Date post: | 06-Jul-2018 |
Category: |
Documents |
Upload: | edin-nuhic |
View: | 215 times |
Download: | 0 times |
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 1/30
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 2/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
Profesor Saki Sai! "o!#i
E!i$
UVOD..............................................................................................................................................3
1. Istorija monitora..........................................................................................................................4
2. Podjela monitora..........................................................................................................................5 2.1. Podjela monitora prema boji koju prikazuju........................................................................5
2.2. Podjela monitora prema veliini...........................................................................................!
3. Osnovne karakteristike monitora................................................................................................."
4. #$D monitori..............................................................................................................................%
4.1. &eni kristali.........................................................................................................................%
4.2. Prin'ip rada #$D monitora................................................................................................1(
4.2.1. )tvaranje boja...........................................................................................................12
4.3. Osobine #$D prikaza****.***.******************.13
4.4. +ratka istorija istra,ivanja................................................................................................1!
5. #-D monitori............................................................................................................................1"
5.1. #-D tenolo/ija................................................................................................................1"
2.2. Prin'ip rada #-D monitora..............................................................................................22
!. Plazma monitori.........................................................................................................................25
". #iteratura....................................................................................................................................2%
2
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 3/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
Uvod
0onitor je osnovni izlazni ureaj raunara tako da ima primarnu ulo/u u interak'iji sa
korisnikom. Ubrzanim razvojem P$ raunara tekstualni mod komunika'ije je zamenjen
multimedijalnim sadr,ajima i /raikim radnim okru,enjem. azvoj sotvera je praen razvojem
/raiko/ ardvera tako da su sada kune P$ koni/ura'ije sposobne za prikaz slike u visokoj
rezolu'iji i sa milionima boja.
0onitor se sastoji iz zaslona 6s'reen7 koji slu,i za prikazivanje slike pratee elektronike i
kui8ta. Povezan je s raunalom preko video adaptera posebno/ ardvera koji se nalazi u
kui8tu raunala. Prije prikazivanja na zaslonu elementi slike se prvo ormiraju u video
memoriji ili V90:u posebnom dijelu 90:a za rad s monitorom. Video adapter je esto
zasebna 'jelina i tada se naziva video ili /raika karti'a 6video 'ard7.
0onitor omo/uava da se na zaslonu uine vidljivim poda'i koji se u raunalu nalaze
u binarizovanom obliku. &i poda'i mo/u biti tekst'rte, ili oto/raija.
;bo/ znaaja monitora za osi/uranje dobri radni uvjeta posveena mu je malo vea pa,nja.
0onitor je sastavni deo svako/ raunara i neizbe,an je pri komunika'iji korisnika sa raunarom.
0onitori mo/u biti monoromatski koji prikazuju jednu boju na tamnoj ili svetloj pozadini
'rno:beli koji prikazuju razliite nijanse sive i u boji. Prve dvije vrste su ve' izasle iz upotrebe i
sada se koriste u/lavnom monitori u boji.
3
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 4/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
azvojem tenolo/ije monitori su postajali sve manji obujmom i razvijali su sve vee
perormanse koje se odnose na vee rezolu'ije br,e osvje,avanje slike vi8e boja te bolji
kontrast.
1. Istorija monitora
0onitori su u svojem razvoju dospjeli daleko od rani zeleni monitora u tekstualnim sistemima
i svi su veinom radili paralelno sa /raikom karti'om pa se mo,e rei da su se monitori
razvijali kako su se razvijale i /raike karti'e.
<a primjeru I=0:a prikazat emo kratki istorijski razvoj monitora.
1%"( poinje proizvodnja jednobojni monitora odnosno boja ekrana je bila 'rne boje uz
kori8enje 0D9 60ono'rome Displa> 9dapters7 ili jednobojni displej adapter. )vra mu je bila
da prika,e zeleni ili bijeli tekst na jednobojnom 6monoromatskom7 ekranu.
1%?1 I=0 je uveo $@9 6$olor @rapi'
9dapter7 koji je bio sposoban za prikaz ? boja i
)l.1. Izgled starog monitora imao maksimalnu rezolu'iju od 32( piksela
orizontalno i 2(( piksela vertikalno. azvijena je i /raika karti'a A@$ 6Aerkules @rapi'
$ard7 koja je kompitabilna sa I=0 raunalima. Ona je bila sposobna prikazati 4 boje.
4
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 5/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
1%?4 I=0 uvodi -@9 6-nan'ed @rapi's 9dapter7 koji je mo/ao prikazivati 1! boja te imao
maksimalnu rezolu'iju !((B35( piksela pobolj8avajui itljivost teksta prikazano/ na monitoru.
1%?" I=0 je uveo V@9 6Video @rapi's 9rra>7 pa se takvi monitori koriste jo8 i danas jer je
mo/ao prikazati 25! boja u rezolu'iji od "2(B4(( piksela.
1%%( I=0 nastavlja trend inova'ija te uvodi C@9 6-tended @rapi's 9rra>7 koji moze
prikazati rezolu'ije od ?((B!(( piksela u 1!.? miliona boja tj. u 32 bitnoj boji ili 1(24B"!?
)l.2. CRT Monitor piksela.
0onitori postaju sve kavlitetniji ba'ajui u proslost prvobitne $& monitore sto je razumljivo s
obzirom na sve vea tenolo8ka dosti/nua. &ako da sada u/lavnom preovladavju #$D i #-D
monitori. 9 nove tenolo/ije se istrazuju i primjenjuju. &ako da nam i ni 3D prikaz vise nijestran.
2. Podjela monitora
Imamo nekoliko podjela monitora ali najva,nija je podjela na osnovu tenolo/ije koja sa koristi
u njiovoj izradiE
1. 0onitor s katodnom 'evi 6$& monitor $atode a> &ube monitor7 6sl.37
2. 0onitor s tekuim kristalima 6#$D monitor #i/uid $r>stal Displa>7 6sl.4.7
3. 0onitor s plazma zaslonom 6ionizirani plin7 6sl.57
5
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 6/30
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 7/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
ili zelene boje7 koji 8alje snop elektrona u smjeru pojedini taaka i ovisno od intenziteta zraka
dobiva se svjetlija ili tamnija taka date boje na ekranu. +ombinovanjem intenziteta 'rvene
plave i zelene boje dobiva se bilo koja ,eljena boja.
