+ All Categories
Home > Documents > akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom općine župa ...

akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom općine župa ...

Date post: 09-Dec-2016
Category:
Author: lamtuyen
View: 215 times
Download: 2 times
Share this document with a friend
Embed Size (px)
of 59 /59
Contract Reference Number: str/0001/1 Project Name: ALTERENERGY AKCIJSKI PLAN UČINKOVITOG GOSPODARENJA ENERGIJOM OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA SUSTAINABLE ENERGY ACTION PLAN (SEAP) OF THE MUNICIPALITY OF ŽUPA DUBROVAČKA [Rujan, 2014.] Disclaimer This document has been produced with the financial assistance of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme. The contents of this document are the sole responsibility of ALTERENERGY PARTNERSHIP and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme Authorities OGRANIČENJE OD ODGOVORNOSTI: Sva odgovornost za sadržaj ovog dokumenta leži na autorima. Dokument ne zastupa stajališta Europske komisije niti Uprave za IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme. Europska komisija i uprava IPA Adriatic programa nisu odgovorne za posljedice nastale korištenjem informacija iz ovog dokumenta.
Transcript
  • Contract Reference Number: str/0001/1

    Project Name: ALTERENERGY

    AKCIJSKI PLAN UINKOVITOG GOSPODARENJA

    ENERGIJOM OPINE UPA DUBROVAKA

    SUSTAINABLE ENERGY ACTION PLAN (SEAP) OF THE

    MUNICIPALITY OF UPA DUBROVAKA

    [Rujan, 2014.]

    Disclaimer

    This document has been produced with the financial assistance of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme. The

    contents of this document are the sole responsibility of ALTERENERGY PARTNERSHIP and can under no circumstances be

    regarded as reflecting the position of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme Authorities

    OGRANIENJE OD ODGOVORNOSTI:

    Sva odgovornost za sadraj ovog dokumenta lei na autorima. Dokument ne zastupa stajalita Europske

    komisije niti Uprave za IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme. Europska komisija i uprava IPA

    Adriatic programa nisu odgovorne za posljedice nastale koritenjem informacija iz ovog dokumenta.

  • 2

    SADRAJ

    POPIS DIJAGRAMA .......................................................................................................................... 3

    POPIS SLIKA ...................................................................................................................................... 3

    POPIS TABLICA ................................................................................................................................ 3

    1. SAETAK ............................................................................................................................... 4

    2. UKUPNA STRATEGIJA ........................................................................................................ 5

    2.1. Svrha i ciljevi ........................................................................................................................ 5

    2.2. Trenutni okvir i vizija za budunost ..................................................................................... 5

    2.3. Organizacijski i financijski aspekti: ...................................................................................... 9

    2.3.1. Koordinacija i stvorene/dodijeljene organizacijske strukture ........................................ 9

    2.3.2. Dodijeljen kapacitet osoblja ......................................................................................... 10

    2.3.3. Ukljuenost zainteresiranih strana i graana ............................................................... 10

    2.3.4. Proraun ....................................................................................................................... 11

    2.3.5. Predviena financijska sredstva za investicije unutar vaeg akcijskog plana .............. 12

    2.3.6. Planirane mjere za nadzor i praenje ........................................................................... 17

    3. BAZNI INVENTAR EMISIJA I S NJIM POVEZANE INFORMACIJE ............................ 18

    3.1. Finalna potronja energije ................................................................................................... 18

    3.1.1. Zgradarstvo, oprema i objekti ...................................................................................... 19

    3.1.2. Cestovni promet ........................................................................................................... 27

    3.2. Lokalna proizvodnja elektrine energije ............................................................................. 29

    3.3. Ukupne emisije ................................................................................................................... 32

    3.3.1. Zgradarstvo, oprema i objekti ...................................................................................... 33

    3.3.2. Cestovni promet ........................................................................................................... 35

    4. PLANIRANE AKCIJE I MJERE TIJEKOM PUNE DULJINE TRAJANJA PLANA ........ 36

    4.1. Dugorona strategija, ciljevi i obaveze do 2020. ............................................................. 36

    4.2. Kratkorone/srednjorone akcije ..................................................................................... 37

    4.2.1. Javne zgrade, oprema i objekti ..................................................................................... 37

    4.2.2. Kuanstva ..................................................................................................................... 43

    4.2.3. Tercijarni sektor ........................................................................................................... 48

    4.2.4. Cestovni promet ........................................................................................................... 53

    4.2.5. Pomorski promet .......................................................................................................... 58

  • 3

    POPIS DIJAGRAMA

    Dijagram 1 Potronja energije prema sektorima ............................................................................. 18

    Dijagram 2 Ukupna potronja energije prema energentima ........................................................... 19

    Dijagram 3 Potronja energije u zgradama u vlasnitvu Opine u 2012. godini ............................ 20

    Dijagram 4 Trokovi za energiju zgradama u vlasnitvu Opine u 2012. godini ........................... 20

    Dijagram 5 - Mjesena potronja elektrine energije u javnoj rasvjeti za Opinu upa dubrovaka 22

    Dijagram 6 Potronja energenata u sektoru kuanstva ................................................................... 23

    Dijagram 7 - Mjesena potronja elektrine energije u sektoru kuanstva u Opini upa dubrovaka

    za 2010., 2011. i 2012. godinu ........................................................................................................... 24

    Dijagram 8 Finalna potronja energije u uslunom sektoru za 2012. godinu u Opini upa

    dubrovaka ......................................................................................................................................... 25

    Dijagram 9 - Mjesena potronja elektrine energije u gospodarstvu Opine upa dubrovaka ...... 26

    Dijagram 10 Potronja energije prema sektorima u zgradarstvu, opremi i objektima .................... 26

    Dijagram 11 Potronja energije prema energentima za zgradarstvo, opremu i objekte ................. 27

    Dijagram 12 - Potronja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Opini upa

    dubrovaka za 2012. godinu .............................................................................................................. 28

    Dijagram 13 Udio benzina, dizela i UNP u ukupnoj potronji goriva u cestovnom prometu ........ 29

    Dijagram 14 Ukupne emisije u Opini upa dubrovaka prema sektorima ................................... 32

    Dijagram 15 Ukupne emisije prema energentima ........................................................................... 33

    Dijagram 16 Emisije u zgradarstvu, opremi i objektima prema sektorima .................................... 34

    Dijagram 17 Emisije iz zgradarstva, opreme i postrojenja po energentima ................................... 34

    Dijagram 18 Emisije u cestovnom prometu prema vrsti goriva ..................................................... 35

    POPIS SLIKA

    Slika 1 - ESCO model financiranja projekata .................................................................................... 17

    Slika 2 - Karta srednje godinje ozraenosti vodoravne plohe na podruju Dubrovako-neretvanske

    upanije .............................................................................................................................................. 30

    Slika 3 - Karta vjetra Dubrovako-neretvanske upanije .................................................................. 31

    POPIS TABLICA

    Tablica 1. Trokovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i povrini .......... 21

    Tablica 2. Broj vozila u Opini upa Dubrovaka ......................................................................... 28

  • 4

    1. SAETAK

    ALTERENERGY projekt promovira odrivi razvoj u malim zajednicama na jadranskoj obali kroz

    integrirani pristup uinkovite potronje energije i njene proizvodnje iz obnovljivih izvora. Projekt

    se provodi na podruju Dubrovako-neretvanske upanije u opinama Ston, upa dubrovaka i

    Konavle. Svaka od navedenih opina ima manje od 10 000 stanovnika te se nalazi u priobalnom

    podruju s pripadajuim zaleem, no po svojim osnovnim gospodarskim i kulturnim obiljejima

    opine se znatno razlikuju te kao takve predstavljaju dobre primjere za promoviranje razliitih

    oblika odrivog gospodarenja energijom i ostalim resursima.

    Projekt ALTERENERGY sufinanciran kroz IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme

    Europske unije posluio je kao platforma kroz koju su se razvili Akcijski planovi uinkovitog

    gospodarenja energijom (SEAP) za tri navedene opine u Dubrovakoneretvanskoj upaniji, a

    koje su u sklopu provedbe projekta pristupile Sporazumu gradonaelnika. Svaki akcijski plan

    sadrava Bazni inventar emisija staklenikih plinova za svaku od opina, popis mjera za poveanje

    energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije s pripadajuim iznosom smanjenja

    emisija, ali i vremena provedbe, pripadajuim trokom, institucijama i tijelima zaduenim za

    provedbu.

    Nakon slubenog pristupanja sporazumu provedene su radnje za izradu baznog inventara emisija

    staklenikih plinova na podruju opine, kao i prikupljanja podataka o potronji energije te se

    zajedno s DUNEA-om i ostalim dionicima procesa izradio SEAP Opine upa dubrovaka. SEAP

    ima popisane mjere za smanjenje emisija staklenikih plinova kroz uinkovito koritenje energije i

    poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Mjere su podijeljene na

    dugorone i kratkorone, a propisane su u sektorima kuanstava, cestovnog prometa, tercijarnom

    sektoru, javnim zgradama, opremi i objektima. Ukupno proraunato smanjenje emisija u 2020.

    godini e iznositi 4 686 tCO2, to predstavlja smanjenje emisija za 20,11% u odnosu na emisije u

    referentnoj 2012. godini.

    Radi skromnih financijskih sredstava kojima raspolae Opina, veina mjera iz SEAP-a e se u

    periodu do 2018., a i dalje, oslanjati na vanjsko financiranje i sufinanciranje.

  • 5

    2. UKUPNA STRATEGIJA

    2.1. Svrha i ciljevi

    Klimatske promjene su realnost i cijena adaptacije na dogaaje izazvane klimatskim promjenama

    biti e velika. Europska unija je prepoznala vanost smanjenja emisija staklenikih plinova te

    predvodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena to si je postavila kao jedan od najvanijih

    prioriteta. Svoj doprinos u borbi EU daje kroz obvezu da do 2020. smanji svoje ukupne emisije za

    najmanje 20% ispod razine iz 1990. godine. Lokalne vlasti imaju kljunu ulogu u ostvarivanju

    energetskih i klimatskih ciljeva EU. Sporazum gradonaelnika je europska inicijativa kojom se

    mjesta, gradovi i regije dobrovoljno obvezuju na smanjenje svojih emisija CO2 za minimalno 20% u

    odnosu na referentnu godinu. Ovo slubeno opredjeljenje treba se ostvariti provedbom Akcijskog

    plana uinkovitog gospodarenja energijom (SEAP). Svrha SEAP-a je pomo potpisnicima

    Sporazuma gradonaelnika da ispune obeanja koja su preuzeli potpisivanjem Sporazuma. Svaki

    SEAP sadrava kljune dijelove:

    Bazni inventar emisija (BEI)

    Akcijski plan (SEAP)

    SEAP niti u kojem sluaju ne treba smatrati fiksnim, krutim i strogo limitirajuim dokumentom,

    upravo suprotno, on treba biti polazina toka za razvoj energetike na odreenom podruju, koja se

    u skladu s novim spoznajama dobivenim iz provedbe odreenih mjera i akcija treba prilagoditi

    novonastaloj situaciji te u skladu sa steenim iskustvom i u skladu s ostvarenim rezultatima treba

    biti propitivan i mijenjan na regularnoj osnovi.

