Zajednice Roma,Aškalija I Egipæana
Kosova pate od jedne visoke raspro-
stranjenosti nedovoljne i loše ishrane,
što doprinosi slabom zdravlju i sma-
njenom životnom veku. Sa ogranièenim
pristupom i korišæenjem preventivnih i
kurativnih službi zdravstvene nege, ove
zajednice Kosovskih manjina nastavljaju
da pate od lošeg zdravlja.
Da bi procenili stvarni uticaj ishrane, naèin života
i nivoe aktivnosti na zdravlje zajednica Roma,
Aškalija I Egipæana, Solidar Švajcarska zajedno sa
partnerom Balkanski Suncokreti Kosova predu-
zela je akciju za adresiranje nedostataka saz-
nanja obavljajuæi jednu zdravstvenu anketu
meðu tri zajednice u 2014 godini. Puni nalazi
istraživanja i metodologija biæe saopšteni u
posebnoj publikaciji.
Ovaj policy brief sažima nalaze i preporuke u vezi
sa ishranom i naèinima življenja.
UVOD
POLICY BRIEF 3
ISHRANA I NAÈIN ŽIVOTA ZAJEDNICA
ROMA, AŠKALIJA I EGIPÆANA
Glavni cilj Projekta KOSANA je una-
preðenje zdravstvenog i socijalnog
osiguranja stanovništva Kosova kroz
podršku aktivnog uèešæa civilnog
društva u razvoju i implementaciji
sistema zdravstvenog osiguranja u
zemlji.
Projekat osnažuje civilna društva koja
zastupaju graðane i pacijente da
stvaraju položaje zastupanja zasno-
vane na èinjenicama, informacijama i
potrebama naroda. Ovaj proces zah-
teva jedan dugoroèni napor i posveæ-
enost od strane organizacija koje
zastupaju interese graðana.
NO
VE
MB
AR
20
15
KLJUÈNI NALAZI
Higijena u zajednicama Roma, Aškalija i Egipæana je loša i èesto veoma ogranièena zbog krajnje siromašnih uslova: nedostatak snabdevanja vodom, troškovi vode i sredstva za èišæenje, itd. Anketirani do 38.1% izvešta-vaju da se jednom dnevno tuširaju ili kupaju i da se ostalih 17.0% kupaju èetiri do šest puta nedeljno.
Zajednice Roma, Aškalija I Egipæana ne koriste
jednu uravnoteženu dijetu ili unose dnevni deo
hrane koju preporuèuje Svetska Zdravstvena
Organizacija (SZO). Normalni obroci imaju
tendenciju da ukljuèuju jednu kombinaciju
pasulja, krompira i nekvalitetnih kobasica,
namirnica koje su bogate u sadržajima masti i
soli.
Podaci ankete pokazuju da manje od jedne
èetvrtine osoba (18.7%) konzumiraju meso ili
mesne proizvode na dnevnim osnovama i samo
oko jedna polovina ukljuèuje povræe (60.7%),
voæe (49.8%) i mleène proizvode (50%) u
dnevnom obroku. Znaèajni procenat domaæin-
stava troše osnovne namirnice samo jednom
nedeljno ili reðe: povræe (15%), voæe (23.6%),
mleène proizvode(17.2%), jaja (25.1%).
U meðuvremenu, oko polovina anketiranih
ukazuju na to da oni konzumiraju slatkiše (41.6%)
na dnevnoj bazi. Zajednice imaju tendenciju da
više troše krompir, hleb i druga jela koja su vrlo
siromašna u hranljivim materijama. Lekar poro-
diène medicine Sylfije Bajrami koja radi u Gaqke,
Ferizaj/Uroševac, takoðe je zabrinuta zbog
monotone dijete Romskih, Aškaljiskih i Egip-
æanskih porodica.
Ona navodi da jedan tipièan obrok se sastoji od
pasulja, krompira, paprike i hleba kao i da veæina
porodica u njenoj zajednici ne konzumira voæe,
povræe ili mleène proizvode na dnevnoj bazi. Bez
pravilne ishrane, pojedinci ne primaju neo-
phodne vitamine i minerale, i da su u riziku of
anemije, gojaznosti, i hroniènih oboljenja kao što
su hipertenzija i dijabetes.
i. Slaba ishrana ii. Nedostaje higijena
Dnevno konzumiranje duvana je navika kod
oko jedne èetvrtine Roma, Aškalija i Egipæana
(29.6%). Dok ta statistika nije upadljivo
visoka, ona rezultira u 70.1% domaæinstava
koja imaju najmanje jednog pušaèa što
rezultira u visokom konzumiranju duvana
druge klase što se nadovezuje sa zdrav-
stvenim problemima.
