspektor mora biti u

- donijeti mišljenje o ispunjavanju uvjeta za dodjelu statusa AEO-a - utvrditi preostale rizike i predložiti dodatne mjere koje je potrebno poduzeti- ati

Carinska tijela - posjete

opoduzeti mjere kako bi se provjerilo ispunjava li gospodarski subjekt još uvijek kriterije za stjecanje statusa AEO-procjene.

71

3.III.1. Prikupljanje i analiza informacija

Kako bi se provela -u je

Informacije se prikupljaju u cilju:- boljeg razumijevanja poslovanja gospodarskog subjekta i okruženja u kojem obavlja

svoju djelatnost,-

gospodarskih subjekata, - pripreme plana revizije u skladu s rezultatima procjene rizika,- pripreme revizije (optimalni tim inspektora, predmet revizije itd.),-

- interne baze podataka (npr. carinske postupke koje je podnositelj zahtjeva

upotrebljavao / deklaracije koje je podnositelj zahtjeva podnio),

- interne informacije (rezultati prethodnih provjera i/ili revizija, druga izdana ili

deklaracija itd.),

- informacije koje su zatražila i dostavila druga nadležna tijela,

-

savjetovanja – vidi dio 4. i drugim

državnim tijelima” ovih Smjernica),

- informacije koje su dostavili sami gospodarski subjekti (tj. u Upitniku za samoocjenu),

-

- sve druge bitne i

poslovnih prostora itd.

Sve prikupljene informacije potrebno je pažljivo ocijeniti kako bi se procijenila njihova pljanje podataka

Podnositelj zahtjeva trebao bi biti svjestan toga i biti spreman carini dostaviti sve potrebne e, inspektori mogu zatražiti i prikupljati

Trebalo bi uzeti u obzir i da se informacije mijenjaju i da su ponekad valjane jedino u trenutku u kojem su prikupljene. Stoga je važno imati najnovije i ažurne informacije. Kako bi se osiguralo da je ICA upoznata

su potrebne dodatne informacije.

relevantne akreditacijske postupke mogu dovesti do velikog ubrzanja postupka.

72

Mala i srednja podu svibnja 2003. o definiciji 15

-om.

U svrhe odobrenja statusa AEO-su sva MSP-

- s podnositeljem

--ova.

MSP-ovi predstavljaju 99 %16 -ova zapravo su

-ovi mogu imati za pristup postupku odobravanja te kako bi im se dodjela statusa AEO-koje se odnosi na AEO-ove primijenjena je potrebna fleksibilnost kako bi se smanjili troškovi

-29. stavku 4. PUCZU-a propisuje se zakonska obveza da

-ova u pogledu odobrenja statusa AEO-

3.III.3. Posebne gospodarske djelatnosti

3.III.3.1. Kurirski servisi

dijelu 1. odjeljku II.4.stavku (f) ovih Smjernica. U okviru tog trgovinskog sektora postoji posebni podsektor:

svih pošiljaka u uvozu i oko 50 % svih pošiljaka u izvozu.

Taj podsektor ima nekoliko posebnih obilježja:- velike obujme transakcija,

15 Preporuka Komisije od 6. L 124/2003

16 U Europskoj uniji je 2008. bilo više od 20 milijuna pod-a MSP-ovi.

73

- važnost brzine prijevoza i brzog carinjenja – kratki rokovi isporuke tim su

- veliki broj i raznovrsnost poslovnih partnera, od redovitih poslovnih korisnika do jednokratnih privatnih klijenata,

-zastupnika/predstavnika,

- ti djeluju kao RA-i ili KC-i kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 300/200817 i zadovoljavaju zahtjeve Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2015/199818 za

- prijevoz paketa i tereta vlastitim zrakoplovima ili osiguranje

-pojednostavnjenih carinskih postupaka.

r koje osobito treba uzeti u obzir kada takvi gospodarski subjekti podnesu zahtjev za status AEO-a, na primjer:

-tijela moraju uzeti u obzir veliki obujam transakcija i procijeniti jesu li povrede sustavne, kvalitetu unutarnjih kontrola gospodarskih subjekata i postupaka kojima se utvr – vidi dio 2. „Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a”ovih Smjernica.

-potrebno, prijevoznim evidencijama gospodarskog subjekta. S obzirom na veliki

zaštitu sustava gospodarskog subjekta od neovlaštenog pristupa ili ulaska te pristup dokumentaciji i postupcima za obradu informacija u sustavima koje upotrebljavaju kurirski servisi,

-lokacije ili djelatnosti koje ne pokriva status RA-a ili KC-a,kršenja dogovorenih sigurnosnih mjera s rizikom od dostavljanja nesigurne ili neosigurane robe. S obzirom na široki raspon poslovnih partnera, carinska tijela moraju procijeniti postupke za odabir poslovnih partnera i upravljanje rizicima povezanima s poznatim i nepoznatim trgovinskim partnerima,

gu predstavljati sigurnosni

postupke za obavljanje sigurnosnih provjera novih zaposlenika za stalno i privremeno zaposlene, nedostatnu svijest o sigurnosnim zahtjevima. Carinska tijela moraju

rizicima u pogledu sigurnosti i zaštite povezanima s kretanjem žurnih pošiljaka.

17 Uredba (EZ) br. od 11. 2320/2002

18 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2015/1998 od 5.provedbu zaje

74

3.III.3.2. Poštanski operatori

Poštanski operator ima svoje osobitosti i potrebno je u obzir uzeti njegova obilježja i s njima povezane rizike. Može se pretpostaviti da se kriterij dokazane solventnosti procjenjuje na isti

povezanima s ostalim kriterijima za stjecanje statusa AEO-a.

pouzdanost nije jednostavno provjeravati. Posljedice toga mogu biti problemi u pogledu

veliki broj „malih” pošiljaka, tj. pošiljke male težine/vrijednosti,nepouzdanost izjava koje daju klijenti (uglavnom pojedinci): pogreške i propusti u izjavama o vrijednosti i pogrešni opisi sadržaja pošiljaka, nedostatak/neadekvatnost

udovoljavanju carinskim zahtjevima (nedostatak potvrda/dozvola itd.),odgode dostave zbog prijevoznika,

, uz

od obveze podnošenja robe i postupkom carinskog skladištenja najvažniji su elementi koje je potrebno

Jedan od rizika koji je potrebno uzeti u obzir upravljanje je izvještavanjem o nedostavljenoj U

ako je tako propisano pravilima) ili troškove povezane s povratom pošiljatelju. To bi moglo

logistike i uprave, troškove, sigurnost robe i skladišta.

Takva operativna situacija zahtijeva

carinskih postupaka, izvoza i uvoza, kao i sigurnost podataka koji se u njima nalaze.

Pri procjeni djelotvornosti sustava unutarnje kontrole važno je provjeriti, osim razdvajanja

carinskih postupaka i kako se s time povezani rizici zapravo otkrivaju i rješavaju. Stoga bi trebalo procijeniti utjpažljivo bi trebalo ocijeniti i djelotvornost postupaka provedenih radi rješavanja nepoštovanja carinskih propisa.

Osim toga, ali i dalje u vezi s unutarnjom kontrolom, važno je provjeriti i koje se baze podataka i informacijski postupci upotrebljavaju za pohranu podataka povezanih s klijentima i pošiljkama.

75

dostavljaju pakete.

Sigurnosni zahtjeviU tom bi se kontekstu trebalo pažljivo razmotriti zapošljavanje osoblja. Važno je razmotriti

emenih radnika i

izvršenja nezakonitih radnji kao što su bombe u paketima, droge itd. Stoga je potrebno pažljivo ocijeniti kriterije koji se primjenjuju za odabir pri zapošljavanju

zaposlenika u mjeri dopuštenoj zakonom. Potrebno je pažljivo razmotriti ugovore sa zaposlenicima.

Svim zaposlenicima, bez obzira na vrstu ugovora na temelju kojeg je zaposleno, trebalo bi postupaka i propisa.

Kako bi se postigla visoka norma kvalitete u primjeni postupaka sigurnosti i zaštite, nužno je

otprema.

lanca opskrbe, poštanski operator trebao bi: - sastaviti smjernice za sigurnost i zaštitu kako bi se zaposlenici obavijestili i

osposobili u pogledu rizika povezanih s poštanskim poslovanjem, -

-kontrolama i osigurati im ažurne informacije o tome kako prepoznati potencijalno

pošiljatelj nije naveden,

vjerske zajednice, mediji itd.),namjena izbjegavanje provjera:

„Ne izlagati rendgenu”, „Povjerljivo”, „Nije potrebna poštanska inspekcija”, „Ne otvaraj” itd.,

i širenje sadržaja, promjene boja pakiranja, masne mrlje, zvukovi u paketu, itd.).

prostora koji se upotrebljava za skladištenje pošiljaka:- u kojima se mogu provoditi sigurnosne provjere dolaznih ili

odlaznih pošiljaka,-

-

- pripremiti plan reakcije za prepoznavanje, izolaciju i neutralizaciju otkrivene prijetnje,

76

- stvoriti sigurnosni kontaktni ured za carinu, policiju, obavještajnu i zdravstvenu

Naposljetku, s obzirom na zoperatori i na broj transakcija te kako bi se uspostavili pouzdani postupci u pogledu carinske

s detaljnim internim proceduralnim protokolima koji se stvarno primjenjuju u svakodnevnoj praksi.

3.III.3.3.

prijevoznika: - i konvencije (COTIF,

CIM). Takvim se sporazumima mogu nametati zahtjevi u pogledu plombi i cjelovitosti tereta. Isto se tako mogu odnositi na obveze tijekom prijevoza;

- propisima i potvrdama o sigurnosti željeznica koji

-

poslovanje,

-strane, odg

- podnositelj zahtjeva može imati složenu organizacijsku strukturu, mnogo poslovnih prostora i širok raspon djelatnosti. Djelatnosti se mogu podijeliti i na

-

je zaštitarskih usluga na ranžirnim kolodvorima. Utovar jedinica tereta / kontejnera na vagone ili njihov istovar može

uju ili istovaruju jedinice

odgovornost za rukovanje robom,

- tijekom prijevoza nekoliko bi osoba moglo rukovati dokumentima ili provjeravati jedinice tereta /

77

AEO-

- kako bi se bolje razumjelo poslovno okruženje, carinska bi tijela trebala od podnositelja zahtjeva prije revizije zatražiti kratki prikaz propisa, sporazuma i konvencija koje ih obvezuju,

- pri pripremi revizije inspektori bi trebali imati jasan pregled lokacija i poslovnih

zahtjeva ili ne. Relevantne lokacije prostori su u kojima se rukuje dokumentima povezanima s carinom, jedinicama tereta i robom,

-ima s

otvorenim pristupom i tijekom prijevoza/istovara/utovara i stajanja vlakova,

-(nadzorne kamere, skeniranje) i zaustavljanje vlakova, vaganje tereta, postupak pregleda u s

-

-vnosti (utovara/istovara/sigurnosnog

nadzora) vanjskom izvršitelju podnositelj zahtjeva mora upravljati rizicima

nu ulogu imaju i

-

-

3.III.4.

3.III.4.1.

--ove pokušavaju na njih, koji ne

AEO-a.

Dok gospodarski subjekti ne moraju uvijek imati status AEO-a kako bi dobili odobrenje za pojednostavnjenje navedeno u carinskim propisima, za neka pojednostavnjenja moraju

-a kako bi ishodili predmetno odobrenje (vidi i dio 1.III.1. ovih Smjernica).

78

Kako bi se ubrzao postupak podnošenja zahtjeva te smanjilo vrijeme potrebno za reviziju,

- informacije iz prethodnih zahtjeva za carinska odobrenja i rezultate postupka,-

raspoložive/dostupne carini,- informacije o carinskim revizijama i njihove rezultate,- informacije iz carinskih postupaka koje je podnositelj zahtjeva

upotrebljavao/deklaracija koje je podnositelj zahtjeva podnio, -

ima podnositelj zahtjeva,-

zakonodavstvom Unije u mjeri u kojoj su relevantni za provjeru kriterija 29. stavak 2. PUCZU- 29. stavak 3. PUCZU-a).

razdoblje na koje se ti podatci odnose, carinska bi tijela možda trebala preispitati ili zatražiti potvrdu od drugih nadležnih tijela kako bi provjerila jesu li informacije (u cijelosti ili djelomice) još valjane.

automatsko priznavanje standarda sigurnosti i zaštite, npr.:

- Ako je podnositelj zahtjeva regulirani agent ili poznati pošiljatelj smatra se da su kriteriji sigurnosti i zaštite ispunjeni u pogledu lokacija i postupaka za koje je podnositelj zahtjeva stekao status reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja u toj mjeri da su kriteriji za dodjelu statusa reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja

(e) CZU- 28. stavak 3. PUCZU-a, vidi i dio 3. odjeljak 4.2. (b) ovih Smjernica),

- Ako je podnositelj zahtjeva korisnik potvrde za sigurnost i zaštitu izdane na

organizacije za normizaciju ili na temelju europske norme europskog normizacijskog tijela, ta se potvrda uzima u obzir pri provjeri ispunjenja kriterija sigurnosti i zaštite. Smatra se da su kriteriji ispunjeni ako se utvrdi da su kriteriji za izdavanje te

39 (e) CZU-a 28. stavak 2. prvi podstavak PUCZU-a).

Smatra se da su kriteriji ispunjeni ako je podnositelj zahtjeva korisnik potvrde

28. stavak 2. drugi podstavak PUCZU-a).

potvrda19 ili nacionalno nadležno tijelo.

19 MLA (Sporazum o multilateralnom priznavanju) ili MRA (Sporazum o uzajamnom priznavanju). Vidi i www.european-accreditation.org.

79

29. stavkom 3. PUCZU-i kriterij za dodjelu statusa AEO-a automatski ispunjen te

kojoj mjeri.

i u kojoj mjeri potvrda ili standard relevantni i bitni te mogu li biti korisni u postupku podnošenja zahtjeva za status AEO-

- tko je izdao potvrdu ili tko je nadležan za dodjelu standarda? Je li potvrdu/odobrenje izda

-nadležno tijelo (primjeri u dijelu 3. ), samoocjena gospodarskog subjekta ili provjera koju obavlja nezavisna i

- Je li provedena revizija na licu mjesta ili samo provjera dokumenata?- Koji su razlozi podnošenja zahtjeva za potvrdu/odobrenje gospodarskog subjekta? -

konzultanta? -

postupak? - Kada je potvrda/odobrenje izdano? Kada je provedena posljednja revizija? Koji su

Popis poznatih standarda i potvrda/odobrenja naveden u nastavku nije sveobuhvatan. Zbog raznovrsnosti gospodarskih djelatnosti gospodarskih subjekata i nacionalnih posebnosti u

Potrebno je napomenuti da podnositelji zahtjeva nadležnom carinskom tijelu mogu dostaviti informacije o svakom standardu kojemu udovoljavaju ili potvrdi/odobrenjima koje imaju, a

statusa AEO-a. Nadležno carinsko tijelo provjerava može

-a savjetovalo neovisno tijelo/ustanova, ali mu nije dodkriminala na terenu, programi obuke).

Potrebno je napomenuti da nije potrebno imati bilo koju od tih potvrda/odobrenja niti je a stjecanje statusa AEO-a. Ako su dostupne bilo kakve

potvrde/odobrenja, carinska tijela mogla bi ih smatrati korisnima (vidi i Pojašnjenja uz upitnik za samoocjenu za odjeljke tavom te zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite).

Potrebno je uzeti u obzir i da je uvijek obveza podnositelja zahtjeva dokazati da ispunjava kriterije za stjecanje statusa AEO-a.

80

3.III.4.2. Potvrde/odobrenja koje su izdala carinska ili druga državna tijela

(a)

Kad gospodarski subjekt podnese zahtjev za dobivanje statusa AEO-a, u obzir bi trebalo uzeti

(b)

Ovisno o ulozi u lancu opskrbe, spomenuta nadležna tijela subjektima mogu dodijeliti status RA-a ili RC-a, dok RA izravno imenuje provjerenog pošiljatelja (AC).

RA-

propisuje u pogledu tereta, paketa, žurnih paketa ili pošte.

mogu ukrcati na svaki zrakoplov.

Za RA-a i KC- 28. stavku 1. PUCZU-a smatraju se ispunjenima u 28. stavkom 3. PUCZU-a u odnosu na poslovne prostore i predmetne

djelatnosti za koje je gospodarski subjekt dobio status RA-a ili KC-a. Za razliku od programa za AEO-ove status KC-a i RA-napomenuti da status KC-a i RA-zrakoplovima. Za dolaznu robu postupci se ne ispituju niti ne odobravaju.

EU-a u pogledu kriterija za dodjelu statusa RA-a, KC-a i AEO-

- sigurnost zgrade

-

- sigurnost tereta

- Sigurnost osoblja

ispunjavaju.

Stoga bi, kada je podnositelju zahtjeva za status AEOS- -a ili RA-a,

tako, provjeriti ih. Ne bi trebalo automatski priznavati provjere sigurnosti i zaštite, ali bi

djelatnosti.

Iako nema pravnog priznanja statusa AC- -amože biti od pom -a.

81

(c)

konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS)” don

obavljaju procjene rizika i analize rizika i da razvijaju, održavaju i poboljšavaju sigurnosne

jedinica tereta. Te se mjere moraju propisno dokumentirati u sigurnosnom planu koji se dostavlja imenovanom

nije samo koristan alat za procjenu kriterija sigurnosti

stjecanje statusa AEO- 28. stavak 2. PUCZU-a).

adovoljavaju primjenjive zahtjeve Kodeksa ISPS

nacionalnih pomorskih uprava u suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost

uzeti u obzir u kontekstu odobrenja statusa AEO-a.

postupci, pravila i tehnike kojima se osigurava da sva prihvatljiva imovina zadovoljava visoke bonitetne standarde Eurosustava. Pri procjeni bonitetnih standarda Eurosustav u obzir uzima

Stalno referentno mjerilo Eurosstandard definiran je u smislu ocjene „jednostrukoocjeni „A–” agencije za kreditni rejting Standard & Poor's ili Fitsch Ratings, ocjeni „A3” agencije Moody's ili „AL” agencije DBRS. Stoga se i ocjena agencija za kreditni rejting može uzeti u obzir pri procjeni kriterija o dokazanoj financijskoj solventnosti.

(e)

Primjenjuje se i na društva izvan SAD- -u. Uglavnom

82

-a, ono automatski ne udovoljava kriterijima za stjecanje statusa AEO- okazatelj koji je potrebno uzeti u obzir pri analizi rizika i u kontekstu odobrenja statusa AEO-a.

(f)

U nekim zemljama postoje programi sigurnosti i zaštite koji su u skladu s konceptom AEO-aiz -

je od važnosti u kontekstu odobrenja statusa AEO i nadležno carinsko tijelo bi ga trebalo uzeti u obzir postupku provjere za dodjelu statusa AEO-a.

(g)

Pod okriljem Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) donesena je jenu karneta TIR iz 1975.

(Konvencija TIR iz 1975.).

Za Konvenciju TIR nadležan je UNECE, kao i za .samo tekst Konvencije, nego i mnogo drugih korisnihKonvencije.

Za potrebe odobrenja statusa AEO-a posebno je zanimljiv kontrolirani pristup postupcima 6. Konvencije TIR pristup

postupcima TIR dodjeljuju nadležna tijela i to samo prijevoznicima koji zadovoljavaju minimalne uvjete i zahtjeve iz dijela 2. Priloga 9. Konvenciji, odnosno:

-- dobro financijsko stanje, - dokazano znanje o primjeni TIR-a,- nepostojanje ozbiljnih ili ponovljenih povreda carinskog ili poreznog zakonodavstva, -

nepravilnosti.

Od posebnog interesa za potrebe odobrenja statusa AEO-a može biti i odobrenje cestovnih vozila i kontejnera. Konvencijom TIR propisuje se prijevoz robe u kontejnerima ili cestovnim

on plombiranja

relevantna nacionalna tijela za homologaciju ili tijela nadležna za nadzor izdaju tzv. potvrde o odobrenju za cestovna vozila ili kontejnere.

(h)

-usporedivi.

3.III.4.3. Komercijalne norme i certifikacija

(a) certifikati u skladu s normom ISO 27001

83

-a za sigurnost informacijske tehnologije i zaštitu

dokumentiranih sustava upravljanja

uredbama.

(b) ISO 9001:2015 (eventualno kombinirana s normom ISO 14001:2009)

osiguranje kvalitete. Stoga bi z

Certifikat ISO 9001:2015 može biti koristan za postupak podnošenja zahtjeva za status AEO-a, npr. za ocjenu sustava unutarnje kontrole.

(c) ISO 28000.2007

28000:2007 okvirna je norma, a zahtjevi u po

stjecanje statusa AEO-a u 28. stavkom 2. PUCZU- 28001 trebala uzeti u obzir u kontekstu odobrenja statusa AEO-a.

(d) cerfitikati TAPA

TAPA je udruženje osoba odgovornih za sigurnost i

tijekom skladištenja, pretovara i prijevoza. Certifikati TAPA dodjeljuju se na temelju normi za sigurnost tereta koje su razvile organizacije TAPA. U skladu s tim provjere u pogledu

sama društva provode samoocjenu (certifikat TAPA C). Norme TAPA za sigurnost tereta ost u pogledu zgrada, opreme i postupaka prilikom skladištenja i

prijevoza robe. Uspješna certifikacija (certifikati A i B) prema zahtjevima normi za sigurnost tereta

ivisoke razine.

cijelo društvo.

84

/

u pravilu relevantne kriterije mora ispuniti podnositelj zahtjeva.

dijelu 2. „Kriteriji za stjecanje statusa AEO-a” ovih Smjernica. Istaktivnosti povjerene skupini povezanih društava.

u obzir i koji mogu utjecati na analizu rizika i postupak revizije. Prvo se mora razjasniti odnos

usluge) za sva društva koja pripadaju jednoj grupi.

tjeva za status AEO-a i u

samo jednom.

Istodobno je poznavanje jednog društva grupe uvijek potrebno utjecaja na povezana društva. Ako sustav unutarnje kontrole u jednom povezanom društvu sa

djeluje ni u povezanim društvima, ali carinska

3.III.6. Rizik i analiza rizika

3.III.6.1. Procjena rizika i upravljanje rizicima gospodarskog subjekta

Organizacija gospodarskog subjekta može biti složen s

preglede tih postupaka, provjera i poduzetih mjera za smanjenje ili ublaživanje rizika

relevantni postupci prikladni. Organizacija koja ne primjenjuje nijedan sustav unutarnje

85

kontrole ili za koju postoje dokazi da primjenjuje sustav koji loše funkcionira po definiciji je izložena riziku.

spodarski subjekti u

gospodarski subjekt u svojim politikama/strategijama mora jasno odrediti ciljeve u pogledu iguranja svojeg dijela lanca opskrbe u

-----

Što je organizacija svjesnija svojih postupaka i rizika povezanih sa svojim aktivnostima, to je

trebala biti svjesna koncepata kao što su upravljanje rizicima, upravljaponovna procjena; ponovna primjena postupaka i/ili promjena postupaka) te da je primijenila relevantne postupke kako bi obuhvatila najvažnije rizike i utvrdile nove.

Unutar organizacije gospodarskog subjekta, ovisno o njegovoj velpostojati odgovorna osoba ili jedinica koja je odgovorna za provedbu procjene rizika i

ntne za dodjelu statusa AEO-

– prijetnje za sigurnost/zaštitu poslovnih prostora i robe, – fiskalne prijetnje,– pouzdanost informacija povezanih s carinskim postupcima i logistikom robe,–– ugovorne odredbe za poslovne partnere u lancu opskrbe.

prostore koji su relevantni za carinske aktivnosti gospodarskog subjekta.

3.III.6.2. Carinska analiza rizika i revizija

procjeni svoje rizike i da poduzme radnje da ikako bi procijenila djelotvornost kojom gospodarski subjekt rješava takve probleme. Je li

rješenje? Kako bi to ocije -a, carinska tijela moraju:

– procijeniti rizik gospodarskog subjekta,–

86

– provesti reviziju,– riješiti sve neprihvatljive rizike s gospodarskim subjektom, – -a ili ne,– pratiti i po potrebi ponovno procijeniti predmetni gospodarski subjekt.

kako bi riješio rizike relevantne za odobrenje statusa AEO-a. U tom kontekstu gospodarski

izvršiteljima, ali ne i „obveze”. U kontekstu koncepta AEO-a gospodarski subjekt trebao bi biti svjestan rizika povezanih s povjeravanjem aktivnosti vanjskim izvršiteljima i poduzeti radnje kako bi ih riješio te carini podnijeti dokaze o tome.

Prvi korak za carinu je poslovanje gospodarskog subjekta (vidi dio 3. odjeljak 3.III.1.). Nakon toga carina može

sve ras

obzir sve rizike povezane s aktivnostima gospodarskog subjekta relevantnima za status AEO-a. U toj fazi rizik se procjenjuje na temelju svih raspoloživih informacija prije revizije i procijenjenog postojanja i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole u organizaciji gospodarskog subjekta. Carinska tijela revizorima bi trebala pružiti smjernice za pripremu plana revizije.

Mapiranje rizika i model COMPACT za AEO-ove-

riterijima za stjecanje statusa AEO-bi se dvije dimenzije uvijek trebale uzeti u obzir kako bi se procijenila važnost relevantnog rizika. Ti se koncepti mogu prikazati vizu

Vje

roja

tnos

t

Utjecaj (posljedice)

87

Rizik se nikada ne može u potpunosti eliminirati, osim kada se u potpunosti odustane od

svim situacijama, osim u situaciji male vjerojatnosti, dok bi rizik sa srednjim utjecajem bio neprihvatljiv u situacijama velike vjerojatnosti. Cilj je smanjiti razinu rizika

promjena u razini.U pravilu, ako je:

- smatra se velikom i potrebno je uvesti dodatne protumjere kako bi se smanjila razina rizika,

-

v-

mogu razmotriti poboljšanja.

tumjera.

pojma sigurnosti: cilj gospodarskog subjekta može biti osigurati teret od

sve rizike za poslovanje relevantne za status AEO- -a i

modelom.

upravljati njima, pobrinuti da te mjere djeluju te ih pregledati i ponovno procijeniti.

sigurnosti i zaštite. Gospodarski subjekt trebao bi dokumentirati provedene postupke kako bi upravljao provedbom poboljšanja i kako bi to mogao dokazati carinskim tijelima.

Ukratko, gospodarski subjekt trebao bi imati spremne postupke i mjere kako bi: - jasno utvrdio sredstva i ciljeve u pitanju (tj. jasno je da je za AEO važan cilj

- utvrdio prijetnje koje mogu ugroziti navedena sredstva i ciljeve, - jetnje njegova vlastita sredstva, -

sa svojim poslovnim modelom, -- pratio djelotvornost provedenih postupaka.

U cilju dobivanja usporedivih rezultata postupak procjene rizika trebao bi se temeljiti na -ove20.

20

88

3.III.7.1. Priprema plana revizije

a.

Taj revizorski plan predstavlja posebne smjernice koje je potrebno slijediti pri provedbi revizije te su u njemu navedeni ciljevi, opseg i metode revizije.

Plan revizije trebalo bi sastaviti na temelju procjene rizika, a trebao bi sadržavati informacije o:

-provjeriti,

- matrici analize rizika,- odjelima ili jedinicama koje treba nadzirati,--

vrijeme njegove provedbe.

unutarnjih kontrola koje obavlja gospodarski subjekt. Gospodarski subjekt trebao bi se

sve to dokumentirati. Važno je imati na umu i da bi za MSP-ove potrebna razina unutarnje kontrole i dokumentacije trebala odgovarati razini riz

procjena ne mora uvijek poklapati s prijetnjama i rizicima koje su utvrdila carinska tijela.

Revizija se uvijek mora temel

Revizija utemeljena na riziku (RBA) pristup je reviziji kojim se analiziraju rizici revizije, postavljaju prihvatljivi pragovi na temelju analize rizika revizije te razvijaju programi revizije

ma revizije,

rizika i unutarnjih kontrola te mjera za suzbijanje i ublaživanje rizika koje je poduzeo

89

prihvatljivu razinu prije dodjele statusa AEO-a. RBA se prvenstveno smatra revizijom sustava.

