+ All Categories
Home > Documents > asi - OSCE

asi - OSCE

Date post: 22-Nov-2021
Category:
Upload: others
View: 9 times
Download: 0 times
Share this document with a friend
28
ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E R asi 1 uli 2006, Br. 23 asi ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E R Formiranje održive bezbednosti Formiranje održive bezbednosti o ce Mission in Kosovo s Parlamentarni nadzor Parlamentarni nadzor sektora bezbednosti sektora bezbednosti
Transcript
Page 1: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 1

u l i 2 0 0 6 , B r . 2 3

asiASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE

N E W S L E T T E R

Formiranje održive bezbednostiFormiranje održive bezbednosti

o c eMission in Kosovo

s

Parlamentarni nadzorParlamentarni nadzor sektora bezbednostisektora bezbednosti

Page 2: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi2

Re urednikaPre šest meseci uspostavljen je prvibezbednosni organ PIS-a u izvršnomogranku: otvoreno je ministarstvo unut-rašnjih poslova, nakon što je UNMIK predao neke nadležnosti za sektorbezbednosti. Ovo ne samo da Vladi pružanove mogu nosti da dokaže da može da se nosi sa novim nadležnostima, nego donosi i nove probleme za kosovsku

Skupštinu, kao što je aktivno angažovanje i nadziranje nas-tojanja.Koje su to nadležnosti u sektoru bezbednosti, i kakav bitrebalo da bude odnos Skupštine prema njima? To su pitanjana koja ovo spec alno izdanje IPS biltena pokušava da da odgovor.Od novembra prošle godine OEBS mis a na Kosovu, zajedno sa jednom fondac om sa sedištem u Ženevi pod imenom“Demokratska kontrola oružanih snaga” (DCAF), i u sa-radnji sa drugim ASI partnerima, vodi Program za stru nousavršavanje u parlamentarnom nadzoru bezbednosti. Prve faze programa (zajedno sa uvodom o parlamentima susednihzemalja i pregledom nau enih lekc a iz njihovih iskustava) suskoro završene, a Skupština sada mora da odlu i na koji na inželi da ostvaruje svoje pravo na nadzor.Za ovo spec alno izdanje biltena obavili smo intervjue sa trinajvažn a aktera PIS kad je re o polic i: predsedavaju imOdbora za vanredna stanja, Naimom Maljokuom, ministromunutrašnjih poslova, Fatmirom Redžep em, i najvišim po inuKPS policajcem, novoimenovanim zamenikom komesara,pukovnikom Šeremetom Ahmet em. Svaki je dao svoje vi enje napretka i problema koji postoje na Kosovu u ovoj presudnoj oblasti.Budu a kosovska bezbednosna struktura bi e oblikovana prema Pregledu sektora unutrašnje bezbednosti (PSUB), jednog zajedni kog projekta UNDP-a i PIS-a, gde se, izme uostalog, ispituju najvažn a pitanja koja uti u na bezbednosnusituac u na Kosovu. Pošto PSUB uklju uje i gra ane i njihove predstavnike u Skupštini, donosimo kratko predstavljanjeprocesa. Da bi smo bolje sagledali ovaj problem, zamolili smo OEBS-ovog stru njaka za parlamentarni nadzor iz Sarajeva da opiše kako ide reforma bezbednosnog sektora u Bosni iHercegovini.Nadam se da e ovo spec alno izdanje doprineti debati o budu nosti bezbednosnog sektora na Kosovu, i kako e ga nadgledati izabrani predstavnici naroda. S obzirom da susredstva na Kosovu oskudna, sada njegovi politi ari morajuda razmisle o tome kakvu strukturu bezbednosnog sektoraKosovo može da si priušti.

Frenklin De VrizKoordinator inic ative za podršku Skupštini

Re urednika

“Još uvek nemamo odbor za nadzor bezbednosnih mehanizama na Kosovu”

Ministarstvo unutrašnjih poslova e sara ivati sa Kosovskom skupštinom u cilju održavanja bezbednosti

Utisci iz posete Parlamentu Republike Slovenije

Program stru nog usavršavanja u parlamentarnom nadzoru bezbednosnih službi

“KPS poštuje zakon i sprovodi ga”

Parlementarni nadzor sektora bezbednosti

Rad po pravilima: policija i ljudska prava na Kosovu

OEBS pomaže napredak policije u zajednici na Kosovu

Pregled sektora unutrašnje bezbednosti na Kosovu

Žurnal kosovske policije

Ko e proveravati policiju? Uloga kosovskog policijskog inspektorata (KPI)

Iskustvo OEBS misije u Bosni i Hercegovini (BIH) u radu na parlamentarnom nadzoru sektora bezbednosti u BIH

Program za savetnike skupštinskih radnika u nadzornim odborima

Regionalna parlamentarna konferencija o sektoru bezbednosti

Najnoviji doga aji u Skupštini

2

3

6

8

9

10

12

14

16

17

18

20

22

24

25

26

Page 3: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 3

“Još uvek nemamo odbor za nadzor bezbednosnih mehanizama na Kosovu”

IPS: Šta zna i, ’parlamentarni nadzor’? Da li postoje instituc e koje sprovode nadzor i zašto je potreban parlamentarni nadzor?

Maljoku: Za sada na Kosovujoš uvek nismo uspostavilini jedan odbor koji bi vršioparlamentarni nadzor nad bezbednosnim mehanizmima.Do sada je za bezbednost bioodgovoran UNMIK, i tek ove godine je po eo prenosnadležnosti na kosovske instituc e, na kosovsku Vladu.Uspostavljanje ministarstva spoljnih poslova je pokrenuloprenos ovih ovlaš enja, iprenosom tih ovlaš enja na Vladu, mi smo postepeno po eli da uspostavljamomehanizme ak i u kosovskoj Skupštini za nadzor bezbed-nosnih mehanizama na Ko-sovu. Parlamentarni nadzornad bezbednosnim službamaje vrlo važan za zemlju, da bise obezbedilo da bezbednosne službe ne prekora uju nad-ležnosti koje su im dodeljenezakonom.

IPS: Kako vi vidite ulogu Skupštine u odnosu na bezbednosne snage? U kojoj meri treba Skupština da kontroliše bezbednosne snage: samo kontrolom fi nans skih sredstava ili i uticanjem na proces zapošljavanja radnika?

Maljoku: Ne, Skupština se ne emešati u proces zapošljavanja radnika. Parlamentarni nadzornad bezbednosnim segmen-tima se radi preko nadzora

budžeta, trošenja budžeta na sektor bezbednosti, i naravnonadzorom metoda i tehnikakoje bezbednosni organi ko-riste u radu.

IPS: Pomenuli ste ulogu Skupštine. Kako vi vidite ulogu politi kih stranaka u nadziranju sektora bezbednosti?

Maljoku: Shodno skupštins-kim propisima, politi ke stra-nke koje su predstavljene ukosovskoj Skupštini Kosova mogu da imenuju lanove parlamentarne komis e prekosvojih poslani kih grupa. Tako politi ke stranke mogu da vršenadzor nad bezbednosnimmehanizmima preko svojihlanova u parlamentarnim ko-

mis ama..

IPS: Da li su njihovi stavovi dosledni?

Maljoku: Mi tek po injemo.Još uvek nemamo odborkoji bi nadgledao segmente bezbednosti na Kosovu. Mitek poha amo kurseve za prenos nadležnosti. Posetilismo slovena ki Parlament, a poseti emo i makedonski 5. i 6. juna, gde emo posetitii ministarstvo unutrašnjihposlova, parlamentarni odborza odbranu i akadem u bez-bednosne polic e kao i jednupolic sku stanicu. Izbliza e-mo videti kako funkcionišumultietni ke polic ske staniceu Makedon i. Sigurno emoimati prilike da gradimo sli neinstituc e na Kosovu.

Intervju sa Naimom Maljokuom, predsedavaju im Odbora za spremnost u vanrednim stanjima

IPS: Koliko vam treba vremena da završite sa us-postavljanjem komis e?

Maljoku: Jula emo završitiplan obuke odbora. Zatimemo u parlamentarnom od-

boru pripremiti izveštaj za predsedništvo Skupštine isamu Skupštinu o svim po-setama i iskustvima koja smo stekli. Posetili smo polic skuakadem u u Vu itrnu, i po-lic ski inspektorat. Poseti-

emo i neke polic ske stanicena Kosovu. U estvovali smo u uskla ivanju sa propisimao polic i, shodno kojimaje ure eno ministarstvo unutrašnjih poslova, ili se uspostavlja, i nau ili smo iziskustava drugih parlamenata.U izveštaju emo sumirati svoje uspehe u fazi obuke i da emopredlog za ime odbora – da se razumemo, još uvek ne znamo kako e se ovaj odbor zvati.

Naim Maloku

Page 4: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi4

IPS: Kako bi ste uporedili na ine nadzora nad bezbednosnim snagama u razli itim demokratskim zemljama i gde vi u tom spektru vidite Kosovo?

Maljoku: Uzmimo na primerParlamentarni Odbor za nadzori tajne službe u Sloven i, kojivodi opozic a. Prema zakonuje struktura parlamentarnogodbora takva da opozic a imave inu glasova. U Makedon i,sa druge strane, Vlada vodiovaj odbor, a isto važi i za Bosnu. U i emo iz iskustava

i praksi koje smo videli uSloven i: njihova uredbao odboru, njihovi zakoni,strukture i rad njenih tajnihslužbi, i poslovnik njenog par-lamentarnog odbora. Ima tupuno posla, pošto moramopredsedništvu i Skupštini da predložimo sistem za Kosovo. Za sada, Kosovo nema nikakvutajnu službu koju bi mogli da kontrolišu Vlada ili Skupštinaili koja bi mogla da budepod kontrolom zakonskihinstituc a. Re eno je da postoje neke tajne službe pod kontrolom politi kih stranaka.

Mora emo da utvrdimo pris-tup prema ovim službama.Tako e, ako iko misli da emo se mešati u postupak

zapošljavanja za ministarstvo unutrašnjih poslova, to n e ta no. Naš parlamentarni od-bor nema tu kompetenc u, inigde u svetu parlament ne uti e na zapošljavanje radnikau ministarstvu unutrašnjihposlova ili bezbednosnimslužbama.

IPS: Jedan broj zemalja koristi razli iti pristup u pravcu jedinstvene polic e,

kriminalisti ke polic e, obaveštajnih službi i vojnih organizac a. Šta vi mislite o spec alnim propisima i posebnim podelama bezbednosnih mehanizama?

Maljoku: U svakoj demok-ratskoj zemlji postoji nekolikooblika pregleda. Za svakibezbednosni organ, bilo da se radi o polic i ili o tajnoj službi, postoje mehanizmi za interni pregled kao i za spoljniu doti nom ministarstvu. Sa druge strane, za državne oba-veštajne i tajne službe obi nopostoji interni poslovnik kojidefi niše njihove postupkeunutrašnjeg pregleda. Za-tim postoji sekundarniodnosno spoljni pregled,što podrazumeva pregledod izvan službe ali ipak uokviru ve eg institucionalnogokvira vladinog ministarstva. Kosovski sektor bezbednostiima e obe metode kontrole.

Kosovska polic a ima e unut-rašnji pregled ure en njenimposlovnikom o radu. Me utim,KPS pripada ministarstvuunutrašnjih poslova (MUP) a MUP e voditi polic skiinspektorat, što predstavljaspoljni mehanizam kontrolenad KPS. Polic ski inspektoratje u procesu uspostavljanja; to e biti nezavisna organizac a,

ali e funkcionisati u okviruministarstva unutrašnjihposlova. Dok funkcionišekao nezavisna organizac a imehanizam za pregled radakosovske polic e, polic skiinspektorat e davati predlogeministru o odgovaraju im me-rama koje treba preduzeti uovoj oblasti.

IPS: Šta se dešava sa ostalim strukturama?

Maljoku: Ako se na primerobaveštajna tajna služba na

Page 5: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 5

Kosovu uspostavi u mini-starstvu unutrašnjih poslova, onda e morati da postoji nekimehanizam u ministarstvuunutrašnjih poslova da vršispoljni pregled, drugog ni-voa. Parlamentarni pregledje pregled tre eg nivoa. NVO-i pripadaju pregledutre eg nivoa bezbednosnihmehanizama, preko u eš au parlamentarnoj komis i.NVO-i mogu da referišu o slu ajevima kršenja, preko-ra ivanju nadležnosti ipritužbama gra ana na razli ite na ine, kao što sunezavisne publikac e i foto-grafi je i intervjui sa med ima.Ovim sredstvima gra anskodruštvo može da vršisvojevrsni pregled.

IPS: Kojim drugim faktorima vi dajete prednost za nadgledanje bezbednosnog snaga? Šta mislite o ulozi opština, ili o unutrašnjem i zakonskom nadzoru?

Maljoku: Unutar Vlade ese uspostaviti sekretar at za bezbednost, kao i bezbed-nosna služba. U sekretar atuza bezbednost su, poredprem era, ministar za unut-rašnje poslove, šefovi tajne službe, i drugi mehanizmikoji e biti uspostavljeni.Kosovska vlada tako e imaspec alni odbor koji ocenjujebezbednosnu situac u na Kosovu, pod imenom Odborza procenu situac e. Ovaj odbor je uspostavljen prenekoliko meseci. Na osnovuprocene bezbednosne situa-c e, on dodeljuje dužnostiKFOR-u, UNMIK-u, polic i,ministarstvu unutrašnjihposlova, Vladi i drugim sub-jektima bezbednosti. lanoviodbora su SPGS Jesen-Petersen,komandant KFOR-a, prem er,predsednik Skupštine, mi-

nistar unutrašnjih poslova ikomandant KZK-a. Drugezemlje imaju nacionalnibezbednosni savet, kojipredvodi predsednik države. Mi još uvek nemamo pununadležnost za ovaj segment.. Bezbednosni sekretar at ukosovskoj Vladi koji sam ran e pomenuo još uvek n e uspostavljen, ali mu je dodeljenprostor, i bi e to neka vrstanacionalnog bezbednosnog saveta.

