Dokument Svjetske banke SAMO ZA ZVANIĈNE NAMJENEod 1992. do 1995. godine. MeĊutim, ekonomija je i...

Dokument

Svjetske banke

SAMO ZA ZVANIĈNE NAMJENE

PROJECT APPRAISAL DOCUMENT

ON A

PROPOSED {LOAN/CREDIT}

(DOKUMENT OCJENE PROJEKTA

ZA

PREDLOŢENI {LOAN/CREDIT}

U IZNOSU OD 10.4 MILIONA SDR

(EKVIVALENTNO 15 MILIONA US$)

ZA

VLADU BOSNE I HERCEGOVINE

ZA

PROJEKT REGISTRACIJE ZEMLJIŠTA

{Nacrt: 1. mart 2006. godine}

Distribucija ovog dokumenta je ograniĉena i primaoci ga mogu koristiti samo pri vršenju svojih

zvaniĉnih duţnosti. Sadrţaj dokumenta ne moţe se otkrivati bez ovlaštenja Svjetske banke.

VALUTNI EKVIVALENTI

(Djelotvorna kursna stopa 1. marta 2006. godine)

Valutna jedinica = KM

1,64 KM = 1 USD

1.45 USD = 1 SDR

FISKALNA GODINA

1. januar – 31. decembar

SKRAĆENICE I AKRONIMI

ADA Austrijska kancelarija za tehniĉku saradnju i koordinaciju (Austrian Technical

Cooperation Coordination Office)

BiH Bosna i Hercegovina

BP (World) Bank Practice (praksa Svjetske banke)

CAS Strategija podrške zemlji (Country Assistance Strategy)

EC Evropska Komisija (European Commission)

ECSSD Eastern Europe and Central Asia Environmentally and Socially Sustainable

Development Sector Department (Sektorski Odjel za ekološki i socijalno odrţiv

razvoj Evrope i srednje Azije)

EMP Environmental Management Plan (Plan za upravljanje ţivotnom sredinom)

EU Evropska Unija

FG Finansijska godina

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

GU Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove

GTZ Njemaĉka agencija za tehniĉku podršku (Deutsche Gesellschaft fűr Technische

Zusammenarbeit)

HJPC Visoko sudsko i tuţilaĉko vijeće (High Judicial and Prosecutorial Council)

ICB International Competitive Bidding (MeĊunarodni konkurentski tender)

IDA International Development Association (MeĊunarodna asocijacija za razvoj)

IT Information Technology (Informaciona tehnologija)

KM Konvertibina marka

LRU Jedinica za registraciju zemljišta (Land Registration DUnit) (unutar entitetskih

ministarstava pravde)

MF Ministarstvo finansija

MP Ministarstvo pravde

SRS Srednjoroĉna razvojna strategija

NCLA Drţavno vijeće za administraciju zemljišta (National Council For Land

Administration)

OD Operativna direktiva

OP Operativna politika

OPN Napomena o operativnim politikama (Operational Policy Note)

RS Republika Srpska

RVP Regionalni potpredsjednbik (Regional Vice-President)

Sida Švedska agencija za meĊunarodni razvoj (Swedish International Development

Agency)

TA Technical Assistance

UNHCR United Nations High Commission for Refugees

USAID Agencija Sjedinjenih Drţava za meĊunarodni razvoj (United States Agency for

International Development)

Potpredsjednik: Shigeo Katsu

Direktor za zemlju: Orsalia Kalantzopolous

Menadţer sektora: Marjory-Anne Bromhead

VoĊa projektnog tima: Gavin P. Adlington

BOSNA I HERCEGOVINA

Registracija zemljišta

SADRŢAJ

Strana

A. STRATEŠKI KONTEKST I ARGUMENTACIJA ........................................................... 1

1. Pitanja vezana za zemlju i pitanja vezana za sektor ........................................................... 1

2. Argumentacija za angaţman Svjetske banke ...................................................................... 2

3. Ciljevi višeg nivoa kojima doprinosi projekt ...................................................................... 2

B. OPIS PROJEKTA ................................................................................................................ 3

1. Instrument pozajmljivanja .................................................................................................. 3

2. Ciljevi i faze programa........................................................................................................ 3

3. Razvojni cilj programa i kljuĉni indikatori ......................................................................... 4

4. Komponente projekta .......................................................................................................... 5

5. Lekcije koje su nauĉene i odraţene u dizajnu projekta ....................................................... 6

6. Alternative koje su razmatrane i razlozi za njihovo odbacivanje ....................................... 7

C. IMPLEMENTACIJA ........................................................................................................... 7

1. Aranţmani za partnerstva (ako je primjenljivo) ................................................................. 7

2. Institucionalni i implementacioni aranţmani ...................................................................... 8

3. Monitoring i evaluacija ishoda / rezultata .......................................................................... 9

4. Odrţivost ........................................................................................................................... 10

5. Kritiĉni rizici i mogući kontroverzni aspekti .................................................................... 10

6. Uslovi i rokovi zajma / kredita.......................................................................................... 11

D. SIŢE OCJENE .................................................................................................................... 13

1. Ekonomske i fiskalne analize............................................................................................ 13

2. Tehniĉka pitanja ................................................................................................................ 13

3. Fiducijarna pitanja ............................................................................................................ 14

4. Socijalna pitanja ................................................................................................................ 15

5. Okruţenje .......................................................................................................................... 15

6. Zaštitne politike ................................................................................................................ 17

7. Izuzeci od politika i spremnost ......................................................................................... 17

Aneks 1: Zemlja i sektor ili pozadina programa ..................................................................... 18

Aneks 3: Okvir rezultata i monitoring ...................................................................................... 23

Aneks 4: Detaljan opis projekta ................................................................................................ 34

Aneks 5: Projektni troškovi ....................................................................................................... 45

Aneks 6: Implementacioni aranţmani ...................................................................................... 46

Aneks 8: Aranţmani za nabavke ............................................................................................... 59

Aneks 9: Ekonomska i finansijska analiza ............................................................................... 63

Aneks 10: Pitanja vezana za zaštitne politike........................................................................... 66

Aneks 11: Priprema projekta i supervizija .............................................................................. 68

Aneks 12: Dokumenti u projektnom folderu ........................................................................... 69

Aneks 13: Izvještaj o zajmovima i kreditima ........................................................................... 70

Aneks 14: Kratka prezentacija zemlje ...................................................................................... 72

Aneks 15: Socijalna i institucionalna pitanja ........................................................................... 74

MAP

IBRD 34483

1

A. STRATEŠKI KONTEKST I ARGUMENTACIJA

1. Pitanja vezana za zemlju i pitanja vezana za sektor

Pozadinske informacije o zemlji

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS)1 su postigle izuzetan napredak

u postkonfliktnoj rekonstrukciji, integraciji društva i izgradnji drţave od kraja rata koji se vodio

od 1992. do 1995. godine. MeĊutim, ekonomija je i dalje na nivou od tek 70 posto svog

prijeratnog nivoa, a poslovno okruţenje nije onoliko povoljno za investitore koliko bi trebalo da

bude da bi privuklo onaj nivo investicija koji je neophodan za odrţive nivoe ekonomskog rasta.

Oko 50% od 4,1 miliona stanovnika su na nivou siromaštva ili blizu njega, a nedostatak

mogućnosti za zapošljavanje predstavlja vaţan faktor koji ograniĉava povratak izbjeglica i

raseljenih lica.

Strategija zemlje

Svi nivoi vlasti pokušavaju da podstaknu ekonomski rast kroz obezbjeĊenje okruţenja povoljnog

za poslovanje na nivou lokalnih vlada i pokušavaju da unaprijede kvalitet usluga vlade i smanje

korupciju, kao dio tih napora na unapreĊenju ekonomije. Ekonomski rast je u velikoj mjeri

ovisan o mogućnosti zauzimanja i korištenja nekretnina za proizvodnju, boravak i kao osiguranja

za investicijski kapital. Prema tome, imperativ je uspostavljanje sigurnih i javno prihvaćenih

naĉina za registraciju i zaštitu imovinskih prava i transakcija imovinom.

Pitanja vezana za administraciju zemljišta

Sistemi za registraciju imovinskih prava u BiH su bili u neredu još od Drugog svjetskog rata kad

je uništeno mnogo evidencije i dokumentacije koja se odnosila na imovinu. Situacija je dodatno

pogoršana u toku rata voĊenog od 1992. do 1995. godine, kad je izgubljeno još dokumentacije,

ljudi su raseljeni, u mnogim sluĉajevima i trajno, a pravna evidencija više ne odgovara stvarnom

stanju. Slom institucionalnih kapaciteta i propadanje evidencije o zemljištu i imovini neregulisan

razvoj i zloupotrebe u odreĊenim vladinim krugovima do kojih je došlo nakon konflikta,

rezultovale su situacijom koja u velikoj mjeri oteţava zakljuĉenje osnovnih transakcija

nekretninama ili pozajmljivanje novca na osnovu imovine kao osiguranja. U BiH su porezi koji

su uspostavljeni u toku socijalistiĉkog perioda demotivisali ljude da registruju promjene

vlasništva, pa ĉak i tamo gdje su zemljišne knjige odrţavane, one nisu aktuelizovane. Izgradnja

imovine u urbanim oblastima e pod ograniĉenjima zbog neadekvatne urbanistiĉke dokumentacije

i neizvjesnosti koje izazivaju inicijative vezane za restituciju nekretnina, koja je predloţena, ali

još nije detaljno regulisana. Došlo je do nezakonite izgradnje i nezakonitog zauzimanja javnog

zemljišta i se ĉesto ne mogu legalizovati zbog pravnih prepreka ili zbog toga što su troškovi

legalizacije imovine iznad nivoa koji bi oni koji zauzimaju zemljište bili spremni platiti. U

mnogim mjestima razvilo je neformalno trţište imovine. Opštinski napori na rješavanju tih

problema su neadekvatni zbog toga što je evidencija imovine nepouzdana a postoji i neadekvatan

sistem oporezivanja imovine koji ne pomaţe pri generisanju javnih prihoda.

1 Bosnu i Hercegovinu (BiH) ĉine dva entiteta (FBiH i RS) i teritorija Brĉkog. Entiteti imaju svoje strukture vlada i

zasebna ministarstva. Zakoni i administrativne strukture su ĉesto razliĉiti u razliĉitim entitetima.

2

Entitetske vlade su shvatile vaţnost sigurnih imovinskih prava i efikasnih trţišta imovine i u oba

entiteta su 2002. godine usvojeni zakoni o zemljišnim knjigama s ciljem utemeljenja pouzdanog

sistema registracije. GTZ je pruţao podršku pri razvoju zdravog sistema a zemlja je sada u

poziciji da moţe da ga implementira na cijeloj teritoriji. MeĊutim, prepreke koje se odnose na

nezakonitu gradnju, neadekvatne sisteme urbanistiĉkog planiranja i izdavanja dozvola,

nekompletan katastar itd. Zahtijevaju viši stepen analize i razvoja politika, strategija i legislative

za rješavanje tih prepreka. Zemlja je sada u poziciji u kojoj je imperativ implementirati sistem

registracije što je prije moguće, obezbjeĊujući time direktne koristi za 85% stanovništva koje,

prema procjenama, nema rašĉišćena imovinska prava, te raditi brzo na razvoju programa i

razumijevanja resursa koji su neophodni za eliminaciju drugih prepreka za rad trţišta zemljišta.

2. Argumentacija za angaţman Svjetske banke

Spremnost za podršku Svjetske banke

Pravni i institucionalni okvir su razmotreni u toku pripreme projekta i zakljuĉeno je da su

adekvatni za implementaciju sistema registracije. Dugoroĉni i direktni ciljevi su adekvatno

razmotreni i mogu se implementirati prema planu. Postoji i snaţna podrška kljuĉnih lokalnih

saradnika na entitetskom i drţavnom nivou, odnosno ministarstava pravde, urbanizma, finansija i

geodetskih uprava.

Dodatna vrijednost kao rezultat angaţmana Svjetske banke

Svjetska banka u ovom trenutku finansira nekoliko sliĉnih projekata u regiji, ukljuĉujući i u

Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj i Rumuniji i, prema tome, ima znatan stepen

iskustva vezanog za ovaj tip projekata. Svjetska banka takoĊe donosi i širok spektar regionalnih i

globalnih iskustava vezanih za projekte upravljanja zemljištem i razvila je dobre i djelotvorne

odnose da drţavnom i entitetskim vladama i drugim donatorima koji su angaţovani na pitanjima

upravljanja zemljištem.

3. Ciljevi višeg nivoa kojima doprinosi projekt

Srednjoroĉna razvojna strategija (SRS)koju su usvojile vlade BiH i koja je odraţena i u Strategiji

podrške zemlji (CAS) predstavlja kljuĉne ciljeve za period od 2004. do 2007. godine, a to su: (i)

odrţiv i uravnoteţen ekonomski razvoj; (ii) smanjenje siromaštva za jednu trećinu; i (iii)

ubrzavanje evropske integracije. SRS i CAS takoĊe se odnose na rješavanje pitanja korupcije,

unapreĊenje vladinih sluţbi - ukljuĉujući vjerovatno smanjenje broja osoblja, te pruţanje podrške

opštinskim vladama pri obezbjeĊenju okruţenja koje je pogodno za poslovanje i boljih socijalnih

sluţbi. Svako od tih pitanja do neke se mjere rješava i kroz ovaj projekt. CAS ne pominje projekt

za registraciju zemljišta u FG2006. eksplicitno, ali kao oblast interesa upravljanje zemljištem

predstavlja integrali dio cijelog programa za koji je Jedinica za zemlju postigla dogovor da moţe

biti ukljuĉen u program za FG2006.

3

B. OPIS PROJEKTA

1. Instrument pozajmljivanja

Preporuĉuje se specifiĉan investicijski zajam (specific investment loan, SIL) pošto je u većoj

mjeri prilagoĊen izgradnji djelotvornih sistema registracije i katastra, te za izgradnju kapaciteta

prema potrebama ovog projekta. Podrška je neophodna u ovom sektoru i u toku dugoroĉnog

perioda, što je teško obezbijediti većinom kredita za prilagoĊavanje. Uspostavljanje adekvatne

politike predstavlja tek poĉetak - završetak reforme zahtijeva godine i godine detaljnih aktivnosti

i rješavanje bezbrojnih meĊusobno konkurentnih pitanja koja se uvijek postavljaju pri

uspostavljanju novog sistema koji je do te mjere temeljan kao ovaj. Samo stalnim prisustvom u

toku svih tih godina na kontinualnoj osnovi Svjetska banka moţe pruţiti djelotvornu podršku

takvim reformskim programima. Sistematske promjene zahtijevaju dugoroĉnu posvećenost, a

time se i na ovaj projekat treba gledati kao na prvu fazu dugoroĉnijeg programa.

2. Ciljevi i faze programa

Dugoroĉni razvojni cilj za BiH je omogućavanje ekonomskog razvoja i dobrog upravljanja kroz

uspostavu jasne evidencije za sve nekretnine, koja bi bila lako dostupna korisnicima preko

elektronskih medija u automatizovanom sistemu, kao i uspostavu zdravih politika koje se odnose

na s tim vezana pitanja administracije zemljišta i stvaranja prihoda. Ekonomski razvoj u velikoj

mjeri ovisi o omogućavanju poslovnim i industrijskim sektorima da rade slobodno. Poslovnoj

zajednici treba pristup zemljištu kroz jednostavne ali sigurne procedure za razvoj imovine,

dobijanje kredita i vršenje transakcija na trţištu imovine. Sistem evidentiranja kombinovan sa

povezanim unapreĊenjima pomogao bi pri unapreĊenju transparentnosti kod aktivnosti vezanih

za imovinu, smanjenja stepena korupcije, te unapreĊenja usluga za klijente. Sva imovina bila bi u

formalnom sektoru, a evidencija u zemljišnom registru i katastru bila bi potpuno kompatibilna.

Razvoj nekretnina i ekonomsku dinamiĉno korištenje zemljišta bi se podstakli kroz efikasnije

procedure planiranja korištenja zemljišta i izdavanja dozvola koje su jednostavnije i manje

skupe. Investicije, koje bi se ĉesto finansirale kreditima odobrenim na osnovu osiguranja

nekretninama, bile bi sigurnije zbog toga što bi postojao garantovan sistem registracije koji štiti

imovinska prava i registruje transakcije brzo i bez pretjeranih troškova.

Taj dugoroĉni cilj zahtijevao bi aktivnosti za:

a) Uspostavljanje sigurnog i efikasnog sistema registracije nekretnina

b) Kompletiranje katastarske evidencije za svu imovinu u BiH

c) Povećanje stepena efikasnosti i smanjenje troškova sistema za izdavanje dozvola za

korištenje zemljišta i graĊevinskih dozvola i aţuriranje urbanistiĉke dokumentacije

tako da odraţava situaciju na terenu

d) Legalizaciju nelegalne gradnje i nezakonitog zauzimanja zemljišta

e) Finalizaciju preostalih potraţivanja restitucije lica koja su raseljena u toku ratnih

godina i odreĊivanje pristup koji će se zauzeti u odnosu na potraţivanja za

imovinom koja je nacionalizovana u toku socijalistiĉkog perioda

f) Omogućavanje procesa privatizacije zemljišta i stvaranje više privatnog vlasništva

nad zemljištem kao temelja za trţišta zemljišta

4

g) Uspostavljanje adekvatnog sistema oporezivanja imovine s ciljem podrške

finansiranju sluţbi lokalne vlade.

Ti dugoroĉni ciljevi ne mogu se ostvariti u jednom koraku i moraju se rasporediti po fazama koje

će se implementirati u toku naredne dekade. Uspostavljen je Savjetniĉki i koordinacioni odbor za

administraciju zemljišta („savjetniĉkog odbora“) koje će omogućiti postizanje dugoroĉnih ciljeva

i obezbjeĊivanje savjeta i podrške pri implementaciji projekata od strane donatora i zajmodavaca

– ukljuĉujući i Projekt registracije zemljišta koji finansira Svjetska banka. Cilj ovog Projekta

registracije zemljišta je da otpoĉne prvu fazu u toku ĉetverogodišnjeg perioda. To će ukljuĉivati

postizanje cilja oznaĉenog sa „a‟ i razvoj neophodnih strategija i procedura, za pokretanje

postizanja ciljeva od „b‟ do „g‟.

Moguće je postići uspostavljanje sistema registracije (cilj 'a') u toku projektnog perioda zbog

toga što je veliki dio preliminarnih aktivnosti već uraĊen uz podršku GTZ-a i korištenje

finansiranja iz Njemaĉke, Austrije i Švedske. Zakonski okvir je uspostavljen, obuka osoblja je

uznapredovala, a automatizovani sistem registracije je razvijen i u procesu je instalacije u cijeloj

zemlji. Projekat moţe obezbijediti opremanje kancelarija, opremu i dodatan razvoj sistema i

obuku za implementaciju sistema registracije kojim bi se ponosila svaka evropska zemlja.

Kompletiranje katastarskog sistema zahtjeva znatna sredstva i, za sada, puni opseg i cijena tih

aktivnosti nisu poznati. Zakonski okvir je u procesu tranzicije i to ima uticaja na institucionalne

aranţmane za katastarski rad, posebno u FBiH. Moraju se razviti nove procedure koje će biti i

dovoljno taĉne i ekonomiĉne – posebno imajući u vidu da su informacioni sistemi koji su

neophodni kompleksni i još nisu kreirani. Ostali dugoroĉni ciljevi koji su opisani u prethodnom

dijelu teksta (c-g) zahtijevaće dodatnu analizu s ciljem razumijevanja opsega problema i razvoja

metodologija i regulatornog okvira za rješavanje tih pitanja.

Projekt registracije zemljišta, kao prva faza dugoroĉnog programa, bio bi koncentrisan na

obezbjeĊenje sistema registracije, a ukljuĉivao bi i aktivnosti vezane za analizu politika,

strategije i razvoj regulatornog okvira za ostale ciljeve. Inicijalni fokus na registraciju će

omogućiti onim ljudima i preduzećima koji imaju, ili mogu obezbijediti, jasno pravo vlasništva,

da budu uĉestvuju u svim aspektima trţišta nekretnina, sa razumnim troškovima i razumnim

investiranjem vremena. Procjenjuje se da će doći do problema kod 15% sve imovine zbog

nezakonite izgradnje ili zauzimanja, tako da ĉak i konzervativne procjene pokazuju da bi tri

ĉetvrtine stanovništva odmah moglo imati koristi od efikasnijeg sistema registracije. To

opravdava pristup brzog rješavanja cilja „a‟ u toku ĉetverogodišnjeg perioda projekta, ali uz

osiguravanje da se i ostali ciljevima posveti paţnja na takav naĉin da se druga faza moţe

pokrenuti pri kraju projektnog perioda. U sluĉaju da se ciljevi od „b‟ do „g‟ uspješno riješe u

okviru politika, strategija i regulatornom okviru u toku prve tri godine projekta, program u

ĉetvrtoj godini će ukljuĉiti pripremu druge intervencije za rješavanje tih ciljeva.

3. Razvojni cilj programa i ključni indikatori

Cilj projekta je da omogući ureĊen razvoj transparentnih trţišta zemljišta kroz registraciju

imovinskih prava na nekretninama i nadopunjujuće politike koje omogućavaju vršenje

transakcija sa sigurnošću i efikasno. Kljuĉni ciljni korisnici su oni ljudi i preduzeća koji ţele

sigurnost za svoje posjedovanje zemljišta ili nekretnina s ciljem investiranja (ili rada ili novca) i

kojima su zato potrebni ili prostor ili zajmovi. Projekat će pomoći pri uklanjanju postojećih

5

prepreka za investiranje do kojih dolazi u urbanim oblastima tako da se investicije ne oteţavaju i

da se ljudima u ruralnim oblastima obezbjedi jasno pravo vlasništva tako da mogu da bezbjedno

investiraju na svom zemljištu.

Komponenta registracije projekta će obuhvatiti cijelu zemlju sa izuzetkom Brĉko Distrikta. Do

kraja projekta će postojeći tereti zaostalih prijava za registraciju biti eliminisani i svaka od 47

sudskih kancelarija za registraciju (19 u RS i 28 u FBiH) biće u potpunosti automatizovana, pri

ĉemu će sva evidencija biti ĉuvana u digitalnom obliku i biti dostupna za legitimne upite s ciljem

obezbjeĊivanja informacija o imovini, njenim vlasnicima i opterećenjima na imovini brzo i bez

velikih troškova. Registracija svake nove transakcije biće završena u toku dana za 95% sluĉajeva

i oĉekuje se da će se upiti, a moţda ĉak i registracija moći završiti i 'on line' u adekvatnim

sluĉajevima. Što se tiĉe katastarske komponente projekta, preliminarne aktivnosti će biti izvršene

u bar 8 projektnih lokacija sa ciljem završetka sistematske registracije imovine i imovinskih

prava. Podaci prikupljeni u toku implementacije katastarske komponente projekta će biti

korišteni za analiziranje stepena problema i resursa koji su neophodni za otvaranje pitanja:

nezakonite izgradnje i zauzimanja; privatizacije zemljišta; korištenja zemljišta i kontrole

razvoja; restitucije; te oporezivanja nekretnina.

Ishodi i rezultati projekta će se mjeriti kroz statistiĉku analizu evidencije koja opisuje: broj

transakcija i upita kojima su traţene informacije; prihode koji su generisani; vrijeme potrebno za

registraciju; nivoe hipoteka koje su registrovane; te vrijednost imovine. Stepen zadovoljstva

klijenata mjeriće se kroz istraţivanja (studije) stepena zadovoljstva klijenata.

4. Komponente projekta

Projekt će imati tri komponente, kako slijedi:

a. Registracija. (7,376 miliona USD kreditnih sredstava, tj. 49%). Ova komponenta će

unaprijediti transparentnost, brzinu i taĉnost registracije transakcija. Aktivnosti ukljuĉuju

sljedeće: (i) razvoj standarda usluga i odrţivih sluţbi kojima će se upravljati preko

poslovnih linija i sa djelotvornim javnim komunikacijama; (ii) unapreĊenje fiziĉkih

uslova i objekata s fokusom na prijem stranaka i usluţivanje stranaka, (iii) ukljuĉenje

stanova unutar sistema registracije tako da se transakcije stanovima mogu lakše i

bezbjednije vršiti; i (iv) harmonizacija katastarske evidencije sa evidencijom knjiga

zajedno sa unosom podataka i integracijom sistema.

b. Katastar. (6,557 miliona USD kreditnih sredstava, tj. 44%). Ova komponenta će

unaprijediti efikasnost i brzinu obezbjeĊenja podataka o jedinicama imovine za klijente

koji ţele da registruju svoja imovinska prava. Aktivnosti ukljuĉuju sljedeće (i) razvoj

standarda usluge i poslovnih planova za katastarske agencije, te proceduralnih uputstava

za agencije i ostale aktere u toj oblasti; (ii) na osam lokacija, sistematski primjer i

mapiranje i situacionu analizu; (iii) digitalizaciju katastarskih mapa; i (iv) razvoj

informacijske komunikacijske tehnologije ukljuĉujući s tim vezani reinţenjering

povezanog informacijskog upravljanja. Sistematsko mapiranje i situaciona analiza će

testirati procedure za omogućavanje kasnije registracije sve imovine u izabranim

lokacijama u zemljišne knjige, kao i razumijevanje opsega i prirode pitanja koja budu

postavljena. Izabrane su one lokacije koje imaju aktivna trţišta imovine, sa teretom

zaostalih neriješenih sluĉajeva registracije, za koje se zna da imaju znatne probleme

vezane za sektor upravljanja zemljištem. Istraţivanja će uzeti u obzir nezakonito

izgraĊene objekte, nedostatak urbanistiĉke dokumentacije, slabo definisana i

6

nedokumentovana vlasniĉka prava i ostale prepreke za razvoj zemljišta i funkcionisanje

trţišta zemljišta. Potkomponente ukljuĉuju razvoj informacijskog sistema i obezbjeĊenje

digitalnih katastarskih podataka za uvezivanje sa sistemom registracije i pruţanje

informacija javnosti na efikasniji naĉin. Podaci i analize koje su potrebne za razvoj

politika, strategija i preporuĉenih regulatornih intervencija u sektoru upravljanja

zemljištem, koje će se moći implementirati u drugoj fazi projekta, biće u sklopu ugovora

za usluge sistematskog premjera koji su predviĊeni u sklopu ove komponente.

c. Razvoj politika i upravljanje projektom. (1,066 miliona USD kreditnih sredstava, tj. 7%).

Ova komponenta će razviti strategije i nacrte legislative koji su potrebni za uklanjanje

postojećih prepreka za razvoj poslovanja i ekonomski rast koje postoje u sektoru

upravljanja zemljištem. Aktivnosti mogu ukljuĉivati, izmeĊu ostalog, i sljedeće: (i)

analizu pitanja vezanih za planiranje korištenja zemljišta i izdavanja graĊevinskih

dozvola; (ii) politike i procedure koje regulišu privatizaciju zemljišta; i (iii) razvoj

politika za generisanje prihoda koji dolaze iz oporezivanja imovine, oporezivanja

transakcija i drugih naplata. U posljednjoj godini projekta biće razvijen i plan za narednu

fazu dugoroĉnog programa. Upravljanje projektom i monitoring takoĊe su ukljuĉeni u

ovu komponentu.