    2.2. Trenutni okvir i vizija za budunost

    Akcijski plan uinkovitog gospodarenja energijom Opine upa dubrovaka je dokument nastao u

    okviru projekta ALTERENERGY s ciljem senzibiliziranja javnosti spram mogunosti provoenja

    energetske politike, koja za cilj ima smanjenje emisija CO2, kroz mjere uinkovitog koritenja

    energije i poticanja lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Pristupanje Opine upa

    dubrovaka Sporazumu gradonaelnika i donoenje akcijskog plana svrstava Opinu upa

  • 6

    dubrovaka meu europske opine, koje na podruju svoje samouprave nastoje djelovati i pokazati

    da je mogue ostvarivanje europskih ciljeva klimatsko energetske politike.

    Dugoroni zakonodavni i regulatorni okvir u kojem je raen SEAP Opine upa dubrovaka jo

    uvijek nije jasno odreen na nacionalnoj, regionalnoj pa i lokalnoj razini tako da se vizija budueg

    razvoja najvie oslanja na EU politiku u podruju efikasne, sigurne i iste energije odnosno

    zadovoljavanju ciljeva Direktive 2009/28/EZ o promicanju koritenja energije iz obnovljivih izvora,

    Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada te Direktive 2012/27/EU o energetskoj

    uinkovitosti, kao i na primjere dobre prakse iz slinih podruja u Hrvatskoj i EU. Ministarstvo

    gospodarstva je odgovorno za nacionalnu energetsku politiku, unapreenje zakonodavstva te

    provedbu EU zakonodavstva vezanog uz energetiku na nacionalnoj razini. Na nacionalnom nivou

    ishodita za mjere iskazane u SEAP-u Opine upa dubrovaka postavljene su u Strategiji

    energetskog razvoja Republike Hrvatske iz 2009., te se najvie vezalo uz ostvarivanje cilja za

    instalaciju 0,225 m2 solarnih toplinskih kolektora po stanovniku te drugim ciljevima strategije koji

    se odnose na proizvodnji elektrine i toplinske energije iz obnovljivih izvora i koritenje

    obnovljivih izvora u sektoru transporta. Vana odrednica za SEAP je i Nacionalni akcijski plan za

    obnovljive izvore energije (NREAP), u kojem se pored poticanja proizvodnje energije iz

    obnovljivih izvora s jasno iskazanim i mjerljivim ciljevima po godinama, ukazuje i na vanost

    razvoja modernih distribucijskih sustava elektrine energije s instaliranim naprednim brojilima te

    naprednim sustavima upravljanjima povezanim u tzv. Smart grids. NREAP jo potie primjenu

    elektrinih vozila te bi se prema njemu u 2020. godini moglo oekivati oko 50 000 elektrinih

    vozila na cestama u Republici Hrvatskoj.

    Pored Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo graditeljstava i prostornog ureenja znaajno

    sudjeluje u kreiranju energetske politike pa time utjee i na usmjeravanje SEAP-a. U veini

    sluajeva tu se radi o legislativi vezanoj za energetsko certificiranje zgrada i energetsku

    uinkovitost, kao to je donoenje:

    Programa energetske obnove stambenih zgrada na prostoru RH za razdoblje od 2014. do

    2020. godine,

    Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015. godine,

  • 7

    Programa energetske obnove zgrada komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od

    2014. do 2020. godine,

    Program energetske obnove obiteljskih kua za razdoblje od 2014. do 2020. godine s

    detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine

    Nacionalni plan poveanja broja zgrada gotovo nulte potronje energije (programa u izradi).

    Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja kroz Zakon o gradnji i Zakon o prostornom

    ureenju (NN 153/13) te pravilnike koji proizlaze iz tih zakona propisuje dio uvjeta za gradnju

    energetskih postrojenja i opreme u gotovo svim sektorima.

    Ministarstvo zatite okolia i prirode regulira i postavlja odreene okvire energetske politike i

    zakonodavstva, a trenutno je jedino nagovijestilo rad na dugoronoj viziju odrivog razvoja

    Republike Hrvatske te je u pripremi Strategija nisko-ugljinog razvoja (LEDS). LEDS e utvrditi

    dugorone ciljeve (do 2050. godine) smanjenja emisija staklenikih plinova te e propisati mjere

    kojima e se ti ciljevi postii, kao i nain njihovog financiranja.

    Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije koordinira izradu Partnerskog

    sporazuma Republike Hrvatske za koritenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u

    razdoblju 2014.-2020. te vodi izradu Operativnog programa iz podruja konkurentnosti i kohezije

    za financijsko razdoblje 2014.-2020. Oba dokumenta su vrlo vana za SEAP jer e se njima

    propisati povlaenje sredstava EU za financiranje lokalnih projekata u podruju energetike te je

    predloena sljedea alokacija sredstva ERDF-a u Prioritetnu os 4 - Promicanje energetske

    uinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za investicijske prioritete:

    Podupiranje energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora energije u poduzeima

    100.000.000 ,

    Podupiranje energetske uinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i koritenje

    obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, ukljuujui javne zgrade i u stambenom

    sektoru 411.810.805 ,

    Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama

    napona 20.000.000 .

  • 8

    Provoenje energetske politike kroz etiri ministarstva i jo niza agencija (HERA, HROTE, CEI,

    HOPS, AZO itd.) sigurno utjee na prekomjernu birokratizaciju procesa i jasno definiranje ciljeva,

    koji se postavljaju pred lokalne zajednice sa skromnim ljudskim potencijalom i financijskom

    budetima te e se vjerojatno u razdoblju provoenja SEAP-a ipak nastojati uskladiti generalne

    ciljeve na nacionalnom nivou s onim lokalnim te e se administriranje propisati u skladu najboljom

    praksom drugih lanica EU.

    Na regionalnoj razini, SEAP se za period 2014.-2016. najvie oslanja na Program energetske

    uinkovitosti Dubrovako-neretvanske upanije te pripadajui Plan provedbe programa energetske

    uinkovitosti. upanijska strategija razvoja turizma takoer je bitan dokument koji daje neto

    dugoroniju viziju razvoja sektora turizma tako da e i budua potronja energije uvelike ovisiti o

    razvoju tog sektora. ICT Strategija Dubrovako-neretvanske upanije je dokument kojim se

    postavljaju jasni i odrivi ciljevi razvoja informatike i komunikacijske tehnologije na podruju

    upanije. Jedan od ciljeva strategije je unaprjeenje usluga koje prua javna uprava primjenom IT-a

    u smislu podizanja standarda i uinkovitosti prema graanima u obliku brih i jeftinijih usluga. U

    okviru ostvarenja ovog cilja, trebali bi se stvoriti uvjeti za izgradnju pametnih gradova i zajednica

    u kojima se potie koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se poveala

    efikasnost postojeih mrea i usluga. Transport i energija su najznaajniji logistiki problemi

    velikih gradova, no pametni gradovi primjenjuju ICT-a i u druge svrhe, a kako bi podigli razinu

    kvalitete ivota graana te unaprijedili lokalno gospodarstvo. Tu spadaju pametniji sustavi

    vodoopskrbe i odvodnje, bolje upravljani proistai otpadnih voda, efikasnija javna rasvjeta,

    pametniji sustavi za grijanje i hlaenje graevina, upravljanje parkirnim prostorom, napredni

    sustavi lokalne proizvodnje, distribucije i skladitenja energije i energenata itd.

    Slijedom gore iznesenog dugorona vizija razvoja energetskog sustava Opine upa dubrovaka

    treba se temeljiti na zatiti prirode, no u isto vrijeme mora omoguiti da se sve potrebe za energijom

    zadovolje iz vlastitih izvora. Trenutno se upa dubrovaka moe pohvaliti velikom proizvodnjom

    energije iz obnovljivih izvora, koja je vezana uz dvije hidroelektrane, a koje se nalaze na prostoru

    opine. Tu proizvodnju samo fizikalno i prostorno gledano moemo pripisati opini, no zelena

    energija iz ovih postrojenja, na integriranom tritu energije Europske unije pripasti e onome koji

  • 9

    bude kupio tzv. zelene certifikate, koji su vezani uz proizvodnju iz obnovljivih izvora. U skladu s

    razvojem energetske politike da se proizvodnja energije vee uz mjesto njene potronje Opina

    upa dubrovaka e daljnji razvoj svog energetskog sustava temeljiti na poticanju koritenja

    Suneve energije u svim oblicima, a naroito u integriranim postrojenjima u kuanstva i turistike

    objekte. Radi smanjenja potrebnih kapaciteta elektroenergetskih mrea, transformatora i ostale

    opreme potrebno je obnavljati i graditi nove objekte prema principima nisko energetskih zelenih

    graevina koji sve svoje potrebe za energijom i drugim resursima nastoje zadovoljiti proizvodnjom

    iz svoje neposredne okolice. Propisivanjem posebnih uvjeta gradnje za novi turistiki kompleks u

    Kuparima te obnove nekih razruenih hotela nastojat e se minimizirati njihov utjecaj na poveanje

    potronje energije u 2020. godini iz uslunog sektora. Razboritom energetskom politikom

    ugraenom u SEAP, ali i nove propise, Opina upa dubrovaka e nastojati osigurati to vei broj

    energetski neutralnih objekata na podruju opine te e naravno pokuati iskoristiti vezu s

    elektroenergetskim sustavom upanije, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za maksimalni

    mogui okolino i ekonomski prihvatljiv izvoz.

    2.3. Organizacijski i financijski aspekti:

    2.3.1. Koordinacija i stvorene/dodijeljene organizacijske strukture

    Opina upa dubrovaka je u studenom 2013. pristupila Sporazumu gradonaelnika ime je

    iskazana jasna politika potpora opinskog Vijea te je od zime iste godine zapoeto prikupljanje

    podataka o potronji energije na administrativnom podruju opine te svih ostalih podataka vezanih

    uz izradu SEAP-a. Podaci o potronji elektrine energije dobiveni su na osnovu potpisanih

    sporazuma s operaterom distribucijskog sustava ELEKTROJUG Dubrovnik. Podaci su ukljuivali

    potronju za tri godine (2010., 2011. i 2012.) oitanu sa svih brojila u kategoriji kuanstva,

    poduzetnitva te javne rasvjete. Ostali podaci o potronji energije po sektorima procijenjeni su na

    osnovu finalne potronje energije iskazane u Programu energetske uinkovitosti Dubrovako

    neretvanske upanije odnosno na osnovu drugih prikupljenih podataka npr. broju vozila, kvadratima

    stambene povrine itd..

  • 10

    2.3.2. Dodijeljen kapacitet osoblja

    Uspjenu provedbu SEAPA-a prati i prilagodba administrativne strukture odreenim mjerama.