IPS: Gde vidite ravnotežu izme u nadzora i efi kasnosti? Da li mislite da bi mehanizam nadzora bezbednosti efi kasno funkcionisao?

Maljoku: Nadzor ima za cilj spre avanje preteranekoncentrac e mo i. Svako ko ima nekontrolisanu mo može vrlo lako da je zloupotrebljava. Polic ske snage, na primer,imaju mo . To je oružanasila: ona ima pravo da hapsi,zatvara ili ub e i da kaže da je ubistvo bilo u samoodbrani.

IPS: Koji su prioriteti polic e i šta Skupština može da u ini da popravi efi kasnost bezbednosnih snaga?

Maljoku: Nama je hitnopotrebna polic a za borbuprotiv privrednog kriminala,da bi iz naslova nestali navodio korupc i, jer je ovo postalonajpopularn a tema, ak i ukafi ima i kafanama.

ak su i ljudi koji nemajupojma o korupc i za nju uli.To zna i da ministarstvo unutrašnjih poslova mora da pokrene vrlo efi kasnu borbuprotiv privrednog kriminala,organizovanog kriminalai razli itih oblika trgovineljudima, preduzimaju i delo-tvorne mere za hvatanje i

uništavanje mogu ih kri-minalnih mreža na Kosovu.Nama je potrebna efi kasna polic a sa jedinicom za borbuprotiv narkotika, i efi kasnimradom protiv privrednog iorganizovanog kriminala.To su tri elementa koje trebaoja ati na Kosovu putemdelotvornih mehanizama uda ministarstvu unutrašnjihposlova.

IPS: Pregled unutrašnje bezbednosti i druge spoljne stud e kažu da kosovski sudski sistem mora još da stigne KPS u smislu kvaliteta i prihvatanja kosovskih gra ana. Da li mislite da enadziranje sudskog sistema funkcionisati, i kakve bi ste oblike napretka želeli da vidite?

Maljoku: Sudski sistem je najvažn i. Nadzor bezbed-nosnog sektor predstavljajednu stvar ali nadzorsudskog sistema je nešto drugo. Pošto sudski sistemradi sa slu ajevima koji mu se predaju, oni moraju da ispitajui sude po tim predmetima. Alito je mnogo posla, po evši od momenta kada se predmetpokre e pa sve do su enja.Me utim, da bi se imao efi -kasan sudski sistem, na njega ne treba vršiti pritisak. Sudskisistem treba da bude nezavisan,bez ikakvog institucionalnogpritiska, i ja ne mislim da ovo važi za nas na Kosovu, pošto je sudski sistem još uvek unadležnosti UNMIK-a. Imamo da radimo da bi spre ili spoljnipritisak na organe sudskogsistema. Duboko sam ube enda postoji spoljni pritisak na sudski sistem na Kosovu van institucionalnog sektora ipotrebno je da se preduzmumere protiv ovoga.

Odre eni bezbednosni me-

hanizmi treba da buduuspostavljeni u okviru KPS, kao što su obaveštajna službai bezbednosna služba, što eštititi život naših sud a da oni ne bi postali žrtve nekog pritiska ili pretnji. Što se ti ekorupc e u sudskom sistemu,previše se diglo buke oko odre ena dva slu aja, jedan o sud i koji je primio mito od 1000 evra i drugi slu aj kojise ti e tovara drva. Ovo može da zvu i smešno kada postoje mnogo gori slu ajevi.

Polic a i ministarstvo unut-rašnjih poslova treba da steknuveru i poverenje gra ana, i tek onda mogu da imaju uspeha.Ništa se ne može posti i ako oni ne steknu poverenje ipodršku gra ana. Gra anin je taj ko se bori protiv kriminala,a ne polic a. Polic a ne može da bude svuda u svakom trenutku. Ako se desi kriminali nema gra ana na licu mesta, i nema svedoka, po inilackriminala nikada ne e bitiprona en.

IPS: Koji su vaši planovi i koje budu e probleme pred-vi ate u narednim godinama po pitanju parlamentarnog nadzora?

Maljoku: Pokušavamo da uspostavimo odbor u kosov-skom parlamentu sa uredbomkojom se predvi a odre enoime i polje rada. Pokuša emoda primenimo iskustva do-b ena od me unarodne za-jednice, kao od OEBS-a iDCAF-a, kao i iz kontakata koje smo ostvarili prilikomposeta drugim parlamentima injihovim doti nim odborima.Pokuša emo da uklju imoova iskustva u poslovnik na-šeg odbora i njegovo poljedelovanja. To e biti odborkoji e obavljati svoje dužnostikako najbolje ume.

Page 6: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi6

Ministarstvo unutrašnjih poslova e sara ivati sa Kosovskom skupštinom u cilju održavanja bezbednosti

ASI: Od svih problema koji se nalaze pred vama, koja tri su najvažn a za rad ministarstva unutrašnjih poslova?

Redžepi: Može se re i da na po etku rada svako minis-tarstvo ima svoje teško e. Mi se sada nalazimo u po etnoj fazi.Rekao bih da su me u prvimzadacima ili problemimaostvarivanje odgovaraju egradnog prostorai zapošljavanje radnika, kako u ministarstvutako i u kancelar i minis-tarstva. Drugo važno pitanjeje raspore ivanje me u-narodnog osoblja koje je neophodno radi profesionalnepomo i. Tre a stvar je us-postavljanje novih odeljenja,

a administrac a treba da budeu okviru ministarstva. Mismo negde na završetku tre egmeseca rada a još uvek nismou stanju da ministrov uredi administrac u (koja je još uvek u procesu zapošljavanja radnika), preselimo u nove prostor e, jer smo imalimnogo besmislenih kašnjenja u vezi sa pripremama ovihprostor a.

Pored svega gore navedenog pomenuo bih pove anje lju-dskih i radnih kapaciteta – tj završavanje sa zapošljavanjem. O ekujemo da emo imatiprofesionalno osoblje i da eono raditi u skladu sa zah-tevima direktorata i odeljenja.

Tre a važna stvar je uspos-tavljanje standarda. Ovo je veoma važno za ministarstvo

i nadamo se da emo što je premogu e ispuniti standarde.Što se toga ti e imamo nacrtepredloženih zakona koji bitrebalo da budu naš prioritetove godine. Odlu ili smo da se usresredimo na zakon o polic i, zakon o pasošimai putnim dokumentima,zakon o li nim kartama izakon o imenima. Poredtoga, lokalizac a vo stva ukosovskoj polic skoj službi(KPS-u) još n e završena,i mi emo imati pravo da nadgledamo rad KPS-a. Ost-vari emo blisku saradnjuu vezi sa radnim planomda bi odredili zadatke iodgovornosti KPS-a, iakoje plan rada još uvek pod komandom komesara polic e.

ASI: Koji su vaši utisci o radu ministarstva od kada ste vi po eli da radite?

Rexhepi: Gledaju i na uslove i okolnosti, ja kao ministar imoji radnici smo radili u blis-koj saradnji da pripremimopozitivni plan akc e za drugufazu prenosa nadležnostipreko ministarstva. Što se ti ezavršavanja zadataka ministra,u uslovima koje trenutnoimamo, završetak prvog de-la zapošljavanja radnika usvim odeljenjima uklju uju ipermanentni sekretar at ipolic ski inspektor at je skorozavršen.

ASI: Šta e biti drugi zadaci i funkc e MUP-a pored nadgledanja KPS-a?

Intervju sa Fatmirom Redžep em, ministrom unutrašnjih poslova

Što se ti e MUP-a nacrt organizacione šeme je vedizajniran, prema kome edruge instituc e koje su nam prethodile biti pod našom ingerenc om u tolikoj meri koliko budemo postigli ove godine. MUP ne e samo nadgledati ove instituc e ve e i rukovoditi njima. Nadgledanje može zvu atikao odnos na daljinu ali ja govorim o rukovo enju i vo enju njihove strateg e rada.

Hajde da uzmemo za primer polic sku akadem u ili aka-dem u za profesionalni razvoj u Vu itrnu. Kao što sam rekao, imamo polic ski inspektorat plus devet odeljenja, od kojih smo dva ve preuzeli iz ministarstva javnih službi a drugih sedam su stvoreni u okviru našeg ministarstva. Uz njih ide i KPS, koji je imao nomenklaturu i or-ganizacionu strukturu to-kom mnogo godina. Što se ti e tajne službe ili ne egasli nog, mislim da to u ovom trenutku n e bitno. Možda e u neko drugo vreme biti

organizovana i nadgledana ili e biti formirana prema potrebama vlade i u saradnji sa vladom. Tada bi smo imali agenc u e bi informac e služile našem radu i drugim instituc ama spre avaju i i bore i se protiv pojava koje smetaju našem društvu.

ASI: Kako vidite vaše mesto izme u polic e i skupštine?

Koji su vaši profesionalni odnosi sa ove dve instituc e?

Rexhepi: Imamo saradnju koja treba da se nastavi, naro ito sa parlamentarnim komis ama koje se bave pitanjima reda,bezbednosti, bezbednosnimstrukturama na Kosovu, iradom MUP-a. Mislim da saradnja treba da bude pro-dubljena na naro it na in uvezi sa dva pitanja: pripremanacrta zakona, i organizovanje parlamentarne debate iliparlamentarnih preporukada bi se pove alo poverenjenaroda u ovaj proces, i da bise uspostavila bezbednost koja e biti odgovaraju a za Kosovo tokom slede ih faza.

ASI: KPS uživa dobru reputac u u regionu. Šta bi ste mogli da uradite da bi ste održali ovaj standard koji je postigla Me unarodnazajednica?

Rexhepi: Kao prvo želeo bihda se zahvalim svima onimakoji su vodili akadem u ipromovisali obrazovanje ne-koliko generac a. Posebno bihse zahvalio direktoru StivuBenetu koji je sedam godinauspešno vodio akadem u.Imam duboko poverenje ukosovsku polic u zbog toga što ima disciplinu rada, i zbog toga što se žrtvuje ukoliko je to potrebno, u cilju služenjagra anima zemlje u koje dolazi, da bi im se omogu iloda se slobodno kre u i da uostvarenoj bezbednosti za-

Page 7: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 7

ra uju za svoj život. KPS je konstantno dokazivao da je to služba koja voli svojuzemlju, služba koja priznajesvoje gra ane, i koja tražida preuzme odgovornosti ida pokaže mnoge pozitivne

rezultateu borbi sa negativnimpojavama do kojih u društvumože da do e. Pored toga KPS je dokazala da kao služba komunicira lakše sa gra anima na svom jezikua naro ito ukoliko poznaje

selo, susedstvo, narod koje ihokružuje. Nadam se da e biti ive ih rezultata tokom prenosanadležnosti na polic sku vlastna svim nivoima. Normalno je da ovo zahteva dobar nadzor,bolju stimulac u i boljulogistiku rada.

U pore enju sa drugim instituc ama, koliki je problem korupc e u KPS-u, i kako mislite da možemo da prevazi emo ovaj problem?

Rexhepi: Na svetu ne postojidruštvo koje nema korupc e. Mislim da sada n e u redu da pravimo negativni publiciteto tome koliko ima korupc e uovoj ili onoj instituc i. Mislimda ukoliko toga ovde ima da je malih proporc a. Oklevam da kažem bilo šta o tome jernemam dokaze. ak iakopostoji mali incident, ne bi smo trebali da ga preuveli avamo; ve da radimo na prevenc i ida preduzmemo odgovaraju emere. Mislim da toga najmanje ima u KPS-u. Ako napravimopore enje sa drugim in-stituc ama – li no sam uoo tome – narod ima potpunopoverenje u KPS. Me utim,gde god da postoje dev antnielementi kao što su kriminal ikorupc a, trebalo bi se protivnjih boriti.

ASI: Šta se radi u minis-tarstvu da bi se osnovale odgovaraju e vlasti u oblasti azila i povratka?

Rexhepi: Postoji odeljenje koje bi trebalo da funkcioniše na poseban na in, direktorat ko-ji se bavi pitanjem granica.Me utim, kako još nismozaposlili itavo osoblje, ne možemo da kažemo da je ura eno nešto prakti no. Ipak

to se nalazi na organizacionomstolu osoblja i im zaposlimosve one koji su potrebni za rad ima emo ljude koji e se baviti neophodnim pitanjima,podizanjem tužbi i zahteva ministarstvu i skupštini a kojise ti u stvari koji bi ljudi želelida znaju, kao što je njihovstatus ovde, kao i druga pitanjakojima su preokupirani.

ASI: Promovisanje javnih službenika u adminis-trac i i polic i treba da bude zasnovano na kvalifi kac ama ovih osoba. Kakva je situac a u ovoj oblasti u vašem ministarstvu i kako možete da budete sigurni da e takav mehanizam biti efi kasan u budu nosti?

Rexhepi: Nemam baš op-timisti no mišljenje koje se ti e kriter uma i principau odabiru pravih ljudi za pozic u ili kako da se objaviradno mesto. Bilo je slu ajeva kada je bilo objavljeno 2-3 slu aja bez mog znanja, kojisu imali listu neophodnihkvalifi kac a: srednja škola,visoka škola, univerzitetskoobrazovanje. Kada su me obavestili o tome, otkazao sam oglas, jer je apsurdnodanas da imamo radna mesta koja zahtevaju i srednje iuniverzitetsko obrazovanje. Ukoliko radno mesto zahteva univerzitetsko obrazovanje, treba da tako piše i da ljudi kojiimaju potrebne kvalifi kac e konkurišu za to radno mesto. Zbog toga emo biti pažljivida spre imo ovakve slu ajeve. Više bih voleo da radnamesta imam kategorizovana prema dužnostima i prate istandarde stru njaka – Ja ne pravim opise posla.