3.III.7.3. Upravljanje preostalim rizikom

RBA-postupaka upravljanja rizicima i kontrole nad kojima je provedena revizija. To gospodarskom subjektu osigurava priliku da poboljša svoje postupke na temelju preporuka o rizicima koji

i njegovu uspješnost. Dobrom analizom rizika dobiva se okvir za pouzdanost revizije

Revizori bi trebali uzeti u obzir da je plan revizije živi dokument koji se može mijenjati u skladu s informacijama koje revizori primaju tijekom revizije. Potencijalni rizik koji je u fazi procjene rizika ocijenjen kao nizak, može pri ponovnoj procjeni biti ocijenjen kao visok,

koji se provodi.

Revizori bi uvijek trebali ocjenjivati sve dodatne informacije povezane

ožene kao Prilog 2. ovim Smjernicama.

razinu i p

-

kontrola,

-

ispitivanjem tih provjera.

- upravljanjem eventualnim preostalim rizicima kako bi ih se svelo na prihvatljivu

- Važno je da revizori

kako ih mogu prevladati,

-

90

ProvNužno je dokumentirati sve što je izvršeno, a ne samo prikupljati dokaze i informacije. To je

je odobravanjem, ali je važno i za gospodarski subjekt.

podatke:

- jasan pregled gospodarskog subjekta (njegovo poslovanje, njegova uloga u lancu opskrbe, njegov poslovni model, njegove aktivnosti povezane s carinom itd.),

-stjecanje statusa AEO-a,

-predložene podnositelju zahtjeva,

-revizorima,

- jasna preporuka o dodjeli statusa u skladu s rezultatima revizije,- -a, navesti potpune i detaljne razloge zbog kojih

- pregled prikaza profila rizika AEO- a AEO-a, sve dio 5. „Upravljanje odobravanjem”

ovih Smjernica).

nica, profil rizika

Odjeljak IV. – Odluka o dodjeli statusa

3.IV.1.

Odluka carinskih tijela o dodjeli statusa AEO-a temelji se na informacijama prikupljenima i

do potpunog dovršetka postupka revizije.

Kako bi se carinskim tijelima

-obrazac zahtjeva za status AEO-a, s ispunjenim Upitnikom za samoocjenu i svim drugim

91

popratnim informacijama. Te informacije bi možda trebalo ponovno provjeriti, a u nekim

ja postupka odobravanja i

-

revizije koje su dobili od tima (ili timova) revizora drugim nadležnim carinskim tijelima

najprikladniji mehanizmi za to.- rezultate bilo koje druge procjene organizacije i postupaka podnositelja zahtjeva izvršenih

za potrebe drugih provjera.

posebno ako postoji vjerojatnost negativne odluke

22. stavak 6. CZU-a).

Kako bi 8. stavku 1. i 13. stavku 2. DUCZU-

obavijestiti da se izostanak odgovora u zadanom roku smatra odricanjem od prava na s

3.IV.2. Donošenje odluke

- viru svoje unutarnje organizacije osniva posebnu službu nadležnu za donošenje odluke o dodjeli statusa AEO-a,

-m kriterijima za

stjecanje statusa AEO-a, kako je prethodno opisano, - 22. stavak 3.

CZU-može ga produljiti ICA za dodatnih 60 kalendarskih dana ako nije u

28. stavak 1. DUCZU-a), na zahtjev podnositelja zahtjeva i ovisno o dogovoru s predmetnim carinskim tijelom. Tijekom potonjeg produljenja roka podnositelj zahtjeva provodi

Razdoblje zatraženog produljenja roka trebalo bi biti razumno s obzirom na prirodu pril 22. stavakpodstavak CZU-a),

92

informacije. Podnositelj zahtjeva na zahtjev dostavlja informacije u roku od najviše 30 dana. Podnositelja

13. stavak 1. DUCZU-a),

13. stavak 2. DUCZU-a), može ga produljiti ICA ako je ona produljila razdoblje za savjetovanje s drugim carinskim tijelom. Rok za donošenje odluke produljuje se za isto razdoblje za koje je produljen rok za savjetovanje. Podnositelja zahtjeva

13. stavak 3. DUCZU-a), može ga produljiti ICA ako carinska tijela vode istrage na temelju ozbiljnih razloga za sumnju na povredu carinskog zakonodavstva. Takvo produljenje iznosi najviše devet mjeseci. Po

13. stavak 4. DUCZU-a), može ga produljiti ICA ako su u tijeku kazneni postupci zbog kojih postoji sumnja ispunjava li podnositelj zahtjeva ili, ako je primjenjivo, osobe

24. stavku -a, uvjete povezane s carinskim zakonodavstvom i poreznim pravilima te ako ne postoje teška kaznena djela povezana s gospodarskim aktivnostima podnositelja zahtjeva. Rok za donošenje odluke produljuje se za vrijeme potrebno za

28. stavak 2. DUCZU-a).

- 22 stavak 2. drugi podstavak CZU-a), - 28. DUCZU-a,- produljenom roku za donošenje odluke zbog istraga carinskih tijela osim ako bi se

13. stavak ca DUCZU-a), - 13. stavak 3.

DUCZU-a), - produljenom roku za donošenje odluke zbog zahtjeva za dostavljanje dodatnih

13. stavak 1. DUCZU-a), - produljenom roku zbog prava podnosit 13. stavak 2.

DUCZU-a,- bilo bi prikladno obavijestiti

izvršavanja prilagodbi kako 22. stavak -a),

- podnositelja zahtjeva i o produljenom roku za donošenje odluke ako su u tijeku k 28. stavak 2. DUCZU-a).

odbijanja i pravo na žalbu, -

93

odbijanju zahtjeva gospodarskom se subjektu pruža prilika za izražavanje svojeg mišljenja 22. stavak 6. CZU-a).

bilo kakvih -poštom, službenim pismom itd.).

3.IV.4. Žalbe

44. CZU-a navodi se da „svaka osoba ima pravo na žalbu protiv svih odluka koje donesu carinska tijela i koje se odnose na primjenu carinskog zakonodavstva, koje se te osobe

obliku i u skladu s pravilima navedenima u nacionalnom zakonodavstvu.

94

3.IV.5. Rokovi

Odluka

Provjere prihvatljivosti:

= 30 dana22.

stavak 2. UCC-a)

+ najviše 30 dana

ako carina

dodatne

informacije

12. stavak 2. UCC IA-a)

Zahtjev

-a

= 22. stavak 3.UCC-a)

Pravo na saslušanje:

= 30 dana

8. stavak 1. i

13. stavak 2. UCC DA-a)

donijeti odluku u roku od 120 dana


+ X dana na zahtjev podnositelja

22. stavak podstavak UCC-a)

+ najviše 30 dana ako je carina


+

carinskih istraga


+ X dana ako su kazneni postupci u


Status AEO-a odobrenStupa na snagu 5 dana nakon odluke

29. UCC DA-a

Status AEO-a odbijen

statusa AEO-a izgledno

Štetne informacije= 30 dana

31. stavak 4. UCC IA-a),

Obvezno savjetovanje= 80 dana

31. stavak 3. UCC IA-a)+ XX dana

14. stavak 2. UCC IA-a)

95

DIO

Odjeljak 1. –

U kontekstu postupka za odobravanje statusa AEO-

za stjecanje statusa AEO-a. To je posebno važno jer odobreni status AEO-a vrijedi diljem EU-a. Ti

-statusa AEO-a trebala provoditi u odnosu na sve njihove relevantne carinske aktivnosti. To je

-i odobrenja statusa AEO- ku važnu ulogu imaju i carinska tijela u

-i radi donošenja

4.I.1. Postupak

30. stavkom 1. PUCZU-stavlja na raspolaganje informacije bez odlaganja, a najkasnije u roku od sedam dana od

savjetovanja).

30. PUCZU-

se provjera sustava barem jednom tjedno.

Važno je i da svako carinsko tijelo obavlja provjere u sustavu EOS kako bi se provjerilo postoje li kakve bitne informacije koje treba poslati ICA-i. Sve relevantne informacije o podnositelju zahtjeva -a

- 31. stavkom 4. PUCZU-

rok od najviše 3informacija na raspolaganje ICA-i. Pravodobnom bi se razmjenom informacija državama

e dostavljaju prije izdavanja odobrenja.

poslati ICA-i jer bi te informacije mogle utjecati na uvjete koje mora ispuniti AEO. To je 35. PUCZU-a propisano da carinska tijela (ICA i druga carinska tijela)

96

važne, to može potaknuti ICA- 15. stavkom 1. DUCZU-a.

odobrenja.

4.I.2. Postupak konzultacija

31. stavkom 1. PUCZU-a „carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke

jednog ili više kriteri 39. Zakonika”.

u kojem ICA to smatra potrebnim za procjenu -a. Taj se postupak može primjenjivati i

14. stavak 4. PUCZU-izvršiti savjetovanje s drugi

s postupkom ponovne procjene, a svi rezultati (suspenzija, opoziv, odobrenje statusa AEO-aostaje na sna

31. stavkom 2. PUCZU-

-

-

-

-

upak savjetovanja ako gospodarski subjekt ima jedan ili više poslovnih prostora u kojima se obavljaju aktivnosti povezane s carinom u drugoj državi

dobile info

je odgovoriti ICA- kriterije

97

podnositelju zahtjeva te je nadležna za donošenje odluke o ispunjavanju kriterija za cijelo poslovanje gospodarskog subjekta.

ispunjeni, ali su ICA-i dovoljna naknadna pojašnjenja podnositelja za

Ako unutar tog roka ne dobije nikakav odgovor, ICA pretpostavlja da je ispunjen kriterij ili 14. stavak 3.

PUCZU-a).

31. stavkom 3. PUCZU-a „carinsko tijelo dužno je završiti postupak savjetovanja u roku od 80 dana od dana kada je carinsko tijelo nadležno za donošenje odluke dostavilo obavijest o potrebnim uvjetima i kriterijima koje more ispitati konzultirano carinsko tijelo”.

14. stavkom 2. PUCZU-a rok za savjetovanje može biti produljen u bilo

(a) ako je konzultiranom carinskom tijelu potrebno više vremena zbog prirode provjera

koje treba provesti,

(b) na zahtjev podnositelja zahtjeva konzultiranom carinskom tijelu i uz suglasnost

carinskog tijela koje je zatražilo savjetovanje. Tijekom produljenog roka podnositelj

erijima za stjecanje

statusa AEO-

tijelo.

mogu se primijeniti i u svrhu ponovne procjene i pra 14. stavkom 4. PUCZU-a.

4.I.3. Sredstva komunikacije

Sve bi informacije povezane s „postupkom informiranja” i „postupkom savjetovanja” trebalo

ljive,

i kontakte u okviru mreže AEO-a.

-a u nezakonita djelovanja, posebni rizici povezani s AEO-om ili

98

probleme carini (ugroziti provjere i kontrole) ili gospodarskom subjektu.

Za sve osjetljive informacije koje nformata, trebalo bi upotrebljavati sustav upravljanja rizicima u carinskim pitanjima (CRMS).

Potrebno je napomenuti da ICA mora sastaviti obrazloženi upravni akt za gospodarski subjekt vne odluke. Stoga ako konzultirano carinsko tijelo utvrdi da podnositelj

zahtjeva ne ispunjava jedan ili više uvjeta i kriterija za donošenje povoljne odluke, rezultati se zajedno s dokumentacijom i obrazloženjem dostavljaju ICA- 14. stavak 1. drugi podstavak PUCZU-a).

Odjeljak II. –tijelima

državnim tijelima vrlo je važna u okviru postupka odobrenja statusa AEO-a. Ovisno o k

38. stavak 1. CZU-a da status AEO-a odobravaju carinska tijela, po potrebi nakon savjetovanja s ostalim nadležnim tijelima. Potreba za takvim savjetovanjem ovisi o brojnim pitanjima, na primjer, o vrsti gospodarske djelatnosti

java li podnositelj zahtjeva obveze koje možda ima na temelju ostalog zakonodavstva (npr. mjere trgovinske

se priznavanje statusa AEO-a temelji na ostalim zakonodavstvima Unije. I u tim se

razmjena informacija s njima obvezna kako bi se osigurala ispravna provedba predmetnog priznavanja.

poboljšala kvaliteta postupka za odobrenje statusa AEO-a u tijeku te kvaliteta odobrenja/potvrde koju izdaje drugo nadležno državno tijelo i/ili kako bi se izbjegle bespotrebne dvostruke provjere gospodarskog subjekta.

35. stavku 4. PUCZU-a navodi se da „

99

” PUCZU-a.

-a temelj za izdavanje odobrenja 30. stavkom 2. PUCZU-a „

”.

nadležnim za

prometa s nacionalnim carinskim tijelima kako bi se osiguralo da se status reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja i sve promjene pri dodjeli statusa AEO-a i pri upravljanju njime.

6.3.1.8. i 6.4.1.7. Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 2015/1998 propisuje se da nadležno tijelo mora carinskim tijelima staviti na raspolaganje sve podatke koji se odnose na status reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja koji bi mogli biti relevantni za posjedovanje odobrenja AEOS.

nacionalna zrakoplovna tijela.

Carinska tijela u obzir mogu uzeti rezultate procjena ili revizija provedenih u skladu sa zakonodavstvom Unije u mjeri u kojoj su relevantni za provjeru kriterija.

100

Primjer razmjene podataka u korist carine, drugih državnih tijela i gospodarskog subjekta

-ove.

Nacionalna tijela koja odobravaju dozvole za robu s dvojnom namjenom i nacionalna carinska -a i

korisnicima globalnih izvoznih dozvola ako im je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom.

DIO 5. Upravljanje odobrenjem

Odjeljak I. –

njegova sustava unutarnje kontrole. Gospodarski subjekt trebao bi biti sposoban pokazati egledati svoje

postupke, rizike i sustave kako bi oni odražavali sve bitne promjene u njegovim postupcima. Carinska bi tijela trebala biti obaviještena o tim promjenama.

23. stavku 2 CZU-a na temelju kojeg korisnik odobrenja statusa AEO-nastanu nakon što je odluka donesena i koji mogu utjecati na njezino održavanje ili sadržaj. Premda to u znatnoj mjeri ovisi o predmetnom AEO-u te stoga popis ne može biti iscrpan, Prilog 4. ovih Smjernicaobavijestiti.

ostalim relevantnim odobrenjima ili potvrdama koje je dodijelilo neko drugo državno tijelo, a koje mogu utjecati na odobrenje statusa AEO- -a ili KC-a).

o ponovnim procjenama jer ih carinska tijela mogu zatražiti.

Kako bi osiguralo da su AEO-ovi upoznati s tom obvezom, nadležno carinsko tijelo, na primjer, može:

- dati primjere informacija o kojima bi trebalo obavijestiti nadležna carinska tijela u pisanoj odluci, pismu itd. koje se šalje AEO-u nakon izdavanja odobrenja za status AEO- Prilog 4. ovim Smjernicama,

- dodijeliti AEO-svih informacija povezanih s njegovim odobravanjem,

- poslati poruku e-pošte (npr. u poruci e-pošte kojom carina gospodarskom subjektu dostavlja logotip AEO-a) osobi za kontakt u društvu AEO-

- ako službenici carinskog tijela izdavatelja otkriju nenajavljenu promjenu, poslati poruku e- pošte kao „upozorenje” osobi za kontakt u društvu AEO-a nav

101

– redovito (npr. jednom godišnje) osobi za kontakt s AEO-m (e-poštom) slati kratki Upitnika za samoocjenu) o

koje provode carinska tijela

AEO- no otkrivanje bilo koje naznake

23. stavkom 38. stavkom 1. CZU-a, status AEO-a podliježe zdoblje valjanosti odobrenja statusa AEO-a nije

-a.

-potaknuti carinska tijela da AEO-

uvjetima i kriterijima za odobrenje razvija u suradnji s AEO-om. Sve mjere provjere koje provode carinska tijela potrebno je evidentirati.

35. PUCZU-a „

102

”.

predložene mjere).

-a, a koje provodi nadležno carinsko tijelo može

osiguravanje da je AEO djelotvorno proveo korektivne mjere,

-

novih rizika.

– rezultate revizije –AEO-

-u,

– 28. stavka 2. i/ili stavka 3. PUCZU-a koji se odnosi na korisnike

europske norme europskog normizacijskog tijela i reguliranih agenata ili poznatih pošiljatelja – to su važne situacije koje je potrebno uzeti u obzir jer su se u tim

upotrebljavala pri dodjeli statusa AEO-a (npr. RA-a, KC-a itd.),

– signali ranog upozorenja – kao što je prethodno navedeno, AEO je zakonski obvezan obavijestiti nadležno carinsko tijelo o svim bitnim promjenama. Promjene koje je izvršio AEO mogu potaknuti carinska tijela da donesu odluku o nužnosti ponovne procjene. Važno je da AEnadležnom carinskom tijelu.

i svih promjena situacije (Postoje li novi rizici? Jesu li kvaliteta administrativne organizacije i sustav unutarnje kontrole i dalje jednako dobri kao što su bili tijekom revizije?). Postoje razni

naznaka bilo kakvih novih rizika/podataka, tj.:- -a,-- analiza raspoloživih informacija u internim carinskim bazama podataka,

103

- -a ili ponovne procjene (tj. revizija pojednostavnjenih postupaka ili zahtjev za dobivanje statusa ovlaštenog posjednika skladišta),

- procjena svih vidljivih promjena u ponašanju društva ili obrascima trgovanja,

– – nove rizike ili nove situacije potrebno je procijeniti na temelju

eti mjere za poboljšanje. Dužnost je carinskog tijela procijeniti te mjere za poboljšanje. To isto tako

kriterija i uvjeta ili da je potrebno suspendirati ili odmah opozvati status AEO-a.

raznim fazama (provjere prije dodjele statusa, upravljanje izdanim odobrenjima itd.). Brojni

- vrsta izdanog odobrenja –

AEOS može biti potreban posjet lokaciji,- stabilnost gospodarskog subjekta – cija, tržišta,

- opseg poslovanja i broj lokacija,- uloga AEO-a u lancu opskrbe –

carinski zastupnik, -

vanjskim izvršiteljima,- jesu li tijekom revizije AEO-

poboljšanja postupaka ili procedura.

-ui njegovim povezanim sigurnosti, posjet lokaciji AEOS-

se dodjeljuje status AEO--a.

ma AEO-

28. stavak 2. i/ili stavak 3. PUCZU-a sve informacije koje na raspolaganje stavljaju druga državna tijela mogu se upotrebljavati pri

la i gospodarski subjekti izbjegli

ažurirani plan pra

104

5.I.2. Odobrenje statusa AEO-

AEO-

statusa AEO-

u kojima

e pojedini trajni poslovni 35. PUCZU-

-

-

provjere, prikupljanje svih novih informacija i ažuriranje planova itd., -

-iOdgovorna su i za

obavljanje svih posjeta lokacijama trajnih poslovnih nastana. -

ICA-i. - relevantni nalazi do kojih je došlo carinsko tijelo u trajnom poslovnom nastanu i

koji su dostavljeni ICA-i.

Odjeljak II. – Ponovna procjena

15. stavkom 1. DUCZU-a zahtijeva se da carinska tijela ponovo procjenjuju djeluje li i dalje korisnik potvrde AEO-a u skladu s uvjetima i kriterijima AEO-a u

„–

–

– ako je potrebno zbog informacija koje je dostavio korisnik odluke u skladu s 23. stavkom 2. Zakonika ili druga tijela.”

ponovne provjere konkretnih kriterija ili uvjeta.

105

5.II.1. Ponovna procjena nakon promjena u zakonodavstvu EU-a

Potrebno je izvršiti ponovnu procjenu ako je došlo do promjena u carinskom zakonodavstvu -a.

Primjer su toga promjene kriterija AEO-a nakon izmjena Carinskog zakonika Unije i njegovih provedbenih odredaba kao

zadanog prijelaznog razdoblja.

i zbog informacija koje je dostavio korisnik odluke ili druga tijela

državna tijela, drugih informacija dobivenih od drugih carinskih tijela ili drugih državnih tijela, velike promjene u aktivnosti AEO-a itd. Stoga ICA za svakli potrebno ponovo procijeniti sve uvjete i kriterije ili samo relevantne uvjete ili kriterije za koje postoji sumnja na nepoštovanje. Tijekom ponovne procjene jednog kriterija uvijek se može otkriti da je potrebno ponovo provjeriti i ostale kriterije.

može otkriti utemeljenu sumnju da AEO više ne ispunjava neke kriterije. To se može dogoditi, na primjer:

- ako se jedan ili više poslovnih prostora AEO-nalazi ICA,

-kojoj je izdano njegovo odobrenje statusa AEO.

-

trajnih poslovnih nastana, -e zatražiti

pokretanje ponovne procjene uvjeta i kriterija.

pak -u koja

(a) – obzir razloge za pokretanje ponovne procjene.

(b) – samo provjera dokumenata ili, po potrebi, provjera dokumenata u kombinaciji s posjetom lokaciji radi ponovne procjene posebnih kriterija,

(c) –utvrditi ovisno o broju kriterija koje je potrebno provjeriti, o tome je l

106

posjet lokaciji i on u pravilu ne bi trebao prelaziti rokove koji su se primijenili za donošenje prvotne odluke o AEO-u.

(d) – ako ponovna procjena

šiti posjet u okviru postupka

31. PUCZU-a. (e) – nakon ponovne

-a, na primjer odobrenje za primjenu pojednostavnjenih postupaka. Ako je tako, to bi

procjene u pogledu carinskih sredstava i predmetnog gospodarskog subjekta. (f) –

prim

i rokovi. (g) – potrebno je rezultate ponovne procjene staviti na

državnim tijelima kroz komunikacijski sustav EOS, bez obzira na to jesu li bile

Odjeljak III – Izmjene odluke

kom 28. CZU-a odobrenje statusa AEO-a opoziva se ili mijenja ako jedan ili više uvjeta za donošenje te odluke nisu bili ili više nisu ispunjeni ilina zahtjev AEO-a.

Opoziv u kontekstu AEO-a detaljno je objašnjen u dijelu 5.V. ovih Smjernica.

U kontekstu AEO-

u AEOS-a).

28. stavak 3. CZU-a). O svim je izmjenama potrebno obavijestiti tijela kroz komunikacijski sustav EOS, bez obzira na to jsavjetovanja ili ne.

Usto, potrebno je napomenuti da podnositelj zahtjeva mora obavijestiti ICA-u o svim promjenama koje se odnose na zahtjev te ona te promjene mora unijeti u sustav EOS.

Odjeljak IV. – Suspenzija

Suspenzija statusa AEO-razdoblja.

107

23. stavkom (b) CZU- 16. DUCZU-a „

”.

status, što za njega može imati ozbiljne posljedice.

30. stavku 1. DUCZU-a navodi se da „

”.


”.


”.

Ako se odluka povezana s osobom koja je i AEOS i AEOC suspendira zbog neispunjavanja (e) CZU-a

njezino se odobrenje statusa AEOS-a suspendira, ali njezino odobrenje statusa AEOC-a ostaje valjano.

procjene prilikom -a. Ta sumnja na

„nepoštovanje” može se pojaviti i kao posljedica informacija primljenih od drugih država

Prije odluke o suspenziji nadležno carinsko tijelo mora obavijestiti AEO-a o nalazima i

odobrenja ako se situacija ne ispra

108

ispravljanja situacije. Rok za dostavljanje primjedaba i ispravaka iznosi 30 kalendarskih dana 8. stavak 1. DUCZU-a).

Odgovore treba pažljivo procijeniti s aspekta rizika, a osim ako se situacija može smatrati

dodatnih 30 dana. AEO mora o tomu biti obaviješten pisanim putem.

22. stavkom (c) CZU-a status se može suspendirati odmah ako vrsta ili razmjer prijetnje javnoj sigurnosti i zaštiti, zdravlju ili okolišu zahtijeva takvu odluku.

riterij za stjecanje statusa AEO-a zatraži suspenziju, AEO bi trebao predstaviti razlog zahtjeva i, kada je to prikladno, predložiti akcijski plan koji sadržava mjere koje je potrebno poduzeti i

mijenja svoju

Status se može suspendirati ako se akcijski plan i razlog za traženje usluge mogu smatrati

korisnika.

tijela i na inicijativu AEO-a v 16. stavku 1. DUCZU-

novog zahtjeva.

Kad se otkloni razlog suspenzije, odobrenje treba obnoviti. U protivnom nadležno carinsko tijelo mora razmotriti opoziv odobrenja.

Odjeljak V. – Opoziv

28. CZU-a i 34. PUCZU-a.

28. stavku 1. CZU-a povoljna odluka opoziva se ako

(b)

-agodine od datuma opoziva.

109

Opoziv odobrenja statusa AEO-osim ako je status AEO-a bio uvjet za tu povoljnu odluku ili se ta odluka temeljila na kriteriju za stjecanje statusa AEO-a koji više nije 34. stavak 1. PUCZU-a).

automatski na odobrenje statusa AEO- 34. stavak 2. PUCZU-a).

Ako je ista osoba AEOC i AEOS te ako se odobrenje opoziva zbog neispunjenja uvjeta

kvalifikacije koje su izravno povezane s aktivnostima koje se obavljaju), odobrenje statusa AEOC-a opoziva se, a odobrenje statusa AEOS- 34. stavak 3. prvi podstavak PUCZU-a).

Ako je ista osoba AEOS i AEOC te ako se odobrenje opoziva zbog neispunjenja uvjeta (e) CZU-

statusa AEOS-a opoziva se, a odobrenje statusa AEOC- 34. stavak 3.drugi podstavak PUCZU-a).

Potrebno je napomenuti da je opoziv na inicijativu carinskih tijela carinska odluka i gospodarski subjekt ima pravo na saslušanje. Stoga se sva saznanja, izvršene procjene i

- -u,

o ima pravo na žalbu.

DIO 6. Uzajamno priznavanje

priznavanju i njihove provedbe.

Odjeljak I. – Sporazumi o uzajamnom priznavanju koje je sklopio EU

Do sada je EU sklopio i proveo sporazume o uzajamnom priznavanju programa za AEO-ove s Norveškom, Švicarskom, Japanom, Andorom SAD-

zemljama kako -ove.

- -mjestu DG TAXUD-a.

http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/policy_issues/customs_security/index_en.htm

Odjeljak II. – Koraci postupka prema uzajamnom priznavanju

službena obveza uspostave uzajamnog priznavanja

usporedba zakonodavstva

posjete lokaciji (vidi odjeljak 6.VII. ovih Smjernica – preporuke kako provoditi

110

/ revizorske posjete)

usuglašavanje o

tekstu MRA-a

Tekst MRA-

kompatibilnost dvaju programa za AEO-

On sadržava podatke koji podliježu automatskoj

razmjeni podataka i pravilima o zaštiti podataka. Nadalje, on sadržava postupovna pravila,

Odjeljak III. – Provedba i mj -a

Zbog broja AEO-ova u EU-u koji ostvaruju koristi od uzajamnog priznavanja i jednako velikog broja u partnerskim zemljama s kojima je potpisan MRA, razvoj i primjena

ni su za provedbu MRA-a. Drugim -

podataka razvijen i u primjeni.

razmjene infosuspenzije pogodnosti MRA-a. Najbolje prakse u pogledu provedbe MRA-

-a.

-mjestu DG TAXUD-a.

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/customs/policy_issues/customs_security/aeo_mra/2015-11_aeo_china_faqs.pdf

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/customs/policy_issues/customs_security/aeo_mra/faq.pdf

Kako bi se osiguralo da obje strane zadrže svoje standarde u pogledu postupaka za stjecanje statusa AEO-

Odjeljak IV. – Pogodnosti MRA-programa za AEO-ove (i obrnuto)

EU svojim partnerima potpisnicima MRA-a predlaže pogodnosti MRA-a koje su navedene u

111

svako carinsko tijelo pri procjeni rizika radi smanjenja broja pregleda ili provjera i pri drugim mjerama u pogledu sigurnosti i

(b) Priznavanje poslovnih partnera tijekom postupka podnošenja zahtjeva: svako carinsko tijelo pri procjeni zahtjeva za poslovne partnere za podnositelje zahtjeva iz vlastitog

bi ga se tretiralo kao si

(c) Prednost kod carinjenja: mu je odobrilo drugo carinsko tijelo kako bi se osiguralo prioritetno postupanje, ubrzana obrada, pojednostavljeni postupci i ubrzano

(d) Mehanizam kontinuiteta poslovanja:

anog stupnja opasnosti, zatvaranja granica i/ili prirodnih katastrofa,

nosti MRA-a

pogodnosti za uzajamno priznate AEO-ove radi daljnjeg poboljšanja programa.