2.2. Podjela monitora prema veličini
) obzirom na vrijeme a ono je prilino du/ako koje korisni'i P$ raunara provode pred
ekranom potrebno je da ekran bude kvalitetan. &o podrazumijeva da treba da bude od/ovarajue
veliine i da ima dobru rezolu'iju. Veliina ekrana mjeri se po dija/onali 0ontia i izra,ava u
inima 61 in F 25! 'm7. U raunalnoj industriji zasloni se izrauju u veliinama od 1415 1"
ili 21 ina.-krani od 14 ina neopodni su za du/otrajan rad i sto/a se koriste samo na onim mjestima koja
ne zatijevaju du/otrajno sjedenje za raunarom. Danas se naje8e koriste monitori sa zaslonom
od 1"
)l.?. #$%% Monitor ina. Ovdje je potrebno napomuneti da je
vidljiva dija/onala kod $& monitora uvijek manja od deklarirane.
+od monitora od 1% ina stvarna vidljiva dija/onala bie oko 1? ina
itd. Ovo pravilo ne vrijedi za #$D monitore jer njiova vidljiva
dija/onala je uvijek jednaka deklarinasoj.ezolu'ija monitora se navodi
kao ukupan broj piksela po 8irini i visini ekrana i ne bi smjela biti manja od ?(( !((
piksela. Uobiajene bolje rezolu'ije koje se danas koriste su 1(24 "!? piksela 6kod monitora
od 14 ina7 a kod veiekrana ne bi smjelo biti manje od 12?( 1(24 piksela. Veliina monitora
zaproesionalne uporabe je najmanje 21 in a rezolu'ija je 4(%! 4(%!.
)l.%. #&%% Monitor
3. Osnovne karakteristike monitora
;aslon monitora je podijeljen na odreeni broj toaka 6piksela7. Ukoliko je broj taaka vei to je
"
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 8/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
i ardverska rezolu'ija monitora vea a to znai da se mo,e doboti kvalitetnija slika na
zaslonu. Veliina toke kod monitora se stalno smanjuje 6manja ne/o kod &V prijemnika iznosi
oko (25 mm7. U sluaju zaslona u boji svaka toka predstavlja trijadu tj. sastavljena je od tri
podtake od koji svaka od/ovara jednoj od tri osnovne boje : 'rvenoj zelenoj i plavoj
6@=7. )vaka boja je predstavljena konanim brojem nivoa intenziteta.
+valiteta slike na monitoru ovisi od vi8e aktora od koji neki potjeu iz ardversko/ a neki iz
sotversko/ dijela sistema. Uti'aj sotvera sistema na kvalitet slike maniestira se preko
pro/rama koji usklauje djelovanje /raike karti'e i monitora.-lementi ardvera koji utjeu na
kvalitet slike suE
G monitor G /raika karti'a
G izvori napajanja za monitor i /raiku karti'u.
)l.1(. '( bit )true color) dis!la"
)lika na zaslonu je bolja ukoliko je rezolu'ija zaslona vea tj. ukoliko se ekran sastoji iz vee/
broja piksela. ;bo/ di/italne prirode monitora elektrini si/nal slike koji se na ekranu pretvara u
sliku tako 8to pobuuje do odreeno/ intenziteta svjetline piksele na ekranu ima oblik niza
pravou/li impulsa. Poznato je da 8to je pravou/aoni impuls u,i to je za nje/ov prijenos kroz
neki elektrini sustav potreban 8iri rekventni raspon. U protivnom e doi do preklapanja
impulsa 8to e onemo/uiti razlikovanje dva susjedna piksela pa e zbo/ to/a kvaliteta slike na
zaslonu biti lo8iji. 9ko je rezolu'ija zaslona vea to sistem mora imati 8iri propusni opse/.
@raika karti'a u velikoj mjeri utjee na kvalitetu slike na monitoru.ezolu'ija slike koja se
?
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 9/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
dobija na zaslonu ovisi od rezolu'ije /raike karti'e 6koje take i koliko toaka e biti
aktivirano pri ormiranju slike na zaslonu7. Ona mo,e da radi u dva re,imaE tekstualnom re,imu i
/raikom re,imu. ad u /raikom re,imu omo/uava da svaka taka na ekranu mo,e biti
pobuena. ad u tekstualnom re,imu omo/uuje dobijanje na zaslonu unaprijed odreeno/ broja
slovni znakova. &ekstualni re,im rada je znatno br,i.Uti'aj napona napajanja na kvalitetu slike
maniestira se izborom izvora napajanja koji treba osi/urati konstantan istosmjerni
napon. Promjena napona prouzrokuje pojavu smetnji u elektrinom si/nalu slike. )metnje su
vee ukoliko je variranje napona vee. Da bi slika na zaslonu bila 8to stabilnija tj. da bi se
treperenje slike koje je posledi'a konano/ trajanja perzisten'ije uinilo 8to manjim vr8i se tzv.
