No. Kontratu. EDH-I-00-05-00029-00 Orden Knaar AID-OAA-TO-10-00010
Fulan-Agostu, tinan 2011 Estudu ne’e prodús ba Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál atu haree fila fali. Prepara husi Creative Associates International.
ANÁLIZE TENDENSIA HUSIK ESKOLA: TIMOR LESTE
BUILDING EDUCATION SUPPORT
SYSTEMS FOR TEACHERS (BESST)
Quarterly Report III July – September 2008
Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola
Análize Tendensia Husik Eskola: Timor-Leste
Hato’o ba:
Ajénsia Estadus Unidos ba Dezenvolvimentu Internasionál
Washington, DC
Hato’o husi:
Creative Associates International, Inc.
Washington, DC
Fulan-Agostu, tinan 2011
Relatóriu ida-ne’e povu Amerikanu maka halo posível tiha liuhosi Ajénsia Estadus Unidos ba
Dezenvolvimentu Internasionál (USAID). Konteúdu relatóriu ida-ne’e nian responsabilidade
mesak Creative Associates Internaitonal nian no la refleta kedas vizaun USAID nian ka
Governu Estadus Unidos.
Nesesidade Proposta DEC
a. Númeru USAID fó No. Kontratu. EDH-I-00-05-00029-00
Orden Knaar AID-OAA-TO-10-00010
b. Títulu Objetivu USAID
no Númeru Investe ba iha Ema (IIP)
c. Títulu Projetu USAID
no Númeru Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola (SDPP) SDPP Ázia
no Rejionál Médiu Oriente
d. Elementu Programa no
Área Programa USAID Edukasaun (área programa 3.2)
Edukasaun Báziku (elementu programa 3.2.1)
e. Títulu Deskritivu Análize Tendensia Husik eskola ba Timor-Leste – Prevensaun
Husik Eskola
f. Autór nia Naran Jennifer Shin, Rajani Shrestha, Karen Tietjen
g. Naran Kontratór
Creative Associates International, Inc.
5301 Wisconsin Avenue, NW, Suite 700
Washington, DC 20015
Telefone: 202 966 5804 Fax: 202 363 4771
Kontatu: [email protected]
h.
Patronizadór USAID
Unidade Operasaun no
COTR
AME/ME/TS
Rebecca Adams, COTR
i. Data Publikasaun nian Fulan-Agostu, tinan 2011
j. Lian Dokumentu nian Inglés ho tradusaun ba Portugés no Tetun
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page i
Tabela Konteúdu nian
Lista Tabela no Figura sira ........................................................................................................ iii
Akrónimu sira ............................................................................................................................. iv
Sumáriu Ezekutivu ........................................................................................................................v
I. Introdusaun ................................................................................................................................1
A. Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola USAID .....................................................1
B. Objetivu Relatóriu ........................................................................................................2
C. Relatóriu Organizasaun ................................................................................................2
II. Maneira no Metodolojia ...........................................................................................................2
A. Indikadór sira ba Análize .............................................................................................3
B. Haree fila fali ba Fonte sira ..........................................................................................5
C. Prosesu Análize Dadus .................................................................................................6
D. Kolokasaun Kompózitu................................................................................................6
III. Baze País .................................................................................................................................6
IV. Dadus Espesífiku-País ............................................................................................................7
A. Dadus ...........................................................................................................................7
B. Limitasaun sira Fonte Dadus ........................................................................................8
C. Selesaun Fonte Dadus ..................................................................................................9
V. Siklu no Tendensia Nivel Nasionál/Selesaun Klase ................................................................9
A. Proporsaun Matríkula Total liu hosi Siklu ...................................................................9
B. Proporsaun Husik eskola liu hosi Siklu .....................................................................10
C. Proporsaun Husik eskola liu hosi Klase .....................................................................11
D. Klase Tarjetu/Selesaun Siklu .....................................................................................12
VI. Tendensia Nivel Distritru sira no Selesaun Distritu .............................................................13
A. Proporsaun Husik eskola ............................................................................................13
B. Proporsaun Promosaun ...............................................................................................14
C. Proporsaun Sobrevivénsia ..........................................................................................15
D. Proporsaun Tranzisaun ...............................................................................................16
E. Selesaun Distritu .........................................................................................................17
1. Kolokasaun Estatístiku....................................................................................17
2. Konsiderasaun Prátiku sira .............................................................................19
3. Selesaun Distritu Tarjetu.................................................................................19
VII. Perfíl Distritu Selesionadu sira ............................................................................................20
A. Ermera ........................................................................................................................ 20
B. Liquiçá ........................................................................................................................ 21
C. Bobonaro .................................................................................................................... 21
VIII. Indikadór Edukasaun Selesionadu iha Distritu SDPP sira ................................................. 21
A. Indikadór sira Husik eskola nian “Preditór sira” ...................................................... 21
B. Indikadór Kontestuál ba Alunu sira ........................................................................... 23
C. Indikadór sira Fornesimentu Edukasaun .................................................................... 24
IX. Konkluzaun ........................................................................................................................... 24
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page ii
Bibliografia ................................................................................................................................. 26
Apéndise A: Indikadór Primáriu sira .......................................................................................... 27
Tabela A-1: Matríkula liu hosi Siklu, tinan 2008/09 ...................................................... 28
Tabela A-2: Matríkula liu hosi Klase, tinan 2008/09 ..................................................... 29
Tabela A-3: Proporsaun Husik eskola liu hosi Siklu, tinan 2008/09 ............................. 30
Tabela A-4: Proporsaun Husik eskola liu hosi Klase, tinan 2008/09 ............................. 31
Tabela A-5: Proporsaun Promosaun liu hosi Siklu, tinan 2008/09 ................................. 32
Tabela A-6: Proporsaun Promosaun liu hosi Klase, tinan 2008/09 ................................ 33
Tabela A-7: Proporsaun Sobrevivénsia liu hosi Siklu, tinan 2008/09 ............................ 34
Tabela A-8: Proporsaun Tranzisaun husi Siklu ba Siklu, tinan 2007/08 ........................ 35
Apéndise B: Matríkula Idade liu hosi Klase no Siklu, tinan 2010.............................................. 36
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page iii
Lista Tabela no Figura sira
Tabela sira
Tabela 1: Lista Indikadór sira nian
Tabela 2: Fonte Dadus sira liu hosi Indikadór
Tabela 3: Kolokasaun Distritu
Tabela 4: Númeru Eskola sira nian iha Distritu Tarjetu sira
Tabela 5: Indikadór sira Husik eskola nian “Preditór sira”, 2008/09
Tabela 6: Indikadór Kontestuál ba Alunu sira, 2008/09
Tabela 7: Indikadór sira Fornesimentu Edukasaun, 2008/09
Figura sira
Figura 1: Proporsaun Matríkula Total Nasionál liu hosi Siklu, 2006/07–2010
Figura 2: Proporsaun Husik eskola Nasionál liu hosi Siklu, 2006/07–2008/09
Figura 3: Proporsaun Husik eskola Nasionál liu hosi Klase, 2008/09
Figura 4: Tendensia Husik eskola Nasionál ba Klase Tarjetu SDPP, 2006/07–2008/09
Figura 5: Proporsaun Husik eskola liu hosi Distritu—Nivel Primária, 2008/09
Figura 6: Proporsaun Promosaun liu hosi Distritu— Nivel Primária, 2008/09
Figura 7: Proporsaun Sobrevivénsia liu hosi Distritu— Nivel Primária, 2008/09
Figura 8: Proporsaun Tranzisaun liu hosi Distritu—Primária to’o Pré-Sekundáriu, 2007/08
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page iv
Akrónimu sira
AKEP/KAPE Asaun Kampuchean ba Edukasaun Primária
DEC Sentral ba Dezenvolvimentu Esperiénsia
EEBM/EdStats Estatístika Edukasaun husi Banku Mundiál
EU/U.S. Estadus Unidos
FLNN/UNICEF Fundu Labarik Nasoens Unidas nian
IDEA/IDEAL Institutu ba Dezenvolvimentu, Edukasaun, no Aprendizajen
IEU/UIS Institutu Estatístiku UNESCO
IIE/IIP Investe ba Ita Ema
IPJ/GPI Índise Paridade Jéneru
N/A La Disponivel
NAR Proporsaun Frekuénsia Total
NER Proporsaun Matríkula Total
NN/UN Nasoens Unidas / Nasaun Naklibur
OKSENN/UNESCO Organizasaun Kulturál no Sientífiku, Edukasionál Nasoens Unidas
nian
PAM/WFP Programa Mundiál ba Hahán
PMEI/ASER Proporsaun Matríkula Espesífiku Idade
PSD/DHS Peskiza Saúde no Demográfiku
SIJE/EMIS Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun
SDPP/SDPP Pilotu Prevensaun Husik eskola
USAID/USAID Ajénsia Estadus Unidos ba Dezenvolvimentu Internasionál
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page v
Sumáriu Ezekutivu
Prevensaun husik eskola nu’udar foku preokupasaun ne’ebé foun uitoan iha país sira ne’ebé
sei dezenvolve hela, ne’ebé—durante tinan rua nulu liubá—tau tiha liu intensaun ho tipiku ba
labarik sira nia asesu ba eskola no foin daudaun liu, kualidade eskola nian no rezultadu
aprendizajen sira. Ho númeru boot labarik vulneravél nian no rekursu sira ne’ebé uitoan liu
ba kada labarik, sistema edukasaun aumenta difikuldade hodi aguenta alunu sira liuhosi
remata síkulu edukasaun báziku nian. Objetivu ba Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola
nian (SDPP) maka atu pilotu no efetivu programa sira nian hodi prevene husik eskola iha país
haat maka hanesan: Kambodia, Índia, Tajikistaun no Timor-Leste.
Objetivu análize tendensia nian maka atu identifika fatin jeográfiku sira no populasaun sira
ne’ebé husik eskola nian afetadu ho todan, no mós nivel klase iha ne’ebé labarik sira iha
probabilidade hodi husik eskola, atu tau fatin ba intervensaun SDPP. Análize ne’e hala’o tiha
liu hosi identifika no ezamina dadus sekundariu iha kada pilotu país nian hodi avalia
tendensia husik eskola nian. Estudu ne’e organiza tiha hodi hatán ba pergunta xave sira
tuirmai ne’e:
Siklu ida-ne’ebé maka iha husik eskola aas liuhotu?
Klase edukasaun báziku ida-ne’ebé maka iha husik eskola aas liuhotu?
Área jeográfiku ida-ne’ebé maka iha husik eskola aas liuhotu?
Grupu populasaun ida-ne’ebé (seksu, étniku, lian, no grupu relijiaun sira) maka sofre ho
todan liuhotu husi husik eskola?
Indikadór ruanulu maka uza tiha iha análize ida-ne’e, hakohak grupu haat—indikadór
primáriu sira, indikadór husik eskola sira nian “prédikadór sira”, indikadór kontestuál ba
alunu sira, no indikadór fornesimentu edukasaun sira. Instrumentu analítiku primáriu mak
análize komparativu xave husik eskola nian no husik eskola ne’ebé relasionadu ho estatístiku
ba siklu, klase, populasaun no área jeográfiku iha rai ida-idak. Rezultadu ne’ebé hetan iha
indikadór primáriu haat ne’e (husik eskola, promosaun, sobrevivénsia no tranzisaun) kompara
tiha, kontrasta tiha, no tau tiha. Análize dadus akontese iha triajen ida, hahú ho unidade
administrativu aas liuhotu no kontinua to’o ida ki’ik liu. Iha nivel nasionál klase, siklu no ka
grupu ne’ebé iha husik eskola aas liuhotu nian identifika tiha. Iha nivel administrativu ne’ebé
ki’ik liu, hili tiha área sira ne’ebé husik eskola afetadu ho todan liuhotu.
Iha Timor-Leste, dadus husi Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (EMIS) hatudu katak
siklu primária sofre barak liu husi husik eskola ho husik eskola todan liuhotu iha klase aas
sira. Proporsaun husik eskola ne’ebé relata tiha ba Klase 4 no 5 liu fali proporsaun ba klase
ne’ebé ki’ik liu, no estimativa ba husik eskola ba Klase 6 bele aas hanesan ho pursentu 20.
Diferensia jéneru iha husik eskola iha klase hirak-ne’e ho relativu ki’ik. Alunu sira—feto no
mane rua-ne’e hotu—iha Klase 4, 5, no 6 bele benefisia liu husi intervensaun SDPP.
Oecusse, Liquiçá no Bobonaro hetan rezultadu ne’ebé aat liuhotu ba iha proporsaun
estatístiku kompostu indikadór primáriu haat ne’e nian (husik eskola, promosaun,
sobrevivénsia no tranzisaun). Maske, bainhira haree ba konsiderasaun prátiku sira, distritu
besik ba malu Ermera nian (klasifikadu distritu da-6 ne’ebé afetadu liuhotu), Liquiçá
(klasifikadu daruak), no Bobonaro (metin ho daruak) ne’ebé propoen atu sai nu’udar distritu
sira tarjetu SDPP nian. Ermera no Liquiçá sofre proporsaun husik eskola ne’ebé aas liuhotu,
iha Ainaro nia kotuk. Bobonaro iha proporsaun sobrevivénsia no promosaun eskola primária
ne’ebé aat liuhotu. Foka ba ninia esforsu kona-ba alunu feto no mane sira iha klase 4, 5 no 6
iha distritu hirak-ne’e sei permite SDPP hodi servisu ho alunu ida iha populasaun ne’ebé iha
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page vi
risku boot husik eskola nian molok hetan abilidade báziku sira (alfabetizasaun no numerasia)
presiza atu kontinua ninia edukasaun ka prepara di’ak liu hodi asegura papel produtivu ida
iha sosiedade.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 1
I. Introdusaun
Prevensaun husik eskola nu’udar foku preokupasaun ne’ebé foun uitoan iha rai sira ne’ebé sei
dezenvolve hela, ne’ebé—durante tinan rua nulu liubá—tau tiha liu intensaun liu-liu ba
labarik sira nia asesu ba eskola no foin daudaun liu, kualidade eskola nian no rezultadu
aprendizajen sira. Husik eskola no tendensia retensaun haree atu relata tiha nu’udar efeitu
sekundáriu duké rezultadu prinsipál programa edukasaun nian. Maske, foin daudaun husik
eskola hetan atensaun liu no mosu tiha nu’udar kestaun asesu edukasaun boot ida. Dudu ho
Edukasaun Báziku no Primária Universál, matríkula sira aumenta tiha, dada tama fali alunu
sira husi baze dezvantajen sira no grupu marjinalizadu sira ne’ebé uluk esklui tiha husi
eskola. Ho númeru boot labarik vulneravél sira nian no rekursu sira ne’ebé uitoan liu ba kada
labarik ida, sistema edukasaun hasa’e tiha difikuldade ba alunu sira hodi auguenta liuhosi
kompleta siklu edukasaun báziku nian. La’os de’it alunu sira barak maka husik eskola lahó
hetan abilidade báziku sira no ho aumenta diploma importante, maibé sira-nia husik eskola
sedu ne’e reprezenta rekursu edukasaun ne’ebé uitoan ona lakon leet boot nian ida , hasa’e
kustu unidade hodi produz alunu ne’ebé remata siklu ida.