Odjeljak V. – Provedba MRA-ova – Kako ostvariti pogodnosti na temelju MRA-ova?

Društva kojima je odobren status AEO-a koja imaju sigurnosnu komponentu i žele ostvariti pogodnosti na temelju MRA-ova potpisanih s EU-om moraju provjeriti jesu li dostavili svoj pisani pristanak za razmjenu podataka s partnerskim zemljama s kojima je potpisan MRA. Taj se pisani postupak zahtijeva u Prilogu upitniku za samoocjenu koji se dostavlja sa zahtjevom za status AEO- / AEO u bilo kojem

anak. Kako bi dostavio ili povukao svoj pristanak AEO mora stupiti u kontakt s ICA-om.

Kako bi ostvarila pogodnosti od „Priznavanje poslovnih partnera tijekom postupka podnošenja zahtjeva” društva iz EU-a koja podnose zahtjev za status AEO-a u EU-u mogu navesti broj AEO-a svojih poslovnih partnera u nekoj od zemalja s kojima EU ima potpisan MRA (naziv, adresa, broj AEO-a) u dijelu 6.10. Upitnika za samoocjenu. Kada društvo podnosi zahtjev za status AEOS-a ili AEOC-a/AEOS-a u EU-u i ima poslovne partnere koji imaju status AEO-a u nekoj od zemalja s kojima EU ima potpisan MRA, ti se poslovni

dodatnih zahtjeva (izjava o sigurnosti itd.).

112

Kako bi ostvario pogodnosti od „prednosti kod carinjenja” AEO mora dostaviti svoj broj EORI svojim poslovnim partnerima u predmetnoj partnerskoj zemlji s kojom je potpisan MRA. Poslovni partner unosi broj EORI u obrazac izjave za postupak uvoza u partnersku zemlju s kojom je potpisan MRA. Dodatne

odjeljku 6.III ovih Smjernica.

Odjeljak VI. – Jednostrana suspenzija pogodnosti

U okviru MRA--a druge strane (npr.

zapljena narkotika u kontejneru društva AEO-a).

U ti -om sadržavaju pravnu osnovu na temelju koje se objema stranama dozvoljava suspenzija pogodnosti predmetnih društava AEO-a (npr. odjeljak III. stavak 3. MRA- -a i Japana).

-a i Komisije (DG TAXUD) na temelju dogovorenih mehanizama za razmjenu informacija. Ona se provodi putem sigurne e-pošte.

Odjeljak VII. – Preporuke za provedbu revizije AEO--a

Posjete lokacijama radi revizije AEO-partnerskim zemljama u pogledu MRA- nja kao dijela provedbe MRA-a.

Cilj je posjete lokaciji vidjeti kako se program za AEO-ove EU--a. Takvi su posjeti dio pregovora u pogledu MRA-a (2. faza) te dio

provedbe MRA-a nakon stupanja MRA-a na snagu.

-zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na AEO-ove.

Sastoje se od dvaju dijelova: prvi je dio uvod u nacionalnu organizaciju i strukturu AEO-ova i pregled društva koje se

Rasprava o provedbi programa za AEO-ove EU-

Glavni je cilj utvrditi kako se program za AEO-operativnog stajališta.

Trebala bi sadržavati kratki pregled:

113

organizacijske strukture AEO- -a

(osoblje s punim radnim vremenom, osoblje s nepunim radnim vremenom, sustav obuke,

zajednice)

sigurnosnih zahtjeva

-

Posjet društvu

Cilj j -ova u poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva ili posjet društvu AEO-Predstavnici partnerske zemlje s kojom je potpisan MRA, Komisije i carinskih uprava država

-

da je provedba AEO- -a u skladu sa standardima EU-a.

Posjet poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva / društva AEO-

revizori AEO-a, a ne društvo,

potrebno je unaprijed obavijesti

-a

-a), tj. postaviti pitanja o

novim promjenama koje imaju utjecaj na AEO-ove, zatražiti od društva da objasni ili

dokaže svoje sigurnosne postupke),

i odgovora društva, potrebno je unaprijed obavijestiti društvo o tom pristupu,

-a EU-a,

revizija bi t odjeljak 2.V. ovih Smjernica).

114

DIO 7. PRILOZI

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

115

Up

itn

ik z

a sa

moo

cjen

u (

eng.

Sel

f-as

sess

men

t q

ues

tion

nai

re)

Sm

jern

ice

za

AE

O-o

ve

0.1

.-R

EV

6)

pri

je

po

dn

oše

nja

za

htje

va

za

sta

tus A

EO

-a. D

ostu

pn

e s

u p

ute

m w

eb

-mje

sta

Eu

rop

a E

uro

pske

kom

isije

.

0.2

.-a

?

1.

Po

da

tci o

dru

štv

u

1.1

.d

ruš

tvu

1.1

.1.

Na

ve

dite

im

e,

ad

resu

, d

atu

m o

sn

ivan

ja i p

ravn

i ob

lik o

rgan

iza

cije

dru

štv

a k

oje

po

dn

osi zah

tjev.

Na

ve

dite

i U

RL

we

b-m

jesta

svo

jeg

d

ruštv

a a

ko

je

pri

mje

njiv

o.

Ako

je

va

še

dru

štv

o d

io g

rup

e, d

osta

vite

kra

tki o

pis

gru

pe

i n

ave

dite

:a

) je

li n

ekim

dru

gim

su

bje

ktim

a u

gru

pi o

do

bre

n s

tatu

s A

EO

-a ili

b)

jesu

li n

eki d

rugi sub

jekti u

gru

pi p

od

nije

li za

htje

v z

a s

tatu

s A

EO

-sta

tus A

EO

-a k

oju

pro

vo

di na

cio

naln

o c

ari

nsko

tije

lo.

Ako

po

dn

-ovi)

, na

ve

dite

njih

ove

pu

ne

na

ziv

e,

adre

se

i P

DV

id

entifika

cijs

ke

bro

jeve

).

Ako

je

dru

štv

o o

sn

ova

no p

rije

ma

nje

od

tri

god

ine,

na

ve

dite

je

li ra

zlo

g t

om

e u

nu

tarn

ja r

eo

rga

niz

acija

pre

tho

dno

po

s

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

116

1.1

.2.

c)

po

tpun

e in

form

acije

o s

avje

tod

avn

om

od

bo

ru a

ko

po

sto

ji i u

pra

vn

om

od

bo

rud

) p

otp

un

e in

form

acije

o o

so

bi ko

ja je

od

go

vo

rna

za

va

še

dru

štv

o ili

na

dzir

e u

pra

vlja

nje

va

šim

dru

štv

om

.b

ne

iska

znic

e ili

bro

j so

cija

lnog

osig

ura

nja

).

1.1

.3.

Na

ve

dite

po

tpu

ne

in

form

acije

o o

so

bi n

adle

žno

j za

va

ša

ca

rin

ska

pita

nja

.b

ne

iska

znic

e ili

bro

j so

cija

lnog

osig

ura

nja

).

1.1

.4.

Ukra

tko

opiš

ite

svo

ju g

osp

od

ars

ku

dje

latn

ost i

izvo

znik

, ca

rin

ski za

stu

pnik

, pri

jevo

znik

, o

tpre

mn

ik,

ko

nso

lidato

r, u

pra

vitelj

term

ina

la,

po

sje

dn

ik s

kla

diš

ta itd

.).

Ako

im

ate

viš

e o

d

jed

ne

ulo

ge,

na

ve

dite

ih

sve

.

1.1

.5.

Na

ve

dite

lo

ka

cije

na

ko

jima

se

pro

vo

de

cari

nske

aktivn

osti,

na

ve

dite

ad

rese

, im

en

a,

tele

fonske

bro

jeve

i a

dre

se

e-p

ošte

osob

a z

a

mlje

):

1.1

.6.

1.1

.7.

1.1

.8.

d.)

d

ruštv

a i u

kra

tko

opiš

ete

pra

vila

za

mje

ne

.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

117

1.1

.9.

1.1

.10

.

a)

Ako

pri

sta

jete

na

ob

javu

info

rma

cija

iz o

do

bre

nja

sta

tusa

AE

O-a

na

pop

isu

ovla

šte

nih

gosp

od

ars

kih

su

bje

ka

ta n

a w

eb

-

mje

stu

TA

XU

D-a

, p

rilo

žite

svo

j p

rista

na

k u

Pri

log

u1

. o

vo

m u

pitn

iku

za

sa

mo

ocje

nu

b)

Ako

m

ože

te

da

ti

svo

j p

rista

na

k

na

ra

zm

jen

u

po

da

taka

iz

o

do

bre

nja

sta

tusa

A

EO

-a

rad

i o

sig

ura

va

nja

p

rove

db

e

mje

ram

a u

po

gle

du

sig

urn

osti, is

pu

nite

Prilo

g1

. o

vo

m u

pitnik

u z

a s

am

oo

cje

nu.

.

1.2

.O

ps

eg

po

slo

va

nja

1.2

.1.

b)

Na

ve

dite

go

diš

nju

ne

to d

obit ili

go

diš

nji

na

ve

dite

NP

.

1.2

.2.

Ako

up

otr

eblja

va

te p

rosto

re z

a s

kla

diš

ten

je k

oji

nis

u u

va

še

m v

lasniš

tvu

, n

ave

dite

oso

bu

od k

oje

ste

pro

sto

r un

ajm

ili/z

aku

pili

.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

118

1.2

.3.

je

• U

vo

z

• Iz

vo

z /

Po

no

vni iz

vo

z

• P

ose

bni p

ostu

pci

1.2

.4.

Na

ve

dite

pri

bliž

an

izn

os z

a

• ca

rin

e•

tro

šari

ne

• P

DV

na

uvo

z.

Ako

N

P.

1.2

.5.

ne

. n

o?

Ako

da

, u

kra

tko

opiš

ite

te

pro

mje

ne

.

1.3

.C

ari

ns

ke

in

form

ac

ije

i s

tati

sti

ka

1.3

.1.

b)

Za

stu

pa

li va

s n

etk

o u

ca

rin

skim

fo

rma

lno

stim

a?

Ako

da

, tk

o i k

ako

(iz

ravn

o ili

neiz

ravn

o)?

Na

ve

dite

im

e,

ad

resu

i E

OR

I b

roj

za

stu

pnik

a.

c)

Za

stu

pa

te li vi dru

ge

oso

be

u c

ari

nskim

fo

rma

lno

stim

a?

Ako

da

, ko

ga

i k

ako

(iz

ravno

ili

ne

izra

vn

o)?

(Im

en

a n

ajv

ažn

ijih

klij

en

ata

)

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

119

1.3

.2.

b)

Ko

je m

jere

za

osig

ura

nje

kvalit

ete

po

du

zim

ate

ka

ko

bis

te o

sig

ura

li is

pra

vno

ra

zvrs

tava

nje

ro

be

u c

ari

nsku

ta

rifu

(n

pr.

pro

vje

re,

pro

vje

re v

jero

jatn

osti, in

tern

e u

pu

te z

a r

ad

, re

do

vito

osp

osoblja

va

nje

)?

c)

Vo

dite

li bilj

eške

o t

im m

jera

ma

za

osig

ura

nje

kva

lite

te?

d)

Pra

tite

li re

do

vito

dje

lotv

orn

ost

svo

jih m

jera

za

osig

ura

nje

kva

lite

te?

e)

Ko

ja s

red

stv

a u

potr

eblja

va

te z

a r

azvrs

tavan

je r

ob

e u

ca

rin

sku

ta

rifu

(n

pr.

ba

za s

taln

ih p

od

ata

ka

o r

obi)

?

1.3

.3.

b)

Ko

je m

jere

za

osig

ura

nje

kvalit

ete

po

du

zim

ate

ka

ko

bis

te o

sig

ura

li is

pra

vno

(n

pr.

pro

vje

re,

pro

vje

re v

jero

jatn

osti, in

tern

e u

pu

te z

a r

ad

, re

do

vito

osp

osoblja

va

nje

)?

c)

Pra

tite

li re

do

vito

dje

lotv

orn

ost

svo

jih m

jera

za

osig

ura

nje

kva

lite

te?

d)

Vo

dite

li bilj

eške

o tim

mje

ram

a z

a o

sig

ura

nje

kva

lite

te?

1.3

.4.

a)

Pru

žite

pre

gle

d p

ovla

šte

no

g ili

ne

po

vla

šte

no

g p

od

rije

tla

uve

ze

ne

rob

e.

b)

Ko

je s

te in

tern

e r

ad

nje

pro

veli

ka

ko

bis

te p

rovje

rili

je li ze

mlja

po

dri

jetla

uve

ze

ne

ro

be

isp

ravn

o d

ekla

rira

na?

1.3

.5.

Ru

ku

jete

li ro

bo

m k

oja

po

dlij

eže

an

tid

am

pin

škim

ili

ko

mp

en

za

cijs

kim

pri

sto

jba

ma

? -

pri

sto

jba

ma

.

2.

2.1

.Je

ste

li vi ili

ca

rin

ska

i/ili

pore

zn

a tije

la u

po

slje

dn

je t

ri g

odin

e o

tkrili

krš

en

je c

ari

nskih

i p

ore

zn

ih p

ravila

?A

ko

da

, u

kra

tko

opiš

ite

krš

en

ja.

b)

Ko

je s

te m

jere

za

osig

ura

nje

kc)

Vo

dite

li bilj

eške

o t

im m

jera

ma

za

osig

ura

nje

kva

lite

te?

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

120

Ako

da

, o

piš

ite

po

vre

du i n

ave

dite

ka

da

je

do

nje

do

šlo

. N

aved

ite

i p

oda

tke

o p

resu

di su

da

.

2.2

.A

ko

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti.

ih

pro

pis

a u

po

slje

dn

je t

ri g

odin

e?

Da

/ne

A

ko

da

, kolik

o p

uta

i k

oji

su

bili

ra

zlo

zi?

3.

3.1

.K

on

tro

lni

sli

jed

3.1

.1.

aktivno

sti ili

kre

tan

ja r

ob

e ili

kn

jiže

nja

va

žnih

za

o

po

reziv

an

je?

3.2

.

3.2

.1.

su

sta

va

in

tegri

rana

?

–

–

–

ko

ntr

ola

ma

pri

stu

pa

(vrs

te/k

om

e je

od

ob

ren

)–

slje

div

osti p

oslo

vn

og

su

sta

va

i s

usta

va

de

kla

rira

nja

.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

121

3.2

.2.

loka

ciju

? D

a/n

e

Ako

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti.

Ako

ne

ru

ku

jete

ro

bo

m k

oja

nije

ro

ba

Unije

, n

ave

dite

NP

.

3.2

.3.

DV

-a)

o

u p

ovje

ren

e

va

njs

kim

izvrš

itelji

ma

?

3.3

.S

us

tav u

nu

tarn

je k

on

tro

le

3.3

.1.

sko

m

od

jelu

, u

pra

vlja

nju

i lo

gis

tici po

ve

za

nim

a s

pro

izvo

dn

jom

, m

ate

rija

lim

a i r

obo

m?

Da

/ne

Ako

da

, u

kra

tko

ih

opiš

ite

i n

ave

dite k

ako

se

ažu

rira

ju.

N

a p

rim

jer,

ra

dn

je p

op

ut

up

uta

za

ra

d,

ospo

sob

ljava

nja

za

po

sle

nik

a,

up

uta

za

pro

vje

ru n

ed

osta

taka

i m

eh

an

iza

ma

za

isp

ravlja

nje

.

3.3

.2.

Je

li na

d v

ašim

po

stu

pcim

a u

nu

tarn

je k

on

trole

ika

da

pro

ve

de

na

un

uta

rnja

/va

njs

ka

re

viz

ija?

Da

/ne

3.3

.3.

su

vu

.

b)

up

otr

eb

a n

eis

pra

vn

ih t

rajn

ih ili

za

sta

rje

lih p

od

ata

ka

kao

što

je

bro

j a

rtik

ala

i t

ari

fnih

ozna

ka

. c)

ne

do

sta

tna

pro

vje

ra p

ostu

pa

ka

dru

štv

a u

okvir

u p

oslo

va

nja

po

dno

sitelja

za

htje

va

.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

122

3.4

.P

roto

k r

ob

e

3.4

.1.

Ukra

tko

opiš

ite

po

stu

pa

k

3.4

.2.

(np

r. p

opis

zalih

a i in

ve

nta

r).

3.5

.

3.5

.1.

, n

pr.

ca

rin

ski za

stu

pn

ik ili

otp

rem

nik

? D

a/n

e

Ako

da

, u

kra

tko

opiš

ite

po

stu

pke

.

ara

cije

? D

a/n

e A

ko

da,

ka

ko

?

3.5

.2.

,

b)

Je

ste

li tije

ko

m p

rošle

go

din

e o

tkrili

ka

kve

ne

pra

viln

osti (

ili p

retp

osta

vili

po

sto

jan

je n

ep

raviln

osti)

i o

njim

a o

ba

vije

stili

nadle

žn

a

tije

la?

Da

/ne

3.5

.3.

Trg

uje

te li ro

bo

m k

oja

po

dlij

eže

do

zvola

ma

za

ob

avlja

nje

trg

ovin

ske

dje

latn

osti, n

pr.

tka

nin

om

, p

oljo

pri

vre

dnim

pro

izvodim

a?

Da

/ne

Ako

da

, u

kra

tko

opiš

ite

svo

je p

ostu

pke

za

izda

va

nje

do

zvo

la p

ove

zan

ih s

uvo

zo

m i/ili

izvo

zo

m t

akve

ro

be

.

3.5

.4.

a)

b)

Ru

ku

jete

li ro

bo

m k

oja

po

dlij

eže

dru

gim

do

zvo

lam

a z

a u

vo

z i izvo

z?

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

123

c)

tup

ke

za

up

ravlja

nje

tim

do

zvo

lam

a.

3.5

.5.

42

8/2

00

9/E

Z)?

Da

/ne

Ako

da

, u

kra

tko

ih

opiš

ite

i n

ave

dite k

ako

se

ažu

rira

ju.

3.6

.P

os

tup

ci

za

izra

du

sig

urn

os

nih

ko

pij

a,

po

vra

t p

od

ata

ka

, re

ze

rvn

i p

os

tup

ak

i p

oh

ran

jiv

an

je

3.6

.1.

Ukra

tko

opiš

ite

po

stu

pke z

a izra

du

sig

urn

osnih

ko

pija

, p

ovra

t p

od

ata

ka

, re

zerv

ni

evid

en

cije

3.6

.2.

3.6

.3.

Ima

li d

ruštv

o k

rizni pla

n z

a p

ad

/kva

r su

sta

va

? D

a/n

e

3.7

.

3.7

.1.

an

tivir

usni pro

gra

m,

za

štita

lo

zin

ko

m).

ko

ji su

bili

re

zulta

ti i je

su

li bile

po

tre

bn

e i p

od

uze

te

ko

rektivn

e m

jere

?Je

ste

li im

ali

ka

ka

v s

igu

rno

sn

i in

cid

en

t u p

ogle

du

in

form

acijs

ke

te

hn

olo

gije

pro

tekle

go

din

e?

3.7

.2.

b)

c)

Po

sto

je li sm

jern

ice

ili

inte

rne

up

ute

u p

ogle

du

sig

urn

osti in

form

acijs

ke

te

hn

olo

gije

za

va

še

oso

blje

?te

hn

olo

gije

u v

aše

m d

ruštv

u?

3.7

.3.

a)

Na

ve

dite

po

jed

ino

sti o

lo

ka

ciji

va

še

g g

lavn

og

po

slu

žitelja

.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

124

3.8

.S

igu

rno

st

do

ku

me

na

ta

3.8

.1.

Ukra

tko

opiš

ite

ra

dn

je k

oje

ste

in

form

acija

/do

ku

me

na

ta o

d n

eo

vla

šte

no

g p

ristu

pa

, zlo

pora

be

, n

am

jern

og

uniš

ten

ja i g

ubitka

.

3.8

.2.

ne

ovla

šte

no

g p

ristu

pa

do

ku

me

ntim

a i,

ako

je

tako

, ko

je s

u m

jere

po

du

ze

te k

ako

bi se

3.8

.3.

a)

Ko

je k

ate

gori

je z

ap

osle

nik

a im

aju

pri

stu

p d

eta

ljnim

po

da

tcim

a o

pro

toku

ma

teri

jala

i r

ob

e?

b

)K

oje

su

ka

tego

rije

za

po

sle

nik

a o

vla

šte

ne

mije

nja

ti t

e p

od

atk

e?

P

osto

ji li

iscrp

no

do

ku

me

ntira

nje

tih

pro

mje

na

?

3.8

.4.

Ukra

tko

opiš

ite

za

htje

ve

u p

ogle

du

sig

urn

osti i z

aštite

ko

je p

osta

vlja

te s

vo

jim t

rgo

vin

skim

pa

rtn

eri

ma

i o

sta

lim o

so

ba

ma

za

ko

nta

kt

ka

ko

bi se

izb

jeg

la z

lop

ora

ba

in

form

acija

(n

pr.

ug

roža

van

je la

nca

op

skrb

e n

eo

vla

šte

nim

pri

jen

oso

m p

oje

din

osti o

otp

rem

i).

4.

Fin

an

cij

sk

as

olv

en

tno

st

4.1

.o

dn

osu

na im

ovin

u v

aše

g d

ruštv

a?

D

a/n

eA

ko

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti.

4.2

.2

6.

PU

CZ

U-a

, od

no

sn

o je

li d

ruštv

o

ima

lo d

ovoljn

o s

red

sta

va

za

po

dm

ire

nje

svo

jih f

inan

cijs

kih

ob

ve

za?

A

ko

da

, o

sig

ura

jte

do

kaz p

op

ut

pis

ma

va

ših

re

viz

ora

ili

r –

4.3

.A

ko

je

va

še

dru

štv

o n

ovoo

sn

ova

no

, d

osta

vite

sve

evid

en

cije

i in

form

acije

o s

vo

jem

fin

an

cijs

ko

m s

tan

ju n

pr.

na

jno

vije

pro

gn

oze

/

pa

rtn

eri

/tr

go

va

c p

oje

din

ac.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

125

4.4

.P

osto

ji li

ne

što

što

bi m

og

lo u

tje

ca

ti n

a v

ašu

fin

an

cijs

ku

A

ko

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti.

5.

5.1

.

5.1

.1.

odin

e?

D

a/n

eA

ko

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti k

ojim

a s

e t

o iskustv

o d

oka

zu

je.

5.1

.2.

Ud

ovo

ljava

te li vi ili

oso

ba n

adle

žna

za

va

ša c

ari

nska

pitan

ja n

orm

i kva

lite

te z

a c

ari

nska

pitan

ja k

oju

je

do

nije

lo e

uro

psko

n

orm

iza

cijs

ko

tije

lo,

ako

je

pri

mje

njiv

o?

Da

/ne

Ako

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti o

to

j n

orm

i kva

lite

te.

5.2

.

5.2

.1.

ko

je

je r

ele

va

ntn

o i r

azm

jern

o o

pse

gu

va

še

osp

oso

blja

va

nje

,

akre

ditir

an

o u

Uniji

. D

a/n

eA

ko

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti u

pog

led

u o

sp

oso

blja

va

nja

ko

je s

te v

i ili

oso

ba

na

dle

žn

a z

a v

aša

ca

rin

ska

pita

nja

usp

ješn

o z

avrš

ili.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

126

6.

Za

htj

evi

u p

og

led

u s

igu

rno

sti

i z

ašti

te

6.1

.

6.1

.1.

6.1

.2.

a)

Je

ste

li iz

vrš

ili p

rocje

nu

riz

ika

i p

rije

tnji

za

svo

je p

oslo

va

nje

? D

a/n

eb

) Im

ate

li sig

urn

osni pla

n z

a s

va

ku

lo

ka

ciju

(ako

je

po

tre

bn

o)?

Da

/ne

6.1

.3.

ate

ljim

a

uslu

ga

) u

tvrd

ili s

ob

zir

om

na

kri

teri

je s

igu

rno

sti z

a A

EO

.

6.1

.4.

Ka

ko

se

sig

urn

osn

e m

jere

pro

vo

de

i k

oo

rdin

ira

ju u

va

še

m d

ruštv

u i t

ko

je

od

go

vora

n z

a n

jih?

6.1

.5.

Da

/ne

6.1

.6.

dru

štv

a?

6.1

.7.

a)

Je

ste

li im

ali k

aka

v s

igurn

osni in

cid

en

t p

rote

kle

go

din

e? D

a/n

e

b)

Vo

dite

li e

vid

en

ciju

sig

urn

osnih

in

cid

en

ata

i p

od

uze

tih

mje

ra?

Da

/ne

6.1

.8.

je u

p

og

led

u s

igurn

osti?

Da

/ne

Ako

da

, d

osta

vite p

rim

jera

k p

otv

rde

/od

obre

nja

i n

ave

dite

po

jed

ino

sti o

po

slo

vnim

pro

sto

rim

a /

lo

ka

cija

ma

na

ko

je s

e o

dn

osi

pre

dm

etn

a p

otv

rda

/od

obre

nje

.b

) D

osta

vite

po

pis

svih

neo

vis

no

akre

ditir

anih

sta

nd

ard

a/d

ozvola

/od

obre

nja

ko

jih s

e p

ridrž

ava

te i n

ave

dite

ko

jim

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

127

pro

vje

ram

a/r

eviz

ijam

a t

i sta

nd

ard

i p

odlij

ežu

.c)

Na

mje

rava

te li p

od

nije

ti z

ah

tje

v ili

ste

ag

en

t, p

ozn

ati p

ošilj

ate

lj itd

.)?

Da/n

eA

ko

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti.

6.1

.9.

Po

sto

je li po

se

bni zah

tje

vi u

pogle

du

sig

urn

osti i z

aštite

za

ro

bu

ko

ju u

vo

zite

/izvo

zite?

6.1

.10

.b

) Je

li to

dru

štv

o izra

dilo

pro

cje

nu

pri

jetn

ji za

va

še

dru

štv

o?

Ako

je

ta

ko

, u

kra

tko

opiš

ite

ko

je s

u s

igu

rno

sn

e r

izik

e u

tvrd

ili u

od

no

su

na

kri

teri

je s

igu

rno

sti z

a A

EO

.

6.1

.11

.

Ako

da

, n

ave

dite

po

jed

ino

sti.

6.2

.S

igu

rno

st

zg

rad

e

6.2

.1.

a)

Ukra

tko

opiš

ite

ka

ko je

osig

ura

na

van

jska

gra

nic

a p

oslo

vn

og

pro

sto

ra v

aše

g d

ruštv

a.

Ka

ko

se

pro

vje

rava

po

što

va

nje

tih

p

ostu

pa

ka

?b

) K

ako

, tk

o i u

ko

jimra

zm

acim

a p

rovje

rava

og

rad

e i z

gra

de?

Ka

ko

se

te p

rovje

re i n

jiho

vi re

zu

lta

ti b

ilje

že

?

6.2

.2.

a)

Ko

je v

rste

pri

stu

pa

va

šim

po

slo

vn

im p

rosto

rim

a p

osto

je?

b

)N

a k

oj

6.2

.3.

su

mra

k)?

6.2

.4.

Ka

ko

se

uP

osto

ji li

pis

ana

do

ku

me

nta

cija

o t

om

e?

Da

/ne

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

128

6.2

.5.

a)

Je li d

op

ušte

no

park

ira

nje

pri

va

tnih

vo

zila

u v

ašim

po

slo

vnim

pro

sto

rim

a?

b)

Ako

da

, ko

jim o

so

ba

ma

?

c)

Tko

izd

aje

od

ob

ren

je?

d

)P

rovje

rava

ju li se

vo

zila

(n

a u

lazu

u p

oslo

vni pro

sto

r ili

na

ula

zu

na

pa

rkir

ališ

te)?

e

)

Po

sto

je li pis

an

e u

pu

te?

Da

/ne

6.3

.P

ris

tup

po

slo

vn

im p

ros

tori

ma

6.3

.1.

zg

rad

am

aitd

.) z

a o

soblje

, p

osje

tite

lje,

osta

le o

so

be

, vo

zila

i r

ob

u.

Tko

pro

vje

rava

po

što

va

nje

pro

pis

anih

po

stu

paka

?

6.3

.2.

zg

rad

am

a).

6.3

.3.

t) n

a

tem

elju

ko

jeg

se

mo

gu

utv

rditi g

ranic

e,

pri

stu

pn

i pu

tovi i lo

ka

cija

ob

jeka

ta,

ako

po

sto

ji.

