+ All Categories
Home > Documents > Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

Date post: 03-Oct-2021
Category:
Upload: others
View: 3 times
Download: 0 times
Share this document with a friend
72
1 Measure and share data with utilities for the Covenant of Mayors (MESHARTILITY) Intelligent Energy Europe (IEE) IEE/11/984/SI2.615951 Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule Sustainable Energy Action Plan (SEAP) of the City Korĉula [Svibanj, 2014.]
Transcript
Page 1: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

1

Measure and share data with utilities for the Covenant of Mayors

(MESHARTILITY)

Intelligent Energy Europe (IEE)

IEE/11/984/SI2.615951

Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom

Grada Korĉule

Sustainable Energy Action Plan (SEAP)

of the City Korĉula

[Svibanj, 2014.]

Page 2: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

2

This document has been prepared within the framework of the European project “Measure

and share data with utilities for the Covenant of Mayors (MESHARTILITY)” co-

financed by the European Commission through the “Intelligent Energy Europe (IEE)”

programme (Grant agreement no IEE/11/984/SI2.615951).

Start date of the project: April 2012

End date of the project: April 2015

Deliverable no:

Deliverable title: Sustainable Energy Action Plan (SEAP) of the City Korĉula

Authors:

Goran Krajaĉić, DUNEA / FSB

Nikola Matak, FSB

Ana Marija Pilato, DUNEA

Zvonko Ĉuljat, DUNEA

Ivana Fazinić, KORA d.o.o., Korĉula

For further information visit:

www.meshartility.eu

The sole responsibility for the content of this publication lies with the authors. It does not necessarily

reflect the opinion of the European Union. Neither the EACI nor the European Commission are

responsible for any use that may be made of the information contained therein.

OGRANIČENJE OD ODGOVORNOSTI :

Sva odgovornost za sadržaj ovog dokumenta leži na autorima. Dokument ne zastupa stajališta

Europske komisije. Europska komisija nije odgovorna za posljedice nastale korištenjem informacija iz

ovog dokumenta.

Page 3: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

3

Drage

Korĉulanke i

Korĉulani,

Vrijeme je da

u drugoj

dekadi 21.

stoljeća ukljuĉimo naš povijesni Grad u

najmodernije europske i svjetske trendove

odrţivog razvoja. S ovom vizijom, gradsko

Vijeće grada Korĉule je pokrenulo

pridruţivanje naše male zajednice, velikom

pokretu Sporazuma gradonaĉelnika. Europske

inicijative, koja je do danas okupila 5867

lokalnih i regionalnih administrativnih uprava

sa 190 milijuna stanovnika, a koje su se

svojim Akcijskim planovima odrţivog

gospodarenja energijom obvezali smanjiti

emisije stakleniĉkih plinova na podruĉju pod

svojom upravom za više od 20%.

Pridruţivanjem Sporazumu i Grad Korĉula je

uz pomoć naše Korĉulanske razvojne

agencije KORA d.o.o., te Razvojne agencije

Dubrovaĉko neretvanske ţupanije DUNEA

d.o.o. pokrenuo izradu Baznog inventara

emisija stakleniĉkih plinova kao i snimanje

potrošnje energije na našem podruĉju.

GraĊani i svi zainteresirani dionici procesa

mogli su se kroz dva lokalna foruma upoznati

s rezultatima analiza te mjerama koje

moţemo poduzeti, kako bi smanjili potrošnju

energije i emisije štetnih plinova te povećali

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Naša dugoroĉna vizija je integrirati sve

razvojne strategije Grada u jednu kompaktnu

cjelinu, koja će omogućiti odrţivi razvoj te će

budućim generacijama osigurati znatno

povoljnije uvjete ţivota od ovih današnjih.

Energetika je vaţan ĉimbenik odrţivog

razvoja te ćemo kroz provedbu Akcijskog

plana nastojati stvoriti preduvjete za razvoj

naprednog energetskog grada: “Smart

Energy City Korĉula”. Nadalje, Grad Korĉula

Poštovane graĊanke i

graĊani Grada

Korĉule,

Dubrovaĉko-

neretvanska ţupanija

uz pomoć Razvojne

agencije DUNEA

već duţi niz godina provodi meĊunarodne,

nacionalne i regionalne projekte iz podruĉja

energetike i odrţivog razvoja. Na naše veliko

zadovoljstvo, Grad Korĉula je podrţao prijavu

projekta Meshartility u sklopu programa

Intelligent Energy Europe, a kroz kojeg ćemo

izraditi 6 Akcijskih planova za uĉinkovito

gospodarenje energijom (SEAP) u jedinicama

lokalne samouprave. Akcijski planovi su mali,

ali bitan korak spram postizanja energetske

samodostatnosti lokalnih zajednica te mogu

posluţiti kao polazište većih i znaĉajnijih

lokalnih projekata. U sklopu projekta

Meshartility dogovorena je suradnja na razmjeni

podataka o potrošnji elektriĉne energije s

operaterom distribucijskog sustava HEP-ODS-

om Elektrojug, a što će uvelike olakšati daljnje

praćenje i provedbu mjera akcijskog plana. Bitno

je istaknuti da DUNEA trenutno izvodi

nekoliko projekata u podruĉju energetike i

transporta kojima se moţe ostvariti sinergijski

uĉinak prema strateškom razvoju naše regije.

Kroz projekt INTERMODAL razvijamo mreţu

intermodalnih sustava sa svrhom povećanja

mobilnosti turista i stanovništva jadranskog

obalnog podruĉja. Projekt ALTERENERGY

promovira odrţivo korištenje energije u malim

zajednicama Jadrana kroz pilot projekt korištenja

energije Sunca, a u projektu LEGEND na sliĉan

naĉin provodimo demonstraciju korištenja

geotermalne energije niske entalpije za

energetski uĉinkovito zgradarstvo. Za

ispunjavanje mjera iz Vašeg akcijskog plana do

2020. godine biti će potrebno uloţiti znatna

financijska sredstva te veliki napor raspoloţivih

Page 4: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

4

će projektima na vlastitim objektima nastojati

biti primjer graĊanima u racionalnom

gospodarenju energijom i resursima.

ljudskih potencijala. Kao i do sada, DUNEA će

biti Vaš pouzdan partner u provedbi mjera,

pripremi projekata te traţenju, kako domaćih

tako i meĊunarodnih izvora financiranja i

partnera.

Gradonaĉelnik Grada Korĉule:

Vinko Kapelina

Direktorica DUNEA d.o.o.:

Melanija Milić

Sadrţaj

SAŢETAK .................................................................................................................................. 5

POPIS DIJAGRAMA ................................................................................................................ 6 POPIS SLIKA ............................................................................................................................ 8 POPIS TABLICA ....................................................................................................................... 8 1. UVOD .................................................................................................................................... 9

1.1. Sporazum gradonaĉelnika ........................................................................................ 9

1.2. Akcijski plan energetski odrţivog razvitka Grada Korĉule ..................................... 9 1.3. Grad Korĉula .......................................................................................................... 13

1.3.1. SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korĉule ................... 13 1.3.2. Anketa ............................................................................................................. 15 1.3.3. Strategija razvoja turizma ............................................................................... 18

2. METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA ................................. 20

Page 5: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

5

2.1. Pripremna faza ....................................................................................................... 20

2.2. Izrada plana ............................................................................................................ 22 2.3. Prihvaćanje i provedba plana ................................................................................. 24 2.4. Praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi .............................................. 25

3. ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA SEKTORIMA ZA

REFERENTNU 2012. GODINU ............................................................................................. 26 3.1. Javni sektor ............................................................................................................ 26

3.1.1. Zgrade u vlasništvu Grada Korĉule ................................................................ 26 3.1.2. Vozila u vlasništvu Grada Korĉule ................................................................. 29

3.1.3. Javna rasvjeta .................................................................................................. 30 3.1.4. Javni prijevoz .................................................................................................. 31 3.1.5. Ukupno javni sektor ........................................................................................ 31

3.2. Društveni sektor ..................................................................................................... 33

3.2.1. Sektor kućanstva ............................................................................................. 33 3.2.2. Usluţni sektor - gospodarstvo ........................................................................ 34 3.2.3. Sektor industrije .............................................................................................. 36

3.2.4. Sektor prometa ................................................................................................ 36 3.2.5. Lokalna proizvodnja energije ......................................................................... 37 3.2.6. Ukupno društveni sektor ................................................................................. 39

3.3. Ukupna potrošnja energije ..................................................................................... 40

4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA KORĈULE .................................... 42 4.1. Javni sektor ............................................................................................................ 42 4.2. Društveni sektor ..................................................................................................... 43

4.3. Ukupne emisije ...................................................................................................... 44 5. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2........................................................................... 46

5.1. Mjere u zgradama u vlasništvu grada .................................................................... 46

5.2. Mjere u javnom prometu ........................................................................................ 50

5.3. Mjere za vozila u vlasništvu Grada ........................................................................ 51 5.4. Mjere u sektoru javne rasvjete ............................................................................... 52

5.5. Mjere u sektoru kućanstva ..................................................................................... 53 5.6. Mjere u usluţnom sektoru ...................................................................................... 58 5.7. Mjere u sektoru prometa ........................................................................................ 62

5.8. Mjere u gospodarenju otpadom.............................................................................. 66 6. PLAN PROVEDBE I OĈEKIVANI REZULTATI PLANIRANIH MJERA..................... 66

7. IZVORI FINANCIRANJA.................................................................................................. 67 8. ZAKLJUĈAK ...................................................................................................................... 72

SAŢETAK

Projekt Meshartility sufinanciran kroz Intelligent Energy Europe (IEE) program Europske

unije posluţio je kao platforma kroz koju su se razvili Akcijski planovi uĉinkovitog

gospodarenja energijom (SEAP) za 6 otoĉnih općina/gradova u Dubrovaĉko–neretvanskoj

ţupaniji koje su pristupile Sporazumu gradonaĉelnika. Svaki akcijski plan sadrţava Bazni

inventari emisija stakleniĉkih plinova za svaku od općina, popis mjera za povećanje

energetske uĉinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije s pripadajućim iznosom

smanjena emisija, ali i vremena provedbe, pripadajućim troškom, institucijama i tijelima

zaduţenim za provedbu.

Page 6: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

6

Grad Korĉula je podrţao Razvojnu agenciju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije (DUNEA) u

prijavi IEE projekta Meshartility te je u sklopu provedbe projekta pristupio Sporazumu

gradonaĉelnika. Nakon sluţbenog pristupanja sporazumu provedene su radnje za izradu

baznog inventara emisija stakleniĉkih plinova na podruĉju grada kao i prikupljanja podataka o

potrošnji energije te je zajedno sa DUNEA-om i ostalim dionicima procesa izradio SEAP

Grada Korĉule. SEAP ima popisane mjere za smanjenje emisija stakleniĉkih plinova kroz

uĉinkovito korištenje energije i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020.

godine. Mjere su propisane u sektorima kućanstava, prometa, javne rasvjete i prijevoza,

usluţnom sektoru, u gospodarenju otpadom, u javnim zgradama i vozilima u vlasništvu grada.

Ukupno smanjenje emisija u 2020. godini, u odnosu na referentnu 2012., će biti 3 633 tCO2

što je smanjenje emisija za 20,93% u odnosu na emisije u referentnoj godini.

Radi skromnih financijskih sredstava kojima raspolaţe Grad, većina mjera iz SEAPa će se u

periodu do 2018., a i dalje, oslanjati na vanjsko financiranje i sufinanciranje. Mjere planirane

za provedbu u periodu 2014.-2016. prvenstveno se trebaju sufinancirati sredstvima Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU), sredstvima Dubrovaĉko-neretvanske

ţupanije, Ministarstva turizma, Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĊenja, Ministarstva

ruralnog razvoja i fondova EU te Ministarstva gospodarstva. U periodu do 2020. pored

navedenih sredstava, pokušat će se ostvariti financiranje i sredstvima EU kroz strukturne i

kohezijske fondove.

Ispunjavanjem predviĊenih mjera emisija stakleniĉkih plinova na podruĉju Grada Korĉule će

u 2020. godini biti minimalno 20% manje od emisija iz baznog inventara za 2012., a po

dugoroĉnom planu i viziji razvoja energetskog sustava grada Korĉule one će pridonijeti

energetskoj samostalnosti, CO2 neutralnom i naprednom energetskom sustavu.

POPIS DIJAGRAMA

Dijagram 1 – Broj toplinski izoliranih objekata ....................................................................... 16

Dijagram 2 – Broj objekata sa izoliranim krovom ................................................................... 16

Dijagram 3 – Vrsta stolarije u anketiranim objektima ............................................................. 16

Dijagram 4 – Energenti za grijanje u anketiranim kućanstvima .............................................. 17

Dijagram 5 – Vrsta grijanja u anketiranim objektima .............................................................. 17

Dijagram 6 – Energent za pripremu tople vode ....................................................................... 17

Dijagram 7 – Vrste bojlera za pripremu tople vode ................................................................. 17

Dijagram 8 – Vrste rasvjetnih tijela u anketiranim kućanstvima ............................................. 18

Page 7: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

7

Dijagram 9 – Spremnost anketiranih kućanstava da sami proizvode energiju......................... 18

Dijagram 10 – Vrste štednjaka za pripremu hrane ................................................................... 18

Dijagram 11 – Spremnost graĊana da se udruţe u energetske zadruge radi lakše proizvodnje

energije ..................................................................................................................................... 18

Dijagram 12 - Ukupna potrošnja elektriĉne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korĉule u

2012. godini .............................................................................................................................. 26

Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za elektriĉnu energiju ............................................... 27

Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje............................................................. 28

Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u € ....................................................................... 28

Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korĉule ......................... 30

Dijagram 17 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u javnoj rasvjeti za Grad Korĉulu ...... 31

Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 2012. godinu

.................................................................................................................................................. 32

Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 2012.

godinu ....................................................................................................................................... 32

Dijagram 20 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva ........................................................ 33

Dijagram 21 - Mjeseĉna oĉitanja potrošnje elektriĉne energije u sektoru kućanstva u Gradu

Korĉuli za 2010., 2011. i 2012. godinu .................................................................................... 34

Dijagram 22 - Potrošnja energije u usluţnom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korĉuli ....... 35

Dijagram 23 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu Grada Korĉule ........... 36

Dijagram 24 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu

Korĉuli za 2012. godinu ........................................................................................................... 37

Dijagram 25 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa ............... 37

Dijagram 26 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korĉulu u 2012.

godini ........................................................................................................................................ 39

Dijagram 27 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korĉulu u

2012. godini .............................................................................................................................. 40

Dijagram 28 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korĉule u 2012.

godini ........................................................................................................................................ 41

Dijagram 29 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korĉuli za

2012. godinu ............................................................................................................................. 41

Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru ............................................ 42

Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta .............................................. 42

Dijagram 32 - Emisije prema sektorima za Grad Korĉulu u 2012. godini ............................... 43

Page 8: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

8

Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu ..................... 44

Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korĉuli prema sektorima za 2012. godinu ...... 44

Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu

.................................................................................................................................................. 45

POPIS SLIKA

Slika 1 - Karta srednje godišnje ozraĉenosti vodoravne plohe na podruĉju Dubrovaĉko-

neretvanske ţupanije [1] ........................................................................................................... 38

Slika 2 - Karta vjetra Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije [1] ................................................... 39

Slika 3 - ESCO model financiranja projekata .......................................................................... 71

POPIS TABLICA

Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korĉule .............................................. 13

Tablica 2 – Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini . 29

Page 9: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

9

1. UVOD

1.1. Sporazum gradonaĉelnika

Klimatske promjene su realnost i cijena adaptacije na dogaĊaje izazvane klimatskim

promjenama biti će velika. Europska unija je prepoznala vaţnost smanjenja emisija

stakleniĉkih plinova te predvodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena što si je postavila

kao jedan od najvaţnijih prioriteta. Svoj doprinos u borbi EU daje kroz obvezu da do 2020.

smanji svoje ukupne emisije za najmanje 20% ispod razine iz 1990. godine. Lokalne vlasti

imaju kljuĉnu ulogu u ostvarivanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Sporazum

gradonaĉelnika je europska inicijativa kojom se mjesta, gradovi i regije dobrovoljno obvezuju

na smanjenje svojih emisija CO2 za minimalno 20% u odnosu na referentnu godinu. Ovo

sluţbeno opredjeljenje treba se ostvariti provedbom Akcijskog plana uĉinkovitog

gospodarenja energijom (SEAP). Svrha SEAP-a je pomoć potpisnicima Sporazuma

gradonaĉelnika da ispune obećanja koja su preuzeli potpisivanjem Sporazuma. Svaki SEAP

sadrţava kljuĉne dijelove:

Bazni inventar emisija (BEI)

Akcijski plan (SEAP)

BEI je preduvjet za izradu SEAP-a, on pruţa saznanja o prirodi subjekata koji emitiraju CO2

na podruĉju pojedine općine/grada te na taj naĉin pomaţu da se poduzmu odgovarajuće

radnje. Popisi provedeni posljednjih godina pomoći će utvrditi jesu li poduzete radnje

osigurale dovoljno smanjenja CO2 i jesu li potrebne dodatne radnje, akcije i projekti.