Ministar Fatmir Redžepi

Page 8: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi8

Delegac a komis e SkupstineKosova za reagovanje u van-rednim situac ama bila je usluzbenoj poseti ParlamentuRepublike Sloven e u perioduod 15-17 maja 2006 god. U sastavu kosovske delegac e bilo je 7 clanova a grupom je rukovodio G-din. Naim Ma-loku predsjednik Komis e iclan predsjednisva SkupstineKosova. Snaznu podrsku o organizovanju posete dao je OSCE mis a na Kosovu– odjel za demokratizac u iG-din. Kim Ve ing sa svojimsaradnicima.Ovo je bilo prva poseta uokviru programa poseta koje Parlamentarna Komis a Kosova za reagovanje uvanrednim situac ama imau planu da obavi srodnimParlementarnim komis ama u

regionu, planirane su jos posete Parlamentu Makedon e iBIH a koje ce se obaviti to-kom juna ove godine. Ciljposete Parlamentu RepublikeSloven e je produbljivanje saradnje izmedju clanova dva Parlamenta Kosova i Sloven e a narocito razmjena iskustva i konsultac e iz oblasti radakomis e za bezbednost imehanizama Skupstinskognazora nad odgovarajucimministarstvima i sluzbama.Parlamentarana delegac a Kosova u okviru svog programa posete imala je niz znacajnih susreta sa visokim zvanicnicima visokihSlovenackih instituc a. Delegac a se sastala sa od-borom za spoljnju politikuSlovenacke skupstine c i je presednik Jozef Jerovsek,

Utisci iz posete Parlamentu Republike Slovenije

Drzavnim sekretarom u Mi-nistarstvuunutrasnjih poslova Zvonko Zinraj, SlovenackimMinistrom odbrane KarloEr avec, zatim je grupa par-lementaraca Kosova imalavazne razgovore sa pred-stavnicima Slovenacke Vojske i predstavnicima informativnei bezbednosne sluzbe priMinistarstvu odbrane, Gene-ralnim sekretarom SkupstineSloven e Lovro Loncar, Pre-sednikom i clanovima ko-mis e za kontrolu obevestajne i bezbednosne sluzbe kao isa zamenikom generalnogdirektora Slovenacke Obaves-tajne i bezbednosne agenc e G-din. Janez Zhirovnik.Koristim priliku da iznesemsvoje licne utiske impres e sa putovanja i sadrzaja ove posete a koja je po mom misljenju, a

ubedjen sam i po misljenju iostalih clanova delegac e bilaveoma uspesna i korisna za nas Kosovske Parlamentarcei clanove komis e za rea-govanje u vanrednim situa-c ama. Nas prvi kontakt sa kolegama Parlamenta Re-publike Sloven e za nas je zaista bio impresivan bili smo odusevljeni nacinom kako smo veoma toplo i pr ateljskiprimljeni.

Tokom radnih sastanaka na najvisem nivou sa subjektimakoje sam i ran e naveo dobilismo informac e i saznanja koja su veoma korisna za nas rad kao i za procese kroz koje Kosovo upravo prolazi ove 2006 godine.

Nasi domacini su pokazaliveliko interesovanje za aktuelnu situac u na Ko-sovu: za proces pregovora,bezbednosno stanje, integ-rac u manjinskih narodau kosovsko drustvo, funk-cionisanje Kosovskih ins-tituc a, socio-Ekonomskeprilike isl.

U veoma transparentnim iiscrpnim razgovorima raz-menili smo iskustva o radukomis e za bezbednost kao i mehanizmima kako se u Parlamentu Sloven e vrsi Parlamentarni Nadzor,ono sto je bilo znacajno za nas parlamentarce Kosova jeste saznanje da je radParlamentarnih komis a kao i Parlamentarni nazorregulisan zakonom i po-dzakonskim Aktima, zakon

Husnije Beškovi , drugi zamenik predsednika odbora za vanrednu pripravnost

Page 9: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 96

usvaja Parlament RepublikeSloven e.Nase iteresovanje i pitanjasu bila usmerena kako je or-ganizovano i kako funkcio-nise Ministarstvo UnutrasnjihPoslova i kompetan policiskisistem Sloven e kao i Mi-nistarsvo Odbrane i ko sve ima pravo nadzora na ovimvrlo vaznim instituc ama i kakva sve ovlascenja imaju Parlamentarni odbori uprocesu nadzora. Domacinisu nam vrlo srdacno od-govorili na sva nasa pitanjai upoznali sa nacinom kako je ova mater a regulisanazakonom i na koji nacin se implementira, ovom prilikomdobili smo dosta pisanog imaterjala a koji ce nam mnogo koristiti u nasem daljem raduovde na Kosovu. U okviruprograma posetili smo izgradu Parlamenta Sloven e kao i salu gde se odrzavajuplenarne sjednice Skupstine,Narodni zbor- SkupstinaBroj 90 Poslanika, upoznalismo se sa uslovima i nacinomrada Slovenackog Parlamentai uvjerili se u jedan visokEvropski nivo rada.Mislim da su ovakve posete veoma korisne za nas PoslanikeKosovskog Parlamenta i da razmena i sticanje iskustva pogotovo od Drzava izblizeg ukruzenja za nas predstavlja mnogo u smisludavanja doprinosa izgradnjimodernog demokradskogdrustva na Kosovu.Organizovanje ovakvih sus-reta i poseta je jos jedan unizu vr dnih projekata kojiOSCE mis a na kosovu cinina razvoju i Demokratizac iKosovskog drustva.Posetu Ocjenjujem veoma ko-risnom i uspjesnom

Kim Veting, OEBS misija na Kosovu

Kada je Spec alni predstavnikGeneralnog sekretara Petersendecembra 2005. godineproglasio UNMIK Uredbu2005/53, kojom se uspostavljaMinistarstvo unutrašnjih po-slova kao prvi bezbednosniorgan u izvršnom ogrankuprivremenih instituc a sa-mouprave (PIS), kosovska Skupština je ve pokrenula prve interne rasprave o nadzorunad bezbednosnim sektorom.Predvi aju i ovakav razvoj, novembra je OEBS mis a na Kosovu pokrenula programstru nog usavršavanja o parlamentarnom nadzorunad bezbednosnim službama,koji kosovsku Skupštinu trebada pripremi za angažovanje u razv anju bezbednosnog sektora na Kosovu.OEBS program, koji podr-žava ženevska fondac a Demokratska kontrolaoružanih snaga (DKOS), je prvenstveno namenjen skupštinskom odboru za spremnost u vanrednim si-tuc ama, mada su i drugizainteresovani poslaniciSkupštine i šefovi poslani kihgrupa tako e pozvani da u estvuju. Program želi da unapredi saradnju u razli itimprojektima i aktivnostima sa predstavnicima ministarstva unutrašnjih poslova i službomprem era za javnu bezbednost. Program obuhvata sve etni kegrupe u Skupštini, zajedno sa kosovskim Srbima.Prvi okrugli sto na visokom

nivou, koji je održan novembra2005. godine u hoteluGrand, bavio se principimaskupštinskog nadzora nad polic om i bezbednosnim sek-torom. Diskus e su podvukleinjenicu da u jednom

demokratskom društvu iza-brane vlasti imaju legitimnimonopol nad upotrebom sile,i polic a im je stoga direktnoodgovorna. Sli no tome, Skupštini je Vlada odgovornaza razv anje i sprovo enjebezbednosne politike i ona kontroliše i odobrava budžetza polic u i bezbednosnisektor. Kako je prime eno,prema defi nic i polic a isudski sistem, moraju da ostanu politi ki neutralni.Skupštinski odbor je 1. martaposetio ogranak kosovske polic e za interno pra enje:novo uspostavljeni kosovskipolic ski inspektorat (PIK), trenutno se nalazi u Kosovom Polju (pogledajte lanak uovom izdanju o PIK radiviše informac a). Dan ran e su poslanici Skupštine po-setili kosovsku polic skuškolu, i bili informisani o transformac i ove škole ukosovsku akadem u za javnubezbednost, obrazovanje irazvoj (KAPSED) koja je sada u toku.Fatmir Redžepi je 10. martaimenovan za prvog PIS ministra unutrašnjih po-slova. Nakon ovog važnog koraka, OEBS je organizovao jednodnevni seminar kome su

prisustvovali odbor, ministari njegovi najvažn i radnici,kao i predstavnici iz UNMIK-ovog Stuba za polic u isudstvo, da bi raspravljali o zakonskoj i budžetnoj osnoviministarstva.U protekla dva meseca se skupštinski odbor povezivao sa sli nim odborima iz drugihzemalja u jugoisto noj Evropida bi uspostavio najboljupraksu u sferi skupštinskognadzora. Odbor je od 15. do 17. maja bio u poseti Ljubljania 5 – 6. juna je posetio Skoplje.Ove dve posete obezbedilesu neprocenjive informac e o nau enim lekc ama inajboljim na inima radaiz regiona. Dalje, prekoprojekta u Skupštini, kojifi nansira Evropska agenc a za rekonstrukc u, jedan fran-cuski parlamentarni stru njakza bezbednost bi e na raspolaganju skupštinskomodboru. Putem ovih bi-lateralnih kontakata, i što je najvažn e na regionalnojparlamentarnoj konferenc io nadzoru bezbednosti kojie se održati u Mitrovici 25

– 27. juna, u oj organizac iu estvuju DKOS, kosovska Skupština e ponovo defi nisatiulogu funkcionalnog odboranadležnog za bezbednosna pitanja, i postati još spremn a za težak zadatak obezbe ivanja nadzora nad bezbednosnimorganizac ama privremenihinstituc a samouprave na Kosovu.

Program stru nog usavršavanja u parlamentarnom nadzoru

bezbednosnih službi

Page 10: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi10 7

administrac e. Zbog toga je naša tranzic a u kona noj fazi,a što se ti e radnika, sada ihimamo dovoljno: osoblje koje je trenirano i sticalo iskustvo tokom sedam godina. Naravnoda nismo mogli da stvorimopotpuno funkcionalne me-hanizme tokom kratkogperioda. Naravno da nam je potrebna dodatna obuka ubudu nosti, naro ito za raznespec alizac e. Mi smo spremniza slede e doga aje zajedno sa komesarom Vitrupom ilokalnim instituc ama.

ASI: Kakav je status jedinice za profesionalne standarde, jedinice za imenovanje viših polic skih službenika, disciplinarne komis e i polic skog inspektorata? Da li one funkcionišu? Kakav je njihov rad i da li ste vi zadovoljni njime?

Pukovnik Ahmet: Govori usamo o jedinici za profesio-

“KPS poštuje zakon i sprovodi ga”ASI: Kakva je uloga polic e kao glavnog stuba bezbednosnog sistema?

Pukovnik Ahmeti: Nema sumnje da KPS ima presudnuulogu u ostvarivanju bez-bednosti u ovoj zemlji. KPS je relativno nova služba, ali je uposlednjih šest godina uspelada ostvari svoju nezavisnost.Ima preko 7000 lanova, multietni ka je, u njoj postojijednakost polova, i nalazi se u kona noj fazi u tranzic i na lokalno vo stvo. Kao takvu,Kosovski narod i kosovske instituc e su je podržale iohrabrile. Nastavljamo da radimo da bi smo garantovalibezbedno okruženje za sve gra ane Kosova i da bi smo se borili protiv kriminala.Naravno, me unarodna po-lic a je posebno pomoglau ovoj fazi, obezbe uju ipodršku i obuku, i ovo je pokazalo rezultate u kona nojfazi tranzic e. Spremni smo da služimo itavom Kosovu,podeljenom na osam regiona,da služimo svim gra anima,i lokalnim i me unarodniminstituc ama.

ASI: Kakvo je vaše mišljenje o trenutnom nadzoru skup-štine? Kakav je vaš zadatak i da li postoji na in da vaš rad bude efi kasn i?

Pukovnik Ahmet: Mi imamodobro odnose sa svim lokalniminstituc ama. Mi smo deo lo-kalnih instituc a, iako smo još uvek naravno unutar UNMIK polic e. Ali kada se završiprenos nadležnosti, mi emonadamo se postati deo MUP-a. Mom telu: sprovodimo zakon I reagujemo po zakonu.

Intervju sa pukovnikom Šermetom Ahmet em, zamenikom komesara KPS-a

ASI: Kakvo je vaše mišljenje o odnosima KPS-a i sli nihinstituc a kao što su KZK, KFOR, ili me unarodnapolic a?

Pukovnik Ahmeti: Kao što sam ve rekao, mi imamodobar odnos sa svim lo-kalnim instituc ama. U slu-aju vanrednih okolnosti,

funkcionišemo na zajedni kojosnovi sa KZK-om i sa ostalima u sprovo enju našihciljeva i zadataka. Kao prvo, imamo dobru saradnju inajviše sara ujemo sa UNMIK polic om, jer smo njen deo, ali tako e sara ujemo i sa polic skim službama susednihzemalja. Imamo sastanke sa svim našim susedima, sa Alban om, Makedon om, iCrnom Gorom osim sa po-lic om Srb e. Mislim da treba da imamo kontakte, zajedni ki rad i saradnju isa Srb om. Nadam se da emo u budu nosti ostvariti

profesionalne odnose ak i sa Srb om, kao i sa drugim su-sedima.

ASI: Period tranzic e je u toku i KPS e primiti sve nadležnosti. Kako vidite ceo proces, naro ito u glavnom štabu u kome je postojao manjak zaposlenih u prethodnom periodu?Pukovnik Ahmeti: Prenosnadležnosti se desio u svimpolic skim stanicama: 33 sta-nice u urbanim delovima.Mi kontrolišemo 5 glavnihregiona, osim Mitrovice,gde tako e o ekujemo da se prenos nadležnosti uskorodogodi. Nedavno je došlo do dodeljivanja visokih inova. Osim komesara Vitrupa, svime unarodni službenici sada rade kao savetnici. Ja sam zamenik komesara KPS-a iimam razli ite pomo nike za razli ite oblasti: informisanje,kriminal, operac e, granice, i

Pukovnik Šermet Ahmeti sa premijerom ekuom i šefom parlamentarne grupe AAK, ulnazom Suljom

Page 11: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 11

nalne standarde, jer ostalospada u MUP. Ova jedinicaje odgovorna za održavanje polic skih standarda. Nara-vno, greške se doga aju uradu polic e i ove greške se sankcionišu da bi se spre ilonjihovo ponavljanje i da bise osoblje obavestilo o njima.Preduzimaju se disciplinarnemere prema svakome za koga se dokaže da je napraviogrešku. N edan službenikpolic e niti poru nik a nipukovnik nisuizuzeci. Ukolikose obezbede dokazi mogu se pokrenuti krivi ni postupci uodgovaraju im instituc ama: sudovima.