osvje,avanje zaslona. Hto je perzisten'ija kraa to uestalost osvje,avanja ekrana mora da budevea. +od dana8nji monitora osvje,avanje zaslona se obino vr8i "( do ?5 puta u sekundi
6uestalost osvje,avanja od "( do ?5 Az7. 9ko je uestalost osve,avanja dovoljno velika
ovjeje oko ne primjeuje treperenje slike iako ono u stvari uvijek postoji. Da bi se mo/la
poveati uestalost osvje,avanja mora biti dovoljno velika uestalost /eneratora takta i kapa'itet
memorije /raike karti'e. Pored dobro/ kvaliteta monitora i veliina ekrana je
veoma znaajna monitor je u/odniji za rad ukoliko je ekran vei. Veliina zaslona iskazuje se
veliinom dija/onale zaslona i daje se u inima. Danas standardni monitori imaju ekran ija je
dija/onala 14151"1% i 21 ina. ;a proesionalne potrebe su trenutno u komer'ijalnom
kori8tenju najvei monitor od 21 ina i sa rezolu'ijom 4(%!B4(%!. Uopste monitori mo/u biti
'rno:bijeli 6monoromatski monitori7 i u boji 6kolor monotori7. 0onoromatski monitori se
dijele na 'rno:bijele i monitore sive skale . $rno:bijeli monitori 6= J7 su jetiniji od monitora
sive skale 625! nijansi sive7. Daju o8triju i jasniju sliku.+ada su u pitanju kolorni monitori
ovisno od broja boja koje mo/u da se prika,u na zaslonu danas se koristi tri osnovna nivoa
kvaliteta bojaE osmibitni 625!7 8esnaestobitni 632."!?7 i dvadesetetvorobitni razinu
61!.""2.21!7. Danas se /otovo iskljuivo koriste monitori u boji i u zavisnosti od to/a kako
ormiraju sliku na zaslonu monitori se dijele na rasterske i vektorske. +od rasterski monitora
slika se ormira tako 8to mlaz elektrona prelazi sve take na zaslonu po uvijek istom redoslijedu
6s lijeva u desno odoz/ona dolje7 i svaku taku pobuuje onoliko koliko je to inorma'ijom o toj
sli'i deinisano. +od vektorski monitora mlaz elektrona prelazi samo preko oni taaka koje
%
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 10/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
pripadaju nekoj liniji. Oni se koriste samo za neke proesionalne potrebe. Posle vi8esatno/ rada
na raunalu 8to obino podrazumijeva i stalno napre/nuto /ledanje slike na zaslonu mo/u
pojaviti manje ili vee zdravstvenes metnje jer monitor zrai. <aje8e dolazi do su,enja
pe'kanja pa i bolova u oima i do pojave /lavobolje. Poslije odmora simptomi nestaju.
Proizviai se trude da 8to je mo/ue vi8e smanje zraenja. &o se posti,e primenom razliiti
teniki rje8enja od za8titni iltera do stvarno/ smanjenja koliine zraenja monitora 6loK
radiation7.
4. LC !onitori
4.1. "e#ni kristali
&e'ne kristale 6sl.117 je krajem 1%. veka prvi prona8ao austrijski botaniar Lriedri' einitzer a
sam termin Mteni kristalM smislio je malo kasnije njemaki iziar Otto #emann.
&eni krstali su /otovo providne supstan'e koji imaju
osobine i vrste i tene materije. )vetlo koje prolazi kroz
te'ne kristale prati poredak molekula od koji se oni sastoje
: 8to je osobina vrste materije. 1%!(:i /odina otkriveno je
da naelektrisavanje teni kristala menja
njiov molekularni poredak i samim tim i nain kako svetlo
prolazi kroz nji : 8to je osobina tenosti. Od njiove pojave kao medijuma za displeje 1%"1.
/odine teni kristali su u8li
)l. 11. Te*ni +ristali u razliite oblasti koje obuvataju minijaturnu televiziju
di/italne otoaparate video kamere i monitore a danas je #$D tenolo/ija ve'i izba'ila iz
upotrebe standardne $& monitore. Od svo/ po'etka tenolo/ija se zna'ajno razvila tako da
dana8nji proizvodi vi8e ne li'e na stare nespretne monoromatske uredjaje. Ona se pojavila pre
tenolo/ija ravni ekrana i ima neosvojiv polo,aj u oblasti prenosni i ru'ni P$ ra'unara /de
je na raspola/anju u dva oblikaE
N jevtiniji D)&< 6dual:s'an tKisted nemati' : obrnuti nematik sa dvostrukim
skaniranjem7 i
1(
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 11/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
N tranzistor sa tankim ilmom &L& 6tin ilm transistor7 za sliku visoko/ kvalieta.
4.2. Prin#ip rada LC monitora
#$D je transmisivna tenolo/ija. Displej radi tako 8to propu8ta promenljive koliine
belo/ pozadinsko/ svetla stalno/ intenziteta kroz aktivni iltar 6sl.127. $rveni zeleni i plavi
elementi piksela dobijaju se jednostavnim iltriranjem belo/ svetla.
)l. 12. LCD Te,nologiaVeina teni kristala su or/anska jedinjenja koja se sastoje od du/aki molekula u vidu 8ipke
koji se u svom prirodnom stanju rasporeuju tako da su im podu,ne ose pribli,no paralelne.
0o/ue je pre'izno kontrolisati poravnanje ovi molekula ako se teni kristal nanosi na ino
izbrazdanu povr8inu. Poravnanje molekula tada prati brazde pa ako su one sasvim paralelne
takav e biti i raspored molekula.
11
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 12/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
U svom prirodnom stanju #$D molekuli su rasporedjeni na slobodan na'in sa paralelnim
podu,nim osama. 0edjutim kada dou u dodir sa povr8inom izbrazdanom u stalnom prav'u oni
se poredjaju paralelno du, ti brazda.
Prvi prin'ip jedno/ #$D displeja sastoji se u postavljanju teno/ kristala u MsendviM izmedju
dve ino izbrazdane povr8ine /de su brazde na jednoj povr8ini normalne 6pod u/lom od %(
stepeni7 u odnosu na brazde na dru/oj povr8ini. 9ko su molekuli na jednoj povr8ini poreani u
prav'u sever:ju/ a molekuli na dru/oj u prav'u istok:zapad onda su oni izmedju prisiljeni da
budu u stanju obrtanja od %( stepeni.
)vetlost prati poredak molekula i zato se obrne za %( stepeni dok prolazi kroz teni kristal.
0eutim na osnovu otkria u $9 9meri'a kada se teni kristal stavi pod napon molekuli sesami poredjaju vertikalno dozvoljavajui svetlu da prodje bez obrtanja.
Dru/i prin'ip jedno/ #$D displeja oslanja se na osobine polarizujui iltara i same svetlosti.
&alasi prirodne svetlosti su orijentisani pod sluajnim u/lovima. Polarizujui iltar je jednostavno
skup neverovatno ini paralelni linija. Ove linije dejstvuju kao mre,a zaustavljajui sve
svetlosne talase sem oni koji su 6sluajno7 orijentisani paralelno tim linijama. Dru/i
polarizujui iltar ije su linije rasporeene normalno 6pod u/lom od %( stepeni7 u odnosu na
linije prvo/ iltra bi zato potpuno zaustavio tu ve' polarizovanu svetlost. )velost bi pro8la kroz
dru/i polarizator ako bi nje/ove linije bile tano paralelne sa prvim ili ako bi sama svetlost bila
obrnuta tako da od/ovara dru/om polarizatoru.