6.3

.4.

Ako

je

pri

mje

njiv

o,

na

ve

dite

po

jed

ino

sti o

svim

dru

gim

dru

štv

ima

ko

ja s

u s

mje

šte

na

u isto

m p

oslo

vn

om

pro

sto

ru.

6,4

.J

ed

inic

e t

ere

ta (

ka

o š

to s

u k

on

tejn

eri

, iz

mje

nji

vi

sa

nd

uc

i, t

ran

sp

ort

ne

ku

tije

)

6.4

.1.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

129

6.4

.2.

otv

ore

nim

skla

diš

nim

pro

sto

rim

a)

(np

r. s

taln

i na

dzo

r, o

sp

oso

blja

va

nje

oso

blja

i u

po

zn

avan

je o

so

blja

s r

izic

ima

, p

lom

be

, u

pu

teo

po

stu

6.4

.3.

be

b)

Ka

ko

6.4

.4.

Ko

je m

jere

pro

vje

re p

rim

jen

juje

te p

ri p

rovje

ri je

din

ica

te

reta

(np

r. p

ostu

pa

k p

regle

da

u s

ed

am

ko

raka

: p

red

nja

stije

nka

, lij

eva

str

an

a,

de

sn

a s

tra

na

, d

no

, po

klo

pa

c/p

okro

v,

un

uta

r/iz

va

n v

rata

, va

njs

ki dio

/po

dvo

zje

)?

6.4

.5.

a)

Tko

je

vla

sn

ik/p

rije

vo

zn

ik je

din

ica

tere

ta?

b

)T

ko

održ

ava

/po

pra

vlja

je

din

ice

tere

ta?

c)

Po

sto

je li p

lan

ovi re

do

vito

g o

drž

ava

nja

?

d)

P

rovje

rava

ju li se

va

njs

ki ra

do

vi o

drž

ava

nja

?

6.5

.

6.5

.1.

b)

Ob

avlja

li va

še

dru

štv

o s

av v

lastiti p

rije

vo

z ili

se

kori

sti i v

an

jskim

pru

ža

telji

ma

uslu

ga

(n

pr.

otp

rem

nic

i/p

rije

vo

zn

ici)

?

o s

igu

rno

sti)?

sta

nd

ard

a?

A

ko

je

pri

mje

njiv

o,

mo

lim

o u

gla

vnim

crt

am

a o

piš

ite

na

rav i o

pse

g s

vo

jih m

jera

u t

om

sm

islu

.

6.6

.D

ola

zn

a r

ob

a

6.6

.1.

a)

Ukra

tko

opiš

ite

po

stu

pa

k z

a o

sig

ura

nje

sig

urn

osti i z

aštite

dola

zn

e r

ob

e.

b)

Ukra

tko

opiš

ite

ka

ko s

e p

rovje

rava

po

što

van

je t

ih p

ostu

pa

ka

.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

130

6.6

.2.

osig

ura

va

njih

ovo

po

što

va

nje

?

6.6

.3.

a)

Ukra

tko

opiš

ite

ka

ko s

e p

rovo

di pro

vje

ra c

jelo

vito

sti p

lom

bi n

a d

ola

zn

oj ro

bi.

b)

Po

sta

vlja

ju li se

plo

mb

e n

a d

ola

znu

ro

bu

ako

je

to

po

tre

bno

? D

a/n

ec)

Ba

vi li

se

va

še

dru

štv

o p

ose

bnim

vrs

tam

a r

ob

e z

a k

oje

su

/

/

mje

re?

6.6

.4.

6.6

.5.

Ukra

tko

opiš

ite

po

stu

pa

k z

a b

roja

nje

i v

ag

an

je d

ola

zn

e r

ob

e.

6.6

.6.

6.6

.7.

b)

Po

sto

je

6.7

.S

kla

diš

ten

je r

ob

e

6.7

.1.

Op

išite

na

ko

jim s

te lo

ka

cija

ma

od

vo

jili pro

sto

re z

a s

kla

diš

ten

je r

ob

e.

6.7

.2.

b)

Po

sje

du

jete

li skla

diš

ne

lo

ka

cije

na

otv

ore

no

m?

Da

/ne

Ako

da

, u

kra

tko

ih

opiš

ite

.

6.7

.3.

Ima

te li d

oku

me

ntira

ne

po

stu

pke

za

po

pis

za

liha

i r

ješa

va

nje

ne

pra

viln

osti o

tkri

ve

nih

tije

ko

m p

opis

a z

alih

a? D

a/n

eA

ko

da

, u

kra

tko

opiš

ite

svo

je p

ostu

pke

.

6.7

.4.

/

po

šta

).

/e

vid

en

ciji

za

liha

.

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

131

6.7

.5.

b)

Ukra

tko

opiš

ite

ka

ko s

e p

rovje

rava

po

što

van

je t

ih p

ostu

pa

ka

.

6.7

.6.

/ p

ruža

telju

uslu

ga

, u

kra

tko o

piš

ite

ka

ko

i g

dje

se

ro

ba

skla

diš

ti i k

oje

mje

re p

rovje

re

up

otr

eblja

va

te z

a n

ad

zo

r ru

ko

van

ja r

ob

om

.

6.8

.P

roiz

vo

dn

ja r

ob

e

6.8

.1.

b)

Ako

pro

izvod

nju

ob

avlja

va

njs

ki su

rad

nik

(np

r. p

osao

ople

me

njiv

an

ja,

„dro

p s

hip

” n

aru

džbe

, u

kra

tko o

piš

ite

ka

ko

se

osig

ura

va

cje

lovito

st ro

be

(n

pr.

ug

ovo

rnim

od

red

ba

ma

).

6.8

.2.

Po

sto

je li sig

urn

osne

mje

re k

ojim

a s

e r

ob

a š

titi o

d n

eo

vla

šte

no

g p

ristu

pa

pro

izvo

dn

oj zo

ni?

Da

/ne

A

ko

da

, u

kra

tko

opiš

ite

ko

je s

u t

o m

jere

i p

osto

je li u p

isa

no

m o

blik

u.

Ukra

tko

op

išite

ka

ko

se

pro

vje

rava

po

što

va

nje

tih

po

stu

pa

ka

.

6.8

.3.

Ukra

tko

opiš

ite

po

stu

pke p

akir

an

ja p

roiz

vo

da

i p

osto

je li u

pis

an

om

ob

liku

.

6.8

.4.

6.9

.U

tova

r ro

be

6.9

.1.

a)

Ukra

tko

opiš

ite

ka

ko s

e u

pra

vlja

uto

va

rom

ro

be

u v

aše

m d

ruštv

u (

np

r. r

asp

od

jela

od

go

vo

rno

sti, p

rovje

ra r

ob

e i p

rije

vo

zn

ih

sre

dsta

va

, e

vid

en

cija

re

zulta

ta,

pru

ža

nje

in

form

acija

itd

.)?

b)

Po

sto

je li pis

ane

up

ute

o t

om

e k

ako

bi tr

eba

lo o

rgan

izir

ati p

ostu

pa

k?

Da/n

e

6.9

.2.

a)

Po

sta

vlja

ju li se

plo

mb

e n

a o

dla

znu

ro

bu

ili

vo

zila

? D

a/n

eA

ko

da

, ka

ko

se

po

sta

vlja

ju p

lom

be

, tk

o ih

posta

vlja

i k

akve

plo

mb

e u

po

tre

blja

va

te?

b

) Je

su

li bro

jevi plo

mb

i n

ave

de

ni u

do

ku

me

ntim

a k

oji

pra

te r

ob

u?

Da

/ne

c)

Ka

ko

vo

dite

evid

en

ciju

svo

jih p

lom

bi?

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

132

6.9

.3.

6.9

.4.

Ukra

tko

opiš

ite

mje

re k

ojim

a s

e o

sig

ura

va

da

ro

ba

ko

ja s

e u

tovaru

je i u

tova

rni p

ostu

pa

k n

isu

be

z n

ad

zo

ra.

6.9

.5.

Pro

vje

rava

li se

cje

lovito

st

odla

zn

e r

ob

e (

np

r. b

roja

nje

m,

va

ga

nje

m)?

Da

/ne

Ako

da

, ka

ko

i t

ko

je

pro

vje

rava

?

6.9

.6.

Ukra

tko

opiš

ite

ka

ko

, ka

da

i t

ko

pro

vje

rava

je

li o

dla

zn

a r

ob

a u

skla

du

s n

aru

džb

am

a i p

opis

ima

po

šilja

ka

te

je

bilj

eži u

evid

en

ciji

za

liha

.

6.9

.7.

Ukra

tko

opiš

ite

svo

je m

eh

an

izm

e k

on

tro

le z

a o

tkri

va

nje

ne

pra

viln

osti u

po

gle

du

uto

va

ra r

obe

.

6.1

0.

Sig

urn

os

ni

za

htj

evi

za

po

slo

vn

e p

art

ne

re

6.1

0.1

.U

kra

tko

opiš

ite

ka

ko

se

u v

aše

m d

ruštv

u p

rovje

rava

id

en

tite

t tr

go

vin

skih

pa

rtn

era

ra

di za

štite

la

nca

op

skrb

e (

zah

tije

va

nje

in

form

acija

pri

je z

ap

rim

an

ja ili

po

dn

ošen

ja n

aru

džb

i).

6.1

0.2

.g

la

nca

o

pskrb

e (

np

r. izja

va

o s

igurn

osti, u

go

vo

rni za

htje

vi, t

rgo

vin

ski pa

rtn

eri

s v

lastitim

sta

tuso

m A

EO

-a)?

b

) U

kra

tko

opiš

ite

ka

ko s

e p

rovje

rava

po

što

van

je t

ih p

ostu

pa

ka

.

6.1

0.3

.Je

ste

li tije

ko

m p

rote

kle

go

din

e o

tkrili

krš

en

ja s

igurn

osnih

mje

ra d

og

ovo

renih

s p

art

ne

rim

a?

Da

/ne

A

ko

da

, ko

je s

te m

jere

po

du

ze

li?

6.1

1.

Sig

urn

os

t za

po

sle

nik

a

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

133

6.1

1.1

.a

) U

kra

tko

opiš

ite

ka

ko s

e u

sklo

pu

va

še

polit

ike

za

po

šlja

va

nja

pro

vo

de

za

htje

vi u

po

gle

du

sig

urn

osti i z

aštite

? T

ko

je

od

go

vo

ran

b)

Je

su

li sig

urn

osni po

stu

pci zab

ilje

že

ni u

pis

an

om

ob

liku?

Da

/ne

c)

Ukra

tko

opiš

ite

ka

ko

se

pro

vje

rava

po

što

van

je t

ih p

ostu

pa

ka

.

6.1

1.2

.

ao

so

ba

nije

u k

azn

en

oj e

vid

en

ciji

):

li p

od

atc

ima

dru

štv

a?

6.1

1.3

.O

sig

ura

va

li se

za

po

sle

nic

ima

osp

oso

blja

va

nje

u p

ogle

du

sig

urn

osti i z

aštite

? D

a/n

e A

ko

da:

b)

Po

sto

ji li

go

diš

nje

ob

na

vlja

nje

zn

an

ja?

Da

/ne

c)

Je

li to

ospo

so

blja

va

nje

in

tern

o ili

ga

pru

ža

va

njs

ki p

ruža

telj

uslu

ga

?

d)

Po

sto

ji li

pis

an

a e

vid

en

cija

o t

om

osp

oso

blja

va

nju

? D

a/n

e

6.1

1.4

.a

)b

)P

rovje

rava

ju li se

ti za

po

sle

nic

i re

do

vito u

skla

du

sa

sig

urn

osnim

sta

nd

ard

ima

?

Ako

da

, ka

ko

i t

ko

ih

pro

vje

rava

?

Po

sto

je li i sig

urn

osne

up

ute

za

te

za

po

sle

nik

e?

6.1

2.

Va

njs

ke

us

lug

e

6.1

2.1

.

Ko

ristite

li se

A

ko

da

:a

) U

kra

tko

opiš

ite

ko

je u

slu

ge

oni p

ruža

ju i u

ko

joj m

jeri

(za

on

e k

oji

nis

u o

pis

an

i u

pre

tho

dnim

od

jeljc

ima

).

b)

Po

sto

je li pis

anisp

ora

zu

mi s v

an

jskim

pru

ža

telji

ma

uslu

ga u

ko

jima

su

sa

drž

ani sig

urn

osn

i zah

tje

vi?

Da

/ne

Pri

log

1.a

sm

jern

ica

ma T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

134

1.

Pri

stan

ak n

a ob

javl

jiva

nje

poda

taka

o A

EO

-u n

a -m

jest

u T

AX

UD

-a

Ovim

e p

rista

jem

na

ob

javlji

va

nje

in

form

acija

iz o

do

bre

nja

sta

tusa

AE

O-a

na

po

pis

u o

vla

šte

nih

go

sp

od

ars

kih

su

bje

ka

ta.

Po

tpis

……

……

……

……

……

……

……

S

vo

jstv

o p

otp

isnik

a…

……

……

……

……

Da

tum

:……

……

……

……

……

……

……

……

.

Pri

sta

na

k n

a r

azm

jen

u i

nfo

rma

cij

a i

z o

do

bre

nja

sta

tus

a A

EO

-o

uza

jam

no

m p

rizn

ava

nju

sta

tus

a o

vla

šte

nih

go

sp

od

ars

kih

su

bje

ka

ta i m

jera

ma

u p

og

led

u s

igu

rno

sti

:

Ovim

e p

rista

jem

na

ra

zm

jen

u p

od

ata

ka

iz o

dob

ren

ja s

tatu

sa

AE

O-

Po

tpis

……

……

……

……

……

……

……

S

vo

jstv

o p

otp

isnik

a…

……

……

……

……

va

/ s

am

osta

lni vla

snik

, p

rem

a p

otr

ebi, a

li

Da

tum

:……

……

……

……

……

……

……

……

.

Tra

nslit

eri

ran

o im

e:…

……

……

……

……

……

…..

T

ran

slit

eri

ran

a u

lica

i b

roj:…

……

……

……

.T

ran

slit

eri

rani po

šta

nski bro

j i g

rad

:……

……

…

htt

p:/

/ww

w.u

nic

od

e.o

rg/c

ha

rts

/PD

F/U

00

00.p

df

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

135

Poj

ašn

jen

ja u

z

Up

itn

ik z

a sa

moo

cjen

u A

EO

-a

Svr

ha j

e U

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u A

EO

-aA

EO

-a i

pru

žite

car

ini

poda

tke

o se

bi i

svoj

em p

oslo

vanj

u uz

pod

atke

koj

e st

e na

veli

u z

ahtj

evu.

Pod

atci

koj

e go

spod

arsk

i su

bjek

tna

vede

u

Upi

tnik

u za

sam

oocj

enu

AE

O-

svim

kri

teri

jim

a za

stj

ecan

je s

tatu

sa A

EO

-a.

Ove

upu

te s

adrž

avaj

u sm

jern

ice

o to

me

kako

pra

viln

o od

gova

rati

na

pita

nja

u U

pitn

iku

za

sam

oocj

enu

-a.

26. s

tavk

om1.

Del

egir

ane

ured

be K

omis

ije

(EU

) 20

15/2

446

od 2

8.sr

pnja

201

5. o

dop

uni

Ure

dbe

(EU

) br

. 952

/201

3 -a

) u

svrh

upo

dnoš

enja

zah

tjev

a za

sta

tus

ovla

šten

oga

gosp

odar

skog

sub

jekt

a (A

EO

-a)

podn

osit

elj

zaht

jeva

dos

tavl

ja U

pitn

ik z

a sa

moo

cjen

uko

ji ca

rins

ka ti

jela

sta

vlja

ju n

a ra

spol

agan

je s

a za

htje

vom

.

1. U

pitn

ik je

tem

elje

n na

odr

edba

ma

Car

insk

og z

akon

ika

Uni

je (

CZ

U-a

) i

njeg

ovim

pro

vedb

enim

odr

edba

ma

(pro

vedb

enim

i d

eleg

iran

im

akti

ma)

kao

i S

mje

rnic

ama

za s

tjec

anje

sta

tusa

AE

O-a

. N

jego

v je

cil

j po

jedn

osta

vnit

i i

ubrz

ati

post

upak

pod

noše

nja

zaht

jeva

za

stat

us

AE

O-a

.

Car

insk

a up

rava

na

post

upka

odo

brav

anja

. Gos

poda

rski

sub

jekt

i st

oga

se p

oziv

aju

da p

ravi

lno

ispu

ne u

pitn

ik i

odg

ovor

e na

sva

pit

anja

rel

evan

tna

za n

jiho

vo

posl

ovan

je.

Dod

atne

pod

atke

o s

tatu

su A

EO

--m

jest

u E

urop

a E

urop

ske

kom

isij

ei

-mje

stu

svoj

e na

cion

alne

car

insk

e up

rave

.

mis

ije

za

ovla

šten

e go

spod

arsk

e su

bjek

te.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

136

2. U

pitn

ik s

e na

dlež

nom

car

insk

om t

ijel

u do

stav

lja

zaje

dno

sa z

ahtj

evom

za

odob

renj

e st

atus

a A

EO

-sr

edst

vim

a ko

jim

a ra

spol

aže

mje

roda

vno

cari

nsko

tije

lo).

kont

akti

rate

na

dlež

no c

arin

sko

tije

lo.

odn

ose

nosi

zah

tjev

. N

e tr

ebat

e od

govo

riti

na

pita

nja

koja

su

nebi

tna

za v

aše

posl

ovan

je.

Na

takv

a pi

tanj

a od

govo

rite

s „

nije

pri

mje

njiv

o” i

dod

ajte

kra

tku

odob

renj

a za

koj

u po

dnos

ite

zaht

jev.

Pog

leda

jte

pose

bnu

tabl

icu

u P

rilo

gu2.

ovi

m p

ojaš

njen

jim

a ka

ko b

iste

pro

vjer

ili

koja

su

pita

nja

ate

cari

nska

poj

edno

stav

njen

ja i

li d

ruga

car

insk

a od

obre

nja

koji

ma

se d

okaz

uje

da j

e is

punj

en j

edan

ili

viš

e kr

iter

ija

za

stje

canj

e st

atus

a A

EO

-a, d

ovol

jno

je n

aves

ti ta

poj

edno

stav

njen

ja il

i odo

bren

ja.

icam

a za

A

EO

-N

apom

inje

mo

da to

nij

e po

tpun

o nu

žno,

ali

ako

pos

jedu

jete

nek

i od

tih

doku

men

ata,

to b

i mog

la b

iti k

oris

na in

form

acij

a za

car

insk

a ti

jela

i p

ostu

pak

bi s

e m

ogao

ubr

zati

.

ela

u to

j no

si n

a od

jelj

ke2.

)

Upi

tnik

a za

sa

moo

cjen

u

4. P

otre

bno

je n

apom

enut

i da

se

poje

dini

odg

ovor

i ne

raz

mat

raju

odv

ojen

o, n

ego

kao

dio

sveu

kupn

og p

ostu

pka

ocje

njiv

anja

s o

bzir

om n

a ed

no p

itan

je n

e do

vodi

nuž

no d

o od

bija

nja

stat

usa

AE

O-a

ako

se

drug

dje

u po

stup

ku p

okaž

e da

je k

rite

rij i

spun

jen

(uku

pno

gled

ano)

.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

137

5. U

vjet

i i

krit

erij

i za

odo

bren

je s

tatu

sa A

EO

- -

6. P

ostu

pak

izda

vanj

a od

obre

nja

stat

usa

AE

O-

druš

tvo

inte

rnih

nor

mi

osig

uran

ja k

vali

tete

. K

ao p

odn

osit

elj

zaht

jeva

odg

ovor

ni s

te z

a pr

imje

nu

post

upa

ka o

sigu

ranj

a kv

alit

ete

usv

ojim

pos

lovn

im p

rost

orim

a te

za

cari

nska

pit

anja

i si

gurn

ost

i za

štit

u (a

ko j

e pr

imje

njiv

o). P

ri p

osje

tu l

okac

iji

vaše

bi

druš

tvo

cari

nski

m

tije

lim

a tr

ebte

Inte

rne

poli

tike

i/i

li u

pute

tre

bale

bi

biti

dos

tupn

e u

kori

snic

ima

i, na

ravn

o, m

oraj

u se

sta

lno

ažur

irat

i.

Sto

ga s

e pr

vi k

orak

odn

osi

na v

aše

inte

rne

norm

e os

igur

anja

kva

lite

te.

Kak

o bi

ste

cari

nski

m t

ijel

ima

pruž

ili

cjel

okup

nu s

liku

svo

jeg

posl

ovan

ja,

odgo

vori

u u

pitn

iku

koji

je

pred

an z

ajed

no s

a za

htje

vom

tre

bali

bi

biti

saž

etak

int

erni

h po

stup

aka

i up

uta

koje

pro

vodi

te.

Kak

o bi

ste

odgo

vori

li n

a up

itni

k i

prip

rem

ili

se z

a po

stup

ak r

eviz

ije

AE

O-

i za

štit

om.

U

tije

kom

rev

izij

e na

a

koja

m

jero

davn

o ca

rins

ko ti

jelo

ima

na r

aspo

laga

nju)

.

8. I

spun

jeni

upi

tnik

sta

vlja

se

na r

aspo

laga

nje

nad

pisa

nom

obl

iku.

9. N

a in

form

acij

e po

slan

e u

okvi

ru p

ostu

pka

podn

ošen

ja z

ahtj

eva

prim

jenj

uje

se z

akon

odav

stvo

o s

igur

nost

i po

data

ka i

one

se

smat

raju

po

vjer

ljiv

ima.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

138

Odj

elja

kI.

– P

odat

ci o

dru

štvu

mal

i uv

id

u st

anje

dje

latn

osti

pod

nosi

telj

a za

htje

va n

a da

tum

pre

daje

zah

tjev

a. A

ko s

nave

dite

to n

a ob

rasc

u il

i nap

omen

ite

kada

su

ti p

odat

ci p

odne

seni

.

1.1.

1.K

od p

itan

ja (

a) i

(b)

nave

dite

pod

atke

o o

dobr

enju

i za

htje

vu (

nazi

v i E

OR

I br

oj, c

arin

sko

tije

lo iz

dava

nja

i bro

j reg

istr

acij

e).

1.1.

2. /

post

upak

don

ošen

ja o

dluk

a u

druš

tvu.

1.1.

3.O

soba

odg

ovor

na z

a ca

rins

ka p

itan

ja o

soba

je u

nuta

r dr

uštv

a il

i ang

ažir

ana

osob

a ko

ja s

e ba

vi c

arin

skim

pit

anji

ma

podn

osit

elja

zah

tjev

a.

1.1.

4.si

fika

ciji

1

. odj

eljk

u II

. Sm

jern

ica

za A

EO

-ove

.

21:

Str

ana

koja

pro

izvo

di r

obu.

21K

oriš

teni

kva

lifi

kato

ri o

znak

e za

fun

kciju

str

ane

iz n

orm

e U

N/E

DIF

AC

T .

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

139

b) u

vozn

ik (

IM):

uje

robu

ili k

ojoj

se

roba

šal

je.

vajt

e oz

naku

za

„car

insk

og p

osre

dnik

a”.

c) iz

vozn

ik (

EX

): S

tran

a ko

ja p

odno

si iz

vozn

u de

klar

ac

d) c

arin

ski p

osre

dnik

(C

B):

Zas

tupn

ik il

i pre

dsta

vnik

ili p

rofe

sion

alni

car

insk

i zas

tupn

ik k

oji i

zrav

no p

oslu

je s

car

insk

om s

lužb

om u

im

e uv

ozni

ka il

i izv

ozni

ka.

Ozn

aka

se m

ože

upot

rebl

java

ti i

za g

ospo

dars

ke s

ubje

kte

koji

dje

luju

kao

zas

tupn

ici/p

reds

tavn

ici i

u d

ruge

svr

he (

npr.

zas

tupn

ik

prij

evoz

nika

).

e) p

rije

vozn

ik (

CA

):

f) o

tpre

mni

k (F

W):

Str

ana

koja

org

aniz

ira

otpr

emu

robe

.

g) k

onso

lida

tor

(CS)

:

h) u

prav

itel

j te

rmin

ala

(TR

):S

tran

a ko

ja s

e ba

vi u

tova

rom

i is

tova

rom

mor

skih

plo

vila

.

i) p

osje

dnik

skl

adiš

ta (

WH

): S

tran

a ko

ja p

reuz

ima

odgo

vorn

ost z

a ro

bu k

oja

je u

šla

u sk

ladi

šte.

Skl

adiš

te s

e ne

bi t

reba

lo o

bave

zno

smat

rati

car

insk

im s

klad

ište

m; s

toga

bi s

e ta

ozna

ka tr

ebal

a up

otre

blja

vati

i za

gos

poda

rske

sub

jekt

e ko

ji u

prav

ljaj

u dr

ugim

skl

adiš

nim

pro

stor

ima

(npr

. pri

vrem

eno

skla

dišt

e, s

lobo

dna

zona

itd.

).

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

140

j) o

stal

i:

1.1.

5.ak

tivn

osti

,

akti

vnos

ti.

Ako

se

tije

kom

pos

tupk

a po

dnoš

enja

zah

tjev

a za

sta

tus

AE

O-

poda

tke

o nj

ima.

1.1.

6.

-a.

1.1.

7.

funk

cije

/odg

ovor

nost

i i la

nac

upra

vlja

nja.

1.1.

8. 1

.1.2

. (b)

i (c

), n

aved

ite

puno

ime

i adr

esu

naci

onal

ne o

sobn

e is

kazn

ice

ili b

roj s

ocij

alno

g os

igur

anja

).

itel

jai.

1.1.

9.N

aved

ite

njih

ov (

prib

liža

n) b

roj k

oji v

am je

poz

nat u

tren

utku

pod

noše

nja

zaht

jeva

. U to

m k

onte

kstu

nav

edit

e je

li v

aše

druš

tvo

svi

bnja

200

3., S

L L

124

/200

3. T

abli

ca u

nas

tavk

u te

mel

ji s

e na

nav

eden

oj p

repo

ruci

:

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

141

Kat

egor

ija

druš

tva

Bro

j zap

osle

nika

Pro

met

ili

Uku

pna

bila

nca

Vel

iko

250

bilo

koj

ibi

lo k

oja

Sre

dnje

<25

050

mil

ijun

aE

UR

43m

ilij

una

EU

RM

alo

<50

10m

ilij

una

EU

R10

mil

ijun

aE

UR

<10

2m

ilij

una

EU

R2

mil

ijun

a E

UR

Pod

odje

ljak

1.2

. Obu

jam

pos

lova

nja

1.2.

1.

1.2.

2.N

aved

ite

loka

ciju

skl

adiš

nih

pros

tora

koj

ima

se s

luži

te, a

li k

oji n

isu

u va

šem

vla

sniš

tvu

(ako

imat

e vi

še o

d pe

t lok

acij

a, n

aved

ite

5 gl

avni

h

1.2.

3.ko

je s

te p

odni

jeli

u s

voje

ime

i u im

e dr

ugih

.

Pri

mje

r:

Uvo

zIz

voz

Pos

ebni

pos

tupc

i

pose

bnom

upo

rabo

m, o

brad

om)

broj

vrij

edno

stbr

ojvr

ijed

nost

broj

vrij

edno

st20

13.

2200

9,6

mil

ijun

aE

UR

400

2,6

mil

ijun

aE

UR

150

0,8

mil

ijun

aE

UR

2014

.25

0010

,3m

ilij

una

EU

R35

02,

2m

ilij

una

EU

R10

00,

4m

ilij

una

EU

R20

15.

2400

10,2

mil

ijun

aE

UR

340

2,1

mil

ijun

aE

UR

100

0,5

mil

ijun

aE

UR

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

142

1.2.

4.iz

vrši

li u

ime

svoj

ih k

lije

nata

i u

vlas

tito

ime.

Pri

mje

r:C

arin

ska

dava

nja

Tro

šari

neP

DV

300

mil

ijun

aE

UR

1,75

mil

ijun

aE

UR

2,32

mil

ijun

aE

UR

400

mil

ijun

aE

UR

1,87

mil

ijun

aE

UR

2,12

mil

ijun

aE

UR

380

mil

ijun

aE

UR

1,85

mil

ijun

aE

UR

2,10

mil

ijun

aE

UR

1.2.