ASI: Skupštine opština su predložile tri kandidata za lokalnog upravnika polic om. Kakvo je vaše mišljenje o selekc i? Da li

se ovaj posao obavlja kako treba?

Pukovnik Ahmet: Prema Ure-dbi UNMIK-a br. 2005/54, predvi eno je da komesarpolic e, ja i ministarunutrašnjihposlova predložimo tri kan-didata skupštini opštine.Predsednicima skupština se daje mogu nost da odaberuonoga ko je najbolji i ko najbolje obavlja posao. Ova uredba je bila na snazi od decembra 2005. godine. Do sada smo imali veoma dobreodnose sa opštinama i nadamo se da emo ih održati.

ASI: Da li bilo slu ajevakada se sud umešao u vašu kona nu odluku što se ti emera preduzetih prema nekom službeniku?

Pukovnik Ahmet: Sudovi

imaju pravo da menjaju svakuodluku koju donese jedinicaprofesionalnih standarda.Obavezni smo da poštujemotakve izmene. Pravo je po-lic skog službenika da podnese žalbu i ako sudodlu i da je bilo nepravilnosti,odluku šalje nazad u jedinicuza profesionalne standarde imi smo obavezni da se držimoove odluke.

ASI: Kako funkcionišu unut-rašnji mehanizmi kada se uzmu u obzir zlo ini koje po ini neki KPS službenik?

Pukovnik Ahmet: Mi smo javna služba, izvršavamo zakon, i naravno da bi smo trebali da budemo modeldrugima da bi pratili zakon. Jedinica za profesionalne stan-darde sprovodi istragu na

slu ajevima kršenja zakona i procedura i preduzimamere prema svima koji se ne ponašaju kako treba, u skladusa UNMIK-ovom uredbombr. 2005/54.

ASI: Ko sada sprovodi fi -nans ski nadzor i ko e ga sprovoditi u budu nosti?

Pukovnik Ahmet: Naš budžetzavisi od vlade, naro itood kosovskog konsolido-vanog budžeta. Do sada suse nadzorom bavili inter-nacionalci i verujem da eova nadležnost uskoro bitipreneta na više lokalne služ-benike a naro ito na mog administrativnog asistenta.Mislim da bi bilo fer ako bi nam se dodelilo da rukovodimobudžetom zajedno sa vladomi MUP-om.

Kosovski predsednik Fatmir Sejdiu, pukovnik Šermet Ahmeti i komesar policije Kai Vitrup

Page 12: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi12

Pitr Vanhut (Peter Vanhoutte), OEBS misija na Kosovu

Novi parlamenti provode mnogo svog vremena usva-janjem zakona, jer je to ne-ophodno, i to se i o ekujeod parlamenata. Nažalost,oni esto zaboravljaju da mnogo važn e od nacrta iusvajanja zakona je da držepod lupom pitanje blagostanjademokrat e i gra ana.Skupština Kosova je nedavno shvatila da je parlamentarninadzor stvarno suštinskaaktivnost efi kasnog parla-menta. Uvo enje vremenaza pitanja tokom plenarnihzasedanja je važan mehanizamza postoje i nadzor. Van plenarnih zasedanja, nekiodbori provode najve i deo svog radnog vremena unadzoru vlasti. Specifi nu

ulogu te vrste ima Odborza hitnu pripravnost, koji je nadležan za nadzor polic e, bezbednosti i struktura bez-bednosti. Uspostavljanje Mi-nistarstva unutrašnjih poslova u okviru PISU je dovelo do dobrih prilika kako bi ovaj odbor dobio dodatnu obukuna Kosovu i inostranstvu o oblicima nadzora. Kao rezultatove obuke i zahvaljuju i jako nadležnom predsedavaju em,gospodinom Naimom Ma-ljokuem, lanovi su postalisvesni koliko su veliki izazoviorganizovanja efi kasnog nad-zora. Naspram poteško a,apsolutno je potrebno da se obezbedi da se polic a ibezbednosne strukture ra-zv aju u prave demokratskestrukture.

Parlamentarni nadzor sektora bezbednosti

OdgovornostU demokratskom društvu,polic ska služba je odgo-vorna svim grama vlasti:zakonodavstvu (parlamentuili skupštini), izvršnoj vlasti(vladi) pravosu u (sudu).Na centralnom i lokalnomnivou, vlada sprovodi di-rektnu kontrolu polic ske službe odre ivanjem njiho-vog budžeta, njihovih ope-racionalnih smernica iprioriteta. Zakonodavstvo sprovodi parlamentarni na-dzor time što priprema i us-vaja zakone koje defi nišu iure uju polic sku službu injihove nadležnosti usva-janjem potrebnog bu-džeta. Polic a je direktnoodgovorna kompetentnom

ministru vlade, a ministar je odgovoran parlamentu, i sulanovi odgovorni njihovom

bira kom telo. Prema našimiskustvima, potrebno je naj-manje dve do tri godinekako bi novi parlamentarcinau ili da koriste osnovne tehnike nadzora kao što su,interpelac e, predlozi, debate, posete, detaljni pregled bu-džeta i nacrt i pregled zakona.

Obostrano razumevanjeRazvoj efi kasnog nadzorasektora bezbednosti je praviizazov, za parlament i za vladu. Iako bi ove instituc e trebale da igraju razli iteuloge, obe su odgovorneza funkcionisanje sektora

Page 13: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 13

bezbednosti, i sposobnostiobezbe enja stabilnog i si-gurnosnog društva. Da bise to postiglo, parlamentmora da vrši nadzor vladeali i polic e, ali tako e morada usvoji i podrži ispravnosprovo enje koherentnepolitike bezbednosti i rele-vantnog zakonodavstva. Takav nadzor bi trebao da vodiprema intenzivnom d alogui me usobnom razumevanjuvlade, instituc a bezbednostii skupštine.

Bilo koje društvo koje želi da se pridrži vladavini zakona, parlamentarni i vladin nadzorpolic e mora da se zasniva na nizu principa. U demokratskimdruštvima, državne vlastiuglavnom imaju legitimnimonopol sile. To zna i da van polic e, privatni gra ani(uklju uju i i kompan e za obezbe enje i paramilitarneorganizac e) nemaju pravo da koriste oružje nasilno protivsvojih sugra ana. Gra ani se potpunosti moraju oslonitina polic u uvek kada su pod ozbiljnom pretnjom a ne moguda koriste ili poseduju bilokakvo oružje, osim ako imajuposebnu dozvolu.

Upotreba sile od kompetentnihvlasti mora da se prati pomno kako bi se izbegla bilo koja dev ac a od vladine politike.Polic a je direktno odgovornavladi, preko relevantnog ministra (uglavnom ministruunutrašnjih poslova). Vladaje zauzvrat odgovorna parl-amentu, koji obezbe ujerazvoj pravila o polic i i vršinadzor o tome dali se ova pravila sprovode, kako i kolikou kojoj sferi. Zbir analiza ita nih statisti kih podataka suod suštinske važnosti za ovaj zadatak: skupština treba da u

detalje vrši pregled-reviz ubudžeta i rashoda polic e, kao i podataka koji mere u inakpolic e.

Bez politikeKao o i i uši gra ana, poslaniciu parlamentu u svako doba moraju da proveravaju dalise principi dobre vladavinei vladavine zakona poštujuod polic e. Ipak, uz izuze eistražnih komis a, civilnislužbenici (uklju uju i poli-c ske službenike) ne bi nikadatrebali biti direktno odgovorniparlamentu – od polic skihslužbenika ne bi trebalo nikadada se zahteva da se pojavljujuispred komis e. Ipak, polic skislužbenici i civilni službenicimogu biti pozvani da se pojavljuju pred sudom na individualnom osnovu tokom krivi nog postupka.Vlada i parlament moraju bitiuvek svesni da u demokrat i,polic ska služba mora uvek biti politi ki nepristrasna.Politi ka imenovanja ili unap-re enja u polic skoj službinisu dozvoljena. Pošto je dosta teško sprovesti u deloi korektno ono što se zove politi ka nepristrasnost, neke zemlje imaju sklonost da bar dele najvažn e pozic e po politi kom principu(n.pr. komesar polic e može pripasti glavnom vladaju emkvalic onom partneru, njegov zamenik glavnoj opozicionojpart i). U ve ini slu ajeva, takva rešenja e rezultiratina politi kom balansurukovodstva.

Dodatni nadzorOsim redovnog parlamen-tarnog nadzora, uvek e

biti potrebno imati vanjske nadzorne strukture. Tu se podrazumevaju instituc e ombudsmana, parlamentarniodbor za petic e i saveti za zaštitu manjina. Ova ne-zavisna tela mogu tako eistraživati žalbe gra ana.Sudstvo je ograni eno na ‘post factum’ ulogu i uglavnom ese baviti sa sudskim procesimazloupotrebe radnog mesta policajaca preko civilnih su-dova i krivi nih gonjenja po potrebi. U svako doba, morapostojati striktna podelaizme u sudske, izvršne izakonodavne grane vlasti kojitreba da se poštuje.

Pravila policijeSveobuhvatna polic ska pravila su deo globalnebezbednosne politike koja uklju uje sve relevantne zainteresovane strane i sve aspekte bezbednosti. Pre-gled unutrašnjeg sektorabezbednosti (PUSB) na Kosovuima za cilj razvoj takve politike.Što se ti e Skupštine Kosova, debata o bezbednosnoj politicije deo procesa i sadrži tri faze: razvoj, donošenje odluka,sprovo enje i procenu.Parlament igra ograni enuulogu u razvoju faze bez-bednosti i polic skih pravila.Ovaj zadatak je u prvu rukuobaveza vlade. Parlamentmože ipak da raspravlja o brizi javnosti o javnoj bez-bednosti i da zahteva od vlade da ovo uzima u obzirod po etka. Naravno, odborza bezbednost i polic u bitrebao da bude informisan o vladinom razvoju politika uranoj fazi planiranja, kako bimogao dati potpuni doprinos.Faza donošenja odluke je

jedna od fazi gde parlamentmože igrati važnu ulogu,posebno u vezi sa polic om idokumentima bezbednosne politike i pripremom zakona. Skupština bi u principu tre-bala da raspravlja i usvojibilo koju novu politiku uzakon, pripremljenoj od vlade u vezi sa tim. U faziodlu ivanja, parlament mo-že imati odlu uju i glasu usvajanju budžeta. U idealnim uslovima, uklju enjeparlamenta bi trebao da vodiprema reviz ama predloženihpolitika i rezultata na ko-na nom dokumentu koji može dobiti širu podršku.Nadležni odbor treba da traži da nadzire sprovo enjepolitike i da proceni realniuticaj usvojene politike i da to uzme u obzir tokom rasprave budžeta slede e godine

Dobivanje javne podrškeParlament mora da predvodiu vezi sa pove anom javnom podrškom za politiku koja se na kraju usvojq. Naj-važn a stvar u svemutome je transparentnost.Debate moraju biti što je više mogu e javne. Javnost, posebno predstavnici izgra anskog društva, bitrebali biti podsticani da prisustvuju sastancima od-bora i javnim debatama. U pripremi sastanaka odbora,parlamentarci treba da se pobrinu da njihova zapažanja ipogledi obe zajednice, ve inskei manjinske budu ispravnoprevedene i raspravljane.Za odbor za hitnu pripravnostu Skupštinu Kosova, ostvarenjeovog cilja e biti glavni izazovnarednih nekoliko mesec.

Page 14: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi14 ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi

Dilon Kejs i Nikola Gaon, OEBS misija na Kosovu

Kosovska polic a (KPS) je jedna od najmla ih polic skihsnaga u Evropi. Uspostavljenaje 1999. godine sa zadatkom da

održava bezbednost i sprovodizakon pri emu obezbe ujepoštovanje ljudskih prava. To je ipak lakše re i nego u initi.

Rad po pravilima: policija i ljudska prava na Kosovu

“Jedan od najvažn ih prob-lema na koji nailazimo jeste obezbe ivanje da delovanje relativno mlade polic ske

snage bude u skladu sa me-unarodnim standardima

ljudskih prava i proceduralnimkodeksima ponašanja,” kaže Kristofer Deker, savetnik za ljudska prava i pitanja bez-bednosti iz OEBS mis e na Kosovu.Mnogi KPS policajci još uvek rade na sticanju znanja o proceduralnim kodeksima ime unarodnim standardimaljudskih prava. Vodnik AtrimMirtas iz polic ske staniceGnjilane šest godina radi uslužbi kao istražitelj.“Nikada ne smete da pres-tanete da u ite,” kaže Atrim.“Mi svakog dana nastavljamoda usavršavamo znanja i sve bolje radimo svoj posao.”

Previše informacijaAtrimove me unarodne ko-lege u UN civilnoj polic i,koje prate rad KPS-a, kažu da je na in na koji radi veoma profesionalan. Pa ipak se i daljedešavaju kršenja privremenogzakona o krivi nom postupkui ljudskih prava, mada ne esto.

Ova kršenja uglavnom se ti u postupka koji se pri-menjuje prilikom hapšenja, pritvaranja ili istrage, radasa maloletnicima, slobodeokupljanja ili odnosa izme upolic e i med a.“Da bi ispravno radili svoj posao policajci kao Atrimmoraju da zapamte preko500 lanova zakona o krivi nom postupku, kao i

Page 15: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 15ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi

sve me unarodne odredbeo ljudskim pravima koje se odnose na ponašanje polic e,” kaže Kristofer.I dok Atrim želi da obavljasvoje dužnosti “po pravilima”,on kaže da ovoliki brojinformac a ini to teškim.Obuka koju su on i preko7.000 njegovih kolega dobiliu kosovskoj polic skoj školi(KPSS) – koju vodi OEBS mis a – dobro ih je pripremila.Me utim, kada iza u na teren da rade svoj posao, velike su šanse da se na iniproceduralna greška.

