+ All Categories
Home > Documents > Design ken layout: Sharon A. Viloria DA-ILIARC Bacnotan, La Union ...

Design ken layout: Sharon A. Viloria DA-ILIARC Bacnotan, La Union ...

Date post: 02-Jan-2017
Category:
Upload: tranhanh
View: 235 times
Download: 8 times
Share this document with a friend
2
Department of Agriculture, RFU-I Ilocos Integrated Agricultural Research Center (ILIARC) DMMMSU Cmpd., Sapilang, Bacnotan, La Union Tel Nos: (072) 719-0188 to 91 / 719-0189 (fax) E-mail address: [email protected] Ilocos Agriculture and Resources Research and Development Consortium CRL Building, Mariano Marcos State University Batac, Ilocos Norte Design ken layout: Sharon A. Viloria DA-ILIARC Bacnotan, La Union Para ti dadduma pay nga impormasion, makiuman ken ni: Dr. Jovita M. Datuin Department of Agriculture, RFU-I Ilocos Integrated Agricultural Research Center (ILIARC) DMMMSU Cmpd., Sapilang, Bacnotan, La Union Tel No: (072) 719-0190 Fax No: 719-0189 E-mail address: [email protected] wenno The Consortium Director Ilocos Agriculture and Resources Research and Development Consortium CRL Bldg., Mariano Marcos State University Batac, Ilocos Norte Tel. No. (077) 792-3420 Fax No. (077) 792-3688 e-mail: [email protected] Website: www. pcarrd.dost.gov.ph/ilarrdec or www. mmsu.edu.ph/ilarrdec Iti UMMB ket maysa a bloke nga aglaon iti napaglalaok a urea, tagapulot, semento, pino a tuyo, narumrumek a balay ti bisukol wenno tirem, ken asin. Makatulong daytoy tapno alisto a marunaw dagiti kinnan dagiti dingo. Masupusopan daytoy ti kurang a nutrision dagiti kalding no panawen ti tikag nga awan ti ruot. ILARRDEC Techno Bulletin No. 4, Series of 2009 Garami a nalaokan iti urea (Urea-Treated Rice Straw—UTRS) Addaan ti UTRS iti 30% nga enerhia ken protina kumpara iti ordinario a garami. Panagmula iti “dual purpose crops” ken pana- gusar kadagiti nabatbati a mula iti talon Mabalin nga ipakan dagiti nabatbati a mula iti talon kas kadagiti garami ken puon ti mais. Nasayaat met nga abono dagiti takki ti kalding. Panagusar iti Urea Molasses Mineral Block (UMMB) a kas Suplemento
Transcript
Page 1: Design ken layout: Sharon A. Viloria DA-ILIARC Bacnotan, La Union ...

Department of Agriculture, RFU-I Ilocos Integrated Agricultural Research Center (ILIARC) DMMMSU Cmpd., Sapilang, Bacnotan, La Union Tel Nos: (072) 719-0188 to 91 / 719-0189 (fax) E-mail address: [email protected]

Ilocos Agriculture and Resources Research and Development Consortium CRL Building, Mariano Marcos State University Batac, Ilocos Norte

Design ken layout: Sharon A. Viloria DA-ILIARC Bacnotan, La Union Para ti dadduma pay nga impormasion, makiuman ken ni: Dr. Jovita M. Datuin Department of Agriculture, RFU-I Ilocos Integrated Agricultural Research Center (ILIARC) DMMMSU Cmpd., Sapilang, Bacnotan, La Union Tel No: (072) 719-0190 Fax No: 719-0189 E-mail address: [email protected] wenno The Consortium Director Ilocos Agriculture and Resources Research and Development Consortium CRL Bldg., Mariano Marcos State University Batac, Ilocos Norte Tel. No. (077) 792-3420 Fax No. (077) 792-3688 e-mail: [email protected] Website: www. pcarrd.dost.gov.ph/ilarrdec or www. mmsu.edu.ph/ilarrdec

Iti UMMB ket maysa a bloke nga aglaon iti napaglalaok a urea, tagapulot, semento, pino a tuyo, narumrumek a balay ti bisukol wenno t i r e m , k e n a s i n . Makatulong daytoy tapno alisto a marunaw dagiti kinnan dagiti dingo. Masupusopan daytoy ti kurang a nutrision dagiti kalding no panawen ti tikag nga awan ti ruot.