5. Lekcije koje su naučene i odraţene u dizajnu projekta

Lekcije koje su nauĉene u toku implementacije sliĉnih projekata u regiji Balkana pokazuju da je

kontraproduktivno pokretati sistematski rad na katastrima prije nego što se osigura da su

regulative i metodologije za poduzimanje aktivnosti isplatljive i odrţive. U regionu postoje

tradicije koje zahtijevaju velike skupine podataka koji ne moţda i ne koriste sa stepenom taĉnosti

koji nije neophodan za funkcionisanje trţišta zemljišta. U nekim sluĉajevima trebalo je da proĊe

mnogo godina (kao npr. u Bugarskoj) da bi geodetski struĉnjaci postigli dogovor o

pojednostavljenju pristupa. MeĊutim, trţište zemljišta moţe funkcionisati na sporadiĉnoj osnovi

(tj. rad sa prijavama po zahtjevu klijenta) bez postojanja kompletnog katastra. Kljuĉno je

osigurati da kancelarije za registraciju mogu da rade na efikasan naĉin, prilagoĊen potrebama i

oĉekivanjima klijenata, a projekt je kreiran s ciljem uspostave sistema registracije i poduzimanja

neophodnih istraţivaĉkih aktivnosti s ciljem rješavanja drugih problema koji utiĉu na trţište

imovine (nekretnina).

Ostali projekti u regionu su pokazali da ĉak i ako sistemi registracije rade kako treba, ako sistem

izdavanja graĊevinskih dozvola i planiranja korištenja zemljišta nije unapreĊen, dolazi do malog

stepena razvoja. Primarni problemi odnose se na nezakonitu izgradnju i pravila za planiranje koja

su restriktivna ili koja dovode do toga da je izdavanje graĊevinskih dozvola u prevelikoj mjeri

podloţno greškama. Iako se velikom većinom redovnih transakcija (kupovina, prodaja,

izdavanje, nasljeĊivanje ili stavljanje pod hipoteku) moţe rješavati kroz unapreĊenje sluţbi

registracije, regularizovanje već postojeće nezakonite gradnje i prevazilaţenje birokratskih

prepreka za novu gradnju predstavlja izazov i u drugim projektima u regionu primjećeno je da se

ta pitanja moraju riješiti, ako se ţeli omogućiti nesmetan razvoj nekretnina. Druga pitanja koja

predstavljaju prepreke za trţište nekretnina ukljuĉuju sporu privatizaciju zemljišta koje je još

uvijek u nominalnom vlasništvu Drţave iako su zgrade izgraĊene na njemu u privatnom

vlasništvu, te neizvjesnost koju izaziva mogućnost potraţivanja restitucije u budućnosti.

7

Komponenta B projekta kreirana je s ciljem istraţivanja opsega tih problema, a komponenta C je

kreirana sa ciljem razvoja politika, strategija i zakonskog okvira za njihovo rješavanje.

6. Alternative koje su razmatrane i razlozi za njihovo odbacivanje

Uključenje sistematskih produktivnih aktivnosti na katastru u projekt. To bi ukljuĉivalo

smanjenje obima projekta pošto bi finansiranje koje je dostupno preko IDA-e bilo nedovoljno za

tako veliki program. TakoĊe bi to zahtijevalo i daleko duţi pripremni period sve dok se ne bi

postigla saglasnost u vezi sa metodologijom i regulatornim promjenama koje bi bile neophodne

za odgovornu implementaciju takvog programa (sa praktiĉnog i fiducijarnog gledišta). MeĊutim,

sistem registracije je bio spreman za implementaciju i bio je razvijen do takve mjere kroz

djelovanje drugih donatora da bi odlaganje implementacije ukupnog programa bilo u velikoj

mjeri štetno za kredibilitet sistema registracije i trţište imovine. TakoĊe, implementacija sistema

registracije imala bi direktan koristan efekt za većinu stanovništva. Prema tome, dogovoreno je

da se nastave aktivnosti registracije i da se poduzmu neophodna istraţivanja i pilot aktivnosti za

unapreĊenje katastra i ostalih prepreka za trţište zemljišta i razvoj.

Pritisak za uspostavljanje modela sa jedinstvenom agencijom. Model „najbolje prakse‟ Svjetske

banke predviĊa registraciju i katastar u objedinjenoj agenciji. MeĊutim, ranije vlade su pokušale

da implementiraju taj model krajem osamdesetih i poĉetkom devedesetih godina prethodnog

vijeka kroz katastarske agencije, ali to je bilo neuspješno, pa su se ponovo vratile na model sa

dualnim agencijama. To je dijelom bio rezultat istorijskih iskustava sa modelom dualnih agencija

a dijelom rezultat ţelje da se kopiraju sistemi koji su viĊeni u susjedstvu, ukljuĉujući već

uspostavljene sisteme u Austriji, Švicarskoj i Njemaĉkoj, te sistem koji je u razvoju u Hrvatskoj.

Mnogo pripremnih aktivnosti preko donatora izvršeno je na osnovu modela sa dualnim

agencijama, a usvojen je i novi zakon. U ovoj fazi bi se pritisci vezani za uspostavljanje modela

sa objedinjenom agencijom susreli sa snaţnim otporom na svim nivoima. MeĊutim, ta situacija

će se ponovo razmotriti u fazi revizije na sredini perioda.

C. IMPLEMENTACIJA

1. Aranţmani za partnerstva (ako je primjenljivo)

Švedska (preko agencije Sida) i Austrijska kancelarija za tehniĉku saradnju i koordinaciju

(Austrian Technical Cooperation Coordination Office, ADA) finansirale su tehniĉku podršku u

oblastima registracije zemljišta i katastra od 2000. godine kroz ugovore sa GTZ-om. Usaglašen

je novi program za podršku koji će se implementirati od 2006. do 2007. godine i on je blisko

koordiniran sa projektom koji će finansirati Svjetska banka, obezbjeĊujući najveći dio tehniĉke

podrške i obuke koja je neophodna za projekt. To će predstavljati paralelno finansiranje i

nastavak njihovog tekućeg programa. Planira se da će paralelno finansiranje koje obezbjeĊuje

tehniĉku podršku i obuku za projekt biti nastavljeno sve do kraja projektnog perioda, pri ĉemu će

budţetska obavezivanja biti finalizovana u toku dvogodišnjeg ciklusa u skladu sa procedurama

donatora. Indikativni troškovi ove podrške su ukljuĉeni u ukupne projektne troškove i finansijski

plan.

USAID je radio sa opštinskim vladama na unapreĊenju upravljaĉkih kapaciteta uopšte i

identifikaciji korištenja zemljišta i generisanju prihoda kroz oporezivanje imovine kao kljuĉni

8

fokus njihovih budućih planova. U 2006. godini će poĉeti s radom novi projekt za poreske

uprave i sa USAID-om i njegovim ugovaraĉima planira se bliska saradnja. PredviĊa se da će

mnoge projektne lokacije biti izabrane za aktivnosti i u sklopu projekta USAID-a i u sklopu

projekta Svjetske banke i da će ekspertu za masovnu procjenu i sisteme oporezivanja imovine

koje finansira USAID koordinirati svoje aktivnosti sa ekspertima Svjetske banke u sklopu

projekta.

2. Institucionalni i implementacioni aranţmani

Registracija prava

Registracija imovinskih prava je funkcija prvostepenih sudova. Predsjedavajući sudija svakog

suda je odgovoran za sve aktivnosti suda, ali su ministarstva pravde na entitetskom nivou (u

koordinaciji sa kantonima u FBiH) odgovorna za sve primjene budţeta preko ministarstava

finansija i prema regulativama i operativnim smjernicama za kancelarije registracije. Visoko

sudsko i tuţilaĉko vijeće (HJPC) ima ulogu u sudskom sistemu koja ukljuĉuje imenovanje sudija,

pomoć pri formulisanju budţeta i smjernice vezane za informacionu tehnologiju.

Osnovni lokalni saradnici za ovaj projekt su ministarstva pravde na entitetskom nivou i svako

ministarstvo pravde je zamoljeno da uspostavi jedinicu za registraciju zemljišta (Land

Registration Unit, LRU) u svojoj centrali za dvije namjene – za obezbjeĊivanje dugoroĉnih

metodoloških smjernica za aktivnosti registracije u sudovima i, kratkoroĉno, da sluţe kao

jedinice za implementaciju projekta. Sredstva projekta će se koristiti za opskrbljivanje tih

jedinica finansijskim upraviteljima, raĉunovoĊama, sluţbenicima za nabavke i prevodiocima za

procesiranje dokumentacije Svjetske banke. Prema tome, postojaće dve jedinice za registraciju

zemljišta, po jedna u svakom od entitetskih ministarstava pravde, koji će izvršavati uobiĉajene

funkcije jedinica za implementaciju projekta. Svaka jedinica za registraciju zemljišta će

upravljati svojim zasebnim posebno odreĊenim raĉunom za projekt.

Katastar

Aktivnosti na katastru i mapiranju predstavljaju odgovornosti geodetskih uprava u RS i

kombinacije opštinskih i kantonalnih vlada u FBiH. U FBiH, meĊutim, postoji i centralna

geodetska uprava, koja treba da obezbjeĊuje operativne smjernice i u pripremi je novi zakon o

katastru koji će propisati da su sve katastarske aktivnosti u FBiH odgovornost centralne

geodetske uprave FBiH, na naĉin sliĉan onome koji već postoji u RS. Primarna funkcija

geodetskih uprava u RS i FBiH je razvoj mapa i katastarske evidencije i one će biti u mogućnosti

da upravljaju projektnim aktivnostima koristeći svoje uobiĉajeno osoblje.

Tehniĉka podrška i obuka

GTZ će nastaviti da pruţa tehniĉku podršku i podršku za obuku kao što je ĉinio i u prošlosti, ali

sada sa usmjerenjem na aktivnosti koje podrţavaju projekt. Oni će obezbjeĊivati tehniĉku

podršku u upravljanju projektom, kao i u ekonomskim, pravnim i tehniĉkim aspektima projekta.

MeĊutim, upravljanje projektom predstavlja odgovornost svakog od ministarstava pravde na

entitetskom nivou, koja će imati na raspolaganju savjete i podršku Savjetniĉkog odbora, po

9

potrebi. Ĉlanstvo Savjetniĉkog odbora će ukljuĉivati predstavnike ministarstava pravde,

geodetskih uprava, ministarstava finansija i ministarstava urbanizma na entitetskom nivou i

predstavnike Ministarstva pravde, Ministarstva financija i trezora i HJPC na drţavnom nivou.

Savjetniĉki odbor

Stvoren je Savjetniĉki odbor sa ciljem pruţanja savjeta agencijama koje će implementirati

projekt u vezi sa hitnim pitanjima vezanim za implementaciju projekta, kao i dugoroĉnim

ciljevima projekta. Odbor će predstavljati forum za razmatranje pitanja koja utiĉu na projekt koji

finansira Svjetska banka, kao i povezane projekte drugih donatora. Sastojaće se od zvaniĉnika

vlada na visokom nivou koji imaju iskustva i interes u sektoru administracije zemljišta i pruţaće

uĉesnicima u procesu mogućnost da izraze institucionalna gledišta u vezi sa implementacijom

projekta, kao i da razmatraju i rješavaju institucionalne sukobe. Od ĉlanova Odbora će se

oĉekivati da zastupaju potrebe projekta unutar svojih ministarstava ili organizacija i da pomaţu

pri omogućavanju koordinacije zvaniĉnih aktivnosti za podršku projektu. Odbor bi mogao sluţiti

za unošenje odreĊenog nivoa uniformnosti u pristupe koji će biti zauzeti od strane dva entiteta,

kroz raspodjelu ideja i iskustava najbolje prakse, i obezbjeĊivati osnovu za trajan sistem

konsultacija agencija i entiteta u vezi sa pitanjima administracije zemljišta.

Upravljanje projektom

Za sada ministarstva pravde imaju male kapacitete za upravljanje registracijom zemljišta u cijeloj

zemlji. Projekt kao osnovnu ulogu ima izgradnju tih kapaciteta, tako da se standardi usluga mogu

pratiti a da se trţište nekretnina moţe unaprijediti kroz monitoring koji će vršiti specijalizovane

jedinice za registraciju zemljišta. Uloga jedinica za registraciju zemljišta ukljuĉivaće

obezbjeĊivanje savjeta i smjernica za sudove i kancelarije za registraciju o znaĉajnim pitanjima

vezanim za imovinu i zakon o registraciji; razvoj modernih poslovnih i upravljaĉkih kapaciteta u

kancelarijama za registraciju; ĉuvanje i raspodjela informacija o „najboljoj praksi“; analizu

pitanja i trendova kod praksi registracije i katastra; te razvoj prijedloga za regulatorni i

legislativni razvoj koji utiĉu na registraciju vlasništva.

Postavljanje odgovornosti za upravljanje projektom unutar jedinica za registraciju zemljišta će

pomoći jedinicama za registraciju zemljišta da izgrade kapacitete i razviju iskustva vezana za

upravljanje projektima i monitoring ishoda i rezultata. Tehniĉka podrška koju obezbjeĊuje GTZ,

zapošljavanje iskusnih finansijskih upravitelja i sluţbenika za nabavke, te potreba za

implementacijom projektnih aktivnosti finansiranih u sklopu projekta pomoći će jedinicama za

registraciju zemljišta da se razviju u potpuno funkcionalne odjele za registraciju u sklopu

ministarstava pravde.

3. Monitoring i evaluacija ishoda / rezultata

Ministarstva pravde i geodetske uprave su u toku prethodne dvije godine prikupljale podatke za

monitoring trţišta zemljišta uz korištenje tehniĉke (struĉne) podrške GTZ-a, a ta aktivnost će se

nastaviti u toku projekta. Statistiĉki podaci su već prikupljeni iz kancelarija za registraciju pri

sudovima, a to je od kljuĉne vaţnosti za monitoring rasta stepena aktivnosti trţišta nekretnina i

smanjenje tereta zaostalih neriješenih sluĉajeva.U toku projekta će kapaciteti za monitoring

10

standarda usluga i aktivnosti na trţištu nekretnina biti izgraĊeni unutar jedinica za registraciju

zemljišta.

Redovni kvartalni biće pripremani za Savjetniĉki odbor vijeće i oni će biti kopirani Svjetskoj

banci, a napredovanje projekta će biti razmatrano na forumu Savjetniĉkog odbora. Neuspjeh pri

ispunjavanju projektnih ishoda i rezultata biće oĉigledan pri tim kvartalnim pregledima.

Preporuke vezane za politike i projektne strategije će biti razvijene tek nakon adekvatnih

istraţivaĉkih i anketnih aktivnosti. Istraţivanje klijenata na trţištu zemljišta biće sprovedeno pri

kraju projekta s ciljem ocjenjivanja konaĉnih rezultata projekta.

4. Odrţivost

Primalac je naglasio vaţnost ovog projekta u toku pripreme projekta na ministarskom nivou i u

ministarstvima finansija i u kljuĉnim ministarstvima i upravama koje će biti uĉesnici

implementacije projekta. Drţavna i entitetske vlade su prepoznale vaţnost trţišta nekretnina u

svojim SRS, a ministarstva pravde su blisko suraĊivala sa GTZ-om uz podršku donatorskog

finansiranja na pripremi legislative i završetku programa obuke i softverskih aplikacija za

unapreĊenje sluţbi registracije. Entitetska ministarstva finansija i pravde su posebno zatraţila

brzu pripremu projekta, pošto im je neophodan kapital za nastavak napretka koji je postignut do

sad.

Entitetska ministarstva pravde saglasila su se da uspostave jedinice za registraciju zemljišta

unutar ministarstava pravde na entitetskom nivou i projekt je kreiran s ciljem izgradnje

kapaciteta tih jedinica za tekući monitoring standarda usluga i razvoj unapreĊenih regulativa i

metoda rada. I u komponenti za registraciju i u komponenti za katastar postoje i potkomponente

koje su kreirane sa konkretnim ciljem rješavanja pitanja tekućih standarda usluga, razvoja

ljudskih potencijala i finansijske odrţivosti sistema registracije i katastra koja bi se osigurala

kroz takse koje se primaju za usluge.

5. Kritični rizici i mogući kontroverzni aspekti

Politiĉki rizici u BiH i dalje su znatni. Projekt će morati da odrţi odreĊeni stepen fleksibilnosti u

sluĉaju da drţava preuzme neke od uloga entitetskih vlada ali to ne bi trebalo da ima uticaja na

osnovni razvojni cilj, a u svakom sluĉaju objedinjeni pristup bi bio efikasniji i isplatljiviji.

Entiteti mogu odluĉiti da razviju razliĉite politike za upravljanje zemljištem, ali se smatra da je to

malo vjerovatno. Osnovni rizik za razvojni cilj predstavljaju slabi kapaciteti ministarstava pravde

za upravljanje sluţbama registracije i moguće je da u lokalnim kancelarijama za registraciju

postoje motivacioni faktori za zadrţavanje odreĊenog nivoa neefikasnosti i konfuzije za svrhe

traţenja podmićivanja. Ti rizici su prepoznati i odraţeni u dizajnu projekta s ciljem izgradnje

kapaciteta u ministarstvima pravde i unapreĊenja obezbjeĊivanja sluţbi kroz kombinaciju dobrog

dizajna kancelarija, unapreĊenja kancelarijske prakse i automatizacije.

Postoje rizici u sklopu komponenti za katastar i razvoj politika koji se odnose na to da će trebati

mnogo vremena za promjenu postojećih metodologija i pravnih zahtjeva u procesima katastra,

planiranja i izdavanja dozvola. Promjene su potrebne zbog toga što su postojeće metodologije

zastarjele i ne mogu ispuniti sve zahtjeve za razvojem, ali ipak postoji razmimoilaţenje gledišta

11

meĊu našim lokalnim saradnicima u odnosu na potrebnu promjene tehniĉkih praksi koje su

uspostavljene prije mnogo vremena. Geodetske uprave bi ţeljele da odmah pokrenu

sveobuhvatan program sistematskog razvoja katastra, ali je meĊutim projekt kreiran s ciljem

pokretanja katastarskih i istraţivaĉkih aktivnosti tako da bi se sveobuhvatna strategija i

metodologija mogle pripremiti u toku prve dvije ili tri godine projekta za katastar, planiranje,

legalizaciju nezakonite gradnje, razvoj sistema oporezivanja imovine, dalju privatizaciju

zemljišta u urbanim oblastima i s tim vezane aktivnosti na upravljanju zemljištem. Postoji rizik

da neće biti moguće postići dogovore o ovim pitanjima, ali se on smatra rizikom niskog nivoa.

Restitucija imovinskih prava koja se odnose na imovinu koja je oduzeta eksproprijacijom u toku

socijalistiĉkog perioda i dalje je kontravezno i neizvjesno pitanje. Projekt ima namjeru da samo

istraţi stepen i opseg pitanja i nivo investicija koje bi se mogle zahtijevati i neće se, u stvari,

ukljuĉivati u razmatranje zahtjeva za restitucijom samih po sebi u toku projekta. Tim Svjetske

banke je primio uvjeravanja da je izmirenje potraţivanja vezana za raseljenje koje je uslijedilo

nakon rata od 1992. do 1995. godine u znatnoj mjeri završeno (pri ĉemu je mali procenat

proslijeĊen sudovima), ali još uvijek postoje bojazni vezane za to da odreĊeni vlasnici još uvijek

ne mogu da se fiziĉki vrate na svoja imanja i da odreĊena imanja više nisu u stanju da bi mogla

biti naseljena. Projekt će pokušati da shvati stepen rezultujućih problema, ali će samo davati

preporuke, ako se to pokaţe neophodnim, za diskusiju u sklopu komponente koja se odnosi na

razvoj politika i zakonskog okvira (komponenta C). prema tome, postoji mali rizik toga da bi

projekat mogao biti ukljuĉen u bilo kakve kontroverzne akcije.

Postoje rizici niskog nivoa vezani za to: (a) da bi postojeća legislativa koja dozvoljava

registraciju stanova bez prethodne registracije zemljišta oko zgrade ili zajedniĉkog vlasništva

nad zgradom mogla tumaĉiti na razliĉit naĉin; (b) da zakon o elektronskim potpisima moţda

neće biti usvojen i da će to sprijeĉiti implementaciju sistema registracije zasnovanog na

internetskoj tehnologiji. Oba ta rizika smatraju se rizicima niskog nivoa ne bi imala odluĉujući

uticaj na razvojni cilj ako do njih i doĊe.

6. Uslovi i rokovi zajma / kredita

Uslovi za predstavljanje Bordu:

a. Nema ih

Uslovi za djelotvornost:

a. Memorandum o razumijevanju izmeĊu GTZ-a, Švedske Agencije za meĊunarodni razvoj

i saradnju (Swedish International Development Cooperation Agency), Austrijske

razvojne agencije (Austrian Development Agency), Ministarstva pravde, Visokog

sudskog i tuţilaĉkog vijeća (HJPC), Ministarstva pravde Federacije BiH, Geodetske

uprave Federacije BiH, Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ministarstva

pravde RS, Geodetske uprave RS, i Ministarstva unutrašnjih polsova RS o saradnji u

podršci implemetaciji djelotvorne i efikasne reforme administracije i registracije

zemljišta na terioriji Prmaoca u toku perioda od 1. januara 2006. godine do 31. decembra

2007. godine, potpisale su sve strane i on je implementiran.

12

Uslovi zajma:

a. Vlade drţave ili entiteta neće vršiti izmjene i dopune legislative, suspendovati,

poništavati, skidati sa snage ili povlaĉiti legislativu koja utiĉe na upravljanje zemljišta na

naĉin koji bi, po mišljenju Svjetske banke, na materijalan naĉin uticao na rezultate

Primaoca ili entiteta u sklopu projekta.

b. Ministarstva pravde na entitetskom nivou će odrţavati jedinice za registraciju zemljišta

koje će biti odgovorne da monitoring standarda usluge, izmjene i dopune regulativa i

procedura s ciljem unapreĊenje sluţbi za klijente i upravljati projektnim aktivnostima u

toku cijelog perioda implementacije projekta.

c. Vlade drţave i entiteta će odrţavati Savjetniĉki odbor koji će odrţavati sastanke na

kvartalnom nivou, u toku cijelog perioda trajanja projekta.

d. Do kraja septembra 2007. godine, ministarstva pravde na entitetskom nivou će postići

dogovor o standardima usluga registracije, strategiji za razvoj ljudskih potencijala i

poslovnom planu za nastavak rada sluţbi registracije i njihovoj implementaciji nakon tog

roka.

e. Jedinice za registraciju zemljišta će dostavljati kvartalne izvještaje o napredovanju

projekta za Savjetniĉki odbor vijeće i Svjetsku banku i na lokalnom jeziku i na

engleskom jeziku prije isteka roka od 21 dan nakon isteka svakog kalendarskog kvartala.

f. Novi radovi na izgradnji ili opremanju biće završeni u skladu sa uslovima i rokovima

Plana za upravljanje ţivotnom sredinom (Environmental Management Plan).

g. Nacrt dokumenta o politikama i strategijama za izvršenje dugoroĉnih ciljeva u sektoru

upravljanja zemljištem biće usaglašen sa Svjetskom bankom do kraja juna 2009. godine.

h. Tamo gdje su zgrade ili stambeni objekti izgraĊeni ili zauzeti na naĉin koji nije u skladu

sa primjenljivim zakonima ili regulativama Primaoca ili entiteta, od sluĉaja do sluĉaja,

Primalac će dovesti do toga da svaki od entiteta samo evidentira zgrade ili stambene

objekte u katastru bez registracije bilo kakvih imovinskih prava nad s tim vezanim

zemljištem, osim i sve dok te zgrade i stambeni objekti ne budu legalizovani u skladu s

primjenljivim zakonima ili regulativama, u kojem sluĉaju bi vlasniĉka prava nad

zgradama ili stambenim objektima, kao i s tim vezanim zemljištem, bila registrovana od

strane entiteta u zemljišnoj knjizi nakon primitka zahtjeva lica koje ih zauzima i

ispunjenja uslova koje propisuju odgovarajući zakoni ili regulative.

13

D. SIŢE OCJENE

1. Ekonomske i fiskalne analize

Ekonomske koristi. Kao i kod drugih projekata upravljanja zemljištem, osnovne ekonomske

koristi ukljuĉuju sljedeće

Povećan stepen sigurnosti stanarskih i imovinskih prava,

UnapreĊena raspodjela nekretnina na naĉine koji dovode do optimizacije produktivnosti

korištenja,

Smanjenje troškova transakcija nad imovinom,

UnapreĊenje dostupnosti nekretnina, usluga upravljanja zemljištem, te kredita, i

UnapreĊenje upravljanja u javnom sektoru, u vezi sa unapreĊenjem uprave, povećanjem

prihoda i upravljanja korištenjem zemljišta.

Kao što je već ukazano u sklopu Okvira rezultata (Aneks 3), specifiĉne koristi koje se daju

kvantitativno izmjeriti, kao što su troškovi transakcija i javni prihodi, kao i privremeni indikatori,

kao što je broj sluĉajeva u registru, biće praćeni u toku cijelog projektnog perioda i uporeĊivani

sa ciljnim iznosima.

Smanjenje siromaštva. Projekt neće biti usmjeren na siromašne, ali je vjerovatno da će donijeti

posebne koristi za siromašne i druge ugroţene ljude zbog toga što stavlja naglasak na

unapreĊenje dostupnosti usluga i informacija, efikasnost (pa, prema tome, niţe direktne i druge

troškove), konzistentne standarde i preuzimanje odgovornosti.

Fiskalni uticaj projekta. Revizija standarda usluga i naplata taksi, u kombinaciji sa

unapreĊenim rezultatima i dramatiĉnim porastom obima transakcija, osiguraće da će do kraja

implementacije projekta (2010. godine) kancelarije za registraciju zemljišta raditi na osnovu

punog povrata troškova za svaki od entiteta u cjelini (moglo bi dolaziti do potrebe za

meĊusobnim subvencioniranjem izmeĊu urbanih i ruralnih oblasti). Kako bi se u potpunosti

povratili ne samo operativni troškovi već i trošak vraćanja kredita IDA-e od vladinih prihoda koji

su direktno vezani za transakcije zemljištem, prihodi od kombinacije takse na registraciju

zemljišta, takse na transakcije i katastarskih taksi trebalo bi da do 2016. godine (kad bi poĉelo

vraćanje kredita IDA-e) iznose oko 860.000 US$ više od operativnih troškova (kancelarija za

registraciju i agencija za katastar), što bi bilo moguće postići uz pretpostavku da će više od

100.000 transakcija godišnje (5%) ili više od 2 miliona sluĉajeva biti u registrima do tog perioda,

ĉak i ako ne doĊe do projekta koji bi bio nastavak ovog. Ovaj obraĉun ne ukljuĉuje ni

inkrementalne prihode koji će biti generisani prije 2016. godine (prije poĉetka vraćanja IDA

kredita), niti dodatne poreske prihode koji su vezani za višu stopu ekonomskog rasta.

2. Tehnička pitanja

Pravni okvir. Postojeći pravni okvir za registraciju predstavlja dovoljnu osnovu za projekt i

odgovara praksi koja je viĊena i u susjednim zemljama. Bilo bi prihvatljivije da se naišlo na

zakon koji je zasnovan na modelu jedinstvene agencije koja bi predstavljala kombinaciju

registracije i katastra, ali to ne bi bilo sprovodljivo u BiH imajući u vidu nedavnu istoriju i razvoj

pravnog okvira u sektoru. Opšti cilj projekta je unapreĊenje funkcionisanja trţišta imovine, a to

se moţe postići koncentrisanjem na razvoj usluga registracije uz korištenje postojećeg zakona.