Tuir Organizasaun Kulturál no Sientífiku, Edukasionál Nasaun-Naklibur (UNESCO) Institutu
Estatístiku nian (UIS), númeru global labarik sira ne’ebé husik eskola tún tiha ona
maizumenus pursentu 38 durante periódu tinan 6—husi miliaun 115 iha tinan 2001/02 to’o
miliaun 71 iha tinan 2007. Husi pursentu 56 labarik sira ne’ebé tama eskola, iha pursentajen
aas mak iha risku husik eskola nian molok kompleta siklu edukasaun ida ka la liu ba siklu
tuirmai. Iha Lorosa’e, Sul no Loromonu Ázia no Pasifiku iha pursentu 20 to’o 30 de’it maka
husik eskola maka improvavel ba tau-naran, maibé pursentu 60 barak maka labarik hirak
ne’ebé sai husi eskola hanesan husik eskola. Perspetiva kontinua eskola bao in sai ki’ik liu
iha Índia, Pakistaun, Bangladexe no Nepál: pursentu 70 labarik sira ne’ebé husik eskola iha
Índia hapara tiha eskola, pursentu 50 iha Pakistaun no pursentu 40 iha Bangladexe no Nepál.
Iha Ázia Sentrál, pursentajen boot liu idade eskola primária sai husi eskola nian maka
populasaun ne’ebé husik eskola (pursentu 38) hafoin ida ne’ebé nunka tau-naran (pursentu
35) ka tama tarde (pursentu 27). Maske modelu husik eskola nian oioin iha rai ida-idak,
rezultadu ne’e hanesan maka: hasa’e númeru ema la edukadu no foin-sa’e ne’ebé la bele
servisu. Hamenus husik eskola nu’udar xave hodi hadia asesu ba edukasaun báziku, liu-liu
iha rai sira ho proporsaun matríkula relativamente aas iha-ne’ebé labarik ho idade eskola
barak liu ne’ebé oras ne’e daudaun la atende eskola maibé uluk tau-naran tiha ona iha eskola.
A. Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola USAID nian
Programa Pilotu Prevensaun Husik Eskola (SDPP) nu’udar programa país tinan tolu, ne’ebé
Ajénsia Estadus Unidos ba Dezenvolvimentu Internasionál maka finansia (USAID), ho
objetivu hamenus alunu ne’ebé husik eskola husi eskola sekundáriu no primária. Nia iha alvu
atu fornese baze evidensia matadalan programasaun kona-ba prevensaun alunu husik eskola
ba país sira, misaun USAID sira, no organizasaun dezenvolvimentu seluk iha Ázia no Médiu
Oriente liu hosi pilotu no teste efetividade intervensaun Prevensaun husik eskola nian iha rai
tarjetu haat mak hanesan: Kambodia, Índia, Tajikistaun no Timor-Leste. Atubele ezamina no
hamenus husik eskola iha país tarjetu haat ne’e, SDPP sei uza prosesu etapa tolu liu hosi (i)
hala’o revizaun literatura hodi identifika prátika internasionál ne’ebé di’ak liuhotu iha
Prevensaun husik eskola, (ii) análize tendensia husik eskola no hala’o análize situasionál ida
hodi esklarese fatór risku sira no kondisaun ne’ebé afeta ba husik eskola, no (iii) dezeña,
implementa, no avalia intervensaun sira hodi mantein alunu sira ne’ebé iha risku kontinua
eskola. Creative Associates International, Inc implementa SDPP ho parseiru internasionál sira
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 2
Mathematica Policy Research no husi School to School International, no parseiru lokál sira
iha país tarjetu tolu ne’e nian—KAPE iha Cambódia, IDEAL/QUEST iha Índia, no CARE
iha Timor-Leste.
B. Objetivu Relatóriu
Relatóriu ida-ne’e aprezenta análize tendensia husik eskola nian iha Timor-Leste. Objetivu
análize tendensia nian mak atu identifika fatin jeográfiku sira no populasaun sira ne’ebé husik
eskola nian afetadu ho todan, no mós nivel klase iha ne’ebé labarik sira iha probabilidade
hodi husik eskola. Análize ne’e hala’o tiha liu hosi identifika no ezamina dadus sekundariu
hodi avalia tendensia husik eskola nian. Rezultadu ne’e sei uza tiha hodi identifika fatin
kandidatu ba atividade intervensaun SDPP no ba diskusaun ho Ministériu da Edukasaun
kona-ba selesaun fatin. Ne’e—hamutuk ho análize espesífiku programa no polítika país ida
nian ne’ebé afeta ba husik eskola1—sei kontribui ba análize situasionál iha país hodi esplora
fatór no kondisaun sira ne’ebé asosiadu ho husik eskola iha populasaun nia leet ho
proporsaun husik eskola aas liuhotu.
C. Relatóriu Organizasaun
Dokumentu ne’e organiza tiha iha seksaun ualu. Seksaun II aprezenta aprosimasaun
metodolojiku glóbal ne’ebé uza tiha ba análize tendensia iha país SDPP haat ne’e. Nia defini
indikadór sira ne’ebé uza tiha no deskreve tipu oioin fonte sira dadus nian ne’ebé revee tiha
ba análize tendensia sira. Seksaun ida-ne’e mós deskreve prosesu análize dadus no esplika
prosedimentu tuirmai atubele determina área tarjetu jeográfiku nu’udar informadu husi
konsiderasaun pratikal no valór baze estatisku.
Seksaun sira-ne’ebé restu aprezenta prosesu no rezultadu análize tendensia nian ne’ebé
espesífiku ba Timor-Leste. Seksaun III fornese baze esplikasaun ida kona-ba Timor-Leste,
inklui orientasaun ida ba sistema edukasaun. Seksaun IV atende métodu no dadus espesífiku
país, deskreve fonte dadus ne’e no oinsá hili tiha sira iha rai ida-idak, no kestaun
metodolojiku espesífiku ne’ebé mosu. Seksaun V fornese rezultadu sira nu’udar indikadór
primáriu sira hatudu hahú iha nivel nasionál no kontinua ba nivel administrativu ne’ebé ki’ik
liu. Seksaun VI aprezenta valór distritu sira bazeia ba indikadór sira hodi determina área
kandidatu sira ba intervensaun SDPP no kritériu adisionál ba sira-nia selesaun. Seksaun VII
no VIII perfíl selesionadu fatin sira no sira-nia estatutu edukasionál. Ikusliu, Seksaun IX
konklui relatóriu ho sumáriu tendensia husik eskola nian iha Timor-Leste no área tarjetu sira.
II. Maneira no Metodolojia
Análize tendensia ne’e bazeia ba dadus sekundáriu ne’ebé disponivel hela iha país ne’e.
metodolojia komún ida aplika tiha ba país haat ne’e hotu. Depende ba iha disponibilidade
dadus nian, análize klean nian bele la hanesan entre país sira. Análize ne’e uza avaliasaun
normativu ida hodi identifika área jeográfiku ne’ebé afetadu liuhotu, klase no grupu iha país
pilotu haat ne’e. Estudu ne’e organiza tiha hodi hatán ba pergunta xave sira tuirmai ne’e
kona-ba pilotu iha rai ida-idak:
Siklu ida-ne’ebé mak iha husik eskola aas liuhotu?
1 Haree “Inventoriu Programa no Polítika sira nian ne’ebé relasionadu ho Husik eskola iha Cambódia, Índia, Tajikistaun, no
Timor-Leste”, Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola USAID , Creative Associates International, Inc., Fulan-Jullu, tinan
2011.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 3
Klase edukasaun báziku ida-ne’ebé maka iha husik eskola aas liuhotu?
Área jeográfiku ida-ne’ebé maka iha husik eskola aas liuhotu?
Grupu populasaun ida-ne’ebé (seksu, étniku, lian, no grupu relijiaun sira) maka sofre ho
todan liuhotu husi husik eskola?
A. Indikadór sira ba Análize
Rezultadu edukasionál iha rai ida-idak sukat tiha bazeia ba dadus sensus foun liuhotu iha
eskola públika sira.2
Indikadór ruanulu ne’e fahe tiha ba iha grupu haat—indikadór primária
sira, indikadór husik eskola nian “prédikadór sira”, indikadór kontestuál sira ba alunu sira, no
indikadór sira fornesimentu edukasaun sira. Indikadór primáriu uza tiha hodi determina SDPP
nia foka ba iha unidade administrativu ne’ebé aas liuhotu hamutuk ho siklu tarjetu no klase
sira. Ita sei tuir definisaun UNESCO ba indikadór sira hotu. Tabela 1 fornese indikadór sira
fotu nian.
Indikadór Primáriu sira maka sasukat direta alunu sira kontinua eskola, progresu iha eskola,
no kompleta eskola. Proporsaun husik eskola hatudu sistema edukasionál efisiénsia internál
nian no sukat fenómenu alunu sira nian husi grupu ida ne’ebé husik tiha eskola lahó kompleta
eskola. Idealmente, proporsaun ne’e tenke hakbesik ho pursentu zero. Hanesan mós,
proporsaun promosaun nu’udar indikadór importante ida hodi análize no projetu korrente
alunu sira. Nia sukat realizasaun sistema edukasaun nian hodi promove alunu sira husi grupu
ida husi klase ba klase. Proporsaun sobrevivénsia sukat susesu iha alunu sira auguenta husi
klase ida ba klase tuirmai no konsidera tiha nu’udar prerekizitu ida ba sustentabilidade
alfabetizasaun. Ikusliu, proporsaun tranzisaun hato’o informasaun kona-ba grau asesu nian ka
tranzisaun husi siklu ida ba ida ne’ebé aas liu. Proporsaun tranzisaun ne’ebé aas refleta
kapasidade tama iha nivel edukasaun aas liu nian.
Indikadór Preditór sira ajuda hodi identifika alunu sira ne’ebé iha risku aas ne’ebé menus
atende iha sira-nia eskola no la kompleta siklu edukasaun báziku. Preditór rekoñese
internasionalmente inklui: la liu klase ba dala barak, realizasaun akadémiku ne’ebé la di’ak,
idade liu ba klase ne’e, no la tama ba beibeik. Iha rua de’it husi indikadór hirak-ne’e maka
jeralmente disponivel—repetisaun no idade ba klase. Proporsaun repetisaun sasukat
proporsaun iha ne’ebé alunu sira husi klase grupu repete ida; repetisaun aas hatudu problema
sira iha efisiénsia internál no refleta nivel instrusaun ne’ebé la di’ak nian. Proporsaun
matríkula idade espesífiku (TMIS/ASER) hatudu sasukat partisipasaun edukasionál idade
espesífiku grupu nian ida no identifika sasukat ba iha-ne’ebé labarik sira idade boot ona ba
klase ne’e nian. Rai barak liuhotu maka la relata kona-ba lala’ok alunu nian, maibé iha
prokurasaun ida ne’ebé la ezatu ba ida-ne’e maka proporsaun promosaun—asumi katak ne’e
bazeia ba lala’ok no la’os automátiku—ne’ebé inklui tiha nu’udar indikadór primáriu ida.
Hanesan mós, rai sira ne’ebé la relata kona-ba proporsaun frekuénsia alunu nian loroloron ka
la tama no definisaun internasionál la disponivel.3
Indikadór kontestuál fó dezeñu estatutu edukasaun nian iha país ne’e no kontestu iha-ne’ebé
husik eskola akontese. Proporsaun matríkula, proporsaun ne’ebé tama ba klase dahuluk,
númeru labarik sira ne’ebé sai husi eskola, no índise paridade jéneru inklui tiha iha grupu ida-
ne’e. Proporsaun matríkula brutu hatudu nivel jéral partisipasaun nian iha eskola formál la
2 Análize tendensia la inklui instituisaun edukasionál privadu sira no programa naun-formál sira. 3 Proporsaun Frekuénsia total (NAR) la bele konfuzu ho proporsaun frekuénsia alunu loroloron nian ka proporsaun la tama.
NAR—pursentajen idade labarik sira tama beibeik eskola iha eskola ofisiál nian—simplesmente nu’udar sasukat seluk
matríkula nian, ho dadus ne’ebé hetan husi peskiza umakain duké liuhosi rejistu eskola ofisiál sira.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 4
haree ba idade nian maski proporsaun rede matríkula hatudu partisipasaun ba idade eskola
ofisiál. Proporsaun sira-ne’ebé tama ba klase dahuluk (rede) sasukat ba nivel asesu nian ba
edukasaun primária populasaun elijivel nian ne’ebé mak idade atu tama ba eskola primária
nian. Númeru labarik sira ne’ebé sai husi eskola identifika medida populasaun nian ne’ebé
maka la tau-naran tiha iha eskola primária ka iha eskola sekundáriu. Índise Paridade Jéneru
(IPJ/GPI) sasukat ba progresu sira hasoru paridade jéneru iha partisipasaun edukasaun no
oportunidade aprendizajen sira ne’ebé disponivel ba feto sira en relasaun ba hirak-ne’ebé
disponivel ba mane sira. Ikusmai, proporsaun alfabetizasaun foin-sa’e hatudu rezultadu
akumuladu edukasaun primária nian no programa alfabetizasaun sira fó abilidade
alfabetizasaun báziku ba populasaun.
Ikusmai, ita haree ba iha indikadór fornesimentu edukasaun sira dezde estudu peskiza sira
hatudu tiha ho konsistente katak fatór fornesimentu sorin nian hala’o papel ida ida iha alunu
sira ne’ebé husik eskola. Indikadór sira inklui númeru eskola sira nian, númeru mestre sira
nian, distansia ba eskola no proporsaun xave tolu—alunu: mestre, alunu: sala aula no livru:
proporsaun alunu.
Tabela 1: Lista Indikadór sira nian
No. Indikadór Definisaun
Grupu A: Indikadór Primária
1 Matríkula liu hosi klase no
siklu
Númeru absolutu alunu nian ne’ebé tau-naran tiha iha
klase no siklu.
2 Proporsaun husik eskola
liu hosi klase no siklu
Proporsaun alunu sira nian husi grupu ida tau-naran tiha
iha klase ne’ebé fó tiha iha tinan letivu ne’ebé la présiza
tau-naran tan iha eskola tuirmai.