&ipian obrnuti nematiki 6&< tKisted nemati'7 teni kristal sastoji se od dva polarizujua
iltra sa meusobno normalno rasporeenim linijama 6pod u/lom od %( stepeni7 koji bi kao 8to
je opisano zaustavili svu svetlost koja bi poku8ala da proe kroz nji 6sl.137.
12
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 13/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
)l.13. Obrnuti nematic+i te*ni +ristal
9li izmeu ovi polarizatora se nalaze obrnuti teni kristali. ;ato se svetlost polarizuje pomou
prvo/ iltra obre za %( stepeni pomou teni kristala i najzad potpuno prolazi kroz dru/i
polarizujui iltar.
0eutim kada se prikljui elektrini napon na tene kristale molekuli se prestroje vertikalno
dozvoljavaju'i svetlosti da pore kroz nji bez obrtanja ali se ona zaustavlja na dru/om iltru.
Posledi'a to/a je da ako nema napona : svetlost prolazi a ako se napon uklju'i : nema svetlosti
na dru/om kraju.
+ristali u #$D displeju mo/li bi biti alternativno rasporeeni tako da svetlost prolazi kada ima
napona a ne prolazi kada /a nema. 0edjutim kako su ekrani sa /raikom spre/om skoro uvek
ukljueni 8tedi se elektrina ener/ija ako se kristali rasporede tako da kada nema napona :
prolazi svetlost.
4.2.1. $tvaranje boja
13
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 14/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
)l. 14. ./e0an !ri+az diela LCD e+rana
Da bi se stvorile nijanse potrebne za displej sa vernim bojama moraju da postoje neki srednji
nivoi osvetljnosti ismedju puno/ svetla i potpuno/ odsustva svetla koje prolazi kroz ekran.0enjanje nivoa osvetljenosti koje se tra,i da bi se napravio displej sa vernim bojama posti,e se
promenom napona pod koji se stavljaju teni kristali.
&eni kristali se u stvari obru brzinom koja je direktno srazmerna naponu omo/uavaju'i tako
da se upravlja koliinom svetlosti. U praksi ipak napon dana8nji displeja sa tenim kristalima
nudi samo !4 razliite nijanse po elementu 6! bita7 suprotno od displeja u boji sa katodnim
'evima koji mo/u da stvore 25! nijansi 6? bita7. Uz upotrebu tri elementa po pikselu to ima za
rezultat da displeji sa tenim kristalima u boji mo/u da daju maksimalno 2!2144 razli'ite boje
61? bita7 poredjeno sa monitorima u pravoj boji sa katodnim 'evima koji daju 1!"""21! boja
624 bita7.
+ako multimedijske primene postaju sve rasprostranjenije nedostatak prave 24:bitne
boje na displejima sa te'nim kristalima postaje ozbiljno pitanje. Dok su 1? bita dobri
za ve'inu primena to je nedovoljno za oto/raiju ili video. <eke konstruk'ije displeja sa te'nim
kristalima uspele su da pro8ire dubinu boje na 24 bita prikazuju'i naizmeni'no razli'ite nijanse
na uzastopnim osve,avanjima kadra 8to je tenika poznata kao L$ 6Lrame ate $ontrol :
kontrola brzine kadra7. 0edjutim razlika je suvi8e velika zapa,a se treperenje.
Lirma Aita'i je razvila teniku /de se priklju'uje napona na susedne 'elije da bi se stvorile vrlo
male promene uzorka u sekven'i od tri do etiri kadra. )a njom Aita'i mo,e da simulira ne ba8
25! nivoa sivo/ ali jo8 uvek vrlo privatljivi 253 nivoa sivo/ 8to se prevodi u vi8e od 1!
miliona boja : i /otovo se ne mo,e razlikovati od prave 24:bitne boje.
14
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 15/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
4.3. Osobine LC prikaza
Prirodna rezolu'ija
#$D monitori su napravljeni da najbolje
prikazuju sliku na jednoj rezolu'iji koja
zavisi od veliine ekrana. 0o/ue je
postaviti rezolu'iju koja nije prirodna za
neki #$D monitor ali onda opada
kvaliteta slike kao i 8to se /ubi pravilan/eometrijski oblik slike.
=rzina Odaziva 6esponse ate7
=rzina odaziva oznaava brzinu kojom piksel mo,e mijenjati boje br,e je bolje prevelik odaziv
znai da e slika MkasnitiM te e se pojavljivati anomalije kao 8to je M g,osting M eekat koji se
pojavljuje onda kada je promjena boja veoma esta naje8e u ilmovima i 3D i/rama. 0jeri se u
milisekundama 6ms7.
U/ao /ledanja
;a razliku od $& monitora #$D monitori ne daju istu kvalitetu slike ako se u nji /leda iz
razliiti u/lova. Obino ako /ledamo #$D sa strane boje /ube kvalitetu prikaz je zamraen
ako ne i potpuno neitljiv. @odinama se #$D monitori unaprijeuju da bi se ova pote8koa
smanjila a sodno tome su predstavljeni 1idescreen ekrani koji su vodoravno produ,eni 8to
prirodno ovjeijem oku.
15
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 16/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
)l. 15. Razli*iti uglo/i gledana
Osvjetljenje i kontrast
Osvjetljenje kod #$D monitora se mjeri u +andelama po kvadratnom metru 6'dm27 obino
varira od 25( do 35( 'dm2. +ontrast mjeri mo/unost #$D:a da prikazuje bijele i tamne
tonove 8to je omjer vei to je bolje obino dana8nji #$D monitori imaju omjer 45(E1 pa sve do
!(((E1.e'imo pilipsov model %"31d uparavo ima rezolu'iju !(((E1.
0o/unost pode8avanja inte/ra'ija i priklju'i
#$D monitori se mo/u veoma pre'izno pode8avati jer postoji mno/o op'ija. )lika se mo,e
okretati ili tiltovati te se mo,e mijenjati polo,aj slike 6vodoravni ili uspravni7. &akoer neki
monitori imaju u/raene zvunike dodatne U)= prikljuke a sve vi8e monitora dolazi
sa di/italnim prikljukom koji je svojevrsno budunost te nudi mno/o kvalitetniju sliku jer
nema potrebe za pretvaranjem u analo/ne si/nale.