14

Legislativa o katastru je u FBiH u pripremi, ali RS ima dobro struktuiran zakon i institucionalne

aranţmane za poduzimanje katastarskih aktivnosti. Smatralo se da su katastarske regulative u

praksi u oba entiteta preskupe i da zahtijevaju suviše vremena pa je, prema tome, projekt kreiran

s ciljem poduzimanja samo ograniĉenog stepena katastarskih aktivnosti s ciljem pruţanja

podrške za razvoj odrţivijih metoda. Zakonski okvir mogao bi da takoĊe zahtijeva unapreĊenja u

odnosu na legalizaciju nezakonito izgraĊene imovine, urbanizam i izdavanje dozvola, evaluaciju

i oporezivanje, te privatizaciju zemljišta i odreĊeni savjeti o najboljim praksama mogu se traţiti

pri razvoju legislative o restituciji. Zbog tog razloga je projekt kreiran tako da istraţi pitanja i

stepen problema u tim oblastima, prije razvoja politika i strategija za njihovo rješavanje.

Promjene legislative koje moţda budu neophodne nakon toga biće pripremljene u obliku nacrta

kao dio projekta.

Informaciona tehnologija. Informaciona tehnologija moţe se koristiti kao instrument za

unapreĊenje brzine, taĉnosti i usluga koje se pruţaju javnosti. Tekući meĊunarodni trendovi su

ukljuĉenje informacija o imovini i vlasništvu na sistemu zasnovanom na internetu s lakim

pristupom, koji ne zahtjeva ljudski interfejs za pristupanje informacijama. Stvarne transakcije će

i dalje zahtijevati provjeru i odobrenje zvaniĉnika, ali bi aplikacije trebalo da mogu da se vrše

elektronski, kao i u pisanom formatu na papiru. Postojeći softver koji je pripremljen za sistem

registracije predstavlja prvi korak ka automatizaciji a projekt će to raširiti tako da ukljuĉuje punu

funkcionalnost i ukljuĉenje katastarskih podataka.

Rad na katastarskim istraživanjima i mapiranju. Geodetsko istraţivanje i mapiranje koje će biti

izvršeno u sklopu projekta je prije svega istraţivaĉke prirode s ciljem istraţivanja i evidentiranja

sve imovine, zauzimanja, vrijednosti i zakonskih prava koja se odnose na tu imovinu. Za neke

oblasti rezultati će biti stavljeni na uvid javnosti na osnovu ĉega se mogu razviti katastarski

registri i registri zakonite imovine. Te aktivnosti će biti dodjeljene na tenderu za pakete po

opštinama, za ugovore sa privatnim sektorom, i radi povećanja stepena efikasnosti i radi

izgradnje kapaciteta i iskustava u privatnom sektoru. Ugovaranje aktivnosti na geodetskom

istraţivanju i mapiranju trebalo bi da kao rezultat ima unapreĊenje korištenja modernih metoda

geodetskog istraţivanja i razvoj isplatljivijih procedura. Informacije koje budu sakupljene u toku

geodetskog istraţivanja, mapiranja i istraga koristiće se za razvoj politika, strategija i zakonskog

okvira koji će biti razvijen u sklopu komponente C.

3. Fiducijarna pitanja

Finansijsko upravljanje

Ocjena finansijskog upravljanja jedinica za registraciju zemljišta u ministarstvima pravde

Federacije i RS poduzeta je u toku decembra 2005. godine s ciljem utvrĊivanja da li su

aranţmani za finansijsko upravljanje prihvatljivi za IDA-u. Oba ministarstva pravde su

imenovala iskusne finansijske upravitelje za upravljanje funkcijom finansija i raĉunovodstva

projekta, implementirala su pouzdan softver za finansijsko upravljanje i pripremila uputstva za

finansijsko upravljanje koja daju okvir procedura interne kontrole. Kako ovaj projekt ima

aranţmane za implementaciju koji su ukljuĉeni unutar ministarstava pravde, upravljanje

projektom, a konkretno interne finansijske procedure, zahtjevaće paţljiv nadzor kako bi se

15

osiguralo da ne doĊe do nepotrebnih birokratskih odlaganja pri procesuiranju finansijskih

transakcija.

Nabavke

Implementacija projekta biće koordinirana / izvršena od strane jedinica za registraciju zemljišta u

svakom od entiteta. Nijedna od jedinica za registraciju zemljišta nema iskustva s upravljanjem

mehanizmima fondova u sklopu projekata koje finansira Svjetska banka. Da bi se prevazišao taj

nedostatak kapaciteta, iskusan konsultant - sluţbenik za nabavke, prihvatljiv sa stanovišta IDA-e

imenovan je da bi upravljao aktivnostima nabavke u sklopu projekta. TakoĊe će se u toku prve

godine implementacije projekta fokus usmjeriti na razvoj kapaciteta za upravljanje nabavkama.

Te razvojne aktivnosti / izgradnja kapaciteta osoblja Primaoca biće sprovedene u obliku

radionica i obuke u toku rada, pod odgovornošću analitiĉara za nabavke Svjetske banke koji radi

u rezidentnoj kancelariji.

4. Socijalna pitanja

Socijalna i institucionalna pitanja. Implementacija projekta će uzeti u obzire i širok skup

socijalnih i institucionalnih pitanja:

Postkonfliktni kontekst i izbjeglice.

Etniĉke podjele i nacionalna integracija.

Siromaštvo

Rod

NasljeĊe socijalizma.

Pitanja vezana za korupciju

Rješavanje sporova.

Vidjeti u Aneksu 15 detaljno razmatranje tih pitanja i implikacija projekta.

Socijalna i institucionalna analiza. Kao dio pripremnih aktivnosti u sklopu projekta izvršena je

socijalna i institucionalna analiza s ciljem odreĊivanja polazne osnove, na osnovu pregleda iz

centrale, diskusija sa fokalnim grupama koje predstavljaju razliĉite uĉesnike u procesu,

istraţivanja meĊu klijentima, te radionice o nacrtu izvještaja.

Osnovni učesnici u projektu. Korisnici projekta biće oni ljudi i preduzeća koji ţele sigurnost

svojih posjeda zemljišta ili nekretnina. Ostali uĉesnici u projektu ukljuĉuju odreĊene

profesionalne grupe (notare, pravnike, agente za promet nekretnina), istraţivaĉku zajednicu,

odreĊene posebne interesne grupe (bivše vlasnike u privatnom sektoru, privatna preduzeća,

udruţenja etaţnih vlasnika, udruţenja koja štite prava odreĊenih ugroţenih grupa), te vladine

institucije.

5. Okruţenje

Efekti projekta na ţivotnu sredinu će, ako ih bude bilo, biti manjeg stepena i indirektni. Projekt

se klasifikuje u kategoriju B. Osim renoviranja kancelarijskog prostora, projekt neće podrţavati

javne radove, konverziju zemljišta, vaĊenje resursa ili bilo koje druge aktivnosti koje bi imale

potencijal da oštete ţivotnu sredinu. Okvirni Plan upravljanja ţivotnog sredinom (Environmental

16

Management, EMP) predstavlja saţeti pregled naĉina na koji će se postojeći zakoni i regulative

primjenjivati na radove na renoviranju u sklopu projekta. Ugovori za javne radove u sklopu

projekta biće podloţni razmatranju mogućih uticaja na ţivotnu sredinu koje će vršiti odgovorna

agencija za ţivotnu sredinu. Svi ugovori za javne radove će ukljuĉivati mjere za minimizaciju ili

olakšavanje oštećenja ţivotne sredine. Standardne operativne procedure će ukljuĉivati mjere koje

se odnose na gradnju uopšte, kao što su mjere za kontrolu koliĉine prašine, buke i prometa na

graĊevinskim lokacijama, kao i smjernice za kontrolu erozije i ĉišćenje nakon gradnje. Mjerenje

na terenu biće fokusirano na osam gradskih i prigradskih oblasti i prema tome neće ukljuĉivati

geometarske aktivnosti ni zoniranje oblasti pokrivanih šumom ili zaštićenih oblasti.

Oĉekuje se da će predloţeni projekt biti pozitivan sa stanovišta ţivotne sredine. Na osnovu

iskustava sliĉnih projekata za upravljanje zemljištem, povećan stepen sigurnosti prava i

unapreĊeno dodjeljivanje zemljišta vjerovatno će dovesti do promjena ponašanja koja su

pozitivna za ţivotnu sredinu kod vlasnika imovine. Projekat će takoĊe vjerovatno doprinjeti

unapreĊenjima kod informativnog i regulatornog okvira, što bi trebalo da omogući bolje

upravljanje korištenjem zemljišta u javnom sektoru.

17

6. Zaštitne politike

Zaštitne politike koje pokreće projekt Da Ne

Ocjena uticaja na ţivotnu sredinu (OP/BP/GP 4.01) [X] [ ]

Prirodna staništa (OP/BP 4.04) [ ] [X]

Eliminacija nametnika (OP 4.09) [ ] [X]

Kulturno nasljeĊe (OPN 11.03, revidirano kao OP 4.11) [X ] [ ]

Nedobrovoljno preseljenje (OP/BP 4.12) [ ] [X]

Starosjedioci (OD 4.20, revidirano kao OP 4.10) [ ] [X]

Šume (OP/BP 4.36) [ ] [X]

Bezbjednost brana (OP/BP 4.37) [ ] [X]

Projekti u oblastima koje su predmet spora (OP/BP/GP

7.60)*

[ ] [X]

Projekti na meĊunarodnim vodotocima (OP/BP/GP 7.50) [ ] [X]

Primjenjuje se samo zaštitna politika o ocjeni uticaja na ţivotnu sredinu. Projekat je dobio S2

klasifikaciju za zaštitne politike.

Ocjena uticaja na životnu sredinu (OP 4.01). Vidjeti sekciju D5 u prethodnom dijelu teksta.

Kulturna blaga. U sluĉaju da se u toku implementacije javnih radova naiĊe na bilo kakve

elemente kulturnog nasljeĊa (npr. zidne freske), Plan upravljanja ţivotnom sredinom

(Environmental Management Plan) predviĊa da će ugovaraĉ obustaviti radove, obavijestiti

relevantne vlasti i poštivati njihove instrukcije.

Nedobrovoljno preseljenje (OP 4.12). Projekt neće podrţavati kupovinu zemljišta ili s tim

vezano nedobrovoljno preseljavanje. Projekt takoĊe neće promijeniti vlasništvo niti koristiti

prava na oblastima šuma ili zaštićenim oblastima. Projekt takoĊe ne podrţava izbacivanje ili

sliĉno sprovoĊenje zakona koji se odnose na nezakonito zauzimanje zemljišta u drţavnom

vlasništvu. MeĊutim, projekti će poĉeti da ocjenjuje stepen i prirodu nezakonitog ili na drugi

naĉin neformalnog zauzimanja i naseljavanja, te će razviti strategiju za rješavanje tih pitanja u

toku druge faze dugoroĉnog programa. Ta strategija će uzeti u obzir dobre prakse i lekcije koje

su nauĉene iz implementacije OP 4.12 u drugim zemljama.

7. Izuzeci od politika i spremnost

Nema izuzetaka od politika.

* Pružanjem podrške za predloženi projekt, Svjetska banka nema namjeru da unaprijed određuje konačno ocjenjivanje

potraživanja stranaka u odnosu na oblasti koje su predmet spora

http://www.worldbank.org/environmentalassessment

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/OPolw/9367A2A9D9DAEED38525672C007D0972?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/BProw/C4241D657823FD818525672C007D096E?OpenDocument

http://lnweb18.worldbank.org/ESSD/envext.nsf/47ByDocName/EnvironmentalAssessment

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/OPolw/71432937FA0B753F8525672C007D07AA?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/BProw/62B0042EF3FBA64D8525672C007D0773?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/OPolw/665DA6CA847982168525672C007D07A3?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/tocall/55FA484A98BC2E68852567CC005BCBDB?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/bytype/AA37778A8BCF64A585256B1800645AC5?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/bytype/383197ED73D421A385256B180072D46D?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/bytype/0F7D6F3F04DD70398525672C007D08ED?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/OPolw/C972D5438F4D1FB78525672C007D077A?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/GPraw/97FA41A3D754DE318525672C007D07EB?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/OPolw/C12766B6C9D109548525672C007D07B9?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/BProw/D3448207C94C92628525672C007D0733?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/OPolw/72CC6840FC533D508525672C007D076B?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/BProw/5DB8B30312AD33108525672C007D0788?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/GPraw/C6B0F62BE7A10B338525672C007D078B?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/OPolw/5F511C57E7F3A3DD8525672C007D07A2?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/BProw/47D35C1186367F338525672C007D07AE?OpenDocument

http://wbln0011.worldbank.org/Institutional/Manuals/OpManual.nsf/GPraw/CC209CF484469D2C8525672C007D07EE?OpenDocument

18

Aneks 1: Zemlja i sektor ili pozadina programa

BOSNA I HERCEGOVINA: Registracija zemljišta

Pozadinske informacije o zemlji

Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja sa niskim srednjim nivoom dohotka u kojoj je bruto

društveni proizvod po stanovniku 2003. godine iznosio 2.040 USD. Oko 61% GDP-a stvara se u

sektoru usluga, 23% u industriji a 11% u poljoprivredi.

Od Dejtonskog mirovnog ugovora kojim je završen rat 1995. godine, zemlja je postigla izuzetan

napredak u postkonfliktnoj rekonstrukciji, socijalnoj integraciji i izgradnji drţave. Ona sada radi

ka integraciji sa Evropskom unijom, ĉlanstvu u WTO i ukljuĉenju u program 'Partnerstvo za mir'

NATO-a. Od 1995. godine GDP je porastao trostruko, izvoz robe je porastao desetostruko, a

stabilnost cijena je odrţavana tako da su u posljednje tri godine stope inflacije odrţane na nivou

manjem od 1 posto. MeĊutim, nivoi siromaštva su blizu 18%, a još 30% stanovništva je u

opasnosti od padanja u siromaštvo u sluĉaju šokova po dohodak.

Sada postoji više izazova sa kojima se BiH mora suoĉiti na putu ka bliţoj integraciji sa EU. mora

se unaprijediti konkurentnost kroz rast privatnog sektora i smanjiti postojeći visok deficit

tekućeg raĉuna kroz viši stepen fiskalne discipline i strukturalne reforme koje smanjuju vladinu

potrošnju. Sektor upravljanja zemljištem je kljuĉan za omogućavanje rasta privatnog sektora i

Projekt za registraciju zemljišta je kreiran s ciljem smanjivanja korupcije i povećavanja

efikasnosti radne snage, uz istovremeno smanjenje oslanjanja na finansiranje vlade tako što bise

sektoru pomoglo da postane samofinansirajući i da, uz to, doprinese finansiranju lokalne uprave.

Povećanje resursa na lokalnom nivou će pomoći u borbi protiv siromaštva i unapreĊenju

socijalnih sluţbi, koje takoĊe predstavljaju ciljeve Srednjoroĉne razvojne strategije (SRS) vlada i

strategije CAS. Ciljevi projekta za registraciju zemljišta su blisko usklaĊeni sa tri kljuĉne oblasti

SRS:

UnapreĊenje javnog finansiranja i jaĉanje institucija

Promocija odrţivog rasta voĊenog privatnim sektorom

Investiranje u kljuĉnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu

U BiH postoji velika privreda u sijenci zbog toga što u formalnoj privredi prolazak kroz zvaniĉne

kanale oduzima suviše vremena i novca. Nedavno usvojen Ekonomski memorandum za BiH

(Country Economic Memorandum, CEM) navodi da "politiĉka neizvjesnost i korupcija u

zvaniĉnim krugovima opstruiše strane investicije i stvaranje novih preduzeća. Troškovi i

dostupnost finansiranja, poreske stope i uprava, prakse koje su usmjerene protiv konkurencije i

slabo funkcionisanje pravnog sistema pri zaštiti imovinskih prava i ugovora predstavljaju znatan

teret za razvoj poslovanja i investicije". Projekt za registraciju zemljišta kreiran je s ciljem brzog

rješavanja prepreka za 'pravni sistem za zaštitu imovinskih prava' i pokretanja procesa

korigovanja drugih vaţnijih faktora koji ograniĉavaju investicije i razvoj.

19

Sektorska pitanja

Da bi se unaprijedilo funkcionisanje sektora neophodno je u toku dugoroĉnog perioda korigovati

ograniĉenja za aktivnosti trţišta zemljišta i imovine. To ukljuĉuje, na primjer, i oklijevanje vlasti

da dozvole privatizaciju zemljišta u urbanim oblastima i poteškoće sa kojima se susreću

investitori pri dobijanju dozvole za planiranje, graĊevinskih dozvola i zajmova zasnovanim na

osiguranju imovinom. Ĉak i ako mogu dobiti zajmove, njihovi uslovi i rokovi su stroţi od onoga

što bi bilo neophodno da su ti pitanja sigurnosti vlasništva i praa na gradnju riješeni.

Neizvjesnost na trţištu zemljišta dodatno se pogoršava zbog neformalnih transakcija i nezakonite

gradnje do kojih dolazi zbog prepreka koje se moraju prevazići kad se radi u formalnom sektoru

(zbog neefikasne birokratije, taksi i poreza i korupcije. U dugoroĉnom periodu BiH bi ţeljela da

ima sve karakteristike i izgradnju i transakcije evidentirane u formalnom sektoru. Evidencija bi

trebalo da bude lako dostupna, pouzdana i jednostavna za razumijevanje i korištenje. Izdavanje

dozvola za gradnju i registracija transakcija trebalo bi da bude brzo i da ne bude skupo. To bi

dovelo do povećanja prihoda od taksi i do povećanja stepena povjerenja javnosti pri investiranju

u razvoj zasnovan na imovini.

Dugoroĉni cilj je: razvoj sigurnog i efikasnog sistema registracije nekretnina; kompletiranje

evidencije katastra za svu imovinu; povećanje stepena efikasnosti i smanjenje troškova sistema

za izdavanje dozvola za koriptenje zemljišta i graĊevinskih dozvola i aţuriranje urbanistiĉke

dokumentacije kako bi ona odraţavala situaciju na terenu; legalizacija bespravne gradnje i

zauzimanja; finalizacija peostalih potraţivanja lica koja su raseljena u toku rata i rješavanje

pristupa koji će biti zauzet u odnosu na imovinu koja je nacionalizovana u komunistiĉkom

periodu; omogućavanje procesa privatizacije zemljišta i stvaranje višeg stepena privatnog

vlasništva nad zemljištem, kao osnove za trţišta zemljišta; te uspostavljanje sistema oporezivanja

imovine za finansiranje lokalne uprave. Samo je prvi od tih ciljeva spreman za direktnu

implementaciju. Svi ostali zahtijevaju dodatne analize s ciljem razumijevanja stepena problema i

resursa koji su potrebni za rješavanje tih problema. Nakon što se to razvoje moţe se poĉeti sa

pripremom politika, strategija i pravnih okvira za implementaciju politika.

Institucije koje su odgovorne za upravljanje zemljištem

Struktura uprave Bosne i Hercegovine (BiH) je administrativno podjeljena na dva entiteta:

Federaciju BiH (FBiH) i Republiku Srpsku (RS). FBiH se sastoji od 10 kantona i 80 opština dok

RS nema srednji nivo vlasti izmeĊu entiteta i 62 opštine. U FBiH se gradovi Sarajevo i Mostar

sastoje od dvije ili više opština i zasebnim nivoima vlasti. Distrikt Brĉko, nije dio ni FBiH ni

RS, već, u skladu sa odlukom Arbitraţne komisije za Brĉko, koja je uspostavljena prema

Dejtonskom mirovnom sporazumu, predstavlja zaseban distrikt pod upravom BiH.

BiH ima 13 ministarstava pravde - jedno na drţavnom nivou, dva na entitetskom nivou i 10 na

kantonalnom nivou plus relevantne institucije u Distriktu Brĉko. Na osnovu novog Zakona o

Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH iz 2005. godine, uspostavljeno je jedinstveno Visoko

sudsko i tuţilaĉko vijeće (HJPC) na nivou BiH, koje zamjenjuje HJPC na entitetskom nivou. BiH

ima sudski sistem sa po tri sloja u svakom od entiteta. Na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama

iz 2002. godine, usvojenom u oba entiteta, zemljišne knjige su dio prvostepenih sudova. U RS

postoji 5 okruţnih sudova i 19 prvostepenih sudova. U FBiH postoji 10 kantonalnih sudova i 28

prvostepenih sudova. Sudovi u BiH su pod nadzorom ministarstava pravde u svakom od entiteta,

20

koja imaju ovlaštenja da izdaju regulative koje upravljaju funkcijom reistracije zemljišta. HJPC

vrši superviziju sudova u BiH u vezi sa odreĊenim pitanjima, što ne ukljuĉuje registraciju

zemljišta. Ministarstvo pravde na drţavnom nivou takoĊe nema nadleţnosti nad aktivnostima

registracije zemljišta. Ukupno u BiH postoji 48 prvostepenih sudova sa kancelarijama za

registraciju zemljišta sa 211 stalno zaposlenih radnika.

Geodetske uprave u svakom od entiteta odgovorne su za sve geodetske zadatke ukljuĉujući i

konsolidaciju zemljišta i fundamentalnu geodetsku mreţu. Opštinske katastarske kancelarije

odrţavaju sve katastarske podatke. Prema nacrtu legislative, geodetske uprave će biti odgovorne

za imenovanje licenciranih geometara (u privatnom sektoru) koji će vršiti katastarske aktivnosti.

U FBiH postoji 40 opštinskih katastarskih kancelarija, koje, kao dio opštine, primaju instrukcije

o metodologiji od geodetske uprave. Ĉetiri kantona imaju administrativne jedinice koje

izvještavaju geodetsku upravu. U RS su nekadašnje 62 opštinske katastarske kancelarije

prenešene pod nadleţnost geodetske uprave RS. U praksi, meĊutim, usluge koje se pruţaju

blisko su vezane za opštinske sluţbe. Geodetska uprava je uspostavila 4 regionalna centra (Banja

Luka, Trebinje, Bijeljina i Istoĉno Sarajevo. Katastarska kancelarija u Brĉkom je nezavisna ali ju

u vezi s metodološkim pitanjima usmjerava Geodetska uprava RS.

Korištenje zemlje u urbanim oblastima kontroliše kompleksan sistem planiranja i dodjeljivanja

zemljišta. Sistem planiranja sada radi na tri nivoa:

(1) Nacionalni prostorni plan dodjeljuje zemljište za izgradnju, pošumljavanje i

poljoprivredne namjene;

(2) Opštinske i kantonalne regulative dodjeljuju graĊevinsko zemljište za industrijske,

stambene i javne namjene; i

(3) Lokalne šeme zoniranja uspostavljaju parametre za dizajn i koriste ograniĉenja za

konkretne parcele i imovinu.

Mnoge opštine nemaju aţurirane urbanistiĉke planove ni kompletne regulatorne šeme za

upravljanje zemljištem.

Napredak pri rješavanju pitanja u sektoru

Sida finansira program za modernizaciju registracije zemljišta od 2003. godine, a ADA to

sufinansira od 2004. godine. Intervencije na polju upravljanja zemljištem teku od 2000. godine,

kada su Vlada Njemaĉke i Sida podrţavale projekte vezane za razvoj katastra. GTZ je bio

ugovaraĉ u toku cijelog tog perioda i pruţao je podršku pri razvoju legislative, procedurama

registracije i softveru. Oni su pomogli pri obezbjeĊenju obuke i postepenom unosu podataka u

novo razvijeni softver. Sida i ADA će nastaviti da pruţaju podršku u toku 2006. i 2007. godine i

razvile su program koji podrţava projekt koji finansira Svjetska banka. GTZ će nastaviti da

obezbjeĊuje tehniĉku podršku i obuku u toku implementacije projekta kojeg finansira Svjetska

banka, kroz korištenje finansiranja agencija Sida i ADA i njemaćkog finansiranja.

USAID je takoĊe bio aktivan na polju upravljanja zemljištem. U junu 2004. godine je tekući

projekt za finansijski sektor BiH finansirao studiju o finansiranju nekretnina i trţištima

nekretnina koja predstavlja osnovu za mnoge intervencije projekta koji finansira Svjetska banka.

21

USAID je radio sa lokalnim vladama kroz svoj GAP projekt s ciljem unapreĊenja usluga lokalne

uprave i dalji rad na tome kroz najnoviji projekt za oporezivanje koji će biti pokrenut u toku

2006. godine. Projekt modernizacije poreske uprave (Tax Administration Modernisation project,

TAMP) ukljuĉivaće rad na pitanjima oporezivanja preduzeća i liĉnog dohotka, kao i

oporezivanje imovine. USAID (zajedno sa Sida-om) će pruţati podršku lokalnim vladama s

ciljem rješavanja problema nezakonito izgraĊenih zgrada i izdavanju graĊevinskih dozvola, kao i

razvoju pravnog i proceduralnog okvira koji je potreban za implementaciju poreza na imovinu

koji moţe da zamijeni postojeće poreze na preduzeća i njihovu dobit koji djelotvorno demotivišu

nova preduzeća da investiraju na lokalnom podruĉju. Program USAID-a nadopunjuje aktivnosti

u sklopu projekta i neophodna je bliska saradnja izmeĊu projekata.

Evropska komisija (EC) je radila sa sudovima kroz programe CARDS za period 2004-2006.

godine s ciljem unapreĊenja usluga koje se pruţaju u sudovima. Projekt radi prije svega kroz

HJPC s ciljem unapreĊenja funkcionisanja sudova i informatiĉkih kapaciteta u sudovima. Sistemi

komunikacija koji treba da budu razvijeni koristiće se u sklopu projekta registracije zemljišta kao

dio komunikacione mreţe. Nedavno je HJPC, uz podršku USAID-a, revidirala uslove u sudskim

zgradama s ciljem ocjenjivanja fiziĉkih zahtjeva za unapreĊenjem imidţa sudskog sistema i

njegovog unapreĊenja do nivoa standarda EU. Oni će raţiti donatorsko finansiranje za

opremanje. Kako sistem registracije radi u okruţnim sudovima potrebna je odreĊena

koordinacija sa tim programom uporedo sa njegovim razvojem. EC je pokrenula tender za

pregled i pruţanje preporuka za tehnološke standarde koje bi trebalo da prihvate kancelarije za

registraciju, kao i katastar, imajući u vidu sve razvoje koji su do sada postignuti u sektoru

informacione tehnologije. Rezultati te studije trebalo bi da budu dostavljeni u aprilu 2006.

godine i iskoristiće ih projekt registracije zemljišta. Dijalog sa EC će biti nastavljen pošto postoji

mogućnost da bi program EC za 2007. godinu mogao da ukljuĉuje dodatnu podršku unutar

sektora.

Projekt urbane infrastrukture i pruţanja usluga koji finansira Svjetska banka postao je efektivan

u toku februara 2005. godine. Ovaj projekt je ocijenjen kao zadovoljavajući. On se fokusira na

unapreĊenje pruţanja osnovnih gradskih usluga: (i) unapreĊenje dostupnosti, kvaliteta i

pouzdanosti osnovnih opštinskih usluga i sluţbi a posebno vodovoda i kanalizacije; (ii) jaĉanje

sposobnosti kantonalnih i općinskih vlada za unapreĊenje upravnih i institucionalnih kapaciteta

za razvoj infrastrukture kroz razvojne planove za gradske uprave; i (iii) gdje god je moguće,

ostvarivanje višeg stepena društvene kohezije kroz unapreĊenje opštih uslova ţivota, ti projekti

se preklapaju do one mjere da se finansiranje za unapreĊenja infrastrukture i pruţanja usluga

koja vrše lokalne vlade mogu dijelom pokriti iz poreza na imovinu. OdreĊeni stepen koordinacije

izmeĊu projekata biće neophodan.