5.tu

sa A

EO

-ano

g su

stav

a,

Pod

odje

ljak

1.3

. Inf

orm

acij

e i s

tati

stik

a

1.3.

1.A

EO

-a, k

od p

itan

ja (

b)

i (c)

nav

edit

e po

datk

e o

odob

renj

u i/

ili z

ahtj

evu

(naz

iv i

broj

EO

RI,

car

insk

o ti

jelo

koj

e iz

daje

pot

vrdu

i br

oj r

egis

trac

ije)

.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

143

1.3.

2.K

od p

itan

ja (

a) n

aved

ite

ime

i pol

ožaj

zap

osle

nika

odg

ovor

nog

za r

azvr

stav

anje

rob

e il

i, ak

o

šim

upu

tam

a?

Kod

pit

anja

(b)

nav

edit

e im

ate

li d

atot

eku

troš

arin

a i P

DV

-a.

Kod

pit

anja

(c)

, ako

pro

vodi

te m

jere

osi

gura

nja

kval

itet

e, ti

jeko

m p

osje

ta c

arin

skih

rev

izor

a tr

ebal

i bis

te d

okaz

ati d

a ih

red

ovit

o i u

po

tpun

osti

pove

zane

brav

anje

sta

tusa

AE

O-a

mož

da tr

ebat

i sta

viti

na

deta

ljne

pod

atke

/pop

ise

ili d

atot

eke

o va

šim

pro

izvo

dim

a te

nji

hovi

m š

ifra

ma

robe

i ca

rins

kim

sto

pam

a,

1.3.

3.vl

ja ta

j pos

ao,

(b)

i d)

– ak

o st

e a

met

odu

(met

ode)

pro

cjen

e ko

ju (

koje

) up

otre

blja

vate

,

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

144

-a,

tant

ijem

e i l

icen

cijs

ke n

akna

de p

ovez

ane

s uv

ezen

om r

obo

prod

avat

elju

,

ogle

du p

rovi

zija

ili n

akna

da z

a po

sred

ovan

je (

osim

kup

ovni

h pr

oviz

ija)

ili

troš

kove

nas

tale

s o

bzir

om n

a ko

ntej

nere

i pa

kira

nje,

rob

u i/

ili

uslu

ge k

oje

je p

ruži

o ku

pac

bez

nakn

ade

ili

s po

pust

om z

a up

otre

bu

pove

zanu

s p

roiz

vodn

jom

i pr

odaj

om z

a iz

voz

uvez

ene

robe

.

(c)

ako

prov

odit

e m

jere

osi

gura

nja

kval

itet

e, ti

jeko

m p

osje

ta c

arin

skih

rev

izor

a,

treb

ali b

iste

dok

azat

i da

ih r

edov

ito

i u p

otpu

nost

i pre

gled

avat

e,

t

1.3.

4.

da z

emlj

a iz

vozn

ica

ima

prav

o od

obri

ti p

ovla

šten

i tre

tman

i da

rob

a im

a po

vlaš

tenu

car

insk

u st

opu,

da s

u is

punj

eni z

ahtj

evi u

pog

ledu

izra

vnog

pri

jevo

za /

ne-r

ukov

anja

,

/ iz

jave

da s

e po

vlas

tice

pri

uvo

zu z

ahti

jeva

ju u

nuta

r ra

zdob

lja

valj

anos

ti p

otvr

de /

Kod

pit

anja

(c)

u o

kvir

u sv

ojeg

pri

stup

a

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

145

da r

oba

ispu

njav

a uv

jete

za

povl

ašte

ni tr

etm

an p

ri iz

vozu

, npr

. da

ispu

njav

a pr

avil

a o

podr

ijet

lu,

da s

u sv

i po

treb

ni d

okum

enti

/ /

/ op

isi

post

upak

a za

pot

vrdu

pov

lašt

enog

pod

rije

tla

i iz

dava

nje

potv

rda

/

dnje

i ve

like

vri

jedn

osti

, osi

m a

ko v

as je

car

ina

za to

ovl

asti

la,

da s

e ne

isko

rišt

ene

potv

rde

pohr

anju

ju p

ažlj

ivo

i sig

urno

te

da s

e po

tvrd

e po

pot

rebi

pod

nose

car

ini p

ri iz

vozu

.

1.3.

5.N

aved

ite,

pre

ma

potr

ebi:

imen

a ze

mal

ja iz

van

EU

-a i/

ili

imen

a i a

Odj

elja

k II

. –

22P

RO

VE

DB

EN

A U

RE

DB

A K

OM

ISIJ

E (

EU

) 20

15/2

447

od 2

4. 9

52/2

013

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

146

2.1.

(a)

P

rim

jeri

otk

rive

nih

povr

eda

cari

nski

h pr

opis

a:

– od

ožu

jka

do r

ujna

201

5. –

P

DV

-a u

izno

su o

d 5

500

EU

R–

pros

inac

201

5. –

po

dnes

eno

Pri

mje

ri o

tkri

veni

h po

vred

a po

rezn

ih p

ravi

la:

––

neza

koni

ta p

roiz

vodn

ja il

i raf

inir

anje

min

eral

nih

ulja

i iz

dvaj

anje

2.1.

(b)

P

rim

jeri

mje

ra o

sigu

ranj

a kv

alit

ete

podu

zeti

h ka

o re

zult

at d

vaju

pri

mje

ra n

aved

enih

u 2

.1. (

a):

– 6.

10.2

015.

–

–

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

147

imen

ovan

je o

dgov

orne

oso

be z

a

akti

vnos

ti, c

arin

i ili

dru

gim

odj

elim

a dr

žavn

e up

rave

,

nja

i od

ržav

anja

evi

denc

ija,

npr.

dek

lara

cija

/

upot

rebu

res

ursa

unu

tarn

je r

eviz

ije

za p

rovj

eru/

stje

canj

e os

igur

anja

kva

lite

te p

ostu

paka

,

obav

ješt

avan

ja z

apos

leni

h o

zaht

jevi

ma/

prom

jena

ma,

prov

jere

upr

ave

radi

osi

gura

nja

pošt

ivan

ja p

ostu

paka

.

2.2.

Na

prim

jer:

svib

anj 2

015.

– o

dbij

anje

zah

tjev

a za

car

insk

o sk

ladi

šte

zbog

ned

osta

tka

gosp

odar

ske

potr

ebe

lipa

nj 2

016.

–

eva

za

stat

us A

EO

-a.

Odj

elja

k II

I. –

,

i,

25.

sta

vku

(

e) P

UC

ZU

-ara

zlik

uje

roba

iz U

nije

od

AE

OS

-a.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

148

Pod

odje

ljak

1.:

Kon

trol

ni s

lije

d

vim

a iz

sig

urno

snih

raz

loga

. K

ontr

olni

sli

jed

post

upak

je il

i kor

ak p

ovez

ivan

ja s

vako

g kn

jigo

vods

tven

og z

apis

a s

njeg

ovim

izvo

rom

kak

o bi

se

prov

jeri

la n

jego

va

otok

om r

obe

i pro

izvo

da k

oji u

laze

u

d tr

enut

ka

upis

a u

dato

teku

do

tren

utka

kad

a je

nap

usti

.

ebao

sad

ržav

ati:

glav

nu k

njig

u,

knji

gu k

upac

a,

knji

gu n

abav

e,

osno

vna

sred

stva

,

treb

ao s

adrž

avat

i:

sust

av o

brad

e na

loga

za

prod

aju,

sust

av o

brad

e na

rudž

beni

ca,

proi

zvod

nju,

inve

ntar

–sk

ladi

šten

je,

otpr

emu/

prij

evoz

,

3.1.

Vaš

kon

trol

ni s

lije

d tr

ebao

bi s

adrž

avat

i:

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

149

prod

aju,

naba

vu i

naru

džbe

nice

,

prov

jeru

zal

iha,

proi

zvod

nju,

prod

aju

i nal

oge

za p

roda

ju,

cari

nske

dek

lara

cije

i do

kum

enta

ciju

,

otpr

emu,

prij

evoz

,

3.2.

1. Nav

edit

e up

otre

blja

vate

li:

a)

elja

,

osta

lo;

posl

ovan

je, p

oput

Win

dow

sa, U

NIX

-a it

d.;

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

150

c) s

usta

ve k

ao š

to s

u (n

aved

ite

ime

prog

ram

sko

rješ

enje

koj

e je

raz

vije

no

3.2.

3.A

ko s

e ak

tivn

osti

pop

ut p

osta

vlja

nja

stal

nih

poda

taka

ili

uno

šenj

a po

data

ka o

dvij

aju

na v

iše

od je

dnog

mje

sta,

nav

edit

e ko

je s

eak

tivn

osti

ob

avlj

aju

na s

vako

m o

d ti

h m

jest

a.

Pod

odje

ljak

3.3

. Sus

tavi

un

utar

nje

kont

role

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

151

25. s

tavk

om(f

) P

UC

ZU

-il

egal

ne i

li

nepr

avil

ne tr

ansa

kcij

e.

3.3.

1.T

ijek

om p

osje

ta r

eviz

ora

treb

ali

bist

e do

kaza

ti d

a re

dovi

to i

u p

otpu

nost

i pr

egle

dava

te s

voje

pos

tupk

e, d

okum

enti

rate

sve

pro

mje

ne i

o

3.3.

2.P

rim

jeri

v

Tij

ekom

pos

jete

car

insk

ih t

ijel

a va

3.3.

3.

proi

zvod

ima

koje

sad

ržav

aju

info

rmac

ije

o op

isu

robe

, šif

ram

a i p

odri

jetl

u ro

be it

d.

Pod

odje

ljak

3.4

. Pro

tok

robe

3.4.

1.P

roce

dura

ma

regi

stra

cije

treb

ali b

iste

obu

hvat

iti,

prij

e i t

ijek

om p

rim

itka

rob

e:po

stup

ke n

arud

žbe,

po

tvrd

e na

rudž

be,

otpr

emu/

prij

evoz

rob

e,

prij

evoz

rob

e od

gra

nice

do

vaši

h po

slov

nih

pros

tora

ili p

oslo

vnih

pro

stor

a va

ših

klij

enat

a,

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

152

zapr

iman

je r

obe

u va

šim

pos

lovn

im p

rost

orim

a il

i pos

lovn

im p

rost

orim

a va

ših

klij

enat

a,

tije

kom

skl

adiš

tenj

a ro

be:

sigu

rno

skla

dišt

enje

opa

sne

robe

, in

i,

upot

rebl

java

li s

e pr

ivre

men

o m

jest

oza

skl

adiš

tenj

e ro

be,

ti

jeko

m p

ostu

pka

proi

zvod

nje

robe

: iz

dava

nje

radn

ih n

alog

a,za

htje

v za

rob

u iz

zal

iha

i dos

tava

iz s

klad

išta

, po

stup

ak p

roiz

vodn

je, o

dgov

orno

sti z

apos

leni

h i e

vide

ncij

e ko

je s

e vo

de,

šifr

e pr

imit

ka,

unoš

enje

pro

izve

deni

h pr

oizv

oda

i nei

skor

ište

ne r

obe

u sk

ladi

šnu

evid

enci

ju,

upot

rebu

sta

ndar

dnih

met

oda

proi

zvod

nje

i t

ijek

om p

ostu

pka

otpr

eme

robe

: pr

iman

je n

alog

a ku

paca

i sl

anje

rad

nih

nalo

ga il

i nar

udžb

enic

a,ob

avje

štav

anje

skl

adiš

ta o

nal

ogu

za p

roda

ju/p

ušta

nju

robe

,

odab

ir,

post

upke

pak

iran

ja,

3.4.

2.P

roce

dura

ma

prov

jere

i ko

ntro

le k

vali

tete

treb

ali b

iste

obu

hvat

iti,

tije

kom

dol

aska

rob

e:

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

153

žben

ica

i pre

uzet

e ro

be,

prep

ozna

vanj

e ro

be k

oja

nije

rob

a U

nije

unu

tar

sust

ava,

tije

kom

skl

adiš

tenj

a ro

be:

evid

enti

ranj

e i p

rovj

eru

zali

ha,

tije

kom

pos

tupk

a pr

oizv

odnj

e:

tupa

nja

s ne

prav

ilno

stim

a, r

azli

kam

a, o

tpad

om, n

uspr

oizv

odim

a i g

ubit

cim

a u

post

upku

pro

izvo

dnje

, pr

ovje

ru k

vali

tete

pro

izve

dene

rob

e i e

vide

ntir

anje

rez

ulta

ta,

sigu

rno

zbri

njav

anje

opa

sne

robe

i tij

ekom

pos

tupk

a ot

prem

e ro

be:

potv

rdu

otpr

eme/

odvo

za,

prij

evoz

rob

e kl

ijen

tim

a il

i do

gran

ice

za (

pono

vni)

izvo

z,

potv

rdu

prim

itka

/ do

kaz

otpr

eme

robe

, –

prov

jera

, pre

broj

avan

je i

evid

enti

ranj

e na

skl

adiš

tu,

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

154

cari

nski

h ti

jela

o

3.5.

1.

, po

dnoš

enje

men

ujet

e,u

koji

m s

e ok

olno

stim

a an

gaži

raju

,tu

pnik

,

ada

vaše

g ca

rins

kog

zast

upni

ka,

post

upan

je s

nep

ravi

lnos

tim

a,do

brov

oljn

o ot

kriv

anje

pog

reša

ka c

arin

i.

,

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

155

post

upak

ako

otk

rije

te g

rešk

e/iz

mje

ne u

pog

ledu

car

inje

ne r

obe,

dobr

ovol

jno

otkr

ivan

je p

ogre

šaka

car

ini.

3.5.

2.A

ko s

e ov

e up

ute

doku

men

tira

ju,

treb

ali

bist

e ti

jeko

m p

osje

ta c

arin

skih

rev

izor

a do

kaza

ti d

a ih

red

ovit

o i

u po

tpun

osti

pre

gled

avat

e,

doku

men

tira

te s

v

3.5.

3.A

ko s

e pr

ovod

e po

stup

ci u

prav

ljan

ja d

ozvo

lam

a i

odob

renj

ima,

tre

bali

bis

te t

ijek

om p

osje

ta c

arin

skih

rev

izor

a do

kaza

ti d

a ih

red

ovit

o i

u po

tpun

osti

pre

gled

avat

e, d

okum

enti

rate

sve

3.5.

4.25

. st

avku

(k)

PU

CZ

U-a

, ak

o je

pr

imje

njiv

o,

treb

alo

bi

uspo

stav

iti e

Za

robu

s d

vojn

om n

amje

nom

vid

i pit

anje

3.5

.5.

3.5.

5.42

8/20

09/E

Z),

car

insk

im t

ijel

ima

treb

ali

bist

e i (

ICP

).

Pod

odje

ljak

3.6

. Pos

tupc

i za

izra

du s

igu

rnos

nih

kopi

ja, p

ovra

t po

data

ka, r

ezer

vni p

ostu

pak

i arh

ivir

anje

arhi

vira

nje

svoj

ih e

vide

ncij

a i p

odat

aka

te z

a za

štit

u od

gub

itka

pod

atak

a.

3.6.

1

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

156

m s

u po

datc

i po

hran

jeni

i o

tom

e je

su l

i po

datc

i ko

mpr

imi

sigu

rnos

nih

kopi

ja i

arhi

vira

nih

poda

taka

.

Pod

odje

ljak

3.7.

1. ažur

iran

i si

gurn

osni

pla

nun

ište

nja

ili g

ubit

ka p

odat

aka,

tko

je o

dgov

oran

za

poda

tke

o va

troz

idu,

ant

ivir

usno

j zaš

titi

i za

štit

i od

zlon

amje

rnog

sof

tver

a,pl

an

ed

kvar

a su

stav

a,dn

evni

ke u

koj

ima

se b

ilje

že s

vi k

oris

nici

i nj

ihov

i pos

tupc

i,

post

upat

e u

slu

3.7.

2.P

roce

dura

ma

za p

ravo

pri

stup

a tr

ebal

i bis

te o

dred

iti:

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

157

nike

koj

i su

ovla

šten

i za

unos

pro

mje

na /

doda

tnih

info

rmac

ija)

,

Pod

odje

ljak

3.8

. Sig

urn

ost

doku

men

ata

3.8.

1.V

aše

bi

jiho

vo n

amje

rno

uniš

tava

nje

ili g

ubit

ak,

post

upan

je s

inci

dent

ima

koji

ugr

ožav

aju

sigu

rnos

t dok

umen

ata.

3.8.

2. ispi

tiva

nje

sust

ava

u od

nosu

na

neov

lašt

en p

rist

up i

evid

enti

ranj

e re

zult

ata,

plan

pos

lovn

og k

onti

nuit

eta

/ opo

ravk

a od

kri

znih

sit

uaci

ja,

doku

men

tira

ne p

opra

vne

mje

re p

oduz

ete

kao

rezu

ltat

stv

arni

h in

cide

nata

.

Odj

elja

k IV

. – F

inan

cijs

ka s

olve

ntn

ost

, )

nost

oc

jenj

ivat

i na

tem

elju

dos

tupn

ih e

vide

ncij

a i

poda

taka

(vi

dipi

tanj

e 4.

3.).

Te

bi s

e ev

iden

cije

tre

bale

odn

osit

i sa

mo

na p

odno

site

lja

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

158

zaht

jeva

za

stat

us A

EO

-od

govo

ru n

a pi

tanj

e 4.

4.

4.1.

Nav

edit

e in

form

acij

e o

u po

slje

dnje

tri g

odin

e.

4.2.

Pot

rebn

i do

kazi

ili

pod

atci

mog

u se

odn

osit

i i

na s

ve n

epre

dvid

ive

obve

ze i

li r

ezer

vaci

je,

stav

ke n

eto

krat

kotr

ajne

im

ovin

e il

i ne

to

imov

ine

te o

pseg

nem

ater

ijal

ne im

ovin

e.

uštv

o u

svrh

u is

traž

ivan

ja i

raz

voja

kad

a se

obv

eze

mog

u fi

nanc

ira

ti d

odat

ne

doka

ze,

na p

rim

jer

pisa

nu i

zjav

u za

jmod

avca

bank

ovni

m p

ovla

stic

ama

za z

adov

olja

vanj

e uv

jeta

ili

, ak

o st

e sa

mos

taln

i vl

asni

k il

i pa

rtne

rstv

o, p

opis

sve

oso

bne

imov

ine

koja

se

upot

rebl

java

kao

pot

pora

sol

vent

nost

i pos

lova

nja.

Odj

elja

kV

. –)

Nap

omen

a:

-ove

. T

reba

li b

iste

ga

ispu

niti

sam

oak

o po

dnos

ite

zaht

jev

za o

dobr

enje

sta

tusa

AE

OC

-a.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

159

27.

PU

CZ

U-

tvo

u ca

rins

kim

pit

anji

ma

od n

ajm

anje

tri

god

ine

ili

norm

u kv

alit

ete

u po

gled

u ca

rins

kih

pita

nja

koje

je

doni

jelo

eur

opsk

o no

rmiz

acij

sko

tije

lo.

Kao

alt

erna

tiva

, vi

ili

oso

ba n

adle

žna

za v

aša

cari

nska

pit

anja

m

orat

e us

pješ

no z

avrš

iti

ospo

sobl

java

nje

u po

gl 2

7. s

tavk

u (

b) P

UC

ZU

-a.

Oso

ba

nadl

ežna

za

ca

rins

ka

pita

nja

u ov

om

kont

ekst

u os

oba

je

nave

dena

u

pita

nju

1.1.

3 up

itni

ka

za

sam

oocj

enu

i nj

egov

im

poja

šnje

njim

a.

5.1.

1.V

.2.1

. S

mje

rnic

a za

AE

O-o

ve.

5.1.

2.U

tren

utku

sas

tavl

janj

a ov

ih p

ojaš

njen

ja i

dalj

e je

u ti

jeku

rad

na

norm

ama

kval

itet

e u

pogl

edu

cari

nski

h pi

tanj

a ko

je je

don

ijel

o eu

rops

ko

norm

izac

ijsk

o ti

jelo

.

5.2.

1.U

pog

ledu

osp

osob

ljav

anja

s o

bzir

om n

a ca

rins

ko z

akon

od

-a.

Odj

elja

k V

I. –

Zah

tjev

i u p

ogle

du s

igur

nost

i i z

ašti

te

,

Nap

omen

a:

Ova

j od

jelj

ak o

dnos

i se

na

krit

erij

sig

urno

sti

i za

štit

e za

AE

O-o

ve.

Tre

bali

bis

te g

a is

puni

ti s

amo

ako

podn

osit

e za

htje

v za

odo

bren

je

stat

usa

AE

OS

-kt

ivno

sti p

odno

site

lja

zaht

jeva

.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

160

jent

ima,

Te

zaht

jeve

ne

bist

etr

ebal

i mij

ešat

i sa

zaht

jevi

ma

u po

gled

u zd

ravl

ja i

sigu

rnos

ti (

vidi

Sm

jern

ice

za A

EO

-ove

).ov

orna

oso

ba i

njez

in z

amje

nik

(nje

zin

osob

a.

Svi

pos

tupc

i tr

ebaj

u bi

ti d

okum

enti

rani

i d

ostu

pni

cari

nski

m t

ijel

ima

tije

kom

pro

vjer

e kr

iter

ija

za s

tjec

anje

sta

tusa

AE

O-

se

prov

jera

vati

na

tere

nu.

U d

okum

enti

ma

koje

treb

ate

pred

ati,

pose

bno

pod

6.1.

2. (

a) i

(b),

treb

ali b

i se

odra

žava

ti:

prir

oda

i obu

jam

vaš

eg p

oslo

vanj

a i

rizi

ci i

prij

etnj

e va

šem

pos

lova

nju.

Pod

odje

ljak

6.1

. –

6.1.

1.28

. st

avko

m(h

) P

UC

ZU

-a p

otre

bno

je i

men

ovat

i os

obu

za k

onta

kt n

adle

žnu

za p

itan

ja s

igur

nost

i i

zašt

ite.

U t

om k

onte

kstu

sig

urno

st i

zaš

tita

odn

ose

se s

amo

na k

rite

rij z

a st

jeca

nje

stat

usa

AE

O-a

. Pot

rebn

o je

nap

omen

uti

da t

aj u

vjet

nij

e

6.1.

2. (

a)

nji

koju

ste

izv

ršil

i vi

ili

zaš

tita

rsko

dru

štvo

, ak

o se

kor

isti

te u

slug

ama

om z

a od

bija

nje

zaht

jeva

.P

rocj

ena

rizi

ka i

pri

jetn

ji o

ici

i pri

jetn

je

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

161

svel

i na

fisk

alne

pri

jetn

je,

ugov

orne

odn

ose

s po

slov

nim

par

tner

ima

u va

šem

lanc

u op

skrb

e.

robu

koj

om p

oslu

jete

/trg

ujet

e,

posl

ovne

pro

stor

e i z

grad

e za

skl

adiš

tenj

e, p

roiz

vodn

ju it

d.,

prij

evoz

rob

e, u

tova

r i i

stov

ar,

neda

vno

prij

avlj

ene

sigu

rnos

ne in

cide

nte

u

anja

o

i vr

emen

u ob

avje

štav

anja

zap

osle

nika

i p

osje

tite

lja

o po

stup

cim

a.

6.1.

2.(b

)m

zav

ršet

kom

po

sjet

a il

i odb

ijan

jem

zah

tjev

a.T

reba

o a

odgo

vorn

a os

oba.

6.1.

3.

prim

jeri

kont

amin

acij

a pr

oizv

oda,

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

162

neov

lašt

eno

ruko

vanj

e ro

bom

za

izvo

z,

neov

lašt

en p

rist

up it

d.

6.1.

4.rn

u os

obu

i nj

ezin

e za

datk

e. T

reba

la b

i po

stoj

ati

jedn

a os

oba

na o

dgov

ara

ne

Ako

o ra

zini

us

luge

koj

im s

e is

punj

avaj

u za

htje

vi z

a A

EO

-ove

, kao

što

pro

izla

zi iz

pit

anja

u o

vom

odj

eljk

u.

Odg

ovor

na o

soba

tre

bala

bm

jera

. Ta

osob

a u

prav

ilu

odgo

vara

za

prip

rem

u do

kum

enat

a tr

ažen

ih u

pit

anji

ma

6.1.

2. (

a) i

(b).

izvr

šava

nje

potr

ebni

h za

data

ka.

6.1.

5.ve

dbu,

pr

eta

cari

nski

h ti

jela

na

loka

ciji

.

6.1.

6. (

a) i

(b)

U t

im

gdje

se

te o

sobe

nal

aze.

Vaš

e pr

oced

ure

treb

ale

bi d

etal

jno

okv

ir.

na u

pute

o s

igur

nost

i up

ozor

avat

e sv

oje

posj

etit

elje

.V

idi i

pit

anje

6.3

.2.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

163

Upu

te u

pog

ledu

„si

gurn

osti

” ne

bi

se t

reba

le m

iješ

ati

s up

utam

a po

veza

nim

a sa

zdr

avlj

em i

zaš

tito

m t

e ih

je

potr

ebno

jas

no p

reni

jeti

po

sjet

itel

jim

a i z

apos

leni

cim

a.

6.1.

7. (

a) i

(b)

Na

prim

jer:

gubi

tci u

skl

adiš

tu,

Ako

je

došl

o do

inc

iden

ata,

bilj

ežen

je d

atum

a i i

spra

vlje

nih

dije

lova

.

6.1.

8. (

a), (

b) i

(c)

do

stup

na,

jer

je c

arin

ska

tije

la

potv

rdu.

N

a pr

imje

r: pozn

ati p

o

ISP

S.

6.1.

9.ns

koj

robi

,

Na

prim

jer: po

sebn

o pa

kira

nje,

po

sebn

i zah

tjev

i skl

adiš

tenj

a,

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

164

6.1.

10. (

a) i

(b)

druš

tvo

i in

form

acij

u o

tom

e pr

uža

li v

am b

ilo

koje

dru

ge u

slug

e.

Ak

nom

riz

ika

i pr

ijet

nji i

z pi

tanj

a 6.

1.2.

(a)

. T

i do

kum

enti

tre

bali

bi

sadr

žava

ti d

atum

(da

tum

e) o

bavl

janj

a pr

ocje

ne i

pro

vedb

e sv

ih d

anih

pre

poru

ka.

Dok

umen

t bi

tre

balo

sta

viti

na

rasp

olag

anje

tije

kom

pos

jeta

.

6.1.

11.

jeti

ma,

npr

. s

paki

ranj

em il

i skl

adiš

tenj

em.

posj

eta.

Pod

odje

ljak

6.2

. – S

igur

nos

t zg

rade

28.

sta

vku

-a t

reba

li b

iste

osi

gura

ti d

a zg

rade

koj

e se

upo

treb

ljav

aju

za

-

6.2.

1. (

a) (

b) i

(c)

To

se p

rim

jenj

uje

i na

mje

sta

na k

ojim

a im

ate

vidl

jive

van

jske

gra

nice

pos

lovn

ih p

rost

ora,

na

prim

jer

ogra

de i

ula

zna

vrat

a.

alte

rnat

ivno

g pr

istu

pa i

li m

jera

ma

prov

jere

kao

što

su

unut

arnj

i/va

njsk

i pr

otup

rova

lni

alar

mni

sus

tavi

ili

CC

TV

(T

V s

usta

v za

tvor

enog

kr

uga)

. K

od p

itan

ja (

a) d

o (c

) –

prij

avlj

ivan

je i

rje

šava

nje

sigu

rnos

nih

inci

dena

ta, t

reba

le b

i bi

ti s

adrž

ane

u do

kum

entu

koj

i se

zah

tjev

a u

odgo

vori

ma

na p

itan

ja 6

.1.2

. (a)

ra

nicu

(pr

egle

d/da

tum

) to

g do

kum

enta

.

6.2.

2. (

a) i

(b)

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

165

pri

kaz

pril

azni

h st

ubiš

ta,

razl

ikov

ati

pris

tupe

osm

išlj

ene

za u

tova

r i

isto

var

tere

ta o

d on

ih z

a ko

mun

alne

slu

žbe,

šal

tera

za

pris

tup

javn

osti

, /

-a (

npr.

sta

tvn

o.

ema

potr

ebi,

unut

arnj

i pr

istu

p

6.2.

3.

6.2.

4.

Tre

orij

a,

Nav

edit

e po

jed

park

iral

išni

m r

ampa

ma)

u u

potr

ebi t

e os

obe

koji

ma

su iz

dani

.

6.2.