O8trije br,e bolje
0onitori u boji i sa visokom rezolu'ijom poput moderni #$D kompjuterski monitora i
televizora koriste strukturu aktivno/ matriksa. )vaki piksel ima svoj tranzistor 8to omo/uava
svakoj koloni da pristupi jednom pikselu. Ovakvi ekrani deluju svetlije i o8trije od pasivni
ekrana iste veliine u/lavnom br,e rea/uju i daju mno/o bolje slike.
<eki #$D monitori imaju neispravne tranzistore 8to izaziva da pojedini pikseli budu stalno
upaljeni 6nazivaju se za/lavljenim7 dok su dru/i stalno u/a8eni 6nazivaju se mrtvim pikselima7.
#$D monitori sa nekoliko neispravni piksela su obino i dalje upotrebljivi. &akoe ekonomski
je neopravdano ba'iti monitor sa samo nekoliko neispravni piksela zbo/ njiove veliine.
1!
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 17/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
Proizvoai imaju razliite standarde za odreivanje maksimalno/ privatljivo/ broja
neispravni piksela.
U pojedinim se/mentima neke dru/e tenolo/ije su u prednosti u odnosu na #$D. ;a razliku od
$& monitora koji jednostavno mo/u da menjaju rezolu'iju #$D monitori daju savr8enu sliku
samo u svojoj prirodnoj rezolu'iji. &akoe mno/i #$D monitori ne mo/u da prikazuju veoma
niske rezolu'ije poput 32(2(( piksela.
Du pretodne slike
#$D ekranima je obino potrebno vi8e vremena da rea/uju u odnosu na plazma i $& ekrane.&o dovodi do to/a da se na ekranu vidi duQ pretodne slike pre ne/o 8to se pojavi nova. <a
primer kada se mi8 brzo pomera na #$D ekranu vidi se mno8tvo kursora.
<eki #$D televizori imaju znaajno ka8njenje u prikazivanju slike zbo/ spore obrade video:
materijala. 9ko je ovo ka8njenje preveliko ti ekrani mo/u biti neod/ovarajui za brzo i pre'izno
kori8enje mi8a. <eki #$D televizori imaju re,im za i/ranjeQ koji smanjuje vreme potrebno za
obradu.
1"
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 18/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
%. &ratka istorija istra'ivanja
1???. Lridri ajni'er je otkrio tenu kristalnu prirodu olesterola koji se dobija iz 8ar/arepe
1%(4. Oto #eman objavljuje svoj rad &eni kristaliQ
1%11. Harl 0a/en je prvi eksperimentisao sa tenim kristalima postavljenim izmeu dve ploe
1%22. Ror, Lridel je opisao strukturu i svojstva teni kristala i podelio i u tri /rupe 6nematine
smektine i olesterine7
1%3!. +ompanija 0arkoni patentira prvu praktinu primenu tenolo/ije svetlosni ventil od
teno/ kristalaQ
1%!2. Prva znaajna publika'ija na en/leskomE 0olekularna struktura i svojstva teni
kristalaQ autora dr D,ord,a V. @reja
1%!2E iard Vilijams iz $9 otkrio je da teni kristali imajuneke interesantne elektro:optike
karakteristike i uspeo da ostvari elektro:optiki eekat napraviv8i 8are na tankom sloju teno/
kristala uz primenu napona. Ovaj eekat se zasniva na elektro:idrodinamikoj nestabilnosti koja
ormira ono 8to se naziva Vilijamsovim domenimaQ unutar teno/ kristala.
1%!4E D,ord, A. Aajlmajer napravio prvi ekran od teno/ kristala zasnovan na onome 8to je on
nazvao d>nami' s'atterin/ mode 6D)07. Primena napona na D)0 ekran pretvara poetno isti i
prozirni sloj kristala u mleno stanje. Ovi ekrani su zatevali veliku koliinu struje za rad
1%"(E Setvrto/ de'embra je eekat obrnuto/ nematiko/ polja kod teni kristala patentiran u
Hvaj'arskoj od strane naunika Vol/an/a Aelria i 0artina Hadta. Potom je ovaj izum
li'en'iran japanskim elektronskim proizvoaima koji su uskoro proizveli prve di/italne kvar'ne
rune satove sa #$D ekranima i mno/e dru/e proizvode
1%"2E Prvi ekran aktivno/ matriksa od teno/ kristala u )9D proizveo je &. Piter =rodi
2(("E Po prvi put su #$D monitori pretekli klasine $& monitore po prodaji
1?
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 19/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
2((?E #$D televizori su najbrojniji na tr,i8tu sa ue8em od 5(T.
%. L( !onitori
%.1. Led "e)nolo*ija
#-D je dioda koja emitira svjetlost 6sl.1!7. 9 dioda je poluvodiki ureaj koji omo/uava
elektrini protok samo u jednom smjeru. #-D diode su poluprovodni'i izraeni na poseban
nain tako da im je primarna unk'ija da emituju svjetlost odreene talasne du,ine.
)l. 1!. LD Dioda
Deini'ija.
#-D je dioda koja emitira svjetlost. 9 dioda je poluvodiki ureaj koji omo/uava elektrini
protok samo u jednom smjeru. #-D diode su poluprovodni'i izraeni na poseban nain tako daim je primarna unk'ija da emitiraju svjetlost odreene talasne du,ine.
Ulo/a #-Da u na8oj budunosti.
Do 1%"(. 'ijevni ventili su bili kori8teni u veini kuanski elektrini ureaja poput televizora i
stereo ureaja. Oni su se oslanjali na jako lomljive meanike komponente koje su bile
nepouzdane i neuinkovite. &ranzistor je alternativni poluprovodnik u konani'i ima isti ukupni
1%
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 20/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
rezultat ali sa velikim produljenjem ,ivotno/ vijeka pouzdano8u ni,om 'ijenom i ukupnom
uinkovito8u. =ez pronalazka tranzistora doba moderne elektronike ne bi bilo mo/ue. Rarulja
sa ,arnim niti ima vrlo slinu strukturu i tenolo/iju kao i 'ijevni ventil i obje su proizvedeni u
staklu. +ao i 'ijevni ventil i ,arulja izrazito su neeikasani i nepouzdani. #-D s dru/e strane
prati u stopu razvoj tranzistora pomou vrsto/ stanja tenolo/ije ime se omo/uuje daleko
vea uinkovitost i pouzdanost ne/o ona dostupna u ,arulji sa ,arnom niti. Poput #-Da i
transistori su bili izumljeni mno/o /odina prije ne/o 8to su primjenjivani u 8irokoj potro8nji.