22

Aneks 2: Najvaţniji povezani projekti koje finansira Svjetska banka i/ili druge agencije


1. Projekti koje finansira Svjetska banka

Projekat za gradsku infrastrukturu i pruţanje usluga (Urban Infrastructure and Service Delivery

project). Ocijenjen kao zadovoljavajući.

Projekat razvoja i oĉuvanja šuma (Forest Development and Conservation Project). Ocijenjen kao

umjereno zadovoljavajući.

2. Projekti koje finansiraju druge razvojne agencije

Projekt registracije zemljišta (Land registration project) koji finansiraju Sida i ADA. Projekt

implementira GTZ. Tehniĉka podrška, obuka i razvoj softvera. 2004-2005. Nastavak rada u toku

perioda 2006-2007. pruţa podršku i projektu za registraciju zemljišta koji finansira Svjetska

banka i rastući nivo podrške za ukljuĉenje katastarskih aktivnosti.

Projekt modernizacije Poreske uprave (Tax Administration Modernization project) koji finansira

USAID. 2003-2006, pri ĉemu će novi program biti razvijen za 2006. ili 2007. godinu, kao

nastavak.

Projekt odgovornosti uprave (Governance Accountability Project, GAP) koji finansira USAID i

Sida. Tekući program za podršku dobrom upravljanju na nivou opština.

Smjernice FAO-a za razvoj korištenja zemljišta sa aktivnim uĉešćem korisnika (FAO guidelines

for Participatory Land Use Development). Tehniĉka podrška s ciljem razvoja smjernica za

korištenje zemljišta. Tekuće.

23

Aneks 3: Okvir rezultata i monitoring


Okvir rezultata

Vizija ua 2016.2 Pokazatelji rezultata za 2016. Korištenje informacija o rezultatima

Uspostavljanje sistema

administracije zemljišta koji

dobro funkcioniše i

omogućava investiranje i

dobro upravljanje

Evidencija

Jasna za sve nekretnine

Jednostavno joj je pristupiti preko interneta u

automatizovanom sistemu; sa transparentnim

transakcijama imovinom

U potpunosti kompatibilna u zemljišnom

registru i katastru

Sveobuhvatna (sve nekretnine u formalnom

sistemu administracije zemljišta)

Investiranje

Podstiĉe se, a razvoj se kontroliše kroz

planiranje zemljišta koje je naklonjeno

razvoju i procedure izdavanja dozvola koje

nisu skupe

Ĉesto se finansiraju kreditima uz korištenje

nekretnina kao osiguranja

Imovinska prava i transakcije

Rješavanje imovinskih prava nad

nekretninama se u širokoj javnosti smatra

praviĉnim i to misle sve grupe uĉesnika u

procesu

Imovinska prava su sigurna i zaštićena

garantiranom registracijom

Imovinske transakcije su efikasne – registruju

se za nekoliko sati

Odrediti rezultate projekta u kontekstu

dugoroĉne vizije, a u budućnosti

ocijeniti stepen djelotvornosti

kumulativnih aktivnosti pri postizanju

ţeljenih rezultata i ishoda.

Razvojni cilj projekta Pokazatelji rezultata za 2010. Korištenje informacija o rezultatima

Omogućiti uredan razvoj

transparentnih trţišta

zemljišta kroz registraciju

prava nad nekretninama i

komplementarne politike

koje omogućavaju vršenje

transakcija na siguran i

efikasan naĉin

UnaprijeĊen sistem registracije zemljišta, što

dokazuje:

UnaprijeĊena transparentnost, brzina i

taĉnost vršenja transakcija koje se odnose na

zemljište za klijente koji ţele da kupe,

prodaju, naslijede, stave pod hipoteku ili

izdaju

Podaci iz svih registarskih foldera u

dostupnoj bazi podataka i barem 50%

registarskih foldera aţurirano i sravnjeno sa

postojećim katastarskim podacima na

osnovu pregleda kancelarija.

Ukljuĉenje stanova u osnovni zemljišni

registar

Ocijeniti:

Stepen i opseg promjena u

transakcijama i evidenciji u

poreĊenju sa osnovnim iznosim,

namjerama i onim što se moglo

desiti u sluĉaju da projekta nije

bilo

Realnost projekcija i

prilagoĊavanje projektnog dizajna

ili oĉekivanja, po potrebi

2 Vizija za 2016. godinu je ĉisto indikativna i ne predstavlja formalna gledišta Vlade. To će se dodatno

razmatrati i rafinirati u sklopu komponente projekta koja se bavi politikama

24

Razvojni cilj projekta Pokazatelji rezultata za 2010. Korištenje informacija o rezultatima

UnaprijeĊen katastar, što dokazuje:

UnaprijeĊena efikasnost i brzina

obezbjeĊivanja relevantnih katastarskih

podataka za klijente koji ţele da registruju

svoja imovinska prava, da pristupe mapama

imovine, da procijene vrijednost imovine,

da izvrše efikasne, odgovorno voĊene

razvojne investicije koje zahtijevaju

zemljište.

Završetak sistematske registracije

imovinskih prava na 8 lokacija i analiza

situacije s ciljem razumijevanja stepena

prepreka za razvoj vezanih za imovinu

Razvoj sistema za upravljanje katastarskim

informacijama

Ocijeniti:

Uspješnost napora na unapreĊenju

pruţanja usluga i implikacije po

naredne faze programa

Da li su informacije iz pilot

lokacija obezbjeĊene u skladu sa

zahtjevima za dizajn naredne faze

programa

Da li su traţeni sistemi za

katastarske informacije

uspostavljeni kao što je

zahtijevano za narednu fazu

programa

Razvoj okvira politika i pravnog okvira, što

dokazuju:

Strategije za rješavanje pitanja nelegalne

gradnje, zauzimanja zemljišta, privatizacije,

restitucije i planiranja

Promjene zakonskog okvira koje rješavaju

korištenje elektronskih sistema,

modifikacije zakona ili pravnih procedura

uz uzimanje u obzir iskustava s

implementacijom postojećeg zakonskog

okvira (npr. hipoteke, procjene, porez na

transakcije i porez na imovinu, restitucija,

planiranje, medijacija trećih lica) i

korištenje i/ili oslobaĊanje od zemljišta u

drţavnom i opštinskom vlasništvu

Strategije za prihode vezane za zemljište

ukljuĉujući izmjene zakonskog okvira,

rješavanje pitanja kao kumulativni uticaj

svih servisnih taksi i poreza vezanih za

zemljište, politika u vezi sa razmjenom

izmeĊu vlada i dijeljenjem prihoda i

informacija, te metodologiju za sistem

poreza na imovinu uz korištenje masovnih

procjena

Pokretanje druge faze dugoroĉnog programa

Ocijeniti da li je okvir politika i pravni

okvir koji je potreban za narednu fazu

programa uspostavljen

Privremeni rezultati Pokazatelji rezultata za svaku

komponentu

Korištenje praćenja rezultata

A. Registracija

A1. Razvoj standarda usluga i

godišnjih poslovnih planova

Standardi usluga, te poslovni planovi i

strategije za ljudske potencijale su usvojeni

i implementirani

Odlaganja mogu ukazati na ograniĉenja

kod politiĉkog razumijevanja i/ili

posvećenosti, operativnih aranţmana,

ili na nerealna oĉekivanja

A2. UnapreĊenja uslova rada i

oblasti za prijem stranaka

47 kancelarija renovirano i do 52

kancelarije opremljene


kod aranţmana ugovaranja,

finansijskih tokova, kapaciteta, ili

operativnih aranţmana, ili na nerealna

oĉekivanja

A3. Konverzija podataka o

stanovima (knjiga deponovanih

ugovora) u zemljišni registar

Podaci o procijenjenih 300.000 ugovora o

stanovima su pregledani i unijeti u

zemljišni registar




operativnih aranţmana, ili

metodologija, ili na nerealna

oĉekivanja

25


komponentu


A4. Sravnjivanje podataka, unos

podataka, te integracija sistema

Registarski podaci unešeni za 2 miliona

kumulativnih foldera (ukljuĉujući stanove);

podaci za 1 milion kumulativnih

registarskih foldera (ukljuĉujući one za

sporadiĉnu potraţnju) aţurirani i sravnjeni

sa katastarskim podacima kroz pregled

kancelarija. Neujednaĉenosti izmeĊu

registarske i katastarske evidencije su

identifikovane te, do najveće moguće

mjere, bez dodatnih istraţivanja i /ili

istraga na terenu, eliminirane






oĉekivanja

A5. Tehniĉka podrška i obuka Savjeti i obuka za osoblje kancelarija i

druge uĉesnike u procesu su obezbjeĊeni





oĉekivanja

B. Katastar

B1. ObezbjeĊivanje usluga

vezanih za podatke

Pripremljen nacrt uputstava za procedure i

propisi izmijenjeni kako bi odraţavali

unapreĊene standarde usluga, aranţmane

za ugovaranje rada na katastarskim

istraţivanjima, te razliĉite klijente.

Strategija za e-commerce razvijena s

ciljem omogućavanja marketinga digitalnih

mapa i katastarskih podataka




ili na nerealna oĉekivanja

B2. Sistematska registracija i

mapiranje u izabranim lokacijama

Sistematska istraţivanja, istrage na terenu,

te legalizacija 100.000 katastarskih

objekata u 8 lokacija, kao i ocjena

regulatornih, postkonfliktnih i drugih

ograniĉenja, završena i analizirana






oĉekivanja

B3. Digitalizacija katastarskih

mapa

Strategija za digitalizaciju katastarskih

mapa je razvijena, a zatim je sprovedena

masovna digitalizacija ili konverzija 1,4

miliona ha u novi format.






oĉekivanja

B4. Informacijska i

komunikacijska tehnologija

Informacijski sistem za katastar (sposoban

za integraciju sa informacijskim sistemom

za registraciju) kreiran, a s tim povezani

radni procesi prošli kroz reinţenjering




finansijskih tokova, ili kapaciteta, ili na

nerealna oĉekivanja

B5. Tehniĉka podrška i obuka Savjeti i obuka za osoblje katastarskih

kancelarija i ostale uĉesnike u procesu su

obezbjeĊeni





oĉekivanja

26


komponentu


C. Razvoj politika i pravnog

okvira

C1. Planiranje i razvoj Završene studije o:

Stavovima javnosti i potraţnji za

administrativnim uslugama na trţištu

Strategiji za rješavanje nezakonitog

zauzimanja zemljišta, ukljuĉujući

regulatorne izmjene koje se

preporuĉuju

Strategije za rješavanje drugih pitanja,

ukljuĉujući privatizaciju, restituciju,

planiranje zemljišta i kontrolu

izgradnje, te konflikte koji se odnose

na zemljište



posvećenosti, ugovornih aranţmana,



C2. Izmjene politika i zakonskog

okvira

Pravni pregled relevantnih zakona je

završen, a izmjene zakona ili procedura za

implementaciju su preporuĉene






C3. Prihodi vezani za zemljište Prijedlozi o s tim vezane legislativne

aktivnosti završene su u vezi sa

Kumulativnim uticajem svih servisnih

taksi i poreza vezanih za zemljište,

Politikama o razmjeni izmeĊu vlada i

dijeljenju prihoda i informacija, i

Metodologijom za sistem poreza na

imovinu uz korištenje masovnih

procjena zasnovanih na katastarskim

podacima






C4. Priprema za fazu 2 Detaljni plan implementacije projekta za

fazu dva je razvijen






C5. Projektni menadţment /

upravljanje projektom

Upravljanje projektom ocijenjeno je kao

uspješno od strane supervizijskih misija

Svjetske banke, a ocijenjeno je kao da ima

reputaciju koja se odnosi na integritet i

djelotvornost, prema ocjenama uĉesnika u

procesu i istraţivanjima javnog mnijenja.






C6. Tehniĉka podrška i obuka Savjeti i obuka za sve uĉesnike u procesu,

ukljuĉujući jedinice za registraciju

zemljišta i Savjetniĉki odbor su

obezbjeĊeni





oĉekivanja

27

Aranţmani za monitoring rezultata Ciljne vrijednosti Prikupljanje podataka i izvještavanje

Pokazatelji rezultata 2005. 2009. 2010. Učestalost

i izvještaji

Instrumenti za

prikupljanje

podataka

Odgovornost za

prikupljanje

podataka

UnaprijeĊen sistem registracije zemljišta, što

dokazuje:

UnaprijeĊena transparentnost, brzina i

taĉnost vršenja transakcija koje se

odnose na zemljište za klijente koji ţele

da kupe, prodaju, naslijede, stave pod

hipoteku ili izdaju

Uvećan broj imovinskih prava nad

zemljištem koja su registrovana

pouzdanim i aţuriranim podacima.

Ukljuĉenje stanova u osnovni zemljišni

registar

Neadekvatni

standardi

usluga, a

transakcije

zemljište,m su

spore,

nepouzdane i

netransparent

ne

mnogi opisi

parcela ili

imena

vlasnika nisu

aţurirani u

registru

(65%)

stanovi nisu u

registru

evidencija

zemljišnih

knjiga

uništena u

toku ratova

(20%)

Standardi

usluga

uspostavljeni

i ispunjeni,

osim u

sluĉajevima u

kojim ovise

od planiranog

razvoja IT

segmenta

Podaci za sve

registarske

foldere osim

za stanove su

uneseni,

proces

sravnjivanja

otpoĉet, a

povećava se

broj

sporadiĉnih

registracija

200.000

ugovora za

stanove

uneseno u

registar

On-line instant

informacije za

korisnike o

imovinskim

pravima, te

registracija

imovinskih prav

u roku 24 sata za

95% svih

sluĉajeva u

registru, uz

ispunjenje

standarda

Podaci iz svih

registarskih

foldera u

dostupnoj bazi

podataka i bar

50% registarskih

foldera

aţurirano i

sravnjeno sa

postojećim

katastarskim

podacima na

osnovu pregleda

kancelarija, te

eliminacija

zaostalih

sluĉajeva

Svi ugovori o

stanovima u

zemljišnim

knjigama

Srednjoroĉ

ni pregled i

izvještaj o

završetku

Projektni podaci, kao

i neovisna

istraţivanja klijenata /

potrošaĉa

Jedinice za

registraciju zemljišta

28

Ciljne vrijednosti Prikupljanje podataka i izvještavanje


i izvještaji

Instrumenti za

prikupljanje

podataka

Odgovornost za

prikupljanje

podataka

UnaprijeĊen katastar, što dokazuje:

UnaprijeĊena efikasnost i brzina

obezbjeĊivanja relevantnih katastarskih

podataka za klijente koji ţele da

registruju svoja imovinska prava, ili

odbiju katastarske usluge.

Završetak programa u izabranim

projektnim lokacijama u sistematskoj

registraciji imovinskih prava i analizi

situacije s ciljem razumijevanja stepena

prepreka za razvoj vezanih za imovinu

Razvoj sistema za upravljanje

katastarskim informacijama

Neadekvatni

standardi

usluga, a

usluge su

spore, skupe i

teško

dostupne

Stepen

prepreka se

nedovoljno

razumije

1 milion ha

mapa

digitalizovano

u starom

formatu i

nema

integrisanog

kompjuterizo

vanog

informacijsko

g sistema

ObezbjeĊenje

katastarskih

podataka i

usluga u

skladu s

usaglašenim

standardima

Lekcije

nauĉene iz

sistematske

registracije i

analize

situacije

odraţene u

prijedlozima

politika i

konceptu za

fazu 2

Masovna

konverzija i

digitalizacija

u novi format

je otpoĉeta a

novi

informacijski

sistem je

instaliran

Poštivanje

standarda se

nastavlja, s

daljim

unapreĊenjima

po potrebi

Lekcije nauĉene

iz sistematske

registracije i

analize situacije

odraţene u

prijedlozima

politika i

konceptu za fazu

2

Informacijski

sistem u

potpunosti

funkcioniše

Srednjoroĉ

ni pregled i

izvještaj o

završetku


i neovisna


potrošaĉa

Jedinice za


29

Ciljne vrijednosti Prikupljanje podataka i izvještavanje


i izvještaji

Instrumenti za

prikupljanje

podataka

Odgovornost za

prikupljanje

podataka

Razvoj okvira politika i pravnog okvira, što

dokazuju:

Strategije za rješavanje pitanja nelegalne

gradnje, zauzimanja zemljišta,

privatizacije zemljišta, restitucije i

korištenja zemljišta i kontrole izgradnje

Promjene zakonskog okvira koje

rješavaju korištenje elektronskih sistema,

modifikacije zakona ili pravnih

procedura uz uzimanje u obzir iskustava

s implementacijom postojećeg

zakonskog okvira (npr. hipoteke,

procjene, porez na transakcije i porez na

imovinu, restitucija, planiranje) i

korištenje i/ili oslobaĊanje od zemljišta u

drţavnom i opštinskom vlasništvu

Strategije za prihode vezane za zemljište

ukljuĉujući planirane izmjene zakonskog

okvira, ukljuĉujući kumulativni uticaj

svih servisnih taksi i poreza vezanih za

zemljište, razmjenu izmeĊu vlada i

dijeljenje prihoda i informacija, te

metodologiju za sistem poreza na

imovinu uz korištenje masovnih procjena

Ograniĉenja i

prepreke se ne

razumiju u

dovoljnoj

mjeri i

nedjelotvorne

strategije

Prijedlozi se

razvijaju, ali

im treba

posvetiti

dodatnu

paţnju

Strategije za

prihode nisu

razvijene

Ograniĉenja i

prepreke se

razumiju i

strategije su

usvojene

Pokrenute

izmjene

zakonskog

okvira

Usvojene

strategije za

prihode

povezane sa

zemljištem

Pokrenuta

implementacija

strategija

Modifikacije

zakonskog

okvira izvršene

uzimajući u

obzir iskustva

Implementacija

strategija o

prihodima

povezanim sa

zemljištem je

pokrenuta

Srednjoroĉ

ni pregled i

izvještaj o

završetku


i neovisna


potrošaĉa

Jedinice za


30

Ciljne vrijednosti3 Prikupljanje podataka i izvještavanje

Pokazatelji

rezultat za

svaku

komponentu

Dec '05. Juni ‘06. Juni ‘07. Juni ‘08. Juni ‘09. Juni ‘10. Učestalost

i izvještaji

Instrumenti za

prikupljanje

podataka

Odgovornost

za

prikupljanje

podataka

A. Registracija

A1. Razvoj

standarda usluga

i godišnjih

poslovnih

planova

Uspostavljen

a radna

grupa

Prvi nacrt Zavrpni nacrt

Implementirano

ukljuĉujući

izvještavanje

javnosti o

standardima i

poslovnim

planovima

Implementirano

ukljuĉujući

izvještavanje

javnosti o

standardima i

poslovnim

planovima

Implementiran

o ukljuĉujući

izvještavanje

javnosti o

standardima i

poslovnim

planovima

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti i

poslovni izvještaji

Jedinice za

registraciju

zemljišta

A2. UnapreĊenja

uslova rada i

oblasti za prijem

stranaka

Renoviranj

e i

potrebna

oprema

Tenderska

dokumentacija za

kategoriju 1

Kancelarije u

kategoriji 1

završene

Kancelarije u

kategoriji 2 i 3

završene

Kvartalni

izvještaji

Praćenje nabavki Jedinice za

registraciju

zemljišta

A3. Konverzija

podataka o

stanovima

(knjiga

deponovanih

ugovora) u

zemljišni registar

0 Metodologija

u pripremi

Uneseno 30.000

ugovora

Uneseno 100.000

ugovora

Uneseno 200.000

ugovora

Uneseno

300.000

ugovora

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti i

kumulativni

podaci iz registara

Jedinice za

registraciju

zemljišta

3 Kvantitativne vrijednosti podloţne su prilagoĊavanjima na osnovu detaljnog dizajna koji će biti elaboriran nakon decembra 2005. godine

31


Pokazatelji

rezultat za

svaku

komponentu


i izvještaji

Instrumenti za

prikupljanje

podataka

Odgovornost

za

prikupljanje

podataka

A4. Sravnjivanje

podataka, unos

podataka, te

integracija

sistema

150.000

foldera

uneseno, a

2.000

harmonizo

vano s

katastrom

Standardi

podataka i

sistemski

dizajn su

završeni

Sporadiĉna

sravnjenja

zasnovana na

kancelarijama,

aţuriranje, te

unos podataka; te

podaci unešeni iz

dodatnih 300.000

registarskih

foldera

1. verzija

integrisane

aplikacije za

registraciju i

katastar je

spremna;

sporadiĉno

aţuriranje,

sravnjenja i unos

se nastavlja;

podaci unešeni iz

1 milion

registarskih

foldera

Sporadiĉno

aţuriranje,

sravnjenja i unos

se nastavlja; a

podaci iz

dodatnih 200.000

foldera su

aţurirani i

harmonizovani s

katastrom kroz

reviziju

kancelarija; 1,5

miliona

registarskih

foldera

Podaci unešeni

za 2 miliona

kumulativnih

foldera

(ukljuĉujući

stanove);

podaci za 1

milion

kumulativnih

foldera

(ukljuĉujući

sporadiĉne)

aţurirani i

harmonizovani

sa katastrom

kroz

kancelarijske

preglede; WEB

zasnovan

sistem

registracije je

operativan

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti i

kumulativni

podaci iz registara

Jedinice za

registraciju

zemljišta

A5. Tehniĉka

podrška i obuka

Razvijen

plan rada

za

2006/2007.

Plan je

implementira

n

Plan je

implementiran

Plan za

2008/2009.

godinu je razvijen

i u toku je

njegova

implementacija

Plan je

implementiran

Plan za 2010.

godinu je

razvijen i

implementiran

Kvartalni

izvještaji

Uprava GTZ-a GTZ

B. Katastar

B1.

ObezbjeĊivanje

usluga vezanih

za podatke

1. nacrt standarda

i podzakonskih

akata

Standardi

usvojeni i

objavljeni;

privatne

geodetske usluge

operacionalne

Analiza iskustava

i modifikacije po

potrebi , iskustva

odraţena u

konceptu za 2.

fazu

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti

Jedinice za

registraciju

zemljišta

32


Pokazatelji

rezultat za

svaku

komponentu


i izvještaji

Instrumenti za

prikupljanje

podataka

Odgovornost

za

prikupljanje

podataka

B2. Sistematska

registracija i

mapiranje u

izabranim

lokacijama

1. nacrt

detaljnog

dizajna i

plana rada

Aktivnosti su

otpoĉete

40.000

katastarskih

objekata na 8

lokacija

100.000

katastarskih

objekata na 8

lokacija

pokriveno, a

nalazi odraţeni u

C1 analizi

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti

Jedinice za

registraciju

zemljišta

B3.

Digitalizacija

katastarskih

mapa

1 milion ha

digitalizov

an u starom

formatu

Strategija se

razvija

Strategija je

razvijena i

pokrenuta

280.000 ha u

novom formatu

0,7 miliona ha u

novom formatu

1,4 miliona ha

u novom

formatu

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti i

kumulativni

podaci od

katastarskih

agencija

Jedinice za

registraciju

zemljišta

B4.

Informacijska i

komunikacijska

tehnologija

Dizajn baze

podataka završen

i objavljen tender

za sistem

Sistem se instalira

i testira

Sistem se rafinira Baza podataka

u potpunosti je

funkcionalna

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti

Jedinice za

registraciju

zemljišta

B5. Tehniĉka

podrška i obuka

Razvijen

plana rada

za

2006/2007.

godinu

Plan je

implementira

n

Plan je

implementiran

Plan za

2008/2009.

godinu je razvijen

i u toku je

njegova

implementacija

Plan je

implementiran

Plan za 2010.

godinu je

razvijen i

implementiran

Kvartalni

izvještaji

Uprava GTZ-a GTZ

C. Razvoj

politika i

upravljanje

projektom

C1. Planiranje i

razvoj

Analiza

imovinskih

prava

ukljuĉujući

restituciju i

preliminarn

i akcioni

plan

Istraţivanje

trţišta i strategija

za rješavanje

nezakonitog

zauzimanja

zemljišta su

završene

Akcioni plan je u

fazi

implementacije, a

analiza rezultata

komponente B2 je

otpoĉeta

Akcioni plan je

revidiran i

modifikovan po

potrebi, a

odraţen u

konceptu 2. faze

Akcioni plan je

odraţen u

detaljnim

planovima za

fazu 2

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti

Jedinice za

registraciju

zemljišta

C2. Izmjene

politika i

zakonskog okvira

Završen

pravni

pregled

Potpuni

prijedlozi za

izmjene

zakonskog okvira

Izmjene

zakonskog okvira

otpoĉete

Izmjene

zakonskog okvira

u fazi

implementacije

Preduslovi za

2. fazu su

uspostavljeni

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti

Jedinice za

registraciju

zemljišta

33


Pokazatelji

rezultat za

svaku

komponentu


i izvještaji

Instrumenti za

prikupljanje

podataka

Odgovornost

za

prikupljanje

podataka

C3. Prihodi

vezani za

zemljište

Metodologija za

porez na imovinu

ukljuĉujući

preporuke za

pravni okvir

Analiza i

preporuke u vezi

sa kumulativnim

uticajem svih

taksi i poreza i o

razmjeni izmeĊu

vlada i dijeljenju

informacija i

prihoda

Donijete odluke

o preporukama

Aktivnosti u

fazi

implementacije

Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti

Jedinice za

registraciju

zemljišta

C4. Priprema za

fazu 2

Razvijen koncept Razvijen PIP Kvartalni

izvještaji

Praćenje

aktivnosti

Jedinice za

registraciju

zemljišta

C5. Projektni

menadţment /

upravljanje

projektom

Jedinice za

registraciju

zemljišta i

Savjetniĉki

odbor

uspostavlje

ni

S rejting od

strane Svjetske

banke

S rejting od strane

Svjetske banke

S rejting i

pozitivni rezultati

istraţivanja

mišljenja

S rejting od

strane Svjetske

banke

Šestomjese

ĉno

Ocjena Svjetske

banke i neovisno

istraţivanje

mišljenja javnosti

/ uĉesnika u

procesu

C6. Tehniĉka

podrška i obuka

Razvijen

plana rada

za

2006/2007.

godinu

Plan je

implementira

n

Plan je

implementiran

Plan za

2008/2009.

godinu je razvijen

i u toku je

njegova

implementacija

Plan je

implementiran

Plan za 2010.

godinu je

razvijen i

implementiran

Kvartalni

izvještaji

Uprava GTZ-a GTZ

34

Aneks 4: Detaljan opis projekta


Projekt će imati tri komponente:

A. Registracija

B. Katastar

C. Razvoj politika i upravljanje projektom

Ţeljeni rezultati, ciljni iznosi za svaku komponentu i indikatori za monitoring sadrţani su u

Aneksu 3.

Komponenta A – Registracija

Procedure registracije su se u BiH ĉesto mijenjale, od austrougarskog modela zasnovanog na

sudovima prije Drugog svjetskog rata, do socijalistiĉkog sistema jedinstvenog katastra

nekretnina i, u novijem periodu , prema Zakonu o zemljišnom registru (2002. godine), opet

do vraćanja na sistem zasniovan na sudovima. GTZ je pruţao podršku vladi pri

uspostavljanju sigurnog sistema registracije, ali u ovom trenutku još uvijek postoje veliki

tereti zaostalih neriješenih sluĉajevima u većim, opterećenijim kancelarijama, a neformalne

transakcije su uobiĉajene. Nedostatak transparentnosti i efikasnosti usluga prepoznati su kao

problemi od strane poslovne zajednice i opšte javnosti i još uvijek se osjeća nedostatak

povjerenja javnosti u sistem. U FBiH većina stanova nije ukljuĉena u sistem registracije, ali

se evidencija transakcija koje ukljuĉuju stanove ĉuva u 'Knjizi deponovanih ugovora' koja se

odrţava u kancelarijama za registraciju. U RS je veći procenat prava vezanih za stanove već

ukljuĉen u sistem registracije zemljišnih knjiga. U tekućem periodu, sistem odrţavanja tih

evidencija o transakcijama stanovima u knjizi deponovanih ugovora je adekvatan, ali

vremenom i s povećanjem broja evidentiranih transakcija, temeljne neefikasnosti sistema

postaće oĉiglednije.