Za razliku od pušenja, konzumiranje alkohola u
zajednicama Roma, Aškalija i Egipæana je
veoma nisko. Skoro svi (96.7%) èlanova
domaæinstava u anketi nikada ne konzumiraju
alkoholna piæa, u velikoj meri, jer veliki broj
èlanova zajednica Roma, Aškalija i Egipæana
pripadaju islamskoj veri.
iii. Kultura velikog konzumiranja duvana i niskog konzumiranja alkohola
Fizièka aktivnost je niska meðu zajednicama Roma, Aškalija i Egipæana, sa omladinom koja je najaktivnija i starom populacijom koja je manje aktivna. Sve u svemu, manje od polovine (41.1%) ljudi angažuju se u više od jedne fizièke aktivnosti sa samo jednom èetvrtinom (26.8%)koja se angažuje na dnevnoj bazi.
iv. Nedostatak fizièke aktivnosti
02
Jedna neuravnotežena ishrana, sa nedovoljnim
vrstama hrane, i neadekvatne nutritivne vrednosti
predstavlja zdravstveni rizik za zajednice Roma,
Aškalija i Egipæana . Stoga se predlažu sledeæih pet
preporuka za podizanje svesti o ishrani i naèinu
izbora života:
Poveæanje dnevnog unosa voæa i povræa;
Smanjenje potrošnje preraðene hrane, masti,
soli i šeæera;
Smanjenje i prestanak upotrebe duvana;
Razvijanje svesti o izboru hrane koje su bolje za
zdravlje sa niskim ili bez uticaja na troškove
domaæinstava.
Poveæanje uèestalosti fizièke aktivnosti;
Deca treba da budu informisana u centrima za
uèenje, školama, i porodicama o vezi izmeðu
higijene kao pranje ruku i pranje zuba, i
oboljevanja.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
”…ono što smo mogli mnogo da vidimo je …
zajednica Roma ima, možda,malo drugaèiju
percepciju smrti. I to je nešto što, znate,
dosta izaziva. To je zanimljiva ulazna taèka
za stvaranje njihove – koncentracije ili
njihovu spremnost da se nešto uradi za
njihovo zdravlje–ukoliko æe to da im
poboljša njihov životni vek. Ovo je bilo
interesantno za mene – da vidim da ih je ovo
uèinilo da su svi veoma, veoma zainte-
resovani.”
Ardita Tahirukaj
Narodni struènjak za Javno Zdravstvo
pri Svetskoj Organizaciji za Zdravlje
Kancelarija Kosovo
Interviju sa Balkan Sunflowers Kosovo, 2014
PREPORUKE ZA ZAJEDNICE
Da bi se ostvarile pet preporuke potrebno je,
prihvatanje i saradnja izmeðu zajednica,
nacionalnih i lokalnih vladinih institucija,
donatorskih organizacija, i organizacije civilnog
društva. Pored toga, treba uzeti u obzir sledeæe
sugestije za izradu i implementaciju aktivnosti:
??“Dug život” kao i “dobro zdravlje” mogu da se
predstave kao podsticaj prilikom promovisanja
bolje ishrane i životnih izbora.
??Aktivnosti promovisanja zdravlja moraju uzeti
u obzir društvenu-ekonomsku realnost veæine
domaæinstava Roma, Aškalija i Egipæana.
??Pružanje realnih izbora ishrane, na primer,
može da bude: kuvanje umesto prženja; voæe
umesto slatkiša; kuæni èajevi sa minimalnim
sadržajem šeæera umesto gaziranih piæa; zimsko
povræe umesto hleba.
Glavna naèela
??Trebaju se pomenuti financijski troškovi
pušenja na dnevnoj i meseènoj osnovi, i da se
pitaju ljudi i da uzmu u obzir što bi oni mogli
da obezbede njihovoj porodici ako prestanu
sa trošenjem njihovog novca na pušenje.
??Aktivnosti zdravstvene intervencije trebaju
da se široko razvijaju, ukljuèujuæi sve star-
osne grupe oba pola.