SEAP niti u kojem sluĉaju ne treba smatrati fiksnim, krutim i strog limitirajućim

dokumentom, upravo suprotno, on treba biti polazišna toĉka za razvoj energetike na

odreĊenom podruĉju, koja se u skladu s novim spoznajama dobivenim iz provedbe odreĊenih

mjera i akcija treba prilagoditi novonastaloj situaciji te u skladu sa steĉenim iskustvom i u

skladu s ostvarenim rezultatima treba biti propitivan i mijenjan na regularnoj osnovi.

1.2. Akcijski plan energetski odrţivog razvitka Grada Korĉule

Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule je dokument nastao u

okviru projekta Meshartility s ciljem senzibiliziranja javnosti spram mogućnosti provoĊenja

energetske politike, koja za cilj ima smanjenje emisija CO2, kroz mjere uĉinkovitog korištenja

energije i poticanja lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Pristupanje Grada

Page 10: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

10

Korĉule Sporazumu gradonaĉelnika i donošenje akcijskog plana svrstava Grad Korĉulu meĊu

europske gradove, koji na podruĉju svoje samouprave nastoje djelovati i pokazati da je

moguće ostvarivanje europskih ciljeva klimatsko energetske politike.

Pri izradi SEAP-a Grada Korĉule konzultirani su graĊani kroz dva lokalna foruma te ostale

institucije, komunalna poduzeća, predstavnici lokalnih poduzetnika i nevladinih udruga te

tijela i upravni odjeli Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije. Veliku potporu izradi SEAP-a dala je

tvrtka za distribuciju elektriĉne energije HEP-ODS d.o.o. i zaposlenici distribucijskog

podruĉja HEP Elektrojug Dubrovnik, koji su dostavili sve traţene podatke o potrošnji

elektriĉne energije za naselja Grada Korĉule. U sklopu projekta Meshartility Grad Korĉula je

pristupio i Sporazumu o suradnji i razmjeni energetskih podataka koji je potpisan s tvrtkom

Elektrojug Dubrovnik.

Dugoroĉni zakonodavni i regulatorni okvir u kojem je raĊen SEAP Grada Korĉule još uvijek

nije jasno odreĊen na nacionalnoj, regionalnoj pa i lokalnoj razini tako da se vizija budućeg

razvoja najviše oslanja na EU politiku u podruĉju efikasne, sigurne i ĉiste energije odnosno

zadovoljavanju ciljeva Direktive 2009/28/EZ o promicanju korištenja energije iz obnovljivih

izvora, Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada te Direktive 2012/27/EU o

energetskoj uĉinkovitosti, kao i na primjere dobre prakse iz sliĉnih podruĉja u Hrvatskoj i EU.

Ministarstvo gospodarstva je odgovorno za nacionalnu energetsku politiku, unapreĊenje

zakonodavstva te provedbu EU zakonodavstva vezanog uz energetiku na nacionalnoj razini.

Na nacionalnom nivou ishodišta za mjere iskazane u SEAP-u Grada Korĉule postavljene su u

Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske iz 2009., te se najviše vezalo uz

ostvarivanje cilja za instalaciju 0,225 m2 solarnih toplinskih kolektora po stanovniku te

drugim ciljevima strategije koji se odnose na proizvodnji elektriĉne i toplinske energije iz

obnovljivih izvora i korištenje obnovljivih izvora u sektoru transporta. Vaţna odrednica za

SEAP je i Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP), u kojem se pored

poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s jasno iskazanim i mjerljivim ciljevima

po godinama, ukazuje i na vaţnost razvoja modernih distribucijskih sustava elektriĉne

energije s instaliranim naprednim brojilima te naprednim sustavima upravljanjima povezanim

u tzv. „Smart grids“. NREAP još potiĉe primjenu elektriĉnih vozila te bi se prema njemu u

2020. godini moglo oĉekivati oko 50 000 elektriĉnih vozila na cestama u Republici Hrvatskoj.

Pored Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo graditeljstava i prostornog ureĊenja znaĉajno

sudjeluje u kreiranju energetske politike pa time utjeĉe i na usmjeravanje SEAP-a. U većini

Page 11: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

11

sluĉajeva tu se radi o legislativi vezanoj za energetsko certificiranje zgrada i energetsku

uĉinkovitost, kao što je donošenje:

Programa energetske obnove stambenih zgrada na prostoru RH za razdoblje od 2014.

do 2020. godine,

Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015.

godine,

Programa energetske obnove zgrada komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje

od 2014. do 2020. godine,

Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s

detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine

Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije (programa u

izradi).

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĊenja kroz Zakon o gradnji i Zakon o prostornom

ureĊenju (NN 153/13) te pravilnike koji proizlaze iz tih zakona propisuje dio uvjeta za

gradnju energetskih postrojenja i opreme u gotovo svim sektorima.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira i postavlja odreĊene okvire energetske politike i

zakonodavstva, a trenutno je jedino nagovijestilo rad na dugoroĉnoj viziju odrţivog razvoja

Republike Hrvatske te je u pripremi Strategija nisko-ugljiĉnog razvoja (LEDS). LEDS će

utvrditi dugoroĉne ciljeve (do 2050. godine) smanjenja emisija stakleniĉkih plinova te će

propisati mjere kojima će se ti ciljevi postići, kao i naĉin njihovog financiranja.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije koordinira izradu Partnerskog

sporazuma Republike Hrvatske za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u

razdoblju 2014.-2020. te vodi izradu Operativnog programa iz podruĉja konkurentnosti i

kohezije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Oba dokumenta su vrlo vaţna za SEAP jer će

se njima propisati povlaĉenje sredstava EU za financiranje lokalnih projekata u podruĉju

energetike te je predloţena sljedeća alokacija sredstva ERDF-a u Prioritetnu os 4 - Promicanje

energetske uĉinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za investicijske prioritete:

Podupiranje energetske uĉinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u

poduzećima 100.000.000 €,

Podupiranje energetske uĉinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje

obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, ukljuĉujući javne zgrade i u

stambenom sektoru 411.810.805 €,

Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim

razinama napona 20.000.000 €.

ProvoĊenje energetske politike kroz ĉetiri ministarstva i još niza agencija (HERA, HROTE,

CEI, HOPS, AZO itd. ) sigurno utjeĉe na prekomjernu birokratizaciju procesa i jasno

Page 12: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

12

definiranje ciljeva, koji se postavljaju pred lokalne zajednice sa skromnim ljudskim

potencijalom i financijskom budţetima te će se vjerojatno u razdoblju provoĊenja SEAP-a

ipak nastojati uskladiti generalne ciljeve na nacionalnom nivou s onim lokalnim te će se

administriranje propisati u skladu najboljom praksom drugih ĉlanica EU.

Na regionalnoj razini, SEAP se za period 2014.-2016. najviše oslanja na Program energetske

uĉinkovitosti Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije te pripadajući Plan provedbe programa

energetske uĉinkovitosti. Ţupanijska strategija razvoja turizma detaljnije je opisana u

poglavlju 1.3.3. te ona daje nešto dugoroĉniju viziju razvoja sektora turizma tako de će i

buduća potrošnja energije uvelike ovisiti o razvoju tog sektora. ICT Strategija Dubrovaĉko-

neretvanske ţupanije je dokument kojim se postavljaju jasni i odrţivi ciljevi razvoja

informatiĉke i komunikacijske tehnologije na podruĉju Ţupanije. Jedan od ciljeva strategije je

unaprjeĊenje usluga koje pruţa javna uprava primjenom IT-a u smislu podizanja standarda i

uĉinkovitosti prema graĊanima u obliku brţih i jeftinijih usluga. U okviru ostvarenja ovog

cilja, trebali bi se stvoriti uvjeti za izgradnju „pametnih gradova i zajednica“ u kojima se potiĉe

korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se povećala efikasnost postojećih mreţa

i usluga. Transport i energija su najznaĉajniji logistiĉki problemi velikih gradova, no „pametni

gradovi“ primjenjuju ICT-a i u druge svrhe, a kako bi podigli razinu kvalitete ţivota graĊana te

unaprijedili lokalno gospodarstvo. Tu spadaju pametniji sustavi vodoopskrbe i odvodnje, bolje

upravljani proĉistaĉi otpadnih voda, efikasnija javna rasvjeta, pametniji sustavi za grijanje i hlaĊenje

graĊevina, upravljanje parkirnim prostorom, napredni sustavi lokalne proizvodnje, distribucije i

skladištenja energije i energenata itd.

Razvojni planovi, strategije i elaborati Grada Korĉule ukljuĉuju Prostorni plan ureĊenja Grada

Korĉule, Plan gospodarenja otpadom Grada Korĉule, Koncept prometnog razvitka Grada

Korĉule, Koncept zbrinjavanja otpadnih voda na podruĉju grada Korĉule te se oni pokušavaju

pribliţiti graĊanima kroz GIS – Geografski informacijski sustav Grada Korĉule te e-grad

Korĉule - Informacijski servis Gradske uprave Grada Korĉule.

Slijedom gore iznesenog okvira i prema uzoru na glavni grad otoka Krete, Heraklion. Koji je

danas moderan grad s novom vizijom razvoja za budućnost, a koji je samo prije nekoliko

godina zbog ekonomije jako ovisne o turizmu i poljoprivredi zaostajao za europskim

središtima po pitanju tehnologije, raĉunalne pismenosti i širokopojasnog pristupa internetu.

Grad Korĉula postavlja svoju dugoroĉnu viziju razvoja kao naprednog energetskog grada

„Smart Energy City Korčula“ te će se provedbom mjere iz SEAP-a nastojati postaviti temelje

prema ovakvom razvoju do 2020. godine.

Page 13: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

13

1.3. Grad Korĉula

Otok Korĉula pripada Dubrovaĉko-Neretvanskoj ţupaniji i ima površinu od 279,03 2km što ga

ĉini šestim otokom po veliĉini u Republici Hrvatskoj. Duţina otoka je 46,8 km, a širina od 5,3

do 7,8 km, a na otoku ţivi oko 16 000 stanovnika. Najviše uzvisine na otoku su malo brdo

Klupca, visine 568 m i Kom, visine 510 m.

Podruĉje Grada Korĉule zauzima istoĉni dio otoka i sastoji se od 5 naselja od kojih je najveće

Korĉula sa 2 856 stanovnika. Ostala naselja na administrativnom podruĉju Grada Korĉule su

Ĉara, Pupnat, Raĉišće i Ţrnovo, a broj stanovnika koji ţive na podruĉju Grada Korĉule prema

popisu stanovništva iz 2011. godine je 5 663.

Prosjeĉna temperatura na otoku u sijeĉnju iznosi 9,8 C, a u srpnju 26,9 C. Prosjeĉna

koliĉina padalina je oko 1 100 mm, a broj sunĉanih sati na otoku je 2 671 što je najviše na

ĉitavom Jadranu. Od vjetrova najviše puše bura, jugo i ljetni maestral.

Cijeli otokom se proteţe drţavna cesta D-118, koja povezuje Grad Korĉulu, na jednoj strani

otoka i Vela Luku na drugoj strani. Postoji još nekoliko ţupanijskih i lokalnih prometnica za

povezivanje svih mjesta na otoku. Lukom Korĉula je Grad povezan s kopnom, dok postoji još

nekoliko lokalnih luka i ACI Marina Korĉula. Opskrba Grada vodom odvija se preko

regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korĉula-Lastovo-Mljet, dok je se opskrba

elektriĉnom energijom odvija preko 110 kV i 35 kV kabela s poluotoka Pelješca te

trafostanicom 110/35 kV u Blatu i nizu manjih trafostanica na podruĉju otoku i Grada.

1.3.1. SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korĉule

SWOT analiza predstavlja kvalitativnu analitiĉku metodu, koja kroz 4 karakteristike nastoji

prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odreĊene pojave ili situacije. Tako je u cilju izrade

strategije i dobre organizacije provedbe mjera iz SEAP-a za Grad Korĉulu i njezin energetski

sustav provedena SWOT analiza .

Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korĉule

Snage

- Spoj s elektroenergetskim

sustavom Dubrovaĉko-neretvanske

ţupanije (110 kV spoj s

poluotokom Pelješcem te 110 kV

trafostanicom u Blatu i

dalekovodom za Hvar)

Slabosti

- Nedovoljna informiranost i

obrazovanost stanovnika Grada o

mogućnostima korištenja obnovljivih

izvora energije

- Starost elektroenergetskih objekata

- Neiskorišteni potencijali obnovljivih

Page 14: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

14

- Potrošnja energije je koncentrirana

u 5 naselja na relativno maloj

površini

- Relativno malo opterećenje

elektroenergetskog sustava tijekom

godine, osim ljeta

- Znaĉajke sredozemne klime, veliki

broj sunĉanih dana u godini

- Razvijena svijest otoĉana o zaštiti i

oĉuvanju okoliša te o štednji

resursa

- Razvojni planovi i strategije (Plan

gospodarenja otpadom Grada

Korĉule, Koncept prometnog

razvitka Grada Korĉule,

zbrinjavanje otpadnih voda,

prostorni planovi )

- GIS – Geografski informacijski

sustav Grada Korĉule

- e-grad Korĉula Informacijski servis

Gradske uprave Grada Korĉule

- Osnovna i srednja škola

- usluţno/turistiĉko/

proizvodno/industrijsko/

poljoprivredno podruĉje

- Udruge graĊana

- Veliki potencijal za razvoj eko

turizma i korištenje obnovljivih

izvora energije

izvora energije

- Problem pada napona tijekom zimskih

mjeseci u naseljima Pupnat i Ţrnovo

- S obzirom na planirane gospodarske i

turistiĉke zone sadašnja trafostanica

nije dostatna

- Stara gradska jezgra pod

konzervatorskom zaštitom što

onemogućava povećanje energetske

uĉinkovitosti sanacijom vanjske

ovojnice zgrada te instalacije solarnih

sustava

- Neriješeni imovinsko pravni odnosi

Prilike

- Geografski poloţaj povoljan za

iskorištavanje OIE (energije vjetra,

sunĉeva zraĉenja, biomase i

termalne energije mora)

- Zainteresiranost investitora za

izgradnju solarne fotonaponske

elektrane u gradu

- Mjere za energetsku uĉinkovitost

financirane od strane FZOEU,

DNŢ

- Nova radna mjesta

- Podrţavanje ideje o 100%

energetski samodostatnim

Vanjske nepovoljnost i prijetnje

- Strogi uvjeti gradnje te zabrana

gradnje vjetroelektrana u ZOP-u

- Zabrana gradnje objekata u ZOP-u

- Zbog prometne izoliranosti otoka loša

je trţišna ponuda, servisiranje i

odrţavanje opreme

- Propadanje postojeće infrastrukture

- Ograniĉenja u planiranju razvitka

zbog kulturno-povijesne baštine

- Vertikalna koordinacija nositelja

drţavne, ţupanijske i gradske

razvojne politike

Page 15: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

15

zajednicama od strane EU

- Zainteresiranost stanovnika otoka

za zajedniĉkim projektima za OIE

- EU fondovi koji podupiru

unapreĊenje i razvoj energetskih

sustava, razvoj ruralnih krajeva

- Mogućnost izvoza energije te

smanjenje gubitaka u mreţi

- Zakonodavni okvir za poticanje

razvoja u turistiĉkom sektoru, OPG

itd.