    Glavno tijelo za prihvaanje plana je Opinsko vijee Opine upa dubrovaka koje ima 13

    vijenika. Mandat vijenika, izabranih na redovnim izborima, traje etiri godine. Prava i dunosti

    vijenika proizlaze iz Statuta, Poslovnika i drugih propisa i akata Opinskog vijea. Vijee bi nakon

    usvajanja SEAP-a u razumnom vremenskom roku trebalo dodijeliti zaduenja vezana uz praenje

    provedbe plana i izvjetavanje o provedbi. Provedba mjera e ovisiti i o angamanu vijenika u

    odreenim radnim grupama to jest tijelima zaduenim za provedbu mjera.

    Opinsku upravu Opine upa dubrovaka ini jedinstveni upravni odjel unutar kojeg djeluju

    unutarnje jedinice - odsjeci i to: odsjek opih i pravnih poslova, odsjek za komunalno gospodarstvo,

    odsjek za financije i proraun, odsjek za zatitu okolia i prostorno ureenje, odsjek za drutvene

    djelatnosti i kulturu i odsjek za gospodarenje nekretninama. Odsjeci upravnog odjela bi trebali biti

    upoznati sa sadrajem SEAP-a te bi trebali imenovati osobe odnosno oformiti radno tijelo za

    provedbu i nadzor mjera. Kako se dosta mjera iz SEAP-a odnosi na trgovaka drutva i ustanove

    kojima je opina vlasnik trebalo bi i od njih zatraiti prilagodbu struktura, to jest imenovanje jedne

    ili vie osoba u konkretne radne grupe za provedbu mjera.

    2.3.3. Ukljuenost zainteresiranih strana i graana

    Pri izradi SEAP-a Opine upa dubrovaka konzultirani su graani kroz lokalni forum i internet

    anketu. Ostale institucije, komunalna poduzea, predstavnici lokalnih poduzetnika i nevladinih

    udruga, kao i tijela te upravni odjeli Dubrovako-neretvanske upanije kontaktirani su prema

    potrebi te su konzultirani kroz rad Odbora za razvoj poduzetnitva u energetici. Veliku potporu

    izradi SEAP-a dala je tvrtka za distribuciju elektrine energije HEP-ODS d.o.o. i zaposlenici

    distribucijskog podruja HEP Elektrojug Dubrovnik, koji su dostavili sve traene podatke o

    potronji elektrine energije za naselja Opine upa dubrovaka. U sklopu projekta

    ALTERENERGY Opina upa dubrovaka je pristupila i Sporazumu o suradnji i razmjeni

    energetskih podataka koji je potpisan s tvrtkom Elektrojug Dubrovnik.

  • 11

    DUNEA je provela internet (on-line) anketu na podruju cijele upanije u nadi da e dobiti vie

    informacija o potronji energije u kuanstvima. Pristigli odgovori po opinama ne predstavljaju

    reprezentativni uzorak, no ipak su vrijedan doprinos u sagledavanju energetskih potreba graana te

    mogunosti daljnjeg djelovanja u provedbi mjera energetske uinkovitosti i postavljanja opreme za

    koritenje energije iz obnovljivih izvora.

    Radi prikupljanja potpore svih sudionika procesa organizirani su Lokalni energetski forumi u

    sklopu ALTERENERGY projekta, kako bi se u jedinicama lokalne samouprave, za koje su izraeni

    pojedinani Referentni inventari emisija CO2, predstavili prikupljeni i obraeni podaci. Na temelju

    prikaza energetske potronje JLS po sektorima kuanstva, javne uprave (zgradarstvo), prometa i

    gospodarstva prikazani su primjeri dobre prakse, rjeenja i mogue mjere i aktivnosti primjenjivi za

    odreeno podruje. Od sudionika lokalnih energetskih foruma (slubenici JLS-a, vijenici,

    predstavnici malih i srednje velikih poduzea, javnih poduzea, NGO, civilnog drutva i stanovnici)

    dobila se povratna informacija o njihovim stvarnim potrebama i potencijalima.

    Jedan od zakljuaka foruma je da bi trebalo aktivnije ukljuiti Turistiku zajednicu Opine upa

    dubrovaka jer se Opina moe brendirati kao eko turistika destinacija. Zbog velikog interesa

    graana za utedama energije te povezanih financijskih uteda kao i mogunosti proizvodnje

    elektrine i toplinske energije iz vlastitih izvora potpora javnosti predstavljenim mjerama je bila

    znaajna i razumljiva.

    Kroz aktivnosti ALTERENERGY projekta nastoji se razviti srednje i malo poduzetnitvo (SME) u

    Dubrovako-neretvanskoj upaniji kroz pruanje adekvatne pomoi poduzetnicima od strane

    potpornih institucija te jaanje poduzetnikih kapaciteta kroz edukaciju poduzetnika i

    internacionalizaciju njihovog poslovanja.

    2.3.4. Proraun

    Radi skromnih financijskih sredstava kojima raspolae Opina, veina mjera iz SEAP-a e se u

    periodu do 2018., a i dalje, oslanjati na vanjsko financiranje i sufinanciranje. Mjere planirane za

    provedbu u periodu 2014.-2016. prvenstveno se trebaju sufinancirati sredstvima Fonda za zatitu

    okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU), sredstvima Dubrovako-neretvanske upanije,

  • 12

    Ministarstva turizma, Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja, Ministarstva ruralnog razvoja

    i fondova EU te Ministarstva gospodarstva. U periodu do 2020. pored navedenih sredstava, pokuat

    e se ostvariti financiranje i sredstvima EU kroz strukturne i kohezijske fondove.

    2.3.5. Predviena financijska sredstva za investicije unutar vaeg

    akcijskog plana

    Kohezijska politika EU predstavlja vaan okvir kroz koji se mogu namaknuti sredstva za

    financiranje provedbe mjera iz SEAP-a, tri od tematskih ciljeva kohezijske politike usmjereni su na

    odrivi rast i to:

    - podupirui pomak prema gospodarstvu s niskim emisijama ugljika (drutvo bez fosilnih

    goriva);

    - promicanjem prilagodbe na klimatske promjene, sprjeavanjem rizika i upravljanjem;

    - zatitom okolia i promicanjem uinkovitosti resursa.

    Ovo se odraava u nekoliko Sporazuma o partnerstvima drava lanica gdje su energija, klimatske

    promjene i okoli dobro integrirani u ope strategije gospodarskog rasta i procjene razvojnih

    potreba. Treba znati da program potpore kohezijske politike je vie od zbroja pojedinanih

    projekata. Projekti e morati slijediti ovu viziju te samo oni s integriranim pristupom rjeavanju

    problema odrivog razvoja e biti nagraivani. Za gradove i regije program treba predstaviti snanu

    strateku viziju razvoja u nadolazeim godinama. Europsko sufinanciranje projekata predstavlja

    stabilan, siguran i dugoroan izvor ulaganja za drave lanice, a najmanje 5% resursa europskog

    fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) na nacionalnoj razini odvojit e se za odrivi urbani razvoj

    putem integriranih akcija kojima upravljaju sami gradovi. Takoer predvien je poseban tretman

    za podruja s prirodnim nedostacima s geografskog gledita, kao to su udaljena, planinska ili

    rijetko naseljena podruja. Krajnja granina podruja EU-a takoer e uivati posebnu pomo iz

    ERDF-a usmjerenu na mogue nedostatke uzrokovane udaljenim poloajem.

    Sredstva ERDF-a pomoi e u promicanju vee energetske uinkovitosti i podrati e pomak prema

    izvorima s niskim emisijama ugljika te e financirati sljedee projekte u podruju energetike:

  • 13

    Ulaganje u proizvodnju i distribuciju energije dobivene iz obnovljivih izvora ukljuujui

    biogoriva i proizvodnju obnovljivih izvora energije iz mora.

    Podizanje svijesti i poveavanje uporabe obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom

    sektoru.

    Poboljavanje energetske uinkovitosti, pametno upravljanje energijom i uporaba

    obnovljivih izvora energije u javnim infrastrukturama, ukljuujui javne zgrade, u sektoru

    javne stanogradnje i u kontekstu industrijske proizvodnje.

    Smanjivanje emisija u transportu podravanjem razvoja novih tehnologija i promicanjem

    javnog transporta, biciklizma i hodanja.

    Razvijanje integriranih strategija s niskim emisijama ugljika, osobito za urbana podruja,

    ukljuujui sustave javne rasvjete i pametne mree, kao i planove odrivog urbanog

    transporta.

    Promicanje istraivanja i inovacije u tehnologijama niskim emisijama ugljika

    FZOEU Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost osnovan 2003. godine Zakonom o

    Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Fond je izvanproraunska pravna osoba s

    javnim ovlastima. Djelatnosti u podruju energetske uinkovitosti kroz financiranje

    projekata i programa energetske uinkovitosti i koritenja OIE. Kao institucija Vlade

    Republike Hrvatske sudjeluje u provedbi politike zatite okolia i energetske politike

    Republike Hrvatske, to ukljuuje i ostvarivanje ciljeva energetske uinkovitosti i

    racionalnog gospodarenja energijom. Dodjeljivanje sredstava Fonda se provodi kroz javne

    natjeaje koji su otvoreni do 60 dana, a odluku o financiranju donosi povjerenstvo i

    upravnog odbora to moe trajati do 75 dana. Sloeni investicijski projekti natjecanje

    kvalitetom za raspoloiva sredstva Fonda. Javni pozivi su drugi nain financiranja te su oni

    otvoreni tijekom kalendarske godine do isteka sredstava. Osnovni princip da se daju brze

    odluke u roku do 45 dana, a financiraju se jednostavni projekti bez potrebe za rangiranjem

    ponuda te su uglavnom manji iznosi. Sredstva se dodjeljuju po naelu prvenstva, naravno

    uz zadovoljavanje svih propisanih uvjeta. Dodjeljivanje sredstava Fonda prema opravdanim

  • 14

    trokovima do 60% opravdanih trokova korisnicima koji se nalaze na podruju druge

    skupine otoka, odnosno na podruju odreenom kao brdsko-planinsko podruje.

    HBOR - je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka

    hrvatskog gospodarstva. Osniva i vlasnik (100%) HBOR-a je Republika Hrvatska koja

    jami za sve nastale obaveze. Linija Program kreditiranja projekata zatite okolia,

    energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije namijenjena je privatnom i javnom

    sektoru. Ulaganja u osnovna sredstva koja ne ukljuuju izradu projektne dokumentacije.

    HBOR u pravilu kreditira do 75% predraunske vrijednosti investicije bez PDV-a. 100.000

    kuna je najmanji iznos kredita, a najvei iznos nije ogranien. Rok otplate iznosi

    maksimalno 14 godina, uz mogui poek od 2 godine. Kredite je mogue realizirati izravno

    ili putem poslovnih banaka koje surauju s HBOR-om. Od 2012. HBOR u suradnji s EIB-

    om omoguava koritenje bespovratnih sredstava Darovnice iz Programa Europske komisije

    Energy Efficiency Finance Facility (EEEF)

    JASPERS: zajednika pomo za potporu projektima u europskim regijama. JASPERS je

    partnerstvo Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku), Europske

    investicijske banke (EIB ), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD ) i Kreditanstalt fr

    Wiederaufbau (KfW ) te predstavlja posebni instrumentu tehnike pomo za 13 drava

    lanica EU-a koje su pristupile EU-u 2004. - 2013. te Grku, Makedoniju i Srbiju. Pomo

    ukljuuje potporu za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji e se sufinancirati iz

    fondova EU. Pomo se moe dobiti u svim fazama projekta od poetnog osmiljavanja

    projekta do odluke o dodjeli pomoi EU u obliku bespovratnih sredstava. Savjetovanje se

    moe pruati sve do poetka gradnje. JASPERS moe ukljuivati:

    - pripremu projekta (npr. analiza trokova i koristi, financijska analiza, pitanja zatite

    okolia, planiranje nabave)

    - pregled dokumentacije (npr. studije izvedivosti, prijava za dodjelu bespovratnih

    sredstava itd.)