3 Proporsaun promosaun liu
hosi klase no siklu
Proporsaun alunu nian husi tau-naran grupu ida iha klase
ne’ebé fó tiha ne’ebé estuda iha klase tuirmai iha tinan
letivu tuirmai.
4 Proporsaun sobrevivénsia
liu hosi siklu
Pursentajen alunu sira grupu ida nian ne’ebé tau-naran
tiha iha klase dahuluk siklu ida fó tiha nian ne’ebé hein
tiha atu atinji klase susesivu.
5 Proporsaun tranzisaun hosi
siklu ba siklu
Númeru alunu sira nian ne’ebé hatama tiha ba klase
dahuluk nivel edukasaun aas liu nian ne’ebé fó tiha ona
iha tinan letivu ne’ebé hatudu tiha nu’udar pursentajen ida
husi númeru alunu sira nian ne’ebé tau-naran tiha iha
klase finál nivel ki’ik liu nian iha tinan uluk.
Grupu B: Indikadór sira Husik eskola nian “Prédikadór sira”
6 Proporsaun matríkula
idade espesífiku liu hosi
siklu no/ka klase
Tau naran idade klosan espesífiku matríkula nian, la
konsidera nivel edukasaun nian, nu’udar pursentajen
populasaun idade hanesan nian.
7 Proporsaun repetisaun liu
hosi klase no siklu
Proporsaun alunu sira nian husi tau naran grupu ida iha
klase ne’ebé maka fó tiha ona iha tinan letivu ne’ebé
estuda iha klase hanesan iha tinan letivu tuirmai.
8 Proporsaun kompleta liu
hosi siklu
Proporsaun totál númeru alunu nian remata ho susesu ka
graduadu husi eskola primária tinan kotuk nian iha tinan
fó tiha nian ba totál númeru labarik sira nian ne’ebé ho
idade graduasaun ofisialmente iha populasaun.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 5
No. Indikadór Definisaun
Grupu C: Indikadór Kontestuál sira ba Alunu sira
9 Proporsaun matríkula
brutu liu hosi siklu
Totál matríkula nivel edukasaun espesífiku nian, la haree
ba idade nian, esprésa tiha nu’udar pursentajen idade
populasaun eskola ofisiál elijivel nian koresponde ba
nivel edukasaun hanesan nian iha tinan letivu ne’ebé fó
tiha ona.
10 Proporsaun matríkula
total liu hosi siklu
Matríkula grupu idade ofisiál nian ba nivel edukasaun
nian ne’ebé fó tiha ona espresa tiha nu’udar pursentajen
koresponde ba populasaun nian.
11 Proporsaun entrada klase
dahuluk (total)
Tama foun iha klase dahuluk edukasaun primária nian
ne’ebé nu’udar idade entrada eskola primária ofisiál nian
espresa tiha nu’udar pursentajen populasaun idade
hanesan nian.
12 Labarik sira sai husi
eskola nian
Labarik sira iha eskola primária ofisiál ho idade oioin
ne’ebé la tau naran iha eskola primária ka iha eskola
sekundária sira.
13 Proporsaun
alfabetizasaun foin-sa’e
Númeru ema nian ho idade tinan 15 to’o 24 ne’ebé bele
lee, hakerek no komprende deklarasaun simples badak iha
sira-nia moris loroloron ne’ebé populasaun nakfahe tiha
iha grupu idade ne’e.
14 Índise Paridade Jéneru liu
hosi siklu
Proporsaun valór feto ba mane ne’ebé indikadór fó tiha
ona.
Grupu D: Indikadór Fornesimentu Edukasaun sira
15 Eskola liu hosi siklu no
fornesidór Númeru eskola nian
16 Mestre sira liu hosi siklu
no fornesidór Númeru mestre sira nian
17 Proporsaun alunu:mestre
liu hosi siklu
Média númeru alunu nian kada mestre iha nivel
edukasaun espesífiku ne’ebé fó tiha ona iha tinan letivu
ida.
18 Alunu: sala aula liu hosi
siklu
Média númeru alunu sira kada sala aula iha nivel
edukasaun espesífiku ne’ebé fó tiha ona iha tinan letivu
ida.
19 Livru alunu liu hosi siklu Média númeru livru kada alunu iha nivel edukasaun
espesífiku ne’ebé fó tiha ona iha tinan letivu ida.
20 Distansia ba eskola Média distansia ba eskola iha km
Fonte: Institutu Estatistiku, Matadalan Tékniku UNESCO (2009)
B. Haree fila fali ba Fonte sira
Ami hala’o tiha ona revizaun sistemátiku ida ba fonte dadus balun hodi identifika no
konfirma disponibilidade indikadór sira nian inklui bazededadu internasionál sira, peskiza
administrativu sira, arkivu ministériu sira, no peskiza amostra sira. Konsulta tiha baze dadud
internasionál sira balun inklui Estatístiku Edukasaun Banku Mundiál (EEBM/EdStats),
Indikadór sira Dezenvolvimentu Mundiál, UNICEF nia indikadór sira TransMONEE,
Peskiza Saúde no Demográfiku (DHS), no Peskiza Grupu Indikadór Múltiplu. Maske, barak
liuhotu husi baze dadus hirak-ne’e iha limitasaun utilidade ba objetivu SDPP hodi identifika
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 6
variasaun iha país hanesan (i) estatístiku fó de’it ba iha nivel nasionál; (ii) baze dadus ne’e la
fornese estatístika kona-ba indikadór primáriu sira hotu; no (iii) indikadór sira kobre periódu
tempu la hanesan. Ne’eduni análize tendensia iha pilotu país sira hotu liu-liu bazeia ba iha
sistema informasaun jestaun edukasaun (EMIS) ne’ebé Ministériu Edukasaun jere tiha ka
ninia ekivalensia. EMIS fornese dadus keta-ketak ba klase (seksu ketaketak) iha nivel sub-
nasionál (rejionál no distritu).
C. Prosesu Análize Dadus
Análize dadus akontese iha triajen ida, hahú ho unidade administrativu aas liuhotu no
kontinua to’o ida ki’ik liu. Iha nivel nasionál ita identifika klase ka siklu ne’ebé maka iha
husik eskola aas liuhotu. Hafoin ita fó valór ba unidade administrativu bazeia ba indikadór
primáriu ida-idak ba tarjetu klase. Ida-ne’e involve valór provinsia sira nian iha Kambodia,
estadu sira iha Índia, no distritu sira rua-ne’e hotu iha Tajikistaun no Timor-Leste. Análize
dadus klean hafoin nivel administrativu dahuluk sei depende ba iha disponibilidade dadus
nian no númeru eskola sira nian iha siklu tarjetu sira.4 Bainhira klase tarjetu, grupu no
unidade administrativu intervensaun nian determina tiha indikadór sira ne’ebé sei iha hela—
indikadór sira husik eskola nian “preditór sira”, indikadór kontestuál sira, no aprezenta tiha
indikadór fornesimentu edukasaun sira.
D. Kolokasaun Kompózitu
Instrumentu analítiku primáriu maka análize komparativu área intervensaun jeográfiku nian
iha kada país. Realizasaun iha indikadór sira primáriu haat ne’e (husik eskola, promosaun,
sobrevivénsia, no tranzisaun) kompara tiha, kontraste tiha, no fó-valór. Kada área jeográfiku
fó-valór tiha tuir sa’e ba leten, nune’e ki’ik liu maka rezultadu, boot liu maka problema husik
eskola nian. Ba proporsaun husik eskola, maka área realizasaun ne’ebé aat liu (ezemplu., ida
ne’ebé ho proporsaun husik eskola aas liuhotu) hetan pontu ne’ebé ki’ik liuhotu. Hanesan
mós, área sira ho promosaun ki’ik liuhotu, sobrevivénsia, no proporsaun tranzisaun hetan
pontu ki’ik liuhotu. porezemplu, iha Timor-Leste, distritu ho proporsaun husik eskola aas
liuhotu hetan pontu “1” no distritu ho promosaun ki’ik liuhotu hetan pontu “1”. Hafoin pontu
hirak-ne’e sura tiha hodi konsege hetan valór finál. Aleinde valór estatístiku ne’e, númeru
prátiku kondisaun nian sei konsidera tiha ba evaluasaun posivel fatin invensaun SDPP nian.
Hirak-ne’e inklui (i) asesibilidade, (ii) prezensa sira runguranga sivil nian, (iii) reseptividade
governu lokál nian ba iha dezeña projetu no prosesu kontrolu arbiru, (iv) imigrasaun
populasaun hodi garante lakon ema uitoan de’it durante implementasaun, no (v) prezensa
doadór/programa seluk nian.
III. Baze País
Repúblika Demokrátika Timor-Leste, estadu ida iha Sudeste Áziatiku, hakohak metade
lorosa’e illa Timor nian, illa Atauro no Jaco, no enklave Oecusse, ne’ebé alokadu iha
Indonéziu nia laran iha Timor Loromonu. País ne’e nakfahe ba distritu administrativu 13 mak
hanesan: (1) Lautem, (2) Baucau, (3) Viqueque, (4) Manatuto, (5) Dili, (6) Aileu, (7)
Manufahi, (8) Liquiçá, (9) Ermera, (10) Ainaro, (11) Bobonaro, (12) Cova Lima, no (13)
Oecusse, ho Dili nu’udar kapitál nasionál. Distritu sira nakfahe liután ba iha sub-distritu 65,
suku 442 no Aldeia 2225.
4 Bazeia ba iha kalkulasaun kbiit estatístiku prélimináriu sira, ita avalia katak SDPP présiza maizumenus eskola 140 iha kada
país pilotu hodi permite ita hodi iha intervensaun 70 no eskola komparasaun 70.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 7
Timor-Leste restabelese independensia iha tinan 2002 hafoin liu sékulu haat ho balun iha
ukun koloniál Portugés nian iha tinan (1511-1975) no tinan 24 okupasaun Indonéziu tinan
(1975-1999); tinan tolu iha Administrasaun Tranzisionál Nasaun-Naklibur nia okos hafoinde
okupasaun molok país ne’e deklara ninia an nu’udar estadu soberania ida.
Sistema edukasaun oras-ne’e hakohak siklu haat nian: Siklu 1 (klase 1-4), Siklu 2 (5-6), Siklu
3 (7-9) no sekundáriu (10-12). To’o tinan 2009, sistema ne’e iha siklu tolu: Primáriu (1-6),
pré-sekundáriu (7-9) no sekundáriu (10-12), ida-ne’e maka relata tiha oinsá uza tiha dadus
ida-ne’e ba análize ida-ne’e. edukasaun obrigatóriu kobre tinan sia, husi klase 1-9 ho idade
tama nian no graduasaun respetivamente iha idade tinan 6 no 14.
IV. Dadus Espesífiku-País
Fonte dadus rua maka disponivel hela ba análize tendensia Timor-Leste—Peskiza Saúde no
Demográfiku Timor-Leste tinan 2009/10 no Ministériu Edukasaun nia EMIS husi tinan
2006/07 to’o tinan 2010.5
A. Dadus
Peskiza Saúde no Demográfiku: DHS ne’e peskiza uma-ka’in reprezentativu nasionalmente
ne’ebé fornese dadus maka área sira populasaun nian, saúde no nutrisaun. Peskiza tinan
2009/2010 ne’e Diresaun Estatístiku Nasionál Ministériu Finansa nian maka hala’o tiha.
Bainhira DHS ne’e foka liu kona-ba indikadór saúde sira, indikadór sira edukasaun balun
(hanesan proporsaun frekuénsia, proporsaun repetisaun, no proporsaun husik eskola) ajuda
tebetebes hodi komprende alfabetizasaun no abilidade edukasaun umakain nian. DHS husu
pergunta rua hodi determina se labarik ida husik eskola: (1) Labarik ne’e bá eskola iha tempu
ruma iha tinan ida-ne’e ka lae? no (2) Labarik ne’e bá eskola iha tempu ruma iha tinan kotuk
ka lae? Konsidera pergunta rua-ne’e hotu, DHS sukat husik eskola ne’ebé bele akontese
durante tinan letivu ka entre klase rua.
Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun: dadus EMIS ne’e Ministériu Edukasaun kolleta
tiha anualmente iha nivel nasionál, rejionál, distritu no sub-distritu, no foka ba iha nivel sira
hotu edukasaun nian. EMIS ne’e tuir definisaun sira UNESCO no formula hodi kalkula
indikadór sira ne’e.
EMIS kalkula husik eskola nu’udar proporsaun alunu nian ne’ebé husik hela sistema ne’e
lahó kompleta klase ne’ebé fó tiha ona iha tinan letivu. Proporsaun husik eskola kaer-toma
pursentajen alunu nian ne’ebé husik eskola durante tinan ne’e no entre tinan sira iha siklu
hanesan nia laran. Hetan tiha dadus sira dala ida iha tinan ida iha hahú tinan letivu nian husi
kada eskola, rua-ne’e hotu públika no la’ós públika (Katólika no privadu) iha país ne’e. EMIS
relata katak nia destina identidade únika ba alunu ida-idak iha sistema ne’e, ne’ebé tenke halo
ne’e posivel ba sira hodi tau-matan ba alunu individuál sira, maske sistema ne’e seidauk
operasionál. Prosedimentu validasaun dadus, hanesan haree hamutuk dadus ne’ebé kolleta
tiha ho diretór eskola sira, implementa tiha atubele garante kualidade dadus.