- Djelovanje KORA d.o.o., LAG 5 i

Otoĉnog vijeća

- Promjene Zakona o gradnji i

Zakona o prostornom ureĊenju

(dozvoljena gradnja vjetroelektrana

i solarnih elektrana na otocima)

- Mogućnost uvrštavanja postrojenja

u ţupanijski plan korištenja

energije iz obnovljivih izvora i

vezane strateške procjene utjecaja

na okoliš

- Razvoj energetike, poduzetništva i

zaštite okoliša

- Strateška studija utjecaja na okoliš

Plana korištenja obnovljivih izvora

energije na podruĉju Dubrovaĉko-

neretvanske ţupanije još uvijek u

izradi

- Stagnacija/gubitak industrijske

proizvodnje

- Udaljenost od regionalnih središta

1.3.2. Anketa

DUNEA je za potrebe projekta Meshartility provela internet (on-line) anketu na podruĉju

cijele ţupanije u nadi da će dobiti više informacija o potrošnji energije u kućanstvima.

Pristigli odgovori po općinama ne predstavljaju reprezentativni uzorak, no ipak su vrijedan

doprinos u sagledavanju energetskih potreba graĊana te mogućnosti daljnjeg djelovanja u

provedbi mjera energetske uĉinkovitosti i postavljanja opreme za korištenje energije iz

obnovljivih izvora. Na sljedećih nekoliko dijagrama su prikazani i ukratko prokomentirani

samo odabrani rezultati on-line ankete koju je ispunilo 33 kućanstava u ţupaniji.

Page 16: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

16

Dijagram 1 – Broj toplinski izoliranih

objekata

Dijagram 2 – Broj objekata sa izoliranim

krovom

Dijagram 3 – Vrsta stolarije u anketiranim objektima

Na dijagramu 1 je prikazano da su 9 od 33 objekata toplinski izolirani, odnosno samo 27%, a

dijagram 2 prikazuje da 12 graĊevina iz ankete ima izolaciju krova tj. 36%. Iako su podaci

prikupljeni na malom uzorku, moţe se zakljuĉiti da u ţupaniji, a tako i u Gradu Korĉuli

postoje velike mogućnosti za povećanje energetske efikasnosti ugradnjom toplinske izolacije

na zgradama. Na dijagramu 3 prikazana je vrsta stolarije u anketiranim objektima. Najviše

objekata ima drvenu stolariju, 8 objekata ima PVC, a 5 aluminijsku. Na nekim objektima se

nalazi više vrsta stolarije. Iz ovog prikaza je jasno da je potrebno ulagati u ugradnju

energetski efikasne vanjske stolarije u objekte u ţupaniji pa i Gradu Korĉuli.

Page 17: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

17

Dijagram 4 – Energenti za grijanje u

anketiranim kućanstvima

Dijagram 5 – Vrsta grijanja u anketiranim

objektima

Na dijagramima 4 i 5 prikazani su podaci o grijanju prostora u anketiranim kućanstvima.

Jedini energenti koji se koriste za grijanje prostora su elektriĉna energija i ogrjevno drvo, a

koriste se u podjednakom omjeru. Gotovo sva anketira kućanstva za grijanje koriste

pojedinaĉne peći. Budući da 50% kućanstava za grijanje koristi elektriĉnu energiju tu postoje

velike mogućnost prelaska na obnovljive izvore npr. biomasu ili visoko uĉinkovite dizalice

topline, dok bi se pojedinaĉni sustavi trebali zamijeniti etaţnim grijanjem ili nekim oblikom

lokalnog niskotemperaturnog centralnog sustava grijanja i dobave potrošne tople vode, kako

bi se mogle ostvariti uštede i povećati efikasnost.

Dijagram 6 – Energent za pripremu tople

vode

Dijagram 7 – Vrste bojlera za pripremu

tople vode

Na dijagramima 6 i 7 prikazani su podaci o zagrijavanju potrošne tople vode u anketiranim

kućanstvima. Većina kućanstava koristi pojedinaĉne elektriĉne bojlere za zagrijavanje tople

vode. Zbog lokacije Grad Korĉule i vrlo povoljnih klimatskih uvjeta za korištenje solarnih

kolektora za pripremu tople vode u gradu je potrebno što više promovirati zamjenu elektriĉnih

bojlera solarnim sustavima za zagrijavanje potrošne tople vode. Vrste rasvjetnih tijela

prikazane su na dijagramu 8 i vidljivo je da u anketiranim kućanstvima već 46% rasvjetnih

Page 18: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

18

tijela ĉine štedne ţarulja sa svega nekoliko postotaka LED ţarulja. Iz dijagrama 9 se moţe

išĉitati da većina kućanstava za kuhanje koristi štednjake s plinskim bocama i da se za to troši

ukapljeni naftni plin. Ĉetvrtina štednjaka koristi elektriĉnu energiju, a samo nekoliko koristi

ogrjevno drvo.

Dijagram 8 – Vrste rasvjetnih tijela u

anketiranim kućanstvima

Dijagram 9 – Spremnost anketiranih

kućanstava da sami proizvode energiju

Dijagram 10 – Vrste štednjaka za pripremu

hrane

Dijagram 11 – Spremnost graĊana da se

udruţe u energetske zadruge radi lakše

proizvodnje energije

Na kraju pregleda ankete zanimljivo je uoĉiti na dijagramima 10 i 11 da oko trećine graĊana

ţeli sama proizvoditi energiju, a ĉak veći broj graĊana je spreman udruţiti se u energetsku

zadrugu kako bi lakše proizvodili energiju te je potrebno da ih grad potiĉe na udruţivanje u

zadruge. Ovi rezultati takoĊer pokazuju da bi regionalne i nacionalne vlasti trebale uloţiti

znatno veći napor u omogućavanju i pojednostavljenju instalacija solarnih fotonaponskih i

toplinskih kolektora kako bi graĊani mogli proizvoditi vlastitu energiju.

1.3.3. Strategija razvoja turizma

Strategija razvoja turizma Grada Korĉule kao i cijeloga otoka temelji se na nekoliko kljuĉnih

atributa. Najvaţniji atribut Grada Korĉule uz bogatstvo prirode, povijesti i kulture je tradicija,

Page 19: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

19

pa je stoga prema njoj i oblikovana cjelokupna turistiĉka ponuda. Ovaj prostor je potrebno

iskustveno oblikovati na naĉin da se kultura, tradicija i ţivot otoka gostima predstavlja kroz

njihovo sudjelovanje u posebno oblikovanim i interpretiranim tradicionalnim aktivnostima.

Bogata povijest u Gradu Korĉuli ostavila je traga u smislu bogatstva kulturne baštine – npr.

arhitektura Korĉule (urbane cjeline grada Korĉule i Korĉulanskih naselja, zidine, palaĉe/dvori,

sakralni objekti, kašteli, i sl.), arheološka nalazišta, parkovi i sl., kao i u nematerijalnoj baštini

(folklor, bratovštine, dogaĊaji, muzeji, galerije i sl.). DogaĊaji u Gradu Korĉuli temelje se na

kulturnom nasljeĊu grada u kojem se organizira veliki broj glazbenih festivala i dogaĊaja,

folklornih dogaĊaja, koncerata, klapskih veĉeri, izloţbi, religijskih dogaĊaja, regata i sl.

Neki od glavnih proizvoda kojima će se privlaĉiti razliĉite skupine turista su: nautika, sunce i

more, dogaĊaji i kultura te ruralni i gastro turizam. Neki od tipova smještaja po kojima će

Korĉula biti prepoznatljiva su mali obiteljski hoteli, hoteli, marine i ruralni objekti. Cilj

strategije je da se privatni smještaj koji trenutno dominira u ponudi smještajnih kapaciteta

polagano razvije u male obiteljske hotele te u ruralne objekte s autohtonom ponudom.

Strategija predviĊa porast ukupnog broja kreveta za 20% te porast broja noćenja za 120% i

povećanje zauzetosti smještajnih kapaciteta sa 13 na 24% od 2010. do 2020. godine.

Luka nautiĉkog turizma, preureĊenje hotela Marko Polo, Liburna i Park u hotel Marko Polo

Residence s 5 zvjezdica, preureĊenje hotela Bon Repos i kampa Kalac u Moreška resort s 4

zvjezdice, golf teren s 18 rupa, novi hotel Korĉula s 5 zvjezdica, kamp Korĉula s 1 000 mjesta

veliki su projekti koji su predviĊeni u strategiji na podruĉju Grada Korĉule. TakoĊer je u

planu upis Grada Korĉule i viteške igre Moreške na UNESCO listu, otvaranje kuće Moreške,

muzeja vina u Ĉari, izgradnja pješaĉkih i biciklistiĉkih staza te cesta masline i vina.

Vizija turistiĉkog razvoja Grada Korĉule je da postane globalno prepoznata mediteranska

destinacija koja svojim gostima nudi iskustvo bogate povijesti i uţitak u kulturnoj baštini,

otoĉki naĉin ţivota, njegovu tradiciju, ali i inovacije, te gastronomska bogatstva oblikuje u

autentiĉna iskustva za svoje goste, ĉime će naglasiti identitet i znaĉajke prostora i ljudi koji na

njemu ţive.

Page 20: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

20

2. METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA

2.1. Pripremna faza

• Politiĉka potpora i potpisivanje Sporazuma gradonaĉelnika

Grad Korĉula je u kolovozu 2013. pristupio Sporazumu gradonaĉelnika ĉime je iskazana jasna

politiĉka potpora gradskog Vijeća te je od jeseni iste godine zapoĉeto prikupljanje podataka o

potrošnji energije na administrativnom podruĉju grada te svi ostalih podataka vezanih uz

izradu SEAP-a. Većina podataka je prikupljena uz pomoć Direktorice Korĉulanske razvojne

agencije KORA d.o.o. gĊe. Ivane Fazinić. Podaci o potrošnji elektriĉne energije dobiveni su

na osnovu potpisanih sporazuma s operaterom distribucijskog sustava ELEKTROJUG

Dubrovnik. Podaci su ukljuĉivali potrošnju za tri godine (2010., 2011. i 2012.) oĉitanu sa svih

brojila u kategoriji kućanstva, poduzetništva te javne rasvjete. Ostali podaci o potrošnji

energije po sektorima procijenjeni su na osnovu finalne potrošnje energije iskazane u

Programu energetske uĉinkovitosti Dubrovaĉko neretvanske ţupanije odnosno na osnovu

drugih prikupljenih podataka npr. broju vozila, kvadratima stambene površine itd..

• Prilagodba administrativne strukture

Uspješnu provedbu SEAPA-a prati i prilagodba administrativne strukture odreĊenim

mjerama. Glavno tijelo za prihvaćanje plana je Gradsko vijeće Grada Korĉule koje ima 15

vijećnika. Mandat vijećnika, izabranih na redovnim izborima, traje ĉetiri godine.

Prava i duţnosti vijećnika proizlaze iz Statuta, Poslovnika i drugih propisa i akata Gradskog

vijeća. Vijeće bi nakon usvajanja SEAP-a u razumnom vremenskom roku trebalo dodijeliti

zaduţenja vezana uz praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi. Provedba mjera će

ovisit i o angaţmanu vijećnika u odreĊenim radnim grupama to jest tijelima zaduţenim za

provedbu mjera.

Gradsku upravu Grada Korĉule ĉini pet upravnih odjela: Upravni odjel za opće poslove i

mjesnu samoupravu, Upravni odjel za proraĉun i financije, Upravni odjel za upravljanje

Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, Upravni odjel za prostorno ureĊenje, zaštitu

okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet te Upravni odjel za društvene djelatnosti.

Upravni odjeli bi trebali biti upoznati sa sadrţajem SEAP-a te bi trebali imenovati osobe

odnosno oformiti radno tijelo za provedbu i nadzor mjera.

Page 21: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

21

Kako se dosta mjera iz SEAP-a odnosi na trgovaĉka društva i ustanove kojima je Grad

Korĉula osnivaĉ i jedini vlasnik trebalo bi i od njih zatraţiti prilagodbu struktura, to jest

imenovanje jedne ili više osoba u konkretne radne grupe za provedbu mjera.

Društva i ustanove Grada Korĉule su:

Komunalno trgovaĉko društvo “HOBER” d.o.o.

Djeĉji vrtić Korĉula

Gradski muzej Korĉula

Gradska knjiţnica Ivan Vidali

Centar za kulturu Korĉula

Športski objekti Korĉula

Korĉulanska razvojna agencija KORA d.o.o. za lokalni razvoj i poslovne usluge

KORA d.o.o. je bila zaduţena da u pripremnoj fazi i fazi izrade plana koordinira procesima

prikupljanja podataka i komunikacije prema gradskim sluţbama i tvrtkama te javnošću i

drugim dionicima procesa izrade plana.

• Prikupljanje potpore svih sudionika procesa

Radi prikupljanja potpore svih sudionika procesa organizirani su Lokalni energetski forumi u

sklopu WP3 projekta MESHARTILITY, kako bi se u jedinicama lokalne samouprave, za koje

su izraĊeni pojedinaĉni Referentni inventari emisija CO2, predstavili prikupljeni i obraĊeni

podaci. Na temelju prikaza energetske potrošnje JLS po sektorima kućanstva, javne uprave

(zgradarstvo), prometa i gospodarstva prikazani su primjeri dobre prakse, rješenja i moguće

mjere i aktivnosti primjenjivi za odreĊeno podruĉje. Od sudionika lokalnih energetskih

foruma (sluţbenici JLS-a, vijećnici, predstavnici malih i srednje velikih poduzeća, javnih

poduzeća, NGO, civilnog društva i stanovnici) dobila se povratna informacija o njihovim

stvarnim potrebama i potencijalima. Jedan od zakljuĉaka foruma je da bi trebalo aktivnije

ukljuĉiti Turistiĉku zajednicu Grada Korĉule u projekt Meshartility jer se Grad Korĉula

moţe „brendirati“ kao eko turistiĉka destinacija. Zbog velikog interesa graĊana za uštedama

energije te povezanih financijskih ušteda kao i mogućnosti proizvodnje elektriĉne i toplinske

energije iz vlastitih izvora potpora javnosti predstavljenim mjerama je bila znaĉajna i

razumljiva.

Page 22: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

22

2.2. Izrada plana

Nakon pripremne faze pristupilo se izradi Akcijskog plana energetski odrţivog razvitka Grada

Korĉule. Kao bazna godina odreĊena je 2012. godina, na temelju raspoloţivosti podataka o

potrošnji energije i energenata.

Sektori energetske potrošnje podijeljeni su na javni i društveni sektor, koji su podijeljeni na

još nekoliko sektora prema BEI alatu koji je korišten za izraĉun emisija CO2. Potrošnja u

javnom sektoru dalje je podijeljena na potrošnju u zgradama u vlasništvu grada, vozila u

vlasništvu grada i gradskih poduzeća (osobna vozila, teretna i radna vozila), javni prijevoz i

javnu rasvjetu. Potrošnja u društvenom sektoru podijeljena je na potrošnju u kućanstvima,

usluţnom sektoru tj. sektoru gospodarstva te potrošnju u sektoru prometa (osobna vozila,

mopedi i motocikli, teretna i radna vozila).

Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u zgradama u vlasništvu grada su potrošnja

svih energenata (elektriĉna energija, loţivo ulje, ukapljeni naftni plin) u referentnoj godini. U

vozilima u vlasništvu grada i gradskih poduzeća broj prijeĊenih kilometara u referentnoj

godini, specifiĉna potrošnja pojedinog vozila, troškovi za gorivo te potrošnja pojedinog

energenta.

U javnoj rasvjeti je dobivena potrošnja elektriĉne energije u referentnoj godini, te broj, vrsta i

snaga ţarulja, a u javnom prijevozu dobivena je duţina trasa javnog prijevoza, broj linija

radnim danom te subotom i nedjeljom, vrsta i broj autobusa koji se koriste na pojedinoj trasi

te njihova specifiĉna potrošnja.