    - savjetovanje povezano s potivanjem prava EU-a (zatita okolia, trino natjecanje itd.)

    http://www.eib.org/site/index.asp?designation=jaspershttp://www.ebrd.com/http://www.kfw.de/

  • 15

    U 2013. godini JASPERS program je potpomogao 603 projekta u 17 zemalja, a

    procijenjena vrijednost investicija svih ovih projekata je oko 60 milijardi EUR. Vodii za

    prijavu projekata http://www.jaspers-europa-info.org/. U Hrvatskoj je ugovoreno 15

    projekata te su 92 u fazi pripreme/provedbe.

    Zajednika europska potpora odrivom ulaganju u gradska podruja (JESSICA). JESSICA

    (www.jessica.europa.eu) je inicijativu Europske komisije koja je razvijena u suradnji s

    Europskom investicijskom bankom (EIB) i Razvojnom bankom Vijea Europe (CEB).

    Inicijativa se manifestira kroz pruanje financijskih mehanizama za potporu odrivom

    urbanom razvoju i regeneraciji. Drave lanice EU-a mogu odluiti uloiti dio njima

    dodijeljenih sredstava iz Europskog strukturnog fonda u obnovljive fondove kako bi

    pridonijele ponovnoj uporabi financijskih sredstava i na taj nain ubrzale ulaganja u urbana

    podruja Europe. JESSICA promie odrivi urbani razvoj odupiranjem projekata u

    sljedeim podrujima:

    o gradska infrastruktura ukljuujui promet, vodu/otpadne vode, energetiku

    o kulturna batina ili kulturne znamenitosti za turizam i ostale odrive naine

    uporabe

    o ponovni razvoj naputenih ili neiskoritenih industrijskih podruja ukljuujui

    ienje podruja i dekontaminacija

    o stvaranje novog gospodarskog prostora za MSP (SME) i sektor IT-a i/ili sektor

    istraivanja i razvoja

    o sveuiline zgrade zgrade za medicinske, biotehnoloke i druge specijalizirane

    namjene

    o poboljanja u podruju energetske uinkovitosti

    Javno privatno partnerstvo JPP. Cilj javnog privatnog partnerstva je ekonominija,

    djelotvornija i uinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na

    tradicionalan nain pruanja javnih usluga. JPP se javlja u razliitim podrujima javne

    uprave, u razliitim oblicima, s razliitim rokom trajanja i s razliitim intenzitetom, a

    http://www.jaspers-europa-info.org/http://www.jessica.europa.eu/

  • 16

    najee u sluajevima kada javna uprava nije u mogunosti neposredno obavljati javne

    poslove u vlastitim aranmanu iz dva razloga:

    o zbog nedovoljne strunosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju specifino

    struni poslovi (npr. medicina, nafta i sl.);

    o zbog velikih trokova izvedbe javnih poslova u vlastitoj reiji (npr. nabavka

    graevinske mehanizacije).

    Karakteristike projekata JPP su:

    o dugorona ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) izmeu javnog i privatnog

    sektora,

    o stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloivosti i potranje (dva od

    navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru)

    Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to:

    o ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana inicijativa);

    o statusni oblik JPP-a (trgovako drutvo u mjeovitom vlasnitvu javnog i privatnog

    sektora)

    ESCO - Energy Service Company. ESCO model obuhvaa razvoj, izvedbu i financiranje

    projekata s ciljem poboljanja energetske uinkovitosti i smanjenja trokova za pogon i

    odravanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troka za energiju i odravanje, ugradnjom

    nove uinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, ime se osigurava otplata

    investicije kroz ostvarene utede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o projektu. Rizik

    ostvarenja uteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstava, a esto se nude i

    financijska rjeenja za realizaciju projekta. Tijekom otplate investicije za energetsku

    uinkovitost, klijent plaa jednaki iznos za trokove energije kao prije provedbe projekta

    koji se dijeli na stvarni (smanjeni) troak za energiju te troak za otplatu investicije. Nakon

    otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu.

  • 17

    Slika 1 - ESCO model financiranja projekata

    2.3.6. Planirane mjere za nadzor i praenje

    Za sve mjere predloene u okviru Plana predloeni su indikatori koje je potrebno pratiti kako bi se

    osiguralo da propisane mjere ispunjavaju svoju zadau. Za uspjeno praenje provedbe Plana

    potrebno je pratiti za svaku mjeru dinamiku provedbe iste, ostvarene energetske utede uslijed

    provoenja mjere zadane Planom te smanjenje emisija CO2 prouzrokovano provedbom mjere.

    Za uspjeno provoenje Plana potrebno je svake dvije godine Uredu Sporazuma gradonaelnika

    podnositi izvjee o provedbi SEAP-a zbog evaluacije, nadzora i provjere. To izvjee mora

    sadravati auriran inventar emisija te se opinske vlasti potie na prikupljanje inventara emisija na

    godinjoj razini. Meutim, ako opinske vlasti smatraju da godinje prikupljanje inventara emisija

    zahtijeva previe resursa, dovoljno je svake etiri godine prikupiti inventar emisija CO2 i sastaviti

    izvjee o provedbi, a svake dvije akcijsko izvjee bez inventara emisija. Tijelo zadueno za

    praenje provedbe Plana je Opina upa dubrovaka.

  • 18

    3. BAZNI INVENTAR EMISIJA I S NJIM POVEZANE INFORMACIJE

    Opina upa dubrovaka se potpisivanjem Sporazuma gradonaelnika obvezala da e u roku od

    godinu dana napraviti SEAP koji e sadravati bazni inventar emisija (BEI). Nadalje, Opina se

    obvezala da e podnijeti izvjee najmanje svake druge godine nakon predaje SEAP-a radi ocjene,

    praenja i provjere. Preporua se da to izvjee sadrava Praenje inventara emisija (MEI).

    Lokalnim vlastima se preporua da svake godine izrauju inventar emisija kako bi se to bolje

    mogli pratiti uinci propisanih mjera za smanjenje emisija. Meutim, ako opinske vlasti smatraju

    da godinje praenje inventara emisija stavlja previe pritiska na ljudske i financijske resurse opine

    moraju barem svake etiri godine uz izvjetaj priloiti inventar emisija.

    3.1. Finalna potronja energije

    Krajnja potronja energije podijeljena je u dvije skupine. U zgradama, opremi i postrojenjima

    analizirana je potronja energije za javne zgrade, javnu rasvjetu, kuanstva i tercijarni sektor, a u

    cestovnom prometu analizirana je potronje energije u javnim vozilima, javnom prijevozu i ostalom

    cestovnom prometu.

    Dijagram 1 Potronja energije prema sektorima

    Ukupna procijenjena potronja energije u 2012. godini u Opini upa dubrovaka prema sektorima

    prikazana je na dijagramu 1. Ukupna potronja u 2012. procijenjena je na 92 852 MWh. Najvei dio

    ukupne potronje dolazi iz sektora ostalog cestovnog prometa, slijedi ga sektor kuanstva sa

    26,68%

    20,53%

    49,51%

    0,03% 1,58%

    1,42% 0,25% Kuanstva

    Tercijarni sektor

    Ostali cestovni promet

    Javna vozila

    Javna rasvjeta

    Javni prijevoz

    Javne zgrade

  • 19

    udjelom od 26,68%, a zatim tercijarni sektor sa 20,53%. Ostali sektori imaju udjele manje od 1,58%

    koliko ima javna rasvjeta.

    Dijagram 2 Ukupna potronja energije prema energentima

    Na dijagramu 2 prikazana je ukupna potronja energije prema energentima. Najvei udio od 33,58%

    zauzima elektrina energija, iza nje slijedi dizel sa udjelom od 29,26%, a iza njega je benzin sa

    udjelom od 19,45%. Od ostalih energenta najvei udio ima biomasa.

    3.1.1. Zgradarstvo, oprema i objekti

    Prikupljeni su podaci za 4 zgrade koje su u vlasnitvu Opine. Radi se o zgradama kola, koje se

    nalaze u opini, a to su: O "upa Dubrovaka" Kantule, O "upa Dubrovaka" - P"Postranje",

    O "upa Dubrovaka" - P"Brgat" i O "upa Dubrovaka"- nova kola. Broj radnih sati kola se

    kree od 900 pa do 2200 sati, dok se prosjean broj osoba koje borave u kolama kree od 7 (P

    ''Brgat'') pa do 480 (nova kola).

    Elektrina energija 33,58%

    Loivo ulje 4,69%

    Dizel 29,26%

    Benzin 19,45%

    UNP 3,14%

    Biomasa 9,87%

  • 20

    Dijagram 3 Potronja energije u zgradama u vlasnitvu Opine u 2012. godini

    Dijagram 4 Trokovi za energiju zgradama u vlasnitvu Opine u 2012. godini

    U kolama se troe 2 energenta, a to su elektrina energija, koja se troi u svim kolama, i loivo

    ulje koje se troi u koli Kantule i novoj koli. Potronja lo ulja u koli Kantule je 2012. bila 3 500

    litara, tj. 39,18 MWh, a u novoj koli 7 000 litara, tj. 78,36 MWh. Ukupna potronja energije u svim

    0,00

    20,00

    40,00

    60,00

    80,00

    100,00

    120,00

    O "upaDubrovaka"

    Kantule

    O "upaDubrovaka" -P"Postranje"

    O "upaDubrovaka" -

    P"Brgat"

    O "upaDubrovaka"-

    nova kola

    52,18

    24,00

    8,00

    118,36

    MW

    h

    Godinja potronja energije

    0 5.000 10.000 15.000

    O "upa Dubrovaka" Kantule

    O "upa Dubrovaka" - P"Postranje"

    O "upa Dubrovaka" - P"Brgat"

    O "upa Dubrovaka"- nova kola

    4.617

    2.574

    979

    10.211

    /godinje

    Godinji trokovi za energiju

  • 21

    kolama u 2012. godini je bila 203 MWh i prikazana je na dijagramu 3, dok su ukupni trokovi za

    gorivo iznosili 18 380 i prikazani su na dijagramu 4.