5. (

a), (

b), (

c) i

(d)

U v

ašim

bi p

roce

dura

ma

treb

alo

odre

diti

:

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

166

h pr

osto

ra)

radi

prov

jere

poš

tova

nja

park

iral

išni

h za

htje

va.

(a)

Nav

edit

e je

su l

i au

tom

obil

i po

sjet

itel

ja o

dvoj

eni

od a

utom

obil

a za

posl

enik

a. T

reba

li b

iste

nav

esti

poj

edin

osti

o s

vim

ost

alim

vozi

lim

a ko

ja im

aju

priv

rem

eni p

rist

up lo

kaci

ji (

loka

cija

ma)

, na

prim

jer

taks

iji i

li a

utob

usi z

a pr

ijev

oz z

apos

leni

ka.

(b)

Tre

bali

bis

te o

sigu

rati

pos

tupk

e ko

jim

a se

osi

gura

vaju

red

ovit

a pr

ovje

ra i

ažu

rira

nje

odob

renj

a, k

ako

bi s

e uz

ele

u ob

zir

prom

jene

au

tom

obil

a za

posl

enik

a. N

aved

ite

poje

dino

sti

ako

se z

apos

leni

cim

a iz

daje

par

kirn

a do

zvol

a te

meh

aniz

am z

a ul

azak

na

park

iral

ište

i

(c)

Opi

šite

sve

pos

tupk

e za

pro

vjer

u vo

zila

, na

pri

mje

r

Pod

odje

ljak

6.3

. – P

rist

up

posl

ovni

m p

rost

orim

a

28.

stav

kom

(b)

PU

CZ

U-a

tere

t i

drug

a re

leva

ntna

mje

sta.

6.3.

1. (

a) i

(b)

više

lok

acij

a im

a pr

istu

p ko

jem

K

od

Opi

šite

sus

tav

koji

se

upot

rebl

java

za

iden

tifi

kaci

ju z

apos

leni

ka i

razl

ikov

anje

zap

osle

nika

od

posj

etit

elja

, npr

. ide

ntif

ikac

ijsk

e is

kazn

ice.

6.3.

2. (

a) i

(b)

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

167

U o

dgov

oru

je o

tim

pi

tanj

ima.

U

puti

te i

na s

voj o

dgov

or n

a pi

tanj

e 6.

1.6.

i po

jašn

jenj

a ko

ja s

u u

njem

u sa

drža

na.

6.3.

3.re

mi

za

kont

rolu

te m

ože

skra

titi

vri

jem

e po

treb

no z

a po

sjet

loka

ciji

(lo

kaci

jam

a).

Sva

ki p

rika

z il

i pl

an t

reba

o bi

sad

ržav

ati

datu

m i

zrad

e i

biti

jed

inst

veno

pre

pozn

atlj

iv n

ako

ntro

lnog

sli

jeda

za

podn

ošen

je z

ahtj

eva

za s

tatu

s A

EO

-a.

6.3.

4.is

poru

ka

vam

a il

i za

va

Vid

i i 6

.12.

Pod

odje

ljak

6.4

. – J

edin

ice

tere

ta

Rad

i is

punj

avan

ja k

r28

. st

avku

(c)

PU

CZ

U-a

pot

rebn

o je

pod

uzet

i m

jere

za

ruko

vanj

e ro

bom

koj

e

Jedi

nice

ter

eta

ostu

pni

tije

kom

posj

eta.

6.4.

1.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

168

pros

toru

ili

oba

vlja

njem

pro

vjer

e pr

ije

upot

rebe

. S

amo

prim

jere

no i

dent

ific

iran

e i

ovla

šten

e os

obe

treb

ale

bi i

mat

i pr

istu

p je

dini

cam

a te

reta

. U v

ašim

bi p

roce

dura

ma

treb

alo

odre

diti

:

pris

tup

sam

o ov

lašt

enim

oso

bam

a,je

dini

ca u

sva

ko d

oba,

na

prim

jer,

put

em o

dgov

orni

h za

posl

enik

a i n

jiho

vih

zam

jeni

ka.

6.4.

2.U

vaš

im b

i pro

cedu

ram

a tr

ebal

o od

redi

ti:

tko

je o

dgov

orna

oso

ba k

ojoj

se

prij

avlj

uju

inci

dent

i,

koje

bi p

ostu

pke

t

6.4.

3. (

a) i

(b)

izda

vanj

a pl

ombi

i bi

ljež

enja

nji

hova

izda

vanj

a, u

potr

ebe

i ukl

anja

nja.

on

e ko

jim

a se

neo

vlaš

teno

ruk

oval

o.

6.4.

4.):

pr

ednj

a st

ijen

ka,

lije

va s

tran

a,

desn

a st

rana

, po

d,st

rop/

krov

, un

utar

nja/

vanj

ska

vrat

a,

vanj

ski d

io/p

odvo

zje.

6.4.

5. (

a) –

(d)

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

169

radn

ik i

li s

e on

o vr

ši b

ez n

adzo

ra v

aših

zap

osle

nika

, cje

lovi

tost

jed

inic

e te

reta

tre

balo

bi

ispi

tati

pril

ikom

pov

ratk

a u

vaše

pos

lovn

e pr

osto

re. U

vaš

im

bi p

roce

dura

ma

treb

alo

odre

diti

: ob

vezu

zap

osle

nika

da

prov

jeri

cje

lovi

tost

jedi

nica

po

njih

ovu

povr

atku

, ko

je p

rovj

ere

treb

a iz

vrši

ti, k

ada

i tko

ih iz

vrša

va,

kako

se

proc

edur

a p

a ot

prem

u te

je

ste

li u

vrst

ili p

ostu

pke

u do

kum

ente

nav

eden

e po

d 6.

1.2.

(a)

i (b

).

Pod

odje

ljak

6.5

. –

6.5.

1. (

a) –

(d)

posl

ovni

h pr

osto

ra.

aze

u

Ako

se

kori

stit

e va

njsk

im p

ruža

telj

ima

uslu

ga, p

ogle

dajt

e i 6

.12.

(V

anjs

ke u

slug

e).

Pod

odje

ljak

6.6

. – D

olaz

na r

oba

28. s

tavk

u(a

) P

UC

ZU

-

6.6.

1. (

a) i

(b)

skrb

e.

U d

okum

enti

rani

m p

roce

dura

ma

treb

alo

bi p

rika

zati

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

170

6.6.

2.-a

i i

zvan

nje

ga,

zapo

slen

ike

bi t

reba

lo

upoz

nati

s t

im d

ogov

orim

a i

post

upci

ma

kako

bi

se p

otvr

dila

obv

eza

njih

ove

prim

jene

. T

reba

li b

iste

opi

sati

pos

tupa

k ko

jim

se

djel

atni

ci

za b

ilo

koju

pro

vjer

u A

EO

-a. za

pisi

vanj

e pr

ijev

ozni

h is

prav

a i c

arin

skih

dok

umen

ata

koji

pra

te r

obu,

prov

jeru

cje

lovi

tost

i plo

mbi

, bi

ljež

enje

zav

ršet

ka i

rezu

ltat

a pr

ovje

ra,

info

rmir

anje

car

insk

ih ti

jela

, pre

ma

vaga

nje/

broj

anje

i ev

iden

tira

nje

robe

s o

bzir

om n

a li

stu

izbo

ra/n

arud

žben

icu,

ispi

tiva

nje

kval

itet

e,zn

avan

je,

info

rmir

anje

nab

avno

g od

jela

i ad

min

istr

acij

e o

prim

itku

rob

e.

roba

mor

a ci

jelo

vri

jem

e bi

ti o

sigu

rana

plo

mbo

m,

roba

ne

smij

e na

ruša

vati

nik

akve

sig

urno

sne

zaht

jeve

.

U v

ašim

bi p

roce

dura

ma

treb

alo

odre

diti

:

je o

tkri

vena

nep

ravi

lnos

t,re

dovi

tu p

rovj

eru

i ažu

rira

nje

tih

post

upak

a,

prov

jeru

upr

ave

/ nad

zorn

og ti

jela

kak

o bi

se

osig

ural

o da

zap

osle

nici

poš

tuju

te z

ahtj

eve.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

171

6.6.

3. (

a) i

(b)

P

o do

lask

u je

dini

ce t

eret

a os

igur

ane

plom

bom

tre

balo

bi

prim

ijen

iti

mje

re k

ojim

a se

osi

gura

va i

spra

vno

post

upan

je s

plo

mbo

m. T

o m

ože

a do

kaza

o n

eovl

ašte

nom

ruk

ovan

ju. A

ko

kako

bi

vidj

ela

je li

plo

mba

još

uvij

ek n

etak

nuta

.

6.6.

3. (

c)

Ako

vaš

e dr

uštv

o tr

guje

pos

ebpr

ijev

ozni

ka i

id

enti

tet

6.6.

5.O

visn

o o

prir

odi

robe

koj

om t

rguj

ete,

bro

janj

e, v

agan

je i

li m

jere

nje

mož

da n

isu

prik

ladn

e m

etod

e. T

reba

li b

iste

opi

sati

alt

erna

tivn

u

6.6.

6.U

vaš

im b

i pro

cedu

ram

a tr

ebal

o od

redi

ti:

kako

i na

tem

elju

koj

ih d

okum

enat

a, k

ada

i tko

pre

uzim

a ro

bu u

pisa

nu u

skl

adiš

nu e

vide

ncij

u,

prov

jeru

rob

e s

obzi

rom

na

popi

se p

ošil

jki i

nar

udžb

enic

e,

6.6.

7. (

a) i

(b)

Pod

odje

ljak

6.7

. – S

klad

ište

nje

robe

Ova

j po

dodj

elja

k

6.7.

1. –

6.7

.5.

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

172

U v

ašim

bi p

roce

dura

ma

treb

alo

odre

diti

:

skla

dišn

i pro

stor

dos

tupa

n sa

mo

ovla

šten

im z

apos

leni

cim

a,re

dovi

to p

opis

ivan

je z

alih

a,pr

ovje

ru d

olaz

ne r

obe,

pre

mje

štan

je u

dru

ge p

oslo

vne

pros

tore

, sta

lno

i pri

vrem

eno

ukla

njan

je,

post

upan

je s

rob

om i

obra

opas

ne

radi

do

6.7.

6.

Pod

odje

ljak

6.8

. – P

roiz

vodn

ja r

obe

Odg

ovor

ite

na p

itan

ja 6

.8.1

. –

akti

vnos

ti, k

ao š

to je

pro

izvo

dnja

od

siro

vina

do

skla

panj

a ku

plje

nih

dije

lova

.

6.8.

1. (

a) i

(b)

.P

ogle

dajt

e i n

apom

ene

pod

6.2.

3.

6.8.

2.(a

) i

(b).

Sva

ka p

rovj

era

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

173

6.8.

3.ak

i su

vam

6.8.

4.

prov

jeri

ti.

To

se o

Pod

odje

ljak

6.9

. – U

tova

r ro

be

6.9.

1. (

a) i

(b)

i 6.9

.2. (

a), (

b) i

(c)

im b

i pr

oced

uram

a tr

ebal

o od

redi

ti:

stal

nu p

risu

tnos

t im

enov

anih

zap

osle

nika

, p

ostu

pke

ako

su z

aduž

eni z

apos

leni

ci n

edos

tupn

i, na

pri

mje

r im

enov

anje

zam

jeni

ka,

utov

ar s

amo

u pr

isut

nost

i ovl

ašte

nih

zapo

slen

ika,

rješ

avan

je n

esuk

ladn

osti

/nep

ravi

lnos

ti,

opis

ane

norm

e is

punj

ene

i pri

mij

enje

ne u

skl

adu

sa z

akon

skim

zah

tjev

ima,

bilj

ežen

je p

rije

vozn

ih i

cari

nski

h is

prav

a ko

je p

rate

rob

u u

vašu

evi

denc

iju,

bilj

ežen

je z

avrš

etka

i re

zult

ata

prov

jera

,

info

rmir

anje

pro

dajn

og o

djel

a/ad

min

istr

acij

e o

odla

sku

robe

, ka

ko (

na te

mel

ju k

ojih

dok

umen

ata)

, kad

a i t

ko u

pisu

je u

tova

renu

rob

u u

skla

dišn

u ev

iden

ciju

,

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

174

prov

jeru

rob

e s

obzi

rom

na

popi

se p

ošil

jaka

i pr

odaj

ne n

alog

e,

potv

rdu

vaši

h ku

paca

o p

rim

itku

rob

e i s

vim

nep

ravi

lnos

tim

a,

doka

z o

izvo

zu, p

rem

a po

treb

i.

6.9.

3.T

o se

pri

mje

njuj

e sa

mo

ako

su k

lije

nti s

vam

a do

govo

rili

pos

ebne

uvj

ete,

na

prim

jer,

da

sva

roba

mor

a bi

ti o

sigu

rana

plo

mbo

m,p

akir

ana

i im

a, a

vaš

i /

nadz

orno

g ti

jela

kak

o bi

se

osig

ural

o da

zap

osle

nici

poš

tuju

te

zaht

jeve

. T

e bi

pos

tupk

e tr

ebal

o re

dovi

to p

rovj

erav

ati i

dop

unja

vati

.

Vid

i i o

dgov

or n

a pi

tanj

e 6.

1.11

.

6.9.

7.D

okaz

e ko

jim

a s

pita

njim

a 6.

1.2.

(a)

i (b

).

vanj

e ne

ovla

šten

og r

ukov

anja

it

d.

Pod

odje

ljak

6.1

0. –

Sig

urn

osni

zah

tjev

i za

posl

ovne

par

tner

e

28. s

tavk

u(d

) P

UC

ZU

-

lanc

a op

skrb

e.

Pos

lovn

i par

tner

i mog

u bi

ti d

6.10

.1.

doku

men

tira

ne d

okaz

e ko

jim

a po

tkre

plju

jete

svo

j od

govo

r. T

akvi

dok

umen

ti t

reba

li

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

175

6.10

.2. (

a) i

(b)

igur

ali

da

vaši

po

slov

ni

part

neri

po

štuj

u si

gurn

osne

za

htje

ve

za

AE

O-o

ve.

Ako

takv

i zah

tjev

i pos

toje

, u v

ašim

bi p

roce

dura

ma

treb

alo

odre

diti

:

post

upke

koj

ima

osob

lje

prij

avlj

uje

nepr

avil

nost

i/in

cide

nte,

prov

jere

upr

ave/

nadz

orno

g ti

jela

kak

o bi

se

osig

ural

o da

oso

blje

poš

tuje

te z

ahtj

eve,

redo

vite

pre

gled

e i a

žuri

ranj

e po

stup

aka.

6.10

.3.

jera

. u

te e

vide

ncij

e ti

jeko

m p

osje

ta.

i dod

atno

m p

rotu

mje

rom

(il

i viš

e nj

ih).

Pod

odje

ljak

6.1

1. –

Sig

urn

ost

zapo

slen

ika

Rad

i is

28.

sta

vku

(e)

PU

CZ

U-a

treb

ali s

te:

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

176

diti

na

sigu

rnos

no o

sjet

ljiv

im r

adni

m m

jest

ima

te o

bavi

ti s

igur

nosn

e pr

ovje

re p

rošl

osti

zap

osle

nika

zap

osle

nih

na t

akvi

m r

adni

m m

jest

ima,

u

redo

vnim

raz

mac

ima

ili k

ada

to o

prav

dava

ju o

koln

osti

;b)

osi

gura

ti d

a va

ši z

apos

leni

ci k

oji

imaj

u od

govo

rnos

ti p

ovez

ane

sa z

ašti

tom

red

ovit

o su

djel

uju

u pr

ogra

mim

a po

diza

nja

svij

esti

o

pita

njim

a za

štit

e.

6.11

.1. (

a), (

b) i

(c)

Vaš

a po

liti

ka z

apoš

ljav

anja

tre

bala

bi

odra

žava

ti v

aše

sigu

rnos

ne z

ahtj

eve

na t

emel

ju p

rocj

ene

rizi

ka.

U v

ašim

bi

proc

edur

ama

treb

alo

odre

diti

: obav

ljan

je s

igur

nosn

ih p

rovj

era

novi

hta

kve

posl

ove,

traž

enje

i pr

ovje

ru p

odat

ka o

zap

ošlj

avan

ju,

kazn

enih

dje

la,

navo

de z

apos

leni

ka o

sva

kom

dru

gom

zap

osle

nju.

ra

.

6.11

.2. (

a) i

(b)

T

reba

le b

i bit

i usp

osta

vlje

ne p

roce

dure

u d

okum

enti

ma

nave

deni

ma

pod

6.1.

2. (

a

tavi

ti s

voj

potp

is u

zna

k ra

zum

ijev

anja

tih

upu

ta.

Pro

cedu

re b

i tr

ebal

e

6.11

.3. (

a), (

b), (

c) i

(d)

osob

ljav

anje

s o

bzir

om n

a za

htje

ve u

pog

ledu

sig

urno

sti

i za

štit

e, k

ao š

to s

u si

gurn

osni

op

skrb

e.

Za

ospo

sobl

java

nje

zapo

slen

ika

treb

ala

bi b

iti

odgo

vorn

a je

dini

ca i

li s

kupi

na o

soba

(un

utar

nja

ili

vanj

ska)

. O

spos

oblj

avan

je b

i tr

ebal

o až

urir

ati a

ko je

doš

lo d

o pr

omje

na te

bi t

reba

lo v

odit

i evi

denc

iju

o sv

im a

ktiv

nost

ima

ospo

sobl

java

nja.

6.11

.4. (

a) i

(b)

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

177

Dru

štvo

bi

treb

alo

imat

i sp

rem

ne s

igur

nosn

e za

htje

ve u

pog

ledu

ang

ažir

anja

pri

vrem

enih

dje

latn

ika.

U v

ašim

bi

proc

edur

ama

treb

alo

odre

diti

: ug

ovor

e s

agen

cija

ma

za z

apoš

ljav

anje

uz

deta

ljne

pod

atke

o r

azin

i sig

urno

snih

pro

vjer

a za

posl

enik

a pr

ije

i nak

on z

apoš

ljav

anja

,up

otre

bu s

amo

pozn

atih

age

ncij

a ko

je z

adov

olja

vaju

uvj

ete,

omen

u 6.

11.1

.).

to d

a je

sk

e ag

enci

je z

a pr

ivre

men

o za

pošl

java

nje,

tak

ve a

genc

ije

treb

ale

bi p

ošto

vati

ugo

vore

o r

azin

i az

ini

uslu

ge,

što

treb

a bi

ti v

idlj

ivo

iz v

aše

evid

enci

je.

Pod

odje

ljak

6.1

2. –

Van

jske

usl

uge

28.

stav

kom

(f)

PU

CZ

U-

6.12

.1. (

a), (

b) i

(c)

Kod

pit

anja

(a)

i (

b) z

a po

sjet

car

insk

ih t

ijel

a tr

ebal

i bi

ste

prip

rem

iti

sve

ugov

ore

i sp

oraz

ume

o ra

zini

usl

uge

koji

ma

se o

prov

jera

ide

ntit

eta

zapo

slen

ika

i dr

uga

pita

druš

tava

i na

vedi

te u

slug

e ko

je v

am p

ruža

ju.

odgo

vor

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

178

Pri

log

1.

Pri

stan

ak n

a ob

javl

jiva

nje

poda

taka

o A

EO

-u n

a -m

jest

u T

AX

UD

-a

Ovim

e p

rista

jem

na

ob

javlji

va

nje

in

form

acija

iz o

do

bre

nja

sta

tusa

AE

O-a

na

po

pis

u o

vla

šte

nih

go

sp

od

ars

kih

su

bje

ka

ta.

Po

tpis

……

……

……

……

……

……

……

S

vo

jstv

o p

otp

isnik

a…

……

……

……

……

i, a

li

Da

tum

:……

……

……

……

……

……

……

……

.

Pri

stan

ak n

a ra

zmje

nu in

form

acij

a sa

drža

nih

u od

obre

nju

stat

usa

AE

O-

pogl

edu

sigu

rnos

ti:

Ovim

e p

rista

jem

na

ra

zm

jen

u p

od

ata

ka

iz o

dob

ren

ja s

tatu

sa

AE

O-

Po

tpis

……

……

……

……

……

……

……

S

vo

jstv

o p

otp

isnik

a…

……

……

……

……

i, a

li

Da

tum

:……

……

……

……

……

……

……

……

.

Tra

nslit

eri

ran

o im

e:…

……

……

……

……

……

…..

Tra

nslit

eri

ran

a u

lica

i b

roj:…

……

……

……

.T

ran

slit

eri

rani po

šta

nski bro

j i g

rad

:……

……

…

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

179

htt

p:/

/ww

w.u

nic

od

e.o

rg/c

ha

rts

/PD

F/U

00

00.p

df

Pri

log

2.

opsk

rbe

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

180

web

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

181

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

182

Ro

ba

ko

ja p

od

lije

že

uvo

znim

i

izvo

znim

do

zvo

lam

a p

ove

za

nim

a

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

183

Ro

ba

ko

ja s

pa

da

u o

kvir

Ure

db

e

o d

vo

jno

j n

am

jen

i

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

184

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

185

Oso

ba

na

dle

žn

a z

a p

ita

nja

sig

urn

osti i z

aštite

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

186

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

187

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

188

Pri

log

1.b

sm

jern

icam

a T

AX

UD

/B2/0

47/2

011-R

EV

6

189

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

190

Ova

j dok

umen

t sad

ržav

a po

pis

najv

ažni

jih

rizi

ka p

ovez

anih

s

-

rizi

ka. P

redl

ožen

i pop

is n

ije

iscr

pan

ni k

Upi

tnik

om z

a sa

moo

cjen

u ko

ji i

spun

japo

slov

anja

i p

ostu

panj

a te

nji

hova

rel

evan

tnos

t za

odo

brav

anje

sta

tusa

AE

O-a

.na

mij

enje

n je

car

krit

erij

ima

za s

tjec

anje

sta

tusa

AE

O-a

usp

ored

bom

inf

orm

acij

a na

vede

nih

u U

pitn

iku

za s

amoo

cjen

urj

ešen

ja z

a nj

ih.

1.od

jelj

ak 2

. upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

(

a) C

ZU

-P

UC

ZU

-a)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

cari

nski

m

zaht

jevi

ma

Nei

spun

java

nje

obve

za s

ob

ziro

m n

a:

–is

punj

avan

je c

arin

skih

neis

prav

no r

azvr

stav

anje

,

podr

ijet

lo,

– up

otre

bu c

arin

skih

pos

tupa

ka,

– po

rezn

a pr

avil

a,

–pr

imje

nu m

jera

pov

ezan

ih s

a

trgo

vins

kom

pol

itik

om,

prov

odi u

nuta

rnja

pra

vila

pred

nost

imaj

u pi

sane

upu

te z

a ra

d u

pogl

edu

odgo

vorn

osti

za

obav

ljan

je

akti

vnos

ti,

ima

te p

ostu

pci

preg

leda

i po

bolj

šava

nja

post

upak

a,

a re

vizi

ju s

cil

jem

Upi

tnik

–2.

1.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

191

– Uni

je it

d.N

eisp

unja

vanj

e ob

veza

u

vjer

ojat

nost

za

nem

ariv

anja

/krš

enja

pra

vila

i

Ned

ovol

jna

svij

est o

pov

reda

ma

cari

nski

h za

htje

va.

ispi

tiva

nja/

osig

urav

anja

ispr

avne

pri

mje

ne p

ostu

paka

,in

tern

e up

ute

i pro

gram

i obu

ke k

ojim

a se

osi

gura

va u

pozn

atos

t zap

osle

nika

s

cari

nski

m z

ahtj

evim

a.

2.

po

dnos

itel

ja z

ahtj

eva

(od

jelj

ak3.

upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

(b)

CZ

U-

25.

PU

CZ

U-a

)

2.1.

podo

djel

jak

3.2.

upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

P

okaz

atel

jO

pis

rizi

ka

okru

ženj

e

Inte

grir

ani

ni s

usta

v

koja

se

prim

jenj

uju

u dr

žavi

Nei

spra

vna

i/il

i nep

otpu

na

evid

enci

ja tr

ansa

kcij

a u

. N

edov

oljn

o ra

zdva

janj

e

cari

nski

m te

, ako

je p

otre

bno,

vel

cest

ovni

m p

rije

vozo

m s

man

jim

obu

jmom

sva

kodn

evni

h ak

tivn

osti

kao

što

su

kam

iona

. Pri

man

je r

obe,

nje

zin

upis

veno

g so

ftve

ra k

ako

bi s

e iz

bjeg

le g

rešk

e u

tipk

anju

,

razv

oj o

buke

i sa

stav

ljan

je u

puta

za

upot

rebu

sof

tver

a,

Upi

tnik

–3.

2.IS

O 9

001:

2015

, od

jelj

ak 6

.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

192

tran

spor

tnim

evi

denc

ijam

a.

revi

zije

.

na k

oji j

e st

rukt

urir

an

podn

osit

elja

zah

tjev

a.S

lože

ni s

usta

v up

ravl

janj

a nu

di

neza

koni

tih

tran

sakc

ija.

Pov

ijes

ni p

odat

ci n

isu

dost

upni

.

2.2.

Kon

trol

ni s

lije

d (p

odod

jelj

ak 3

.1. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Kon

trol

ni

slij

edna

ca

rins

kih

prov

jera

ute

mel

jeni

h na

rev

izij

i.N

epos

toja

nje

kont

role

nad

pris

tupo

m s

usta

vu.

ihov

a ko

mpa

tibi

lnos

t s

cari

nski

m z

ahtj

evim

a,

ispi

tiva

nje

i osi

gura

vanj

e po

stoj

anja

kon

trol

nog

slij

eda

u fa

zi p

redr

eviz

ije.

Upi

tnik

–3.

1.IS

O 9

001:

2015

, od

jelj

ak 6

.

2,3.

roba

koj

a ni

je r

oba

Uni

je

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Kom

bini

rana

ro

ba U

nije

i ro

ba k

oja

nije

ro

ba U

nije

sust

ava

u ko

jem

se

razl

ikuj

e ro

ba U

nije

i ro

ba k

oja

nije

rob

a U

nije

.Z

amje

na r

obe

koja

nij

e ro

ba

post

upci

unu

tarn

je k

ontr

ole

prov

jere

cje

lovi

tost

i une

seni

h po

data

ka r

adi p

rovj

ere

njih

ove

ispr

avno

sti

Upi

tnik

–3.

2.2.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

193

Uni

je

2,4.

S

usta

v un

utar

nje

kont

role

(po

dodj

elja

k 3.

3. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

P

okaz

atel

jO

pis

rizi

kaP

ostu

pci

unut

arnj

e ko

ntro

le

Ned

osta

tna

kont

rola

po

dnos

itel

ja z

ahtj

eva

u po

gled

u po

slov

nih

proc

esa.

post

upci

unu

tarn

je k

ontr

ole

neov

lašt

ene

ili n

ezak

onit

e ak

tivn

osti

.N

eisp

ravn

a i/

ili n

epot

puna

ev

iden

cija

tran

sakc

ija

u

Nei

spra

vne

i/il

i nep

otpu

ne

info

rmac

ije

na c

arin

skim

de

klar

acij

ama

i dru

gim

iz

java

ma

dost

avlj

enim

a ca

rini

.

imen

ovan

je o

sobe

odg

ovor

ne z

a kv

alit

etu,

nad

ležn

e za

pos

tupk

e i u

nuta

rnju

ko

ntro

lu d

rušt

va,

potp

uno

upoz

nava

nje

svak

og v

odit

elja

odj

ela

s un

utar

njim

kon

trol

ama

vlas

tito

g od

jela

,

neza

koni

tih

akti

vnos

ti,

pred

met

nim

zap

osle

nici

ma,

iz

rada

map

e/da

tote

ke u

koj

oj je

sva

ka v

rsta

rob

e po

veza

na s

a sv

ojim

in

form

acij

ama

pove

zani

ma

s ca

rino

m (

tari

fna

ozna

ka, s

tope

car

ine,

pod

rije

tlo

i ca

rins

ki p

ostu

pak)

ovi

sno

o pr

edm

etno

m o

bujm

u ro

be,

imen

ovan

je o

sobe

(os

oba)

odg

ovor

ne (

odgo

vorn

ih)

za u

prav

ljan

je i

ažur

iran

je

prim

jenj

ivih

car

insk

ih p

ropi

sa (

skup

pro

pisa

), o

dnos

no a

žuri

ranj

e po

data

ka u

soft

vera

,

post

ojan

je p

ostu

paka

za

evid

enci

ju i

ispr

avlj

anje

pog

reša

ka i

tran

sakc

ija

Upi

tnik

–3.