5 Tinan letivu muda tiha iha finde tinan 2009. Uluk tinan letivu husi Fulan-Agostu tinan ida nian to’o Fulan-Jullu tinan
oinmai (ezemplu., Fulan-Agostu, tinan 2007- Fulan-Jullu, tinan 2008). Tinan letivu oras ne’e nian (dezde Fulan-Janeiru,
tinan 2010) husi Fulan-Janeiru to’o Fulan-Dezembru, han-malu ho kalendáriu tinan nian. Iha falta fulan 4 entre Fulan-
Agostu no Fulan-Dezembru iha tinan 2009,bainhira eskola sira taka nafatin. Ne’eduni,tinan letivu refere de’it ba tinan ne’e
no la ba tinan 2009, ne’ebé kapturadu tiha iha tinan 2008-2009.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 8
Tabela 2: Fonte Dadus sira husi Indikadór
Indikadór Fonte Dadus sira
SIJE PSD
Grupu A: Indikadór Primáriu
Matríkula liu hosi klase no siklu x
Proporsaun husik eskola liu hosi klase no
siklu x x
Proporsaun promosaun liu hosi klase no
siklu x
Proporsaun sobrevivénsia liu hosi siklu x x
Proporsaun tranzisaun husi siklu ba siklu x
Grupu B: Indikadór sira husik eskola nian “preditór sira”
Proporsaun matríkula idade espesífiku liu
hosi siklu no/ka klase x
Proporsaun repetisaun liu hosi klase no
siklu x x
Proporsaun remata/ kompleta
Grupu C: Indikadór Kontestuál ba alunu sira
Proporsaun matríkula brutu liu hosi siklu x x
Proporsaun matríkula total liu hosi siklu x x
Proporsaun entrada klase dahuluk (total) x
Labarik sira sai husi eskola
Proporsaun alfabetizasaun foin-sa’e
Índise Paridade Jéneru liu hosi siklu x x
Grupu D: Indikadór sira Fornesimentu Edukasaun
Eskola liu hosi siklu no fornesidór x
Mestre sira liu hosi siklu no fornesidór x
(liu hosi siklu)
Proporsaun alunu:mestre liu hosi siklu x
Alunu: sala aula liu hosi siklu
Livru: alunu liu hosi siklu
Distansia ba eskola
B. Limitasaun Fonte Dadus
Fonte dadus rua-ne’e hotu sofre limitasaun iha validade no ezatidaun dadus nian. DHS hetan
tiha katak distritu sira hotu, ho exesaun Cova Lima no Dili, hatudu menus husi pursentu ida
proporsaun husik eskola iha klase sira hotu; distritu sira balun hetok relata tiha katak iha
pursentu zero husik eskola. Proporsaun husik eskola ki’ik notavelmente hirak-ne’e kontradís
husi dadus rua-ne’e hotu dadus EMIS no observasaun nivel eskola sira. Saida tán, rezultadu
DHS halo hakfodak katak husik eskola aas liuhotu maka iha hirak ne’ebé riku liuhotu iha
área urbanu sira, kontrariu ho país sira barak perfíl husik eskola sira no haksesuk-soru ho
persepsaun prinsipál sira iha Timor-Leste. Investigasaun UNICEF foin daudaun hatudu katak
tradusaun instrumentu sira ba iha lian lokál maka problemátiku, ne’ebé bele afeta tiha ba
validade resposta sira nian.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 9
Dadus EMIS relata proporsaun boot liu ba husik eskola ho exesaun klase remata siklu (6, 9
no 12). Filafali ba, proporsaun husik eskola ne’ebé ki’ik liu iha klase tranzisaun kritiku hala’o
haksesuk-soru modelu barak liuhotu husik eskola nian. Diskrepánsia ne’e bele atribui tiha ba
sistema relata ne’e rasik, tan EMIS la bele haree tuir labarik ida ba siklu eskola tuirmai
(primária, pré-sekundáriu, ka sekundáriu), dezde nia (feto ka mane) la rejistu tan ona iha
eskola ruma. Ne’e la bele relata se alunu ida tau naran tiha iha hahú klase siklu nian ida ka lae
(ezemplu. Klase 7 ka Klase 10) ka sai tiha husi eskola lahó liu ba siklu tuirmai. Ne’eduni,
alunu ne’ebé kompleta tiha ona Klase 6 ka Klase 9, maibé la tau naran tiha iha klase tuirmai,
sei la relata tiha nu’udar husik eskola ida, nune’e husik eskola klase terminál relata tiha, kapta
de’it iha klase husik eskola maibé la’os entre husik eskola klase. Esplikasaun provavel
liuhotu ba proporsaun husik eskola ho relativamente ki’ik iha finál siklu Klase 6 no 9 maka
alunu sira la husik eskola durante klase hirak-ne’e, maibé sira falla atu tau naran iha siklu
tuirmai.
C. Selesaun Fonte Dadus
Bazeia ba disponibilidade dadus nian no konsellu husi parseiru lokál sira ne’ebé konsulta tiha
ho pesoál eskola no pesoál ministériu, dadus EMIS selesiona tiha hodi uza ba objetivu análize
tendensia ne’e nian. Konsidera limitasaun EMIS nian, ami tau hamutuk tiha rezultadu ami-nia
análize liu hosi kompara sira ho parseiru xave sira, inklui ministériu no doadór xave sira.
V. Siklu no Tendensia Nivel Nasionál/Selesaun Klase
A. Proporsaun Matríkula total (NER) liu hosi Siklu
Dadus matríkula total iha nivel nasionál hatudu aumenta metin ida iha matríkula alunu liu
tempu iha siklu sira hotu. (Haree Figura 1 iha kraik). Proporsaun matríkula aumenta tiha ona
ba alunu rua-ne’e hotu feto no mane dezde tinan 2006/2007. Maske, proporsaun matríkula
total ne’e entre nivel primária no husik eskola nivel pré-sekundáriu presipitadamente husi
maizumenus pursentu 85 ba kala pursentu 30, sujere katak pursentajen aas alunu primária
nian la tau naran iha siklu tuirmai—ho liafuan seluk, aas entre-husik eskola siklu.6 Dadus
ne’e mós hatudu katak:
Nivel primária iha proporsaun matríkula ne’ebé boot liuhotu iha tinan 2010 (pursentu
85.5 ba mane sira, pursentu 84.9 ba feto sira) no kuaze la iha dezparidade iha proporsaun
matríkula entre seksu sira.
Maske dezparidade jéneru la importante iha siklu pré-sekundáriu no primária, falta sira
luan iha siklu sekundáriu, iha-ne’ebé PRM feto kuaze pontu pursentu lima aas liu duké
GER mane.
Enkuantu matríkula sekundáriu no pré-sekundáriu ki’ik liu ho signifikante duké rede
matríkula primária liu hosi deferensia kala pontu pursentajen 55 no 65, respetivamente,
númeru boot liu alunu sira nian progresa liuhosi nivel primária sei bele rezulta ba iha
aumenta iha rua-ne’e hotu proporsaun no númeru matríkula sira iha nivel aas liu edukasaun
nian iha tinan sira balun oinmai.
6Tenke toman kuidade bainhira kompara NER sira. Diferensia sira iha NER sira entre siklu edukasaun la bele ho esklusivu
atribui tiha ba husik eskola. Tan repetisaun nian, pursentajen alunu sira balun bele seidauk halo tranzisaun husi siklu ida ba
siklu seluk. Liután, foka NER kona-ba idade apropriadu alunu nian ba siklu ne’e. otas boot no labarik minoridade halo
tranzisaun ba siklu tuirmai, maibé la kapta tiha iha sasukat NER.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 10
Figura 1: Proporsaun Matríkula Total liu hosi Siklu, tinan 2006/07–2010
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun, tinan 2008/09
B. Proporsaun Husik eskola liu hosi Siklu
Proporsaun husik eskola nian EMIS relata tiha ne’ebé análize dahuluk tiha liu hosi siklu iha
nivel nasionál atubele determina nivel afetadu liuhotu husi husik eskola nian (Figura 2).
Proporsaun siklu husik eskola ba kada tinan akadémiku hatudu pursentajen alunu nian ne’ebé
tau naran tiha iha tinan letivu maibé la atende tan ona iha inisiu tinan tuirmai iha siklu ne’e
nia laran.7 Rezultadu boot maka iha siklu husik eskola ho konsistente todan liuhotu iha nivel
primária iha tempu liu tinan tolu , ho proporsaun otas boot husik eskola maizumenus pursentu
6 kompara ho proporsaun besik liu ba pursentu 3 iha nivel sekundáriu no pré-sekundáriu.
Figura 2: Proporsaun Husik eskola Nasionál liu hosi Siklu, tinan 2006/07 - 2008/09
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun, tinan 2008/09
7 Hanesan diskute ona iha leten, proporsaun husik eskola ba primária no sekundáriu ki’ik liu la inklui alunu sira ne’ebé
kompleta tiha klase terminál siklu ne’e nian maibé la tau naran tuir siklu.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 11
C. Proporsaun Husik eskola liu hosi Klase
Proporsaun husik eskola liu hosi klase ezamina tiha mós hodi determina klase sira ne’ebé
afetadu liuhotu. Tuir dadus EMIS ne’ebé aprezenta tiha iha Figura 3, klase 1, 4, no 5 iha
proporsaun husik eskola ne’ebé aas liuhotu respetivamente iha pursentu 6.9, no pursentu 6.7
d 6.7. Klase 1 nia proporsaun husik eskola bele esplika tiha liu hosi matríkula idade ki’ik
ne’ebé aas, ne’ebé rezulta ba iha alunu sira ho idade tama ofisiál nia okos husik eskola no
baibain tau naran fali iha tempu tuirmai. Ne’eduni, ne’e la’os klase tarjetu ne’ebé serve ba
intervensaun sira SDPP nian.
Globalmente dadus husik eskola nasionál hatudu katak:
Alunu mane sira iha proporsaun husik eskola aas liu iha klase pré-sekundáriu no primária
enkuantu aluna feto sira iha proporsaun husik eskola aas liu iha nivel sekundáriu.
Nivel primária iha diferensa boot liu entre seksu ba proporsaun husik eskola.
Falta jéneru aas liuhotu iha klase 4 (pontu diferensia pursentu 1.5), ki’ik liuhotu iha klase
8 (pontu diferensia pursentajen 0.1 ).
Iha kada siklu, klase hahú siklu nian (1, 7, no 10) hali’is ba atu iha proporsaun husik
eskola aas liuhotu iha sira-nia siklu respetivu sira.
Proporsaun husik eskola ki’ik haree tiha iha klase ikus siklu nian klase 6 no 9 esplika tiha liu
hosi maneira ne’ebé EMIS kalkula husik eskola. Nu’udar diskuti ona iha seksaun Métodu no
Dadus sira, dadus EMIS la hatudu alunu sira ne’ebé husik eskola hafoinde kompleta siklu ida
nu’udar husik eskola. Ne’eduni, alunu sira ne’ebé kompleta tiha ona klase 6 ka 9 maibé la
kontinua ba iha klase 7 ka 10, respetivamente, EMIS sei la konta tiha nu’udar husik eskola
dezde alunu hirak-ne’e la iha rejistu iha eskola ruma. maske, proporsaun tranzisaun entre
siklu pré-sekundáriu no primária maka pursentu 82, hatudu katak pursentu 18 alunu sira
Klase 6 la to’o Klase 7. Ida-ne’e, pár ho husik eskola iha klase pursentu 2 nian, sei sujere
katak husik eskola Klase 6 aas hanesan ho pursentu 20. Liu hosi argumentasaun ne’ebé
hanesan, proporsaun husik eskola ba Klase 9 sei liu pursentu 5 (pursentu 4 entre husik eskola
klase no pursentu 1.5 husik eskola klase tama). Toman ida-ne’e ba iha konsiderasaun,
konsidera dezparidade iha NER sira entre siklu sira, no komprénde katak siklu ikus klase nian
tipikalmente hali’is ba atu iha proporsaun husik eskola aas liu, ne’e supozisaun seguru katak
klase 6 no 9 hetan husik eskola maizumenus todan hanesan ho klase sira seluk iha siklu ne’e.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 12
Figura 3: Proporsaun Husik eskola Nasionál liu hosi Klase, tinan 2008/09
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun, tinan 2008/09
D. Klase Tarjetu/Selesaun Siklu
Tan kada indikadór bele hato’o haree oioin ba husik eskola klase nian, SDPP uza proporsaun
husik eskola nu’udar determinante finál iha ninia selesaun klase ka siklu tarjetu nian. Nu’udar
hatudu tiha liu hosi rua-ne’e hotu proporsaun husik eskola no NER, ne’e klaru katak siklu
primária sofre liuhotu hosi husik eskola: pursentu 5.7 alunu sira sai husi proporsaun eskola
primária nian kompara tiha ho pursentu 3.8 alunu pré-sekundáriu sira nian. No pursentu 2.6
alunu sekundáriu sira nian. Falta pontu pursentu 55 iha NER ne’e boot liu entre eskola pré-
sekundáriu no primária.
Bazeia ba dadus ba klase, SDPP sei foka ba iha klase primária leten nian 4, 5, no 6. Klase 4
no 5 determina tiha nu’udar klase ne’ebé afetadu liuhotu bazeia ba dadus husik eskola, ho
husik eskola maizumenus pursentu 6. Maske limitasaun iha kalkulasaun dadus EMIS ba
proporsaun husik eskola, Klase 6 inklui tiha ona nu’udar klase tarjetu ida bazeia ba avalia tiha
iha husik eskola aas foti husi dadus proporsaun tranzisaun no tan klase siklu ikus hali’is ba
atu iha proporsaun husik eskola ne’ebé aas. Ami mós nota katak falta ne’ebé luan iha NER
sira ba eskola pré-sekundáriu no primária sujere katak alunu eskola primária barak la halo
tranzisaun ba eskola pré-sekundáriu, nune’e fó sinál ba husik eskola aas iha klase 6.
Tendensia husik eskola nasionál iha klase tarjetu SDPP aprezenta tiha iha Figura 4. Enkuantu
proporsaun husik eskola haree aumenta dramatiku ida (pontu pursentu 6.8 iha klase 4, 5.9
pontu pursentu klase 5, no pontu pursentu 1.6 iha klase 6) entre tinan 2006/07 no tinan
2007/2008, nia esperiénsia tún relativu iha tinan 2008/09. Globalmente, proporsaun husik
eskola nian iha klase 4, 5 no 6 aumenta tiha liu hosi pontu pursentu 2.6, pontu pursentu 3.4 no
pontu pursentu 1.1 respetivamente dezde tinan 2006/2007.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 13
Figura 4: Tendensia Husik eskola Nasionál ba Klase Tarjetu SDPP, tinan 2006/07 –
2008/09
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun , tinan 2008/09
VI. Tendensia sira Nivel Distritu no Selesaun Distritu
Bainhira klase tarjetu sira selesiona tiha, distritu sira análize tiha indikadór primáriu sira iha
nivel primária hodi determina área jeográfiku ne’ebé husik eskola nian afetadu liuhotu .8
Hala’o tiha análize iha nivel distritu—di’ak liu duké iha nivel administrativu ne’ebé ki’ik
liu—atubele iha númeru eskola sira nian ne’ebé sufisiente husi ida-ne’ebé atu halibur dadus
ba análize situasionál ba SDPP (eskola 30) no atu implementa no avalia intervensaun sira
(tratamentu 70 no kontrolu eskola 70).