Džepna knjižicaDa bi dalje pomogla polic iu radu i umanjila mogu nostpovrede dužnosti, OEBS mis a na Kosovu je februara izdaladžepnu knjigu pod naslovom Ljudska prava i sprovo enjezakona: Priru nik o ljudskimpravima za polic u.

Priru nik policajcima obez-be uje pristup i uputstva o najvažn im odredbama pri-vremenog zakona o krivi nompostupku i me unarodnimstandardima ljudskih prava. Sa svojih 18 tematskih pog-lavlja, on policajcima omo-gu-ava da pregledavaju zakone

i prona u informac a koje su najvažn e za zaštitu prava svakog pojedinca.

Mis a je podelila kra u pilotverz u ovog priru nika do-ma im i stranim policajcimau kraju koji pokriva Atrimova stanica – gnjilanski rejon,koji se nalazi nekih 40 km jugoisto no od Prištine – koja je odli no primljena.

Atrimov raskupusani pri-merak svedo i koliko ga je

esto otvarao. “Ja uvek no-sim knjigu sa sobom i, kad nešto nisam siguran, u njoj potražim odgovor”, kaže on. Me utim on dodaje da mislida je neprofesionalno gledatiu knjigu za vreme postupka,tako da svaki slobodantrenutak koristi da pro ešljauputstva.

Lako dostupan izvorKada nose knjigu koja og-romnu koli inu informac a zb a u vodi džepnog izdanja,policajci imaju lako dostupanizvor informac a koji imomogu ava da poprave znanje o postupcima.

Atrim kaže da je kao regrutesto želeo da postoji takav

izvor. Na sre u e njegove kolege, koji se sada regrutuju,imati tu privileg u.Primerci knjižice na albans-kom, srpskom i engleskomjeziku podeljeni su martameseca svim polic skimstanicama i policajcima širomKosova. Tako e e biti nizprate ih seminara o pitanjimaljudskih prava.“Mis a o ekuje komplemen-tarne knjige i seminare za uve anje znanja svih policajacai radi snižavanja broja kršenjakrivi nog postupka,” kaže Kristofer Deker.

Pravi korisniciPravi korisnici su ipak samiKosovci. Polic a koja je do-bro obaveštena o ljudskimpravima i proceduralnim ko-deksima bolje je opremljenada zaštiti svoje stanovnike.Kako se situac a na Kosovustabiliše a me unarodno me-šanje u bezbednosnim pita-njima postepeno smanjuje,policajci kao što su Atrim injegove kolege u KPS postajustožer javne bezbednosti.Knjižica i prate i seminari za kosovsku polic u predstav-ljaju dragoceni instrumentkoji OEBS mis a i drugi me-

unarodni partneri mogu da koriste da bi podržali proces.

Page 16: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi16

Nikola Gaon iz OEBS misije na Kosovu

Kosovska polic a (KPS) iOEBS rade na izgradnji ve egpoverenja i saradnje izme upolic e i javnosti obezbe uju ispec alizovani te aj obuke o polic i u zajednici. Ovim se od policajaca traži da uspostave bliske odnose sa zajednicama,seoskim vo ama i lokalnimzvani nicima i sa njima radena rešavanju bezbednosnihpitanja

Uloga policajca policije u zajednici Preko 130 KPS policajacaje odre eno za polic u uzajednici na Kosovu. Za rešavanje pitanja kao što sukra e po prodavnicama,bezbednost puteva za decu,prevenc a narkoman e ime uetni ki odnosi, potrebnoje da policajci umeju da efi kasno komuniciraju sa lju-dima razli ite dobi, etni kepripadnosti i porekla. Tako eje potrebno da organizujulokalne susrete.“Mi imamo kontakte sa škols-kim nastavnicima, mladima,manjinama, vlasnicima pre-duze a, predstavnicima opš-tina i ljudima sa posebnom potrebama,”kaže policajacAvni Zahiti, koji radi u Mit-rovici u regionalnom GŠ-upolic e. “Naš je posao da ihsve okupimo za jednim stolomi pomognemo im da utvrdekoji su bezbednosni problemii prona u rešenja.”

Sticanje novih veština OEBS mis a na Kosovu od 1999. godine pomaže da

se uspostavi demokratskapolic a. U 2000. godini su novikadeti po eli da se upoznaju sa konceptom polic e u lokalnojzajednici preko osnovnog KPS programa obuke.

Me utim uvod n e biodovoljan. “Policajci nisu imalikonkretne sposobnosti koje imtrebaju da ispravno obavljajusvoj posao,” kaže poru nikSalih Dragidela, komandant jedinice za saradnju polic e uzajednici u GŠ KPS u Prištini.

Tako su septembra 2005. godine KPS i OEBS mis a po eli da rade na naprednomte aju obuke da bi se pomoglopolicajcima da rade efi kasn e u svojim zajednicama.

“Novi te aj objašnjava filozofi ju polic e u zajednicii ima za cilj da osposobi za komunikac u, rešavanje problema i planiranje,” kaže Sergej Sidorov, instruktor upolic i u zajednici koji radisa polic skom akadem om, a koju vodi OEBS. Sa 40 satipredavanja posebna pažnja se pridaje radu sa decom imladima.

“Važno je da polic a izgradidobre odnose sa lanovimalokalne zajednice dok sujoš mladi,” dodaje Sidorov. “Na taj na in možemo da impomognemo da izbegnu lošeuticaje i okrenu se kriminalu.”

Zahiti, jedan od 19 policajacakoji su završili te aj marta2006. godine, kaže da je upo etku bilo teško uvesti idejupolic e u zajednici, ali se KPS u tome popravlja. “Sa ovimte ajem se ose am spremn im

OEBS pomaže napredak policije u zajednici na Kosovu

za rad sa razli itim interesnimgrupama.”

Pretvaranje teorije u praksuKad su na te aju u esnici poz-vani da predlože slogan, onisu izabrali “Poštuj ljude, i onie poštovati tebe!”, ime su

pokazali odli no poznavanje toga šta je neophodno za po-lic u u zajednici.Igranje uloga je jedan od najvažn ih delova te aja. Nji-me se policajci podsti u da uzmu u obzir perspektive svih strana na koje uti e nekiproblem, i da kao rezultattoga, pronalaze najefi kasn a rešenja.Zahiti se slaže da je te aj biokoristan: “Pomogao nam je da teor u polic e u zajednici pro-verimo u praksi.”U esnici su tako e praviliprojekte za rešavanje pitanjakao što su integrac a Roma, bezbednost puteva i reka, izaštita od pasa lutalica. Oviprojekti, koji su predstavljeni

zadnjeg dana te aja, sada se sprovode u zajednicama ovihpolicajac

Šira slika Od kako je OEBS septembra1999. godine uspostavio po-lic sku akadem u, ona obez-be uje te ajeve o razli itimtemama, uklju uju i sudskumedicinu, tehnike razgovora,odbrambena taktika, inter-venisanje u sukobima, radsa izbeglicama i polic skikodeks ponašanja. Do sada je 7.573 policajaca završiloosnovni program polic ske obuke a 61.458 je poha alorazli ite spec alizovane te-ajeve, na teme od krivi ne

istrage i sudske medicine do kontrole nereda i tehnika pre-govaranja.Napredni kurs polic e uzajednici se dodaje grupi spe-c alizovanih te aja. Vremenome se od svih sadašnjih i

budu ih policajaca, koji se raspore uju na ove dužnosti,tražiti da ga završe.

Page 17: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 17

Pregled sektora unutrašnje bezbednosti na KosovuMajkl Pej (Michael Page), savetnik za bezbednosna pitanja i pregled unutrašnjeg sektora bezbednosti

Jedan od najnov ih aspekata pregleda unutrašnjeg sektorabezbednosti Kosova (PUSB) je pokušaj sistematskog pristupakod zajednica na terenu,što je više mogu e. Koristese nekoliko raznih metoda, uklju uju i konsultac e po opštinama, ispitivanje javnog mnenja, besplatna telefonskalin a, internet i “PUSB au-tobus” koji omogu uje meha-nizam mobilnog ispitivanja koji se koristi i kao reklama.Još od po etka, proces PUSB-a je bila inic ativa na koju susara ivali gra ansko društvo, privremene instituc e sam-ouprave i me unarodna za-jednica.Dok se pregled bezbednosnog sektora sprovodi širom sveta, uglavnom je esto ograni ensopstvenoj sferiili metodolog i.U Severnoj Irskoj, na primer,me unarodna komis a pred-vo ena bivšim britanskimpoliti arem i budu im ev-ropskim komisionerom, Kris-toferom Patenom (Christo-pher Pa en), se samo bavilapitanjem politika. U Jamajcii Siera Leoneu, sa drugstrane, ve i i obuhvatn ipregled bezbednosne sfereje sproveden, ali n e biloefi kasnog dosega široj po-pulac i.Kosovski projekat o PUSB je pripremljen od savetodavne ekipe za bezbednosna pitanjavlade Ujedinjenog Kraljevstva, i odlu eno je da se nadogradina lekc ima nau enih iz ovog procesa. Postoje dva vitalnadela procesa PUSB-a. Prvo, preko stvaranja mešanih ekipame unarodnih i kosovskiheksperata, obezbe eno je da lokalno znanje bude u istom

nivou sa me unarodnom eks-pertizom u sekretar atu PUSB. Iako je sekretar at ustvariinstitucionalno, deo UNDP, iapk se nalazi u kancelar iprem era za javnu bezbednost. Sli no, istraživanje obuhvata nivo me u-agenc ske sara-dnje bez presedana, uzu eš e PISU, UNMIK-a, OEBS-a, UNDP-a, KFOR-a idve organizac e gra anskogdruštva: ženevskog centraza demokratsku kontroluoružanih snaga (DCAF) ikosovskog instituta za po-liti ka istraživanja i razvoj (KIPRED).Proces PUSB-a je podeljen uosam raznih faza: prve dve faze su ve završene time što suutvr ene unutrašnje i spoljnepretnje i strateški okvir Kosova. Ove dve faze su ura ene od DCAF-a i KIPRED-a, koji suutvrdili prvobitne pretnje sa kojima se Kosovo suo ava izholisti ke perspektive od doleprema gore. Oni su istakli da bezbednost ne ine samo ljudiu uniformi i meci – nego je ovo pitanje puno komplikovan e. U društvu kao što je kosovsko, a koje se suo ava sa ozbiljnimekonomskim problemima,nesigurnost radnog mesta je jedan od najozbiljn ih prob-lema sa kojima se suo ava obi na osoba. Ova nesigurnoststvara okruženje gde kriminali politi ki ekstremizam moguda se zadrže duže vreme. I sli no tome, zbog neprisustva me unarodnih snaga KFOR i NATO-a koje obezbe ujubezbednost, agres a umomentu strane pretnje je izuzetno niska u pore enjusa ve inom zemalja koja suproizašla iz konflikta. Tako

da bi bilo nemogu e da PUSB sprovodi normalan “šablon”bezbednosne analize. Rade izajedno, DCAF i KIPRED sustvorili osnov za proces PUSB-a na koji se može dalje raditi.U fazama 3, 4 i 5, PUSB ekipaje sprovodila procene raznihdelova kosovske bezbednosne arhitekture (KPS, KZK, civilneslužbe, itd.) u pripremi analizepraznina kojima e se utvrditi,i potrebe i prioriteti sa kojimae se vlada Kosova suo avati

u periodu kada pregovorikosovskom kona nom statusubudu gotovi. Na me u-narodnom nivou, ekipa PUSB se poziva na standarde NATO-a i kriter e Kopenhagena za integrac u u EU kao merilimaza njihove preporuke. Ipak, najvažn a merila za radtimova su mišljenja gra anaKosova.Proces dosega i konsultac a se sprovodi i izražava pri-vrženje raznih agenc a ikosovskih instituc a. Pomo uopštinskih timova, OEBS je sproveo konsultac e sa svim opštinama na Kosovu.Prvi niz ovih sastanaka je sproveden februara i martaove godine, gde je odra envitalni deo rada u izgradnjijavne svesti procesa PUSB,

i gde je obezbe eno pristupvrednim vi enjima, željamai strahovanjima širom Ko-sova. Drugi niz OEBS-ovihkonsultac a je po eo sada, itraja e tokom letnjih meseci.U tandemu sa ovim i saradnjusa UNMIK-om i OEBS-ovimodeljenima za odnose sa javnoš u, ekipa PUSB je sp-rovela sveobuhvatne javne kampanje za doseg. Autobusza PUSB trenutno kruži po Kosovo snimaju i, na videui pismeno, gledišta gra ana.Tako e su se održale niz radioi TV debata koje su imale teme vezane za sektor bezbednosti,kako bi informisali gra aneo pitanjima sa kojima se ba-vila ekipa PUSB. Tako eje istovremeno trajala rek-lamna kampanja sa motom ‘bezbednost, recite vaše mišljenje’ širom Kosova. Kam-panja je uklju ivala bilbord iTV reklame i namenjena je da ohrabri gra ane da u estvujuna sastancima, da koristebesplatni telefonski broj, in-ternet stranicu i autobus kako bi dali svoj doprinos PUSB. Sve informac e koje se koristee se direktno na i na izveštaju

PUSB, koji e se podneti Vladii Skupštini Kosova pred kraj2006. godine.

Page 18: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi18

Žurnal kosovske policijeOd kako je uspostavljena ko-sovska polic a (KPS) nailazina zna ajne probleme kako na internom nivou (uklju uju iobuku, organizac u, i sastav-ljanje pravne osnove za njene aktivnosti) tako i na spoljnomplanu (kao što je borba protivkriminala). Stalan problempredstavlja uve anje broja

policajaca u KPS-u, što je pre-duslov za bezbednost za sve gra ane Kosova.Ipak se KPS smatra za uzordobre saradnje izme u doma-ih i me unarodnih instituc a.

Da bi se obezbedio uvid u ovusaradnju i rad KPS-a uopšte,ovde dajemo neke izvode izsvakodnevnog rada razli itih

polic skih stanica u perioduod 21. do 27. maja 2006. go-dine.