MeĊutim, znatan napredak je postignut i većina kancelarija sada odrţava 'zemljišne knjige', a

osoblje je prošlo kroz dovoljno obuke za odrţavanje sistema na djelotvoran naĉin. Razvijen

je softver i, kao privremena mjera, to bi trebalo da ubrza registraciju imovinskih prava i uĉini

ju pouzdanijom. Većina kancelarija je u lošem stanju i nedostaje im namještaj, oprema i

osnovni materijal (papir, fascikle, toneri itd.) da bi mogle da obezbjeĊuju dobre usluge za

klijente. Sada je neophodno unaprijediti objekte za pruţanje usluga klijentima, provjeru i

unos podataka u novi sistem i razviti dugoroĉna rješenja za „e-conveyancing“ (upiti i

registracija na internetu) kao dio integrisanog rješenja sa katastarskim procedurama.

Komponenta će, izmeĊu ostalog:

a. Unaprijediti transparentnost, brzinu i taĉnost vršenja transakcija za klijente koji

ţele da kupe, prodaju, naslijede, stave pod hipoteku ili izdaju.

b. Povećati broj jedinica imovine koja se registruje kroz:

i. Integraciju i harmonizaciju postojećih katastarskih evidencija sa

evidencijom zemljišnog registra

ii. Pojednostavljenje i omogućavanje lakšeg završetka prve registracije

c. Osigurati ukljuĉenje registra stanova u glavni zemljišni registar.

35

Komponenta A projekta će obuhvatiti 47 kancelarija za registraciju u RS i FBiH i ima za cilj

obezbjeĊenje potpuno automatizovanih usluga registracije koje će bez odlaganja

obezbjeĊivati korisnicima 'on line' informacije o imovinskim pravima, kao i registraciju

imovinskih prava u roku od 24 sata za 95% prijava. Obrada informacija i prijave za

registraciju biće u potpunosti automatizovane. Projekat će obezbijediti novi namještaj i

opremu za sve kancelarije, kako bi im se omogućilo da rade na transparentan naĉin,

prilagoĊen potrebama klijenata. Postojeći teret zaostalih neriješenih sluĉajeva (koji se

procjenjuje na preko 80.000 sluĉajeva) biće smanjen na nulu, a oko 2 miliona jedinica

evidencije zemljišnog registra biće unešeno u bazu podataka zemljišnog registra a evidencija

za 1 milion zemljišnih parcela biće provjerena, „sravnjena‟ i unešena u bazu podataka (bez

rada na terenu osim u sluĉaju da se radi o oblastima koje su obuhvaćene Komponentom B).

Od tog broja, oko 300.000 jedinica evidencije o „deponovanim ugovorima‟ koji se odnose na

stanove biće analizirana, katastarski brojevi će biti izdati, a evidencija unešena u bazu

podataka zemljišnog registra.

Da bi se to postiglo, identifikovane su sljedeće potkomponente:

A1 - Razvoj standarda usluga i godišnjih poslovnih planova.

Razviće se standardi usluga s ciljem osiguravanja da su usluge na najvišem mogućem nivou i

da ispunjavaju evropske standarde. Standardi usluga će ukljuĉivati brzinu usluga, kvalitet

usluga, broj sluĉajeva koji su obuhvaćeni u toku dana i procedure prituţbi. Godišnji poslovni

planovi će ukljuĉivati: procjene oĉekivanog broja sluĉajeva, procjene dohotka koji će biti

ostvaren, mjesto registra zemljišta unutar sudova, strukture taksi, investicije donatora i vlade,

strategije za ljudske potencijale, administraciju i odrţivost automatizovanih sistema

(ukljuĉujući i zamjenu opreme i unapreĊenje softvera), opšte operativne troškove i naĉine za

osiguravanje obezbjeĊenja dovoljnog finansiranja iz sudskih budţeta za tekuće operacije.

Biće obezbjeĊene brošure za informisanje javnosti i smjernice. S ciljem unapreĊenja stepena

svijesti javnosti o dostupnosti usluga registracije, s ciljem osiguravanja da standardi usluga

budu prihvaćeni u javnosti.

Tehniĉku (struĉnu) podršku za ovu potkomponentu obezbjediće GTZ (vidjeti potkomponentu

A5). Odgovornost za zadatak imaće ministarstva pravde (MP) na entitetskom nivou. Radna

grupa za razvoj standarda usluga i godišnje poslovne planove će biti uspostavljena poĉetkom

2006. godine, a prvi nacrt standarda usluga i poslovnih planova biće razvijen do kraja 2006.

godine. Planira se da standardi, poslovni planovi i strategija za ljudske potencijale budu

usvojeni od strane entitetskih ministarstava pravde u toku oktobra 2007. godine, a

implementirani u toku 2008. godine.

Kao dio procesa biće razvijena i strategija za informisanje javnosti, a neophodni leci,

pamfleti i dokumenti za informisanje javnosti biće odštampani i distribuirani od 2007. godine

nadalje.

Cijena medijskih predstavljanja i štampanja biće pokrivena kroz finansiranje projekta.

A2 – UnapreĊenja uslova rada i prostora za primanje stranaka

Uslovi rada i loši prostori za primanje stranaka predstavljaju najveći uzrok prituţbi osoblja i

korisnika. Loši uslovi rada ĉesto su dogovorni za spore rezultate rada, netransparentne prakse

i nezadovoljstvo klijenata. Biće obezbjeĊeno renoviranje kancelarija, namještaj, arhivi i

oprema, a postojeći automatizovani softver za registraciju 'LARIS' biće obezbjeĊen za svaku

36

kancelariju u dovoljnom broju s ciljem unapreĊenja usluga koje se pruţaju klijentima i kako

bi se omogućilo ispunjavanje standarda usluga.

GTZ je završio inventar veliĉina i stanja zgrada, broja osoblja i potreba za renoviranjem,

namještajem, arhivima i opremom. Kancelarije su podjeljene u kategorije 1, 2 i 3, u

zavisnosti od broja klijenata koje opsluţuju i broja sluĉajeva po kancelariji. Kancelarije iz

kategorije 1 će proći renovacije u toku perioda 2006-2007. godine, a kancelarije iz kategorija

2 i 3 u toku perioda 2007-2008. godine.

A3 – Registracija stanova

Većina stanova nije registrovana u zemljišnim knjigama zbog toga što zemljišne parcele,

zajedniĉke oblasti i planovi izgradnje nosu dostupni. Transakcije stanovima evidentiraju se u

'knjizi deponovanih ugovora', ali to je kratkoroĉno rješenje koje je primjenjeno zbog

nedostatka zemljišnih parcela ili objekata registrovanih u zemljišnim knjigama. Projekt će

razviti metodologiju za ukljuĉenje svih stanova u zemljišni registar, a zatim će konvertovati

informacije iz knjige deponovanih ugovora u LARIS softver. GTZ će obezbijediti tehniĉku

podršku koja je neophodna za razvoj metodologije u toku 2006. godine, a zatim će biti

zaposleno osoblje sa ciljem sprovoĊenja konverzije. Oĉekuje se da će osoblje biti potrebno za

cijeli period projekta pošto postoji oko 300.000 deponovanih ugovora koje treba provjeriti i

unijeti u sistem. Osoblje koje će biti izabrano radiće i na potkomponenti A3 i na

potkomponenti A4.

A4 – Harmonizacija podataka, unos podataka i integracija sistema

Poznato je da postoje mnoge neujednaĉenosti izmeĊu evidencija u katastru i onih koje se

ĉuvaju u zemljišnim registrima. Evidencija koja se ĉuva u katastarskim kancelarijama biće

otvorena i provjerena u odnosu na evidenciju iz zemljišne knjige prije nego što se unese u

LARIS softver. Osoblje potrebno za te aktivnosti biće zaposleno kao privremeno zaposleni

pod ugovorom na pojedinaĉnoj osnovi u svakom od lokaliteta. GTZ će obezbijediti obuku i

nadzor nad privremenim osobljem i vršiće nadzor nad grupom od 12 regionalnih

koordinatora odgovornih za praćenje rada privremenog osoblja. Koji će obezbjeĊivati savjete

u kancelarijama i prikupljati podatke za praćenje projektnih rezultata i projektnih ishoda.

Privremeni zaposleni (i koordinatori) mogu biti opremljeni softverskim alatima, koje će u

toku projekta razviti GTZ. Oni će identifikovati neusaglašenosti izmeĊu evidencije i, ako je

moguće, eliminisati ih automatski. Ta funkcija 'revizije' stvaraće izvještaje i zapisnike itd.

tako da se kvalitet podataka moţe pratiti od strane radnika registra i konsultanata. 2005.

Godine je GTZ već zapoĉeo probni rad sa unosom podataka u LARIS softver uz korištenje

privremenog osoblja i koordinatora s ciljem osiguravanja adekvatnosti metodologije.

Privremeno osoblje će unositi podatke u LARIS softver, ali će u toku projekta softver biti

unaprijeĊen i adaptiran tako da radi kao programsko rješenje na mreţi (WEB) koje je

sposobno za odgovaranje na upite postavljene on line i e-prenos za odreĊenu nadoknadu.

Sistem će takoĊe biti kreiran tako da ima interfejs (ukljuĉujući razmjenu podataka i dijeljenje

podataka) sa katastarskim aplikacijama koje će biti razvijene u sklopu komponente B, pod

jednim zajedniĉkim ugovorom.

Novi zakoni koji regulišu elektronsko poslovanje i elektronske potpise već su predloţeni, a

agencija odgovorna za administraciju sistema i upravljanje komunikacijskim mreţama mogla

bi biti uspostavljena. Ako bude uspostavljena, ta agencija, koja bi se vjerovatno zvala

37

Agencija za elektronsko poslovanje, i koristila bi postojećisistem CIPS-a kao osnovu za svoj

rad.4

U drugoj polovini 2005. godine, Evropska Komisija je dodijelila ugovor za pripremu

standarda podataka i plan za integrisan sistem registracije zemljišta / katastra. Oĉekuje se da

će to biti završeno do aprila 2006. godine. GTZ će koordinirati tu aktivnosti i obezbjeĊivaće

smjernice za naredne korake u razvoju sistema nakon toga. PredviĊeno je da će biti

dodjeljena dva ugovora (zajedniĉki i za registracijske i katastarske komponente projekta).

Prvi će se baviti razvojem konaĉne IT/IM5 strategije za projekt i tekućim radom na

registracijskim i katastarskim uslugama, a nakon toga nadzorom nad implementacijom.

Drugi će biti za razvoj aplikacije, po potrebi. Procjenjuje se da će IT/IM strategija biti

završena do kraja novembra 2006. godine, a da će prva verzija integrisane aplikacije za

registraciju zemljišta i katastar biti spremna do sredine 2008. godine. U tabelama koje

predstavljaju troškove, jedna ĉetvrtina troškova za IT/IM strategiju, razvoj sistema,

telekomunikacije i servere dodjeljena je ovoj potkomponenti, a tri ĉetvrtine Komponenti B,

pošto je većina troškova vezana za Komponentu B.

A5 – Tehniĉka podrška i obuka

GTZ će nastaviti da obezbjeĊuje tehniĉku podršku i obuku za pitanja vezana za procedure

registracije, razvoj standardnih formi i ugovora, implementaciju LARIS softvera i aktivnosti

na povećanju stepena svijesti javnosti. Kao dio podrške GTZ će obezbjeĊivati eksperte za

upravljanje projektom (ukljuĉujući za WEB tehnologiju), ekonomiju (za potkomponentu A1)

i pravna pitanja s ciljem razmatranja zakona, regulativa i procedura. Fokus njihove podrške

biće na obezbjeĊivanju obuke za postojeće osoblje koje radi na registraciji i sprovoĊenje

redovnih seminara i radionica, kako za javni, tako i za privatni sektor. Obezbijediće se i

objekat za šalter za pomoć i informacije, tako da se savjeti mogu davati telefonom (ili u toku

posjete), u bilo koje vrijeme. Kako je novi Zakon o notarima sada na snazi, a planira se da će

notari i privatni licencirani geometri poĉeti sa aktivnostima u toku 2006. godine, odreĊeni dio

resursa GTZ-a za obuku biće usmjeren ka tim profesionalcima. Sve te aktivnosti finansiraće

se kroz švedske i austrijske bilateralne fondove. Finansijska vrijednost tehniĉke podrške je

predstavljena u tabelama troškova kako bi se dala sveobuhvatna slika o resursima koji se

koriste.

Komponenta B – Katastar

Katastar predstavlja integralni dio informacija koje su neophodne za sistem registracije zbog

toga što su opisi imovine, ukljuĉujući jedinstvene identifikatore imovine i jasne demarkacije

granica, potrebni za osiguravanje sljedećeg: da se imovina ne registruje u više razliĉitih

registara (što bi omogućilo konfliktne transakcije nad istom imovinom), da nema preklapanja

4 CIPS sistem je stvoren kao projekt u sklopu Ministarstva za civilna pitanja s ciljem dokumentovanjaliĉnih

podataka i podataka o pasošima, kriviĉnih evidencija i ostalih informacija koje su potrebne Ministarstvu. On je

uspostavio brze veze kroz sve regione i veĉinu opština i sada nudi usluge za administraciju baza podataka i

upravljanje komunikacijskim mreţama. ObezbjeĊene su sigurne serverske sobe i dupli serveri koji su locirani u

Sarajevu i Banjaluci. Tekući projekat EC koji treba da se implementira u toku 2006. godine i povezaće sve sudove

kroz taj CIS sistem, kao i kancelarije za registraciju i pomoći će instalaciju razliĉitih softverskih aplikacija i WAN-a

za sudski sistem. Aktivnosti koje će biti izvršene u sklopu projekta će biti blisko koordinirane sa aktivnostima CIPS-

a, EC i HJPC. 5 Informaciona tehnologija / upravljanje informacijama (Information Technology/ Information Management)

38

kod granica imovine, te da je moguće izvršiti premještanje granica imovine u sluĉaju da

postoji spor. Prema tome, za namjene pravne sigurnosti, od kljuĉne je vaţnosti da se bar ima

serija indeksnih mapa koje prikazuju imovinu koja je registrovana. MeĊutim, katastri se

takoĊe koriste za evidentiranje sve imovine u datoj geografskoj oblasti kao osnove za

praćenje korištenja zemljišta, planiranje i sisteme oporezivanja imovine. Prema tome, kada se

razmatraju zahtjevi vezani za katastar za Projekt registracije zemljišta, ta druga pitanja se

takoĊe moraju razmotriti, a instrumenti za obezbjeĊenje neophodnih podataka za korisnike na

isplatljivoj osnovi moraju se implementirati.

Istorijski gledano, u BiH su katastarske aktivnosti bile vršene na sistematskoj osnovi kroz

sprovoĊenje novih premjera, procjenu pravnog vlasništva i korištenja zemljišta i izlaganju

rezultata javnosti tako da se kompletna evidencija formalno prihvata ili da se primjedbe

dostavljaju zvaniĉno. Po meĊunarodnim standardima, metodi koji su korišteni za taj rad bili

su precizni, ali su oduzimali mnogo vremena i bili su skupi. Zakon o registraciji zemljišta

sada predviĊa da je odgovornost za pravnu verifikaciju imovinskih prava na sudovima, a

geodetske uprave sada imaju regulatornu i kontrolnu funkciju samo za identifikaciju imovine

i njeno korištenje.

BiH ima jednostavnu kolekciju mapa, koje su pripremljene na osnovu premjera izvršenog u

toku perioda izmeĊu 1978. i 1991. godine. Od tog perioda došlo je do konflikata i visokog

stepena raseljavanja ljudi. MeĊutim, Komisija za potraţivanja imovine raseljenih lica i

izbjeglica je u toku perioda izmeĊu 1996. i 2003. godine razmotrila preko 300.000 sluĉajeva

i, uz inicijative lokalnih vlada, sada se ne smatra da postoji ozbiljan problem vezan za

raseljena lica ili odsutne posjednike zemljišta6. Ĉak i da je tako, mape iz 1991. godine i iz

ranijeg perioda morale bi da se aktuelizuju prije nego što bi se mogle prihvatiti kao zvaniĉna

evidencija lokacija imovine. Metodologija za aktuelizaciju bi trebalo da se revidira prije

stvaranja novih katastarskih mapa, kako bi se uzele u obzir i meĊunarodno priznate dobre

prakse i dostupnost moderne tehnologije.

Nakon mnogo godina nekontrolisanog razvoja, BiH se suoĉava sa ozbiljnim problemom

nezakonite izgradnje i zauzimanja zemljišta u javnom vlasništvu. TakoĊe je moguće da

potraţivanja za zemljište ili imovinu koje je uzela drţava kroz eksproprijaciju u periodu

socijalizma, ali da li bi i kako ta potraţivanja trebalo da se izmire još nije odluĉeno. Stepen

bespravne gradnje i mogućih potraţivanja imovine i koliĉina napora koje treba uloţiti u

rješavanje svake te situacije još nisu poznati. TakoĊe je nejasno kako bi postojeći planovi

razvoja urbanih i ruralnih oblasti trebalo da se izmijene da bi uzeli u obzir postojeću situaciju

na terenu.

Katastarska komponenta mora da obezbjedi osnovne informacije da bi kancelarije za

registraciju vršile registraciju imovine, ali je takoĊe neophodno poduzeti i analizu stepena

problema vezanih za trţište i razvoj zemljišta i razvoju rješenja za te probleme. Da bi se u

budućnosti koristio, katastarski sistem bi trebalo da bude u potpunosti automatizovan i

povezan sa kancelarijama za registraciju. Prema tome, katastarska komponenta će:

a) Unaprijediti stepen efikasnosti i brzine obezbjeđivanja relevantnih podataka o

jedinicama imovine (katastarskim brojevima i česticama) za klijente koji žele da

registruju svoja imovinska prava.

b) Sprovesti programe u izabranim opštinama za:

6 TakoĊe izgleda kao da je došlo do velikog stepena transfera izmeĊu zemalja i kantona jer je ljudima

nadoknaĊivano zemljište ili imovina koju su ostavili u jednoj oblasti zemljištem ili imovinom koju su druga lica

ostavila u drugim oblastima. MeĊutim, napomenuto je da su Hrvati izgleda izgubili u tom sistemu, jer se ne

kvalifikuju za zemljište u Hrvatskoj ako su napustili BiH u toku rata.

39

i. Sistematsku registraciju imovinskih prava

ii. Analizu situacije s ciljem razumijevanja stepena prepreka za tržište

nekretnina i razvoj zemljišta

c) Razviti sisteme upravljanja katastarskim informacijama

Komponenta B projekta će biti koncentrisana na unapreĊenje pruţanja usluga katastarskih

kancelarija u cijeloj BiH kroz uspostavljanje unapreĊenih sluţbi za klijente i promovisanje

kapaciteta privatnog sektor za vršenje aktivnosti na katastarskim istraţivanjima. Biće

identifikovane opštine koje su zainteresovane za ukljuĉenje u projekat i odreĊeni broj njih će

biti izabran za pilot projekte završetka i aţuriranja katastarskih jedinica i kasnije registracije

imovinskih prava. Pri sprovoĊenju potpunog evidentiranja jedinica imovine i zauzeća, kako

zakonskih tako i nezakonskih, biće mapirana i evaluirana, s ciljem analiziranja opsega i

ozbiljnosti problema koji treba da budu riješeni u sklopu Komponente C. Biće razvijen

integrisani informatiĉki sistem s ciljem omogućavanja dostupnosti katastarskih informacija u

digitalnom obliku preko integrisane WEB zasnovane aplikacije koja je povezana s

kancelarijama za registraciju zemljišta i opštinskim sluţbama

Da bi se to postiglo, identifikovane su sljedeće potkomponente:

B1. Pruţanje usluga vezanih za podatke

Katastar bi trebalo da obezbjeĊuje informacije velikom broju korisnika u skladu sa

potrebama i zahtjevima tih korisnika. Primarni korisnici katastarskog sistema su opštine, koje

zahtijevaju informacije o svoj izgradnji i korištenju imovine. Podaci predstavljaju temeljni

zahtjev za planiranje sistema oporezivanja imovine (Vidjeti Komponentu C). Opštine i drugi

korisnici iz vladinog ili privatnog sektora (posebno notari, geometri i agenti za prodaju

nekretnina) obiĉno su spremni da plate za te podatke, ako su oni predstavljeni na naĉin i sa

sadrţajem koji im je potreban. Prema tome, primarni fokus ove potkomponente je razvoj

instrumenata za obezbjeĊivanje podataka korisnicima. Podaci treba da budu dostupni ĉak i

ako imovina još nije legalizovana i treba da se poveţu sa pravnim podacima koji su dostupni

u kancelariji za registraciju i koji će biti dostupni on-line. Standardi usluga i poslovni planovi

biće razvijeni u istom pravcu kao i oni opisani u sklopu komponente A. To će takoĊe

ukljuĉivati i detaljno razmatranje strategije za e-poslovanje koja će pomoći pri marketingu

digitalnih mapa i katastarskih podataka preko interneta. To će morati da bude povezano sa

kancelarijama za registraciju tako da i podaci o vlasništvu budu dostupni. Da bi se postiglo

unapreĊenje standarda usluga i da bi se poslovi katastarskog istraţivanja ugovorili sa

privatnim sektorom, biće pripremljeni nacrti izmjena razliĉitih premjeravanja, a biće

razvijena i unapreĊena uputstava za procedure – ukljuĉujući ona koja se odnose na (a) rad na

mjerenjima i mapiranjima koji je neophodan za katastarske namjene; (b) izdavanje licenci za

katastarske geometre u privatnom sektoru; i (c) javno objavljivanje i registraciju imovinskih

prava u sudovima. Biće kupljena vozila tako da će geodetske uprave moći da prate aktivnosti

i izvršavaju zadatke vezane za kontrolu kvaliteta.

B2. Sistematska registracija i mapiranje, te situaciona analiza na izabranim lokacijama.

Biće postignuti sporazumi sa opštinama koje su zainteresovane za regulisanje aktivnosti

administracije zemljišta u svojim oblastima odgovornosti. Nakon potvrde da je zakonski

gledano dozvoljeno poĉeti sa sistematskom registracijom, biće pripremljen i opis zadataka

(terms of reference) koji će obuhvatiti sve aktivnosti vezane za sistematsko mapiranje

40

imovine i registrovanje imovinskih prava. U procesu prikupljanja podataka koji su potrebni

za sistematsko mapiranje i registraciju, projekt će takoĊe sakupiti podatke koji su relevantni

za analiziranje pitanja i problema koji utiĉu na postizanje dugoroĉnih projektnih ciljeva,

ukljuĉujući: vrijednosti imovine i parametre koji su relevantni za evaluaciju imovine i

implementaciju sistema poreza na imovinu (u saradnji sa USAID-om); promet na trţištu i

transakcije sa hipotekama; oblike zemljišnih i imovinskih prava; vlasništvo odsutnih lica;

bespravnu izgradnju (bespravno zauzimanje i dozvole); napredak privatizacije parcela

zemljišta; dostupnost napuštenih parcela zemljišta; uĉestalost slabo dokumentovanog i

osporenog vlasništva; slabo definisane ili nedefinisane granice parcela; zastarjelu plansku

dokumentaciju i procjene stepena potraţivanja restitucije. Biće izdati ugovori za privatne

ugovaraĉe s ciljem postizanja svih tih zadataka. Promjenjuje se da će se dodijeliti osam

osnovnih ugovora na tenderima sa nacionalnim konkurentnim ponudama, koji će obuhvatati

odreĊeni dio opština Sarajevo Centar, Mostar, Zenica i Ĉapljina u FBiH, te Banja Luka,

Gradiška, Mrkonjić Grad i Bijeljina u RS. Kontrola kvaliteta i podrška pri pripremi

specifikacija i supervizije predstavljaće odgovornost geodetskih uprava uz tehniĉku podršku

GTZ-a. Sva evidencija će se prepustiti sudskim kancelarijama za registraciju s ciljem

popunjavanja registara zemljišnih knjiga nakon završetka sistematskih aktivnosti na mjerenju

i istraţivanju.

B3. Digitalizacija katastarskih mapa

Da bi bile od koristi u integrisanom digitalnom okruţenju u kojem je evidencija o vlasništvu

nad imovinom lako dostupna na internetu, postojeće katastarske mape moraće se

konvertovati u digitalni oblik. To bi se radilo sporadiĉno u skladu sa dinamikom prispjeća

zahtjeva za informacijama u kancelarije i sistematski na odreĊenim lokacijama. Prva faza

predstavlja razvoj strategije za digitalno mapiranje i stvaranje modela podataka prije nego što

se moţe poĉeti sa digitalizacijom. Aktivnosti će biti u ozbiljnoj mjeri ograniĉene

dostupnošću sredstava i zahtjevima korisnika digitalnih verzija mapa. Na primjer, odreĊene

informacije zahtijevaju se samo kao pozadinske informacije i mogu se zadrţati kao raster

slike ili fotografske slike iz fotomapa (kao što su topografija, istorijski slojevi ili

administrativne granice). Ostale informacije, kao što su razgraniĉenja imovine i komunalne

linije, moraće da budu u vektorskoj formi, pošto se ĉesto koriste za obraĉunavanje ili analizu

i mijenjaju se kada doĊe do promjene granice. Kvalitet podataka će morati da bude jasno

vidljiv na digitalnim mapama, pošto će izvorni materijal da se razlikuje po stepenu taĉnosti,

starosti i kompletnosti. Treba imati u vidu da digitalizacija mapa ne ĉini te mape imalo

'boljima' nego ranije, već samo pojednostavljuje izdavanje izvoda i njihovo aţuriranje nakon

što doĊe do promjena. Samo će nove digitalne mape u izabranim lokacijama za komponentu

B2 predstavljati stvarne odraze tekućeg stanja u vezi sa zauzimanjem i vlasništvom.

Geodetske uprave će, koristeći tehniĉku podršku GTZ-a, pripremiti strategiju za digitalizaciju

katastarskih mapa u toku prvih šest mjeseci podrške GTZ-a u toku 2006. godine. Nakon toga

će biti pripremljena specifikacija za one lokacije koje će biti ukljuĉene u digitalizaciju, a biće

i kompanije koja će na digitalizaciji raditi pod vodstvom geodetskih uprava.

B4. Informaciona i komunikaciona tehnologija

Opis zahtjeva koji se odnose na informacionu tehnologiju sadrţan je u opisu potkomponente

A4. Zahtjevi koji se odnose na katastar su obiĉno daleko komplikovaniji, pošto zahtijevaju da

se geografski podaci ukljuĉe i integrišu sa podacima o atributima koji su ukljuĉeni u baze

41

podataka o imovini i vlasnicima. U BiH se koristi više razliĉitih raĉunarskih sistema i svaki

od njih ima svoje prednosti i mane. S ciljem razvoja jednog jedinstvenog sistema za BiH koji

bi se mogao integrisati sa sistemom registracije zemljišta, biće neophodno potpuno

redizajnirati procese i kreirati novi (ili modifikovan) sistem. Novi sistem će takoĊe uzeti u

obzir i predloţenu direktivu EU INSPIRE (Information for Spatial Infrastructure in Europe /

Informacije za prostornu infrastrukturu u Evropi) koja se odnosi na NSDI (National Spatial

data Infrastructure / Drţavna infrastruktura za prostorne podatke) sisteme pri razvoju novih

aplikacija. GTZ će obezbijediti tehniĉku podršku za nadzor nad razvojem informacionih

sistema i rješenja za e-poslovanje (e-commerce), a u BiH ima nekoliko izuzetnih kompanija

kojima bi se mogao dodijeliti ugovor za kreiranje i razvoj sistema. Po potrebi će se

obezbijediti i oprema, a jedan dio obezbjeĊene opreme ići će direktno opštinama koje su

ukljuĉene unutar lokacija, pošto su one u BiH odgovorne za katastarske aktivnosti. Tri

ĉetvrtine troškova strategije za IT/IM, razvoj sistema, troškovi telekomunikacija i servera

dodjeljeni su ovoj potkomponenti, a jedna ĉetvrtina komponenti A.