A. Proporsaun Husik Eskola
Dadus ne’e hatudu katak proporsaun husik eskola nasionál ba eskola primária maka pursentu
6.2 ba mane sira no pursentu 5.3 ba feto sira. Figura 5 hatudu proporsaun husik eskola liu
hosi distritu ba alunu mane no feto sira iha nivel primária. Iha figura ne’e, kada liña vertikál
reprezenta diferensa entre proporsaun husik eskola feto no mane sira no énfaze varia kona-ba
proporsaun sira entre seksu sira. Rezultadu boot sira inklui:
Ainaro iha proporsaun husik eskola ne’ebé aas liuhotu entre distritu sira ba rua-ne’e
hotu aluna feto sira (pursentu 8.6 ) no alunu mane sira (pursentu 9.6), tuir fali Liquiçá
(pursentu 7.3 ba feto sira no pursentu 8.8 ba mane sira) no Ermera (pursentu 7.3 ba
feto sira no pursentu 8.7 ba mane sira)
Manufahi iha dezparidade jéneru ne’ebé boot liuhotu kona-ba proporsaun husik
eskola iha pontu pursentu 1.7 (pursentu 7.6 ba mane sira, pursentu 5.9 ba feto sira),
tuir fali Liquiçá ho dezparidade jéneru ida ho pontu pursentu 1.5 (pursentu 8.8 ba
mane sira, no pursentu 7.3 ba feto sira).
8 Haree detalla sira iha Apendís A.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 14
Bobonaro iha dezparidade jéneru ne’ebé ki’ik liuhotu kona-ba proporsaun husik
eskola iha pontu pursentu 0.1 (pursentu 6.3 ba mane sira, pursentu 6.2 ba feto sira).
Alunu mane sira iha proporsaun husik eskola aas liu ho konsistente duké aluna feto
sira iha eskola primária iha distritu sira.
Proporsaun husik eskola ba alunu sira rua-ne’e hotu mane no feto sira aas liu fali
média proporsionál nasionál iha distritu 7 husi distritu 13.
Figura 5: Proporsaun Husik eskola liu hosi Distritu – Nivel Primária, tinan 2008/09
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun , tinan 2008/09
B. Proporsaun Promosaun
Proporsaun promosaun nasionál ba eskola primária hatudu dezparidade balun entre feto no
mane sira, ho mane sira promove tiha uitoan liu (pursentu 74.4 ) duké feto sira (pursentu
78.8). Maske, iha variasaun uitoan entre distritu sira kona-ba proporsaun progresu alunu sira
nian liuhosi sistema eskola. espesífikamente:
Dadus ne’e hatudu katak proporsaun boot liu alunu feto sira kontinua ba klase tuirmai
duké alunu mane sira iha distritu sira hotu.
Bainhira kompara tiha ho proporsaun promosaun nasionál, distritu sira hotu ho
exesaun Dili no Baucau, iha proporsaun promosaun ki’ik liu ba rua-ne’e hotu feto no
mane sira.
Dili nia proporsaun promosaun (pursentu 90.4 ba alunu feto sira no pursentu 86.7 ba
alunu mane sira ) aprezenta nu’udar modelu ba distritu sira ne’ebé hamosu média
proporsaun nasionál.
Oecusse iha proporsaun promosaun nivel primária ne’ebé ki’ik liuhotu ba feto sira iha
pursentu 74.6 no Manatuto ba mane sira iha pursentu 70.7.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 15
Figura 6: Proporsaun Promosaun liu hosi Distritu – Nivel Primária, tinan 2008/09
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun , tinan 2008/09
C. Proporsaun Sobrevivénsia
Proporsaun sobrevivénsia ne’e refleta kapasidade retensaun sistema edukasaun nian.
Proporsaun besik pursentu 100 hatudu nivel aas retensaun nian no insidente ki’ik husik
eskola nian iha siklu ida nia laran. Proporsaun besik pursentu 100 hatudu nivel aas retensaun
nian no insidente ki’ik husik eskola nian iha siklu ida nia laran. Figura 6 hatudu perspetiva
grupu alunu sira nian ne’ebé tama tiha tinan dahuluk siklu primária nian (klase 1) alkansa
tinan ikus siklu nian (klase 6). Dadus ne’e hatudu katak:
Valór varia nian haree tiha ona iha proporsaun sobrevivénsia eskola primária entre
distritu sira, husi pursentu 40.6 (Bobonaro) to’o pursentu 67.7 (Dili) ba mane sira no
pursenu 44.9 (Bobonaro) to’o pursentu 78.8 (Baucau) ba feto sira.
Bobonaro hatudu proporsaun sobrevivénsia ne’ebé ki’ik liuhotu ba seksu rua-ne’e
hotu, tuir fali mai Aileu no Manufahi ba mane sira (respetivamente pursentu 41.4 no
pursentu 42.8) no Oecusse no Lautem ba feto sira (respetivamente pursentu 49.4 no
pursentu 52.0 ).
Proporsaun sobrevivénsia aas liuhotu hetan tiha iha Baucau ba feto sira (pursentu
78.8 ) no Dili ba mane sira (pursentu 67.7)
Hanesan ho proporsaun promosaun no husik eskola, aluna feto sira iha proporsaun
sobrevivénsia aas liu duké sira-nia belun-maluk mane sira.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 16
Figura 7: Proporsaun Sobrevivénsia liu hosi Distritu – Nivel Primária, tinan 2008/09
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun , tinan 2008/09
D. Proporsaun Tranzisaun
Proporsaun tranzisaun husi primária ba pré-sekundáriu hatudu proporsaun alunu nian
kontinua husi klase 6 ba klase 7. Proporsaun tranzisaun ki’ik hatudu problema haponte siklu
rua ne’e no ko’alia ba kapasidade ladún adekuada admisaun iha nivel pré-sekundáriu. Tuir
dadus ne’e:
Proporsaun tranzisaun nasionál maka pursentu 83.3 ba feto sira no pursentu 80.7 ba
mane sira.
Liquiçá iha proporsaun tranzisaun ki’ik liuhotu ba rua-ne’e hotu mane no feto sira
respetivamente iha pursentu 64.7 no pursentu 64.9.
Dili iha proporsaun tranzisaun aas liuhotu ba feto sira iha 103.7 no ba mane sira 99.4.
Iha distritu tolu de’it hanesan—Lautem, Baucau, no Dili—maka iha proprosaun
tranzisaun ba alunu feto sira aas liu duké média proporsaun nasionál.
Kala pursentu 31 distritu sira nian (4 husi 13) maka iha proporsaun tranzisaun ba
mane sira ne’ebé liu média proporsaun nasionál.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 17
Figura 8: Proporsaun Tranzisaun liu hosi Distritu – Primária ba Pré-Sekundáriu, tinan
2007/08
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun , tinan 2008/09
E. Selesaun Distritu
1. Kolokasaun Estátistiku
Distritu sira koloka tiha tuir indikadór primáriu haat nu’udar hatudu tiha iha Tabela 3.
Kolokasaun ne’e bazeia ba iha kada distritu nia realizasaun iha nivel primária tan SDPP sei
foka ba iha klase iha siklu ida-ne’e. hanesan deskreve tiha ona iha Seksaun II, fó tiha ona ba
kada distritu pontu valór ida bazeia ba iha ninia kolokasaun, ho distritu ne’ebé afetadu liuhotu
iha kada kategoria hetan “1”. Distritu sira ho proporsaun hanesan fó tiha kolokasaun hanesan
no tuirmai pontu valór hanesan ba indikadór ne’e. pontu sira ba kada indikadór aumenta tiha
hodi hetan totál pontu valór. Bazeia ba númeru totál pontu nian, distritu sira ne’ebé fó tiha
kolokasaun kumulativu ne’ebé reprezenta ninia realizasaun glóbal. Kolokasaun ne’ebé ki’ik
liu, maka distritu ne’ebé realizasaun aat liu nu’udar indikadór primáriu sira sukat tiha ona.
Númeru média proporsaun pontu nian ba distritu sira hotu maka valór 28—8 iha media
proporsaun nia okos no iha 5 ba leten. Totál pontu varia husi 14 ba 51, ho kolokasaun
Oecusse nu’udar distritu ne’ebé afetadu liuhotu, tuirfali Liquiçá no Bobonaro, rua-ne’e hotu
pontu valór 18. Kapitál nasionál Dili nian maka distritu ne’ebé afetadu ki’ik liuhotu, tuirfali
Baucau.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 18
Tabela 3: Kolokasaun Distritu
Distritu Husik eskola Promosaun Sobrevivénsia Tranzisaun TOTÁL
PONTU KOLOKASAUN
Proporsaun Pontu Proporsaun Pontu Proporsaun Pontu Proporsaun Pontu
Aileu 5.61 8 73.88 6 48.20 5 78.32 8 27 7
Ainaro 9.12 1 74.35 7 66.49 10 70.50 2 20 4
Baucau 4.26 11 77.41 12 71.79 13 87.38 12 48 11
Bobonaro 6.26 7 73.01 1 42.70 1 80.40 9 18 2
Cova Lima 5.18 9 75.84 11 58.38 9 77.83 7 36 9
Dili 2.17 13 88.47 13 70.83 12 101.53 13 51 12
Ermera 8.04 3 73.65 5 67.02 11 75.46 6 25 6
Lautem 2.38 12 75.44 9 49.62 6 84.34 11 38 10
Liquiçá 8.10 2 74.84 8 57.48 7 64.81 1 18 2
Manatuto 4.75 10 73.03 2 47.87 4 71.41 3 19 3
Manufahi 6.76 6 75.56 10 47.34 3 82.02 10 29 8
Oecusse 7.43 5 73.17 3 46.28 2 71.53 4 14 1
Viqueque 7.69 4 73.32 4 58.34 8 74.81 5 21 5
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 19
Pontu kumulativu ba kada distritu bazeia ba iha indikadór primáriu haat ne’ebé aprezenta tiha
iha kraik ne’e.
Figura 9: Kolokasaun Distritu ho Totál Pontu sira
2. Konsiderasun Prátiku sira
Aleinde kolokasaun ne’ebé bazeia ba iha dadus indikadór primáriu, konsidera tiha
konsiderasaun prátiku sira bainhira determina área tarjetu sira. Ba Timor-Leste,
konsiderasaun prátiku sira maka:
Kestaun seguransa sira (prezensa rebeliaun nian no/ka runguranga sivil)
Reseptividade governu lokál nian
Asesibilidade rejiaun nian
Migrasaun ki’ik
Doadór limitadu no intervensaun ONG sira iha edukasaun
Liután, estatistikamente amostra reprezentativu ida (maizumenus ho eskola 140) sei presiza
tiha hodi implementa teste kontrolu arbitráriu planeadu ba intervensaun SDPP. Depende ba
iha númeru eskola governu nian ho klase tarjetu sira, han-malu ho kritériu ida-ne’e bele
presiza selesaun liu hosi distritu ida. Iha situasaun ida-ne’e, kontiguidade entre distritu sira
sei sai fatór ida atubele aumenta jestaun efetivu projetu pilotu sira nian.
3. Tarjetu Selesaun Distritu
Uza kolokasaun kompózitu no mós
konsidera konsiderasaun prátiku sira,
distritu tarjetu Liquiçá (afetadu liuhotu
daruak), Bobonaro (afetadu liuhotu daruak)
no Ermera (afetadu liuhotu daneen) hili
tiha. Distritu tolu sira-ne’e hili tiha ona
hodi garante katak númeru sufisiente eskola
sira nian iha área ne’e.
Tabela 4: Númeru Eskola sira iha Distritu
Tarjetu sira
Bobonaro Ermera Liquiçá
Urbanu/boot 8 13 5
Urbanu/ki’ik 2 4 5
Rurál/boot 20 23 12
Rurál/ki’ik 27 33 13
Totál 57 73 35
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 20
Populasaun tarjetu iha distritu tolu ne’e hotu maka sei alunu mane no feto sira ne’ebé oras
ne’e tau naran tiha iha eskola governu sira no iha risku husik eskola husi klase 4, 5 no 6.
Tabela 4 hatudu informasaun kona-ba labarik ne’ebé husik eskola liu hosi tipu komunidade
nian.
Tuirmai ne’e justifikasaun sira ba selesaun distritu tarjetu:
Bobonaro no Liquiçá haree metin tiha nu’udar distritu afetadu liuhotu daruak nian.
Fronteira Ermera ho distritu rua-ne’e hotu no iha proporsaun husik eskola aas liuhotu
datoluk iha país ne’e; Liquiçá iha husik eskola aas liuhotu daruak.
Autoridade lokál sira iha distritu tolu ne’e hakarak kolabora ho projetu ne’e no nivel
prioritizasaun hodi hamenus husik eskola nian aas.
Distritu tolu ne’e iha númeru eskola ne’ebé natoon (165) ba projetu pilotu no
kontiguidade hodi hakmaan implementasaun projetu.
Iha limitasaun projetu edukasaun ne’ebé oras ne’e implementa hela iha distritu sira-
ne’e.
VII. Perfíl Distritu ne’ebé Hili
Fonte: Nasaun Naklibur, Departementu Apoiu Baze nian
A. Ermera
Ermera alokadu iha rejiaun sentrál país ne’e nian no iha populasaun na’in 103,169 tuir sensus
tinan 2004. Ho luan área kilometru 746 kuadradu, distritu ne’e nakfahe ba iha sub-distritu
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 21
lima mak hanesan – Atsabe, Ermera, Hatolia, Letefoho no Railaco. Gleno, maka ninia
kapitál, hela kilometru 58 sudueste husi kapitál nasionál Dili iha sub-distritu Ermera nian.
Grupu étniku prinsipál maka Mambae, ne’ebé hela maioria iha Railaco, Ermera, Letefoho, no
Hatolia. Kemak grupu étniku boot iha sub-distritu Atsabe, no grau ne’ebé uitoan liu iha
Hatolia, iha-ne’ebé sira hakohak pursentu 30 populasaun nian. Populasaun sira barak liu kolia
lian rua no kolia lian nasionál Tetun aleinde sira-nia lian rasik. Liu pursentu 90 populasaun
sira Katólika. Relijiaun minoridade inklui Musulmanu no Protestantizmu. Agrikultura maka
indústria boot iha Ermera ho kafé nu’udar produsaun boot liu.
B. Liquiçá
Alokadu iha kosta norte Timor-Leste nian, Liquiçá fronteira ho distritu Bobonaro no Ermera
iha parte sul no Dili iha parte lorosa’e. Liquiçá hakohak sub-distritu tolu—Bazartete, Liquiçá,
no Maubara—no iha populasaun ema na’in 55,058. Sidade tasi ibun Liquiçá nian maka
kapitál distritu. Ema barak liu kolia lian barak no kolia Tokodede aleinde lian nasionál Tetun
no Portugés. Pursentu sianulu- resin-lima agrikultura nian mak agrikultura subsisténsia ho
batar no hare maka hanesan ai-han principal ne’ebé prodús. Kafé maka produsaun importante
liu atu hetan osan iha Liquiçá, ne’ebé nu’udar distritu produz kafé boot liu dahaat iha país
ne’e. Tasi-ibun ho fatuk iha kosta norte konsidera tiha furak liu no nu’udar ida husi atrasaun
turizmu importante Liquiçá nian.