21. maj 2006. godineU otprilike 01:53, S.K se po-žalio KPS-u u Kamenici da sumu neke osobe ukrale stoku.Podnosilac žalbe je lova kompuškom pucao u plja kaše.Polic ska patrola uspela je da prona e ukradenu stoku,ali su sumnjiva lica pobegla.Slu aj je upu en jedinici za krivi ne istrage.Kosovska polic a je u Pe ipr avila plja ku, u kojoj suotkrivene osobe ukrale slede epredmete iz automobilaN.A.: njegov mobilni telefon,nov anik, li na dokumenta iosam bankovnih kartica.

22. maj 2006. Svedok A.G., je 21. maja 2006. godine prilikom se e šumeza li ne potrebe pronašao,ljudsku lobanju na mestuzvanom “Lugat e Ozdrimit”,blizu reke Beli Drim u opštiniPe . Izgleda da je lobanja izkosovskog rata od 1998-1999. godine. A.G. je 22. maja 2006. ovo pr avio KPS stanici u Pe i.Da bi se lokac a obezbedila,na lice mesta je poslatapolic ska patrola iz polic ske podstanice Vitomirica, kao i regionalni istražni tim.Slu aj je upu en i regionalnojistražnoj jedinici i jedinici za nestala lica u Prištini.KPS u Uroševcu je javila da suoko 01:05 u selu Prelež i Jerlive, u opštini Uroševac, dve ženske osobe tražile pomo u firmi“Universal” od podnosiocapr ave D.S. Dve ženske osobe

su se pretvarale da ne e da im upale kola. Zatim je jedna od ženskih osoba upalilaauto i vukle su žrtvu D.S. oko otprilike 50 metara, nanevšimu lakše povrede. U napadusu u estvovala dva druganeidentifi kovana vozila. Slu-aj je upu en istražnoj jedinici

KPS.U otprilike 11:00 h u polic skoj stanici Lipjan, T. Š. je pr avioda mu je nestao UNMIK pasoš. Kako je rekao, ovo se dogodilo 21. maja 2006. godineu Lipljanu.

23. maj 2006. Nakon rutinske provere ko-sovska polic a u Orahovcuje zaplenila pištolj markeCZVZOR 50.U 15:00 u ulici “Bajram de Gursel Sulejmani” u Uroševcu,istražna jedinica za narkotikeje pretresla sumnjivo lice B.S., i u njegovim džepovima našla14 pakovanja od po 8 gramaopojnih sredstava (heroina)uv ene u papir. Supstancaje zaplenjena a osumnji eniuhapšen i poslat u zatvor uGnjilanu.Patrola kosovske polic e zaus-tavila je i pretresla sumnjivo lice E.B., koje je upravljalovozilom marke Mercedes Benz 208 D-Kb. Polic a je u komb uosumnji enog pronašla re-zervne delove za traktor.Polic a je zaplenila voziloi izdala potvrdu o zapleni.Slu aj je upu en istražnojjedinici KPS.

24 maj 2006.U oko 17:37h KPS Alfa Baza

Page 19: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 19

kod Pe i je dobila telefonskipoziv od Š.A., koji je pr avioda je neko u selu Jablanica,opština Pe , provaliou magacindrvenar e “Vlezrit Ahmetaj” i oplja kao je. KPS je poslalapatrolu na lice mesta i saznalada su u no i 23/24. maja 2006. godine, neidentifi kovana licauspela da se u u u magacintako što su se uvukla prekokrova i ukrala razli itu opremui mašine za proizvodnju dr-venih proizvoda. Vrednostukradene opreme bila je oko 10 hiljada evra. Slu aj je upu enistražnoj jedinici KPS.

25. maj 2006.U otprilike 21:40 h KPS stanici u Lipljanu je pr avljenslu aj nasilja u porodici.Polic ska patrola je poslata

na lice mesta i potvrdila da je osumnji eni E.B. maltretiraosvoju suprugu F.K. poslesva e, za koju se pretpostavljada se dogodila oko 10:30. Posle sva e osumnji eni je navodno poslao suprugu kod svojih roditelja rekavši da ho e da se razvede. KPS je poslala patrolu na lice mesta ipozvala majku osumnji enogM.B., koja je ispri ala šta se dogodilo. Me utim, kasn e je uspostavljeno da je i sama M.B. bila umešana u slu aj tako što je napadala F.K (mladu). Slu ajje upu en istražnoj jediniciKPS.

26, maj 2006. Oko 17:00 je javljeno da je uposlasti ari “Oranž” u ulici“Dšmort e Kombit”, opština

Uroševac, neko pokušao da plati s lažnom nov anicomod 20 evra. Nekoliko svedoka je tvrdilo da je falsifi katorF.V., koji je prema njihovimtvrdnjama pre nekoliko dana ve pokušao da uradi istustvar. Slu aj je pod istragom.

27. maj 2006. godineU otprilike 09:45 u seluLoškobare, opština Uroševac, neki seljani su naišli na neeksplodiranu napravu dok su iskopavali zemlju. Pošto je slu aj pr avljen KFOR-u,KPS je poslala patrolu na licemesta i odmah obezbedilamesto. Nakon što su stigleKFOR jedinice otkrile su da suu pitanju artiljer ska granataod oko 70 santimetara i 180 milimetara. Pretpostavlja se

da je granata tamo bila od Drugog svetskog rata. KFOR je odneo granatu.

U otprilike 10:42, KFOR je-dinice su obavestile KPS da je u gradu Mitrovici u uliciDrenica, za vreme pretresakoji je obavljen u ku i Š.M. prona ena puška “Bolt A.” sa ser skim brojem 183225, sa etrdeset pet 8.57 mm metaka.

Puška je oduzeta jer je dozvolaza nju bila istekla. Slu aj je poslat sudu.

U 10:50, S.L. iz sela Donja Gušterica u opštini Lipljanpr avio je KPS da su mutokom no i neidentifi kovana lica ukrala auto (marke Golf1,9 E, sivo-metalik boje). On je rekao da je auto bio parkiran unjegovom dvorištu.

Page 20: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi20

Kosovska polic a (KPS) je najmla a polic ska orga-nizac a na zapadnom Bal-kanu, a po mnogo emu ona je jedan od najboljih uzorademokratske polic e uregionu.Dok trenutno uživa veliku

podršku i poverenje javnosti,KPS je organizac a koja se još uvek razv a. Do nedavno KPS n e imala zvani ni mehanizamda osigura odgovornost predjavnoš u. Me utim sada je formirano jedno nezavisno

telo za nadzor gra ana, ko-sovski polic ski inspektorat(KPI). KPI je “izvršno telo”novouspostavljenog PIS ministarstva za unutrašnjeposlove, a defi nisano je UN-MIK uredbom br. 2005/54. Ono

Ko e proveravati policiju? Uloga Kosovskog policijskog inspektorata (KPI)

Frenk Haris, Rukovodilac projekta OEBS-ovog programa za sprovo enje KPI

Odgovornost polic e je jedna od najvažn ih komponenti svake demokratske vlade. Javnost mora da veruje u vladin sistem za kontrolu polic e. Ona mora da ima mogu nost da proverava šta polic a radi i kako to radi. Samo tako e javnost imati poverenja da e polic a

braniti zakon, održavati mir i red i obezbe ivati da svi gra ani mogu da žive i rade u bezbednoj sredini.

e raditi da bi pomoglo KPS-uda se još više razv e putemozvani avanja odgovornostipred javnoš u.KPI e imati dve prvenstvene funkc e. Prvo, kontrolisa erad KPS-a u jednom rangeupravnih funkc a u smisluefi kasnosti, efektivnosti i sla-ganja sa važe im zakonom. Drugo, KPI e istraživatižalbe i pritužbe o ozbiljnimpovredama dužnosti protivKPS policajaca, bez obzira na njihov in.

Popravljanje u inka KPS Kako e KPI pomo i KPS da stekne ve e poverenje javnosti?Poduzima e istrage i pravitiizveštaje o radu KPS u trinajvažn e oblasti: efektivnost,efi kasnost i slaganje sa zakonom. KPI e proveravatidelotvornost KPS ispitivanjem u kojoj meri KPS ispunjava svoj zadatak da se bori protivkriminala, održava javni redi smanjuje broj povre enihi poginulih na putevima te u drugim oblastima. KPI etako e kontrolisati efi kasnost KPS ispitivanjem na ina na koji polic a koristi javna sredstva i da li KPS ostvarujesvoje zadatke na najisplatljiv ina in. Kona no, KPI eproveravati slaganje KPS-a sa zakonom tako što e analiziratikako KPS policajci radesvoj posao i da li pri tome uPrenos nadležnosti sa UNMIK policije na KPS, ceremonija predaje dužnost

Page 21: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 21

potpunosti poštuju vladavinuprava.

Kako e polic ski inspektoratodmeriti da li KPS radi dobro?Inspektorat e primenitievropske standarde za polic u – oni su defi nisaniu evropskom kodeksu o polic skoj etici – prilikomocene rada rukovodilacau KPS. Ovakav na in je uskladu sa ambic om Vladeda radi u pravcu evropskihstandarda u svim aspektimaadministrac e.

Kulminac u KPI istragepredstavlja e Godišnji izveštaj o radu KPS. Godišnji izveštaj koji je zamišljen kao javnidokument, bi e predstavljenSPGS-u, ministru unutrašnjihposlova, Skupštinii polic skom komesaru. On e sadržatiinjeni ne podatke o radu KPS-

a, kao i objektivne zaklju kei realisti ne preporuke o budu im promenama. Što je najvažn e, ovaj dokumente initi uravnoteženu ocenu

rada KPS-a, gde e bitinavedene prednosti i rezultati,kao i slabe strane na kojima još treba raditi.

Sistem žalbi u koji javnost verujeDruga funkc a KPI – istragapo žalbama protiv polic e – jednako je važna, naro itoza obi ne pripadnike javnosti.Kada pojedina ni policajcine rade svoj posao ili kada prekrše zakon, mora da postoji neki delotvorni sistemda bi se naterali da odgovarajupred javnoš u, naro ito predonima koji budu ošte enizato što polic a ne obavljasvoju dužnost. Za takav sistem potrebni su robustan

i delotvoran zakonski okvir,i stru ni javni radnici koji suodgovorni za rad po žalbamai u koje javnost ima poverenje.

UNMIK Uredba br. 2005/54 i administrativna naredba o KPI daju vrstu zakonski okvirza javne žalbe na polic u. Sve žalbe na policajce se prvo šaljuKPI-u, pregledaju a zatim se na njima radi prema kategor iprestupa. Novi zakon mogu enavode o povredi dužnostipolicajaca deli na tri kategor e: lakše disciplinske povrededužnosti, teže disciplinskepovrede dužnosti i krivi nadela. Kao i do sada, KPI e sve navode o krivi nim delimaodmah slati Javnom tužiocu.Lakši povrede dužnosti e se slati Službi za profesionalnestandarde, prema ovlaš enjimaKPS komesara, a navode o težim povredama radnedužnosti ispitiva e službeniciKPI. U svim slu ajevima KPI e pratiti napredovanje istraga

i obezbediti da podnosiocižalbi uvek budu u toku.

Ako KPI istraga utvrdi da postoji jak dokaz u prilognekog navoda o težoj povredidužnosti i obaveza, sastavlja se predmet, koji se šalje Odboruza viša polic ska imenovanja i disciplinske postupke(OVPIDP). OVPIDP obavljadisciplinska saslušanja,odlu uje da li je policajacvin i, prema potrebi, daje preporuke o kazni SPGS-u (na kraju e ovo ovlaš enje bitipreneseno na PIS ministarstvo unutrašnjih poslova). Kada obavlja disciplinsko saslušanje,OVPIDP e initi malagrupa predstavnika stalnogsekretar ata i skupštineopštine, koji se biraju na osnovu rotac e.

Da li javnost može da verujeKPI-u? Svi radnici KPI-a sucivili i potpuno su nezavisniod KPS-a. Oni e vredno raditida obezbede da se sve pritužbeo težim povredama dužnostidetaljno istraže, u skladusa važe im zakonom. Kao idruge vladine instituc e, KPI e suditi javnost po njegovom

u inku, a isto tako ona može ida kritikuje inspektorat Ipak, postoji + da e mehanizamcivilnog nadzora doneti ve epoverenje javnosti nego kada se dozvoli da jedan odsek polic e kontroliše drugi

Zadatak uspostavljanja KPIKako je propisano UNMIK uredbom br. 2005/54 iadministrativnom naredbom,izvršni direktor polic skog inspektorata ima punuizvršnu vlast nad funkc ama KPI a odgovoran je ministruunutrašnjih poslova. Nakon sporazuma izme uambasadora Vneta, UNMIK-a i ministra unutrašnjih poslova, OEBS se složio da preuzmevo stvo u radovima na uvo enju KPI. Radnici OEBS-a bi e odgovorni za plan isprovo enje faza izgradnjeinstituc e i kapaciteta, kao i za pra enje rada KPI.

Priprema službenika KPI za nove funkc e predstavljazna ajan zadatak. Funkc e KPI-a su jedinstvene u okvirukosovskih javnih instituc a i potrebno je spec alizovano usavršavanje kadrova. Po eloje da se radi na planu programaza usavršavanje kadrova u dve faze za radnike KPI. Prva faza programa traja e 30 nedelja i bavi e se na inom

sprovo enja inspekc a radiprovere rukovo enja KPS i na inom pisanja prvog godišnjeg izveštaja o radu KPS. Veliki deo obuke obavlja e se na radnom mestu. Teme eobuhvatiti inspekc u polic e i prikupljanje podataka, izveštavanje, rukovo enje iupravljanje, upoznavanje sa oblastima važe eg zakona koje se odnose na polic u, teor ui praksu reforme polic e iorganizac ske promene.

Planira se da obuka za KPI otpo ne juna 2006. godine.Ve i deo mater ala za obuku je sada spreman i prevodi se na druge jezike. Pošto KPI morada izradi prvi godišnji izveštaj o radu KPS 2006. godine,bi e od najve e važnosti da se za njega pripreme podacii preporuke koji ine rezultatobuke u prvoj fazi.