B5 – Tehniĉka podrška i obuka

GTZ će obezbijediti tehniĉku podršku i obuku za pitanja koja se odnose na katastarske

metodologije, katastarske regulative i zakone, geo informacije i geo tehnologiju, te razvoj

softvera. Oni će obezbijediti smjernice koje su neophodne za osiguravanje da će se razviti

adekvatan automatizovan sistem za katastar koji je uvezan sa kancelarijama za registraciju u

skladu sa potrebama korisnika. ekonomisti koji rade na komponenti A će takoĊe raditi i na

Komponenti B. njihovi napori će biti usmjereni na obezbjeĊivanje obuke za osoblje katastara

i odrţaće seriju seminara i radionica i za javni i za privatni sektor. Sve te aktivnosti

finansiraće se kroz švedske, njemaĉke i austrijske bilateralne fondove. Finansijska vrijednost

tehniĉke podrške je predstavljena u tabelama troškova kako bi se dala sveobuhvatna slika o

resursima koji se koriste.

Komponenta C – Razvoj politika i upravljanje projektom

Postoji mnogo razliĉitih prepreka, osim registracije zemljišta, koje u ovom trenutku ograniĉavaju

trţište nekretnina. One ukljuĉuju sisteme planiranja korištenja zemljišta i izdavanja dozvola za

korištenje zemljišta, nezakonitu izgradnju i zauzimanje, , sisteme oporezivanja, poteškoće sa

hipotekama zbog slabih procedura registracije i sprovoĊenja, slabo definisane sisteme

zajedniĉkog vlasništva itd. Komponenta C će:

Razviti politike, strategije implementacije i nacrte legislative (uključujući metodologiju za

implementaciju), prema potrebi, za uklanjanje prepreka za razvoj poslovanja i ekonomski

rast, koje postoje u sektoru upravljanja zemljištem.

Osnovni pravni okvir za registraciju imovine je uspostavljen i adekvatan je za namjene projekta.

Postoje i neke izmjene koje bi se mogle dodati s ciljem povećanja stepena korisnosti okvira,

konkretno koncept ‘kvalifikovanog vlasništva’ ili neke ekvivalentne odredbe za regitraciju

ĉinjenice o vlasništvu, uz obavještavanje onih koji postavljaju upite o tome da moţda postoje

neki pravni defekti vlasništva. U kontekstu BiH, najoĉiglednije bi bilo obavještenje da bi se u

budućnosti mogao podnijeti zahtjev za restitucijom ili da zgrada nije još dobila graĊevinsku

dozvolu. Kvalifikovano vlasništvo ili sistemi 'obavještenja' ĉesto se u drugim zemljama koriste s

ciljem unošenja sve imovine u registar (time se izbjegava razvoj neformalnog trţišta i osigurava

se plaćanje svih relevantnih poreza) i postepenog legalizovanja vlasništva kroz njegovo unošenje

42

sa nekvalifikovanim statusom nakon odreĊenog broja godina. Uobiĉajene garancije drţavne

vlade i odredbe vezane za obeštećenje ne primjenjuju se na kvalifikovano vlasništvo.

Kljuĉni s tim vezani zakon koji će uticati na upravljanje zemljištem uopšte je Zakon o imovini.

To je osnovni dio legislative ĉiji je nacrt pripremljen i razmatra se. Ostala s tim vezana

legislativa ukljuĉuje Zakon o nasljeĊivanju, Zakon o poljoprivredi, Zakon o šumarstvu, Zakon o

vodoprivredi, Zakon o konsolidaciji zemljišta, Zakon o urbanizmu itd. Ti zakoni još uvijek nisu

u svakom sluĉaju potpunosti harmonizovani jedan sa drugim niti sa meĊunarodno priznatim

dobrim praksama i oĉekuje se da će odreĊeni stepen dodatne pravne analize i pripreme novih

nacrta biti potreban. GTZ će obezbjeĊivati meĊunarodnu podršku u toj oblasti, ali će projekt

morati da obezbjedi lokalne resurse neophodne za pravnu analizu i pripremu nacrta.

Postoji nekoliko pitanja koja su još uvijek problematiĉna u odnosu na upravljanje zemljištem u

BiH. Zauzimanja drţavnog zemljišta su uobiĉajena i iako bi se neka od njih mogla legalizovati,

druga ne mogu zbog toga što se radi o zauzimanju zaštićenog javnog zemljišta, na primjer, dio

putne rezerve. Nezakonita izgradnja i zauzimanje predstavlja ozbiljan problem za vlasti i raniji

pokušaji rješavanja problema nisu postigli velike uspjehe. U nekim sluĉajevima cijena

legalizacije predstavlja problem, jer je iznad onog što oni koji zauzimaju zemljište mogu da si

priušte ili su spremni da plate, a u drugim je problem vezan za nedostatak planova razvoja koji

opravdavaju tekuće korištenje ili poteškoće kod promjene kategorije korištenja zemljišta. Postoji

motivacija za izbjegavanje registracije prodaje imovine s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza na

prenos prava i motivacija za izbjegavanje zvaniĉnih procedura vezanih za graĊevinske dozvole

zbog broja licenci i dozvola koje su potrebne i vremena i novca koji se mora potrošiti za prolazak

kroz sve zvaniĉne procese. TakoĊe postoje bojazni vezane za buduća potraţivanja restitucije koja

bi mogla da rezultuju oduzimanjem imovine od ljudi koji ju sada zauzimaju, te dodatnih

neizvjesnosti zbog toga što je najveći dio gradskog zemljišta još uvijek u drţavnom vlasništvu,

ĉak iako zgrade na njemu mogu biti u privatnom vlasništvu. Izgleda da postoji malo napretka ka

privatizaciji zemljišta koje zauzimaju zgrade u privatnom vlasništvu i neadekvatna legislativa

koja reguliše zajedniĉko korištenje zgrada sa više stanova i parcela zemljišta na kojima se one

nalaze. Postoje problemi pozivanja hipoteka, razumijevanja vrijednosti imovine i upravljanja

portfoliom imovine. Te neizvjesnosti imaju negativan uticaj na vrijednost imovine, stope

transakcija i vladine prihode.

Ministarstva finansija i u RS i u FBiH su posebno zabrinuta da će neizvjesna situacija vezana za

imovinska prava dovesti do poteškoća pri implementiranju sistema poreza na imovinu. Sistem

oporezivanja imovine je potreban da bi se opštinama pomoglo pri finansiranju njihovih sluţbi.

Od Agencije Sjedinjenih Drţava za meĊunarodni razvoj (USAID) zatraţeno je da pruţi podršku

vladi u vezi sa fiskalnom politikom, a implementacija i uspostavljanje stabilnog sistema

oporezivanja imovine je jedan od njihovih zadataka. Kako je to pitanje vezano za vlasništvo nad

imovinom i legalizaciju nezakonite izgradnje ili zauzimanja, predloţeni projekt predviĊa blisku

saradnju sa projektom USAID-a pri dizajnu katastarskih informacionih sistema i dijaznu pristupa

za legalizaciju bespravne gradnjebi trebalo da ukljuĉuje i komponentu za tu aktivnost.

Komponenta Razvoja politika i upravljanja projektom imaće šest potkomponenti:

C1. Planiranje i razvoj

GTZ i/ili angaţovani konsultanti će pomoći pri analiziranju rezultata prikupljanja podataka u

sklopu komponente B i poduzeće sve daljnje studije koje su neophodne za pripremu akcionih

planova za rješavanje neriješenih pitanja koja utiĉu na projektne ciljeve, ukljuĉujući, na primjer,

pitanja koja se odnose na nezakonitu izgradnju, zauzimanja, privatizaciju, restituciju i korištenje

43

zemljišta i kontrolu izgradnje. Dio ovih aktivnosti biće izvršen u obliku istraţivanja trţišta, koje

će, koristeći podatke prikupljene u sklopu komponente B i nadopunjujućeg istraţivanja u

studijama, analizirati dinamiku na trţištu nekretnina, iz perspektive profesionalaca u sektoru i

javnosti, ocjenjujući gledišta vezana za vladine usluge u sektoru upravljanja zemljištem i

potraţnju za njima. Takve vladine usluge mogu ukljuĉivati, na primjer, procedure za

privatizaciju parcela zemljišta ili legalizaciju bespravne gradnje. Analiza će biti uvezana i do

kraja 2007. godine preraĊena u akcioni program za rješavanje problema nezakonite izgradnje i

zauzimanja. Sve regulatorne promjene koje budu neophodne biće pripremljene u obliku nacrta

kao dio tog akcionog programa. Taj akcioni program će po potrebi biti završen do kraja 2008.

godine.

Ljudske resurse koji su potrebni za ovu potkomponentu obezbjediće prije svega GTZ (vidjeti

potkomponentu C6) i opštinske kancelarije za planiranje.

C2. Izmjene politika i legislative

Rezultati potkomponente C1 i komponente B biće iskorišteni pri sprovoĊenju pravnog pregleda

relevantnih zakona – a pregled nekih zakona će zahtijevati poduzimanje odreĊenih aktivnosti u

toku projektnog perioda. Na primjer, moraće se izvršiti i odreĊene promjene legislative s ciljem

omogućavanja korištenja elektronskih sistema (pošto postojeći zakoni kao pretpostavku uzimaju

sistema zasnovan na papiru) i korištenje elektronskih potpisa i e-poslovanje ili e-prenosa.

Moguće je da će u toku tog pregleda biti predloţene neke modifikacije zakona ili

implementacionih procedura koje se odnose na stvaranje i registraciju hipoteke, , poreze na

transakcije i imovinu, restituciju, izdavanje dozvola za planiranje, prava i procedure za

privatizaciju zemljišta, a alternativni pristupi za medijaciju i rješavanje sporova vezanih za

zemljište moglo bi da bude preporuĉeno. Predloţeni program za restituciju će biti razmotren7.

Potpuni pravni okvir koji utiĉe na upravljanje zemljištem razmatraće se u sklopu ove

komponente. Rok za konaĉni dokument o politikama i prijedloge za aktivnosti vezane za

legislativu biće kraj oktobra 2008. godine.

Resurse koji su potrebni za ovu potkomponentu obezbijediće GTZ (vidjeti potkomponentu C6) u

toku 2006. i 2007. godine a nastavak podrške koju će obezbijediti bilateralni donatori oĉekuje se

u toku perioda 2008-2009. MeĊutim, veliki dio detaljnih analiza i priprema nacrta zahtjevaće

angaţovanje meĊunarodnih pravnih konsultanata i budţet je raspodjeljen za ovo

C3. Prihodi vezani za zemljište

USAID je identifikovao projekt koji će riješiti pitanja vezana za porez na imovinu u izabranim

pilot lokacijama kao dio njihovog opšteg programa razvoja opština i fiskalne politike. Oni će

takoĊe nastaviti sa svojim postojećim programom za unapreĊenje opštinskog upravljanja. Prihodi

od zemljišta mogu doći kao dio sistema oporezivanja imovine, ali takoĊe postoje i prihodi koji se

ostvaruju iz poreza na prenos zemljišta, izdavanja opštinskog zemljišta i imovine i prodaje

opštinskog zemljišta i imovine. Sve te aktivnosti generišu finansiranje i zahtijevaju dobro

upravljanje s ciljem osiguravanja najboljih povrata iz sredstava koja ukljuĉuju zemljište i

imovinu. Projekt će blisko saraĊivati da projektom USAID-a s ciljem osiguravanja da ta pitanja

postanu dio konaĉnog okvira politika i strategije za projekt. Tehniĉka podrška i razvoj

metodologije za sisteme poreza na imovinu biće u opštem sluĉaju voĊeni kroz projekt USAID-a i

uz podršku GTZ-a. Projekt će imati za cilj prilagoĊavanje dizajna katastarskog sistema podataka

potrebama sistema poreza na imovinu ad valorem sa masovnom procjenom koji se predviĊa u

7 Podaci relevatni za razmatranje programa restitucije na vladi biće prikupljeni u sklopu komponente B.

44

sklopu projekta USAID-a, a istraţivaĉke aktivnosti koje će se sprovoditi u sklopu komponente B

biće koordinirane sa radom USAID-a s ciljem osiguravanja izbora istih lokacija kao pilot

lokacija za aktivnosti USAID-a na oporezivanju imovine. Projektne aktivnosti u sklopu

Komponente B će ukljuĉivati saradnju pri prikupljanju podataka za masovnu procjenu imovine.

Planira se da usaglašena metodologija za masovnu procjenu imovine i prijedlozi za generisanje

prihoda i upravljanje imovinom, zajedno sa svim legislativnim izmjenama koje su neophodne,

budu završeni do kraja juna 2008. godine.

C4. Priprema za fazu 2.

U toku kasnijih godina implementacije projekta, rezultati svih analitiĉkih aktivnosti biće uzeti u

obzir s ciljem razvijanja detaljnog plana implementacije za narednu fazu rada. to je moguće kroz

još jednu intervenciju Svjetske banke ili kroz finansiranje same BiH, EU ili bilateralnu podršku,

u skladu s onim što tada bude identifikovano.

C5. Upravljanje projektom.

Projektom će upravljati LRD pri ministarstvima pravde na entitetskom nivou, u skladu sa onim

što je opisano u Aneksu 6. S ciljem pruţanja podrške LRD, ugovoriće se i vanjska podrška za

finansijsko upravljanje, nabavke i prevoĊenje, tako da mogu da se primjenjuju smjernice

Svjetske banke o finansijskom upravljanju i nabavkama.

C6. Tehniĉka podrška i obuka.

GTZ će obezbijediti i meĊunarodnu i lokalnu podršku za upravljanje projektom. Iako će se

njihove aktivnosti prije svega odnositi na upravljanje projektom koji finansiraju Sida, Njemaĉka

i ADA, oni će takoĊe pruţati podršku LRD na entitetskom nivou u vezi sa svim aspektima

upravljanja projektom. Monitoring i evaluaciju projektnih ishoda i rezultata GTZ- će izvršiti na

sliĉan naĉin kao i za aktivnosti koje su oni sprovodili u toku prethodnih nekoliko godina, ali sa

novim usmjerenjem na ishode i ciljeve koji se odnose na projekt registracije zemljišta Svjetske

banke, kao što je opisano u Aneksu 3. Finansijska vrijednost tehniĉke podrške je predstavljena u

tabelama troškova kako bi se dala sveobuhvatna slika o resursima koji se koriste.

45

Aneks 5: Projektni troškovi


Projektni troškovi po komponenti i /ili aktivnosti

Lokalno

Miliona

USD

Vanjsko

Miliona

USD

Ukupno

Miliona

USD

Komponenta A: Registracija 7.111 2.611 9.722

A1 – Standardi usluga i poslovni planovi 0.096

A2 – Uslovi rada i javne prostorije 3.437

A3 – Konverzija podataka o stanovima 1.344

A4 – Unos i sravnjenje podataka 3.008

A5 – Tehniĉka podrška i obuka 1.837

Komponenta B: Cadastre 5.162 3.895 9.057

B1 – Standardi usluga i strategija 1.242

B2 – Sistematsko mapiranje i situaciona analiza 2.736

B3 – Digitalizacija mapa 1.670

B4 – Informaciona i komunikaciona tehnologija 1.335

B5 – Tehniĉka podrška i obuka 2.074

Komponenta C: razvoj politika i upravljanje

projektom

1.188 1.506 2.695

C1 – Planiranje i razvoj 0.100

C2 – Izmjene politika i legislative 0.150

C3 – Prihodi vezani za zemljište 0.000

C4 – Priprema za fazu 2 0.000

C5 – Upravljanje projektom 0.938

C6 – Tehniĉka podrška i obuka 1.506

Ukupni osnovni troškovi 13.462 8.012 21.474

Rezerve za nepredviĊene dogaĊaje 0.373 0.208 0.581

Rezerve za cijene 0.525 0.314 0.839

Ukupni projektni troškovi1 14.360 8.534 22.893

Kamate u toku izgradnje 0

Provizija na poĉetku 0

Ukupno potrebno finansiranje 22.893

46

Aneks 6: Implementacioni aranţmani


Savjetnički i koordinacioni odbor za pitanja administracije zemljišta

Opšta uloga. Savjetniĉki i koordinacioni odbor za pitanja administracije zemljišta (Advisory

and Coordination Board for Land Administration) (“Savjetniĉki odbor”) biće kreiran uz uĉešće

oba entiteta i drţavne vlade. Savjetniĉki odbor će obezbjeĊivati savjete za agencije koje će

implementirati projekt u vezi sa pitanjima direktno vezanim za implementaciju projekta, ali će

takoĊe obezbjeĊivati i forum za razmatranje širih pitanja administracije zemljišta, koja utiĉu na

dugoroĉne projektne ciljeve. Sastojaće se od zvaniĉnika vlada na visokom nivou koji imaju

iskustva i interes u sektoru administracije zemljišta i pruţaće uĉesnicima u procesu mogućnost

da izraze institucionalna gledišta u vezi sa implementacijom projekta, kao i da razmatraju i

rješavaju institucionalne sukobe. Od ĉlanova Odbora će se oĉekvati da zastupaju potrebe

projekta unutar svojih ministarstava ili organizacija i da pomaţu pri omogućavanju koordinacije

zvaniĉnih aktivnosti za podršku projektu. Odbor bi moglo sluţiti za unošenje odreĊenog nivoa

uniformnosti u pristupe koji će biti zauzeti od strane dva entiteta, kroz raspodjelu ideja i

iskustava najbolje prakse, i obezbjeĊivati osnovu za trajan sistem konsultacija agencija i entiteta

u vezi sa pitanjima administracije zemljišta.

Iako je direktni pokretaĉ za njegovo stvaranje Projekt registracije zemljišta koji će direktno

finansirati Svjetska banka, a podrţavati tehniĉka podrška i obuka GTZ-a (što finansira Sida,

Njemaĉka i Vlada Austrije), Savjetniĉki odbor će takoĊe biti na raspolaganju da obezbjeĊuje

sliĉnu podršku i za relevantne inicijative drugih donatora vezane za zemljište, kao što su

planirane aktivnosti USAID-a u oblasti oporezivanja imovine. Postojanje Savjetniĉkog odbora će

vjerovatno dovesti do dodatnog interesa EU za obezbjeĊivanje pomoći BiH za razvoj

administracije zemljišta i zemljišne politike, uz uslov da nastavi da funkcioniše i nakon završetka

projekta Svjetske banke.

Uloga u projektu. Podrška koju će Savjetniĉki odbor pruţati, koja je specifiĉna za ovaj projekt,

ukljuĉuje sljedeće:

razmatranje i davanje smjernica u vezi s reformom i harmonizacijom politika i zakonskog

okvira.

Omogućavanje pratećih aktivnosti od strane pojedinaĉnih ĉlanova Savjetniĉkog odbora u

njihovim odgovarajućim vladinim agencijama i entitetskim parlamentima.

Pregled i razmatranje kvartalnih izvještaja i drugih prezentacija Jedinica za registraciju

zemljišta (Land Registration Units, LRU) na nivou entiteta.

ObezbjeĊivanje povratnih informacija i smjernica za LRU o opštem napretku pri

implementaciji projekta

Koordinacija aktivnosti koje zahtijevaju integrisani ili harmonizovani pristup za oba entiteta,

kao što su razvoj softvera i standardi usluga.

Dijalog o politikama sa osobljem Svjetske banke, savjetnicima GTZ-a i drugim povezanim

donatorima.

Članstvo. Savjetniĉki odbor bi imao sljedeće ĉlanove

Za svaki entitet, po jedan predstavnik iz

Ministarstva pravde,

Ministarstva finansija,

47

Ministarstva planiranja i urbanizma (ili ekvivalentnog ministarstva) i

Geodetske uprave.

Uz to, ĉlanovi Savjetniĉkog odbora ukljuĉivali bi i po jednog predstavnika

Ministarstva finansija na drţavnom nivou,

Ministarstva pravde na drţavnom nivou, i

Visokog sudskog i tuţilaĉkog vijeća (HJPC)8.

Predstavnici LRU će uĉestvovati na sastancima ali neće imati pravo glasa.

Kao neutralna strana, predstavnik Ministarstva pravde na drţavnom nivou bi imao ulogu

predsjedavajućeg a dodatni ĉlanovi Odbora mogli bi da budu imenovani, uz prethodno odobrenje

IDA-e, u skladu sa rezolucijom Koordinacionog komiteta za ekonomski razvoj i evropske

integracije Vijeća ministara. Ĉlanovi Savjetniĉkog odbora će morati da imaju na raspolaganju

dovoljno vremena i profesionalno iskustvo, kako bi bili u mogućnosti da aktivno i redovno

uĉestvuju na kvartalnim sastancima, a moraju biti i na dovoljno visokim pozicijama da bi imali

neophodna ovlaštenja za donošenje odluka.

Formiranje. Savjetniĉki odbor je uspostavljen rezolucijom Koordinacionog komiteta za

ekonomski razvoj i evropske integracije i najveći broj ĉlanova je imenovan. Organizacioni

sastanak trebalo bi da bude odrţan u toku aprila 2006. godine.

Logistika. Savjetniĉki odbor bi se sastajao na kvartalnoj osnovi. Putni troškovi i troškovi

dnevnica za uĉesnike sastanaka bili bi troškovi koji bi se mogli finansirati iz sredstava kredita

IDA-e, pod uslovom da su konzistentni sa uspostavljenim normama. Osoblje koje će

obezbjeĊivati podršku Savjetniĉkom odboru će obezbijediti drţavno Ministarstvo pravde ili iz

svog ministarstva ili u skladu s onim što delegira neka druga vladina jedinica, i drţavno

Ministarstvo pravde će imati ovlaštenje da prima finansijsku i drugu podršku od tranih donatora s

ciljem pruţanja podrške radu Odbora.

Jedinica za implementaciju projekta

Organizaciona lokacija i popunjavanje osobljem. Jedinice za registraciju zemljišta (Land

Registry Units, LRU) će biti uspostavljene u svakom od entiteta. Svaka LRU biće jedinica pri

entitetskom ministarstvu pravde i na njenom ĉelu će biti osoba iz Ministarstva pravde koja će

raditi s punim radnim vremenom na registraciji zemljišta i s tim vezanim projektnim

aktivnostima. LRU bi takoĊe mogla da ukljuĉuje i dodatno osoblje s punim radnim vremenom ili

osoblje koje je preuzeto sa pola radnog vremena iz Ministarstva pravde, kao i iz Geodetske

uprave. Na osnovu iskustava drugih zemalja, ukupni broj osoblja LRU vjerovatno će rasti sa

porastom broja projektnih aktivnosti. Svo osoblje Ministarstva pravde i Geodetske uprave radiće

na projektu kao redovni zaposleni pri Vladi u skladu sa svojim normalnim uslovima za

zaposlenje u vladinom sektoru, a njihove plate i naknade neće predstavljati troškove za koje je

moguće obezbijediti finansiranje Svjetske banke. Uz redovno zaposlene pri vladi, LRU će

ukljuĉivati lica koja su izabrana samo za vrijeme trajanja projekta za obezbjeĊivanje

administrativne podrške uz finansiranje IDA-e. stalna radna mjesta pri vladi za tu podršku se ne

zahtijevaju, a ne bi bila ni adekvatna, pošto te funkcije neće biti nastavljene nakon završetka

projekta. Radna mjesta za podršku pod ugovorom ukljuĉuju finansijskog upravitelja

8 HJPC bi trebalo da ima predstavnika u okviru Upravnog odbora zbog svojih odgovornosti za nadzor sudova

koje su propisane zakonom (a zemljišne knjige su locirane u sudovima), kao i za koordinaciju informacione

tehnologije u sudovima.

48

(menadţera), struĉnjaka za nabavke, raĉunovoĊu / sluţbenika za isplate, koji će takoĊe

obezbjeĊivati opštu kancelarijsku podršku, te usluge prevodioca / tumaĉa, po potrebi.

Sa ministarstvima pravde entiteta dogovoreno je da će kljuĉno osoblje jedinica za registraciju

zemljišta (LRU) u svakom od entiteta takoĊe sluţiti kao osoblje za implementaciju projekta, kao

što se razmatra u nastavku teksta.

Odgovornosti. Odgovornosti LRU ukljuĉuju svakodnevno logistiĉko, administrativno i

tehniĉko upravljanje svim projektnim aktivnostima. Konkretne odgovornosti ukljuĉuju sljedeće:

Pripremu godišnjih planova aktivnosti, aţuriranje Rasporeda implementacije projekta i

budţeta za svaku komponentu, konzistentno sa detaljnim dizajnom, standardima, te

smjernicama koje su razvijene uz pomoć tehniĉke podrške

Osiguravanje da se sve aktivnosti vrše efikasno i u skladu sa rasporedom, te osiguravanje da

komunikacije i koordinacija glatko funkcioniše izmeĊu svih strana koje su ukljuĉene u

konkretne projektne aktivnosti

Praćenje svih projektnih aktivnosti i njihovih rezultata

Pripremu kvartalnih izvještaja o finansijskom monitoringu i izvještaja o napredovanju

projekta, prema zahtjevima Svjetske banke, kao i relevantnih entitetskih vlada

Izvršavanje finansijskog upravljanja u skladu sa opisima poslova finansijskog upravitelja i

Uputstvom za finansijsko upravljanje

Pripremu aranţmana za reviziju, po potrebi

Pripremu sve tenderske dokumentacije i osiguravanje da su aktivnosti nabavke u skladu s

detaljnim dizajnom, standardima i smjernicama koje su pripremljene uz pomoć tehniĉke

podrške, te sve druge aspekte ispunjavanja opisa poslova struĉnjaka za nabavke. To će

ukljuĉivati aranţmane za objedinjene tendere za oba entiteta, po potrebi.

Odrţavanje kontakata na operativnom nivou sa drugim vladinim agencijama koje imaju

interes za razliĉite aspekte projekta

Odrţavanje kontakata sa svim donatorima koji direktno podrţavaju projekt ili su na neki

drugi naĉin zainteresovani za projekt i, konkretno, sa Sida-om, Vladom Austrije, USAID-om

i EU

Komuniciranje sa javnošću o projektu, kao i sa medijima, te kljuĉnim uĉesnicima u procesu,

kao i razmjena informacija o iskustvima sa drugim sliĉnim programima, i na drţavnom i na

meĊunarodnom nivou

ObezbjeĊivanje podrške za misije supervizije Svjetske banke i odrţavanje kontakata sa

osobljem Svjetske banke koje je locirano u Sarajevu

Osiguravanje da predstavnici uĉestvuju na sastancima Savjetniĉkog odbora, bez prava glasa

Ako se tako odluĉi, obezbjeĊivanje sekretarskih usluga za Savjetniĉki odbor, na rotirajućoj

osnovi sa LRU iz drugog entiteta.

Podrška GTZ-a. GTZ oĉekuje da će obezbjeĊivati tekuće savjete i obuku za svaku od LRU.