03
KLJUÈNI NALAZI
Higijena u zajednicama Roma, Aškalija i Egipæana je loša i èesto veoma ogranièena zbog krajnje siromašnih uslova: nedostatak snabdevanja vodom, troškovi vode i sredstva za èišæenje, itd. Anketirani do 38.1% izvešta-vaju da se jednom dnevno tuširaju ili kupaju i da se ostalih 17.0% kupaju èetiri do šest puta nedeljno.
Zajednice Roma, Aškalija I Egipæana ne koriste
jednu uravnoteženu dijetu ili unose dnevni deo
hrane koju preporuèuje Svetska Zdravstvena
Organizacija (SZO). Normalni obroci imaju
tendenciju da ukljuèuju jednu kombinaciju
pasulja, krompira i nekvalitetnih kobasica,
namirnica koje su bogate u sadržajima masti i
soli.
Podaci ankete pokazuju da manje od jedne
èetvrtine osoba (18.7%) konzumiraju meso ili
mesne proizvode na dnevnim osnovama i samo
oko jedna polovina ukljuèuje povræe (60.7%),
voæe (49.8%) i mleène proizvode (50%) u
dnevnom obroku. Znaèajni procenat domaæin-
stava troše osnovne namirnice samo jednom
nedeljno ili reðe: povræe (15%), voæe (23.6%),
mleène proizvode(17.2%), jaja (25.1%).
U meðuvremenu, oko polovina anketiranih
ukazuju na to da oni konzumiraju slatkiše (41.6%)
na dnevnoj bazi. Zajednice imaju tendenciju da
više troše krompir, hleb i druga jela koja su vrlo
siromašna u hranljivim materijama. Lekar poro-
diène medicine Sylfije Bajrami koja radi u Gaqke,
Ferizaj/Uroševac, takoðe je zabrinuta zbog
monotone dijete Romskih, Aškaljiskih i Egip-
æanskih porodica.
Ona navodi da jedan tipièan obrok se sastoji od
pasulja, krompira, paprike i hleba kao i da veæina
porodica u njenoj zajednici ne konzumira voæe,
povræe ili mleène proizvode na dnevnoj bazi. Bez
pravilne ishrane, pojedinci ne primaju neo-
phodne vitamine i minerale, i da su u riziku of
anemije, gojaznosti, i hroniènih oboljenja kao što
su hipertenzija i dijabetes.
i. Slaba ishrana ii. Nedostaje higijena
Dnevno konzumiranje duvana je navika kod
oko jedne èetvrtine Roma, Aškalija i Egipæana
(29.6%). Dok ta statistika nije upadljivo
visoka, ona rezultira u 70.1% domaæinstava
koja imaju najmanje jednog pušaèa što
rezultira u visokom konzumiranju duvana
druge klase što se nadovezuje sa zdrav-
stvenim problemima.
Za razliku od pušenja, konzumiranje alkohola u
zajednicama Roma, Aškalija i Egipæana je
veoma nisko. Skoro svi (96.7%) èlanova
domaæinstava u anketi nikada ne konzumiraju
alkoholna piæa, u velikoj meri, jer veliki broj
èlanova zajednica Roma, Aškalija i Egipæana
pripadaju islamskoj veri.
iii. Kultura velikog konzumiranja duvana i niskog konzumiranja alkohola
Fizièka aktivnost je niska meðu zajednicama Roma, Aškalija i Egipæana, sa omladinom koja je najaktivnija i starom populacijom koja je manje aktivna. Sve u svemu, manje od polovine (41.1%) ljudi angažuju se u više od jedne fizièke aktivnosti sa samo jednom èetvrtinom (26.8%)koja se angažuje na dnevnoj bazi.
iv. Nedostatak fizièke aktivnosti
02
Jedna neuravnotežena ishrana, sa nedovoljnim
vrstama hrane, i neadekvatne nutritivne vrednosti
predstavlja zdravstveni rizik za zajednice Roma,
Aškalija i Egipæana . Stoga se predlažu sledeæih pet
preporuka za podizanje svesti o ishrani i naèinu
izbora života:
Poveæanje dnevnog unosa voæa i povræa;
Smanjenje potrošnje preraðene hrane, masti,
soli i šeæera;
Smanjenje i prestanak upotrebe duvana;
Razvijanje svesti o izboru hrane koje su bolje za
zdravlje sa niskim ili bez uticaja na troškove
domaæinstava.