Druga faza programa traja e20 nedelja i bavi e se istragompritužbi i povreda radnihdužnosti. U ovom delu obukeobra iva e se uzimanje izjava, prikupljanje dokaza, pripremapredmeta, predstavljanjedokaza i u iti relevantnizakoni i propisi. Opet eobuka uglavnom biti u praksi,što e KPI službenicimaomogu iti da u najkra emroku preuzimaju odgovornostza istrage po žalbama.

Da bi se omogu ilo da programusavršavanja kadrova krenešto je ran e mogu e, OEBS se složio da obezbedi privremenomesto za obuku radnika KPI uOEBS-ovoj logisti koj bazi (na putu za aerodrom). RadniciKPI bi e premešteni na stalnomesto kada ga ministarstvo unutrašnjih poslova budepronašlo

Page 22: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi22

Kristijan Hopt iz OEBS misije u Bosni i Hercegovini

Parlamentarni nadzor nad se-ktorom odbrane i bezbednostiu Bosni i Hercegovini (BiH)predstavlja veliki zadatak, alitokom poslednje tri godinedošlo je do znatnog poboljšanja.Parlamentarni nadzor koji je uBiH 1995. godine krenuo od nule, sada je uzor za drugezemlje u jugoisto noj Evropi.Parlamentarni nadzor se i daljepopravlja pošto parlamentarcii savetnici iz me unarodnezajednice produbljuju znanja o pitanjima i o na inima za saradnju u nastojanjima za njihovo rešavanjeOEBS mis a u BiH dob a mandat da promoviše regio-nalnu stabilizac u (kao i da promoviše ljudska prava inadgleda izbore) prema “Op-štem okvirnom mirovnomsporazumu za Bosnu i Her-cegovinu” (GFAP),1 koji je uParizu potpisan 14. decembra1995. godine, nakon pregovorau Dejtonu u Ohaju u Americi21. novembra 1995. godine.Da bi ispunio ovaj mandat, OEBS je uspostavio Odeljenjeza regionalnu stabilizac u(DRS), koje se sada zove Odeljenje za bezbednosnusaradnju (OBS). U po etku se ovo odeljenje bavilo podrškomza sprovo enje takozvanog be kog sporazuma o poverenjui merama za gra enje bez-bednosti u BiH i sporazumaiz Firence o subregionalnojkontroli oružja. Od tada se znatno popravilo sprovo enjeoba sporazuma i 1. januara2006. godine je obavljen pot-

puni prenos nadležnosti od nivoa entiteta na državninivo, što je fundamentalnopromenilo sektor odbrane uBiH sa punom primopredajomnadležnosti.Pošto je be ki sporazum oko-n an, a sporazum iz Firenceizmenjen, OBS je proširiosvoje polje rada. Sada pomaže sprovo enje OEBS-ovihdokumenata o politi ko-vojnoj dimenz i. Me u ovimdokumentima nakazi se iOEBS-ov kodeks ponašanja u politi ko-vojnim aspektimabezbednosti (Budimpešta1994. godine), koji sadrži jasne odredbe o parlamentarnomnadzoru nad oružanim sna-gama.

Iskustvo OEBS misije u Bosni i Hercegovini (BiH) u radu na parlamentarnom nadzoru sektora bezbednosti u BiH

Institucionalni okvirDo 2003. godine, vlada BiH na državnom nivou vršila je malokontrole nad bezbednosnimsektorom i n e bilo efi kasnihvojnih i polic skih strukturana državnom nivou. Kao posledica prethodnog rata,oba entiteta u BiH2 održalasu visok nivo institucionalnenezavisnosti, zajedno sa svojim ministarstvima od-brane (odgovornim za oru-žane snage) i ministarst-vima unutrašnjih poslova (odgovornim za polic ske snage). Ustavom BiH uspos-tavljen je stalni odbor za vojna pitanja u okviru predsed-ništva BiH na državnom

nivou da bi koordinisao oru-žane snage pojedina nih en-titeta, ali ovaj odbor nema odlu uju u ulogu.

Parlamentarni nadzor oruža-nih bezbednosnih snaga (voj-ska, polic a i obaveštajne službe) bio je do 2003. godineograni en na parlamenteentiteta. U odsustvu mi-nistarstva odbrane i minis-tarstva unutrašnjih poslova na državnom nivou, na-cionalisti ki elementi uBiH Parlamentarnoj Skupš-tini (BiH PA) mogli suda koriste formalisti keargumente da bi spre iliuspostavljanje nadzornogodbora za bezbednosna pi-

1 Ceo tekst GFAP, zajedno sa 11 aneksa, možete na i na po etnoj stranici službe Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini: www.ohr.int2 Odredbama GFAP, zajedno sa Ustavom BiH (Aneks 4 GFAP), uspostavljeni su pod-državni entiteti u okviru BiH: Federac a BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS).

Page 23: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 23

tanja, rezervišu i tako višeovlaš enja za parlamentarnenadzorne odbore na nivouentiteta. Njihov argument je bio slede i: ako se bezbednosnimehanizmi organizuju na nivou entiteta, onda takvi trebada budu i njihovi mehanizminadzora.Me utim, 2003. godine je BiH doživela veliku pro-menu sa uspostavljanjemdržavnog demokratskognadzora nad bezbednosnimstrukturama. U maju te go-dine je Visoki predstavnik(ekvivalent kosovskog Sp-ec alnog predstavnika Ge-neralnog sekretara u BiH)uspostavio komis u za reformu odbrane (KRO), koja se složila sa formiranjem mi-nistarstva odbrane BiH na državnom nivou. Pošto je KRO objavila jedan izveštaj septembra 2003. godine,Parlamentarna SkupštinaBiH je uspostavila zajedni kiodbor za odbrambenu ibezbednosnu politiku i pra-enje rada odbrambenih i

bezbednosnih struktura na nivou BiH. Zajedni ki odborima dvanaest lanova (po šest iz svake od parlamentarnihSkupština BiH) i nadgleda radBiH ministarstva odbrane iministarstva bezbednosti, od kojih je ovo drugo nadležnoza državnu grani nu službui državnu agenc u za istragui zaštitu. Zajedni ki odbortako e nadgleda nacionalniured Interpola i BiH Centar za akc u protiv mina. Sa ovako širokom oblaš u odgovornosti,zajedni ki odbor pokriva skoroitav bezbednosni sektor,

osim BiH obaveštajne agenc e (OSA), koja je pod nadzoromjednog drugog odbora BiHParlamentarne Skupštine.

Nadzor nad sektorom odbranesada je potpuno prenesenna parlamentarni zajedni kiodbor BiH na državnomnivou. Me utim, iako je us-postavljen zajedni ki Odbor,parlamentarni odbori na nivouentiteta i dalje imaju znatne kompetenc e za nadgledanjesektora polic e kako u FBiHtako i u RS.

Zakonodavni okvir za parlamentarni nadzorParlamentarna Skupština BiH iministri odbrane obavezani suBiH zakonom o odbranii svojimposlovnikom da redovnoreferišu svojim zajedni kimodborima o teku em procesutranzic e, ili, na zahtev, o bilo kom drugom pitanju.Ovlaš enja odbora za nadzoru Narodnoj Skupštini RS (NSRS) defi nisana su detaljnou zakonu o parlamentarnomnadzoru u oblasti odbrane ibezbednosti (Službeni GlasnikRS br. 25/2005). Nažalost, NSRS odbor retko koristi robusneinstrumente i ovlaš enja koja mu daje zakon. To pokazujeda efi kasnost nadzornihodbora zavisi od angažovanja parlamentaraca kao i od odredbi zakona.

Rad na projektu OEBS misije o parlamentarnom nadzoruPrva ve a inic ativa OEBS-a u oblasti demokratskog, par-lamentarnog nadzora nad oružanim snagama bila je organizac a jednog seminarau januaru 1999. godine pod nazivom: “Demokratska kont-rola bezbednosne politike ioružanih snaga”. OEBS-ov

DRS (sada OBS, vidi gore)je 2000. godine pokrenuodugoro an program podrškeza parlamentarni nadzor nad oružanim snagama. U prvoj fazi je DRS prosto pokušavao da neguje uzajamno poverenjekod viših predstavnika usektoru odbrane. Jedna od njegovih prvih inic ativa u ovoj oblasti bila je da se organizuju tri neformalnasastanka sa predsedavaju imaskupštinskih odbora za odbranu i bezbednost na nivou entiteta.DRS se aktivno angažovao sa drugim partnerskim orga-nizac ama i drugim radnicimana izgradnji kapaciteta unadzoru sektora bezbednosti.Znaju i važnost tehni ke iadministrativne podrške, DRS je pozvao sekretare odbora da u estvuju u aktivnostima, ioni su dali zna ajan doprinosuspehu projekta. Tako e,da bi dopunio aktivnostiDRS-a, Ženevski centarza demokratsku kontroluoružanih snaga (DCAF) pridružio se OEBS Mis i uvo enju pilot projekta da biobezbedio doma e stru njakeskupštinskim odborima za odbranu i bezbednost. DCAF je od 2003. godine zapošljavao parlamentarne stru njake da rade za etiri postoje a odboraza odbranu i bezbednost. Ovi savetnici daju potrebnustru nost o pitanjima odbranei bezbednosti i oni su um-nogome uve ali sposobnost parlamentaraca da aktivnou estvuju u pregovorima o reformi odbrane.

Iskustva i problemi Doma i i me unarodni preds-tavnici esto su opisivali

dugoro no promovisanjeparlamentarnog nadzora od strane OBS (i DRS pre njega) kao jedan od najuspešn ihaspekata reforme bezbed-nosnog sektora BiH, naro itoreforme odbrane. Sa uve animnadzorom ne samo da se izvršne strukture pozivajuna odgovornost, nego on doprinosi i sprovo enju za-kona i propisa koje donosi BiHParlamentarna Skupština.

Što se ti e budu nosti, postojizabrinutost oko važnostiodržavanja odgovaraju ihradnika i tehni ke opremekoji su potrebni za efi kasno u eš e parlamentaraca uovim odborima. Bez ovihresursa parlamentarci ne emo i efi kasno da vrše nad-zor, posebno u situac i estenetransparentnosti bezbed-nosnih i odbrambenih ins-tituc a BiH.

Možda najvažn u nau enulekc u za proteklih sedam godina predstavlja velikavrednost li nog interesovanja parlamentaraca i njihovog angažovanja na pitanjima. Bez ovih svojstava, parlamentarninadzor ne može da budedelotvoran. Sli no tome, ta-ko e su važni odnosi kojipredstavnici me unarodnezajednice neguju sa par-lamentarcima. stru ni savet i svakodnevna podrška za odbore moraju se davati sa poštovanjem. Atmosfera sara-dnje i uzajamnog razumevanja može se stvoriti samo sa obostranim poštovanjem iduboko angažovanim ud-ruživanjem nastojanja. Takva saradnja je neophodna za rad na delotvornom parla-mentarnom nadzoru u ze-mljama jugoisto ne Evrope.

Page 24: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi24

Mark Remilar, rukovodilac Programa demokratske kontrole oružanih snaga (DKOS)

Ženevski centar za demok-ratsku kontrolu oružanihsnaga (DKOS) koji je uspostavljen oktobra 2000. godine promoviše dobruvladavinu i reformu bezbed-nosnog sektora u zemljamajugoisto ne Evrope. Centarvrši istraživanje dobrih praksi,podsti e razvoj odgovaraju ihnormi na nacionalnom i me-

unarodnom nivou, daje preporuke o politici i obezbe-

uje savet u zemlji i programepomo i. DKOS radi sa vladama,parlamentima, gra anskimdruštvom, me unarodnim or-ganizac ama i nizom subjekatau sektoru bezbednosti kao što su polic a, sudstvo, oba-veštajne službe, službe za bezbednost granica i vojska.

Ubrzo nakon što je DKOS po eo sa radom, postalo je o igledno da u cilju obez-be ivanja sveobuhvatne po-drške za parlamente okre-nute rezultatima, ne smemo da se koncentrišemo samo na podršku za poslanike.U sredinama u tranzic i,poslanici se esto menjaju,dok profesionalni radniciparlamenta ostaju i postajunajvažn i doma i resurs kojiposlanici imaju na raspo-laganju, od kojih neki možda

nemaju neko parlamentarnoiskustvo. Me utim, utvrdilismo da parlamentarni sekre-tar ati esto nemaju obuku,sredstva i pristup osetljivimdokumentima za rad na pitanjima bezbednosti iodbrane. U stvari, informac e o ovim pitanjima su zabranjeneza sve izvan ministarstva odbrane i vladinih bezbed-nosnih saveta, tako da aki poslanici mogu da imajusamo ograni en uticaj u ovimoblastima. DKOS je zaklju ioda u državama sa jednom strankom, parlamenti esto,bezrazmatranja, samo rutinskiusvajaju zakone i propise kojise odnose na bezbednost iodbranu.

Prepoznavanje ovih problemadovelo je do razv anja jednog od najuspešn ih inajdugove n ih programaDKOS-a, odnosno programaza savetnike skupštinskihradnika (PSSR), kojim se fi nansirajui obu avajuradni kisavetnici u skupštinskim se-kretar atima. Savetnici radekao stru njaci u odboru – uos-novi kao dodatni radnicisekretar ata – za odbranu,javni red ili u odborima za nadzor obaveštajnih službi.Program nudi savetnikeradnika za samo jedan odboru parlamentu. PSSR smo pokrenuli sa parlamentima isavetnicima radnika krajem2002. godine. Od tada se PSSR proširio u jedan programna nivou regiona u kome u estvuju 11 parlamenata i 12 savetnika radnika. Maja 2006.

godine u estvuju parlamentiAlban e, Bugarske, Bosne iHercegovine, BJR Makedon e, Rumun e i Srb e i Crne Gore,i u nekim slu ajevima radesa parlamentima država, re-publikama i entitetima. Sa velikim zadovoljstvom mo-žemo da primetimo da je kosovska Skupština izabranada se pridruži programudo kraja juna 2006. godineprema sporazumu koji je postignut maja 2006. godine.Sporazumom se Skupštinapoziva da zaposli dva lo-kalna savetnika radnikakoje fi nansira DKOS, da ne-posredno pomažu tako važan rad odbora za spremnostu vanrednim situac ama – odbora e e odgovornosti na-dziranja obuhvatiti struktureunutrašnje bezbednosti na Kosovu. Svaki od ove dvojicesavetnika radnika preds-tavlja e jednu od dve najve eetni ke zajednice na Kosovu.