3.IS

O 9

001:

2015

, od

jelj

ci 5

., 6.

, 7. i

8.

2,5.

P

roto

k ro

be (

podo

djel

jak

3.4.

upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

P

okaz

atel

jO

pis

rizi

kaN

epos

toja

nje

prov

jere

kre

tanj

a In

form

iran

je p

redm

etni

h za

posl

enik

a i d

osta

vlja

nje

dekl

arac

ija

sukl

adno

ra

spor

edu,

Upi

tnik

–3.

4.IS

O 9

001:

2015

,

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

194

doda

vanj

a op

asne

i/il

i s

tero

rizm

om p

ovez

ane

robe

u

zali

he, k

ao i

uzim

anje

rob

e iz

evid

enci

je.

evid

enci

je k

reta

nja

zali

ha,

mje

re z

a pr

ovje

ru o

dstu

panj

a u

zali

ham

a,

koja

još

uvij

ek p

odli

ježe

car

inam

a i p

orez

ima.

odje

ljak

6.

Dol

azni

pro

tok

robe

pr

euze

te r

obe

i uno

sa u

E

vide

ncij

a do

lazn

e ro

be,

unos

a u

evid

enci

ji z

alih

a,

form

aliz

acij

a po

stup

aka

uvoz

a,re

dovi

to o

bavl

janj

e po

pisa

rob

e,

obav

ljan

je p

reci

znih

pro

vjer

a do

slje

dnos

ti u

lazn

e/iz

lazn

e ro

be,

sigu

rni s

klad

išni

pro

stor

i (po

sebn

a za

štit

a va

njsk

og r

uba

pros

tora

, pos

ebni

Skl

adiš

tenj

eN

epos

toja

nje

prov

jera

kre

tanj

a za

liha

.re

dovi

ti p

ostu

pci z

a po

pis

zali

ha,

Upi

tnik

–3.

4.IS

O 9

001:

2015

, od

jelj

ak6.

Pro

izvo

dnja

Nep

osto

janj

e pr

ovje

ra z

alih

a ko

je s

e up

otre

blja

vaju

u

proi

zvod

nom

pos

tupk

u.pr

ovje

ra v

arij

acij

a, o

tpad

a, n

uspr

oizv

oda

i gub

itak

a,

Upi

tnik

–3.

4.IS

O 9

001:

2015

, od

jelj

ak6.

Izla

zni p

roto

k ro

be

Ispo

ruka

iz

skla

dišt

a te

ot

prem

a i

pret

ovar

rob

e

evid

enci

ji.

Imen

ovan

je o

soba

za

odob

rava

nje/

nadz

or p

ostu

pka

prod

aje

/puš

tanj

a ro

be,

form

aliz

acij

a po

stup

aka

za iz

voz,

ob

avlj

anje

pro

vjer

a pr

ije

pušt

anja

rob

e ka

ko b

i se

uspo

redi

o na

log

za p

ušta

nje

robo

m –

pre

gled

i ev

iden

tira

nje,

Upi

tnik

–3.

4.IS

O 9

001:

2015

, od

jelj

ci 6

. i 7

.

2.6.

podo

djel

jak

3.5.

upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

195

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Nep

rihv

atlj

iva

upot

reba

Nep

otpu

ne i

neis

prav

ne

cari

nske

dek

lara

cije

te

nepo

tpun

e i n

eisp

ravn

e in

form

acij

e o

drug

im

akti

vnos

tim

a po

veza

nim

a s

cari

nom

.

Upo

treb

a ne

ispr

avni

h il

i za

star

jeli

h st

alni

h po

data

ka,

popu

t bro

jeva

art

ikal

a i t

arif

nih

ozna

ka:

– ne

ispr

avno

raz

vrst

avan

je r

obe

– ne

ispr

avna

tari

fna

ozna

ka

–ne

ispr

avna

car

insk

a vr

ijed

nost

.

nepr

avil

nost

ima

u sk

ladu

s

cari

nski

m z

ahtj

evim

a.

kori

snik

a O

TI-

ja. C

arin

ska

se

dekl

arac

ija

mor

a od

nosi

ti n

a O

TI

33. C

ZU

-a).

Ti s

u po

stup

ci n

amij

enje

ni o

sigu

rava

nju

kont

inui

teta

car

insk

og o

djel

a u

s

Upo

treb

a O

TI-

upot

reba

OIP

-a k

ojim

nad

ležn

a up

rava

daj

e sa

vjet

u p

ogle

du:

podr

ijet

la p

roiz

vod

spor

azum

a,

nost

i i s

asta

vlja

nje

dekl

arac

iji k

oja

treb

a is

puni

ti i

doku

men

ti k

oje

treb

a sa

stav

iti)

,

Upi

tnik

–3.

5.IS

O 9

001:

2015

, od

jelj

ak 6

.

Zas

tupa

nje

posr

edst

vom

N

edos

tata

k ko

ntro

leje

su

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

196

povj

eren

e va

njsk

im iz

vrši

telj

ima,

prov

jera

osp

osob

ljen

osti

ang

ažir

anog

zas

tupn

ika,

ak

o je

odg

ovor

nost

za

ispu

njav

anje

car

insk

e de

klar

acij

e po

vjer

ena

vanj

skim

iz

vrši

telj

ima:

po

sebn

e ug

ovor

ne o

dred

be z

a pr

ovje

ru c

arin

skih

pod

atak

a po

seba

n po

stup

ak z

a pr

ijen

os p

odat

aka

koji

su

nužn

i da

bi d

ekla

rant

odr

edio

se m

ože

povj

erit

i car

insk

om z

astu

pnik

u ko

jem

je d

ozvo

ljen

o dj

elov

ati k

ao o

vlaš

teni

pr

edst

avni

k ak

o za

stup

nik

mož

e do

kaza

ti p

odri

jetl

o ro

be.

upot

rije

blje

nih

cari

nski

h po

data

ka.

Doz

vole

za

uvoz

i/il

i izv

oz

pove

zane

s

mje

ram

a tr

govi

nske

po

liti

ke il

i s

trgo

vino

m

polj

opri

vred

nim

pr

oizv

odim

a

Nep

rihv

atlj

iva

upot

reba

rob

est

anda

rdni

pos

tupc

i za

evid

enti

ranj

e do

zvol

a,re

dovi

te u

nuta

rnje

kon

trol

e va

ljan

osti

doz

vola

i ev

iden

cija

,ra

zdva

janj

e du

žn

post

upci

koj

ima

se o

sigu

rava

da

je u

potr

eba

robe

u s

klad

u s

dozv

olom

.

2.7.

Nef

iska

lni z

ahtj

evi (

podo

djel

jak

3.5.

4. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Nef

iska

lni

aspe

kti

Nep

rihv

atlj

iva

upot

reba

rob

e na

ko

ju s

e pr

imje

njuj

u za

bran

e i

poli

tike

.

post

upci

za

ruko

vanj

e ro

bom

s n

efis

kaln

im a

spek

tim

a,us

post

ava

razl

ikov

anje

rob

e ko

ja p

odli

ježe

nef

iska

lnim

zah

tjev

ima

od o

stal

e ro

be,

zako

noda

vstv

om,

robu

s d

vojn

om n

amje

nom

,

Upi

tnik

–3.

5.4.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

197

–ob

uka

s ci

ljem

pod

izan

ja s

vije

sti o

sig

urno

sti /

edu

kaci

ja z

apos

leni

ka k

oji

ruku

ju r

obom

s n

efis

kaln

im a

spek

tim

a.

2.8.

P

ostu

pci z

a iz

radu

sig

urno

snih

kop

ija,

pov

rat p

odat

aka,

rez

ervn

i pos

tupa

k i a

rhiv

iran

je (

podo

djel

jak

3.6

upit

nika

za

sam

oocj

enu)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Zah

tjev

i za

evid

enti

ranj

e /

arhi

vira

nje

prov

edbe

rev

izij

e us

lije

d gu

bitk

a in

form

acij

a il

i nji

hova

post

upak

a za

izra

du s

igur

nosn

ih

kopi

ja.

post

upak

a za

arh

ivir

anje

ev

iden

cija

i in

form

acij

a po

dnos

itel

ja z

ahtj

eva.

Nam

jern

o un

išta

vanj

e il

i gu

bita

k va

žnih

info

rmac

ija

sigu

rnos

ti,

post

upci

za

izra

du s

igur

nosn

ih k

opij

a, p

ovra

t pod

atak

a i z

ašti

tu p

odat

aka

od

li g

ubit

ka,

kriz

ni p

lano

vi z

a pa

d/kv

ar s

usta

va,

post

upci

za

ispi

tiva

nje

post

upak

a iz

rade

sig

urno

snih

kop

ija

/ pov

rata

pod

atak

a,

pohr

ana

cari

nski

h ar

hiva

i tr

govi

nski

h ev

iden

cija

na

sigu

rnim

mje

stim

a,po

stoj

anje

kla

sifi

kaci

jske

she

me,

prid

ržav

anje

zak

onsk

ih r

okov

a ko

d ar

hivi

ranj

a.

potp

unos

ti. P

otpu

nu iz

radu

sig

urno

snih

kop

ija

treb

alo

bi o

bavl

jati

naj

man

je

jedn

om tj

edno

. Naj

man

je tr

i naj

novi

je u

zast

opne

sig

urno

sne

kopi

je tr

ebal

e bi

bit

i do

stup

ne u

sva

kom

tren

utku

. Iz

radu

sig

urno

snih

kop

ija

treb

alo

bi, p

o

skla

dišn

om p

rost

oru

udal

jeno

m n

ajm

anje

300

met

ara.

Ist

o je

tako

pot

rebn

o fr

iran

je te

je p

ohra

njiv

ati d

alek

o od

sk

ladi

šnog

pro

stor

a.

ISO

9001

:201

5,

odje

ljak

6.

ISO

270

01:2

013

ISO

nor

me

za

stan

dard

e

sigu

rnos

ti

2.9.

Inf

orm

acij

ska

sigu

rnos

t –

podo

djel

jak

3.7.

upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

sust

avim

a i/

ili p

rogr

amim

a P

olit

ika,

pos

tupc

i i s

tand

ardi

u p

ogle

du

uved

eni i

dos

tupn

i zap

osle

nici

ma,

Upi

tnik

–3.

7.IS

O 2

7001

:201

3

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

198

gosp

odar

skog

sub

jekt

a i/

ili

neov

lašt

en u

laza

k u

njih

.si

gurn

osti

, po

liti

ka u

pog

ledu

info

rmac

ijsk

e si

gurn

osti

, sl

užbe

nik

za in

form

acij

sku

sigu

rnos

t, –

ocje

na

post

upci

za

odob

rava

nje

prav

a pr

istu

pa o

vlaš

teni

m o

soba

ma,

pra

va p

rist

upa

opoz

ivaj

u se

odm

ah p

o pr

ijen

osu

dužn

osti

ili p

reki

du r

adno

g od

nosa

. –

pris

tak

o je

pot

rebn

o, u

potr

eba

soft

vera

za

šifr

iran

je,

vatr

ozid

i,an

tivi

rusn

a za

štit

a,

važn

im p

rogr

amim

a.A

ko z

apos

leni

ci

Loz

inka

bi t

reba

la b

iti s

asta

vlje

na o

d na

jman

je o

sam

zna

kova

koj

i su

mje

šavi

na

dvaj

u il

i viš

e ve

liki

h i m

alih

slo

va, b

roje

va i

drug

ih z

nako

va. Š

to je

lozi

nka

du drug

ima.

razm

acim

a, is

piti

vanj

a

Nam

jern

o un

išta

vanj

e il

i gu

bita

k va

žnih

info

rmac

ija.

kriz

ni p

lan

u

post

upci

uki

danj

a pr

ava

pris

tupa

,

-i, D

VD

-i i

svi o

stal

i oso

bni e

lekt

ron

-mje

sta

prim

jere

na z

a po

slov

ne a

ktiv

nost

i

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

3.

ISO

270

01:2

013

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

199

2.10

. In

form

acij

ska

sigu

rnos

t – s

igur

nost

dok

umen

taci

je (

podo

djel

jak

3.8.

upi

tnik

za

sam

oocj

enu )

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Zlo

upor

aba

info

rmac

ijsk

og

sust

ava

gosp

odar

skog

sub

jekt

a ra

di u

grož

avan

ja la

nca

opsk

rbe.

Nam

jern

o un

išta

vanj

e il

i gu

bita

k va

žnih

info

rmac

ija.

sigu

rnos

ti,

post

upci

za

ovla

šten

i pri

stup

dok

umen

tim

a,

evid

enti

ranj

e i s

igur

no p

ohra

njiv

anje

dok

umen

ata,

post

upci

za

rješ

avan

je in

cide

nata

i po

duzi

man

je p

opra

vnih

mje

ra,

evid

enti

ranj

e i i

zrad

a si

gurn

osni

h ko

pija

dok

umen

kriz

ni p

lan

za r

ješa

vanj

e gu

bita

ka,

puto

vanj

a (n

ikad

ne

preg

leda

vati

osj

etlj

ive

doku

men

te u

pri

jevo

zu);

kate

gori

jam

a za

posl

enik

a,

spor

azum

i s p

oslo

vnim

par

tner

ima

za z

ašti

tu/u

potr

ebu

doku

men

taci

je.

Upi

tnik

–3.

8.IS

O 2

8001

:200

7,

odje

ljak

A 4

. IS

O 2

7001

:201

3

Zah

tjev

i u

pogl

edu

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

post

avlj

eni

drug

ima

Zlo

upor

aba

info

rmac

ijsk

og

sust

ava

gosp

odar

skog

sub

jekt

a ra

di u

grož

avan

ja la

nca

opsk

rbe.

N

amje

rno

uniš

tava

nje

ili

gubi

tak

važn

ih in

form

acij

a.

post

upci

za

kont

rolu

i re

vizi

ju z

ahtj

eva

u ug

ovor

ima.

3.

Fi

nanc

ijsk

a so

lven

tnos

t (od

jelj

ak 4

. upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

K

rite

rij:

doka

zana

fin

anci

jska

sol

vent

nost

(

c) C

ZU

- 2

6. P

UC

ZU

-a)

3.1.

Dok

azan

a so

lven

tnos

t

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

200

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Nes

olve

ntno

st/

podm

iren

ja f

inan

cijs

kih

obve

za

Fina

ncij

ska

ranj

ivos

t koj

a m

ože

dove

sti d

o ne

ispu

njav

anja

obv

eza

u so

lven

tnos

ti p

odno

site

lja

zaht

jeva

,

4.

Z

ahtj

evi u

pog

ledu

sig

urno

sti i

zaš

tite

(od

jelj

ak 6

. upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

(

e) C

ZU

- 2

8. P

UC

ZU

-a)

4.1.

P

rocj

ena

sigu

rnos

ti k

oju

prov

odi g

ospo

dars

ki s

ubje

kt (

sam

oocj

ena)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Sam

oocj

ena

Ned

osta

tna

svje

snos

t o

sigu

rnos

ti i

zašt

iti u

svi

m

rele

vant

nim

odj

elim

a dr

uštv

apr

egle

dava

nje/

ažur

iran

je i

doku

men

tira

nje,

akti

vnos

ti d

rušt

va,

proc

jena

riz

ika

u po

gled

u si

gurn

osti

i za

štit

e (p

osto

tak

vjer

ojat

nost

i ili

stu

panj

ri

zika

: niz

ak/s

redn

ji/v

isok

),

mje

ram

a.

Upi

tnik

–6.

1.2.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.4.

ISP

S P

ravi

lnik

Pri

log

6-B

„Kon

trol

ni p

opis

za

vred

nova

nje

pozn

atih

po

šilj

atel

ja”

Sig

urno

sni k

rite

riji

prij

evoz

a te

reta

za

regu

lira

nog

agen

ta /

pozn

atog

po

šilj

atel

ja

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

201

Upr

avlj

anje

unut

arnj

a or

gani

zaci

ja

Ned

osta

tna

koor

dina

cija

si

gurn

osti

i za

štit

e un

utar

dr

uštv

a po

dnos

itel

ja z

ahtj

eva.

Imen

ovan

je o

dgov

orne

oso

be n

adle

žne

za k

oord

inac

iju

i pro

vedb

u rušt

va,

– godi

šnji

h od

mor

a il

i dru

gih

vrst

a od

sutn

osti

nad

ležn

ih z

apos

leni

ka.

Upi

tnik

–6.

1.4.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

ISO

900

1:20

15,

odje

ljak

5.

ISP

S P

ravi

lnik

Pos

tupc

i un

utar

nje

kont

role

Ned

osta

tna

kont

rola

unu

tar

druš

tva

podn

osit

elja

zah

tjev

a na

d pi

tanj

ima

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

prov

edba

pos

tupa

ka u

nuta

rnje

kon

trol

e na

d po

stup

cim

a/pi

tanj

ima

sigu

rnos

ti i

zašt

ite,

proc

jene

riz

ika

i pri

jetn

ji te

, ako

je p

otre

bno,

podu

zim

anje

pop

ravn

ih m

jera

.

Upi

tnik

–6.

1.7.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ciA

.3.,

A.4

.IS

PS

Pra

viln

ik

Pos

tupc

i un

utar

nje

kont

role

Ned

osta

tna

kont

rola

unu

tar

druš

tva

podn

osit

elja

zah

tjev

a na

d pi

tanj

ima

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

upis

se

nepr

avil

nost

, im

e os

obe

koje

je o

tkri

la n

epra

viln

ost,

prot

umje

ru, p

otpi

s od

govo

rne

osob

e,

napr

avit

i evi

denc

iju

inci

dena

ta u

pog

ledu

sig

urno

sti i

zaš

tite

dos

tupn

u za

posl

enic

ima

druš

tva.

ISO

2800

1:20

07,

odje

ljci

A.3

., A

.4.

ISP

S P

ravi

lnik

Zah

tjev

i u

pogl

edu

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

koji

se

odn

ose

na r

obu

Neo

vlaš

teno

ruk

ovan

je r

obom

pose

bni z

ahtj

evi u

pog

ledu

pak

iran

ja il

i skl

adiš

tenj

a op

asne

rob

e.

ISP

S P

ravi

lnik

4.2.

U

laza

k u

posl

ovne

pro

stor

e i p

rist

up n

jim

a (p

odod

jelj

ak 6

.3. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)P

okaz

atel

jO

pis

rizi

ka

post

upci

za

pris

tup

ili

ulaz

ak

vozi

la, o

soba

Neo

vlaš

ten

pris

tup

ili u

laza

k vo

zila

, oso

ba il

i rob

e u

posl

ovne

pro

stor

e i/

ili u

otpr

emu.

zbog

tog

bi r

azlo

ga p

arki

rni p

rost

or z

a za

posl

enik

e tr

ebao

bit

i izv

anU

pitn

ik–

6.3.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

ISP

S P

ravi

lnik

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

202

i rob

eut

ovar

a,

Upo

treb

a is

kazn

ica

je o

prav

dana

. Isk

azni

ce b

i tre

bale

imat

i fot

ogra

fiju

. Ako

is

kazn

ice

nem

aju

foto

graf

iju,

treb

ale

bi b

arem

sad

ržav

ati i

me

gosp

odar

skog

njih

ova

gubi

tka)

. U

potr

ebu

iska

znic

a m

ora

nadz

irat

i odg

ovor

na o

soba

. Pos

jeti

telj

i bi t

reba

li im

ati

priv

rem

ene

iden

tifi

kaci

jske

iska

znic

e i m

oraj

u ci

jelo

vri

jem

e bi

ti u

pra

tnji

sl

užbe

ne o

sobe

.

dola

ska/

odla

ska

i pra

tite

lje,

mor

aju

biti

pop

isan

i, ev

iden

tira

ni i

pohr

anje

ni u

kont

rol

šifr

i, is

kazn

ice

i šif

re tr

ebal

e bi

vri

jedi

ti s

amo

tijek

om r

adno

g vr

emen

a za

posl

enik

a,st

anda

rdiz

iran

i pos

tupc

i za

povr

at s

vih

odob

renj

a za

pri

stup

, dz

irat

i zap

osle

nici

dru

štva

kak

o bi

se

razg

ovor

s n

epoz

nati

m o

soba

ma,

priv

rem

enog

zap

osle

nja

(tj.

rado

va o

drža

vanj

a), p

opis

odo

bren

ih

radn

ika

druš

tva

koje

m s

u po

vjer

eni r

adov

i.S

tand

ardn

i op

erat

ivni

po

stup

ci u

neov

lašt

enog

ul

aska

neov

lašt

enog

ula

ska.

ispi

tiva

nja

te, p

o po

treb

i, pr

oved

ba k

orek

tivni

h ra

dnji

,

inci

dena

ta i

podu

zeti

h ak

tivn

osti

,pr

oved

ba p

opra

vnih

mje

ra k

ao r

ezul

tat i

ncid

enat

a po

veza

nih

s ne

ovla

šten

im

ulas

kom

.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

ISP

S P

ravi

lnik

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

203

4.3.

podo

djel

jak

6.2.

upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

P

okaz

atel

jO

pis

rizi

kaV

anjs

ke

gran

ice

posl

ovni

h pr

osto

ra

posl

ovni

h pr

osto

ra o

d pr

istu

pa

osob

a iz

vana

.

Ako

je p

otre

bno,

ogr

adit

i nep

osre

dni p

rist

upni

pro

stor

sig

urno

snom

ogr

adom

i

i pop

ravl

janj

e;

ovla

šten

im z

apP

atro

le z

ašti

tars

kog

osob

lja

u ne

prav

ilni

m v

rem

ensk

im r

azm

acim

a.

Upi

tnik

–6.

2.IS

O 2

8001

:200

7,

odje

ljak

A.3

. IS

PS

Pra

viln

ik

Ula

zi i

prol

azi

Pos

toja

nje

ulaz

a il

i pro

laza

ko

ji s

e ne

pra

te.

Svi

ula

zi il

i pro

lazi

koj

i se

upot

rebl

java

ju tr

ebal

i bi b

iti o

sigu

rani

pri

mje

nom

-a

i/il

i sus

tava

kon

trol

e ul

aza

(ras

vjet

a, r

efle

ktor

i it

d.),

C

CT

V je

kor

ista

n sa

mo

ako

se s

nim

ke m

ogu

ocij

enit

i i r

ezul

tira

ti tr

enut

nom

re

akci

jom

ako

je p

rikl

adno

, pro

vedb

a po

stup

aka

za o

sigu

rava

nje

zašt

ite

mje

sta

pris

tupa

.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

ISP

S P

ravi

lnik

e un

utar

njih

vra

ta, p

rozo

ra, u

laza

i o

grad

a.

zapo

slen

icim

a,

lok

bilj

ežen

je p

okuš

aja

neov

lašt

enog

pri

stup

a i r

edov

ita

prov

jera

tih

info

rmac

ija.

Pro

zori

i vr

ata

treb

ali b

i so

bi/u

redu

.

Upi

tnik

–6.

2.4.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Osv

jetl

jenj

eva

njsk

ih i

unut

arnj

ih v

rata

, pr

ozor

a, u

laza

, ogr

ada

i ak

o je

pot

rebn

o, u

potr

eba

reze

rvni

h ge

nera

tora

ili a

lter

nati

vnog

nap

ajan

ja

m;

spre

mni

pla

novi

odr

žava

nja

i pop

ravk

a op

rem

e.

Upi

tnik

–6.

2.4.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

204

Pos

tupc

i za

pris

tup

post

upak

a za

pri

stup

P

otre

bno

je p

rove

sti p

ostu

pak

kont

rIS

O 2

8001

:200

7,

odje

ljak

A.3

.3.

Unu

tarn

je

sigu

rnos

ne

mje

re

unut

arnj

im d

ijel

ovim

a po

slov

nih

pros

tora

. pr

osto

rim

a (n

pr. j

akne

, isk

azni

ce),

pr

istu

p ko

ntro

lira

n i p

erso

nali

zira

n u

skla

du s

pol

ožaj

em z

apos

leni

ka.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ciA

.3.,

A.4

.IS

PS

Pra

viln

ik

Par

kira

nje

priv

atni

h vo

zila

post

upak

a za

par

kira

nje

priv

atni

h vo

zila

.

posl

ovni

h pr

osto

ra o

d pr

istu

pa

osob

a iz

vana

.

skla

dišn

ih p

rost

ora,

ri

zika

i pr

ijet

nji p

ovez

anih

s n

eovl

ašte

nim

ula

skom

pri

vatn

ih v

ozil

a

podn

osit

elja

zah

tjev

a,,

auto

mob

ili p

osje

tite

lja

treb

ali b

i im

ati i

dent

ifik

acij

sku

ozna

ku.

Odr

žava

nje

vanj

skih

gr

anic

a po

slov

nih

pros

tora

i ob

jeka

ta

posl

ovni

h pr

osto

ra o

d pr

istu

pa

osob

a iz

vana

kao

pos

ljed

ica

Red

ovit

o od

ržav

anje

van

jski

h gr

anic

a po

slov

nih

pros

tora

i ob

jeka

ta s

vaki

put

IS

O 2

8001

:200

7,

odje

ljak

A.3

.

4.4.

Pri

jevo

zne

jedi

nice

(po

dodj

elja

k 6.

4. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

rješ

enja

post

upci

za

post

upak

a za

pri

stup

do

kovi

ma

za u

tova

r i p

rost

orim

a za

tere

t,U

pitn

ik–

6.4.

1.IS

O 2

8001

:200

7,

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

205

pris

tup

jedi

nica

ma

tere

ta

jedi

nica

ma

tere

ta.

Neo

vlaš

teni

pri

stup

jedi

nica

ma

tere

ta.

doko

vim

a za

uto

var

i pro

stor

ima

za te

ret,

ili p

od n

adzo

rom

oso

ba z

aduž

enih

za

sigu

rnos

t) il

i pod

uzim

anje

dru

gih

mje

ra k

ako

bi s

e os

igur

ala

cjel

ovit

ost j

edin

ice

tere

ta,

osob

e,

–z

i pul

ta z

a pr

ijam

rob

e.

odje

ljak

A.3

.IS

PS

Pra

viln

ik

post

upci

za

osig

urav

anje

cj

elov

itos

ti

jedi

nica

te

reta

Neo

vlaš

teno

mij

enja

nje

jedi

nica

tere

ta.

cjel

ovit

osti

jedi

nica

tere

ta,

post

upci

za

bilj

ežen

je, i

stra

živa

nje

i pod

uzim

anje

pop

ravn

ih m

jera

nak

on

otkr

ivan

ja n

eovl

ašte

nog

pris

tupa

ili n

eovl

ašte

nog

ruko

vanj

a,

-a.

Upi

tnik

–-6

.4.2

.IS

O 2

8001

:200

7,

odje

ljak

A.3

.3.

ISP

S P

ravi

lnik

Upo

treb

a pl

ombi

N

eovl

ašte

no m

ijen

janj

e je

dini

ca te

reta

.up

otre

ba p

lom

bi z

a ko

ntej

nere

koj

e su

u s

klad

u s

norm

om I

SO

/PA

S 1

7712

ili

prij

evoz

a,

pohr

anji

vanj

e pl

ombi

na

sigu

rnoj

loka

ciji

,pl

ombe

),

– ak

o je

pot

rebn

o, d

ogov

orit

i pro

vjer

u pl

ombi

s p

oslo

vnim

par

tner

ima

(cje

lovi

tost

i br

ojev

i plo

mbi

) po

dol

asku

.

Upi

tnik

–6.

4.3.

ISO

/PA

S 1

7712

Pos

tupc

i za

ispi

tiva

nje

stru

ktur

e je

dini

ca

tere

ta,

vlas

ništ

vo

nad

jedi

nica

ma

Upo

treb

a sk

rive

nih

mje

sta

u je

dini

cam

a te

reta

u s

vrhu

Nep

otpu

na p

rovj

era

jedi

nica

te

reta

.

post

upci

ispi

tiva

nja

cjel

ovit

osti

jedi

nica

tere

ta p

rije

uto

vara

, ak

o je

pot

rebn

o, p

rove

dba

post

upka

pre

gled

a u

seda

m k

orak

a (p

redn

ja s

tije

nka,

li

jeva

str

ana,

des

na s

tran

a, d

no, p

oklo

pac/

pokr

ov, u

nuta

rnja

/van

jska

vra

ta,

vanj

ski d

io/p

odvo

zje

prij

e uk

rcaj

a);

drug

e vr

ste

ispi

tiva

nja

ovis

no o

vrs

ti je

dini

ce te

reta

.