Podrška GTZ-a će ukljuĉivati razvoj kapaciteta u tehniĉkim i pravnim aspektima i u praćenju i

ocjeni, kao i inicijalnu logistiĉku podršku prije efektivnosti projekta.

Dugoročna uloga LRU. PredviĊa se da će LRU sluţiti kao stalne jedinice u sklopu

ministarstava pravde koje bi nastavile da nadziru i koordiniraju aktivnosti na registraciji

zemljišta (tj. poštivanje standarda usluga, praćenje na teritoriji cijelog entiteta, razvoj politika),

nakon završetka projekta. Uloge koje se predviĊaju za LRU ukljuĉuju sljedeće: obezbjeĊivanje

savjeta i smjernica za sudove i kancelarije za registraciju o znaĉajnim pitanjima vezanim za

49

imovinu i zakon o registraciji; razvoj modernih poslovnih i upravljaĉih kapaciteta u

kancelarijama za registraciju; ĉuvanje i raspodjela informacija o „najboljoj praksi“; analiza

pitanja i trendova kod praksi registracije i katastra; te razvoj prijedloga za regulatorni i

legislativni razvoj.

Ugovarači za registraciju zemljišta. U sklopu komponente A će biti zaposleni pojedinci koji

će imati zadatak da pregledaju zemljišnu evidenciju, uporeĊuju je sa katastarskom evidencijom i

unose relevantne informacije u softver sistema registracije. PredviĊa se da će preko 70 do 80

ljudi biti angaţovano za te aktivnosti, a da će još 11 osoba biti angaţovano kao regionalni

koordinatori za monitoring rada radne grupe i osiguravanje dobre kontrole kvaliteta. Obuku i

superviziju za radnu grupu i koordinatore obezbijediće GTZ.

Katastarsko mapiranje i aktivnosti istraţivanja. U sklopu komponente B, geometarske i

kartografske aktivnosti koje su potrebne za proizvodnju katastarskih mapa i detaljnih mapa koje

prikazuju sadašnje stanje zauzetosti biće sprovedene kroz ugovore u paketima za privatni sektor.

PredviĊa se da će biti 8 zasebnih paketa. Digitalizacija će zahtijevati angaţovanje kompanija

koje će izvršiti te aktivnosti i dostaviti konaĉan proizvod geodetskim upravama.

Saradnja sa drugim agencijama. Aktivnosti na istraţivanju i mapiranju u sklopu komponente

B, kao i rezultujuća analiza i odluke vezane za politike u sklopu komponente C zahtijevaće

saradnju i koordinaciju izmeĊu ministarstava pravde i geodetskih uprava sa lokalnim opštinama i

ministarstvima urbanizma. To će takoĊe zahtijevati blisku saradnju sa USAID-om i ugovaraĉima

USAID-a koji rade sa ciljem unapreĊenja sistema oporezivanja imovine i lokalne uprave. To će

se postići kroz redovne sastanke i ukljuĉenost u seminare. Supervizijske misije Svjetske banke

ukljuĉivaće ta ministarstva i USAID u svoj redovni monitoring.

50

Aneks 7: Aranţmani za finansijsko upravljanje i isplate


Finansijsko upravljanje

1. Sažeti pregled ocjene finansijskog upravljanja

Izvršni sažetak i zaključak

Ocjena s ciljem odreĊivanja da li su aranţmani za finansijsko upravljanje za jedinice za

implementaciju projekta unutar entitetskim ministarstava pravde za Projekt registracije zemljišta

prihvatljive sa stanovišta IDA-e sprovedena je u toku decembra 2005. godine. Upravljanje

projektom predstavljaće odgovornost jedinica za registraciju zemljišta (Land Registration Unit,

LRU) koje su uspostavljene unutar ministarstava pravde na entitetskom nivou. Ocjena je

zakljuĉila da jedinice za registraciju zemljišta u ovom trenutku zadovoljavaju minimalne

zahtjeve Svjetske banke vezane za finansijsko upravljanje. Oba entitetska ministarstva pravde su

uspostavila jedinice za registraciju zemljišta, imenovala osoblje u jedinicama, ukljuĉujući

fiducijarno osoblje, te razvila proceduralna uputstva za finansijsko upravljanje. Saţeti pregled

ocjene finansijskog upravljanja i zakljuĉaka dat je u nastavku:

Ocjena finansijskog upravljanja Rejting Komentari

1. Entitet koji vrši implementaciju Marginalno

zadovoljavajuće

Jedinice za registraciju zemljišta su

novouspostavljene – nemaju ranije iskustva

u implementaciji projekata koje finansira

Svjetska banka , predstavljaju integralni dio

Ministarstava i trebaće im paţljiv nadzor

kako bi se osiguralo da ne doĊe do

nepotrebnih birokratskih odlaganja

2. Tok finansiranja Marginalno

zadovoljavajuće

Dostupnost kofinansiranja lokalnih partnera

je problem iako je u novijem periodu

unapreĊena - neizvjesnosti koje okruţuju

budţete za 2006. godinu dovode do

odreĊenih bojazni vezanih za prevovremenu

dostupnost kofinansiranja.

3. Osoblje Zadovoljavajuće Iskusni finansijski upravitelji koji su

uključeni u više projekata koje finansira

Svjetska banka

4. Računovodstvene politike i

procedure

Zadovoljavajuće Iako je Uputstvo za finansijsko upravljanje

dalo okvir standardnih kontrolnih

procedura, implementacija u praksi će

morati da bude pažljivo praćena imajući u

vidu prirodi jedinica za registraciju

zemljišta.

5. Unutrašnja revizija N.D. Entiteti nemaju aranžmane za internu

reviziju iako project EMSAC predviđa

usvajanje zadovoljvajućih zakona o internoj

reviziji.

6. Vanjska revizija Zadovoljavajuće Aranžmani za vanjsku reviziju u BiH su

funkcionisali dobro.

7. Izvještavanje i nadzor Zadovoljavajuće Jedinice za registraciju zemljišta su

implementirale pouzdan finansijski softver

sposoban za generisanje traženih izvještaja.

51

8. Informacioni sistemi Zadovoljavajuće Kao gore

UKUPNI REJTING ZA FINANSIJSKO

UPRAVLJANJE

Zadovoljavajuće

Detaljni upitnici o finansijskom upravljanju su ukljuĉeni u projektnu dokumentaciju. Izvještaj o

Pregledu sistema za finansijsko upravljanje je takoĊe ukljuĉen u projektnu dokumentaciju.

Pitanja koja su specifična za zemlju

Ocjena finansijske odgovornosti u zemlji (Country Financial Accountability Assessment, CFAA)

za BiH izvršena je 2001. godine. CFAA je identifikovala sistemske i strukturalne slabosti u

budţetiranju, raĉunovodstvu, izvještavanju i reviziji u javnom sektoru. MeĊutim, u prethodne tri

godine došlo je do više pozitivnih razvoja dogaĊaja, od kojih su najprimjetniji implementacija u

potpunosti automatizovanog sistema trezora u svim kantonima u Federaciji i svim regijama u

Republici Srpskoj. UvoĊenje on-line trezorskog sistema dovelo je do velikih unapreĊenja u

raĉunovodstvu i izvještavanju o izvršenju budţeta na drţavnom, entitetskom i kantonalnom

nivou. Strategija za finansijsko upravljanje u zemlji (Country Financial Management Strategy,

CFMS) predviĊa uklapanje upravljanja projektima u ministarstva i odjele i susprezanje od

uspostavljanja zasebnih jedinica za implementaciju projekata van ministarstava za

implementaciju projekata koje finansira Svjetska banka. U skladu s tim, ovaj projekt će koristiti

jedinice za registraciju zemljišta (uspostavljene da upravljanju registracijom zemljišta za

ministarstvo) za namjene koordinacije implementacije projekta.

2. Ocjena finansijskog upravljanja

(a) Entiteti koji vrše implementaciju

Kredit IDA-e će biti obezbjeĊen Vladi BiH (drţave), i u stvari će ga isplaćivati jedinice za

registraciju zemljišta. Jedinice za registraciju zemljišta će pripremati i izvršavati finansijsko

upravljanje, superviziju, izvještavanje i evaluaciju u toku perioda implementacije projekta.

Direktor jedinice za registraciju zemljišta izvještavaće ministarstvo pravde na entitetskom nivou-

sve isplate snabdjevaĉima, ugovaraĉima i konsultantima vršile bi jedinice za registraciju

zemljišta, koje bi pregledale i verifikovale dopunske dokumente prije vršenja takvih isplata. To

bi osiguralo da se projektna sredstva isplaćuju tek nakon detaljnog razmatranja i višestrukih

pregleda.

Jedinice za registraciju zemljišta nemaju ni prethodno iskustvo u implementaciji projekata koje

finansira Svjetska banka niti su izloţene fiducijarnim zahtjevima Svjetske banke. Rizik koji je

vezan za entitete koji vrše implementaciju je umjeren.

(b) Tokovi finansiranja

Ukupni projektni troškovi će iznositi 17,125 miliona USD u protuvrijednosti, od ĉega će se 15

miliona USD finansirati iz kredita IDA-e, a 2,125 miliona iz oba entiteta.

U oba entiteta bio bi uspostavljen posebno odreĊeni raĉun, koji bi se drţao u poslovnoj banci

koja je prihvatljiva sa stanovišta IDA-e. TakoĊe, jedinice za registraciju zemljišta bi odrţavale

lokalne raĉune za isplate u lokalnoj valuti. Lokalni bankovni bilansi, preko transfera sa posebno

odreĊenog raĉuna IDA-e u stranoj valuti, za više od 4 sedmice potrošnje, neće biti dozvoljeni.

52

Jedinice za registraciju zemljišta će takoĊe otvoriti lokalne bankovne raĉune za lokalno

sufinansiranje koje će deponovati relevantne entitetske vlade.

Jedinice za registraciju zemljišta bi bile odgovorne za vršenje svih isplata direktno ugovaraĉima,

dostavljaĉima i konsultantima.

Dostupnost kofinansiranja sa strane primaoca je u prošlosti predstavljala znatan izbor

zabrinutosti. MeĊutim, ta situacija je u znatnoj mjeri unapreĊena u novijoj prošlosti sa

uvoĊenjem jedinstvenog raĉuna trezora i automatizovanog trezorskog sistema, koji je unaprijedio

kapacitete za upravljanje gotovinom unutar entitetskih odjela za trezor. Neizvjesnosti koje

okruţuju usvajanje budţeta za 2006. godinu povećavaju stepen bojazni vezanih za neposrednu

dostupnost kofinansiranja za projekt.

Grafikoni protoka finansiranja i s tim vezana dokumentacija u odgovarajućim uputstvima za

finansijsko upravljanje predstavljaju osnovu za procedure projektnog raĉunovodstva i opisuju

sve zadatke koji su ukljuĉeni u tokove finansiranja i raĉunovodstvo.administrativne procedure za

tokove finansiranja bi bile uspostavljene u jedinicama za registraciju zemljišta i dokumentovane

u Uputstvu za finansijsko upravljanje.

Rizik koji je vezan za tokove finansiranja smatra se umjerenim.

(c) Osoblje

Funkcije finansija i raĉunovodstva u jedinicama za registraciju zemljišta vode konsultanti koji su

posebno imenovani za tu namjenu. Oba finansijska upravitelja Jedinica za registraciju zemljišta

imaju znatan stepen iskustva u implementaciji projekata koje finansira Svjetska banka, pripremi

redovnih finansijskih izvještaja projekta, te oĉekivanih revizorskih zahtjeva. Imenovanje

raĉunovoĊe ili blagajnika se ne predviĊa u bliskoj bidućnosti, imajući u vidu ograniĉeni obim

transakcija.

Autorizacije isplata, opisane u sklopu dijagrama koji se odnose na tokove finansiranja, su

kreirane tako da osiguravaju adekvatno razdvajanje duţnosti izmeĊu Direktora, osoblja za

nabavke i finansijskog osoblja. Svi platni nalozi će zahtijevati dualno potpisivanje.

Rizik koji je vezan za osoblje je – imajući u vidu konsultantsku prirodu imenovanja osoblja za

finansijsko upravljanje – umjeren – pa će u prvih par godina implementacije projekta biti vršena

intenzivna supervizija finansijskog upravljanja.

(d) Sistem računovodstva i izvještavanja

GTZ je nabavio i instalirao softver za finansijsko raĉunovodstvo i izvještavanje (koje je razvila

Fondacija za odrţivi razvoj (Sustainable Development Foundation, FSD) Federacije, koristeći

Microsoft Access®) i koji se naziva FMS, koji je uspješno korišten u više projekata koje je

Svjetska banka finansirala u BiH. Softver ima neophodne kapacitete za proizvodnju neophodnih

izvještaja i odrţavanje traga o transakcijama na naĉin koji je podloţan verifikaciji. Za projekt će

morati kreirati kontni plan u raĉunovodstvenom sistemu,.koji je klasifikovan po komponentama i

koji odraţava izvore finansiranja s podjelom na razliĉite tipove rashoda za projekt. Softver ima

kapacitete za obezbjeĊivanje informacija o primitku i korištenju finansiranja i proizvodnju

finansijskih izvještaja koji usporeĊuju budţet sa stvarnim rashodima u svakom datom trenutku.

53

On ima adekvatne nivoe sigurnosti i ispunjava minimalne zahtjeve Svjetske banke u pogledu

izvještavanja.

Ti aranţmani se smatraju zadovoljavajućim sa stanovišta Svjetske banke i rizik koji je povezan s

njima je zanemariv.

(e) Računovodstvene politike i procedure

Raĉunovodstvene procedure su predstavljene u uputstvima za finansijsko upravljanje. Uputstva

sadrţavaju procedure za tokove raĉunovodstvenih informacija, proces verifikacije raĉuna,

kontrolu isplata i formate izvještavanja.

Uputstvo je zadovoljavajuće a rizik vezan za raĉunovodstvene politike i procedure je zanemariv.

(f) Unutrašnje kontrole

Uputstva za finansijsko upravljanje projekta opisuju razliĉite unutrašnje kontrole, ukljuĉujući

procedure verifikacije i isplata, razdvajanje duţnosti, redovno sravnjenje, redovno izvještavanje

itd. Sve nabavke za projekt biće poduzete u skladu sa prihvatljivim procedurama Svjetske banke

– osnovni hardver i softver biće nabavljeni kroz korištenje procedura ICB. Sve raĉune će

verifikovati korisnici ili krajnji korisnici, što s tiĉe kvaliteta robe ili radova ili usluga, a zatim i

finansijski upravitelji, kako bi se prvjerilo poštivanje ugovornih uslova. Sve isplate će biti

izvršene nakon prethodne verifikacije direktora Jedinica za registraciju zemljišta. Redovna

bankovna sravnjenja pripremaće i verifikovati direktori Jedinica za regisraciju zemljišta.

Rizik koji je vezan s unutrašnjim kontrolama je, na osnovu dokumentovanih procedura, umjeren.

Implementacija procedura u praksi biće razmatrana u toku FM supervizije.

(g) Planiranje i budţetiranje

Jedinice za registraciju zemljišta će pripremati godišnje planove na osnovu programa

implementacije projekta.

(h) Revizorski izvještaji za prethodne godine

Kako će jedinice za registraciju zemljišta biti novouspostavljene jedinice unutar ministarstava

pravde, neće postojati raniji izvještaji revizije koji bi se mogli pregledati.

3. Revizorski aranžmani

Unutrašnja revizija. Pošto su ministarstva pravde dio strukture vlada, ona su podloţna reviziji

odgovarajućih vrhovnih revizorskih institucija entiteta. Trenutno, nijedan od entiteta nije usvojio

zakon o internoj reviziji u javnom sektoru, iako to predstavlja preduslov za kredit EMSAC.

MeĊutim, uspostavljanje jedinica za internu reviziju unutar ministarstava predstavlja dugoroĉni

proces i nije uzeto u obzir pri ocjeni okruţenja za internu kontrolu za projekt.

Vanjska revizija. Finansijske izvještaje projekta će na godišnjoj osnovi revidirati prihvatljivi

nezavisni revizori uz korištenje prihvatljivih raĉunovodstvenih standarda. Revizorske aranţmane

za cijeli portfolio vodi vlada BiH (drţave), a ne pojedine nadleţne institucije za pojedine

projekte. Drţavno Ministarstvo finansija i trezora BiH ima trogodišnji ugovor (2004-2006) sa

meĊunarodnom revizorskom firmom za reviziju svih projekata koje finansira Svjetska banka (sa

izuzetkom projekata koji ostvaruju prihode). Prema master sporazumu o reviziji, revidirani

54

finansijski izvještaji za projekt bili bi dostavljeni Svjetskoj banci prije isteka šest (6) mjeseci od

kraja fiskalne godine. Revizorski izvještaji ukljuĉuju mišljenja o finansijskim izvještajima

projekta (ukljuĉujući izvještaje o rashodima), posebno odreĊenom raĉunu, te o aranţmanima

unutrašnje kontrole jedinica za registraciju zemljišta i obuhvataju sve izvore finansiranja (IDA,

trust fondovi, lokalno sufinansiranje itd). Krovni aranţmani za reviziju su dobro funkcionisali i

zadovoljavajući su sa stanovišta Svjetske banke.

Revizori bi vršili reviziju konsolidovanih finansijskih izvještaja projekta i izdavali bi pisma

upravi. Projektni zadatak (Terms of Refernce) koji bi se koristio bio bi standardni ToR koji

izdaje Ministarstvo finansija i trezora BiH na drţavnom nivou.

Prvi revidirani finansijski izvještaji projekta i revidirani izvještaj za period od poĉetka projekta

do 31. decembra 2007. godine oĉekuju se do 30. juna 2008. godine.

4. Izvještavanje i nadzor.

Jedinice za registraciju zemljišta bi odrţavale zasebnu finansijsku evidenciju za projekt i

osigurale bi adekvatno raĉunovodstvo za finansiranje koje je obezbjeĊeno. One bi pripremale i

dostavljale kvartalne privremene finansijske izvještaje (Interim Financial Reports, IFRs) u

usaglašenim formatima.

IFR bi ukljuĉivali sljedeće:

1. izvještaj o izvorima i korištenju projektnog finansiranja

2. izvještaj o korištenju finansiranja po projektnim komponentama

3. projektni bilans stanja

4. izvještaj o posebno odreĊenom raĉunu plus izvještaj o lokalnom bankovnom raĉunu

5. izvještaje o monitoringu rezultata

6. monitoring procesa nabavki (konsultanata)

7. monitoring procesa nabavki (robe i radova)

8. sravnjenje bilansa kreditnog raĉuna

Format finansijskih izvještaja: Jedinice za registraciju zemljišta bi takoĊe pripremale godišnje

projektne finansijske izvještaje u formatu koji je već usaglašen izmeĊu Vlade BiH i revizora, za

koje je utvrĊeno da su konzistentni sa IFRIFR i prihvatljivi sa stanovišta Svjetske banke.

7. Analiza finansijskog rizika

Iz perspektive finansijskog upravljanja, predloţeni projekt se smatra projektom umjerenog rizika.

Saţeti pregled konsolidovane ocjene rizika za projekt slijedi u nastavku teksta:

Rizik Rejting Komentari

Prisutni rizik

1. Rizik finansijskog upravljanja u

zemlji

Visok Na osnovu CFAA, opšti kapaciteti za finansijsko

upravljanje su slabi, kao i stepen odgovornosti u

javnom sektoru.

2. Pitanja vezana za finansijsko

upravljanje u projektu

Umjeren Nove jedinice za registraciju zemljišta, kompleksna

koordinacija izmeĊu jedinica za registraciju

zemljišta.

3. Bankarski sektor Umjeren Rizici vezani za likvidnost i kredite u bankarskom

sektoru koji je u razvoju.

55

4. ViĊenje stepena korupcije Visok CFAA navodi da je korupcija prisutna na svim

nivoima privrede.

Ukupni prisutan rizik Visok

Rizik kontrole

1. Entitet koji vrši implementaciju Umjeren Jedinice za registraciju zemljišta su

novouspostavljene – nemaju ranije iskustva u

implementaciji projekata koje finansira Svjetska

banka – predstavljaju integralni dio Ministarstava

pravde – podloţna su mogućim birokratskim

odlaganjima

2. Tok finansiranja Umjeren Dostupnost kofinansiranja lokalnih partnera je u

novijem periodu unapreĊena ali neizvjesnosti

vezane za budţete za 2006. godinu povećavaju nivo

rizika.

3. Osoblje Umjeren Kao konsultanti su zaposleni iskusni finansijski

upravitelji.

4. Računovodstvene politike i procedure Zanemariv Usvojene su raĉunovodstvene politike zasnovane na

gotovinskom raĉunovodstvu.

5. Unutrašnja revizija N.D. Sadane postoje interne revizije unutar ministarstava

pravde.

6. Vanjska revizija Zanemariv Krovni revizorski aranţmani za sve projekte u BiH

su privukli meĊunarodne revizorske firme.

7. Izvještavanje i nadzor Zanemariv Pouzdan finansijski softver koji je sposoban za

pripremu traţenih izvještaja.

8. Informacioni sistemi Zanemariv Pouzdan softver za finansijsko upravljanje –

korišten u nekoliko projekata koje je Svjetska banka

finansirala u BiH.

Ukupni kontrolni rizik Umjeren

Sljedeći rizici koji se odnose na finansijsko upravljanje mogli bi imati negativan uticaj na

implementaciju projekta:

(i) Visok stepen korupcije. U toku 1999. godine i u meĊuvremenu izraţavane su bojazni u

vezi s zloupotrebom, razbacivanjem i prevarama u vezi s donatorskim finansiranjem u

BiH. O tome je izvješteno u sljedećim studijama: (a) Izvještaj o dijagnostici korupcije

(Corruption Diagnostic Report) Svjetske banke iz 2001. godine, (b) CFAA izvještaj iz

2003. godine o okruţenju sveprisutne korupcije na svim nivoima privrede i vlada, i (c)

Istraţivanje poslovnog okruţenja i rezultata preduzeća (Business Environment and

Enterprise Performance Survey, BEEPS) iz 2005. godine koje su sprovele Svjetska banka

i Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and

Development, EBRD), koji demonstrira da je BiH, bez obzira na unapreĊenje svog

rangiranja u odnosu na indeks korupcije, još u donjoj polovini zemalja regiona ECA.

Iako se projekt treba implementirati u okruţenju za koje se smatra da ima visok stepen

korupcije, ocjenjuje se da je rizik da finansiranje Svjetske banke neće biti korišteno na

naĉin na koji se namjerava na nivou koji se moţe kontrolisati, iz više razloga – svi

ugovori visoke vrijednosti biće podloţni prethodnoj reviziji Svjetske banke, GTZ je

direktno ukljuĉen u rad s ministarstvima pravde, a predviĊa se i intenzivna supervizija

Svjetske banke, bar u polaznim godinama. Štaviše, projekt je identifikovao više koraka

na koje je ukazano u nastavku teksta, s ciljem svoĊenja rizika od neadekvatnog korištenja

finansiranja Svjetske banke na najmanju moguću mjeru.

56

(ii) Moguće neadekvatno korištenje projektnih sredstava od strane jedinica za registraciju

zemljišta. Rizik potencijalno neadekvatnog korištenja biće sveden na najmanju moguću

mjeru na sljedeće naĉine:

Tehnička podrška koju obezbjeđuje GTZ s ciljem pomaganja implementacije projekta.

Savjetnički i koordinacioni odbor za administraciju zemljišta sretaće se bar na

kvartalnoj osnovi, obezbjeđujući uniformnost pristupa koje zauzimaju oba entiteta.

Isplate će biti zasnovane na tradicionalnim procedurama povlačenja (umjesto na

isplatama zasnovanim na izvještajima), i

Intenzivna supervizija Svjetske banke. Opšta supervizija, ukljuĉujući superviziju

nabavki i finansijskog upravljanja, biće poduzimana na redovnoj osnovi od strane

osoblja Svjetske banke.

Smatra se da ukupni rizik ovog projekta vezan za finansijsko upravljanje umjeren. Jedinice za

registraciju zemljišta će poduzeti adekvatne mjere da osiguraju da se svi finansijski rizici koji se

identifikuju adekvatno riješe i da budu odraţeni u konaĉnoj verziji uputstava za finansijsko

upravljanje. Rizici će se kontinualno evaluirati a u toku misija supervizije Svjetske banke

sprovodiće se odgovarajuće korektivne mjere.

8. Aranžmani za isplate

Oĉekuje se da će kreditna sredstva biti isplaćena u toku perioda od xxx godina (od 2006. do xxxx

godine). Isplate iz kredita pratile bi metod zasnovan na transakcijama, tj. Tradicionalne

procedure Svjetske banke, ukljuĉujući pokrivanje troškova sa punom dokumentacijom, Izjave o

rashodima (Statements of Expenditure, SOE), direktne isplate i posebna obvezivanja.

Isplate iz sredstava kredita administrirale bi jedinice za registraciju zemljišta. Jedinice za

registraciju zemljišta biće odgovorne za ĉuvanje dodatne dokumentacije za SOE i njihovo

predstavljanje supervizijskim misijama IDA-e i revizorima.

Tabela u nastavku prikazuje kategorije stavki koje će se finansirati iz sredstava kredita,

raspodjelu iznosa kredita na svaku od kategorija, te procenat potrošnje ta stavke koje će biti

finansirane u svakoj od kategorija.

57

Tabela: Raspodjela sredstava granta

Kategorija rashoda Iznos u milionima

USD Procenat finansiranja

Dio A projekta (Federacija)

Roba, radovi, konsultantske usluge

i operativni troškovi 8,8 miliona 88%

8,8 miliona

Podsuma

Dio B. projekta (Republika

Srpska) 6,2 miliona 88%

Roba, radovi, konsultantske usluge

i operativni troškovi

Podsuma

6,2 miliona

Ukupno 15 miliona

Korištenje izjava o rashodima (statements of expenditures, SOEs):

Prijave za popunjavanje raĉuna trebalo bi da se dostavljaju na mjeseĉnoj osnovi i moraju biti

potpuno dokumentovane i podrţane izvještajima i izvještajima o sravnjenju- isplate SOE trebalo

bi da se vrše za: (i) ugovore za pojedinaĉne konsultante u vrijednosti manjoj od 50.000 USD; (ii)

ugovori za konsultantske firme u vrijednosti manjoj od 100.000 USD; (iii) ugovori za robu koja

košta manje od 100.000 USD; te (iv) radionice za obuku i studijska putovanja, revizorske

troškove, te inkrementalne operativne troškove. Minimalna veliĉina aplikacije za direktna

povlaĉenja isplata i izdavanje posebnih obvezivanja sa kreditnog raĉuna iznosiće 20 posto

58

ovlaštene alokacije za posebno odreĊeni raĉun. Ta dokumentacija će biti stavljena na

raspolaganje zahtjevanoj reviziji, kao i supervizijskim misijama IDA-e i nju bi jedinice za

implementaciju ĉuvale bar jednu godinu nakon što Svjetska banka primi revidirani izvještaj za

posljednju fiskalnu godinu u kojoj su izvršene isplate.

Posebno određen račun:

Da bi se omogućila pravovremena implementacija projekta, relevantni primaoc bi uspostavio,

odrţavao i vodio posebno odreĊene raĉune u eurima, pod uslovima i rokovima prihvatljivim sa

stanovišta Svjetske banke.

Inicijalna ovlaštenja alokacija za posebno odreĊeni raĉun za svaku Jedinicu za registraciju

zemljišta iznosi 400.000.