    Tablica 1. Trokovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i povrini

    Naziv zgrade

    Godinji

    troak /

    radni sat

    Godinji

    troak /

    korisnik

    Godinji

    troak /

    povrini

    Ukupne

    emisije /

    radni sat

    Ukupne

    emisije /

    korisnik

    Ukupne

    emisije /

    povrina

    / sat /

    korisniku / m

    2 tCO2 / sat

    tCO2/

    korisniku

    tCO2 /

    m2

    O upa Dubrovaka

    - Kantule 2,099 18,468 4,335 0,007 0,060 0,014

    O upa Dubrovaka

    - P Postranje 2,145 78,000 10,296 0,006 0,225 0,030

    O upa Dubrovaka

    - P Brgat 1,078 139,857 8,900 0,003 0,354 0,023

    O upa Dubrovaka

    - nova kola 5,374 21,272 3,035 0,018 0,071 0,010

    U tablici 1 su prikazani godinji trokovi i emisije po radnom satu, korisniku i povrini javne

    zgrade. Trokovi po satu variraju izmeu 1,078 i 5,374 /sat koliko su u P Brgat odnosno u O

    upa Dubrovaka nova kola. Ukoliko se promatraju trokovi po korisniku i po povrini moe se

    zakljuiti da P Brgat ima znatno vee trokove u odnosu na druge kole, a maksimalni troak po

    korisnoj povrini je u P Postranje. Slino tome se ponaaju i emisije CO2 ako ih gledamo po satu,

    korisniku ili povrini.

    Ukupna potronja elektrine energije u sektoru javne rasvjete u 2012. godini je bila 1 184 795 kWh,

    dok su ukupni godinji trokovi iznosili 108 661 . Na dijagramu 5 prikazana je mjesena potronja

    elektrine energije za javnu rasvjetu u Opini u posljednje tri godine. Ukupna potronja u 2010.

    godini bila je 1 200 916 kWh, u 2011. 1 214 970 kWh, dok je potronja u 2012. godini kako je ve i

    navedeno bila 1 184 795 kWh. Iz podataka, a i iz dijagrama se moe primijetiti da je potronja

    elektrine energije za javnu rasvjetu gotovo ista u posljednje tri godine. Pad potronje izmeu

    2011. i 2012. moe se pripisati mjerama energetske uinkovitosti. Iz dijagrama se takoer moe

  • 22

    zakljuiti da je potronja vea u zimskim mjesecima nego u ljetnim, to je i oekivano zbog kraeg

    trajanja dana zimi.

    Dijagram 5 - Mjesena potronja elektrine energije u javnoj rasvjeti za Opinu upa dubrovaka

    U sektoru kuanstva se od energenata koriste elektrina energija, loivo ulje, ukapljeni naftni plin

    (UNP) i biomasa. Potronja pojedinog energenta prikazana je na dijagramu 6.

    Prema posljednjem popisu stanovnitva provedenom 2011. godine na podruju Opine upe

    dubrovake postoji 2 575 kuanstva u kojima ivi 8 329 stanovnika. U prosjeku u svakom

    kuanstvu ivi neto vie od 3,2 stanovnika to je neto vie od prosjeka upanije koji je neto nii

    od 3. Ukupna povrina nastanjenog stambenog prostora u Opini je 269 780 m2.

    0

    20000

    40000

    60000

    80000

    100000

    120000

    140000

    160000

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

    kWh

    mjesec

    2010

    2011

    2012

  • 23

    Dijagram 6 Potronja energenata u sektoru kuanstva

    Iz dijagrama je vidljivo da je elektrina energija dominantan izvor energije u kuanstvima u Opini

    upa dubrovaka s 56,95%, dok je potronja biomase takoer jako velika i iznosi 30,68%. Potronje

    preostala dva energenta su vrlo sline, pa je potronja loivog ulja 6,52%, a potronja UNP-a je

    malo manja od 6%. Ukupna potronja energije u ovom sektoru je 29 872 MWh u 2012. godini. Iz

    prikazanog se moe zakljuiti da su najvee mogunosti utede u ovom sektoru vezane uz smanjene

    potronje elektrine energije.

    Mjesena potronja elektrine energije u Opini upa dubrovaka u ovom sektoru za posljednje tri

    godine prikazana je na dijagramu 7. Potronja elektrine energije u 2010. i 2011. godini je gotovo

    identina, a 2012. godine je zabiljeen porast potronje od 4,11% u odnosu na 2011. godinu.

    Ukupna potronja elektrine energije u sektoru kuanstva za 2010. godinu iznosi 16 495 824 kWh,

    za 2011. 16 340 058 kWh, dok u 2012. potronja iznosi 17 012 609 kWh. Dijagram 7 prikazuje

    mjesenu potronju koja se za veinu mjernih mjesta oitava svakih 6 mjeseci te je iz ovih oitanja

    jasno da potronja u zimskim mjesecima ipak vea od ljetnih turistikih mjeseci, to ukazuje na

    koritenje znatnih koliina elektrine energije za zagrijavanje prostora, a to je bilo vidljivo iz

    odgovora provedene ankete.

    17.013

    56,95%

    1.947

    6,52%

    1.749

    5,85%

    9.164

    30,68%

    Potronja energije (MWh)

    Elektrina energija

    Loivo ulje

    UNP

    Biomasa

  • 24

    Dijagram 7 - Mjesena potronja elektrine energije u sektoru kuanstva u Opini upa dubrovaka

    za 2010., 2011. i 2012. godinu

    Opina upa dubrovaka kao i veina dalmatinskih opina svoj daljnji razvoj gospodarstva bazira

    na sve veem razvoju turizma, kao i cijela Dubrovako-neretvanska upanija. Ovaj sektor moe

    jako utjecati na neposrednu potronju energije. U 2012. godini zabiljeeno je 79 846 dolazaka i 358

    094 noenja turista na podruju Opine upa dubrovaka prema podacima Turistike zajednice

    Opine upa dubrovaka, a u iduim godinama oekuje se daljnji porast broja dolazaka i noenja.

    Potronja energije u 2012. godini u ovom sektoru prema vrstama energenata prikazana je na

    dijagramu 8, dok je ukupna potronja energije iznosila 15 831 MWh. Iz prikazanog je vidljivo da je

    najzastupljeniji energent elektrina energija sa udjelom od 81,48%, dok loivo ulje u potronji

    energije sudjeluje sa 14,48%, a UNP sa samo 4,04%. Iz toga se moe zakljuiti da su najvee utede

    u ovom sektoru mogue u smanjenju potronje elektrine energije.

    0

    1000000

    2000000

    3000000

    4000000

    5000000

    6000000

    7000000

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

    kWh

    mjesec

    2010

    2011

    2012

  • 25

    Dijagram 8 Finalna potronja energije u uslunom sektoru za 2012. godinu u Opini upa

    dubrovaka

    Na dijagramu 9 prikazana je potronja elektrine energije u uslunom sektoru tj. u sektoru

    gospodarstva za Opinu upa dubrovaka gdje su uvrteni svi potroai klasificirani kao

    poduzetnitvo. Iz dijagram se jasno vidi porast potronja energije u ljetnim mjesecima te je

    potronja u srpnju i kolovozu 1,5 do 2 puta vea nego tijekom zimskih mjeseci, iz toga se najvie

    moe iitati da je utjecaj turizma na gospodarstvo velik. Pored ljetne potronje, vansezonska

    mjesena potronja elektrine energije u ovom sektoru se kree od 0,8 do 1 GWh te ukazuje da se

    pored turizma utede u potronji mogu ostvariti i u drugim sektorima npr. Velikim trgovakim

    centrima u poslovnoj zoni ibaa. U posljednje tri godine ukupna potronja na godinjoj razini

    polagano raste te je 2010. iznosila 12 139 006 kWh, 2011. je bila neto vea, odnosno 12 292 408

    kWh, dok je 2012. potronja iznosila 12 984 221 kWh. Potrebno je napomenuti da se ovi podaci

    razlikuju od podataka navedenih ranije u tekstu zbog toga jer ovdje iz ukupne potronje elektrine

    energije u gospodarstvu opine nije izuzeta potronja javnih zgrada jer nisu bili dostupni podaci o

    njihovoj potronji za 2010. i 2011. godinu .

    12.899 81,48%

    2.292 14,48%

    640 4,04%

    Potronja energije (MWh)

    Elektrina energija

    Loivo ulje

    UNP

  • 26

    Dijagram 9 - Mjesena potronja elektrine energije u gospodarstvu Opine upa dubrovaka

    Ukupna potronja energije za zgradarstvo, opremu i objekte u baznoj godini za Opinu upa

    dubrovaka procijenjena je na 47 090 MWh i prema pojedinim sektorima prikazana na dijagramu

    10. Najveu potronju tj. malo manje od dvije treine potronje energije ostvaruje sektor kuanstva.

    Slijedi ga tercijarni sektor iji udio u potronji iznosi 33,62%, a od javnih sektora najvei udio od

    2,52% zauzima javna rasvjeta. Udio javnih zgrada je jako malen i iznosi 0,43%.

    Dijagram 10 Potronja energije prema sektorima u zgradarstvu, opremi i objektima

    0

    200000

    400000

    600000

    800000

    1000000

    1200000

    1400000

    1600000

    1800000

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

    kWh

    mjesec

    2010

    2011

    2012

    1.185 2,52%

    203 0,43%

    29.872 63,44%

    15.831 33,62%

    Potronja energije (MWh)

    Javna rasvjeta Javne zgrade Kuanstva Tercijarni sektor

  • 27

    Potronja prema pojedinim energentima u ovom sektoru prikazana je na dijagramu 11. Najvei udio

    u potronji zauzima elektrina energija sa 66,22%. Prema potronji sljedei energent je biomasa s

    udjelom od 19,46%, a loivo ulje i ukapljeni naftni plin (UNP) zauzimaju udio u potronji od 9,25%

    odnosno 5,07%.

    Dijagram 11 Potronja energije prema energentima za zgradarstvo, opremu i objekte

    3.1.2. Cestovni promet

    Analiza potronje energije u cestovnom prometu podijeljena je na tri sektora, na javna vozila, javni

    prijevoz i na ostali cestovni promet.

    Prikupljeni su podaci za dva automobila koja se koriste u Opini za prijevoz putnika, a radi se o

    Opel Vectri i Opel Corsi. Broj prijeenih kilometara Vectre u 2012. godini je 10 000 km za to je

    potroeno 1 000 litara benzina, a prosjena potronja vozila je 10 litara/100 km. Opel Corsa je u

    referentnoj godini prola 12 000 km, uz prosjenu potronju od 8 litra/100 km vozilo je potroilo u

    2012. godini potroilo 1 500 litara benzina. Ukupni trokovi za gorivo u 2012. godini su bili 3 290

    .

    Javni prijevoz u opini upa dubrovaka obavlja Libertas Dubrovnik d.o.o. koji za potrebe javnog

    prijevoza u opini koristi 4 vozila, tj. 4 autobusa. Kroz Opinu prometuju etiri autobusne linije

    kojepovezuju opinu sa gradom Dubrovnikom i naselja unutar same opine. Sva vozila kao gorivo

    31.182

    66,22% 4.356

    9,25%

    2.388

    5,07%

    9.164

    19,46%

    Ukupna potronja energije (MWh)

    Elektrina energija Loivo ulje UNP Biomasa

  • 28

    koriste eurodizel, a njihova procijenjena potronja na podruju Opine upa dubrovaka iznosi 113

    346 litre, to preraunato u kWh iznosi 1 242 272 kWh, dok trokovi goriva iznose 147 200 .