Poveæanje uèestalosti fizièke aktivnosti;
Deca treba da budu informisana u centrima za
uèenje, školama, i porodicama o vezi izmeðu
higijene kao pranje ruku i pranje zuba, i
oboljevanja.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
”…ono što smo mogli mnogo da vidimo je …
zajednica Roma ima, možda,malo drugaèiju
percepciju smrti. I to je nešto što, znate,
dosta izaziva. To je zanimljiva ulazna taèka
za stvaranje njihove – koncentracije ili
njihovu spremnost da se nešto uradi za
njihovo zdravlje–ukoliko æe to da im
poboljša njihov životni vek. Ovo je bilo
interesantno za mene – da vidim da ih je ovo
uèinilo da su svi veoma, veoma zainte-
resovani.”
Ardita Tahirukaj
Narodni struènjak za Javno Zdravstvo
pri Svetskoj Organizaciji za Zdravlje
Kancelarija Kosovo
Interviju sa Balkan Sunflowers Kosovo, 2014
PREPORUKE ZA ZAJEDNICE
Da bi se ostvarile pet preporuke potrebno je,
prihvatanje i saradnja izmeðu zajednica,
nacionalnih i lokalnih vladinih institucija,
donatorskih organizacija, i organizacije civilnog
društva. Pored toga, treba uzeti u obzir sledeæe
sugestije za izradu i implementaciju aktivnosti:
??“Dug život” kao i “dobro zdravlje” mogu da se
predstave kao podsticaj prilikom promovisanja
bolje ishrane i životnih izbora.
??Aktivnosti promovisanja zdravlja moraju uzeti
u obzir društvenu-ekonomsku realnost veæine
domaæinstava Roma, Aškalija i Egipæana.
??Pružanje realnih izbora ishrane, na primer,
može da bude: kuvanje umesto prženja; voæe
umesto slatkiša; kuæni èajevi sa minimalnim
sadržajem šeæera umesto gaziranih piæa; zimsko
povræe umesto hleba.
Glavna naèela
??Trebaju se pomenuti financijski troškovi
pušenja na dnevnoj i meseènoj osnovi, i da se
pitaju ljudi i da uzmu u obzir što bi oni mogli
da obezbede njihovoj porodici ako prestanu
sa trošenjem njihovog novca na pušenje.
??Aktivnosti zdravstvene intervencije trebaju
da se široko razvijaju, ukljuèujuæi sve star-
osne grupe oba pola.
03
Sli
ke o
d V
ed
at
Xh
ym
shit
i za
So
lid
ar
Su
isse
Ko
sov
a 2
01
4
Vlada Kosova treba da :
??Finalizira implementaciju nacionalnog pro-
grama zdravstvenog osiguranja, posebno
obezbeðivanje troškova usluga primarne
zdravstvene nege;
??Dodeljuje sredstva za zdravstveno osiguranje
za programe zdravstvene edukacije zajednica.
Lokalne vlasti treba da:
?? se aktivno ukljuèe u izradi i implementaciji
programa o obrazovanju zajednica. To bi
obuhvatilo doprinose za programe sa ljudskim
resursima, materijale i objekte;
?? daju zadatke radnicima zdravstvene i socijalne
nege u planiranju i pružanju zdravstvenog
obrazovanja kao jedan aspekat svakodnevnih
aktivnosti.
Meðunarodne organizacije trebaju da:
??Podržavaju Vladu Kosova u sprovoðenju
nacionalnog zdravstvenog osiguranja.
Organizacije civilnog društva trebaju da:
??Razvijaju i obezbede obuku za radnike zdr-
avstvene nege;
??Planiraju i pružaju sesije obrazovanja zaje-
dnica;
??Olakšaju komunikaciju i dijalog izmeðu
zajednica i kreatora politika.
Akteri zajednica, oni koji zastupaju interese
zajednica Roma, Aškalija i Egipæana, trebaju da:
??se konsultuju sa njihovim odreðenim
zajednicama o potrebama i oèekivanjima u
vezi sa obrazovnim programima zajednice;
??Obezbede monitorisanje i procenu prvog
nivoa u skladu sa standardima odreðenim
od strane organizacija civilnog društva i
donatora organa.
Solidar Suisse Kosovo main office in Pejë/Pec: Str. Isa Demaj 14, 30000 Pejë/Pec
Contact: +381 39 421-411Email: [email protected]
PREPORUKE ZAINTERESOVANIH STRANA
04