Pored obezbe ivanja fi nan-siranja za savetnike za odbor,DKOS parlamentima kojiu estvuju tako e obezbe ujegodišnji program obuke.

etiri puta smo održaliposete drugim nacionalnimparlamentima radi obuke utrajanju od nedelju dana. U ve ini slu ajeva, programiobuke su sastavljeni ubliskoj saradnji sa drugimnacionalnim parlamentimakoji obezbe uju razgovore idebate u cilju obuke u praksia na teme koje su bitne za nadzor bezbednosnog sektorai odgovornost. Do danas

Program za savetnike skupštinskih radnika u nadzornim odborima

su savetnici posetili danski,rumunski, nema ki, engleskii ameri ki parlament, zajedno sa NATO ParlamentarnomSkupštinom i nizom drugihorganizac a. U svim slu-ajevim je u esnicima paž-

ljivo predstavljena ulogaparlamenta u nadzoru bez-bednosnog sektora, poredtoga što su upoznati sa širokimspektrom me unarodnihugovora, koji su najvažn iza njihov budu i rad na us-kla ivanju nacionalnih zakona i propisa sa evro-atlantskimstandardima i programima in-tegrac e.

Vlasništvo i efi kasni nadzor suklju nere i za PSSR. Parlamentikoji u estvuju pozivaju se da preuzmu vlasništvo nad radnim mestima posle dve godine fi nansiranja DKOS-a, mada tre a i kona na godinafi nansiranja može da do eu obzir u slu ajevima kada postoje izvanredna budžetskaograni enja. Me utim, is-kustvo je pokazalo da je prenego što do e rok nekolikouklju enih parlamenata in-stitucionalizovalo radnamesta radni kih savetnika iefektivno ih u inila stalnimdelom relevantnog nadzornogodbora. Da bi se nastavilozadovoljavanje o iglednepotrebe za obu avanjem višesavetnika radnika, i negovalaregionalna mreža koja se me unjima razv a, nastavljamo da obezbe ujemo godišnju obu-ku nacionalnim radni kimsavetnicima ak i pošto DKOS prestane da ih fi nansira.

Page 25: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 25

Regionalna konferencija parlamenata o razvijanju delotvorne kontrole sektora bezbednosti se održala u Mitrovici od 25. do 27. juna. Oko 40 poslanika iz regiona sa iskustvom u parlamentarnom nadzoru

bezbednosnog sektora u estvovalo je na ovom doga aju koji su zajedno organizovali DCAF, OEBS i Kosovska skupština. Jedan od rezultata ove konferencije bilo je obe anje da se region više posveti bližoj saradnji

naro ito u vezi kontrole nadziranja privatnih kompanija za obezbe enje.

Regionalna konferencija parlamenata o kontroli sektora bezbednosti25.-27. jun 2006. godine- Mitrovica

,,U pravcu razvijanja delotvorne kontrole bezbednosnog sektora od strane Skupštine’’

Page 26: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi26

etiri evropska parlamenta podržava kosovsku Skupštinu

Konzorc um etiri evropska parlamenta, koji fi nansira EAR, je 22. maja zvani no pokrenuo svoj program podrške

Skupštini. Projekat e trajati dve godine. Konzorc um – koga ine parlamenti Francuske, Nema ke, Belg e i Sloven e – e se

prvenstveno baviti podrškom procesa izgradnje instituc a, a ucilju ja anja skupštinskog sekretar ata putem obuke i izgrad-nje kapaciteta. Obezbedi e tehni ku pomo pravnoj službiu obradi i pisanju zakona i propisa, kao i u standardizac i iuskla ivanju. Projekat e se tako e baviti funkcionisanjemskupštinskih odbora i predsedništva, te odnosom Skupštineprema gra anskom društvu.

Poslani ke grupe drže konferencije o politici

Tokom juna e sve glavne poslani ke grupe organizovatijednu konferenc u o politici a na temu koje same izaberu,

i na njoj e se okupiti unutrašnji i spoljni stru njaci da bi došlido politi kih preporuka za svoje poslani ke grupe. Parlamen-tarna grupa AAK je 6. juna organizovala prvu konferenc u o poljoprivrednoj politici, na kojoj su glavna izlaganja bila izlag-anja predstavnika doma ih i me unarodnih instituc a i jednog broja poljoprivrednika i bankara. Poslani ka grupa PDK je 12. juna organizovala konferenc u o privatizac i i energetici.Poslani ka grupa LDK je 13. juna organizovala poslovni ru aksa diskus om o kosovskom omladinskom planu delovanja. Poslani ka grupa ORA organizovala je jednodnevnu konfer-enc u o kosovskom omladinskom planu delovanja. Kasn e etokom juna SLKM organizovati okrugli sto o institucionalnojzaštiti interesa kosovskih Srba. Konferenc e pripremaju stu-denti prištevskog univerziteta na praksi (odnosno mitrova kogu slu aju SLKM), u okviru OEBS projekta sa poslani kim gru-pama u kosovskoj Skupštini.

Najnoviji doga aji u SkupštiniFranklin De Vrieze, OSCE Mission in Kosovo

Reforma funkcionisanja Skupštine

1. juna, Skupština je odlu ila da poboljša funkcionisanje timešto je usvojila sveobuhvatni paket predloženih reformi od

Predsednika Skupštine, gospodina Kolja Beriša.

Ove reforme imaju za cilj da pomažu Skupštini da efi kas-n e nadgleda rad vlade preko formalnih mehanizama

parlamentarnog ispitivanja. Redovno vreme za pitanja i odgov-ore e biti uvedeno i interpelac a ministara e se predlagati iraspravlja e se eš e. Plan reforme predvi a kalendar utvr enihsastanaka za preostalu 2006, omogu uju i dve do tri plenarnazasedanja mese no i redovne sastanke me u šefovima parla-mentarnih grupa i predsedavaju ih odbora.

Po prvi put, Skupština Kosova e se uveliko uklju iti upripremi svog budžeta. Skupštinski odbor za budžet je

po eo niz konsultac a sa šefovima parlamentarnih grupa ipredsedavaju im odbora kako bi se utvrdili prioriteti za budžetSkupštine naredne godine, imaju iu obzir budžetna ograni enja.Kona no, plan reforme Skupštine tako e predvi a efi kasn uadministrac u, poboljšanjem javnog pristupa službenim doku-mentima, i formulisanjem plana za rukovo enje skupštinom iprograma za posetioce u Skupštini.

Tokom plenarnog zasedanja Skupštine 1. juna, sve parla-mentarne grupe su pozdravile reforme, izražavaju i zah-

valnost NVO-u nacionalnom demokratskom institutu (NDI) za pomo u nacrtu predloga i OEBS-a za nadzor izveštavanja kojije istakao pitanja sa kojima se moraju suo avati.

Page 27: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi 27

Skupštinski poslanici se spremaju da postavljaju pitanja Vladi

Nacionalni demokratski institut (NDI) je 7. juna organizovao seminar za opozicione poslanike Skupštine o tome kako

da pripreme pitanja i interpelac e za Vladu. Rame Manaj, višisavetnik predsednika Skupštine, je istakao mogu nost postav-ljanja pitanja za vladu o novousvojenom planu skupštinskihstandarda. Na seminaru su Dejvid Pejn, bivši poslanik izKanade, i Petra Bles (OEBS), bivši poslanik iz Nema ke, govo-rili o svojim iskustvima u postavljanju pitanja za Vladu. Pri-kazani su video snimci iz vremena za pitanja u engleskom iškotskom parlamentu. Ukupno je prisustvovalo 13 poslanika: 7 lanova PDK, 2 lana iz ORA, i 2 za integrac u. Ove nedelje e

NDI obezbediti sli an seminar za funkcionere iz ministarstava o tome kako odgovarati na pitanja i interpelac e.

NATO Parlamentarna Skupština (PS) organizovala je prole no zasedanje 26 – 30. maja u Parizu. Na pred-

log OEBS-a, predsednik NATO PS pozvao je delegac uSkupštine Kosova da prisustvuje. Delegac u su inili drAljuš Gaši (LDK), dr Hajredin Ku i (PDK), Oliver Ivanovi(SLKM) i jedan predstavnik OEBS-a. To je bilo prvi put da su poslanici kosovske Skupštine bili pozvani da prisustvujujednoj redovnoj NATO PS sednici.

Uo i NATO samita u Rigikoji je zakazan za novem-

bar 2006. godine, na sedniciNATO PS raspravljalo se o mnogim politi kim i bezbed-nosnim pitanjima, kao što susituac a u Belorus i, Ukrajini,Iranu, Iraku, Avganistanu iGruz i, kao i odnosi sa Rus om. Generalni sekretar NATO-a, Jap De Huf-Šefer, i svi ambasa-dori u stalnom savetu NATO-a su se 30. maja pridružili Parla-mentarnoj Skupštini da bi razg-ovarali o NATO planovima za budu nost, u pripremi za samitu Rigi.

Jedno od pitanja o kojima se raspravljalo u politi kom

odboru NATO PS-a bio je processtatusa za Kosovo. AmbasadorAlbert Rohan je dao jedno sveo-buhvatno izlaganje i elaboriraona slede e teme: rezultati pet

Skupština Kosova prisustvuje NATO Parlamentarnoj Skupštini rundi pregovora u Be u, raspored za zaklju ak pregovora o statusu do kraja 2006. godine, Kosovo koje ne e biti presedan,pristup Beograda i Prištine u pregovorima, i plan za primenustandarda na Kosovu.

Delegac a kosovske Skupštine je usvojila ideju da se jedan od slede ih Rouz Rot seminara NATO Parlamentarne

Skupštine organizuje u Prištini. Zvani nici NATO PS poz-dravili su ovu ideju.

Skupštinska rasprava o kona nom izveštaju KKB za 2005.

Skupština je 2. juna raspravljala o kona nom izveštaju o ko-sovskom konsolidovanom budžetu (KKB) za 2005. godinu.

Ministar za ekonom u i fi nans e, Haki Šatri, predstavio je najvažn e zaklju ke iz izveštaja, a zatim je govorio NaserOsmani, predsedavaju i skupštinskog odbora za budžet i fi nan-s e. Jakup Krasni i (PDK) je kritikovao vladu što n e transpar-entna i prikriva manipulisanje budžetom i preterano trošenje,na primer na telefon, službena putovanja i kupovinu automo-bila. Aljuš Gaši (LDK) je izrazio podršku svoje poslani ke grupeza kona ni izveštaj o KKB-u za 2005. godinu. Izveštaj je usvojen sa 52 glasa za i 21 glas protiv. Poslednjih nedelja je Skupštinazapo ela interne konsultac e o pripremama za budžet za 2007. godinu.

Page 28: asi - OSCE

ASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE N E W S L E T T E Rasi28

asiASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE

N E W S L E T T E R

Uredni ko ve e:Sven Lindholm, Franklin De Vriz, Skender Durmiši, Bljerim Velja, Alfons

Lence, Ram Manaj, Edmond Efendija, Krenar Ljoši, Ljabinot Hodža.

Sedište Misije OEBS, 10000 PrištinaTel. (+381-38) 500 162 Fax: (+381-38) 500 188

kontakt: [email protected]://www.osce.org/kosovo

Zapažanja koja su navedena u ovoj novini su autorova i ne oslikavaju pogledeZapažanja koja su navedena u ovoj novini su autorova i ne oslikavaju poglede Skupštine, misije OEBS-a na Kosovu ili organizacije koje su partneri u IPS.Skupštine, misije OEBS-a na Kosovu ili organizacije koje su partneri u IPS.

Slike u ovom broju: OEBS : 1, 2, 3, 4, 6, 8, 10, 11, 12, 14, 15, 16, 17, 20, 22, 25, 26, 27

Express: Fisnik Dobreci: 1, 19, Astrit Ibrahimi: 1, 18, Kristof Kirion: 11

asiASSEMBLY SUPPORT INITIATIVE

N E W S L E T T E R

Izjava mis e IPS-aInic ativa za podršku Skupštini (IPS) je mehanizam za saradnjuorganizac a koje su povezane demokratskim programima za podršku skupštine Kosova, pokušavaju i da oja aju SkupštinuKosova i da je u ine profesionaln om. Rad IPS-a je usresre enna demokratsku i politi ku kulturu zasnovanu na prihvatanjui poštovanju demokratskih procedura, transparentnosti i odgo-vornosti narodu, razvoju i sprovo enju zakonite politike, izvršnognadzora, poštovanju višejezi nosti i u eš u u regionalnim iparlamentarnim kontaktima.Partneri IPS-a dele informac e i koordinišu programima u tokuidentifi kac e potreba koje su u direktnoj vezi sa Skupštinom. Kao koordinator za IPS, OEBS mis a na Kosovu povezuje sve partnereIPS-a i saziva redovne sastanke u saradnji sa predstavnicimaskupštine. Bilten IPS-a pruža informac e širokoj doma oj ime unarodnoj javnosti, o razvojima u Kosovskoj skupštini kao i o programima IPS-a.

Trenutni u esnici IPS-a:Fridrih Ebert Šti ung (FES), Konrad Adenauer Šti ung (KAŠ), Projekat parlamentarne prakse na istoku i zapadu (PPPIZ), Evropska agenc a za rekonstrukc u (EAR) u saradnji sa Konzorc umom parlamenata Francuske, Nema ke, Belg e, Sloven e i Me unarodnim institutom za odbranu sa sedištem u Parizu, Ameri ka agenc a za me unarodni razvoj (AAMR) u saradnji sa Nacionalnim demokratskim institutom, Program Ujedinjenih Nac a za razvoj (PUNR) u saradnji sa Me uparlamentarnomun om (MPU), OEBS mis a na Kosovu i Kosovska skupština.


Recommended