Iako je #-D postojao mno/o /odina tek se u posljednji nekoliko /odina razvio dovoljno da se
koristi na tr,i8tu rasvjete 8iroke potro8nje. Ukratko #-D mo,e postati za tr,i8te rasvjete isto 8to
je tranzistor postao za tr,i8te elektronike.Prva 'rvena #-D dioda bila je proizvedena u 1%!(. /odini. Osnovna primjena bila joj je kao
indikatorska lampi'a na elektronskoj opremi. Iako relativno uinkovita sna/a ove #-Di'e je bila
vrlo mala. U "(:ima je kori8tenje novi poluvodiki materijala dozvoljavalo proizvodnju #-D
dioda u vi8e boja. &e boje su zelena naranasta i ,uta. )na/a ti #-D dioda je jo8 uvijek
relativno mala. &enolo/ija laserske diode istra,ena je u ?(:ima i to je bilo o/romno pobolj8anje
u smislu izlazne jaine svjetlosti.
;bo/ relativno male potro8nje #-D se na tr,i8tu tijekom 1%%(:i usmjerava prema tr,i8tu
ekrana automobilske i prometne si/naliza'ije. Veoma va,no otkrie slijedi u 1%%3. od )uji
<akamura koji radi za <i'ia. &o je bio plavi #-D sa kojim je zavr8io polazni raspon primarni
boja #-D:a ali je bio i prvi korak koji je na kraju doveo do proizvodnje bijele #-D diode kakvu
znamo danas.
<a prijelazu stoljea #-D tr,i8te je bilo odvedeno do nove razine s izumom u #ueonu. #ueon
je ponudio 1( puta jau izlaznu svjetlost ne/o postojee diode. +lju uspjea #ueona je
patentirana metoda prijenosa topline 8to je dozvoljavalo #-D diodi daleko vee sna/e ne/o 8to je
pretodno bilo ostvarivo.
Od samo/ poetka su i dru/i proizvoai takoer uvedeni u razvijanje diode visoke sna/e i
visoke djelotvornosti. #umileds je takoer razvio proizvodnju toplo bijele diode s temperaturom
boje od 32(( W +.
2(
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 21/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
0no/i sada proizvode #-D vrlo visoke sna/e meutim zbo/ napredovanja tenolo/ije ta
proizvodnja je postala predmet vrlo po/re8ne usporedbe. Sesto je sluaj da vrlo sna,ne #-D
diode proizvode malo izlazno/ svjetla. U usporedbi #-D dioda treba promatrati djelotvornost
odnosno 'jelokupni izlaz lumena a ne ulaznu sna/u.
#-D tenolo/ija svakako ima svoju budunost. &renutna eikasnost od ?(:%( #umena po Jattu
uvjerava nas da e #-D tenolo/ija u ne previ8e dalekoj budunosti biti u izravnoj konkuren'iji
s ostalim izvorima svjetlosti.
=udunost je obeavajua
#-D se razvija nevjerovatnom brzinom sa novijim boljim jaim manjim proizvodima koji se
nude na tr,i8tu 8iroke potro8nje. U sijenju 2((4 1 Jatt dioda davala je izlaznu koliinusvjetlosti od 1? #umena a u sijenju 2((! 1 Jatt dioda davala je izlazni koliinu svjetlosti od
5( lumena. &o je napredak u dramatinom poveanju izlazne svjetlosti i zato e #-D tenolo/ija
brzo promijeniti li'e industrije osvjetljenja.Upravo je to poten'ijal koji tra,i od kompanija da
ulo,u milijarde u ovu tenolo/iju ak privlae investi'ije iz vlade koja je odu8evljena ovom
revolu'ionarnom tenolo/ijom koja 8tedi ener/iju i daje du/ovjeni izvor svjetla.
+la*odati L( te)nolo*ije
Du/ovjenost velika iskoristivosti i odr,avanje
;a razliku od konven'ionalni izvora svjetlosti #-D ne podlije,e iznenadnim pre/orijevanjem ili
MneradomM. Umjesto to/a #-D postupno de/radira jainu svjetlosti tokom radno/ vijeka. 0o,e
se predvidjeti da oslabi intenzitet svjetlosti u prosjeku na "(T od poetno/ intenziteta nakon
5(.((( sati rada. U primjeni /dje izvor svjetla radi 12 sata dnevno to bi znailo da nakon 11
/odina intenzitet svjetla pada na (T od poetno/.
Xetino odr,avanje
+ako #-D elementi traju najmanje 1( puta dulje od konven'ionalni izvoria svjetlosti nema
potrebe da se esto zamjenjuju 8to dovodi do smanjivanja ili uklanjanja tekui odr,avanja i
periodine tro8kove zamjene ,arulja. )tandardna ,arulja obino ima radni vijek oko 1((( radni
sati. Isto tako jedna luores'entna lampa ima oko %((( sati radno/ vijeka. adni vijek #-Da od
5(.((( radni sati mo/u bitno smanjiti ili eliminirati tekue odr,avanje i periodine tro8kove
21
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 22/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
zamjene ,arulja. &akoer je va,no na/lasiti da se kraj radno/ vijeka #-D proizvoda smatra kada
jaina svjetlosti padne ispod "(T poetne jaine svjetla a ne na/li prekid rada.
#-D je obino mno/o manji dimenzija od konven'ionalni izvora svjetla ime se drastino
mijenja projektiranje i primjena proizvoda u 'ijelom svijetu. adei sa #-D proizvodima
mo,emo omo/uiti skrivene izvore svjetlosti i eliminirati vizualno velike svjetiljke a opet
omo/uiti i stvaranje arobni eekta osvjetljenjem. Lleksibilnost #-Da omo/uava nova
razi/rana inovativna rje8enja osvjetljavanja koja nikada prije nije bila mo/ua.