C. Bobonaro
Bobonaro, alokadu iha rejiaun loromonu país ne’e nian, fronteira ho Indonézia iha parte
loromonu no distritu Covalima nian, Ainaro, Ermera, no Liquiçá. Tuir sensus tinan 2004,
distritu ne’e iha populasaun ema na’in 82,385 moris iha ninia sub-distritu neen maka hanesan
Atabae, Balibo, Bobonaro, Cailaco, Lolotoe, no Maliana. Maliana, kapitál Bobonaro nian, no
nu’udar Timor-Leste nia sidade boot liuhotu dahaat. Fronteira hakat rai-maran importante ba
iha Indonéziu nia Timor Loromonu alokadu iha distritu ida-ne’e. iha dialetu koñesidu tolu
ne’ebé ko’alia iha distritu ne’e maka hanesan—Bunak, Kemak, no Bekais—Bunak no Kemak
maka lian sira ne’ebé komún liu. Ekonómia iha distritu Bobonaro liu-liu bazeia ba
agrikultura. Hare maka merkadoria importante liuhotu tuirfali maka batar.
VIII. Indikadór Edukasaun Selesionadu iha Distritu SDPP sira
Dadus kona-ba indikadór husik eskola nian “preditór sira”, indikadór kontestuál sira, no
indikadór sira fornesimentu edukasaun aprezenta tiha iha kraik ne’e ba distritu selesionadu
tolu ne’e ba klase tarjetu 4, 5 no 6 (no nivel primária, iha-ne’ebé bele aplika); fornese tiha
dadus nivel nasionál, iha-ne’ebé apropriadu, ba objetivu komparasaun. “n/a” iha sela ida
hatudu katak dadus ne’e la disponivel enkuantu “*” signifika katak dadus nivel nasionál la
relevante ba indikadór partikulár ne’e. Estatístiku sira hotu foti tiha husi SIJE, anaunserke
indika tiha oin-seluk.
A. Indikadór sira Husik eskola nian “Preditór sira”
Tabela 5 aprezenta dadus kona-ba grupu “preditór” indikadór sira nian, ne’ebé ajuda
identifika alunu sira ne’ebé iha risku la kompleta siklu edukasaun báziku.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 22
Tabela 5: Indikadór sira Husik eskola nian “Preditór sira”, tinan 2008/09
Indikadór sira Nasionál Ermera Liquiçá Bobonaro
Proporsaun
repetisaun
liu hosi klase
Klase 4 Mane 15.0 17.0 15.8 14.3
Feto 10.9 13.1 13.5 9.1
Klase 5 Mane 11.1 11.1 6.9 7.8
Feto 8.1 9.2 5.5 8.5
Klase 6 Mane 4.8 5.0 3.9 3.3
Feto 3.9 5.1 2.7 3.1
Proporsaun
repetisaun
liu hosi siklu
Primária Mane 19.6 19.6 18.9 22.9
Feto 16.2 17.2 14.7 19.8
Proporsaun
kompleta Primária
Mane n/a n/a n/a n/a
Feto n/a n/a n/a n/a
Proporsaun
Matríkula
Total liu
hosi siklu
Primária
Mane (2010) 85.5 90.7 77.0 86.9
Feto (2010) 84.9 87.9 74.4 89.0
Matríkula
idade liu
hosi klase
(pursentajen
alunu
minoridade
nian idade
tinan nian no
otas boot)9
Grade 4
(2010)
%
minoridade
Mane 4.8 4.9 2.3 5.9
Feto 7.5 6.6 4.1 7.1
% idade
tinan
Mane 41.1 38.4 33.1 35.1
Feto 47.4 43.2 39.5 43.4
% otas
boot
Mane 54.1 56.7 64.6 59.1
Feto 45.1 50.1 56.4 49.5
Grade 5
(2010)
%
minoridade
Mane 3.1 4.0 0.2 3.6
Feto 4.6 4.7 3.2 4.5
% idade
tinan
Mane 39.3 36.8 31.1 33.5
Feto 46.2 41.6 36.3 41.1
% otas
boot
Mane 57.6 59.2 67.0 63.0
Feto 49.2 53.7 60.5 54.4
Klase 6
(2010)
%
minoridade
Mane 4.3 6.8 3.0 3.0
Feto 5.6 5.9 3.1 29.7
% idade
tinan
Mane 39.1 38.3 29.2 67.3
Feto 44.7 43.9 34.1 5.8
% otas
boot
Mane 56.6 54.8 67.8 37.4
Feto 49.8 50.2 62.8 56.8
Matríkula
idade liu
hosi siklu10
Primária
(2010)
%
minoridade
Mane 9.7 12.4 6.4 10.5
Feto 11.9 13.7 8.4 11.9
% idade Mane 51.1 40.0 40.4 45.0
Feto 54.7 42.5 44.2 49.2
% otas
boot
Mane 39.1 47.7 53.2 44.5
Feto 33.4 43.8 47.4 38.9
9 Ba objetivu tabela ida-ne’e nian, “idade” ba klase 4 maka 9-10, klase 5 maka 10-11, no klase 6 maka 11-12. Tabela
kompletu ho dadus kona-ba matríkula idade liu hosi klase haree iha Apendís B. 10 Ba objetivu tabela ida-ne’e nian, “idade” ba kada klase hanesan tuirmai ne’e: 6-7 ba klase 1, 7-8 ba klase 2, 8-9 ba klase 3,
9-10 ba klase 4, 10-11 ba klase 5, no11-12 ba klase 6. Tabela kompletu ho dadus kona-ba matríkula idade liu hosi siklu haree
iha Apendís B.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 23
B. Indikadór Kontestuál ba Alunu sira
Tabela 6 aprezenta indikadór kontestuál sira, ne’ebé fó fotu distritu nia estatutu edukasionál
relativu ba realizasaun nasionál.
Tabela 6: Indikadór Kontestuál ba Alunu sira, tinan 2008/09
Indikadór sira Nasionál Ermera Liquiçá Bobonaro
Proporsun
matríkula brutu
liu hosi siklu
Primária
Mane
(2010) 118.4 128.3 111.3 121.5
Feto
(2010) 114.3 121.7 104.8 121.2
Proporsaunn
Matríkula Total
liu hosi siklu11
Primária
Mane
(2010) 85.5 90.7 77.0 86.9
Feto
(2010) 84.9 87.9 74.4 89.0
Proporsaun
entrada klase
dahuluk (rede)
Mane
(2010) 48.3 41.7 40.2 46.0
Feto
(2010) 49.4 41.4 40.4 48.6
Númeru labarik
sira husik eskola
nian12
Primária Mane 13511 n/a n/a n/a
Feto 16939 n/a n/a n/a
Proporsaun
alfabetizasaun
Foin-sa’e13
Male
Idade 15-
19 86.6 n/a n/a n/a
Idade 20-
24 85.4 n/a n/a n/a
Feto
Idade15-
19 86.4 n/a n/a n/a
Idade 20-
24 81.4 n/a n/a n/a
Índise Paridade
Jéneru14
GER Primária
(2010) .97 .95 .94 1.0
PRM Primária
(2010) .99 .97 .97 1.02
Proporsaun
Husik eskola
Primária .85 .84 .83 .94
Proporsaun
sobrevivénsia
Primária .55 1.0 1.04 1.10
Proporsaun
promosaun
Primária .61 1.05 1.08 1.05
11PSD, 2009/10 12 EEBM, 2009 13 PSD, 2009/10 14 IPJ ida hatudu paridade 1 entre feto no mane sira. En jéral, valór ida ne’ebé menus husi 1 hatudu dezparidade iha mane
sira nian no valór 1 boot liu duke 1 hatudu dezparidade feto sira nian. maske, interprétasaun tenke iha maneira seluk kona-ba
indikadór sira ne’ebé idealmente tenke besik pursentu 0 (ezemplu, proporsaun husik eskola). Iha kazu hirak-ne’e, IPJ ida
ne’ebé menus duké 1 hatudu dezparidade iha feto sira nian no valór ida ne’ebé boot liu duké 1 hatudu dezparidde 1 iha mane
sira nian.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 24
C. Indikadór sira Fornesimentu Edukasaun
Ho ikus, indikadór fornesimentu sira, ne’ebé kapta disponibilidade nian no asesu ba rekursu
edukasaun sira, aprezenta tiha iha Tabela 7.
Tabela 7: Indikadór sira Fornesimentu Edukasaun, tinan 2008/09
Indikadór sira Nasionál Ermera Liquiçá Bobonaro
Númeru eskola sira
nian liu hosi siklu
(2010)
Primária * 97 53 116
Númeru eskola sira
nian liu hosi
fornesidór (2010)
Públiku * 95 50 106
Privadu * 0 0 0
Katólika * 2 3 10
Númeru mestre sira
nian liu hosi siklu15
(2010)
Primária * 1097 485 882
Númeru mestre sira
nian liu hosi
fornesidór
Públiku n/a n/a n/a n/a
Privadu n/a n/a n/a n/a
Katólika n/a n/a n/a n/a
Alunu: proporsaun
mestre liu hosi siklu
Primária 22.5 25.4 26.6 23.0
Sala aula: alunu sira
liu hosi siklu
Primária n/a n/a n/a n/a
Livru: alunu liu hosi
siklu
Primária n/a n/a n/a n/a
Média proporsaun
distansia bá eskola
iha km
n/a
n/a n/a n/a
IX. Konkluzaun
Kuaze tinan sanulu hafoinde re-estabelese independensia, asesu ba edukasaun kontinua atu
hakat ba oin iha Timor-Leste nu’udar ezemplifika tiha liu hosi númeru matríkula sira. Iha
tinan 2010, proporsaun rede matríkula iha nivel primária maka pursentu 85.2 kompara tiha ho
pursentu 75.7 iha tinan 2006/07. Hanesan mós, NER iha nivel sekundáriu no pré-sekundáriu
atinji respetivamente pursentu 27.6 no pursentu 18.1, kompara tiha ho pursentu 21.9 no
pursentu 14.0 iha tinan 2006/07.
Siklu primária sofre barak liuhotu husi husik eskola. NER sira ba nivel sira sekundáriu no
pré-sekundáriu sei relativamente ki’ik nafatin, hatudu katak pursentajen boot alunu sira nian
la kompleta siklu báziku. Pontu pursentu 55 diferente entre edukasaun formál ba maioria
alunu sira nian ne’ebé ramata ho eskola primária. Evidénsia liután kona-ba nivel ki’ik
retensaun nian no insidénsia aas husik eskola nian iha siklu primária maka proporsaun
sobrevivénsia nasionál ba iha Klase 6: iha tinan 2008/09, avalia tiha pursentu 55.1 alunu
mane sira nian no pursentu 61 aluna feto sira de’it ne’ebé hahú tiha eskola primária ne’ebé
hein tiha atu kompleta. Proporsaun husik eskola nasionál iha nivel primária maka pursentu
5.7 ba tinan letivu 2008/09, varia entre pursentu 9.1 (Ainaro) no Dili (pursentu 2).
15 Ne’e posivel katak mestre sira balun konta tiha dala rua tan sira hanorin klase barak.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 25
Iha siklu primária nia laran, husik eskola todan liuhotu iha klase sira leten nian. Relata tiha
kona-ba proporsaun husik eskola ba Klase 4 no 5 liu tiha proporsaun ba klase ne’ebé ki’ik liu
sira, no avalia tiha husik eskola ba Klase 6 bele aas hanesan ho pursentu 20. Diferensia jéneru
sira kona-ba husik eskola iha klase hirak-ne’e relativamente ki’ik. Alunu sira —rua ne’e hotu
feto no mane sira—iha Klase 4, 5, no 6 bele benefisia liuhotu husi intervensaun sira SDPP.
Oecusse, Liquiçá no Bobonaro iha valór aat liuhtou kona-ba kompózitu kolokasaun
estatístiku indikadór primáriu haat ne’e nian (husik eskola, promosaun, sobrevivénsia no
tranzisaun). Maski, bainhira pár ho konsiderasaun prátiku sira, jeografikamente –
kontiguidade distritu Ermera nian (kolokadu tiha iha distritu afetadu liu daneen), Liquiçá
(kolokadu iha daruak), no Bobonaro (metin ho daruak) propoin tiha nu’udar distritu tarjetu
SDPP sira. Ermera no Liquiçá sofre proporsaun husik eskola aas liuhotu, iha Ainaro nia
kotuk. Bobonaro iha promosaun eskola ne’ebé aat liuhotu no proporsaun sobrevivénsia.
Foka ba iha ninia esforsu ba alunu feto no mane sira iha klase 4, 5 no 6 iha distritu hirak-ne’e
sei permite SDPP hodi servisu ho populasaun alunu ida ne’ebé iha risku husik hela eskola
molok hetan abilidade báziku sira (alfabetizasaun no hatene sura) ne’ebé presiza tiha hodi
kontinua ninia edukasaun ka preparadu di’ak liu hodi fó garantia papel produtivu ida iha
sosiedade.
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 26
Bibliografia
Cameron, L. AED. (2004). Indicator Handbook for Primary Education: Abridged. Equip 2,
United States Agency for International Development.
Creative Associates International Inc. (2010). Instructions on Trend Analysis.
Governo de Timor-Leste. Administrative Division. http://timor-leste.gov.tl/?p=91&lang=en
(accessed July 13, 2011).
Ministério da Educação e Cultura (2003/04). Education Management Information System.
Ministério da Educação e Cultura (2006/07). Education Management Information System.
Ministério da Educação e Cultura (2007/08). Education Management Information System.
Ministério da Educação e Cultura (2008/09). Education Management Information System.
Direcção Nacional de Estatística e Ministério das Finanças (2010). imor-Leste Demographic
and Healthy Survey, 2009-10.
UNESCO Institute for Statistics. (2009). Education Indicators: Technical Guidelines
United Nations (2008). Timor-Leste (map). Department of Field Support, Cartographic
Section. http://www.un.org/Depts/Cartographic/map/profile/timor.pdf (accessed July 5,
2011).
The World Bank. Education in Timor-Leste.
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/EASTASIAPACIFICEXT/T
IMORLESTEEXTN/0,,contentMDK:22623861~menuPK:294052~pagePK:1497618~piPK:2
17854~theSitePK:294022,00.html (accessed July 14, 2011).
World Bank EdStats Database (2010). www.worldbank.org/education/edstats (accessed
August 11, 2011).