Potrošnja energije u sektoru kućanstva i usluga dobivena je pomoću metodologije koja je

potrošnju s razine ţupanije pomoću brojnih statistiĉkih podataka skalirala na potrošnju grada

Korĉule. Potrošnja je skalirana za sve energente (loţivo ulje, ukapljeni naftni plin i biomasa)

osim elektriĉne energije ĉija je potrošnja u referentnoj godini dobivena od HEP-a. Statistiĉki

parametri korišteni kod izraĉuna potrošnje energije su: broj stanovnika, broj kućanstava, broj

noćenja turista, opremljenost stanova i površina stanova (nastanjeni, napušteni, za

iznajmljivanje turistima, itd.). Potrošnja biomase dobivena je pomoću faktora stambene

površine i faktora broja stanovnika od kojih je prvi izraĉunat ovako:

1

-

-

opc

zup

opc

zup

PNS

PNS

USPf

USP (1.1)

Page 23: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

23

gdje USPopc oznaĉava ukupnu stambenu površinu u gradu, a USPzup u ţupaniji, dok PNSopc

oznaĉava površinu napuštenih stanova u gradu, a PNSţup u ţupaniji. Drugi faktor korišten za

izraĉun potrošnje biomase je:

2 opc zupf S S (1.2)

u kojem Sopc oznaĉava broj stanovnika u gradu, a Szup u ţupaniji. Potrošnja biomase je

izraĉunata prema sljedećoj formuli:

1 2

2

f fopc zupB B

(1.3)

gdje Bzup oznaĉava potrošnju biomase u ţupaniji. Sljedeći faktori su korišteni kod izraĉuna

potrošnje UNP u kućanstvima:

3 opc zupf N N (1.4)

gdje N oznaĉava broj noćenja turista u gradu i u ţupaniji. Faktor 4 je zadan sljedećom

formulom:

4opc opc opc opc opc

zup zup zup zup zup

NS PNS SOR SIT SOD

NS PNS SOR SIT SODf

(1.5)

u kojoj NS oznaĉava broj nastanjenih stanova, PNS broj privremeno nastanjenih stanova,

SOR je broj stanova za rekreaciju i odmor, SIT je broj stanova za iznajmljivanje turistima, a

SOD je broj stanova za druge djelatnosti. Faktor 5 je izraĉunat na sljedeći naĉin:

5 opc zupf OS OS (1.6)

gdje OS oznaĉava broj dobro opremljenih stanova tj. onih koji imaju i kuhinju i kupaonicu i

zahod. Konaĉno potrošnja ukapljenog naftnog plina u gradu se izraĉunava pomoću sljedećeg

izraza:

1 2 3 4 5

5opc zup

f f f f fUNP UNP

(1.7)

Potrošnja UNP-a i loţivog ulja u usluţnom sektoru procijenjene su pomoću sljedećeg izraza:

2 3

2opc zup

f fUSL USL

(1.8)

Page 24: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

24

Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u prometu dobiveni su od MUP-a - broj

registriranih vozila na podruĉju grada (osobna, kombinirana, mopedi i motocikli, teretna i

radna te autobusi). TakoĊer su korišteni podaci o specifiĉnoj potrošnji goriva pojedinog vozila

i prosjeĉan broj prijeĊenih kilometara godišnje za pojedine tipove vozila u Republici

Hrvatskoj koji se nalaze na Odyssee bazi podataka. Potrošnja u prometu izraĉunata je pomoću

sljedeće formule:

4

1 100

tip tip tip

G

tip

BV SPG PBKP

(1.9)

u kojoj BV oznaĉava broj vozila odreĊenog tipa u gradu, SPG specifiĉnu potrošnju goriva tog

tipa vozila u gradu, a PBK je prosjeĉan broj godišnje prijeĊenih kilometara za taj tip vozila.

Potrošnja je posebno proraĉunata za vozila na dizelsko i na benzinsko gorivo te su vozila bila

podijeljena na ĉetiri tipa: mopedi i motocikli, osobni automobili, laki kamioni i teški kamioni.

Podaci o koliĉina odloţenog komunalnog otpada za referentnu godinu preuzeti su iz Plana

gospodarenja otpadom Grada Korĉule.

Izraĉun emisija CO2 uzrokovanih potrošnjom goriva u navedenim sektorima usklaĊen je s

metodologijom MeĊuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel for

Climate Change, IPCC) te su preuzeti odgovarajući emisijski koeficijenti. Za izraĉun emisija

CO2 korišten je ICLEI Europe's Basic Greenhouse Gas Inventory Quantification Tool.

U skladu s preporukama Europske komisije i sa zakljuĉcima odrţanih radionica, identificirane

su mjere smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija CO2 do 2020. godine, kojima će se

utjecati na svih osam analiziranih sektora (zgrade i vozila u vlasništvu grada, javni prijevoz,

javna rasvjeta, kućanstva, usluţni sektor, promet i gospodarenje otpadom). Za svaku od

identificiranih mjera odreĊen je potencijal uštede energije i smanjenje emisije CO2, kratak

opis mjere, tijelo zaduţeno za provedbu mjere, poĉetak i kraj provedbe mjere i procjena

troškova mjere.

Na temelju potencijala uštede CO2 predloţenih mjera ustanovljen je cilj smanjenja emisije

CO2 do 2020. godine, ukupno i po pojedinim sektorima potrošnje energije.

2.3. Prihvaćanje i provedba Plana

Prihvaćanje Plana najvaţniji je korak za provedbu Plana i zbog toga je potrebno da su

Gradonaĉelnik, a i gradski vijećnici od samog poĉetka ukljuĉeni u proces izrade dokumenta.

Page 25: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

25

Nakon javnog predstavljanja nacrta Plana na Lokalnim forumima te na temelju zaprimljenih

komentara izradio se konaĉni tekst plana koji je predloţen Gradonaĉelniku i Gradskom vijeću

na usvajanje.

Prilikom donošenja godišnjeg Programa rada Gradonaĉelnika i gradske uprave potrebno je

voditi raĉuna da se istim osiguraju odgovarajuća sredstva za aktivnosti koje predviĊa Plan.

TakoĊer će tijekom faze provedbe biti vaţno osigurati dobru komunikaciju izmeĊu razliĉitih

odjela lokalnih vlasti, pripadajućih javnih vlasti te svih ostalih ukljuĉenih osoba pa i graĊana.

2.4. Praćenje provedbe Plana i izvještavanje o provedbi

Za sve mjere predloţene u okviru Plana predloţeni su indikatori koje je potrebno pratiti kako

bi se osiguralo da propisane mjere ispunjavaju svoju zadaću. Za uspješno praćenje provedbe

plana potrebno je pratiti za svaku mjeru dinamiku provedbe iste, ostvarene energetske uštede

uslijed provoĊenja mjere zadane Planom te smanjenje emisija CO2 prouzrokovano provedbom

mjere.

Za uspješno provoĊenje plana potrebno je svake dvije godine Uredu Sporazuma

gradonaĉelnika podnositi izvješće o provedbi SEAP-a zbog evaluacije, nadzora i provjere. To

izvješće mora sadrţavati aţuriran inventar emisija te se gradske vlasti potiĉe na prikupljanje

inventara emisija na godišnjoj razini. MeĊutim, ako gradske vlasti smatraju da godišnje

prikupljanje inventara emisija zahtijeva previše resursa, dovoljno je svake ĉetiri godine

prikupiti inventar emisija CO2 i sastaviti izvješće o provedbi, a svake dvije akcijsko izvješće

bez inventara emisija.

Tijelo zaduţeno za praćenje provedbe Plana je Grad Korĉula.

Page 26: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

26

3. ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA

SEKTORIMA ZA REFERENTNU 2012. GODINU

3.1. Javni sektor

U ovom sektoru analizirana je neposredna potrošnja energije za zgrade i vozila u vlasništvu

Grada Korĉule, javnu rasvjetu i javni prijevoz.

3.1.1. Zgrade u vlasništvu Grada Korĉule

Analizirana je potrošnja energije za 14 razliĉitih zgrada, za referentnu 2012. godinu, koje

prema namjeni obuhvaćaju školstvo, kulturu, sport i upravu. U školstvu je to 5 zgrada, u

kulturi 6, u upravi 2 i jedan sportski objekt. Iz prikupljenih podataka se moţe zakljuĉiti da je

elektriĉna energija energent koji se najviše koristi u ovom sektoru. Sve zgrade se meĊusobno

razlikuju po broju korisnika, radnom vremenu i površini te se zbog toga razlikuje i potrošnja

energije u svakoj od njih. Na dijagramu 12 prikazana je potrošnja elektriĉne energije za svaku

zgradu pojedinaĉno, dok ukupna potrošnja elektriĉne energije iznosi 304,3 MWh.

Dijagram 12 - Ukupna potrošnja elektriĉne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korĉule u

2012. godini

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

35,61

63,95

20,24 22,23

6,48 4,94

65,99

28,00

14,66 18,14

3,66 8,25 12,15 M

Wh

/go

diš

nje

Ukupna potrošnja električne energije

Dom kulture Liburna Zgrada uprave Zgrada Mediteranske

Dom Žrnovo Natkriveni bazen Gojko Arneri Gradski muzej Korčula

O.Š. Petra Kanvelića Dječji vrtić Arhivski sabirni centar

O.Š. Račišće Dom kulture Čara Dom kulture Pupnat

P.Š. Pupnat

Page 27: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

27

Troškovi za elektriĉnu energiju za svaku zgradu prikazani su na dijagramu 13, dok ukupni

godišnji troškovi za elektriĉnu energiju iznose 33 664 €.

Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za elektriĉnu energiju

Ostali energenti koji se koriste su loţivo ulje i ukapljeni naftni plin. Loţivo ulje se koristi za

grijanje u OŠ Petra Kanavelića, O.Š. Ţrnovo i P.Š. Pupnat, a UNP se koristi u natkrivenom

bazenu Gojko Arneri. U dijagramu 14 prikazane su godišnje potrošnje loţivog ulja i

ukapljenog naftnog plina u ĉetiri prethodno navedene zgrade, dok su godišnji troškovi za njih

prikazani u dijagramu 15.

3.818

6.857

2.170

2.384

793

605

7.076

3.002

1.794

2.220

448

1.010

1.486

0 2.000 4.000 6.000 8.000

Godišnji troškovi *€]

Ukupni godišnji troškovi za električnu energiju

P.Š. Pupnat

Dom kulture Pupnat

Dom kulture Čara

O.Š. Račišće

Arhivski sabirni centar

Dječji vrtić

O.Š. Petra Kanvelića

Gradski muzej Korčula

Natkriveni bazen Gojko Arneri

Dom Žrnovo

Zgrada Mediteranske

Zgrada uprave

Dom kulture Liburna

Page 28: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

28

Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje

Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u €

Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi 798 MWh dok su ukupni godišnji

troškovi za energente 71 583 €. U tablici 2 su prikazani godišnji troškovi i emisije po radnom

satu, korisniku i površini javne zgrade. Troškovi po satu variraju izmeĊu 0,31 i 8,16 €/sat

koliko su u gradskom muzeju odnosnu u O.Š. Petra Kanavelića. Sliĉna je stvar u varijacijama

i sa troškovima po korisniku i po površini samo su tada neke druge javne zgrade one sa

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

Škola Žrnovo Natkrivenibazen Gojko

Arneri

O.Š. PetraKanvelića

O.Š. Žrnovo-P.Š. Pupnat

55,97

308,71

111,94

16,79

MW

h

Godišnja potrošnja energije

0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Škola Žrnovo

Natkriveni bazen Gojko Arneri

O.Š. Petra Kanvelića

O.Š. Žrnovo-P.Š. Pupnat

4.621

22.670

9.242

1.386

€/godišnje

Godišnji troškovi za energiju

Page 29: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

29

maksimalnim i minimalnim iznosima. Sliĉno tome se ponašaju i emisije CO2 ako ih gledamo

po satu, korisniku ili površini.

Tablica 2 – Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini

Zgrade u

vlasništvu grada

Godišnji

trošak /

radni

sat

Godišnji

trošak /

korisnik

Godišnji

trošak /

površini

Ukupne

emisije /

radni sat

Ukupne

emisije /

korisnik

Ukupne

emisije /

površin

a

€ / sat € /

korisniku € / m

2 tCO2e / sat

tCO2e /

korisniku

tCO2e /

m2

Zgrada uprave 3,3 137,15 5,27 0,0095 0,3965 0,0152

Dom kulture

Liburna 1,03 254,56 1,77 0,003 0,7359 0,0051

Zgrada

Mediteranske 1,04 180,87 2,95 0,003 0,5229 0,0085

Dom Ţrnovo 1,59 238,42 2,38 0,0046 0,6892 0,0069

Škola Ţrnovo 2,31 57,76 2,81 0,0078 0,195 0,0095

Natkriveni bazen

Gojko Arneri 5,71 1564,2 15,01 0,0176 4,8091 0,0462

Gradski muzej

Korĉula 0,31 86,36 1,02 0,0008 0,2188 0,0026

O.Š. Petra

Kanavelića 8,16 32,64 0 0,0258 0,1033 0

Djeĉji vrtić 1,44 10,01 3,75 0,0042 0,0289 0,0108

Arhivski sabirni

centar 0,86 598,1 8,97 0,0022 1,5152 0,0227

O.Š. Petra

Kanavelića-P.Š.

Raĉišće

1,11 110,99 14,8 0,0028 0,2812 0,0375

Dom kulture

Ĉara 4,48 223,81 0 0,0113 0,567 0

Dom kulture

Pupnat 0,63 50,49 0 0,0016 0,1279 0

O.Š. Ţrnovo-P.Š.

Pupnat 1,44 239,33 0 0,0042 0,7036 0

3.1.2. Vozila u vlasništvu Grada Korĉule

Prikupljeni su podaci o potrošnji goriva za vozila ĉiji je vlasnik Grad Korĉula, a koriste se u

upravi Grada, u Komunalno-trgovaĉkom društvu Hober, Domu zdravlja i DVD-u. U upravi

Page 30: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

30

Grada koriste se 2 vozila, dok se vozni park KTD-a Hober sastoji od 7 vozila, Dom zdravlja

ima 11 vozila, a DVD ima 8 vozila.

Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korĉule

Kod većine vozila kao pogonsko gorivo koristi se dizel, a nekoliko vozila koristi benzin. Na

dijagramu 16 prikazana je godišnja potrošnja goriva za pojedina vozila i skupine vozila u

MWh. Ukupna potrošnja goriva u 2012. godini je iznosila 489 MWh.

3.1.3. Javna rasvjeta

Rasvjeta javnih površina osigurana je pomoću 1 888 ţarulja na podruĉju Grada Korĉule od

kojih je najviše visokotlaĉnih ţivinih ţarulja, ukupno 736, zatim 578 visokotlaĉnih natrijevih

ţarulja, 513 razliĉitih štednih ţarulja, a metalhalogenih ţarulja je 61. Ukupna potrošnja

elektriĉne energije u 2012. godini je bila 715 956 kWh, a ukupni su godišnji troškovi iznosili

65 663 €.

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

27,53 11,51

36,02 36,02 36,02 36,02 36,02 29,66 14,52

187,54

38,44

MW

h/g

od

išn

je

Godišnja potrošnja goriva

VW Pasat (Grad Korčula) Škoda (Grad Korčula) Mitsubishi (KTD "HOBER")

MAN TGM (KTD "HOBER") MAN (KTD "HOBER") MAN TGM (KTD "HOBER")

Mercedes Vito (KTD "HOBER") HD (KTD "HOBER") VW Caddy

Vozila Doma Zdravlja Vozila DVD-a

Page 31: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

31

Dijagram 17 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije za javnu rasvjeti Grada Korĉule

Na dijagramu 17 prikazana je mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije za javnu rasvjetu u

Gradu u posljednje tri godine. Ukupna potrošnja u 2010. godini bila je 734 522 kWh, u 2011.

709 595 kWh, a potrošnja u 2012. godini kako je već i navedeno bila je 715 956 kWh.

3.1.4. Javni prijevoz

Prijevoz putnika na otoku Korĉuli obavlja Autotrans d.o.o. koji za potrebe javnog prijevoza

na otoku koristi 15 vozila, od kojih je najviše autobusa i nekoliko minibuseva. Sva vozila kao

gorivo koriste eurodizel, a njihova procijenjena potrošnja na podruĉju Grada Korĉule iznosi

44 246 litara, što preraĉunato u kWh iznosi 484 933 kWh.

3.1.5. Ukupno javni sektor

Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prikazana je na dijagramu 18, a iznosi 2 488

MWh u 2012. godini.

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

100000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

kWh

mjesec

2010

2011

2012

Page 32: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

32

Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 2012. godinu

Iz prikazanog na dijagramu vidljivo je da se najviše energije troši u zgradama u vlasništvu

grada oko 32%, javna rasvjeta troši oko 29% energije, a u javnom prijevozu kao i u vozilima

koja su u vlasništvu grada se troši otprilike ista koliĉina energije oko 19,5% tj. 19,67%.

Potrošnja energije prema razliĉitim energentima prikazana je na dijagramu 19, iz kojeg je

vidljivo da postoji 5 energenata koji se troše u ovom sektoru, a to su elektriĉna energija,

dizelsko i benzinsko gorivo, loţivo ulje i ukapljeni naftni plin.

Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 2012.

godinu

797,71 32,06%

489,28 19,67%

715,96 28,78%

484,93 19,49%

Ukupna potrošnja energije (MWh)

Zgrade

Vozila

Javna rasvjeta

Javni prijevoz

1.020 41,01%

921,34 37,03%

52,88 2,13%

184,71 7,42%

308,71 12,41%

Ukupna potrošnja energije (MWh)

Električna energijaDizelBenzinLoživo uljeUNP

Page 33: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

33

Iz prikazanog na dijagramu 19 je vidljivo da je udio elektriĉne energije u potrošnji energenata

najveći, oko 41%, iza nje slijedi dizelsko gorivo ĉiji je udio 37,03%. Potrošnja ukapljenog

naftnog plina (UNP) ima udio od 12,41%, a loţivo ulje 7,42%, udio benzina u potrošnji je

gotovo neznatan i iznosi svega 2,13%. Iz prikazanog se moţe zakljuĉiti da su uštede u

potrošnji energije moguće u svim analiziranim sektorima, te da bi bilo potrebno smanjiti

potrošnju elektriĉne energije u javnoj rasvjeti i zgradarstvu, a u sektoru vozila u vlasništvu

grada i javnom prijevozu moţe se poraditi na smanjenju potrošnje dizelskog goriva. TakoĊer

bi bilo potrebno uvesti mjere za smanjenju potrošnje ukapljenog naftnog plina i loţivog ulja u

zgradama u vlasništvu Grada Korĉule.

3.2. Društveni sektor

U ovom sektoru analizirana je potrošnja energije za sektor kućanstva, usluţni sektor, sektor

industrije i cestovni promet za 2012. godinu.

3.2.1. Sektor kućanstva

Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine na podruĉju Grada Korĉule

postoji 2 011 kućanstva u kojima ţivi 5 663 stanovnika. Ukupna površina nastanjenog

stambenog prostora u Gradu je 299 260 2m . U kućanstvima se od energenata koriste

elektriĉna energija, ukapljeni naftni plin (UNP) i biomasu. Potrošnja pojedinog energenta

prikazana je na dijagramu 20.

Dijagram 20 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva

Iz dijagrama je vidljivo da je elektriĉna energija dominantan izvor energije u kućanstvima u

Gradu Korĉuli s 59%, potrošnja biomase je takoĊer velika i iznosi 34%, a potrošnja UNP-a je

7%. Ukupna potrošnja energije u ovom sektoru je 23 401 MWh u 2012. godini. Iz prikazanog

13.750 59%

1.650 7%

8.002 34%

Ukupna potrošnja energije (MWh)

ElektričnaenergijaUNP

Biomasa

Page 34: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

34

se moţe zakljuĉiti da su najveće mogućnosti uštede u ovom sektoru vezane uz smanjene

potrošnje elektriĉne energije. Podaci na razini Ţupanije prikazuju potrošnju loţ ulja u

kućanstvima, no usmenim ispitivanjem na 12 lokalnih foruma u ţupaniji te provedbom ankete

nije pronaĊeno niti jedno kućanstvo s grijanjem na loţ ulje tako da je ovaj energent

izostavljen iz sektorske analize potrošnje energije u Gradu Korĉuli.

Mjeseĉna oĉitanja potrošnja elektriĉne energije u Gradu Korĉuli za kategoriju kućanstva, za

posljednje tri godine prikazana su na dijagramu 21. Iz dijagrama je vidljivo da se oko 500

MWh potrošnje oĉitava mjeseĉno, no ipak se za većina kućanstava to još uvijek radi na 6-

mjeseĉnoj bazi. Potrošnja u sezoni grijanja je još uvijek veća nego li ljetna potrošnja.

Potrošnja elektriĉne energije nije se znaĉajno mijenjala u posljednjih nekoliko godina.

Ukupna potrošnja elektriĉne energije u sektoru kućanstva za 2010. godinu iznosila je 13 706

MWh, u 2011. 13 601 MWh, a u 2012. potrošnja je iznosila 13 750 MWh.

Dijagram 21 - Mjeseĉna oĉitanja potrošnje elektriĉne energije u sektoru kućanstva u Gradu

Korĉuli za 2010., 2011. i 2012. godinu

3.2.2. Usluţni sektor - gospodarstvo

Budući da je smjer gospodarskog razvoja Grada Korĉule orijentiran prvenstveno na razvoj

turizma, kao i cijela Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, ovaj sektor moţe jako utjecati na

neposrednu potrošnju energije. U 2012. godini zabiljeţeno je 62 803 dolazaka i 334 168

noćenja turista na podruĉju Grad Korĉule prema podacima turistiĉke zajednice, a u idućim

godinama oĉekuje se daljnji porast dolazaka i noćenja.

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

kWh

mjesec

2010

2011

2012

Page 35: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

35

Dijagram 22 - Potrošnja energije u usluţnom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korĉuli

Potrošnja energije u 2012. godini u ovom sektoru prema vrstama energenata prikazana je na

dijagramu 22, dok je ukupna potrošnja energije iznosila 10 805 MWh.

Iz prikazanog je vidljivo da je najzastupljeniji energent elektriĉna energija sa udjelom od

82%, dok loţivo ulje u potrošnji energije sudjeluje sa 16%, a UNP sa samo 2%. Iz toga se

moţe zakljuĉiti da su najveće uštede u ovom sektoru moguće u smanjenju potrošnje elektriĉne

energije.

Na dijagramu 23 prikazana je potrošnja elektriĉne energije u usluţnom sektoru tj. u sektoru

gospodarstva za Grad Korĉulu. Kao što je i oĉekivano potrošnja elektriĉne energije u ovom

sektoru dvostruko poraste tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na zimske zbog toga jer je

gospodarstvo preteţno orijentirano na turizam. U posljednje tri godine ukupna potrošnja na

godišnjoj razini ostala je otprilike ista pa tako 2010. iznosi 9 459 MWh, 2011. je 9 439 MWh

dok 2012. potrošnja iznosi 9 766 MWh. Potrebno je napomenuti da se ovdje navedena

potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu razlikuje od prethodno navedene jer u ovom

sluĉaju iz potrošnje nisu izuzete zgrade u vlasništvu grada i potrošnja u industriji, jer nemamo

podatke o njihovoj potrošnji u posljednje tri godine, nego samo za 2012. godinu.

8.904 82%

1.688 16% 214

2%

Ukupna potrošnja energije (MWh)

Električna energija

Loživo ulje

UNP

Page 36: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

36

Dijagram 23 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu Grada Korĉule

3.2.3. Sektor industrije

U analizi potrošnje energije u sektoru industrije obuhvaćeno je jedino brodogradilište Leda

d.o.o. koje zapošljava 70 ljudi a ukupna površina industrijskog objekta je 52 000 2m . Jedini

energent koji troši brodogradilište je elektriĉna energija i njezina potrošnja je za 2012. godinu

bila 557 513 kWh.

3.2.4. Sektor prometa

Potrošnja energije u prometu podijeljena je prema tipovima vozila i prema gorivu koje koriste

i prikazana na dijagramu 24. Potrošnja dizela iznosi 1 339 617 litara tj. 14 682 MWh, dok je

potrošnja benzina 1 130 754 litre tj. 10 867 MWh. Ukupna potrošnja goriva u sektoru prometa

je 25 549 MWh.

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1400000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

kWh

mjesec

2010

2011

2012

Page 37: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

37

Dijagram 24 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu

Korĉuli za 2012. godinu

Vidljivo je iz dijagrama da najveću potrošnju goriva u ovom sektoru ostvaruju osobna vozila,

ako se pogledaju udjeli benzina i dizela koji su prikazani na sljedećem dijagramu vidljivo je

da je udio dizela 54%, dok se benzina troši nešto manje otprilike 46%.

Dijagram 25 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa

3.2.5. Lokalna proizvodnja energije

U Gradu Korĉuli lokalna proizvodnja energije u obliku velikih elektrana i sliĉnih postrojenja

ne postoji. Prema dostupnim podacima jedina energija koja se proizvodi je toplinska energija

iz solarnih kolektora koja se koristi za zagrijavanje tople vode. Proizvodnja toplinske energije

iz solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode u 2012. godini bila je gotovo

neznatna, a iznosila je 30,1 MWh. U Gradu još postoji Sunĉana elektrana natkriveni bazen

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1400000

1600000

1800000

2000000

Mopedi imotocikli

Osobniautomobili

Laki kamioni Teški kamioni

41031

1039577

55648

797536

205471 376428

litar

a go

riva

Potrošnja goriva

dizel

benzin

1.130.754 46% 1.339.617

54%

Ukupna potrošnja goriva (l)

Benzin

Dizel

Page 38: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

38

Gojko Arneri snage 50 kW, ali ona još nije prikljuĉena na mreţu pa tako nije proizvodila

elektriĉnu energiju u referentnoj godini.

Slika 1 - Karta srednje godišnje ozraĉenosti vodoravne plohe na podruĉju Dubrovaĉko-

neretvanske ţupanije [1]

Svi otoci u Dubrovaĉkoj-neretvanskoj ţupaniji imaju veliki potencijal za proizvodnju energije

iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno iz sunca i vjetra. Otok Korĉula, na ĉijoj se istoĉnoj

strani nalazi Grad Korĉula, ima veliki potencijal za iskorištavanje energije sunca u solarnim

toplinskim sustavima i solarnim fotonaponskim sustavima. Vrijednost srednje godišnje

ozraĉenosti na ravnu horizontalnu plohu na cijelom otoku je izmeĊu 1,50 i 1,55 MWh/m2 i

prikazana je na slici 1. Vrijednost srednje godišnje ozraĉenosti na plohu pod optimalnim

kutom, koji se za otok Korĉulu nalazi izmeĊu 34° i 36°, je izmeĊu 1,69 i 1,93 MWh/m2

ovisno

o kojoj se lokaciji na otoku radi i izvoru podataka koji se koristi. Optimalni kut za naselje

Korĉulu je 34%, a vrijednost srednje godišnje ozraĉenosti na ravnu plohu je izmeĊu 1,48 i

1,57 MWh/m2, a za plohu pod optimalnim kutom te vrijednosti su izmeĊu 1,69 i 1,81

MWh/m2.

Gradnja vjetroelektrana na otocima je regulirana zakonom o Gradnji i zakonom o prostornom

ureĊenju (NN 153/13) te je zabranjena u podruĉju ZOP-a. Otok Korĉula ima veliki

vjetropotencijal, prvenstveno njegov juţni dio. Na slici 2 moţemo vidjeti da se dio tog

vjetropotencijala nalazi i na podruĉje Grada Korĉule.

Page 39: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

39

Slika 2 - Karta vjetra Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije [1]

Potencijali iz drvne biomase koji se nalaze u Gradu uglavnom su već iskorišteni jer se dio

kućanstava grije na biomasu.

Geotermalna energija na cijelom podruĉju Ţupanije nema neki znaĉajan potencijal pa tako ni

u Gradu Korĉuli. Geotermalni gradijent je razmjerno nizak i iznosi od 10 do 20°C/km [1].

3.2.6. Ukupno društveni sektor

Ukupna potrošnja u društvenom sektoru podijeljena prema sektorima za 2012. godinu u

Gradu Korĉuli prikazana je na dijagramu 26.

Dijagram 26 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korĉulu u 2012.

godini

23.401,38 39%

10.805,38 18%

557,51 1%

25.548,75 42%

Ukupna potrošnja energije (MWh)

Kućanstva

Usluge

Industrija

Promet

Page 40: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

40

Najveći udio u potrošnji energije ima sektor prometa u kojem se troši 42% energije, slijedi ga

sektor kućanstva sa 39% potrošnje, a sektor usluga ima potrošnju od 18%, dok je sektor

industrije gotovo zanemariv. Iz ovog prikaza moguće je zakljuĉiti da se najveće uštede u

potrošnji energije mogu ostvariti u sektoru prometa i kućanstva. U sektoru usluga se oĉekuje

porast potrošnje energije zbog orijentacije cijelog gospodarstva prema turizmu i daljnjeg

njegovog razvoja i zbog toga je poţeljno da svi novi projekti u razvoju turizma pokušaju

postići najveću moguću razinu energetske efikasnosti.

Dijagram 27 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korĉulu u

2012. godini

Ako se pogleda potrošnja energije prema pojedinim energentima u društvenom sektoru koja je

prikazana na dijagramu 27 vidljivo je da je najveća potrošnja elektriĉne energije ĉiji udio

iznosi 39%, a iza nje kao energenti slijede dizel sa 24% i benzin sa 18%. Biomasa ima

znaĉajan udio od 13% u potrošnji prvenstveno zbog korištenja u kućanstvima dok male udjele

od 3% u potrošnji imaju UNP i loţivo ulje.

3.3. Ukupna potrošnja energije

Ukupna potrošnja energije u Gradu Korĉuli u 2012. godini iznosila je 62 801 MWh za

analizirane sektore. Udio javnog sektoru u ukupnoj potrošnji energije je 3,96%, a potrošnja

energije u svakom sektoru prikazana je na dijagramu 28.

23.212 39%

1.688 3%

14.682 24%

10.867 18%

1.864 3% 8.002

13%

Ukupna potrošnja energije (MWh)

Električna energija

Loživo ulje

Dizel

Benzin

UNP

Biomasa

Page 41: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

41

Dijagram 28 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korĉule u 2012.

godini

Ako se pogledaju udjeli potrošnje energije prema pojedinim energentima prikazani na

dijagramu 29 moţe se primijetiti da je potrošnje elektriĉne energije najveća sa udjelom od

38,59%, dok su udjeli dizela i benzina sljedeći sa 24,85% i 17,39%. Ako se udjeli dizela i

benzina zbroje njihov udio je oko 42% iz ĉega se moţe zakljuĉiti da se najveće uštede mogu

ostvariti u sektoru prometa i u potrošnji elektriĉne energije.

Dijagram 29 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korĉuli za

2012. godinu

37,26%

17,21%

0,89%

40,68%

1,27% 0,78% 1,14% 0,77%

Kućanstva

Usluge

Industrija

Promet

Zgrade u vlasništvu grada

Vozila u vlasništvu grada

Javna rasvjeta

Javni prijevoz

Električna energija 38,59%

Loživo ulje 2,98%

Dizel 24,85%

Benzin 17,39%

UNP 3,46% Biomasa

12,74%

Page 42: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

42

4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA KORĈULE

4.1. Javni sektor

Emisije CO2 za svaki sektor proraĉunate su pomoću izraĉunate potrošnje energenata u tom

sektoru i faktora emisija koji su preuzeti iz BEI tablica za pojedini energent. Emisije u javnom

sektoru prema pojedinom pod sektoru prikazane su u dijagramu 30, dok su ukupne emisije u

ovom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korĉuli iznosila 697 tCO2.

Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru

Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta

Zgrade 215,92

31%

Vozila 129,61

19%

Javna rasvjeta 221,95

32%

Javni prijevoz 129,36

18%

Ukupno emisije(tCO2e)

Električna energija 316,28 45,39% Dizel

245,78 35,27%

Benzin 13,19 1,89%

Loživo ulje 51,47 7,39%

UNP 70,13

10,06%

Ukupno emisije (tCO2e)

Page 43: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

43

Budući da javna rasvjeta i zgrade u vlasništvu grada emitiraju najviše emisija, oko 32%, tj.

31% tu postoje i najveće mogućnosti za smanjenje emisija. Ostali pod sektori sa podjednakim

udjelima od 18%, tj. 19% takoĊer pruţaju znatne mogućnosti za smanjenje emisije CO2. Ako

se pogleda dijagram 31 na kojem su prikazane emisije prema pojedinim tipovima energenata

vidljivo je da su najveće uštede moguće na smanjenju emisija iz elektriĉne energije, ĉiji udio

emisija iznosi 45,39%, zatim na dizelskom gorivu ĉiji je udio emisija oko 35%. Udio emisija

iz ukapljenog naftnog plina i loţivog ulja su 10%, odnosno 7,4% dok je udio emisija iz

benzina gotovo zanemariv i iznosi samo 1,89%.

4.2. Društveni sektor

Emisije u društvenom sektoru prikazane prema razliĉitim sektorima nalaze se u dijagramu 32.