    Potronja energije u ostalom cestovnom prometu podijeljena je prema tipovima vozila i prema

    gorivu koje koriste i prikazana na dijagramu 12. Potronja dizela iznosi 2 365 723 litara tj. 25 928

    MWh, dok je potronja benzina 1 877 065 litara tj. 18 039 MWh, a potronja UNP-a je 71 848 litre

    tj. 529 MWh. Ukupna potronja goriva u sektoru ostalog cestovnog prometa je 44 496 MWh.

    Vidljivo je iz dijagrama da najveu potronju goriva u ovom sektoru ostvaruju osobna vozila.

    Dijagram 12 - Potronja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Opini upa

    dubrovaka za 2012. godinu

    Tablica 2. Broj vozila u Opini upa Dubrovaka

    Vrsta vozila Moped i

    motocikl

    Osobni

    automobil

    Laki

    kamion

    Teki

    kamion Ukupno

    Broj vozila 593 3 318 207 45 4 163

    0

    500000

    1000000

    1500000

    2000000

    2500000

    3000000

    3500000

    Mopedi imotocikli

    Osobniautomobili

    Laki kamioni Teki kamioni

    36154

    1742959

    97952

    1337152

    361670 666900

    71848

    litar

    a go

    riva

    Potronja goriva

    unp

    dizel

    benzin

  • 29

    Broj automobila u opini prema kojima je raena procjena o potronji energije u ostalom cestovnom

    prometu prikazan je u tablici 2. Automobili su podijeljeni u etiri skupine: mopedi i motocikli,

    osobni automobili, laki i teki kamioni.

    Na dijagramu 13 prikazana je ukupna procijenjena potronja energije u cestovnom prometu prema

    vrstama goriva koje se koriste. Ukupna procijenjena potronja ovoga sektora je 45 762 MWh.

    Najvei udio u ukupnoj potronji od 59,37% zauzima dizel. Iza njega slijedi benzin kojega se troi

    18 063 MWh tj. 39,47%, a UNP ima mali udio u ukupnoj potronji od 1,16%.

    Dijagram 13 Udio benzina, dizela i UNP u ukupnoj potronji goriva u cestovnom prometu

    3.2. Lokalna proizvodnja elektrine energije

    U Opini upa dubrovaka postoje dvije hidroelektrane od kojih je jedna velika akumulacijska HE

    Dubrovnik s akumulacijom smjetenom na podruju susjednih zemalja (Bosne i Hercegovine i Crne

    Gore) te mala akumulacijska HE Zavrelje s akumulacijom smjetenom u privodni kanal

    hidroelektrane u naselju Mlini. HE Dubrovnik ima dva agregata ukupne snage 216 MWh od kojih

    jedan agregat proizvodi snagu za Republiku Hrvatsku, a drugi za Bosnu i Hercegovinu. Postoje

    planovi za ugradnju novih agregata u HE Dubrovnik. U 2012. godini za Hrvatsku elektrana je

    proizvela 640 GWh elektrine energije to je vie nego ukupna potronja elektrine energije

    Dubrovako-neretvanske upanije. Mala HE Zavrelje ima snagu od 2 MW i u 2012. godini

    18.063 39,47%

    27.171 59,37%

    529 1,16%

    Potronja energije (MWh)

    Benzin

    Dizel

    UNP

  • 30

    proizvela je 5 GWh elektrine energije. Uzimajui u obzir samo proizvodnju iz ove dvije

    hidroelektrane Opina upa dubrovaka moe se svrstati u jedinice lokalne samouprave sa znatnom

    proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora.

    Cijela Dubrovako-neretvanska upanija ima veliki potencijal za proizvodnju energije iz

    obnovljivih izvora energije. Pored tradicionalne hidroenergije, koja se koristi na prostoru upe

    dubrovake od ostalih znaajnih potencijala prvenstveno dolaze u obzir energija Sunca i vjetra.

    Opina upa dubrovaka koja se nalazi izmeu najjunije opine u upaniji Konavle i Grad

    Dubrovnika, sigurno ima veliki potencijal za iskoritavanje energije Sunca u solarnim

    fotonaponskim sustavima. Vrijednost srednje godinje ozraenosti na ravnu horizontalnu plohu u

    cijeloj opini je izmeu 1,50 i 1,55 MWh/m2 i prikazana je na slici 2. Vrijednost srednje godinje

    ozraenosti na plohu pod optimalnim kutom, koji se za opinu kree oko 34, je na razini 1,8

    MWh/m2

    ovisno o kojoj se lokaciji u opini radi.

    Slika 2 - Karta srednje godinje ozraenosti vodoravne plohe na podruju Dubrovako-neretvanske

    upanije

  • 31

    Na slici 3 prikazana je karta sa srednjim godinjim brzinama vjetra na visini 10 m iznad tla u

    Dubrovako-neretvanskoj upaniji. Na karti se moe vidjeti da na podruju Opine upe

    dubrovake nema potencijalnih lokacija za gradnju vjetroelektrana. Mjerenjem brzina vjetra na

    konkretnim lokacijama i veim visinama moe se preciznije utvrditi raspoloivi potencijal, no zbog

    Zakona o gradnji i Zakona o prostornom ureenju, koji definiraju ZOP i zabranu gradnje

    vjetroelektrana u njemu, na prostoru opine ne oekuje se izgradnja vjetroelektrana do 2020.

    godine.

    Slika 3 - Karta vjetra Dubrovako-neretvanske upanije

    Potencijali iz drvne biomase koji se nalaze u Opini uglavnom su ve iskoriteni jer se dio

    kuanstva grije na biomasu. Budui da je ovo poljoprivredni kraj u kojem je razvijeno vinarstvo i

    maslinarstvo trebalo bi razraditi nain energetskog iskoritavanja ostataka iz proizvodnje vina i

    maslinovog ulja.

    Veliki potencijal obnovljivih izvora, koji se ne moe direktno iskoristiti za proizvodnju elektrine

    energije na trenutno ekonomski prihvatljiv nain, je toplinski potencijal mora. Koritenje topline

    mora, ljeti za hlaenje, a zimi za grijanje, pomou visokouinkovitih dizalica topline moe nekoliko

    puta smanjiti potrebe za elektrinom energijom u usporedbi sa trenutno koritenim sustavima

    grijanja i hlaenja. Na ovaj nain utede u potronji elektrine energije mogu se gledati kao dodatni

  • 32

    izvor jer smanjenje potreba na jednom mjestu dovodi do oslobaanja postojeih kapaciteta i njihovo

    razmjetanje na druga mjesta potronje.

    3.3. Ukupne emisije

    Dijagram 14 Ukupne emisije u Opini upa dubrovaka prema sektorima

    Ukupne emisije za Opinu upa dubrovaka u 2012. godini prema sektorima prikazane su na

    dijagramu 14, a iznose 23 301 tCO2. Najvee emisije ostvaruju se iz sektora ostalog cestovnog

    prometa i njihov udio je 49,51%, slijede ga emisije iz sektora kuanstva za kojeg se vee 26,68% od

    ukupnih emisija. Emisije tercijarnog sektora imaju udio od 20,53%, a od preostalih javnih sektora

    najvei udio u ukupnim emisijama ima javna rasvjeta, 1,58%. Javni prijevoz ima udio od 1,42%, a

    preostala dva javna sektora imaju neznatne udjele u ukupnim emisijama.

    Emisije prema vrstama energenata prikazane su na dijagramu 15 iz kojega je vidljivo da najvie

    emisija dolazi od potronje elektrine energije. Udio emisija koje su proizale iz potronje

    elektrine energije je 41,48%, a sljedei energent prema udjelu emisija je dizela sa udjelom od

    31,11%. Iza dizela slijedi benzin koji ima udio od 19,34%, a zatim loivo ulje, UNP i na kraju

    biomasa.

    26,68%

    20,53%

    49,51%

    0,03%

    1,58% 1,42% 0,25%

    Kuanstva

    Tercijarni sektor

    Ostali cestovni promet

    Javna vozila

    Javna rasvjeta

    Javni prijevoz

    Javne zgrade

  • 33

    Dijagram 15 Ukupne emisije prema energentima

    3.3.1. Zgradarstvo, oprema i objekti

    Emisije u sektoru zgradarstvo, oprema i objekti procijenjene su u 2012. godini na 11 427 tCO2 i

    prikazane su prema sektorima na dijagramu 16. Od toga najvee emisije dolaze iz sektora

    kuanstva, a iznose 6 218 tCO2 tj. imaju udio od 54,41%. Tercijarni sektor koji je sljedei po

    emitiranju emisija ima udio od 41,85% i emitira 4 783 tCO2. Od javnih sektora najvee emisije ima

    sektor javne rasvjete iji udio iznosi 3,21%, a sektor javnih zgrada emitira 0,52% emisija tj. oko 59

    tCO2.

    41,48%

    5,21%

    31,11%

    19,34%

    2,84% 0,02%

    Elektrina energija

    Loivo ulje

    Dizel

    Benzin

    UNP

    Biomasa

  • 34

    Dijagram 16 Emisije u zgradarstvu, opremi i objektima prema sektorima

    Emisije prema pojedinim energentima u ovom sektoru prikazane su na dijagramu 17 iz kojeg je

    vidljivo da se u sektoru koriste 4 energenta: elektrina energija, loivo ulje, UNP i biomasa.

    Najvee emisije 9 666 tCO2 dolaze od elektrine energije i ona ima udio od 84,59%. Emisije

    loivog ulja imaju procijenjeni udio od 10,62%, a UNP 4,75%, dok su emisije iz biomase

    zanemarive.

    Dijagram 17 Emisije iz zgradarstva, opreme i postrojenja po energentima

    367 3,21%

    59 0,52%

    6.218 54,41%

    4.783 41,85%

    Ukupne emisije (tCO2)

    Javna rasvjeta Javne zgrade Kuanstva Tercijarni sektor

    9.666

    84,59%

    1.214

    10,62%

    543

    4,75% 4

    0,04%

    Ukupne emisije (tCO2)

    Elektrina energija Loivo ulje UNP Biomasa

  • 35

    3.3.2. Cestovni promet

    Procijenjene ukupne emisije u cestovnom prometu u Opini upa dubrovaka za baznu godinu su

    11 874 tCO2 i prikazane su prema vrstama goriva u dijagramu 18. U javnom prijevozu emitirano je

    oko 331 tCO2, u javnim vozilima oko 6 tCO2, a ostale emisije oko 11 537 tCO2 emitirane su u

    ostalom cestovnom prometu. Od goriva najvei dio emisija, oko 61% dolazi od dizela, benzin u

    udjelu emisija ima 37,95%, a UNP samo 1,01%.

