of 16
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
1/16
Masovni mediji i komunikacijesoc
Doc. dr Violeta Zubanov
THE DAILY NEWSwww.dailynews.com
THE WORLD’S F VOURITE NEWSP PER
Since 1879
https://www.youtube.com/watch?v=wOGkRSaK_QU
http://www.youtube.com/watch?v=wOGkRSaK_QUhttp://www.youtube.com/watch?v=wOGkRSaK_QUhttp://www.youtube.com/watch?v=wOGkRSaK_QUhttp://www.youtube.com/watch?v=wOGkRSaK_QU
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
2/16
Uvod
• Međusobno povezan svet jedinstvenim informacijskim poretkom i međunarodni karaktermodernih komunikacija; globalizacija i moćinterneta;
• Informacija kao jedna od vodećih društvenih,kulturnih i poslovnih sila, čija se proizvodnja,distribucija i upotreba značajno promenila uposlednjih nekoliko decenija;
• Transformacija svih poznatih medija zahvaljujućinapretku tehnologije i širenju interneta koji imatendenciju da postane jedini posrednik u prenosuinformacija, zabave i u trgovini.
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
3/16
Masovni mediji• Masovni mediji obuhvataju različite forme (radio,
televizija, film, muzika i štampani mediji, CD-i,reklame, video-igre i dr.), a masovnost seogleda u tome što dopiru do izuzetno velikog
broja ljudi (publika). Medijska kultura poDaglasu Kelneru predstavlja tehno kulturu kaošto su radio, televizija, film, muzika i štampanimediji.
• Sinonimi – masovne komunikacije , sredstvamasovnog opštenja .
• Nisu vezani samo za zabavu, već značajno utičuna kreiranje javnog mnenja (oblikovanje
mišljenja i ponašanja savremenika).
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
4/16
Novine
• Vode poreklo od letaka i pamfletaštampanih u 18. veku, a dnevni karakter imasovnost su stekle krajem 19. veka;
• New York Times i Times postaju primeri zaugled;
• Njihov uticaj se smanjuje pojavom radija,filma i televizije, a od početka 80-ih godina20. veka broj ljudi koji čitaju dnevne novine
je u stalnom opadanju!
• Vesti onlajn sve više utiču na tiraž novina;
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
5/16
Televizija
• Pojava televizije (a kasnije i interneta)predstavlja najvažniji događaj u razvojumedija u poslednjih pola veka.
• Prosečno vreme provedeno ispredtelevizora je između 5 i 6h dnevno! • BBC, ABC, CBS, NBC – vodeće svetske tv
organizacije;• Satelitska i kablovska televizija i stvaranje
televizijskih kanala za globalno gledanje ;
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
6/16
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
7/16
Neki rezultati istraživanja (2008.)
Istraživači sa univerziteta Yale, Nacionalnog instituta zazdravlje i Medicinskog centra California Pacific analiziralisu rezultate 173 istraživanja iz oblasti uticaja medija nazdravlje i zaključili da izloženost televiziji, filmovima,muzici, internetu i drugim medijima dugoročno negativno
uti če na zdravlje dece i adolescenata.88% od 24 studije koje su proučavale povezanost medijai pojave pušenja kod mladih, našlo je statistički značajnu vezu, dok je povezanost korišćenja droga i izloženosti medijima potvrdilo 75% od 8 studija.
Prema rezultatima ove studije, prosečno američko deteprovede 45 sati nedeljno uz medije, 17 sa roditeljima, a30 u školi.Istraživači su roditeljima i nastavnicima preporučili daograniče izloženost dece medijima, da osigurajuprograme primerene uzrastu deteta, i da podstaknu decuda više vremena provode u igri napolju (2008).
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
8/16
Istraživanja Univerziteta u Haifi su pokazala da se povećavaopasnost od razvoja poremećaja u ishrani kao što su anoreksija ibulimija kod tinejdžerki koje su previše vezane za društvenu mrežuFacebook .Profesori Jael Lecer, Rut Kac i Zohar Spivak sa Fakulteta za socijalnupomoć i zdravstvene nauke ispitivali su dva faktora koja imaju vezesa poremećajima ishrane na uzorku od 248 djevojčicaadolescentkinja starosti od 12 do 18 godina: izloženost medijima ilično osposobljenost. Devojčice su ispitivane o gledanju televizijskogprograma i navikama da čitaju magazine i koriste internet.
Istraživači su pronašli da postoji direktna veza između vremena kojedevojčice posvećuju Facebooku i broja poremećaja u ishrani inagovestili da stalna vezanost za Facebook promoviše jednostranofokusiranje na izgled, navike i ponašanje. Izloženost modi i muzici preko interneta pokazala je isti trend ali netako jaku vezu kao kod korišćenja Facebook a.