Rivopisane boje bez iltera
#-D ne zatijeva iltere za izradu obojene svjetlosti dok se prije raznim ilterima dobivala
zasiena boja bez svjetlosti. Xarke 'rvene zelene plave i ostale boje mo/u biti proizvodi u mono:kromatskom obliku izravno od same #-Di'e. +ada se koriste iltri oni blokiraju ne,eljene
dijelove bijele svjetlosti a propu8taju dijelove svjetlosti koji nisu ispravne boje dakle iz/ube
ener/iju. <a semaorima je na primjer sijali'u od 15(J zamijenila 'rvena #-D dioda od 12
Jatt 8to je rezultiralo dramatinim padom potro8nje i nisko odr,avanje. Ove jake primarne boje
takoer se mo/u koristiti za kreiranje @= boje u mi sistemima /dje se posti,u veoma 8iroki
spektri boja.
Usmjerena svjetlost
)vjetlost emitirana iz diode je usmjerena. &ipini konven'ionalni izvori svjetlosti emitiraju
svjetlo u svim smjerovima. ;a direktno osvjetljenje na objektima moraju se koristiti relektori u
tu svru.
)vaki put kad se snop relektira ona /ubi na intenzitetu pa se pojavljuje /ubitak od 4( do !(T
8to znai da u nekim sluajevima i vi8e od polovi'e svjetlo nije usmjerena u ,eljenom prav'u.
#-D dioda po prirodi je usmjerena svjetlost i kao takva rezultira uinkovito8u od ?( do %(T
zatijevajui manje lumena ukupno da pru,i istu razinu osvjetljavanja.
#-D diode su ureaji u vrstom stanju i ne sadr,e pokretne dijelove i ne mo/u iz/orjeti na nain
klasini izvora svjetlosti. +ao takve mo/u se koristiti u aplika'ijama sa jakim vibra'ijama.
+od nji nema ni8ta 8to se mo,e pokvariti slomiti smrviti pro'uriti ili kontaminirati.
<apravljene kao takve iznimno robusno i izdr,ljivo ine idealno rje8enje za aplika'ije /dje je
pouzdanost mjerodavna.
22
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 23/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
0no/i izvori svjetlosti danas u uporabi ne unk'ioniraju dobro u ladnim sredinama a neki
zatijevaju i posebne upravljake pro/rame kako bi se omo/uilo paljenje.
Aladni start nije problem kod #-Da i po/odna je za temperature okoline i do :4( Y $ 8to jako
pojednostavljuje dizajn i smanjuje tro8kove za takve spe'iine aplika'ije.
Potpuno dimabilno bez promjene boje
#-D diode su potpuno dimabilne sa standardnim tenolo/ijama upravljaki jedini'a bez
,rtvovanja bilo koje karakteristike osvjetljenja.
Upravljake jedini'e mo/u biti kompatibilne za dimanje sistemom 1:1(V D0C ili osnovno
dimanje nudei /latke prijelaze i tone kontrole bez pomaka u boji.
=ez Rive ili UV zraenja;a razliku od luores'entni izvora svjetlosti #-D ne sadr,i ,ivu. Uklanjanjem ,ive iz sistema
rasvjete omo/uava nam da ispunimo sve budue stro/e ekolo8ke propise. <ema za/rijavanja ili
UV zraenja u snopu svjetlosti. +onven'ionalni izvori svjetlosti uz vidljive komponente sadr,e
i nevidljiva zraenja.
;raenja mo/u biti vrlo kratka talasna du,ina plava poznata i kao ultraljubiasta ili du/a talasna
du,ina 'rvena poznata i kao inra'rvena 6UV7 8to uzrokuje toplinu. UV zraenje mo,e o8tetiti
materijale uzrokuje promjene u boji i eventualno de/radira veinu materijala na koje se
presijava.
;a muzeje i dru/e aplika'ije /dje je ultraljubiasto svjetlo nepo,eljno #-D rasvjeta je idealno
rje8enje.
+arakteristika neza/rijavanja #-Da takoer je va,na u podrujima /dje aplika'ija ne smije biti
vrua.
,edosta#i L( te)nolo*ije
Prvobitna pro'jena
#-D je trenutno skuplji od konven'ionalni tenolo/ija rasvjete. 0eutim zbo/ napretka u
tenolo/iji /dje je potro8nja mala a trajnost velika #-D je u konani'i jetiniji od tradi'ionalni
izvora svjetlosti.
#o8e projektiranje stvara probleme u implementa'iji #-Da koji uvelike ovisi o temperaturi
radno/ okru,enja. Postavljanje #-Da u ambijent visoke temeprature mo,e dovesti do
23
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 24/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
pre/rijavanja #-D proizvoda i na kraju do kvara. 9dekvatan ladnjak je nu,an za odr,avanje
du/ovjenosti #-Da.
2.2. Prin#ip rada L( !onitora
)l. 1". LD Monitor
Or*ani# L( : Or/ani' Li/t (mittin/ iode te'nolo/> zasniva se na tome da se u
kontroliranom matrinom polju elektroda pobuuju #-D elementi : or/anski slojevi koje
emitiraju svjetlo koji su slo,eni u &IOD- po slinim naelima kao kod $& i #-D ureaja.
Dakle u pitanju je tenolo/ija koja ne tra,i pozadinsko svijetlo. Potro8nja ener/ije je mala a
intenzitet /enerirano/ svjetla sve je bli,i osobitostima koje imaju #$D i P#9;09 i u potpunosti
24
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 25/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
zadovoljavaju za u/radnju u mobitele ili prenosive 0P3 plejere i sline male elektronike
ureaje.
Izrada za nji je poprilino jednostavna ali za monitore ova tenolo/ija je jo8 uvijek preskupa.
<a staklenu ili plastinu prozirnu podlo/u kako prikazuje slika 1? postavljaju se anodne
elektrode u AI# 6Aole Inje'tion #a>er7 sloju na koje/ se postavlja or/anski sloj koji ovisno o
sastavu emitira svijetlost razliite boje 6@= u ovom sluaju7. <a or/anski sloj nanosi se -&#
6-le'tron &ransportin/ #a>er7 na kojem je katoda. +ada se izmeu anode i katode prikljui
naponski izvor i re/ulirano propusti struja kroz diodu rezultat je emitiranje svijetla.