Dijagram 32 - Emisije prema sektorima za Grad Korĉulu u 2012. godini

Najviše emisija ostvaruje se u sektoru prometa u kojem se troši i najviše energije. Emisije

sektora prometa ĉine 40% emisija u Gradu Korĉuli, slijede ga sektori kućanstva i usluga sa

udjelima emisija od 28% i 20%, dok su emisije u industriji 1%. Emisije koje proizvodi

odlagalište otpada su 11%. Ako se pogledaju emisije prema energentima koje su prikazane na

dijagramu 33 vidljivo je da se najviše emisija ostvaruje od potrošnje elektriĉne energije i te

emisije ĉine 43% od svih emisija. Nakon toga slijede emisije ostvarene u prometu jer su udjeli

emisija iz dizela i benzina zajedno oko 40%, dok su emisije iz loţivog ulja i ukapljenog

4.641 28%

3.279 20%

173 1%

6.628 40%

1.935 11%

Ukupno emisije (tCO2e)

Kućanstva

Usluge

Industrija

Promet

Komunalniotpad

Page 44: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

44

naftnog plina 3%. Emisije iz biomase su zanemarive iako je udio energije dobivene iz

biomase u ovom sektoru oko 13%, dok 12% emisija dolazi iz odlaganja otpada.

Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu

4.3. Ukupne emisije

Ukupne emisije u Gradu Korĉuli u 2012. godini za analizirane sektore iznosile su 17 353

tCO2, od toga je 697 tCO2 emitirano u javnom sektoru iz ĉega proizlazi da je udio emisija iz

javnog sektora 3,96%. Za svaki sektor udjeli emisija prikazani su na dijagramu 34.

Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korĉuli prema sektorima za 2012. godinu

7.196 43%

470 3%

3.917 23%

2.711 16%

423 3%

4 0%

1.935 12%

Ukupne emisije (tCO2e) ElektričnaenergijaLoživo ulje

Dizel

Benzin

UNP

Biomasa

Komunalni otpad

26,75%

18,90%

1,00%

38,19%

1,24%

0,75%

1,28% 0,75%

11,15%

Kućanstva

Usluge

Industrija

Promet

Zgrade u vlasništvu grada

Vozila u vlasništvu grada

Javna rasvjeta

Javni prijevoz

Komunalni otpad

Page 45: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

45

Najviše emisija ostvaruje sektor prometa u kojem i potrošnja energije najveća. Ako se zbroje

svi sektori koji spadaju u promet dobije se udio emisija od gotovo 40% te se u tom sektoru

mogu najviše smanjiti emisije.

Ako se pogleda dijagram 35 na kojem su prikazane ukupne emisije prema tipovima

energenata u Gradu vidljivo je da nešto više od 43% svih emisija dolazi od elektriĉne energije

dok gotovo cijela druga polovica tj. oko 40% emisija dolazi od dizela i benzina, nije

zanemariv niti udio emisija koje dolaze iz otpada i ĉine oko 11%.

Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu

43,34%

3,00%

23,96%

15,68%

2,84% 0,02%

11,14%

Električna energija

Loživo ulje

Dizel

Benzin

UNP

Biomasa

Komunalni otpad

Page 46: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

46

5. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2

U ovom poglavlju opisane su mjere koje je potrebno provesti s ciljem da se dostigne ţeljeno

smanjenje emisija od minimalno 20% do 2020. godine. Navedene mjere opisane su u

tablicama prema sljedećim parametrima:

redni broj mjere

naziv mjere

kratak opis mjere

tijelo zaduţeno za provedbu mjere

poĉetak i kraj provedbe mjere

procjena troškova mjere

procijenjena ušteda energije postignuta mjerom

procijenjeno smanjenje emisija CO2

5.1. Mjere u zgradama u vlasništvu Grada

Redni broj 5.1.1.

Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim štednim

ţaruljama

Kratak opis

Sukladno EU propisima u pogledu rasvjetnih tijela sa ţarnom niti,

predviĊeno je da do 2020. godine bude zamijenjeno 60% rasvjetnih

tijela u zgradama u javnom vlasništvu, a oĉekuje se da će svako

rasvjetno tijelo uštedjeti 80% elektriĉne energije u odnosu na

zamijenjenu ţarulju.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 30-70 kn/ţarulji

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 53,61

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 16,62

Redni broj 5.1.2.

Naziv mjere Ugradnja toplinskih solarnih kolektora za pripremu potrošne tople

vode i grijanje prostora na krovove javnih zgrada

Page 47: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

47

Kratak opis

U javnim zgradama u kojima se potrošna topla voda zagrijava

pomoću elektriĉne energije uvest će se sustavi solarnog zagrijavanja

potrošne tople vode, a gdje je to moguće toplina dobivena iz solarnih

kolektora koristiti će se za pomoć sustavu grijanja. PredviĊa se da će

se od 2016. barem u jednoj zgradi godišnje ugraditi takav sustav.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, KORA, FZOEU, DNŢ

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2016.-2020.

Procjena troškova [kn] 5000 kn/m2 sustava

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 20,51

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 6,36

Redni broj 5.1.3.

Naziv mjere Rekonstrukcija kotlovnice na loţ ulje i prelazak na biomasu ili

dizalice topline + solarni toplinski kolektori

Kratak opis

O.Š. Petra Kanavelića ima kotlovnicu na loţivo ulje koju je potrebno

rekonstruirati i prenamijeniti tako da maksimalno iskorištava

obnovljive izvore energije.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, KORA, O.Š. Petra Kanavelića

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2018.-2020.

Procjena troškova [kn] 150 000 kn

Procijenjena ušteda

energije [MWh] Zamjena sustava grijanja (10 000 litara)

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 31,19

Redni broj 5.1.4.

Naziv mjere Izolacija vanjske ovojnice zgrada i krovišta

Kratak opis

Izolacijom vanjske ovojnice zgrada i krovišta postići će se uštede u

potrošnji toplinske energije u rasponu od 40-60%. Budući da je

odreĊeni dio zgrada koje su u vlasništvu Grada pod nekih oblikom

kulturne baštine potrebno je voditi raĉuna o tome kod obnove

vanjske ovojnice i krovišta.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ, KORA, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe 2014.-2020.

Page 48: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

48

[god.]

Procjena troškova [kn] 250kn/m2

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 71,11

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 19,25

Redni broj 5.1.5.

Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije zgrade

Kratak opis

Zamjenom dotrajale vanjske stolarije u barem jednoj javnoj zgradi

godišnje vanjskom stolarijom ĉiji je ukupni koeficijent prolaza za

cijeli prozor ukupno manji od 1,4 W/m2K ostvarit će se uštede od

minimalno 10% na troškovima grijanja

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ, KORA, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 1500-2000 kn/m2

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 17,78

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 5,51

Redni broj 5.1.6.

Naziv mjere Edukacija zaposlenih u javnim zgradama o mogućnostima uštede

energije i smanjenja emisije CO2 promjenama ponašanja

Kratak opis

Organizirati radionice, seminare i sl. za djelatnike i korisnike javnih

zgrada na kojima bi ih se obrazovalo o naĉinima štednje energije.

Promjenom naĉina ponašanja npr. ne grijanjem prostora zima iznad

20°C i ljeti ne hlaĊenjem ispod 27°C, gašenjem rasvjete, korištenjem

prirodne rasvjete, iskljuĉivanjem ureĊaja koji su u standby modu i sl.

moguće je ostvariti uštede u potrošnji energije od 5 do 10%

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 20000 kn/god.

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 39,89

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 12,36

Page 49: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

49

Redni broj 5.1.7.

Naziv mjere UvoĊenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove zgrada

Kratak opis

Grad će ispitati mogućnosti instalacije fotonaponskih sustava na

krovove javnih zgrada i naĉinu prikljuĉenja na mreţu te dobivanju

dozvola za prikljuĉenje. TakoĊer će voditeljima ustanova u javnim

zgradama pomoći u prikupljanju dokumentacije i olakšati im

nabavljanje dozvola za fotonaponske objekte. PredviĊa se da će se do

2020. godine na krovovima javnih zgrada izgraditi minimalno 1

sustav snage 30 kW.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2015.-2020.

Procjena troškova [kn] 10kn/W

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 40,5

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 12,6

Redni broj 5.1.8.

Naziv mjere Energetski pregledi i certificiranje javnih zgrada

Kratak opis

Energetsko certificiranje zgrada javne namjene u Republici Hrvatskoj

regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graĊevina i

energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13), Pravilnikom 16

o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede

graĊevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13), te

Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o

energetskim pregledima graĊevina (NN 81/12). Od srpnja 2013.

godine na snazi je zakonska obveza prema kojoj sve zgrade javne

namjene veće od 1000 m2 trebaju imati izloţen energetski certifikat

izraĊen u skladu s metodologijom propisanom od strane Ministarstva

graditeljstva i prostornog ureĊenja. U ţupaniji je predviĊeno 50000

m2 u 2014. godini. U Gradu će biti obuhvaćene godišnje minimalno

dvije zgrade do ukupne površine od 3 000 m2.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, KORA, DUNEA, Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 30 000 kn/god

Procijenjena ušteda 44,31

Page 50: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

50

energije [MWh]

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 13,74

Redni broj 5.1.9.

Naziv mjere Provedba zelene javne nabave

Kratak opis Nabavka zelenih certifikata kod kupovine elektriĉne energije,

nabavka efikasnije opreme.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 6,38

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 1,98

Ukupno smanjenje emisija u ovom sektoru do 2020. godine je 119,6 tCO2.

5.2. Mjere u javnom prometu

Redni broj 5.2.1.

Naziv mjere Poticanje korištenja biogoriva u autobusima

Kratak opis

Sukladno Zakonu o biogorivima za prijevoz, javni sektor je u obvezi

korištenja višeg udjela biogoriva nego privatni sektor. Ovdje je

pretpostavljeno da je do 2020. godine 20% potrošnje dizelskog

goriva zamijenjeno biogorivima, u javnom sektoru.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, Ministarstvo gospodarstva, Autotrans d.o.o.

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] Zamjena goriva

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 25,8

Page 51: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

51

Redni broj 5.2.2.

Naziv mjere Poticanje korištenja javnog prijevoza (elektriĉni vlakić)

Kratak opis Na podruĉju Grada Korĉule bio bi uveden novi oblik javnog

prijevoza koji bi koristio elektriĉnu energiju. Turistiĉki vlakić koji bi

se sastojao od dvije trase koji zajedniĉki dijele tri stajališta i opisane

su u prometnoj studiji Grada Korĉule.

Tijelo zaduţeno za

provedbu

Grad Korĉula, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.]

2018.-

Procjena troškova [kn] Potrebna je detaljna studija

Procijenjena ušteda

energije [MWh]

Uštede se oĉituju u smanjenju korištenja osobnih vozila što je

proraĉunato u sektoru prometa

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ]

Smanjenje emisija se oĉituje u smanjenju korištenja osobnih vozila

što je proraĉunato u sektoru prometa

Ukupno smanjenje emisija u sektoru javnog prijevoza do 2020. godine iznosi 25,8 tCO2.

5.3. Mjere za vozila u vlasništvu Grada

Redni broj 5.5.1.

Naziv mjere Nabava novih vozila sukladno kriterijima zelene javne nabave

Kratak opis

Oĉekuje se da će do 2020. godine 60% vozila u vlasništvu Grada biti

zamijenjeno novim uĉinkovitijim vozilima te da će se na taj naĉin

potrošnja goriva i emisije CO2 smanjiti za 30% u odnosu na trenutno

stanje.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 116,65

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 38,88

Ukupno smanjenje emisija za ovaj sektor iznosi 38,88 tCO2.

Page 52: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

52

5.4. Mjere u sektoru javne rasvjete

Redni broj 5.4.1.

Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim

Kratak opis

Zamijeniti će se preostale visokotlaĉne ţivine ţarulje metal

halogenim ţaruljama tako da će se promijeniti cijela svjetiljka

(prigušnica, reflektor i sijalica) će se tako ostvariti uštede do 70%. U

sluĉaju zamjene samo ţarulja uštede su izmeĊu 40% i 50%.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, HEP ESCO, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 160 000 kn, samo ţarulje bez zamjene svjetiljki

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 233

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 72,23

Redni broj 5.4.2.

Naziv mjere Ugradnja prigušnice na rasvjetnim tijelima radi upravljanja

intenzitetom rasvjete

Kratak opis

U rasvjetnim tijelima koja se zamjenjuju potrebno je zamijeniti cijeli

sklop pa će se na svjetiljci ugraditi nove prigušnice koje će omogućiti

dodatne uštede u javnoj rasvjeti.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, HEP ESCO

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 46,6

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 14,45

Redni broj 5.4.3.

Naziv mjere Izrada Master plana javne rasvjete

Kratak opis

Master plan javne rasvjete Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije bi

predstavljao temeljnu podlogu za provedbu sloţenog investicijskog

projekta rekonstrukcije i izgradnje energetski uĉinkovite javne

rasvjete. Master planom će, na temelju prikupljenih i obraĊenih

podataka o postojećoj javnoj rasvjeti gradova i općina, biti prikazani

Page 53: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

53

potencijali energetskih i troškovnih ušteda. Potrebno je naglasiti da

će tehniĉka rješenja predloţena Master planom obuhvaćati, osim

modernizacije postojećih svjetiljaka ili sijalica, radove na

rekonstrukciji postojeće javne rasvjete u svrhu postizanja svjetlo

tehniĉkih parametara u skladu sa normom HRN EN 13201.

Faze provedbe projekta Master plan javne rasvjete Dubrovaĉko-

neretvanske ţupanije su sljedeće:

FAZA I: Aktivnosti vezane uz izradu Master plana javne rasvjete;

FAZA II: Aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije;

FAZA III: Aktivnosti vezane za provedbu ugradnje projektirane

opreme i materijala u sustavu javne rasvjete.

Detaljna dinamika provedbe po fazama biti će dana u godišnjim

Planovima energetske uĉinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije

Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije. Sama izrada Master plana neće

rezultirati direktnim energetskim uštedama u promatranom razdoblju

od 2014. do 2016. godine, već u sljedećem trogodišnjem razdoblju.

Tijelo zaduţeno za

provedbu

Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija Regionalna razvojna agencija

Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2016.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] -

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] -

Ukupno smanjenje emisija u sektoru javne rasvjete u Gradu Korĉuli do 2020. godine iznosi

86,68 tCO2.

5.5. Mjere u sektoru kućanstva

Redni broj 5.6.1.

Naziv mjere Sufinanciranje korištenja solarnih kolektorskih sustava kod fiziĉkih

osoba

Kratak opis Prema planu ţupanije godišnje bi se do 2016. trebalo u ţupaniji

ugraditi od 50 do 80 solarnih sustava za grijanje potrošne tople vode i

kao pomoć tj. dopuna postojećeg sustava grijanja. PredviĊeno je da

će se od toga u Gradu Korĉuli instalirati minimalno godišnje 4

solarna sustava.

Tijelo zaduţeno za

provedbu

Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, Regionalna razvojna agencija

Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA, Grad Korĉula, KORA

Poĉetak i kraj provedbe 2014.-2016.

Page 54: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

54

[god.]

Procjena troškova [kn] 120 000 kn/god

Procijenjena ušteda

energije [MWh]

18,75

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ]

5,81

Redni broj 5.6.2.

Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim

Kratak opis

Budući da Europska Unija povlaĉi iz upotrebe ţarulje sa ţarnom niti

i potiĉe korištenje štedne rasvjete u kućanstvima za oĉekivati je da će

do 2020. godine barem 60% kućanstava u Gradu Korĉuli koristiti

štednu rasvjetu s ĉime će ostvariti uštedu u odnosu na obiĉne ţarulje i

do 80%. Grad Korĉula će dodjeljivati subvencije za uvoĊenje štedne

rasvjete sukladno mogućnostima u proraĉunu.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 750 kn/kućanstvu

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 1 567,64

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 485,97

Redni broj 5.6.3.

Naziv mjere Izolacija vanjske / unutarnje ovojnice zgrada i krovišta

Kratak opis

U sklopu ove mjere, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

i Ţupanija sufinanciraju troškove ugradnje energetski uĉinkovitih

vanjskih fasada u skladu s Pravilnikom o poticanju mjera energetske

uĉinkovitosti na stambenim objektima fiziĉkih osoba u Dubrovaĉko-

neretvanskoj ţupaniji koji definira sve nuţne kriterije za uspješnu

provedbu ove mjere. Grad Korĉula će dodatno financirati ovu mjeru

tako da se predviĊa da će se od 2014.-2016. obnoviti minimalno 4

objekata, a kasnije bi se ta dinamika mogla i povećati ovisno o

sredstvima koja će Fond i Ţupanija imati na raspolaganju.

Tijelo zaduţeno za

provedbu

Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, Regionalna razvojna agencija

Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA, Grad Korĉula, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2016.