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 27
Apéndise A: Indikadór Primáriu sira
Tabela A-1: Matríkula liu hosi Siklu, tinan 2008/09
Tabela A-2: Matríkula liu hosi Klase, tinan 2008/09
Tabela A-3: Proporsaun Husik eskola liu hosi Siklu, tinan, 2008/09
Tabela A-4: Proporsaun Husik eskola liu hosi Klase, tinan 2008/09
Tabela A-5: Proporsaun Promosaun liu hosi Siklu, tinan 2008/09
Tabela A-6: Proporsaun Promosaun liu hosi Klase, tinan 2008/09
Tabela A-7: Proporsaun Sobrevivénsia liu hosi Siklu, tinan 2008/09
Tabela A-8: Proporsaun Tranzisaun husi Siklu ba Siklu, tinan 2008-09
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 28
Tabela A-1: Matríkula liu hosi Siklu,
tinan 2008/09
Distritu Primária Pré-Sekundáriu Sekundáriu Totál
Matríkula Total Male Female Total Male Female Total Male Female
Aileu 10043 5323 4720 2768 1359 1409 1242 634 608 14053
Ainaro 14368 7678 6690 3003 1494 1509 1205 655 550 18576
Baucau 25324 13362 11962 6965 3505 3460 3730 2047 1787 36019
Bobonaro 19614 10072 9542 4822 2504 2318 2067 1064 999 26503
Cova
Lima 14186 7292 6894 4393 2226 2167 1642 845 802 20221
Dili 30722 16172 14550 13784 6822 6962 13578 7150 6570 58084
Ermera 26455 13974 12481 5417 2867 2550 1967 1164 803 33839
Lautem 14993 7774 7219 3990 2088 1902 1582 771 849 20565
Liquiçá 12590 6925 5665 3274 1676 1598 1351 846 593 17215
Manatuto 9261 4903 4358 2202 1115 1087 683 334 350 12146
Manufahi 11199 5845 5354 3414 1638 1776 1557 831 820 16170
Oecusse 11326 5716 5610 2470 1295 1175 882 491 397 14678
Viqueque 18370 9663 8707 3863 1993 1870 1445 752 714 23678
Nasionál 218451 114699 103752 60365 30582 29783 32931 17584 15842 311747 Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 29
Distritu Klase 7 Klase 8 Klase 9 Klase 10 Klase 11 Klase 12
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 1028 507 521 874 417 457 866 435 431 475 229 246 369 191 178 398 214 184
Ainaro 1172 597 575 1003 487 516 828 410 418 409 204 205 451 264 187 345 187 158
Baucau 2631 1353 1278 2338 1165 1173 1996 987 1009 1204 603 601 1339 780 663 1187 664 523
Bobonaro 1667 846 821 1605 843 762 1550 815 735 665 312 353 713 376 333 689 376 313
Cova Lima 1532 804 728 1531 768 763 1330 654 676 564 265 299 508 259 254 570 321 249
Dili 5009 2545 2464 4485 2208 2277 4290 2069 2221 5442 2705 2737 4354 2400 2096 3782 2045 1737
Ermera 1825 964 861 1822 953 869 1770 950 820 812 485 327 549 317 232 606 362 244
Lautem 1601 838 763 1208 616 592 1181 634 547 611 306 305 537 255 320 434 210 224
Liquiçá 1227 658 569 1048 536 512 999 482 517 492 268 224 393 291 190 466 287 179
Manatuto 821 419 402 739 376 363 642 320 322 213 99 114 272 139 134 198 96 102
Manufahi 1313 672 641 1107 523 584 994 443 551 523 245 278 540 324 310 494 262 232
Oecusse 942 484 458 776 395 381 752 416 336 331 180 151 314 187 133 237 124 113
Viqueque 1393 675 718 1303 676 627 1167 642 525 531 257 274 498 272 247 416 223 193
Nasionál 22161 11362 10799 19839 9963 9876 18365 9257 9108 12272 6158 6114 10837 6055 5277 9822 5371 4451
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Tabela A-2: Matríkula liu hosi Klase, tinan 2008/09
Distritu Klase 1 Klase 2 Klase 3 Klase 4 Klase 5 Klase 6
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 2843 1530 1313 2135 1152 983 1628 880 748 1358 730 628 1094 558 536 985 473 512
Ainaro 4034 2163 1871 3204 1714 1490 2389 1259 1130 1570 845 725 1567 835 732 1604 862 742
Baucau 6863 3728 3135 4983 2608 2375 4258 2232 2026 3390 1819 1571 3074 1579 1495 2756 1396 1360
Bobonaro 6273 3315 2958 3945 1969 1976 3075 1584 1491 2556 1349 1207 1918 961 957 1847 894 953
Cova Lima 4561 2407 2154 2727 1398 1329 2052 1037 1015 1715 897 818 1539 747 792 1592 806 786
Dili 7256 3867 3389 6297 3313 2984 4885 2484 2401 4413 2324 2089 4063 2171 1892 3808 2013 1795
Ermera 7666 4032 3634 5739 3051 2688 4340 2227 2113 3277 1807 1470 2925 1537 1388 2508 1320 1188
Lautem 4283 2322 1961 2839 1428 1411 2279 1210 1069 2019 983 1036 1866 976 890 1707 855 852
Liquiçá 3334 1780 1554 2710 1474 1236 2169 1175 994 1748 979 769 1579 793 786 1050 724 326
Manatuto 2781 1501 1280 1898 1000 898 1429 738 691 1110 630 480 1099 564 535 944 470 474
Manufahi 2688 1462 1226 2308 1197 1111 1933 990 943 1612 847 765 1424 730 694 1234 619 615
Oecusse 3913 2065 1848 2278 1161 1117 1688 846 842 1310 618 692 1134 546 588 1003 480 523
Viqueque 5379 2922 2457 3559 1904 1655 3156 1644 1512 2331 1191 1140 2052 1036 1016 1893 966 927
Nasionál 61874 33094 28780 44622 23369 21253 35281 18306 16975 28409 15019 13390 25334 13033 12301 22931 11878 11053
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 30
Tabela A-3: Proporsaun Husik eskola liu hosi Siklu,
tinan, 2008/09
Distritu Primária Pré-sekundáriu Sekundáriu
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 5.6 6.1 5.1 4.7 5.2 4.1 1.6 1.1 2.1
Ainaro 9.1 9.6 8.6 4.7 5.7 3.7 1.2 1.1 1.3
Baucau 4.3 4.6 3.9 3.3 3.6 3.0 1.7 1.4 2.0
Bobonaro 6.3 6.3 6.2 3.5 3.7 3.4 4.7 4.8 4.6
Cova Lima 5.2 5.9 4.5 3.5 3.3 3.7 4.4 4.0 4.7
Dili 2.2 2.4 2.0 1.7 2.1 1.4 1.2 1.1 1.3
Ermera 8.0 8.7 7.3 6.0 6.6 5.2 2.5 2.4 2.6
Lautem 2.4 2.6 2.2 2.4 2.2 2.5 6.8 6.8 6.8
Liquiçá 8.1 8.8 7.3 4.5 5.5 3.6 2.4 1.7 3.4
Manatuto 4.8 5.3 4.1 3.7 3.5 4.0 6.3 6.0 6.5
Manufahi 6.8 7.6 5.9 7.0 7.8 6.3 5.7 4.6 6.8
Oecusse 7.4 8.0 6.8 4.1 3.8 4.6 5.0 4.6 5.5
Viqueque 7.7 8.1 7.3 6.0 6.0 6.0 4.8 5.2 5.2
Nasionál 5.7 6.2 5.3 3.8 4.1 3.5 2.6 2.4 2.9 Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 31
Distritu Klase 7 Klase 8 Klase 9 Klase 10 Klase 11 Klase 12
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 8.1 8.9 7.3 3.5 4.3 2.8 2.1 2.1 2.1 2.5 1.8 3.3 0.5 0.5 0.6 1.5 0.9 2.2
Ainaro 7.4 9.6 5.2 4.7 5.3 4.1 1.6 2.0 1.2 1.5 1.5 1.5 1.8 1.5 2.1 0.0 0.0 0.0
Baucau 5.4 6.2 4.6 3.8 3.9 3.8 1.0 1.0 1.0 2.6 2.5 2.7 2.1 1.5 2.7 0.5 0.8 0.2
Bobonaro 5.2 5.4 5.0 5.2 5.0 5.4 0.6 1.0 0.1 9.0 10.3 7.9 5.4 5.1 5.7 0.0 0.3 0.0
Cova Lima 4.9 5.5 4.3 4.6 3.4 5.8 1.0 0.9 1.0 9.0 8.7 9.4 3.5 2.7 4.3 0.9 0.9 0.8
Dili 3.3 4.1 2.4 1.6 2.0 1.3 0.8 0.8 0.9 2.3 2.2 2.5 0.6 0.6 0.5 0.4 0.4 0.4
Ermera 7.2 7.9 6.4 7.3 6.6 8.1 4.4 6.2 2.3 4.9 4.3 5.8 1.6 2.2 0.9 0.0 0.0 0.0
Lautem 3.9 3.6 4.2 2.2 2.1 2.4 0.1 0.2 0.0 7.9 8.2 7.5 11.5 11.4 11.6 0.0 0.0 0.0
Liquiçá 8.5 9.1 7.7 4.5 5.6 3.3 1.0 1.5 0.6 2.4 0.8 4.5 1.2 1.4 1.1 3.6 3.1 4.5
Manatuto 5.0 6.0 4.0 3.4 3.2 3.6 3.0 1.9 4.0 8.0 8.1 7.9 7.7 7.2 8.2 3.0 2.1 3.9
Manufahi 11.0 12.4 9.7 8.6 8.8 8.4 1.0 0.7 1.3 8.2 6.1 10.1 8.2 7.4 9.0 0.2 0.0 0.4
Oecusse 6.8 6.6 7.0 4.3 3.5 5.0 1.1 1.0 1.2 2.7 2.8 2.7 10.0 8.6 12.0 1.7 1.6 1.8
Viqueque 8.0 8.7 7.2 6.5 6.2 6.9 3.8 3.7 3.8 6.6 6.2 6.9 8.1 8.5 7.7 0.0 0.0 0.0
Nasionál 6.5 7.2 5.8 4.6 4.6 4.7 1.6 1.8 1.5 5.2 4.9 5.6 4.8 4.5 5.1 0.9 0.8 1.1
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Tabela A-4: Proporsaun Husik eskola liu hosi Klase, tinan 2008/09
Distritu Klase 1 Klase 2 Klase 3 Klase 4 Klase 5 Klase 6
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 5.3 5.7 5.0 4.4 5.0 3.9 6.4 6.7 6.2 7.8 7.5 8.1 5.8 7.4 4.1 4.3 5.3 3.3
Ainaro 9.7 9.6 9.7 10.6 10.4 10.7 9.4 10.1 8.7 8.3 9.4 7.2 12.6 14.4 10.7 1.7 2.4 0.8
Baucau 5.7 5.7 5.7 3.9 4.5 3.3 3.7 4.1 3.3 4.8 5.2 4.5 4.4 4.7 4.2 1.3 1.6 1.0
Bobonaro 6.3 5.9 6.7 5.8 6.0 5.5 6.2 6.2 6.2 7.9 8.6 7.0 8.8 9.3 8.4 2.4 2.5 2.4
Cova Lima 5.9 6.5 5.2 5.2 6.2 4.2 5.4 6.1 4.6 5.9 7.0 4.8 5.9 5.9 5.9 1.3 1.7 0.9
Dili 3.1 3.4 2.7 2.6 2.7 2.5 1.5 1.7 1.3 2.3 2.5 2.1 1.8 1.8 1.9 0.8 0.9 0.7
Ermera 8.4 8.5 8.3 6.8 7.2 6.4 8.2 9.4 6.8 10.1 11.6 8.3 11.9 12.8 10.8 2.4 2.9 1.9
Lautem 3.4 3.3 3.4 2.6 2.4 2.8 1.9 2.2 1.5 2.0 2.5 1.5 2.4 2.9 1.9 0.7 0.8 0.6
Liquiçá 9.9 9.9 9.9 6.6 7.2 5.8 8.5 9.6 7.1 9.7 10.9 8.1 9.1 10.6 7.6 3.0 3.2 2.7
Manatuto 6.3 6.6 5.9 4.6 5.2 3.9 3.8 4.6 3.0 4.8 5.9 3.3 5.2 5.9 4.5 1.5 1.5 1.5
Manufahi 8.6 9.0 8.2 5.8 7.1 4.5 6.8 7.5 6.2 7.5 8.3 6.7 6.8 8.4 5.2 3.2 3.6 2.9
Oecusse 8.7 9.5 7.8 7.0 8.3 5.7 7.3 8.4 6.3 8.8 9.2 8.4 5.6 3.9 7.1 4.0 3.5 4.4
Viqueque 8.9 8.7 9.1 8.4 9.4 7.3 8.2 9.0 7.3 7.5 7.8 7.2 6.8 7.1 6.5 3.4 3.4 3.3
Nasionál 6.9 7.1 6.7 5.7 6.3 5.1 5.9 6.6 5.3 6.7 7.4 5.9 6.7 7.3 6.1 2.3 2.6 2.0
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 32
Tabela A-5: Proporsaun Promosaun liu hosi
Siklu, tinan 2008/09
Distritu
Primária Pré-sekundáriu Sekundáriu
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 73.9 70.9 77.3 91.4 90.3 92.4 97.4 97.8 96.9
Ainaro 74.3 72.5 76.4 91.8 90.1 93.6 97.5 97.9 97.1
Baucau 77.4 75.1 80.0 93.5 92.6 94.4 97.1 97.2 96.9
Bobonaro 73.0 71.4 74.7 93.7 92.3 95.1 94.0 93.4 94.6
Cova Lima 75.8 73.9 77.9 93.4 93.2 93.5 94.5 94.3 94.6
Dili 88.5 86.7 90.4 96.9 96.1 97.7 98.0 97.9 98.0
Ermera 73.6 71.9 75.6 90.5 89.2 92.0 93.3 96.6 97.0
Lautem 75.4 72.6 78.5 93.9 93.2 94.6 96.8 93.2 94.6
Liquiçá 74.8 72.1 78.0 92.2 91.0 93.5 97.0 97.9 95.6
Manatuto 73.0 70.7 75.6 88.6 87.3 90.0 91.3 90.8 91.8
Manufahi 75.6 72.8 78.5 87.0 86.1 87.8 92.5 93.7 91.2