Upi

tnik

–6.

4.4.

,U

pitn

ik –

6.4

.5.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

206

tere

ta

Odr

žava

nje

jedi

nica

te

reta

Neo

vlaš

teno

mij

enja

nje

jedi

nica

tere

ta.

ako

održ

avan

je p

rocj

elov

itos

ti je

dini

ca te

reta

nak

on to

ga.

Upi

tnik

–6.

4.5.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Sta

ndar

dni

oper

ativ

ni

post

upci

u

neov

lašt

enog

ul

aska

i/il

i ne

ovla

šten

og

mij

enja

nja

jedi

nica

te

reta

neov

lašt

enog

pri

stup

a il

i ne

ovla

šten

og r

ukov

anja

.

otkr

ivan

ja n

eovl

ašte

nog

pris

tupa

ili n

eovl

ašte

nog

ruko

vanj

a.IS

O 2

8001

:200

7,

odje

ljak

A.3

.

4.5.

podo

djel

jak

6.5.

upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

P

okaz

atel

jO

pis

rizi

kaA

ktiv

na p

rije

vozn

a sr

edst

va k

oja

ulaz

e u

Zaj

edni

ce /

napu

štaj

u ga

Nep

osto

janj

e pr

ovje

ra

prij

evoz

a ro

be.

zaus

tavl

janj

a il

i odg

ode

koje

su

mog

le u

tjec

ati n

a si

gurn

ost r

obe,

pose

bni p

ostu

pci z

a od

abir

pri

jevo

znik

a/ot

prem

nika

, –

dogo

vori

ti s

pos

lovn

im p

artn

erim

a pr

ovje

ru p

lom

bi (

cjel

ovit

ost i

bro

jevi

pl

ombi

) po

dol

asku

rob

e u

njih

ove

posl

ovne

pro

stor

e.

Upi

tnik

–6.

5.

4.6.

D

olaz

na r

oba

(pod

odje

ljak

6.6

. upi

tnik

a za

sam

oocj

enu)

P

okaz

atel

jO

pis

rizi

ka

post

upci

za

prov

jeru

Uno

s, r

azm

jena

ili g

ubit

ak

prim

ljen

e ro

be.

Upi

tnik

–6.

6.1.

ISO

900

1:20

15,

odje

ljak

6.2

.2.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

207

dola

znog

pr

omet

a N

epro

vjer

ena

dola

zna

roba

ko

ja m

ože

pred

stav

ljat

i riz

ik u

po

gled

u si

gurn

osti

ili z

ašti

te.

sust

avim

a,po

stup

ci z

a is

piti

vanj

e cj

elov

itos

ti p

rije

vozn

ih s

reds

tava

.IS

O 2

8001

:200

7,

odje

ljak

A.3

.

post

upci

za

prov

jeru

si

gurn

osni

h m

jera

pr

opis

anih

dr

ugim

a

Nep

osto

janj

e pr

ovje

ra p

ri

zapr

iman

ju r

obe

koja

mož

e

sigu

rnos

ti il

i zaš

tite

.U

nos,

raz

mje

na il

i gub

itak

pr

imlj

ene

robe

.

post

upci

za

osig

urav

anje

upo

znat

osti

zap

osle

nika

sa

sigu

rnos

nim

zah

tjev

ima,

prov

jere

upr

avlj

anja

/nad

zora

kak

o bi

se

osig

ural

o po

štov

anje

sig

urno

snih

za

htje

va.

Upi

tnik

–6.

6.2.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Nad

zor

prim

anja

ro

be

Nep

osto

janj

e pr

ovje

ra p

ri

zapr

iman

ju r

obe

koja

mož

e

sigu

rnos

ti il

i zaš

tite

.U

nos,

raz

mje

na il

i gub

itak

pr

imlj

ene

robe

.

nadz

or is

tova

ra r

obe,

upot

reba

info

rmac

ija

dost

upni

h pr

ije

dola

ska,

po

stup

ci k

ojim

a se

osi

gura

va d

a su

nad

ležn

i zap

osle

nici

pri

sutn

i u s

vako

m

tren

utku

te d

a se

rob

a ne

ost

avlj

a be

z na

dzor

a,sp

rava

, /

iden

tifi

kaci

ju p

rije

vozn

ika.

Upi

tnik

–6.

6.3.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Plo

mbe

na

dola

znoj

ro

bi

Nep

osto

janj

e pr

ovje

ra p

ri

zapr

iman

ju r

obe

koja

mož

e

sigu

rnos

ti il

i zaš

tite

.U

nos,

raz

mje

na il

i gub

itak

pr

imlj

ene

robe

plom

bi s

bro

jem

u

doku

men

tim

a,

Upi

tnik

–6.

6.3.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

ISO

/PA

S 1

7712

Adm

inis

trat

i

post

upci

za

zapr

iman

je

robe

Nep

osto

janj

e pr

ovje

ra p

ri

zapr

iman

ju r

obe

koja

mož

e

sigu

rnos

ti il

i zaš

tite

.U

nos,

raz

mje

na il

i gub

itak

pr

imlj

ene

robe

popi

som

za

odab

ir i

naru

džbe

nica

ma,

pr

ovje

re p

otpu

nost

i vag

anje

m, p

rebr

ojav

anje

m i

bilj

ežen

jem

te p

rovj

ere

osm

išlj

avan

je p

ostu

pka

za u

prav

ljan

je to

m r

obom

.

Upi

tnik

–6.

6.4.

,6.

6.5.

,6.6

.6.

ISO

900

1:20

15,

odje

ljak

. 7.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

208

Pos

tupc

i un

utar

nje

kont

role

i/

ili n

epra

viln

osti

.pr

egle

da i

podu

zim

anja

pop

ravn

ih m

jera

.

Upi

tnik

–6.

6.7.

4.7.

S

klad

ište

nje

robe

(po

dodj

elja

k 6.

7. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Dod

jela

sk

ladi

šne

loka

cije

skla

dišn

og p

rost

ora

od p

rist

upa

osob

a iz

vana

post

upci

za

upra

vlja

nje

pris

tupo

m p

rost

oru

za s

klad

ište

nje

robe

,

CC

TV

Upi

tnik

–6.

7.1.

i 6.

7.2.

Rob

a ko

ja

se s

klad

išti

na

ot

vore

nom

Man

ipul

acij

a to

m r

obom

nadz

or C

CT

V,

cjel

ovit

ost t

e ro

be m

ora

biti

pro

vjer

ena

i dok

umen

tira

na p

rije

uto

vara

,-

Pos

tupc

i un

utar

nje

kont

role

Nep

osto

janj

e po

stup

aka

za

osig

urav

anje

sig

urno

sti i

za

štit

e po

hran

jene

rob

e.

i/il

i nep

ravi

lnos

ti.

post

upci

za

redo

vito

pop

isiv

anje

zal

iha

te e

vide

ntir

anje

i is

traž

ivan

je s

vih

nepr

avil

nost

i/od

stup

popr

avni

h m

jera

.

se d

olaz

na r

oba

prov

jera

va.

Upi

tnik

–6.

7.3.

ISO

900

1:20

15,

odje

ljak

2.

Odv

ojen

o sk

ladi

šten

je

robe

Neo

vlaš

tena

zam

jena

rob

e i/

ili

neov

lašt

eno

ruko

vanj

e ro

bom

. lo

kaci

ja r

obe

unes

ena

je u

evi

denc

iji z

alih

a,

/ ro

ba k

oja

nije

rob

a U

nije

, opa

sna

roba

, rob

a ve

like

Upi

tnik

–6.

7.4.

Cer

tifi

kat T

AP

A-e

(Udr

užen

ja z

a za

štit

u do

bara

u

prij

evoz

u)D

odat

ne

mje

re

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

za

pris

tup

robi

Neo

vlaš

ten

pris

tup

robi

.

svak

om tr

enut

ku b

iti u

pra

tnji

slu

žben

e os

obe,

dola

ska/

odla

ska

i pra

tite

lje,

mor

aju

biti

evi

dent

iran

i i p

ohra

njen

i u

Upi

tnik

–6.

7.5.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

ISP

S P

ravi

lnik

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

209

– ak

o po

sjed

uje

skla

dišn

i pro

stor

u p

oslo

vnim

pro

stor

ima

drug

og s

ubje

kta,

taj

gosp

odar

skih

sub

jeka

ta te

pos

jeti

ma

i pro

vjer

ama

na te

renu

koj

e pr

ovod

i AE

O.

4.8.

Pro

izvo

dnja

rob

e (p

odod

jelj

ak 6

.8. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

loka

cije

pr

oizv

odnj

e D

odat

ne

mje

re

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

za

pris

tup

robi

Nep

osto

janj

e po

stup

aka

za

osig

urav

anje

sig

urno

sti i

za

štit

e pr

oizv

eden

e ro

be.

Neo

vlaš

ten

pris

tup

robi

.

enic

ima,

mor

aju

biti

u p

ratn

ji s

lužb

ene

osob

e,

post

upci

koj

ima

se o

sigu

rava

sig

urno

st i

zašt

ita

post

upak

a pr

oizv

odnj

e.

Upi

tnik

–6.

8.2.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Pos

tupc

i un

utar

nje

kont

role

Nep

osto

janj

e po

stup

aka

za

osig

urav

anje

sig

urno

sti i

za

štit

e pr

oizv

eden

e ro

be.

Neo

vlaš

teno

ruk

ovan

je r

obom

.

cjel

ovit

ost p

ostu

pka

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Pak

iran

je

proi

zvod

a N

epot

puna

pro

vjer

a pa

kira

nja

proi

zvod

a.

Uno

s, r

azm

jena

ili g

ubit

ak

proi

zved

ene

robe

.

neov

lašt

eno

ruko

vanj

e. P

rim

jer

mož

e bi

ti u

potr

eba

pose

bne

trak

e s

otis

nuti

m

drža

ti p

od n

adzo

rom

. Dru

go je

rje

šenj

e up

otre

ba tr

ake

koja

se

ne m

ože

uklo

niti

bez

ost

avlj

anja

trag

a,

paki

ranj

a, n

pr. s

usta

v za

nad

zor

CC

TV

ili p

rovj

era

teži

ne,

-

Upi

tnik

–6.

8.3.

Kon

trol

a kv

alit

ete

Nep

otpu

na p

rovj

era

prot

oka

robe

. U

nos,

raz

mje

na il

i gub

itak

pr

oizv

eden

e ro

be.

fazi

pro

izvo

dnje

.

4.9.

Uto

var

robe

(po

dodj

elja

k 6.

9. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

210

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

post

upci

za

prov

jeru

od

lazn

og

prom

eta

Nep

osto

janj

e pr

ovje

ra is

poru

ke

robe

koj

a m

ože

pred

stav

ljat

i ri

zik

za s

igur

nost

ili z

ašti

tu.

prov

jera

uto

vare

ne r

obe

(pro

vjer

a do

slje

dnos

ti /

preb

roja

vanj

e / v

agan

je /

uspo

redb

a pr

odaj

nog

nalo

ga s

in

form

acij

ama

odje

la z

post

oje

li p

ostu

pci z

a pr

euzi

man

ja p

rije

vozn

ih s

reds

tava

,

Upi

tnik

–6.

9.1.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

post

upci

za

prov

jeru

si

gurn

osni

h m

jera

koj

e su

pro

pisa

la

drug

a ti

jela

Krš

enje

dog

ovor

enih

si

gurn

osni

h m

jera

uz

rizi

k is

poru

ke n

esig

urne

ili

koja

nij

e ev

iden

tira

na u

kojo

m n

emat

e ni

kakv

u ko

ntro

lu.

post

upci

za

osig

urav

anje

upo

znat

osti

zap

osle

nika

sa

sigu

rnos

nim

zah

tjev

ima,

prov

jere

upr

avlj

anja

/nad

zora

kak

o bi

se

osig

ural

o po

štov

anje

sig

urno

snih

za

htje

va.

Upi

tnik

–6.

9.3.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Nad

zor

nad

utov

arom

ro

be

Nep

osto

janj

e na

dzor

a na

d ut

ovar

om r

obe

koja

mož

e pr

edst

avlj

ati r

izik

za

sigu

rnos

t il

i zaš

titu

.

prov

jera

pot

puno

sti v

agan

jem

, pre

broj

avan

jem

, bil

ježe

njem

te p

rovj

ere

zapo

slen

ici z

aduž

e

post

upci

koj

ima

se o

sigu

rava

da

su n

adle

žni z

apos

leni

ci p

risu

tni u

sva

kom

tr

enut

ku te

da

se r

oba

ne o

stav

lja

bez

nadz

ora,

imen

ovan

je o

sobe

(os

oba)

od

post

upak

a.

Upi

tnik

–6.

9.4.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Plo

mbi

ranj

e od

lazn

e ro

be

Sla

nje

robe

na

koju

nis

u po

stav

ljen

e pl

ombe

mož

e do

vest

i do

unos

a, r

azm

jene

ili

gubi

tka

robe

koj

e se

ne

mož

e la

ko o

tkri

ti.

post

upci

za

kont

rolu

, pri

mje

nu, p

rovj

eru

i evi

dent

iran

je p

lom

bi,

– up

otre

ba p

lom

bi z

a ko

ntej

nere

koj

e su

u s

klad

u s

norm

om I

SO

/PA

S 1

7712

.

Upi

tnik

–6.

9.2.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

ISO

/PA

S

1171

2:11

6 IS

O P

AS

177

12

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

211

Adm

inis

trat

ivn

i pos

tupc

i pr

i uto

varu

ro

be

Ispo

ruka

rob

e ko

ja n

ije

sust

avu

i nad

koj

om n

emat

e ni

kakv

u ko

ntro

lu te

koj

a st

oga

pred

stav

lja

rizi

k za

sig

urno

st il

i za

štit

u.

popi

sim

a ut

ovar

a/pa

kira

nja

i pro

dajn

im n

aloz

ima,

ažur

iran

je e

vide

ncij

e za

liha

što

je

Upi

tnik

–6.

9.5.

i 6.

9.6.

Pos

tupc

i un

utar

nje

kont

role

i/il

i nep

ravi

lnos

ti.

post

upci

evi

dent

iran

ja i

kupc

a, p

ostu

pci p

regl

eda

i pod

uzim

anje

pop

ravn

ih m

jera

.

Upi

tnik

–6.

9.7.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

4.10

. S

igur

nosn

i za

htje

vi z

a po

slov

ne p

artn

ere

(pod

odje

ljak

6.1

0. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

posl

ovni

h pa

rtne

ra

Nep

osto

janj

e m

ehan

izm

a za

ja

snu

iden

tifi

kaci

ju p

oslo

vnih

pa

rtne

ra.

klij

enat

a/ku

paca

,

stra

na,

prov

edba

pos

tupk

a za

oda

bir

podu

gova

rate

lja

na te

mel

ju p

opis

a st

alni

h i

povr

emen

ih p

odug

ovar

atel

ja,

pose

bne

potv

rde

druš

tva

(koj

a se

mož

e iz

dati

na

tem

elju

upi

tnik

a za

pot

vrdu

).

Sig

urno

sni

zaht

jevi

pr

opis

ani

drug

ima

Krš

enje

dog

ovor

enih

si

gurn

osni

h m

jera

uz

rizi

k pr

imit

ka il

i isp

oruk

e ne

sigu

rne

sigu

rnos

ne p

rovj

ere

koje

slu

že z

a od

abir

red

ovit

ih p

oslo

vnih

par

tner

a, n

pr. u

z

sigu

rnos

ni z

ahtj

evi (

npr.

nave

deni

su

u ug

ovor

ima

s re

dovi

tim

pos

lovn

im p

artn

erim

a,

/

part

nere

, o p

ošto

vanj

u za

htje

va o

sig

urno

sti,

doka

z da

pos

lovn

i par

tner

i pos

jedu

ju r

elev

antn

e ak

redi

taci

je/p

otvr

de k

ojim

a

Upi

tnik

–6.

10.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

212

post

upci

za

prov

edbu

dod

atni

h si

gurn

osni

h pr

ovje

ra tr

ansa

kcij

a s

nepo

znat

im il

i po

vrem

enim

pos

lovn

im p

artn

erim

a,

4.11

. S

igur

nost

zap

osle

nika

(po

dodj

elja

k 6.

11. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Pol

itik

a za

pošl

java

nja

priv

rem

eno

zapo

slen

e

Infi

ltra

cija

zap

osle

nika

koj

i m

ogu

pred

stav

ljat

i sig

urno

sni

rizi

k.

sigu

rnos

ne p

rovj

ere

pote

ncij

alni

h za

posl

enik

a, n

pr. p

ovij

est z

apoš

ljav

anja

i pr

epor

uke,

pres

uda,

ob

veza

zap

osle

nika

da

nave

du d

ruga

zap

osle

nja,

pol

icij

ske

opom

ene

/ uvj

etnu

povr

emen

e si

gurn

osne

pro

vjer

e / p

onav

ljan

je is

trag

a za

posl

enih

,

ju p

rest

anka

rad

nog

odno

sa,

prov

jere

sta

lno

zapo

slen

ih,

agen

cija

ma

za z

apoš

ljav

anje

, po

stup

ci z

a os

igur

avan

je d

a ag

enci

je z

a za

pošl

java

nje

pošt

uju

te s

tand

arde

.

Upi

tnik

–6.

11.2

.,U

pitn

ik –

6.1

1.4.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Raz

ina

upoz

nato

sti

zapo

slen

ika

i zaš

tito

m

Ned

ovol

jno

pozn

avan

je

sigu

rnos

nih

post

upak

a

post

upci

ma

(dol

azna

rob

a,

utov

ar, i

stov

ar it

d.)

s po

slje

dico

m

upoz

nato

st z

apos

leni

ka s

a si

gurn

osni

m m

jera

ma/

dogo

vori

ma

pove

zani

ma

s ti

m p

ostu

pcim

a (d

olaz

na r

oba,

uto

var,

isto

var

itd.

),

uspo

stav

a ev

iden

cije

za

bilj

ežen

je n

epra

viln

osti

u p

ogle

du s

igur

nost

i i z

ašti

te te

re

dovi

ti r

azgo

vori

s o

sobl

jem

na

tu te

mu,

ISO

/280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Pri

log

2.

smje

rnic

ama

TA

XU

D/B

2/04

7/20

11-R

EV

6

213

itd.

). Z

nako

vi m

oraj

u bi

ti v

idlj

ivi i

znut

ra (

na lo

kaci

jam

a) i

izva

na (

na m

jest

ima

Obu

ka u

po

gled

u si

gurn

osti

i za

štit

e

Nep

osto

janj

e m

ehan

izam

a za

ob

uku

zapo

slen

ika

o za

htje

vim

a u

pogl

edu

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

te s

toga

ne

dost

atna

upo

znat

ost s

a si

gurn

osni

m z

ahtj

evim

a.

evid

enci

je o

obu

ci,

otkr

ivan

je n

eovl

ašte

nog

ulas

ka /

neov

lašt

enog

pri

stup

a os

igur

anim

pos

lovn

im p

rost

orim

a, r

obi,

vozi

lim

a,

auto

mat

izir

anim

sus

tavi

ma,

plo

mba

ma

i evi

denc

ijam

a,pr

oved

ba is

piti

vanj

a u

pogl

edu

„nes

igur

ne”

robe

ili s

itua

cija

,ob

uka

u po

gled

u si

gurn

osti

i za

štit

e m

ože

biti

dio

osp

osob

ljav

anja

iz z

ašti

te n

a

obuk

a u

pogl

edu

sigu

rnos

ti i

zašt

ite

mor

a se

red

ovit

o bi

ljež

iti i

ažu

rira

ti n

a te

mel

ju s

itua

cija

do

koji

h je

doš

lo u

dru

štvu

(np

r. s

vake

god

ine)

, N

ovi b

i se

zapo

slen

ici t

reba

li in

tenz

ivno

osp

osob

ljav

ati z

bog

nedo

volj

na

pozn

avan

ja i

svij

esti

u p

ogle

du s

igur

nost

i i z

ašti

te.

Upi

tnik

–6.

11.3

.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

4.12

.V

anjs

ki p

ruža

telj

i usl

uga

(pod

odje

ljak

6.1

2. u

pitn

ika

za s

amoo

cjen

u)

Pok

azat

elj

Opi

s ri

zika

Van

jski

pr

užat

elji

us

luga

an

gaži

rani

za

razn

a

paki

ranj

e pr

oizv

oda,

si

gurn

ost i

td.

Infi

ltra

cija

zap

osle

nika

koj

i m

ogu

pred

stav

ljat

i sig

urno

sni

rizi

k.

Nep

otpu

na p

rovj

era

prot

oka

robe

pris

tupa

, nav

eden

i su

u ug

ovor

nim

spo

razu

mim

a,

u ako

je p

otre

bno,

nad

zor

vanj

skih

usl

uga,

us

post

ava

sigu

rnos

nih

mje

ra i/

ili r

eviz

ijsk

ih p

ostu

paka

kak

o bi

se

osig

ural

a cj

elov

itos

t rob

e. p

rivr

emen

og z

apos

lenj

a (t

j. ra

dova

odr

žava

nja)

, pop

is o

dobr

enih

ra

dnik

a dr

uštv

a ko

jem

su

povj

eren

i rad

ovi.

Upi

tnik

–6.

12.

ISO

280

01:2

007,

od

jelj

ak A

.3.

Prilog 3. smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6

214

Izjava o sigurnosti1

za ovlaštene gospodarske subjekte AEO

Naziv

Adresa

Grad

Država

Poštanski broj

Telefon

Adresa e-pošte

Ovime

da je roba koja se proizvodi, skladišti, otprema ili prevozi po nalogu ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO-a), -u ili koja se preuzima za isporuku od AEO-a

proizvedena, skladištena, pripremana i utovarena u zutovarnim i otpremnim zonama

pristupa tijekom proizvodnje, skladištenja, pripreme, utovara i prijevozada je za proizvodnju, skladištenje, pripremu, utovar i prijevoz te robe zaposleno pouzdano osoblje

je naprijed navedeno.

Ime i prezime ovlaštenog potpisnika2 (ako je potreban)

Položaj

Potpis

Datum izdavanja

Ova izjava se izdaje za:

Naziv tvrtke

Adresa Grad Država Poštanski broj

1

2

Prilog 4.smjernicama TAXUD/B2/047/2011-REV6

215

Primjeri informacija koje je potrebno dostaviti carinskim tijelima

23. stavak 2. CZU-a „

”.

- nju nekih situacija koje mogu utjecati na sadržaj odobrenja statusa AEO- 39. CZU-a.

subjektima u pogledu njihova odnosa s carinskim tijelima pri upravljanju njihovim odobrenjem (odobrenjima) statusa AEO-a

utjecati na njegovo odobrenje statusa AEO-a, o tome mora obavijestiti carinu. Nadalje,

Opseg informacija o kojima je potrebno obavijestiti carinska tijela ovisi o vrsti izdanog odobrenja AEO-a: AEOC ili AEOS.

Zaista, A (e) CZU-a i 28. PUCZU- (d) CZU-a i

27. PUCZU-a.

Primjeri informacija koje je potrebno dostaviti carinskim tijelima

Sve promjene koje se odnose na:Ime društva Pravni statusUdruživanje ili razdruživanjeMjesto nastana

Adresa za korespondenciju za komunikaciju povezanu sa MRA-om (ako je raadrese poslovnog nastana) Osoba za kontakt

gospodarski sektor ili djelatnost i/ili uloga u lancu opskrbe


216

(a) CZU-a + 24. PUCZU-a)

– sve ozbiljne ili ponovljene povrede carinskog zakonodavstva, poreznih pravila ili ozbiljna kaznena djela povezana s gospodarskom aktivnosti (npr. osuda za prijevaru, mito, korupciju)

podnositelja zahtjeva,osobe koja upravlja društvom podnositelja zahtjeva ili koja provodi nadzor nad njegovim upravljanjem,zaposlenik nadležan za carinska pitanja podnositelja zahtjeva.

– Promjene u upravi ili strukturi društva, na primjer: novi vlasnik, nova osoba nadležna za podnositelja zahtjeva ili koja provodi nadzor nad njegovim upravljanjem ili novi zaposlenik (zaposlenici) nadležan (nadležni) za carinska pitanja

– Kazneni postupci u tijeku povezani s povredom carinskog zakonodavstva, poreznih pravila ili

(b) CZU-a + 25. PUCZU-a)

––nepostojanje sljedivosti itd.)– i revizor

– Gubitak evidencije– Nepravilnosti u unakrsnim provjerama revizije

–

–transportnih arhiva

–se upotrebljava

–– Otkrivanje važnih nepravilnosti tijekom unutarnje kontrole– Korektivne mjere za ispravljanje velikih otkrivenih pogrešaka

– Novi postupci za rukovanje proizvodom koji zahtijeva dozvole i odobrenja u skladu s mjerama


217

trgovinske politike ili u odnosu na trgovinu poljoprivrednim proizvodima

– Nova lokacija arhiva

– Upotreba pogrešne šifre robe – Upotreba pogrešne carinske vrijednosti –– Svi problemi s privremenim smještajem ili carinskim skladištenjem povezanim s carinskim aktivnostima – be koja je u provoznom postupku ––

–– Znatne nepravilnosti u sigurnosnim mjerama u pogledu informacijske tehnologije–

–

(c) CZU-a + 26. PUCZU-e)

–

–na uvoz ili izvoz robe

–može povratiti

– Gubitak važnih klijenata

– Gubitak važnih tržišta

– Gubitak trgovinskih franšiza, koncesija, marketinških dozvola i/ili dozvola za trgovinu robom

– / nalazi revizije vanjskih revizora u godišnjim financijskim revizijama

(d) CZU-a + 27. PUCZU-a)

– Sve promjene koje se odnose na osobu nadležnu za carinska pitanja


218

– Gubitak/ostvarenje norme kvalitete za carinska pitanja koju je donijelo europsko normizacijsko tijelo

–

(e) CZU-a + -e)

– Kupnja novih poslovnih prostora / novih zgrada /selidba

– Novi sigurnosni plan; novi postupak ili nove sigurnosne mjere za pristup uredima, otpremnim

– Svi ozbiljni sigurnosni incidenti (npr. ulazak neovlaštenih osoba, provale itd.) i poduzete korektivne mjere za njihovo rješavanje

– Informacije o sigurnosnom problemu povezanom s primjenom internih postupaka (npr. pregled u sedam koraka koji bi otkrio lažno dno; neo– Ozbiljan incident tijekom prijevoza robe

–– Otkrivanje prijevare ili zlouporabe/povreda poslovnih partnera

– Informacije koje proizlaze iz sigurnosnih provjera zaposlenika, s negativsigurnost i zaštitu

–

–ranije revizije

–osoba za kontakt, promjene u imenu itd.

Neke bi promjene mogle imati utjecaj na poštovanje višestrukih kriterija odobrenja. -ovi dovoljno unaprijed obavijeste nadležna

carinska tijela kako bi predvidjeli tu situaciju i utvrdili najbolja rješenja za njezino rješavanje.


219

Nekada AEO promijeni svoju gospodarsku aktivnost nakon što mu se odobri status AEO-a, na primjer prekidom svojih postupaka povezanih s carinskim pitanjima ili prekidom svih

Od AEO-takvih promjena kako bi se

Osoba za kontakt AEO- njavanja kriterija za stjecanje statusa AEO-

-a(npr. redoviti sastanci, redovito ažuriranje postupaka s predmetnim odjelima društva, upotreba

Svako nadležno carinsko tijelo može utvrditi koji su najbolji postupci kojih se treba pridržavati (osoba za kontakt na lokalnoj razini, osoba za kontakt na regionalnoj razini, osoba

carinske uprave kojoj bi subjekti trebali dostavljati sve informacije.

Kada odobrenje statusa AEO-

Nadležna bi carintrebala obavijestiti AEO o tome da su u okviru uprave odredila osobu za kontakt. Nadležna

o tim promjenama (npr. e-pošta, službeno pismo ili obrazac).

–li potrebno revizije ponovne procjene. –nikakve dodatne aktivnosti ako se te promjene smatraju neznatnima.

Date post:	28-Feb-2018
Category:	Documents
Upload:	phungminh
View:	216 times
Download:	2 times

29/$â7(1, *2632'$56., 68%-(.7, SMJERNICE -...

Documents