    Dijagram 18 Emisije u cestovnom prometu prema vrsti goriva

    4.506 37,95%

    7.248 61,04%

    120 1,01%

    Ukupne emisije (tCO2)

    Benzin

    Dizel

    UNP

  • 36

    4. PLANIRANE AKCIJE I MJERE TIJEKOM PUNE DULJINE

    TRAJANJA PLANA

    U ovom poglavlju opisane su mjere koje je potrebno provesti s ciljem da se dostigne eljeno

    smanjenje emisija od minimalno 20% do 2020. godine. Navedene mjere opisane su u tablicama

    prema sljedeim parametrima:

    redni broj mjere

    naziv mjere

    kratak opis mjere

    tijelo zadueno za provedbu mjere

    poetak i kraj provedbe mjere

    procjena trokova mjere

    procijenjena uteda energije postignuta mjerom

    procijenjeno smanjenje emisija CO2

    4.1. Dugorona strategija, ciljevi i obaveze do 2020.

    Ukupno smanjenje emisija CO2 koje je mogue ostvariti popisanim mjerama je 4 686 tCO2 to je u

    odnosu na baznu godinu smanjenje za 20,11%. Mjere za smanjenje emisija provedene su u svim

    navedenim sektorima, a ukupno je propisano 39 mjera. Najvie mjera njih 11 propisano je u javnim

    zgradama, opremi i objektima, a u svim ostalim sektorima propisano ih je 9. Dodatna mjera

    uvedena je za pomorski promet koji nije obuhvaen analizom emisija staklenikih plinova. Od

    propisanih 39 mjera njih 33 je kvantificirano, a 6 mjera moe donijeti dodatne utede energije i

    smanjenje emisije CO2 koje nije proraunato u ovom Planu.

    Na poetku provedbe Plana potrebno je naglasak staviti na provedbu edukacijskih mjera i mjera

    koje nemaju prevelike investicijske trokove i njihovo vrijeme provedbe je relativno kratko.

    Takoer je potrebno usmjeriti dodatne napore u pripremu provedbe dugoronih i investicijski veih

    mjera ija priprema zahtijeva jedan dui period.

  • 37

    4.2. Kratkorone/srednjorone akcije

    4.2.1. Javne zgrade, oprema i objekti

    Redni broj 4.2.1.1.

    Naziv mjere Zamjena postojeih rasvjetnih tijela energetski uinkovitijim

    Kratak opis

    Sukladno EU propisima u pogledu rasvjetnih tijela sa arnom niti,

    predvieno je da do 2020. godine bude zamijenjeno 60% rasvjetnih

    tijela u zgradama u javnom vlasnitvu, a oekuje se da e svako

    rasvjetno tijelo utedjeti 80% elektrine energije u odnosu na

    zamijenjenu arulju.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DN

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] 30-70 kn/arulji

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 13,61

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 4,22

    Redni broj 4.2.1.2.

    Naziv mjere Ugradnja toplinskih solarnih kolektora za pripremu potrone tople

    vode i grijanje prostora na krovove javnih zgrada

    Kratak opis

    U javnim zgradama u kojima se potrona topla voda zagrijava

    pomou elektrine energije uvest e se sustavi solarnog zagrijavanja

    potrone tople vode, a gdje je to mogue toplina dobivena iz solarnih

    kolektora koristiti e se za pomo sustavu grijanja. Predvia se da e

    se do 2020. barem u jednoj zgradi ugraditi takav sustav.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, FZOEU

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] 5 000 kn/m2 sustava

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 4,56

  • 38

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 1,41

    Redni broj 4.2.1.3.

    Naziv mjere Izolacija vanjske ovojnice zgrada i krovita

    Kratak opis

    Izolacijom vanjske ovojnice zgrada i krovita postii e se utede u

    potronji toplinske energije u rasponu od 40-60%. Planiraju se

    izolirati barem dvije zgrade u vlasnitvu opine do 2020. godine.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] 250 kn/m2

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 20,59

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 6,38

    Redni broj 4.2.1.4.

    Naziv mjere Edukacija zaposlenih u javnim zgradama o mogunostima utede

    energije i smanjenja emisije CO2 promjenama ponaanja

    Kratak opis

    Organizirati radionice, seminare i sl. za djelatnike i korisnike javnih

    zgrada na kojima bi ih se obrazovalo o nainima tednje energije.

    Promjenom naina ponaanja npr. Ne grijanjem prostora zima iznad

    20C i ljeti ne hlaenjem ispod 27C, gaenjem rasvjete, koritenjem

    prirodne rasvjete, iskljuivanjem ureaja koji su u standby modu i sl.

    mogue je ostvariti utede u potronji energije od 5 do 10%.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] 20 000 kn/god.

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 10,13

  • 39

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 3,14

    Redni broj 4.2.1.5.

    Naziv mjere Rekonstrukcija kotlovnice na lo ulje i prelazak na biomasu ili

    dizalice topline + solarni toplinski kolektori

    Kratak opis

    O upa dubrovaka Kantule ima kotlovnicu na loivo ulje koju je

    potrebno rekonstruirati i prenamijeniti tako da koristi biomasu kao

    gorivo (peleti, briketi, ogrjevno drvo i sl.) ili visokouinkovite

    dizalice topline.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, O upa dubrovaka Kantule

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2017.-2020.

    Procjena trokova [kn] 50 000 kn

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] Zamjena sustava grijanja (3 500 litara)

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 10,92

    Redni broj 4.2.1.6.

    Naziv mjere Uvoenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove javnih

    zgrada

    Kratak opis

    Opina e ispitati mogunosti instalacije fotonaponskih sustava na

    krovove javnih zgrada i nainu prikljuenja na mreu te dobivanju

    dozvola za prikljuenje. Takoer e voditeljima ustanova u javnim

    zgradama pomoi u prikupljanju dokumentacije i olakati im

    nabavljanje dozvola za fotonaponske objekte. Predvia se da e se do

    2020. godine na krovovima javnih zgrada izgraditi minimalno 1

    sustav snage 30 kW.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DUNEA

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

  • 40

    Procjena trokova [kn] 10 kn/W

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 40,5

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 12,56

    Redni broj 4.2.1.7.

    Naziv mjere Energetski pregledi i certificiranje javnih zgrada

    Kratak opis

    Energetsko certificiranje zgrada javne namjene u Republici

    Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima

    graevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13),

    Pravilnikom o16 uvjetima i mjerilima za osobe koje provode

    energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN

    81/12, 64/13), te Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata

    zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina (NN 81/12).

    Od srpnja 2013. godine na snazi je zakonska obveza prema kojoj sve

    zgrade javne namjene vee od 1000 m2 trebaju imati izloen

    energetski certifikat izraen u skladu s metodologijom propisanom

    od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja. U upaniji

    je predvieno 50 000 m2 u 2014. godini. U opini e biti obuhvaene

    nova kola i kola Kantule.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DUNEA, DN

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2014.

    Procjena trokova [kn] 30 000 kn

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] -

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] -

    Redni broj 4.2.1.8.

    Naziv mjere Provedba zelene javne nabave

    Kratak opis Nabavka zelenih certifikata kod kupovine elektrine energije,

  • 41

    nabavka efikasnije opreme.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] -

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 1,62

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 0,5

    Redni broj 4.2.1.9.

    Naziv mjere Zamjena postojeih neefikasnih rasvjetnih tijela u javnoj rasvjeti

    energetski uinkovitijim

    Kratak opis

    Zamijeniti e se preostale visokotlane ivine arulje te ostale

    neuinkovite sijalice metal halogenim aruljama tako da e se

    promijeniti cijela svjetiljka (prigunica, reflektor i sijalica) e se tako

    ostvariti utede do 70%. U sluaju zamjene samo arulja utede su

    izmeu 40% i 50%.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, FZOEU

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] Potrebna je detaljna analiza sustava javne rasvjete

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 236,96

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 73,46

    Redni broj 4.2.1.10.

    Naziv mjere Ugradnja prigunice na rasvjetnim tijelima radi upravljanja

    intenzitetom javne rasvjete

    Kratak opis U rasvjetnim tijelima koja se zamjenjuju potrebno je zamijeniti cijeli

    sklop pa e se na svjetiljci ugraditi nove prigunice koje e omoguiti

  • 42

    dodatne utede u javnoj rasvjeti.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, FZOEU

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] Potrebna je detaljna analiza sustava javne rasvjete

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 23,7

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 7,35

    Redni broj 4.2.1.11.

    Naziv mjere Izrada Master plana javne rasvjete

    Kratak opis

    Master plan javne rasvjete Dubrovako-neretvanske upanije bi

    predstavljao temeljnu podlogu za provedbu sloenog investicijskog

    projekta rekonstrukcije i izgradnje energetski uinkovite javne

    rasvjete. Master planom e, na temelju prikupljenih i obraenih

    podataka o postojeoj javnoj rasvjeti gradova i opina, biti prikazani

    potencijali energetskih i trokovnih uteda. Potrebno je naglasiti da

    e tehnika rjeenja predloena Master planom obuhvaati, osim

    modernizacije postojeih svjetiljaka ili sijalica, radove na

    rekonstrukciji postojee javne rasvjete u svrhu postizanja svjetlo

    tehnikih parametara u skladu sa normom HRN EN 13201.

    Faze provedbe projekta Master plan javne rasvjete Dubrovako-

    neretvanske upanije su sljedee:

    FAZA I: Aktivnosti vezane uz izradu Master plana javne rasvjete;

    FAZA II: Aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije;

    FAZA III: Aktivnosti vezane za provedbu ugradnje projektirane

    opreme i materijala u sustavu javne rasvjete.

    Detaljna dinamika provedbe po fazama biti e dana u godinjim

    Planovima energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije

    Dubrovako-neretvanske upanije. Sama izrada Master plana nee

    rezultirati direktnim energetskim utedama u promatranom razdoblju

    od 2014. do 2016. godine, ve u sljedeem trogodinjem razdoblju.

    Tijelo zadueno za

    provedbu

    Dubrovako-neretvanska upanija, Regionalna razvojna agencija

    Dubrovako-neretvanske upanije, DUNEA

  • 43

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2016.

    Procjena trokova [kn] -

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] -

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] -

    4.2.2. Kuanstva

    Redni broj 4.2.2.1.

    Naziv mjere Sufinanciranje koritenja solarnih kolektorskih sustava kod fizikih

    osoba

    Kratak opis

    Prema planu upanije godinje bi se do 2016. trebalo u upaniji

    ugraditi od 50 do 80 solarnih sustava za grijanje potrone tople vode i

    kao pomo tj. dopuna postojeeg sustava grijanja. Predvieno je da

    e se od toga u Opini upa dubrovaka instalirati minimalno

    godinje 5 solarnih sustava. Taj trend instaliranja solarnih

    kolektorskih sustava pretpostavljen je do 2020.

    Tijelo zadueno za

    provedbu

    Dubrovako-neretvanska upanija, Regionalna razvojna agencija

    Dubrovako-neretvanske upanije, DUNEA, Opina upa

    dubrovaka

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 150 000 kn/god.

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 54,69

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 16,95

    Redni broj 4.2.2.2.

    Naziv mjere Zamjena postojeih rasvjetnih tijela energetski uinkovitijim

    Kratak opis

    Budui da Europska Unija povlai iz upotrebe arulje sa arnom niti

    i potie koritenje tedne rasvjete u kuanstvima za oekivati je da e

    do 2020. godine barem 60% kuanstava u Opini koristiti tednu

  • 44

    rasvjetu s ime e ostvariti utedu u odnosu na obine arulje i do

    80%. Opina upa dubrovaka e dodjeljivati subvencije za

    uvoenje tedne rasvjete sukladno mogunostima u proraunu.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 750 kn/kuanstvu

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 2 001,14

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 620,35

    Redni broj 4.2.2.3.