)l. 1?. 2a*in rada Oled monitora
Upravljaka elektroda 9<9#O@<I0 si/nalom nadzire protok struje kroz diodu prema semi
spajanja koja slii na sliku 1? uz dodatak diode paralelno s kondenzatorom. Dakle svaka @=
trioda i svaki njen sastavni @ ili = element adresirani su mre,om 6matri'om7 vodova i
elektroda koje nadziru elektroniki sklopovi. -lektroniki sklopovi na osnovu primljeno/ si/nala
slike odreuju 8to i kako s pojedinom triodom i njenim elementima treba raditi. <a slian nain
25
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 26/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
unk'ionira i matri'a #$D monitora. <avedeni analo/ni si/nal ne treba brkati sa si/nalom slike
koji je di/italan i iz koje/ se izradi potrebit analo/ni si/nal za upravljanje svjetlinom trioda.
0o/ue je ostvariti upravljanje s diodama izravnom promjenom napona izmeu anode i katode
6pasivna matri'a7 ali je upravljaka elektronika slo,enija. Vrijeme odziva diode je vrlo malo
6reda ms7 8to uz svakodnevna pobolj8anja /lede /enerirane koliine svjetlosti /arantira sve
masovniju uporabu ovakvi monitora u budunosti. Osim to/a slojevi su od materijala koji
omo/uavaju savijanje te uz plastinu podlo/u zaslon ne mora biti potpuno ravan. Po8to
'jelokupni sustav propu8ta svijetlost pojednostavljuje se postupak za smanjivanje bljeska od
vanjsko/ svijetla 8to s dosada8njim monitorima bilo koje vrste nije sluaj. Osim navedeno/
svoju primjenu ova tenolo/ija nema samo za monitore.
@lede zatijeva za prikaz AD1(?( sadr,aja bez obzira koja vrsta monitora se koristi
preporuljivo je da imaju rezolu'iju zaslona 1%2(1(?(. 9ko se koriste monitori koji imaju
manju rezolu'iju od navedene kvaliteta prikaza slike ovisi o kvaliteti lo/ike za )+9#I9<X-
slike prema manjim rezolu'ijama. 0onitori razliiti iziki dimenzija za istu nativnu
rezolu'iju imaju vei DPI 8to omo/uava kvalitetno promatranje slike na manjoj udaljenosti od
monitora. Promatranje slike na velikom monitoru iz neposredne blizine ne ini dobar u/oaj zaoko jer se u per'ep'iji razumijevanja slike pikseli ne stapaju i slika iz/leda zrnata.
2!
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 27/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
-. Plazma monitori
PP 6Plasma ispla> Panel7 monitor. Plazma monitor koristi naelo bombardiranja i pobude
osorni elemenata zaslona s ultraljubiastim zraenjem 6UV7 iz ionizirano/ mjeura plina.
)vjetlost koja se pri tome stvara propor'ionalna je jaini UV zraenja koje je propor'ionalno
razli'i poten'ijala izmeu pobudni elektroda. Primjer kako se navedeni pro'es odvija u okoli8u
elektroda pokazuje slika 2(.
2"
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 28/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
)l. 1%. Plazma !i+sel
)vakoj boji elementa slike pripada jedan mjeur postavljen vrlo blizu staklenom zaslonu tako da
u odnosu na $& otpada otklon snopa elektrona velika debljina monitora i veliki radni naponi.
U prostoru izmeu dvije staklene podlo/e nalazi se plin ksenon ili neon pod niskim tlakom. U
normalnim okolnostima taj plin je sainjen od skupa nenabijeni esti'a tj. atoma koji imaju isti
broj protona 6pozitivno nabijeni esti'a7 i elektrona : plazma. -lektrini poten'ijal izmeu
pobudni elektroda uzrokuje ioniza'iju plina u bli,em okoli8u oko elektroda u vidu mjeura.
+ada su pobuene esti'e se meusobno sudaraju. &i sudari pobuuju atome plina u plazmi i pri
tome se oslobaa svjetlost.
2?
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 29/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
)l. 2(. 2a*elo rada !lazma monitora
Poten'ija pobudni elektroda sam po sebi nije dovoljan ako im pri tome ne poma,e poten'ijal
adresne elektrode. 9ko se po/leda prostorna or/aniza'ija zaslona prema sli'i 2( mo,e se
zakljuiti da e mjeur nastati samo na mjestima /dje se spomenute elektrode kri,aju. Dakle
omo/uava se kontrolirano UV zraenje u malom podruju na tono deiniranoj loka'iji. 9ko je
adresna elektroda ili @ ili = na nekom poten'ijalu mjeur e nastati samo izmeu elektroda1:1 ako izmeu nji ima razlike poten'ijala ali nee izmeu elektroda 2:2 ako na njima razlike
poten'ijala nema. 9dresne elektrode i pobudne elektrode tvore matri'u i s poten'ijalom na njima
upravlja elektroniki sklop koji na osnovu primljeno/ si/nala slike odluuje na kojem e mjestu
izazvati ioniza'iju a na kojem nee.
UV zraenje usmjereno je prema podlozi a zraenje osorno/ premaza prema zaslonu koji sto/a
mora biti proziran za vidljivo svijetlo. +ako bi se stvaranje mjeura 8to bolje lokaliziralo osorni
premazi boja odvojeni su izola'ionom pre/radom 6separator7 te konstruk'ija slii na osorni
premaz u $& s &I<I&O< naelima rada. Da bi se lokaliza'ija mjeura 8to vi8e pobolj8ala
postoji i kon'ept izrade koji unutar premaza za jednu boju ima poprene separatore izmeu
elektroda 1:1 i 2:2 na primjer tako da kompletan osorni premaz slii na skup mikro kutiji'a
slo,eni tako da slie na veliku papirnatu podlo/u za spremanje jaja ili na pelinje sae.
2%
8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc
http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 30/30
LCD, LED i Plazma
Monitori
&enolo/ija je dosta skupa i po/odna je za monitore veliki dimenzija te se sto/a za P$
jo8 uvijek radije koriste #$D monitori ili nove nadolazee tenolo/ije od koji je jedna opisana
na narednoj strani'i. ;ajedniko za $& i P#9;09 tenolo/iju je osobina da obje koriste
pobuivanje osorni elemenata razliiti boja te da im ne treba pozadinsko svijetlo kao za #$D
tenolo/iju. @ledljivost iz u/la im je dobra. 0o/lo bi se ak rei da je P#9;09 rpa mali
$& ureaja.
Literatura
.ikipedia.rs