Procjena troškova [kn] 480 000 kn

Page 55: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

55

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 101,34

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 31,41

Redni broj 5.6.4.

Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije

Kratak opis

U sklopu ove mjere, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

i Ţupanija sufinanciraju troškove izmjene vanjske stolarije u skladu s

Pravilnikom o poticanju mjera energetske uĉinkovitosti na

stambenim objektima fiziĉkih osoba u Dubrovaĉko-neretvanskoj

ţupaniji koji definira sve nuţne kriterije za uspješnu provedbu ove

mjere. Grad Korĉula će dodatno financirati ovu mjeru tako da se

predviĊa da će se od 2014.-2016. obnoviti minimalno 4 objekata, a

kasnije bi se ta dinamika mogla i povećati ovisno o sredstvima koja

će Fond i Ţupanija imati na raspolaganju.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, DUNEA, Grad Korĉula, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2016.

Procjena troškova [kn] 480 000 kn

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 33,78

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 10,47

Redni broj 5.6.5.

Naziv mjere Prelazak s elektriĉnog grijanja prostora i PTV-a na visokouĉinkovite

dizalice topline, subvencionirano od strane grada

Kratak opis

Preporuĉa se korištenje dizalica topline kojima je toplinski izvor

voda za zagrijavanje prostora i PTV-a. Zbog trenutno velike cijene

investicije Grad Korĉula će dodatno sufinancirati ugradnju takvog

sustava u kućanstva. Grad će takoĊer istraţiti druge mogućnosti

sufinanciranja ovakvih projekata. Preporuĉa se ugradnja ovakvog

sustava kod nisko temperaturnog podnog i panelnog grijanja te je

potrebno voditi raĉuna da se kod obnove i gradnje novih objekata

promovira ovakvo tehniĉko rješenje. PredviĊa se da će se do 2020.

godine u kućanstvima u Gradu Korĉuli ugraditi 10 dizalica topline.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe 2015.-2020.

Page 56: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

56

[god.]

Procjena troškova [kn] 30 000 - 60 000 kn/dizalici topline (voda/voda, zemlja-voda)

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 58,65

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 18,18

Redni broj 5.6.6.

Naziv mjere Zamjena kućanskih ureĊaja energetski uĉinkovitijima

Kratak opis

Prema analizama navika hrvatskih kućanstava većina glavnih

kućanskih ureĊaja se mijenja se novim modelima svakih 6 godina.

Pretpostavlja se da se u kućanstvu otprilike 70% elektriĉne energije

troši na rad kućanskih ureĊaja. Ako se pretpostavi da će 50%

kućanstava zamijeniti svoje stare ureĊaje novim, energetski

uĉinkovitijim do 2020., oĉekuju se uštede u potrošnji elektriĉne

energije u kućanstvima od minimalno 10%.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 1 375

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 426,25

Redni broj 5.6.7.

Naziv mjere Edukacija stanovnika o mogućnostima uštede energije i smanjenja

emisija CO2 promjenama u ponašanju

Kratak opis

PredviĊa se da će se obrazovnim aktivnostima obuhvatiti 20%

stanovništva Grada Korĉule koji će na temelju steĉenog znanja

uštedjeti 10% neposredno utrošene energije u vlastitim kućanstvima.

PredviĊeni kanali su: seminari, radionice, info dani, kampanje,

ankete. (ugradnja pametnih brojila elektriĉne energije), info pultova,

info ureda

Tijelo zaduţeno za

provedbu KORA, Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 60 000 kn (150 000 -500 000 kn)

Procijenjena ušteda 468,02 (….)

Page 57: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

57

energije [MWh]

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 92,82 (…..)

Redni broj 5.6.8.

Naziv mjere UvoĊenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove zgrada

Kratak opis

Grad će informirati graĊane o mogućnostima instalacije

fotonaponskih sustava na njihove krovove i naĉinu prikljuĉenja na

mreţu te dobivanju dozvola za prikljuĉenje. TakoĊer će graĊanima

pomoći u prikupljanju dokumentacije i olakšati im nabavljanje

dozvola za fotonaponske objekte. Nije predviĊeno nikakvo

sufinanciranje od strane Grada jer je izgradnja fotonaponskog sustava

koji proizvodi subvencioniranu elektriĉnu energiju sama po sebi

isplativa. PredviĊa se da će graĊani do 2020. godine na krovovima

svojih zgrada izgraditi minimalno 3 sustava snage 10 kW.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2015.-2020.

Procjena troškova [kn] 10 kn/W

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 44,1

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 13,67

Redni broj 5.6.9.

Naziv mjere Poticati udruţivanje stanovnika u male energetske zadruge kako bi

lakše povećali energetsku efikasnost svojih zgrada

Kratak opis

Grad će pomagati udruţivanje graĊana u energetske zadruge ĉija je

svrha povećanje energetske uĉinkovitosti i proizvodnja energije iz

obnovljivih izvora energije. Npr. Grad će administrativno pomagati

min. 7 domaćinstava naselja ….. koji bi uloţili u sanaciju proĉelja,

stolarije, instalaciju solarnih kolektora i fotonaponskih kolektora za

proizvodnju elektriĉne energije, a višak bi mogli davati za javnu

potrošnju općine. Na taj naĉin će graĊani lakše financirati projekte, a

općina će im pomoći u prikupljanju potrebne dokumentacije za

projekte te ih informirati o mogućnostima sufinanciranja. PredviĊa se

da će se do 2020. godine na ovaj naĉin obnoviti barem 1 proĉelje,

zamijeniti stolarija na barem 1 objektu te instalirati barem 1

fotonaponski sustav.

Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, graĊani (npr. Udruge)

Page 58: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

58

provedbu

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 31,59

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 9,79

Ukupno smanjenje emisija u sektoru kućanstva do 2020. godine za Grad Korĉulu iznosi

1 094 tCO2.

5.6. Mjere u usluţnom sektoru

Redni broj 5.6.1.

Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim

Kratak opis

Pretpostavljeno je da kod 20% poduzeća moţe uštedjeti 80% energije

koja se koristi za rasvjetu. Za preciznije podatke potrebno je provesti

detaljne analize profila i karakteristika poduzeća na podruĉju Grada

Korĉule te se predlaţe provedba anketnog istraţivanja 2015. godine.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 6 kn/m2 objekta

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 242,04

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 75,03

Redni broj 5.6.2.

Naziv mjere Udruţivanje iznajmljivaĉa apartmana u energetske zadruge

Kratak opis

Potrebno je iznajmljivaĉe apartmana organizirati u energetske

zadruge kako bi mogli podnijeti zajedniĉki zahtjev za certificiranjem

zgrada zbog zakonske obaveze po kojoj će svi objekti koji se

iznajmljuju od 01/01/2016 morati posjedovati energetski certifikat.

Kako bi certificiranje objekata bilo povoljnije, cijena za udruţene

iznajmljivaĉe bi sigurno bila manja. PredviĊa se da će se nakon

izrade certifikata na osnovu energetskog osviještenja iznajmljivaĉa

apartmana te promjena navika i ponašanja ostvariti uštede u potrošnji

Page 59: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

59

energije od 5%..

Tijelo zaduţeno za

provedbu

Grad Korĉula, Turistiĉka zajednica općine, KORA, Udruga

iznajmljivaĉa privatnog smještaja grada Korĉule

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 108,05

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 32,79

Redni broj 5.6.3.

Naziv mjere Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta, subvencioniranje od

stane FZOEU, DNŢ

Kratak opis

Pretpostavlja se da će se u usluţnom sektoru godišnje energetski

obnoviti minimalno 2% zgrada toplinskom izolacijom vanjske

ovojnice i krovišta te da će na taj naĉin uštedjeti 40% energije

potrebne za grijanje. Grad Korĉula će informirati poduzetnike o

mogućnostima uštede te mogućnostima financiranja projekata te

smanjiti komunalne doprinose za energetski efikasne zgrade, B ili

viša kategorija na energetskom certifikatu.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, FZOEU, DNŢ, DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 250 kn/m2

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 269,7

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 81,84

Redni broj 5.6.4.

Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije, subvencioniranje od strane FZOEU, DNŢ

Kratak opis

Pretpostavlja se da će se u usluţnom sektoru godišnje energetski

obnoviti minimalno 2% zgrada zamjenom dotrajale vanjske stolarije

te da će na taj naĉin uštedjeti 10% energije potrebne za grijanje. Grad

Korĉula će informirati poduzetnike o mogućnostima uštede te

mogućnostima financiranja projekata te smanjiti komunalne

doprinose za energetski efikasne zgrade, B ili viša kategorija na

energetskom certifikatu.

Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, FZOEU, DNŢ, DUNEA

Page 60: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

60

provedbu

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 1 500-2 000 kn/m2 prozora

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 67,43

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 20,46

Redni broj 5.6.5.

Naziv mjere Poticanje uvoĊenja solarnog hlaĊenja u veće gospodarske objekte

Kratak opis

Podruĉje mediteranske klime idealno je za uvoĊenje solarnog

hlaĊenja u velike gospodarske objekte gdje je potrebno hladiti

prostor, kuće za odmor, veće restorane, trgovaĉke centre itd. jer

sunca ima u izobilju, a hlaĊenje se poklapa sa periodima dana kada je

sunca najviše. Grad Korĉula bio trebala organizirati informiranje

vlasnika o mogućnostima uštede uvoĊenjem solarnog hlaĊenja u

njihove objekte te se predviĊa da bi se do 2020. godine izgradio

barem 1 sustav solarnog hlaĊenja. Grad Korĉula/DNŢ bi takoĊer

mogla sufinancirati projekt s 20% od ukupnih sredstava.

Tijelo zaduţeno za

provedbu

Grad Korĉula, DNŢ, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo

turizma, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2015.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] -

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] -

Redni broj 5.6.6.

Naziv mjere Kompenzator jalove snage

Kratak opis

Ugradnja kompenzatora se preporuĉa u svim objektima u kojima

ureĊaji troše veliku koliĉinu jalove snage. Podatak o potrošnji jalove

elektriĉne energije se nalazi na raĉunima za elektriĉnu energiju.

PredviĊa se ugradnja kompenzatora u 10% objekata i ostvarivanje

uštede od 10% u potrošnji elektriĉne energije.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Page 61: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

61

Procjena troškova [kn] 8 kn/m2 objekta

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 89,04

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 27,6

Redni broj 5.6.7.

Naziv mjere Izgradnja postrojenja za proizvodnju peleta

Kratak opis

Zbog velikog interesa za korištenje peleta za grijanje prostora Grad

Korĉula i KORA će izraditi postrojenje za proizvodnju peleta.

Trenutno je u aktualno traţenje lokacije i priprema projekta za

izgradnju postrojenja.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, KORA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 300 000 – 4 000 000 kn

Procijenjena ušteda

energije [MWh] -

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] -

Redni broj 5.6.8.

Naziv mjere Gradnja hotela u Gradu Korĉuli po principu zelenog hotela

Kratak opis Grad će raspisati uvjete gradnje novih turistiĉkih objekata po

principu zelene gradnje.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ, FZOEU

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2015.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] -

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] -

Redni broj 5.6.9.

Naziv mjere Grad Korĉula će na svom podruĉju planirati izgradnju minimalno

jedne solarne elektrane veće od 500 kW

Kratak opis Grad Korĉula će promovirati ideju o gradnji solarne elektrane ili

Page 62: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

62

drugih OIE.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, privatni investitor

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2015.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] -

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] -

Ostvareno ukupno smanjenje emisija u usluţnom sektoru u 2020. godini je 237,7 tCO2.

5.7. Mjere u sektoru prometa

Redni broj 5.7.1.

Naziv mjere Promocija car-sharinga izmeĊu stanovnika općine

Kratak opis DUNEA će provoditi seminare i radionice na kojima će predstaviti

graĊanima i pravnim osobama prednosti car-sharinga.

Tijelo zaduţeno za

provedbu DUNEA, Grad Korĉula

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2016.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 138

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 35,79

Redni broj 5.7.2.

Naziv mjere Promocija kupnje elektriĉnih vozila

Kratak opis

Grad Korĉula će informirati graĊane i pravne osobe u Gradu o

mogućnostima nabavke elektriĉnih vozila te o poticajima koje mogu

ostvariti pomoću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

(FZOEU). TakoĊer će informirati graĊane o uštedama koje mogu

ostvariti nabavkom elektriĉnog ili hibridnog vozila.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, FZOEU, KORA d.o.o., DUNEA

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Page 63: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

63

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 31,42

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 8,15

Redni broj 5.7.3.

Naziv mjere Izgradnja novih biciklistiĉkih staza i promicanje biciklizma kao

brzog, efikasnog i zdravog naĉina prijevoza

Kratak opis

Grupa mjera za unaprjeĊenje biciklistiĉkog prijevoza na podruĉju

Grada obuhvaća sljedeće aktivnosti:

• Izgradnja biciklistiĉkih staza na ĉitavom podruĉju Grada;

• Kontinuirano odrţavanje biciklistiĉkih staza.

U sklopu provedbe mjere potrebno je:

• Urediti i oznaĉiti biciklistiĉke staze;

• Izraditi panoe s kartama oznaĉenih biciklistiĉkih staza;

• Smanjiti broj mogućih nesreća biciklista odvajanjem biciklistiĉkih

staza od prometnica namijenjenih motornim vozilima gdje god je to

moguće;

• Osigurati servis i omogućiti i ostavljanje privatnih bicikala u garaţi;

• Promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva

posebno na kratkim udaljenosti;

• Kontinuirano provoditi programe i edukaciju o prednostima

biciklistiĉkog prijevoza u vrtićima, školama, tribinama za

graĊanstvo,

• Osmisliti i provoditi kampanju „Biciklom je zdravije!“

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2016.

Procjena troškova [kn] 16 500 kn

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 10,7

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 2,78

Redni broj 5.7.4.

Naziv mjere UvoĊenje 10% biogoriva u prometu

Kratak opis

Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/2009, 145/2010, 26/2011,

144/2012) i Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i

korištenja biogoriva u prijevozu za razdoblje 2011-2020. (2010)

propisuju udio biogoriva u gorivima za prijevoz od 10% u 2020.

Page 64: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

64

godini.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Ministarstvo gospodarstva

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2011.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] Zamjena goriva

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 662,76

Redni broj 5.7.5.

Naziv mjere Promoviranje korištenja javnog prijevoza kao jeftinog i efikasnog

naĉina prijevoza

Kratak opis

Grad Korĉula će u suradnji sa pruţateljem usluge javnog prijevoza na

podruĉju Grada dogovoriti uvjete sufinanciranja autobusnih karata

kako bi se povećao udio graĊana koji koriste javni prijevoz do 2020.

godine. Grad će takoĊer uvoĊenjem elektriĉnog vlakića kao dodatnog

javnog prijevoza na podruĉju Grada poticati i turiste i graĊane na

korištenje javnog prijevoza. PredviĊa se da će barem 10% turista i

barem još 5% graĊana koristiti javni prijevoz te će se potrošnja, a i

emisije u prometu smanjiti za 6%.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 1 532,92

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 397,66

Redni broj 5.7.6.

Naziv mjere Promovirati korištenje elektriĉnih bicikala sa solarnim punjaĉima kao

efikasnog naĉina prijevoza

Kratak opis

Grad Korĉula će nabaviti 20 elektriĉnih bicikala koji će se puniti na

solarnim centralama koje će biti instalirane u Gradu u sklopu ove

mjere. Bicikli će se koristiti za prijevoz graĊana i turista u samom

centru grada i sluţiti će kao pokazno sredstvo i poticaj za graĊane da

i oni nabave elektriĉne bicikle za prijevoz na kratke udaljenosti

unutar Grada. PredviĊa se da će to utjecati na 4% smanjenje

Page 65: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

65

potrošnje goriva i emisija.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, Privatni investitor

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2017.-2020.

Procjena troškova [kn] 200 000 kn

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 1 021,95

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 265,1

Redni broj 5.7.7.

Naziv mjere Obrazovati vozaĉe kako postići uštede goriva malom promjenom

voznih navika

Kratak opis

Na temelju iskustava naprednih gradova, kontinuiranim

obrazovanjem graĊana moguće je uštedjeti 5% goriva u prometu,

odnosno ostvariti smanjenje od 5% emisija stakleniĉkih plinova.

Mjera ukljuĉuje podjelu promotivnih materijala (letci, plakati,

kampanje) i odrţavanje seminara. PredviĊena je i provedba ankete

meĊu vozaĉima.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, DNŢ

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2014.-2020.