    Naziv mjere Izolacija vanjske ovojnice zgrada i krovita

    Kratak opis

    U sklopu ove mjere, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

    i upanija sufinanciraju trokove ugradnje energetski uinkovitih

    vanjskih fasada u skladu s Pravilnikom o poticanju mjera energetske

    uinkovitosti na stambenim objektima fizikih osoba u Dubrovako-

    neretvanskoj upaniji koji definira sve nune kriterije za uspjenu

    provedbu ove mjere. Opina upa dubrovaka e dodatno financirati

    ovu mjeru tako da se predvia da e se od 2014.-2016. obnoviti

    minimalno 5 objekata, a kasnije bi se ta dinamika mogla i poveati

    ovisno o sredstvima koja e Fond i upanija imati na raspolaganju.

    Tijelo zadueno za

    provedbu

    Dubrovako-neretvanska upanija, Regionalna razvojna agencija

    Dubrovako-neretvanske upanije, DUNEA, Opina upa

    dubrovaka

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 600 000 kn

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 126,67

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 39,27

  • 45

    Redni broj 4.2.2.4.

    Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije

    Kratak opis

    U sklopu ove mjere, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

    i upanija sufinanciraju trokove izmjene vanjske stolarije u skladu s

    Pravilnikom o poticanju mjera energetske uinkovitosti na

    stambenim objektima fizikih osoba u Dubrovako-neretvanskoj

    upaniji koji definira sve nune kriterije za uspjenu provedbu ove

    mjere. Opina upa dubrovaka e dodatno financirati ovu mjeru

    tako da se predvia da e se od 2014.-2016. obnoviti minimalno 5

    objekata, a kasnije bi se ta dinamika mogla i poveati ovisno o

    sredstvima koja e Fond i upanija imati na raspolaganju.

    Tijelo zadueno za

    provedbu

    Dubrovako-neretvanska upanija, Regionalna razvojna agencija

    Dubrovako-neretvanske upanije, DUNEA, Opina upa

    dubrovaka

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 600 000 kn

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 42,22

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 13,09

    Redni broj 4.2.2.5.

    Naziv mjere Prelazak s elektrinog grijanja prostora i PTV-a na visokouinkovite

    dizalice topline, subvencionirano od strane opine

    Kratak opis

    Preporua se koritenje dizalica topline kojima je toplinski izvor

    voda za zagrijavanje prostora i PTV-a. Zbog trenutno velike cijene

    investicije Opina e dodatno sufinancirati ugradnju takvog sustava u

    kuanstva. Opina e takoer istraiti druge mogunosti

    sufinanciranja ovakvih projekata. Preporua se ugradnja ovakvog

    sustava kod nisko temperaturnog podnog i panelnog grijanja te je

    potrebno voditi rauna da se kod obnove i gradnje novih objekata

    promovira ovakvo tehniko rjeenje. Predvia se da e se do 2020.

    godine u kuanstvima u Opini ugraditi 8 dizalica topline.

    Tijelo zadueno za Opina upa dubrovaka, DN, DUNEA

  • 46

    provedbu

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] 30 000-60 000 kn/dizalici topline (voda/voda, zemlja-voda)

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 46,92

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 14,55

    Redni broj 4.2.2.6.

    Naziv mjere Zamjena kuanskih ureaja energetski uinkovitijima

    Kratak opis

    Prema analizama navika hrvatskih kuanstava veina glavnih

    kuanskih ureaja se mijenja se novim modelima svakih 6 godina.

    Pretpostavlja se da se u kuanstvu otprilike 70% elektrine energije

    troi na rad kuanskih ureaja. Ako se pretpostavi da e 50%

    kuanstava zamijeniti svoje stare ureaje novim, energetski

    uinkovitijim do 2020., oekuju se utede u potronji elektrine

    energije u kuanstvima od minimalno 10%.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DN, DUNEA

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] -

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 1 701,26

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 527,39

    Redni broj 4.2.2.7.

    Naziv mjere Edukacija stanovnika o mogunostima utede energije i smanjenja

    emisija CO2 promjenama u ponaanju

    Kratak opis

    Predvia se da e se obrazovnim aktivnostima obuhvatiti 20%

    stanovnika opine koji e na temelju steenog znanja utedjeti 10%

    neposredno utroene energije u vlastitim kuanstvima. Predvieni

  • 47

    kanali su: seminari, radionice, info dani, kampanje, ankete.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DN, DUNEA

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 50 000 kn

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 597,44

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 124,36

    Redni broj 4.2.2.8.

    Naziv mjere Uvoenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove zgrada

    Kratak opis

    Opina e informirati graane o mogunostima instalacije

    fotonaponskih sustava na njihove krovove i nainu prikljuenja na

    mreu te dobivanju dozvola za prikljuenje. Takoer e graanima

    pomoi u prikupljanju dokumentacije i olakati im nabavljanje

    dozvola za fotonaponske objekte. Nije predvieno nikakvo

    sufinanciranje od strane Opine jer je izgradnja fotonaponskog

    sustava koji proizvodi subvencioniranu elektrinu energiju samo po

    sebi isplativa. Predvia se da e graani do 2020. godine na

    krovovima svojih zgrada izgraditi minimalno 8 sustava snage 10 kW.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DUNEA

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] 10 kn/W

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 109,6

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 33,98

    Redni broj 4.2.2.9.

    Naziv mjere Poticati udruivanje stanovnika u male energetske zadruge kako bi

  • 48

    lake poveali energetsku efikasnost svojih zgrada

    Kratak opis

    Opina e pomagati udruivanje graana u energetske zadruge ija je

    svrha poveanje energetske uinkovitosti i proizvodnja energije iz

    obnovljivih izvora energije. Npr. Opina e administrativno

    pomagati min. 7 domainstava naselja koji bi uloili u sanaciju

    proelja, stolarije, instalaciju solarnih kolektora i fotonaponskih

    kolektora za proizvodnju elektrine energije, a viak bi mogli davati

    za javnu potronju opine. Na taj nain e graani lake financirati

    projekte, a opina e im pomoi u prikupljanju potrebne

    dokumentacije za projekte te ih informirati o mogunostima

    sufinanciranja. Predvia se da e se do 2020. godine na ovaj nain

    obnoviti barem 1 proelje, zamijeniti stolarija na barem 1 objektu te

    instalirati barem 1 fotonaponski sustav.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, graani (npr. Udruga Zelena energija)

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] 260 000 kn

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 30,52

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 9,46

    4.2.3. Tercijarni sektor

    Redni broj 4.2.3.1.

    Naziv mjere Zamjena postojeih rasvjetnih tijela energetski uinkovitijim

    Kratak opis

    Pretpostavljeno je da kod 30% poduzea moe utedjeti 80% energije

    koja se koristi za rasvjetu. Za preciznije podatke potrebno je provesti

    detaljne analize profila i karakteristika poduzea na podruju Opine

    upa dubrovaka te se predlae provedba anketnog istraivanja

    2015. godine.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DN, DUNEA

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

  • 49

    Procjena trokova [kn] Trenutno je to nemogue procijeniti

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 531,92

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 164,9

    Redni broj 4.2.3.2.

    Naziv mjere Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovita, subvencioniranje od

    strane FZOEU, DN

    Kratak opis

    Pretpostavlja se da e se u uslunom sektoru godinje energetski

    obnoviti minimalno 2% zgrada toplinskom izolacijom vanjske

    ovojnice i krovita te da e na taj nain utediti 40% energije

    potrebne za grijanje. Opina upa dubrovaka e informirati

    poduzetnike o mogunostima utede te mogunostima financiranja

    projekata te smanjiti komunalne doprinose za energetski efikasne

    zgrade, B ili via kategorija na energetskom certifikatu.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, FZOEU, DN, DUNEA

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 250 kn/m2

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 395,14

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 119,38

    Redni broj 4.2.3.3.

    Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije, subvencioniranje od strane FZOEU, DN

    Kratak opis

    Pretpostavlja se da e se u uslunom sektoru godinje energetski

    obnoviti minimalno 2% zgrada zamjenom dotrajale vanjske stolarije

    te da e na taj nain utediti 10% energije potrebne za grijanje.

    Opina upa dubrovaka e informirati poduzetnike o mogunostima

    utede te mogunostima financiranja projekata te smanjiti komunalne

    doprinose za energetski efikasne zgrade, B ili via kategorija na

  • 50

    energetskom certifikatu.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, FZOEU, DN, DUNEA

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 1 500-2 000 kn/m2

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 98,79

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 29,84

    Redni broj 4.2.3.4.

    Naziv mjere Poticanje koritenja biomase

    Kratak opis

    Opina e informirati poduzetnike koji koriste lo ulje za grijanje

    prostora i za tehnoloke procese o mogunostima prelaska na

    biomasu. Takoer e poticati prikupljanje i koritenje biomase.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, DN

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] -

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] -

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] -

    Redni broj 4.2.3.5.

    Naziv mjere Udruivanje iznajmljivaa apartmana u energetske zadruge

    Kratak opis

    Potrebno je iznajmljivae apartmana organizirati u energetske

    zadruge kako bi mogli podnijeti zajedniki zahtjev za certificiranjem

    zgrada zbog zakonske obaveze po kojoj e svi objekti koji se

    iznajmljuju od 01/01/2016 morati posjedovati energetski certifikat.

    Kako bi certificiranje objekata bilo povoljnije, cijena za udruene

    iznajmljivae bi sigurno bila manja. Predvia se da e se nakon

  • 51

    izrade certifikata na osnovu energetskog osvijetenja iznajmljivaa

    apartmana te promjena navika i ponaanja ostvariti utede u potronji

    energije od 5%.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, Turistika zajednica opine

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2015.-2020.

    Procjena trokova [kn] -

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 395,77

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 119,57

    Redni broj 4.2.3.6.

    Naziv mjere Kompenzator jalove snage

    Kratak opis

    Ugradnja kompenzatora se preporua u svim objektima u kojima

    ureaji troe veliku koliinu jalove snage. Podatak o potronji jalove

    elektrine energije se nalazi na raunima za elektrinu energiju.

    Predvia se ugradnja kompenzatora u 20% objekata i ostvarivanje

    utede od 10% u potronji elektrine energije.

    Tijelo zadueno za

    provedbu Opina upa dubrovaka, Elektrojug HEP-DSO

    Poetak i kraj provedbe

    [god.] 2014.-2020.

    Procjena trokova [kn] 8 kn/m2 objekta

    Procijenjena uteda

    energije [MWh] 257,98

    Procijenjeno smanjenje

    CO2 [tCO2] 79,98

    Redni broj 4.2.3.7.

    Naziv mjere Poticanje uvoenja solarnog hlaenja u vee gospodarske objekte

    Kratak opis Podruje mediteranske klime idealno je za uvoenje solarnog

    hlaenja u velike gospodarske objekte gdje je potrebno hladiti

  • 52

    prostor, kue za odmor, vee


Recommended