Oecusse 73.2 71.7 74.6 88.8 88.5 89.2 91.8 93.0 90.2
Viqueque 73.3 71.1 75.8 90.7 90.4 91.1 93.9 93.9 94.0
Nasionál 76.5 74.4 78.8 92.9 92.0 93.8 96.2 96.3 96.0 Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 33
Tabela A-6: Proporsaun Promosaun liu hosi Klase, tinan 2008/09
Distritu Klase 7 Klase 8 Klase 9 Klase 10 Klase 11 Klase 12
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 86.1 84.8 87.3 92.9 92.1 96.7 95.7 95.4 96.1 94.1 94.8 93.5 99.5 99.5 99.4 98.5 99.1 97.8
Ainaro 86.2 82.2 90.3 93.2 92.4 94.0 96.9 96.1 97.6 95.1 95.6 94.6 97.8 97.7 97.9 99.7 100.0 99.4
Baucau 89.6 88.4 90.8 92.8 91.9 96.7 98.4 98.2 98.6 96.3 95.9 96.7 97.8 98.5 97.0 98.6 98.5 98.7
Bobonaro 91.0 89.2 92.8 91.3 89.9 92.9 98.6 97.7 99.6 89.3 86.9 91.5 93.2 93.1 93.4 99.9 99.7 100.0
Cova Lima 89.8 88.6 91.1 92.9 93.2 92.5 97.6 98.0 97.2 88.8 87.9 89.6 96.5 97.3 95.7 98.3 97.8 98.8
Dili 93.7 92.1 95.3 98.0 97.5 98.4 97.8 97.5 98.1 95.6 95.5 95.8 99.1 99.1 99.2 98.6 98.4 98.7
Ermera 87.2 85.5 89.1 89.5 89.5 89.4 93.6 91.4 96.2 94.1 94.4 93.6 98.0 97.2 99.1 99.8 100.0 99.6
Lautem 89.3 87.1 91.7 96.2 96.9 95.4 99.2 98.9 99.5 88.1 87.9 88.2 86.4 87.5 85.6 99.5 100.0 99.1
Liquiçá 85.7 84.2 87.4 93.4 92.4 94.5 97.6 97.3 97.9 75.7 97.8 93.3 98.8 98.6 99.0 95.7 96.5 94.4
Manatuto 81.1 78.0 84.3 90.0 88.6 91.5 96.6 97.8 95.3 89.7 87.9 91.2 89.7 87.8 91.8 96.5 96.9 96.1
Manufahi 81.0 79.5 82.7 86.1 85.9 86.3 94.5 94.6 94.4 88.5 91.4 86.0 90.9 91.4 90.3 99.4 99.6 99.1
Oecusse 83.4 78.1 83.4 89.2 93.7 89.2 97.3 96.4 97.3 96.0 97.2 96.0 86.5 89.8 86.5 86.7 91.9 86.7
Viqueque 88.6 87.0 90.1 92.5 92.6 92.3 91.5 91.4 91.6 92.3 92.6 92.0 90.4 89.3 91.5 100.0 99.6 100.0
Nasionál 88.6 86.8 90.5 93.3 92.9 93.6 96.8 96.3 97.3 94.0 94.0 93.9 96.3 96.5 96.1 98.5 98.6 98.4
Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Distritu
Klase 1 Klase 2 Klase 3 Klase 4 Klase 5 Klase 6
Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 62.6 60.7 64.8 75.9 74.3 77.7 74.8 69.9 80.6 80.1 78.2 82.3 81.2 76.2 86.4 85.3 82.2 88.1
Ainaro 63.9 61.7 66.5 73.5 73.2 73.9 75.2 73.8 76.7 81.7 78.2 85.7 75.8 71.6 80.5 92.5 91.5 93.5
Baucau 62.7 61.3 64.3 77.6 74.6 80.9 79.6 76.6 82.9 82.0 79.7 84.7 85.5 83.6 87.6 96.2 95.5 96.9
Bobonaro 58.0 56.2 60.0 74.2 72.9 75.5 77.0 76.5 77.5 80.7 77.8 83.9 83.1 83.0 83.1 94.4 94.2 94.5
Cova Lima 59.2 57.9 60.5 77.4 74.7 80.3 79.0 76.2 82.0 85.6 83.7 87.7 86.8 86.4 87.3 96.3 95.4 97.2
Dili 84.7 82.9 86.8 88.3 86.9 89.8 88.0 85.6 90.5 84.4 83.7 89.4 89.5 87.8 91.5 95.8 94.8 96.9
Ermera 62.8 62.1 63.7 76.8 75.4 78.5 74.3 70.9 78.0 74.7 71.4 78.6 77.9 75.9 80.0 92.5 92.1 92.9
Lautem 56.1 53.2 59.5 75.9 72.9 79.0 78.3 76.0 81.0 84.0 81.5 86.3 88.3 86.0 90.8 95.8 95.7 96.0
Liquiçá 63.4 60.4 66.8 72.6 69.5 76.3 76.2 72.9 80.1 75.6 73.2 78.7 84.7 82.4 87.2 93.7 93.0 94.5
Manatuto 57.4 56.2 58.8 73.4 71.8 75.2 76.1 71.8 80.6 80.5 77.9 83.8 83.1 79.4 86.9 92.5 91.5 93.5
Manufahi 65.9 63.3 69.0 76.4 72.9 80.1 75.9 74.4 77.5 79.7 76.3 83.5 81.4 78.4 84.6 83.2 82.1 84.4
Oecusse 61.7 60.2 63.5 75.0 72.7 77.4 73.9 75.7 73.9 77.9 73.8 77.9 84.9 86.8 84.9 92.9 92.5 92.9
Viqueque 58.6 57.7 59.7 73.7 70.8 77.0 74.3 71.0 77.8 78.7 76.4 81.1 84.5 82.6 86.4 94.2 93.7 94.7
Nasionál 63.7 62.0 65.6 77.2 75.2 79.5 78.0 75.4 80.7 80.8 78.2 83.8 84.1 82.1 86.3 93.5 92.8 94.3
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 34
Tabela A-7: Proporsaun Sobrevivénsia liu hosi Siklu, tinan 2008/09
Distritu Primária Pré-Sekundáriu
Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 48.2 41.4 56.5 102.7 104.2 101.2
Ainaro 66.5 65.3 68.0 100.2 98.8 101.7
Baucau 71.8 66.0 78.8 87.4 86.5 88.4
Bobonaro 42.7 40.6 44.9 91.3 90.6 92.1
Cova Lima 58.4 56.2 60.8 99.6 100.5 98.8
Dili 70.8 67.7 74.7 115.3 116.5 114.2
Ermera 67.0 67.0 67.1 96.9 96.2 97.8
Lautem 49.6 47.5 52.0 98.9 99.5 98.2
Liquiçá 57.5 56.6 58.6 83.5 83.8 83.3
Manatuto 47.9 43.9 52.5 86.0 89.1 83.1
Manufahi 47.3 42.8 52.8 88.7 86.5 90.5
Oecusse 46.3 43.3 49.4 79.1 78.9 79.2
Viqueque 58.3 54.9 62.3 80.6 81.0 80.2
Nasionál 57.8 55.1 61.0 95.8 95.6 95.9 Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 35
Tabela A-8: Proporsaun Tranzisaun husi Siklu ba Siklu, tinan 2008-09
Distritu Primária ba Pré-Sekundáriu Pré-Sekundáriu ba Sekundáriu
Totál Mane Feto Totál Mane Feto
Aileu 78.3 76.1 80.6 86.9 84.4 89.5
Ainaro 70.5 67.3 74.0 76.1 85.0 68.9
Baucau 87.4 86.3 88.6 87.7 91.5 84.2
Bobonaro 80.4 79.6 81.2 67.4 59.6 75.8
Cova Lima 77.8 79.1 76.5 111.5 110.8 112.1
Dili 101.5 99.4 103.7 332.1 340.8 324.1
Ermera 75.5 72.6 78.9 67.5 72.2 61.6
Lautem 84.3 85.2 83.5 60.9 59.6 62.3
Liquiçá 64.8 64.7 64.9 58.5 56.2 61.7
Manatuto 71.4 69.8 73.0 41.9 37.1 46.9
Manufahi 82.0 82.7 81.3 78.4 78.9 78.1
Oecusse 71.5 71.3 71.8 54.6 55.6 53.4
Viqueque 74.8 72.2 77.4 56.8 53.6 60.2
Nasionál 81.9 80.7 83.3 108.1 106.7 109.5 Fonte: Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun (2008/09)
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 36
Apéndise B: Matríkula Idade liu hosi Klase no Siklu, tinan, 2010
Indikadór sira Ermera Liquiçá Bobonaro
Idade
matríkula liu
hosi klase
(pursentajen
alunu sira
minoridade,
idade no idade
boot )
Klase 4 Idade
tinan 6
Mane 4 0 0
Feto 6 0 3
Idade
tinan 7
Mane 18 7 12
Feto 25 10 14
Idade
tinan 8
Mane 65 16 65
Feto 84 26 66
Idade
tinan 9
Mane 258 106 173
Feto 304 111 183
Idade
tinan 10
Mane 427 219 286
Feto 451 236 324
Idade
tinan 11
Mane 378 250 285
Feto 339 217 228
Idade
tinan 12
Mane 254 162 201
Feto 242 131 170
Idade
tinan 13
Mane 171 102 130
Feto 118 70 106
Idade
tinan 14
Mane 94 59 70
Feto 85 45 44
Idade
tinan 15
Mane 56 27 46
Feto 38 17 15
Idade
tinan 16
Mane 22 14 17
Feto 19 6 5
Idade
tinan 17
Mane 18 11 12
Feto 15 5 5
Idade
tinan 18
Mane 6 3 7
Feto 4 1 0
Idade
tinan 19
Mane 5 5 5
Feto 9 4 4
Idade
tinan 20
Mane 5 1 0
Feto 2 0 0
Idade
tinan 21
Mane 1 0 0
Feto 2 0 1
Idade
tinan 22
Mane 0 0 0
Feto 1 0 0
Idade
tinan 23
Mane 1 0 0
Feto 1 0 0
Klase 5 Idade
tinan 4
Mane 1 0 0
Feto 0 0 0
Idade
tinan 5
Mane 0 0 0
Feto 0 0 0
Idade
tinan 6
Mane 0 0 1
Feto 2 1 0
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 37
Indikadór sira Ermera Liquiçá Bobonaro
Idade
tinan 7
Mane 2 2 2
Feto 1 0 3
Idade
tinan 8
Mane 12 0 4
Feto 8 2 4
Idade
tinan 9
Mane 37 12 29
Feto 43 17 39
Idade
tinan 10
Mane 213 79 135
Feto 201 96 180
Idade
tinan 11
Mane 262 152 203
Feto 281 133 237
Idade
tinan 12
Mane 300 163 229
Feto 244 136 224
Idade
tinan 13
Mane 191 142 168
Feto 165 112 149
Idade
tinan 14
Mane 125 85 102
Feto 101 61 85
Idade
tinan 15
Mane 68 51 69
Feto 55 35 55
Idade
tinan 16
Mane 34 30 35
Feto 25 14 20
Idade
tinan 17
Mane 23 17 20
Feto 15 9 7
Idade
tinan 18
Mane 12 5 6
Feto 6 9 4
Idade
tinan 19
Mane 6 4 5
Feto 5 4 7
Idade
tinan 20
Mane 5 1 1
Feto 5 0 1
Idade
tinan 21
Mane 0 0 0
Feto 1 1 0
Idade
tinan 22
Mane 0 0 1
Feto 0 0 0
Idade
tinan 24
Mane 0 0 0
Feto 0 1 0
Klase 6 Idade
tinan 6
Mane 1 0 0
Feto 0 0 0
Idade
tinan 7
Mane 0 0 0
Feto 0 0 1
Idade
tinan 8
Mane 3 0 2
Feto 3 0 1
Idade
tinan 9
Mane 4 3 0
Feto 5 0 1
Idade
tinan 10
Mane 69 17 22
Feto 55 21 44
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 38
Indikadór sira Ermera Liquiçá Bobonaro
Idade
tinan 11
Mane 184 58 84
Feto 211 80 117
Idade
tinan 12
Mane 248 136 157
Feto 259 153 189
Idade
tinan 13
Mane 221 172 197
Feto 216 174 165
Idade
tinan 14
Mane 164 130 141
Feto 159 114 118
Idade
tinan 15
Mane 126 76 89
Feto 89 63 101
Idade
tinan 16
Mane 53 38 60
Feto 45 44 47
Idade
tinan 17
Mane 30 21 38
Feto 18 22 16
Idade
tinan 18
Mane 7 7 10
Feto 6 6 8
Idade
tinan 19
Mane 10 2 5
Feto 2 4 7
Idade
tinan 20
Mane 5 2 4
Feto 2 1 3
Idade
tinan 21
Mane 2 1 2
Feto 1 1 0
Idade
tinan 22
Mane 0 1 0
Feto 0 0 0
Matríkula
idade liu hosi
siklu
Primária Idade
tinan 4
Mane 295 41 126
Feto 289 54 138
Idade
tinan 5
Mane 823 219 553
Feto 801 237 567
Idade
tinan 6
Mane 1354 587 1198
Feto 1312 557 1136
Idade
tinan 7
Mane 1740 793 1426
Feto 1743 720 1342
Idade
tinan 8
Mane 1690 819 1472
Feto 1593 735 1437
Idade
tinan 9
Mane 1971 976 1282
Feto 1846 912 1272
Idade
tinan 10
Mane 1988 901 1165
Feto 1790 856 1172
Idade
tinan 11
Mane 1500 770 936
Feto 1358 678 879
Idade
tinan 12
Mane 1186 641 784
Feto 1033 522 734
Idade
tinan 13
Mane 751 500 614
Feto 643 413 511
Programa Pilotu Prevensaun Husik eskola Análize Tendensia Husik eskola nian ba Timor-Leste, Fulan-Agostu, tinan 2011 Page 39
Indikadór sira Ermera Liquiçá Bobonaro
Idade
tinan 14
Mane 474 314 363
Feto 399 240 287
Idade
tinan
15
Mane 294 175 224
Feto 211 127 187
Idade
tinan 16
Mane 134 94 121
Feto 101 70 79
Idade
tinan 17
Mane 79 58 77
Feto 54 41 32
Idade
tinan 18
Mane 37 18 29
Feto 21 17 12
Idade
tinan 19
Mane 28 16 28
Feto 24 13 20
Idade
tinan 20
Mane 16 5 8
Feto 11 1 6
Idade
tinan 21
Mane 6 3 4
Feto 5 2 1
Idade
tinan 22
Mane 0 1 2
Feto 1 0 2
Idade
tinan 23
Mane 1 0 0
Feto 3 0 0
Idade
tinan 24
Mane 1 0 0
Feto 0 1 0