U slučaju da su roditelji bili svesni šta njihove ćerke vide i rade nainternetu i razgovaraju o tome sa njima, o sadržaju i brojuposvećenih sati, opasnosti od razvoja poremeća ja je bila manja.
https://www.youtube.com/watch?v=GgUE4BeWM-g
http://www.youtube.com/watch?v=GgUE4BeWM-ghttp://www.youtube.com/watch?v=GgUE4BeWM-ghttp://www.youtube.com/watch?v=GgUE4BeWM-ghttp://www.youtube.com/watch?v=GgUE4BeWM-g
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
9/16
Teorije o medijima•
Maršal Mekluan – medij kao poruka – prirodamedija unutar društva utiče na njegovustrukturu više nego sama poruka ili njensadržaj; elektronski medji stvaraju globalno
selo ;• Jirgen Habermas – postojanje javne sfere ;
publika je samo pasivan primalac poruka;
•
Žan Bodrijar – snažan uticaj modernihmasovnih medija; ne samo prikazivanje nego idefinisanje sveta u kome živimo; hiperrealnost -u kojoj se prepliću ponašanje ljudi i medijske
slike, bez istinskog uporišta u realnosti.
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
10/16
Teorije o medijima
• Džon Tompson – savremeni mediji ipak nisu tolikonegativni, već nam omogućavaju pristup ranijenedostupnim informacijama; u svojoj medijskoj
teoriji Tompson razlikuje tri tipa interakcije: – Interakcija licem-u-lice ; – Posredovana interakcija – medijske tehnologije, prostire
se u vremenu i prostoru;
– Posredovana kvazi interakcija – društveni odnosi kojekreiraju mediji, monološkog je tipa, pojedinci se nepovezuju direktno.
• Masovni mediji omogućavaju širenje ideoloških sadržaja,
a publika, po Tompsonu nije u stanju da direktnoodgovori zbog kvazi interakcije .
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
11/16
Nove tehnologije
• Upotreba novih tehnologija u komunikacijamautiče na promene u svim oblastima poslovanja;Uzroci: stalni napredak kompjuterskihperformansi uz smanjenje troškova; digitalizacijapodataka; razvoj satelitskih komunikacija ioptičkih vlakana.
• Nikolas Negroponte – Biti digitalan (1995) –
digitalizacija kao uzrok razvoja interaktivnihmedija; kontinuirani porast korisnika interneta;
• mobilni telefoni – 4. generacija i bežičniinternet; ali stalna dostupnost i ukidanje
privatnosti.
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
12/16
Internet
• Počeci – Pentagon 1969. a šira primena u periodu hladnograta i 1989. nakon pada Berlinskog zida;
• Primena - vojska i univerziteti, a krajem 90-ih godina 20.veka sve više kućnih računara, pa se i broj privatnih
korisnika uvećava; upotreba i u poslovne svrhe; porast brojaprovajdera i dostupnost različitih usluga;
• 1992. - World Wide Web (www) – mogućnost „skidanja”različitih dokumenata, e-trgovina...
• Uticaj interneta – proširivanje mreže socijalnih veza međuljudima, ali i društvena izolacija i „atomizacija”, sve manje „kvalitetnog vremena” i ređi kontakti među ljudima.
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
13/16
Globalni mediji
• veliki broj umreženih medijskih organizacija iporast uzajamne povezanosti;
• informacija kao orijentir u socijalnom životu;
• medijska podrška u stvaranju jedinstvenogsvetskog sistema;
• protok i raspoloživost informacija;
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
14/16
• Dejvid Held (1999) – razlozi za uspostavljanjenovog medijskog poretka :
– Povećana koncentracija vlasništva – nekolikomedijskih magnata;
– Prelazak na privatnu svojinu; – Transnacionalna struktura kompanija;
– Diversifikacija medijskih proizvoda; – Merdžovanje u medijskim kućama.
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
15/16
Još?
• Pojava medijskih superkompanija ;• Medijski imperijalizam – uspostavljanje
kulturne imperije, dominacija nad manjerazvijenim zemljama;
• Kontrola nad vestima – mogućnost medijskemanipulacije ;
• Globalni mediji i širenje demokratije; • Regulacija medija – mogućnost iskazivanja
različitih stavova, ali i potreba za
postavljanjem ograničenja.
8/18/2019 5. Masovni Mediji i Komunikacije
16/16
Za kraj
• Pojava novog, međusobno povezanogsveta, umreženog informacijskim
superautoputem ;• Decentralizacija i afirmisanje različitosti i
građanskih prava i sloboda;
• Nije i ne smatra se da će nestati knjigei ostali „stariji” mediji.
https://www.youtube.com/watch?v=ImaH51F4HBw