ILARRDEC Techno Bulletin No. 4, Series of 2009

Garami a nalaokan iti urea (Urea-Treated Rice Straw—UTRS) Addaan ti UTRS iti 30% nga enerhia ken protina kumpara iti ordinario a garami.

Panagmula iti “dual purpose crops” ken pana-gusar kadagiti nabatbati a mula iti talon Mabalin nga ipakan dagiti nabatbati a mula iti talon kas kadagiti garami ken puon ti mais. Nasayaat met nga abono dagiti takki ti kalding.

Panagusar iti Urea Molasses Mineral Block (UMMB) a kas Suplemento

Page 2: Design ken layout: Sharon A. Viloria DA-ILIARC Bacnotan, La Union ...

kmen ti kalding ti kangrunaan a paset ti agrikultura iti pagilian agsipud ta itdenna ti nayon a taraon ken panagdur-as ti ekonomia.

Gapu daytoy iti naidumduma a wagas ti panangtaraken, abilidad ken kababalinna. Ti alisto a pannakaadaptarna iti napudot nga aglawlaw ken ti nababa a gastos iti panagtaraken ket tulbek ti naballigi a panagdur-as ti puonan dagiti babassit a mannalon. Maysa ti Goat Techno-Demo Project (GTDP) a proyekto nga insayangkat ti Department of Agriculture, kadagiti Local Government Units ken dadduma pay nga ahensia (PCARRD, LDC, BAI, DA-BAR, SUCs). Panggep ti proyekto nga iyadal kadagiti agtartaraken iti kalding dagiti baro a teknolohia iti panagpaadu iti kalding.

Kulongan dagiti Kalding Ipupok dagiti kalding iti kural tapno masalikdaanda iti sakit, tudo, napigsa nga angin ken in i t, agraman kadagit i mannanakaw. Malapdanda pay nga agdadael kadagit i m u l a t a yo . M as a p u l a maipangato ti kural iti maysa a metro manipud iti daga. Panangpadur-as iti puli ti kalding Nadagdagsen ken nangatngato ti balor dagiti kalding nga addaan iti napintas a puli ngem kadagiti patneng a puli (native). Napintas ti Anglo-Nubian ken Boer a puli a maiyasawa kadagiti “native”. Dakdakkel ken nadagdagsen dagiti annakda no dumteng ti panawen a mabalindan nga ilako. Mabalin pay dagitoy a pagbirokan kadagiti pangdakep a toro. Mausar dagitoy nga ipaupa a pagdakep tapno pumintas ti puli dagiti kalding iti komunidad.

nadagdagsen ken m a p i m p i n t a s t i p a m m a g i d a k e n malapdan ti pannakatay dagiti urbon. Maaramid daytoy no kanayon a n a k a k u l o n g d a , m a r a s i o n a nd a i t i kanenda, mapurga ken saan a nasapa nga ipusing dagiti urbonda.

MANI

KAMATSILE AKASYA

MANI-MANIHAN Panagpakan iti Uneg ti Koral (Stall feeding) Rasionan dagiti kalding iti kanenda a ruot iti uneg ti koralda tapno masaluadanda iti panagraira dagiti parasitiko ken ti pos-sible a pannakatayda.

Panangpakan kadagiti nangato ti klasena a legumbre Mangted dagiti legumbre kadagiti suplemento a sustansia tapno manayonan ti kasapulan a protina ken enerhia. Dagiti mani, sinan mani, kakuati, kamatsili, katuday, ipil-ipil ken akasia ket dagiti sumagmamano a legumbre a mabalin nga ipakan. Napintas dagitoy nga ipakan no panawen a bassit iti ruot. Addaan dagitoy iti kemikal a mangpaksiat kadagiti ariet. Lapdanna pay a tumaud ti resistensia ti kalding iti ariet a kadawyan a parnuayen dagiti komersial a pagpurga a kanayon a mausar.

Panangkontrol iti Ariet Nasken a makontrol dagiti ariet dagiti kalding tapno


Recommended