Procjena troškova [kn] 20 000 kn

Procijenjena ušteda

energije [MWh] 1 277,44

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 331,38

Redni broj 5.7.8.

Naziv mjere Korĉula – Lumbarda: proširenje ţupanijske ceste za potrebe

biciklistiĉke staze

Kratak opis

KORA je već pripremila projekt proširenja ţupanijske ceste kako bi

se mogle uz nju izgraditi biciklistiĉke staze. Na taj naĉin biciklisti će

moći sigurnije prometovati na relaciji izmeĊu Korĉule i Lumbarde te

će to potaknuti na korištenje bicikla kao prijevoza još graĊana, a i

turista.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula, KORA, Općina Lumbarda

Poĉetak i kraj provedbe 2014.-2020.

Page 66: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

66

[god.]

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] -

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] -

Ukupno smanjenje emisija u sektoru prometa do 2020. godine bi trebalo iznositi 1 716 tCO2.

5.8. Mjere u gospodarenju otpadom

Redni broj 5.8.1.

Naziv mjere Poticanje recikliranja otpada i smanjenje koliĉine odlaganja otpada

Kratak opis PredviĊa se da će do 2020. u Gradu Korĉuli biti reciklirano ukupno

30% otpada, prema planu gospodarenja otpadom.

Tijelo zaduţeno za

provedbu Grad Korĉula

Poĉetak i kraj provedbe

[god.] 2011.-2020.

Procjena troškova [kn] -

Procijenjena ušteda

energije [MWh] -

Procijenjeno smanjenje

2CO [t 2CO ] 346,82

Ukupno smanjenje emisija koje je moguće ostvariti ovim mjerama je 3 633 tCO2 u 2020.

godini što je 20,93% emisija iz 2012. godine koja je izabrana za referentnu godinu.

6. PLAN PROVEDBE I OĈEKIVANI REZULTATI PLANIRANIH

MJERA

Ukupno u svim sektorima propisane su 42 mjere koje će se poĉeti s provoditi od 2014.

godine. Najviše mjera, njih devet, je propisano u sektorima zgrada u vlasništvu grada,

kućanstva i usluţnom sektoru. Osam mjera je propisano u sektoru prometa, dok su tri mjere

propisane u sektoru javne rasvjete, dvije u javnom prometu i po jedna u vozilima u vlasništvu

grada te u gospodarenju otpadom. Od propisanih 42 mjere njih 35 je kvantificirano tj. njih 7

moţe donijeti dodatne uštede energije i smanjenje emisija CO2 koje nije proraĉunatu u ovom

Planu.

Page 67: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

67

Na poĉetku provedbe Plana potrebno je naglasak staviti na provedbu edukacijskih mjera i

mjera koje nemaju prevelike investicijske troškove i njihovo vrijeme provedbe je relativno

kratko. TakoĊer je potrebno usmjeriti dodatne napore u pripremu provedbe dugoroĉnih i

investicijski većih mjera ĉija priprema zahtijeva jedan duţi period.

7. IZVORI FINANCIRANJA

Kohezijska politika EU predstavlja vaţan okvir kroz koji se mogu namaknuti sredstva za

financiranje provedbe mjera iz SEAP-a, tri od tematskih ciljeva kohezijske politike usmjereni

su na odrţivi rast i to:

- podupirući pomak prema gospodarstvu s niskim emisijama ugljika (društvo bez

fosilnih goriva);

- promicanjem prilagodbe na klimatske promjene, sprjeĉavanjem rizika i

upravljanjem;

- zaštitom okoliša i promicanjem uĉinkovitosti resursa.

Ovo se odraţava u nekoliko Sporazuma o partnerstvima drţava ĉlanica gdje su energija,

klimatske promjene i okoliš dobro integrirani u opće strategije gospodarskog rasta i procjene

razvojnih potreba. Treba znati da program potpore kohezijske politike je više od zbroja

pojedinaĉnih projekata. Projekti će morati slijediti ovu viziju te samo oni s integriranim

pristupom rješavanju problema odrţivog razvoja će biti nagraĊivani. Za gradove i regije

program treba predstaviti snaţnu stratešku viziju razvoja u nadolazećim godinama. Europsko

sufinanciranje projekata predstavlja stabilan, siguran i dugoroĉan izvor ulaganja za drţave

ĉlanice, a najmanje 5 % resursa europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) na

nacionalnoj razini odvojit će se za odrţivi urbani razvoj putem „integriranih akcija“ kojima

upravljaju sami gradovi. TakoĊer predviĊen je poseban tretman za podruĉja s prirodnim

nedostacima s geografskog gledišta, kao što su udaljena, planinska ili rijetko naseljena

podruĉja. Krajnja graniĉna podruĉja EU-a takoĊer će uţivati posebnu pomoć iz ERDF-a

usmjerenu na moguće nedostatke uzrokovane udaljenim poloţajem.

Sredstva ERDF-a pomoći će u promicanju veće energetske uĉinkovitosti i podrţati će pomak

prema izvorima s niskim emisijama ugljika te će financirati sljedeće projekte u podruĉju

energetike:

• Ulaganje u proizvodnju i distribuciju energije dobivene iz obnovljivih izvora –

ukljuĉujući biogoriva i proizvodnju obnovljivih izvora energije iz mora.

Page 68: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

68

• Podizanje svijesti i povećavanje uporabe obnovljivih izvora energije u javnom i

privatnom sektoru.

• Poboljšavanje energetske uĉinkovitosti, pametno upravljanje energijom i uporaba

obnovljivih izvora energije u javnim infrastrukturama, ukljuĉujući javne zgrade, u

sektoru javne stanogradnje i u kontekstu industrijske proizvodnje.

• Smanjivanje emisija u transportu podrţavanjem razvoja novih tehnologija i

promicanjem javnog transporta, biciklizma i hodanja.

• Razvijanje integriranih strategija s niskim emisijama ugljika, osobito za urbana

podruĉja, ukljuĉujući sustave javne rasvjete i pametne mreţe, kao i planove odrţivog

urbanog transporta.

• Promicanje istraţivanja i inovacije u tehnologijama niskim emisijama ugljika

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost Osnovan 2003. godine

Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost. Fond je

izvanproraĉunska pravna osoba s javnim ovlastima. Djelatnosti u podruĉju energetske

uĉinkovitosti kroz financiranje projekata i programa energetske uĉinkovitosti i

korištenja OIE. Kao institucija Vlade Republike Hrvatske sudjeluje u provedbi politike

zaštite okoliša i energetske politike Republike Hrvatske, što ukljuĉuje i ostvarivanje

ciljeva energetske uĉinkovitosti i racionalnog gospodarenja energijom. Dodjeljivanje

sredstava Fonda se provodi kroz javne natjeĉaje koji su otvoreni do 60 dana, a odluku

o financiranju donosi povjerenstvo i upravnog odbora što moţe trajati do 75 dana.

Sloţeni investicijski projekti – natjecanje kvalitetom za raspoloţiva sredstva Fonda.

Javni pozivi su drugi naĉin financiranja te su oni otvoreni tijekom kalendarske godine

do isteka sredstava. Osnovni princip da se daju brze odluke u roku do 45 dana, a

financiraju se jednostavni projekti bez potrebe za rangiranjem ponuda te su uglavnom

manji iznosi. Sredstva se dodjeljuju po naĉelu “prvenstva”, naravno uz zadovoljavanje

svih propisanih uvjeta. Dodjeljivanje sredstava Fonda prema opravdanim troškovima

do 60% opravdanih troškova korisnicima koji se nalaze na podruĉju druge skupine

otoka, odnosno na podruĉju odreĊenom kao brdsko-planinsko podruĉje.

HBOR - je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i

razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivaĉ i vlasnik (100%) HBOR-a je Republika

Hrvatska koja jamĉi za sve nastale obaveze. Linija “Program kreditiranja projekata

zaštite okoliša, energetske uĉinkovitosti i obnovljivih izvora energije” namijenjena je

Page 69: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

69

privatnom i javnom sektoru. Ulaganja u osnovna sredstva koja ne ukljuĉuju izradu

projektne dokumentacije. HBOR u pravilu kreditira do 75% predraĉunske vrijednosti

investicije bez PDV-a. 100.000 kuna je najmanji iznos kredita, a najveći iznos nije

ograniĉen. Rok otplate iznosi maksimalno 14 godina, uz mogući poĉek od 2 godine.

Kredite je mogude realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje suraĊuju s

HBOR-om. Od 2012. HBOR u suradnji s EIB-om omogućava korištenje bespovratnih

sredstava Darovnice iz Programa Europske komisije – Energy Efficiency Finance

Facility (EEEF)

JASPERS: zajedniĉka pomoć za potporu projektima u europskim regijama. JASPERS

je partnerstvo Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku), Europske

investicijske banke (EIB ), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD ) i Kreditanstalt

für Wiederaufbau (KfW ) te predstavlja posebni instrumentu tehniĉke pomoć za 13

drţava ĉlanica EU-a koje su pristupile EU-u 2004. -2013. te Grĉku, Makedoniju i

Srbiju. Pomoć ukljuĉuje potporu za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će

se sufinancirati iz fondova EU. Pomoć se moţe dobiti u svim fazama projekta – od

poĉetnog osmišljavanja projekta do odluke o dodjeli pomoći EU u obliku bespovratnih

sredstava. Savjetovanje se moţe pruţati sve do poĉetka gradnje. JASPERS moţe

ukljuĉivati:

- pripremu projekta (npr. analiza troškova i koristi, financijska analiza, pitanja

zaštite okoliša, planiranje nabave)

- pregled dokumentacije (npr. studije izvedivosti, prijava za dodjelu bespovratnih

sredstava itd.)

- savjetovanje povezano s poštivanjem prava EU-a (zaštita okoliša, trţišno

natjecanje itd.)

U 2013. godini JASPERS program je potpomogao 603 projekta u 17 zemalja, a

procijenjena vrijednost investicija svih ovih projekata je oko 60 milijardi EUR. Vodiĉi

za prijavu projekata http://www.jaspers-europa-info.org/. U Hrvatskoj je ugovoreno 15

projekata te su 92 u fazi pripreme/provedbe.

Zajedniĉka europska potpora odrţivom ulaganju u gradska podruĉja (JESSICA).

JESSICA (www.jessica.europa.eu) je inicijativu Europske komisije koja je razvijena

u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Razvojnom bankom Vijeća

Europe (CEB). Inicijativa se manifestira kroz pruţanje financijskih mehanizama za

Page 70: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

70

potporu odrţivom urbanom razvoju i regeneraciji. Drţave ĉlanice EU-a mogu odluĉiti

uloţiti dio njima dodijeljenih sredstava iz Europskog strukturnog fonda u obnovljive

fondove kako bi pridonijele ponovnoj uporabi financijskih sredstava i na taj naĉin

ubrzale ulaganja u urbana podruĉja Europe. JESSICA promiĉe odrţivi urbani razvoj

odupiranjem projekata u sljedećim podruĉjima:

o gradska infrastruktura – ukljuĉujući promet, vodu/otpadne vode, energetiku

o kulturna baština ili kulturne znamenitosti – za turizam i ostale odrţive naĉine

uporabe

o ponovni razvoj napuštenih ili neiskorištenih industrijskih podruĉja –

ukljuĉujući ĉišćenje podruĉja i dekontaminacija

o stvaranje novog gospodarskog prostora za MSP (SME) i sektor IT-a i/ili sektor

istraţivanja i razvoja

o sveuĉilišne zgrade – zgrade za medicinske, biotehnološke i druge

specijalizirane namjene

o poboljšanja u podruĉju energetske uĉinkovitosti

Javno privatno partnerstvo – JPP. Cilj javnog privatnog partnerstva je ekonomiĉnija,

djelotvornija i uĉinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na

tradicionalan naĉin pruţanja javnih usluga. JPP se javlja u razliĉitim podruĉjima javne

uprave, u razliĉitim oblicima, s razliĉitim rokom trajanja i s razliĉitim intenzitetom, a

najĉešće u sluĉajevima kada javna uprava nije u mogućnosti neposredno obavljati

javne poslove u vlastitim aranţmanu iz dva razloga:

o zbog nedovoljne struĉnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju

specifiĉno struĉni poslovi (npr. medicina, nafta i sl.);

o zbog velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj reţiji (npr. nabavka

graĊevinske mehanizacije).

Karakteristike projekata JPP su:

o dugoroĉna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) izmeĊu javnog i

privatnog sektora,

o stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloţivosti i potraţnje

(dva od navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru)

Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to:

o ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana

inicijativa);

o statusni oblik JPP-a (trgovaĉko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i

privatnog sektora)

Page 71: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

71

ESCO - Energy Service Company. ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i

financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske uĉinkovitosti i smanjenja

troškova za pogon i odrţavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troška za energiju i

odrţavanje, ugradnjom nove uĉinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih

sustava, ĉime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od

nekoliko godina ovisno o projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO

tvrtka davanjem jamstava, a ĉesto se nude i financijska rješenja za realizaciju projekta.

Tijekom otplate investicije za energetsku uĉinkovitost, klijent plaća jednaki iznos za

troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak

za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka

izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu.

Slika 3 - ESCO model financiranja projekata

Page 72: Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule

72

8. ZAKLJUĈAK

Prihvaćanjem SEAP-a Grad Korĉula će osigurati okvir, koji bi u jednu ruku trebao smanjiti

potrošnju energije u svim sektorima te direktno smanjiti financijske troškove za korisnike. A

u drugu ruku trebao bi ipak nastojati pokrenuti i ukljuĉiti lokalno poduzetništvo i na taj naĉin

zadrţati što više sredstava unutar zajednice te izgraditi temelje za razvoj i svaku novu

nadogradnju.

Dugoroĉna vizija za izgradnju naprednog energetskog sustavu treba biti samo vodilja u kome

smjeru ići, no pri provedbi svakog SEAP-a kljuĉna stvar je izgradnja kapaciteta u

institucijama koje će provoditi ili biti nositelj projekata unutar mjera. Za svaku od mjera

potrebno je napraviti detaljnu studiju izvodljivosti, identificirati sve zainteresirane strane

ukljuĉene u provedbu, odabrati najpovoljnije financijske mehanizme te nastojati ostvariti

maksimalnu profitabilnost te na karaju propisati plan provedbe. Za sada su tijela zaduţena za

provedbu navedena bez da je odreĊen konkretan ured, odjel ili osoba. Ukoliko neće biti

moguće povući planirana sredstva iz raspoloţivih fondova, Grad Korĉula će odabrati

prioritetne sektore za provedbe mjera i u ovom sluĉaju vodit će se financijskim i sinergijskim

uĉinkom, a ne maksimalnim smanjenjem emisija CO2. Mjere u gospodarenju otpadom su vrlo

atraktivne jer rješavaju nekoliko problema, a trebale bi smanjiti emisiju za 346,82 tCO2,

odnosno više nego sve ostale mjere u javnom sektoru. Mjere u zgradama u vlasništvu grada

mogu ostavriti smanjenje za 119,6 tCO2, vozila u vlasništvu Grada 38,88 tCO2, a mjere u

javnom prometu 25,8 tCO2. Ukupno smanjenje emisija u sektoru javne rasvjete u Gradu

Korĉuli do 2020. godine trebalo bi iznositi 86,68 tCO2 što u usporedbi s drugim mjerama nije

znaĉajno, ali vjerojatno mjera predstavlja jednu od najiplativijih mjera koje mogu ostvariti

najbrţi povrat ulaganja. Prema proraĉunima do 2020. godine najveće smanjenje emisija CO2

moguće je ostvariti u sektoru prometa i to 1 716 tCO2 te u sektoru kućanstva 1 094 tCO2. Za

oĉekivati je da će sektori s najvećom potrošnjom imati i najveće smanjenje, no oba sektora su

puno više vezana za vozila i objekte u vlasništvu graĊana te se od njih oĉekeje da uz pomoć

Gradskih tijela pokrenu akcije u ovom sektoru. Ostvareno ukupno smanjenje emisija u

usluţnom sektoru u 2020. godini je 237,7 tCO2, ali ono ne ukljuĉuje novoplanirane kapacitete

koji bi trebali biti graĊeni prema pravilima zelene gradnje.

U 2020. godini ukupno proraĉunato smanjenje emisija koje je moguće ostvariti svim mjerama

je 3 633 tCO2 što je 20,93% emisija iz 2012. godine koja je izabrana za referentnu godinu.


Recommended