9. Plan supervizije

Uĉestalost supervizije ovisiće od rejtinga projektnog rizika. MeĊutim, u toku inicijalne faze

projekta, imajući u vidu umjereni profil rizika projekta, bili bi osigurani intenzivni napori vezani

za superviziju. U toku supervizijskih misija bili bi pregledani projektni aranţmani za finansijsko

upravljanje i isplate (ukljuĉujući i pregled uzorka preduzeća u društvenom vlasništvu i kretanja

na posebno odreĊenom raĉunu), kako bi se osiguralo poštivanje minimalnih fiducijarnih

(povjereniĉkih) zahtjeva Svjetske banke.

FMS za zemlju bi pregledao IFRIFR-e za projekt na redovnoj osnovu i rezultati i /ili pitanja bi

bili popraćeni u toku supervizijskih misija. Revidirani finansijski izvještaji za projekt bi bili

pregledani, a identifikovana pitanja bi se popratila u sklopu jedinica za registraciju zemljišta.

59

Aneks 8: Aranţmani za nabavke


A. Opšte odredbe

Nabavke za predloţeni projekat vršiće se u skladu sa smjernicama Svjetske banke: «Smjernice:

Nabavka u okviru zajmova IBRD-a i kredita IDA-e» datiranim maja 2004. godine i «Smjernice:

Izbor i zapošljavanje konsultanata od strane zajmoprimaca Svjetske banke», datiranim maja

2004. godine, te odredbama predviĊenim u Pravnom sporazumu. Razliĉite stavke u okviru

razliĉitih kategorija rashoda opisane su u daljem tekstu. Za svaki ugovor koji treba da bude

finansiran iz sredstava zajma / kredita, razliĉiti metodi nabavke ili metodi izbora konsultanata,

potrebe za pretkvalifikacijom, procijenjeni troškovi i vremenski raspored utvrĊeni su u skladu sa

dogovorem izmeĊu Primaoca i Svjetske banke u Planu za nabavke. Plan za nabavke biće

aţuriran najmanje jednom godišnje ili po potrebi, kako bi odraţavao stvarne potrebe

implementacije projekta i unapreĊenja institucionalnih kapaciteta.

Nabavka radova: radovi koji će biti nabavljeni u sklopu ovog projekta ukljuĉivali bi renoviranje

kancelarija za registraciju i namještanje kancelarija. Do najveće moguće mjere, ugovori za te

radove biće grupisani u pakete za dostavljanje ponuda za koje se procjenjuje da će koštati više od

500.000 USD u protuvrijednosti i koji će biti nabavljani u skladu sa procedurama MeĊunarodnog

javnog nadmetanja (ICB), uz korištenje relevantnih Standardnih tenderskih dokumenata

(Standard Bidding Documents, SBD) Svjetske banke za nabavku radova.

Ugovori koji se ne mogu grupisati u veće pakete za dostavu ponuda i za koje se procjenjuje da

koštaju manje od 500.000 USD po ugovoru mogu se nabavljati uz korištenje procedura NCB na

osnovu tenderskih dokumenata za radove koji su zadovoljavajući za Svjetsku banku.

Nabavka robe: Roba koja će biti nabavljena u sklopu ovog projekta ukljuĉivaće robu koja je

dostupna na trţištu, ukljuĉujući kancelarijsku i raĉunarsku opremu standardnih specifikacija,

kancelarijski materijal i stavke operativne potrošnje koje su neophodne za PIU. Do najveće

moguće mjere, ugovori za tu robu biće grupisani u pakete za dostavljanje ponuda za koje se

procjenjuje da će koštati više od 100.000 USD u protuvrijednosti i koji će biti nabavljani u

skladu sa procedurama MeĊunarodnog javnog nadmetanja (ICB), uz korištenje relevantnih

Standardnih tenderskih dokumenata (Standard Bidding Documents, SBD) Svjetske banke za

nabavku robe i jednofaznih procedura ICB za nabavku IS stavki uz korištenje relevantnih

Standardnih tenderskih dokumenata koje je izdala Svjetska banka. Ugovori za robu koja se ne

moţe grupisati u veće pakete za dostavu ponuda i za koje se procjenjuje da koštaju manje od

100.000 USD po ugovoru mogu se nabavljati uz korištenje procedura kupovine (shopping) na

osnovu modela zahtjeva za dostavom cijena (request for quotations) koji su zadovoljavajući za

Svjetsku banku.

Nabavka nekonsultantskih usluga: Nekonsultantske usluge, kao što su istraţivanje i mapiranje

i drugo će, ako se potreba za njima pojavi u toku implementacije projekta, biti nabavljane u

skladu s aranţmanima za nabavku robe koji su dati u prethodnom dijelu teksta.

Izbor konsultanata: Konsultantske usluge firmi i pojedinaca koje su potrebne za projekt

ukljuĉivaće tehniĉku podršku za institucije drţave i entiteta koje uĉestvuju, razvoj

komunikacijskih aktivnosti, studije, istraţivanja, obuke, seminare, radionice i studijska

putovanja.

60

Firme

Ugovori sa firmama za koje se procjenjuje da koštaju 100.000 USD u protuvrijednosti ili više

biće nabavljani uz korištenje procedura Izbora na osnovu kvaliteta i cijene (Quality and Cost-

Based Selection, QCBS) i relevantnih Standardnih zahtjeva za dostavljanje prijedloga (Standard

Request for Proposals, RFP) Svjetske banke.

Mali i jednostavni ugovori za koje se procjenjuje da koštaju manje od 100.000 USD u

protuvrijednosti biće nabavljani uz korištenje procedura izbora na osnovu kvalifikacija

konsultanata (Consultants‟ Qualifications Selection, CQS), Izbora pod fiksnim budţetom (Fixed

Budget, FBS), ili Izbora po najmanjoj cijeni (Least Cost Selection, LCS). CQS se moţe koristiti

uz odobrenje Svjetske banke, za pojedinaĉne sluĉajeve, za ugovore za koje se procjenjuje da

koštaju više od 100.000 USD, ali manje od 200.000 USD.

Izbor firmi iz jednog izvora (Single-source selection) biće dozvoljen samo s unaprijed

dobijenim odobrenjem Svjetske banke i u izuzetnim sluĉajevima opisanim u stavovima od 3.9

do 3.13 Smjernica za konsultante (Consultant Guidelines).

Pojedinci

Usluge bi obezbjeĊivali meĊunarodni konsultanti izabrani kroz poreĊenje kvalifikacija tri

kandidata i zaposleni u skladu s odredbama stavova od 5.1 do 5.3 Smjernica za konsultante. U

sluĉaju direktnog poziva (bez javnog objavljivanja), listu pojedinaca koji će biti pozvani da

dostave svoj CV trebalo bi da odredi komitet ili komisija.

Izbor pojedinaĉnih konsultanata iz jednog izvora (Single-source selection) biće dozvoljen

samo s unaprijed dobijenim odobrenjem Svjetske banke i u izuzetnim sluĉajevima opisanim u

stavu 5.4 Smjernica za konsultante (Consultant Guidelines).

Uţe liste konsultanata za usluge za koje se procjenjuje da koštaju manje od 100.000 USD u

protuvrijednosti po ugovoru mogu se sastojati u potpunosti od nacionalnih konsultanata u

skladu s odredbama stava 2.7 Smjernica za konsultante.

Univerziteti i istraţivaĉki centri, kao i vladini zvaniĉnici i drţavni sluţbenici u zemlji

Primaoca mogu se zaposliti ko konsultanti samo ako ispunjavaju kvalifikacione kriterijume

koji su predstavljeni u stavu 1.11 Smjernica za konsultante.

Operativni troškovi: Operativni troškovi koje generiše implementacija projekta, ukljuĉujući

dnevne operativne troškove za odrţavanje kancelarija, materijal i potrošnu robu, te

inkrementalne troškove rada i odrţavanja opreme koja se obezbjeĊuje u sklopu projekta, druge

ĉvrste stavke, tekuće troškove implementacionih agencija koji su direktno vezani za

implementaciju projekta, finansirao bi projekt.

B. Procjena kapaciteta institucija za vršenje nabavki

Ocjenu kapaciteta entitetskih ministarstava pravde, unutar kojih će raditi implementacione

jedinice izvršio je analitiĉar za nabavke u rezidentnoj kancelariji Svjetske banke u Sarajevu i ona

će biti zakljuĉena / završena do 16. januara 2006. godine. Ocjena je ukljuĉivala pregled

61

organizacione strukture za implementaciju projekta i interakcija izmeĊu projektnog osoblja koje

je odgovorno za nabavke u jedinicama i ministarstva.

MeĊutim, najveći broj pitanja / rizika koji su vezani za upravljanje nabavkama za

implementaciju projekta je već identifikovan i oni ukljuĉuju sljedeće: (i) u ministarstvima postoji

malo kapaciteta za nabavke; (ii) postojeća administrativna struktura zemlje je kompleksna i ne

omogućava iskorištavanje mogućnosti ušteda na većim koliĉinama; (iii) usvojen je novi zakon o

nabavkama u skladu sa regulativama o nabavkama Evropske unije, ali on još nije djelotvorno

primijenjen, a novi sistem, zajedno sa svojom implementacijom, još nije uspostavljen. Kapaciteti

i kultura za implementaciju novog zakona nisu uspostavljeni. U poslovnom okruţenju koje je

opisano u prethodnom dijelu teksta, pokušaji za vršenje administrativnog pritiska na rezultat

konkurentnih praksi nabavke predstavljaju vjerovatnu mogućnost.

Sljedeća mjera se predviĊa za smanjivanje opasnosti od tih rizika. Entitetska ministarstva pravde

će zaposliti struĉnjake za nabavku kao konsultante koji će pruţiti pomoć pri implementaciji

projekta. Usluge tog konsultanta plaćaće se iz kreditnih sredstava projekta za registraciju

zemljišta i nabaviće se u skladu s projektnim zadatkom prihvatljivim za Svjetsku banku.

Ukupni projektni rizik za nabavke u sklopu projekta ocjenjuje se kao visok. MeĊutim, to je

pitanje koje je specifiĉno za zemlju, a ne za sam projekt. Nabavke u sklopu prethodnih i tekućih

projekata koje finansira Svjetske banka su sistematski ocjenjivani kao zadovoljavajući u toku

PSR-a.

C. Plan nabavke

Plan za nabavke za implementaciju projekta je razvijen i usaglašen sa Primaocem. On predstavlja

osnov za metode nabavke. Ovaj plan će biti usaglašen izmeĊu Primaoca i projektnog tima

Svjetske banke u toku ocjene projekta. Plan će biti dostupan i u bazi podataka projekta i na

eksternom web sajtu Svjetske banke. Plan za nabavke će se aţurirati najmanje jednom godišnje u

dogovoru sa projektnim timom Banke ili po potrebi da bi prikazivao stvarne potrebe

implementacije projekta i poboljšanja institucionalnih kapaciteta.

D. Učestalost supervizije nabavki

Pored supervizije u vidu prethodnog pregleda koju će vršiti osoblje iz kancelarije Svjetske banke,

procena kapaciteta institucija nadleţnih za implementaciju projekta je preporuĉila da se misije

supervizije vrše svakih šest mjeseci s ciljem posete terenu i naknadnog pregleda aktivnosti

nabavke.

E. Detaljne informacije o aranţmanima za nabavke koji uključuju meĎunarodno

nadmetanje

1. Roba, radovi i nekonsultantske usluge

(a) Lista ugovorenih paketa koji će se nabavljati prema ICB i direktnim ugovaranjem:

1 2 3 4 5 6 7 8

Ref.

Ugovor

Metod

P-Q

Prednost

Pregled od

Očekivani

Komentari

62

br. (opis) nabavke domaćih

ponuĎač

a

(da/ne)

strane

Banke

(prethodni/na

knadni)

rok

otvaranja

ponuda

A4,

B4

Razvoj IT

sistema

ICB* N/A Ne Prethodni Sept 2007.

A2,

B4

IT hardver ICB N/A Ne Prethodni Feb 2007.

A2 Namještaj

za arhiv

ICB N/A Ne Prethodni Nov 2006. A2

(b) ICB ugovori ĉija vrednost se procjenjuje na više od 100.000 USD po ugovoru i sva direktna

ugovaranja biće podloţni prethodnoj reviziji Svjetske banke.

* To će biti prvi ICB metod nabavke.

2. Konsultantske usluge

(a) Lista konsultantskih zadataka sa uţim izborom meĊunarodnih firmi.

1 2 3 4 5 6 7

Br.

Opis

posla

Procenje

na

vrednost

(USD)

Metoda

izbora

Pregled

od strane

Banke

(prethod

ni/nakna

dni)

Očekivani

rok za

podnošenj

e predloga

Komentari

A4, B4 IT/IM

Strategija

212.000 QCBS Prethodni Sept 2006.

C5 Revizija 66.000 LCS Prethodni Feb 2007.

(b) Konsultantske usluge ĉija se vrednost procjenjuje na više od 100.000 USD po ugovoru i svi

izbori konsultanata (firmi) iz jednog izvora za poslove za koje se procjenjuje da koštaju više od

50.000 USD biće podloţni prethodnoj reviziji Svjetske banke.

63

Aneks 9: Ekonomska i finansijska analiza


Vaţnost imovinskih prava za ekonomski rast. Ekonomski rast u velikoj mjeri ovisi o

mogućnosti zauzimanja i korištenja nekretnina za proizvodnju, stanovanje ili kao osiguranje za

investicijski kapital. U potpuno razvijeni privredama se ocjenjuje da bar 20%, a ĉešće izmeĊu

50% i 80% GDP-a biva generisano kroz mogućnost korištenja nekretnina na te naĉine. Prema

tome, imperativ je uspostavljanje sigurnih i javno prihvaćenih naĉina za registraciju i zaštitu

imovinskih prava i transakcija imovinom.

Osnovne ekonomske koristi. Kao i kod sliĉnih projekata upravljanja zemljištem, osnovne

ekonomske koristi pouzdanog i efikasnog sistema za verifikaciju prava na nepokretnu imovinu

ukljuĉuju sljedeće:

Povećan stepen sigurnosti stanarskih i imovinskih prava, što povećava motivaciju za

investiranje a ĉesto obezbjeĊuje i viši stepen dostupnosti kredita,

UnapreĊena raspodjela nekretnina na naĉine koji dovode do optimizacije produktivnosti

korištenja, kao i od omogućavanja razvoja finansijskih trţišta

Smanjenje troškova transakcija nad imovinom koji predstavljaju bespotrebno trošenje (i

direktnih i oportunih troškova) ili branjenja slabo definisanih ili slabo sprovoĊenih

imovinskih prava, ili sprovoĊenja transakcija vezanih za zemljište u neefikasnom i/lili

netransparentnom sistemu.

UnapreĊenje dostupnosti zemljišnih sredstava i usluga upravljanja zemljištem za ljude koji

mogu biti podloţni restrikcijama ili na neki drugi naĉin obespravljeni u manje

transparentnom sistemu ili sistemu koji odreĊuju netrţišni faktori (npr. politiĉko

favorizovanje).

UnapreĊenje upravljanja u javnom sektoru, u vezi sa unapreĊenjem uprave, unapreĊenjem

planiranja i upravljanja zemljištem, te povećanje javnih prihoda koji rezultuju iz povećanja

stepena transparentnosti i preuzimanja odgovornosti, unapreĊenje baze podataka za

upravljanje zemljištem i fiskalne katastarske informacije, povećanje vrijednosti zemljišnih

sredstava i povećan obim zemljišnih transakcija.

Tekući kontekst ekonomije u zemlji. BiH se nalazi u situaciji koja je adekvatna za primitak

koristi koje su rezultat unapreĊenja zemljišnih knjiga. Realni rast GDP-a u BiH povećan je na 5,7

posto 2004. godine. MeĊutim, troškovi stvaranja preduzeća i razvoja poslovanja, ukljuĉujući i

one koji su vezani za probleme u zemljišnim knjigama, ograniĉavaju BiH na putu ka postizanju

njenog punog potencijala u ekonomskom rastu. Uspostavljanje preduzeća košta 51,8% per capita

prihoda, što je više nego duplo u odnosu na prosjek za zemlje ECA regije, a tri puta više nego što

se traţi u susjednoj Hrvatskoj. Uz podršku zemljišnim knjigama, aktivnosti na politikama

vezanim za regulatorni okvir za korištenje zemljišta trebalo bi da direktno smanje troškove

pokretanja preduzeća. Projekt će takoĊe pomoći pri pojednostavljivanju procesa steĉaja i

likvidacije, kao i pri omogućavanju privatizacije koja će biti adekvatnija sa etiĉke strane,

smanjujući time nefer konkurenciju subvencioniranih vladinih preduzeća.

Kvantitativna procjena. Problemi vezani za dodjeljivanje i izbor pretpostavki koje se odnose

na druge faktore koji utiĉu na ekonomski rast dovode do toga da su konkretne procjene ukupnog

uticaja na rast spekulativne i da ih je teško verifikovati, pa se prema tome to neće ni pokušati u

sklopu ovog projekta. MeĊutim, većina ekonomista saglasna je da inkrementalni uticaj

unapreĊenog sistema registracije zemljišta na ekonomski rast, ĉak i ako sistem radu za samo

64

75% sve imovine (uz konzervativnu pretpostavku da se u sluĉaju 25% suoĉava sa problemima

koji sene mogu lako riješiti), vjerovatno će biti znatna. Štaviše, kako je ukazano u okviru

rezultata, konkretne koristi koje su podloţne kvantitativnom mjerenju, kao što je prosjeĉan trošak

transakcija i ukupni javni prihodi os transakcija nad zemljištem, kao i privremeni indikatori kao

što je broj sluĉajeva unešen u registar, biće praćeni kroz cijeli projektni period.

Situacija prije pokretanja projekta u odnosu na transakcione troškove. Anketa meĊu

klijentima sprovedena u sklopu Socijalne i institucionalne analize otkrila je da je oko polovine

ispitanika posjetilo kancelarije za registraciju zemljišta od 2 do 5 puta s ciljem rješavanja

pojedinaĉnih konkretnih transakcija, da je oko 13% izvršilo izmeĊu 6 i 10 posjeta, a da je oko

11% izvršilo više od 10 posjeta. Svaka posjeta u prosjeku je trajala oko 50 minuta, ali duţina

posjeta varira od lokacije do lokacije, pri ĉemu su duga ĉekanja posebno uobiĉajena u Sarajevu.

Oko 13% ispitanika je priznalo da je vršilo neformalne isplate s ciljem rješavanja problema, a te

isplate su u prosjeku iznosile oko trećine njihovih direktnih gotovinskih troškova. Zbog

osjetljivosti pitanja vezanih za korupciju, vjerovatno je da ta procjena ne odraţava uĉestalost

podmićivanja u potpunosti. Standardi usluga koji će biti uvedeni u sklopu projekta trebalo bi da u

znatnoj mjeri smanje troškove vezane za vrijeme koje klijenti moraju potrošiti, kao i uĉestalost

podmićivanja.

Odnos prema siromaštvu. Projekt neće biti usmjeren na siromašne, ali uz koristi koje su vezane

za ekonomski rast, vjerovatno je da će donijeti posebne koristi za siromašne i druge ugroţene

ljude zbog toga što projekt stavlja naglasak na unapreĊenje dostupnosti usluga i informacija,

efikasnost (pa, prema tome, niţe direktne i druge troškove), konzistentne standarde i preuzimanje

odgovornosti. Za sada problemi u sistemu registracije zemljišta dovode do posebnih teškoća za

siromašnije vlasnike imovine. Takvi vlasnici ponekad ne mogu da si priušte podršku pravnika ili

agenata, ili nezvaniĉne "darove" za zvaniĉnike koji su ĉesto neophodni za dobijanje

pravovremenih usluga ili ĉak i za izvršenje transakcija uopšte. Indirektni troškovi koji se tiĉu

gubitka plate zbog višebrojnih putovanja do kancelarija za registraciju mogu predstavljati znatan

dio njihovog dohotka, što zahtijeva podnošenje ţrtava kod nediskrecione potrošnje. Oni imaju

manji stepen dostupnosti informacija o procedurama za administraciju zemljišta, te manje snage

pri pregovaranju zbog lošeg pristupa podacima o administraciji zemljišta. U opštem sluĉaju nisu

svjesni dostupnosti besplatne pravne pomoći. Kao rezultat svih tih problema, siromašniji vlasnici

imovine ĉesto su u manjoj mjeri sposobni da registruju svoja prava ili izvršavaju transakcije

vezane za imovinu.. anketa meĊu klijentima je takoĊe otkrila da postoji široko rašireno mišljenje

da kancelarije za registraciju zemljišta i katastar ne tretiraju klijente jednako – oni s liĉnim ili

politiĉkim vezana dobijaju mnogo bolje usluge, a siromašni ljudi posebno nemaju pristup

uslugama i informacijama. Istraţivanje je takoĊe otkrilo da klijenti kancelarija za registraciju

zemljišta i katastra vjeruju da je oko 5% klijenata bilo podvrgnuto diskriminaciji zbog svog

etniĉkog nasljeĊa, a ono 5% klijenata bilo je podloţno diskriminaciji zbog roda. TakoĊe postoje

usmeni dokazi iz UNHCR-a o tome da izbjeglice takoĊe imaju nepovoljniji tretman u vezi sa

dostupnošću usluga administracije zemljišta. Naredna socijalna procjena u vrijeme srednjoroĉne

revizije će procijeniti promjene rezultata vezanih za usluge za klijente, ukljuĉujući i aspekte koji

imaju poseban uticaj na ugroţene grupe.

Tekući rezultati kancelarija za registraciju. Tekuće takse za registraciju zemljišta koje se

prikupljaju u cijeloj BiH ukupno iznose manje od 1,6 miliona, u poreĊenju sa procijenjenim

godišnjim operativnim troškovima kancelarija za registraciju koji iznose manje od 2,6 miliona

godišnje. Takse u prosjeku iznose oko 52 USD po ugovoru i oko 4 USD po izvodu. Tekuće takse

za registraciju variraju po kantonu u federaciji i u RS od 2-40 KM po zahtjevu, od 4-100 KM po

65

unosi, od 2-40 KM po upisu sudski sprovedenog primitka, od 2-40 KM po rangiranju, te od 2-10

KM po izvodu. Prema analizi USAID-a, za najĉešće zahtjeve potrebno je bar 30 do 90 dana za

izvršenje. Štaviše, postoji i rastući teret zaostalih neriješenih sluĉajeva, koji vjerovatno ukupno

iznosi preko 200.000. Postojeće loše usluge umanjuju spremnost klijenata da koriste sistem

registracije, pa do mnogim transakcija, prema tome, dolazi na neformalan naĉin. U sklopu ankete

sprovedene meĊu korisnicima, ispitanici su naveli da im ne bi bio problem da plate više ako bi

im se pruţile brze i taĉne usluge i informacije unaprijed o svim naplatama i porezima, te njihovoj

namjeni.

Ciljni iznosi projekta za kancelarije za registraciju. Ciljni iznosi za projektne rezultate

ukljuĉuju smanjenje vremena procesiranja na manje od 24 ĉasa za 95% svih sluĉajeva u

zemljišnim knjigama, eliminaciju zaostalih neriješenih sluĉajeva, reviziju strukture taksi sa

ciljem osiguravanja konzistentnosti u svim kancelarijama za registraciju, rad kancelarija u skladu

sa poslovnim planovima koji bi osigurali povrat troškova za sve operativne troškove, te povećan

obim transakcija vezan ne samo sa povećanjem efikasnosti i kvaliteta ishoda i rezultata, već i sa

unosom 2 miliona sluĉajeva u registar (umjesto sadašnjeg broja od oko 150.000).

Fiskalni uticaj projekta. Revizija standarda usluga i naplata taksi, u kombinaciji sa

unapreĊenim rezultatima i dramatiĉnim porastom obima transakcija, osiguraće da će nakon

implementacije projekta (2011. godine) kancelarije za registraciju zemljišta raditi na osnovu

punog povrata troškova za svaki od entiteta u cjelini (moglo bi dolaziti do potrebe za

meĊusobnim subvencioniranjem izmeĊu urbanih i ruralnih oblasti), po stopama taksi koje

podstiĉu potpuno uĉešće u sistemu registracije. Iskustva drugih zemalja, u stvari, pokazuju da

sistemi registracije koji dobro funkcionišu obiĉno stvaraju viškove ĉak i uz niske takse, osim ako

im se to eksplicitno zabrani vladinom politikom. Kako bi se u potpunosti povratili ne samo

operativni troškovi već i trošak vraćanja kredita IDA-e od vladinih prihoda koji su direktno

vezani za transakcije zemljištem, prihodi od kombinacije takse na registraciju zemljišta, takse na

transakcije i katastarskih taksi trebalo bi da do 2016. godine (kad bi poĉelo vraćanje kredita IDA-

e) iznose oko 860.000 US$ više od operativnih troškova (kancelarija za registraciju i agencija za

katastar), što bi bilo moguće postići uz pretpostavku da će više od 100.000 transakcija godišnje

(5%) ili više od 2 miliona sluĉajeva biti u registrima do tog perioda, ĉak i ako ne doĊe do

projekta koji bi bio nastavak ovog. Ovaj obraĉun ne ukljuĉuje ni inkrementalne prihode koji će

biti generisani prije 2016. godine (prije poĉetka vraćanja IDA kredita), niti dodatne poreske

prihode koji su vezani za višu stopu ekonomskog rasta. Na opštijem nivou, projekt će doprinijeti

širokom spektru reformskih prioriteta javnog finansiranja, ukljuĉujući

Smanjenje poreskog opterećenja, uz istovremeno povećanje ukupnih prihoda

Povećanje stepena produktivnosti vladinih zaposlenih

Racionalizaciju mješavine troškova kroz uspostavljanje i implementaciju poslovnih planova

za kancelarije za registraciju i katastarske kancelarije

UnapreĊenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u pripremi budţeta, izvršenju

budţeta i izvještavanju, i

Jaĉanje meĊuvladinih fiskalnih politika kroz unapreĊenje koordinacije meĊu razliĉitim

nivoima vlade, te rješavanje neusklaĊenosti izmeĊu odgovornosti za potrošnju i lokalnih

kapaciteta za generisanje prihoda.

66

Aneks 10: Pitanja vezana za zaštitne politike


Ocjena uticaja na ţivotnu sredinu (OP/BP 4.01)

Predloţeni projekt je klasifikovan u kategoriju B, iako su potencijalni rizici ukljuĉeni u projekt

vrlo skromni. Svi potencijalni negativni efekti projekta biće manjeg obima i indirektni. Osim

renoviranja kancelarijskog prostora, projekt neće podrţavati javne radove, konverziju zemljišta,

izvlaĉenje resursa ili bilo koje druge aktivnosti koje bi mogle imati potencijalno štetan uticaj na

ţivotnu sredinu.

Od projekta se oĉekuje da bude pozitivan sa stanovišta zaštite ţivotne sredine. Na osnovu

iskustava iz sliĉnih projekata administracije zemljišta, povećan stepen sigurnosti stanarskih prava

i unapreĊenje raspodjele zemljišta vjerovatno će uvesti promjene ponašanja meĊu posjednicima

imovine koje su pozitivne sa stanovišta zaštite ţivotne sredine. Projekt će takoĊe vjerovatno

doprinjeti unapreĊenjima informacionog i regulatornog okvira, što bi trebalo da omogući bolje

upravljanje korištenjem zemljišta iz javnog sektora.

Primalac je pripremio Ocjenu uticaja na ţivotnu sredinu, ukljuĉujući prihvatljiv Plan upravljanja

zaštitom ţivotne sredine (Environmental Management Plan, EMP) koji ukljuĉuje pitanja vezana

za zaštitu ţivotne sredine i kulturno nasljeĊe koja su povezana sa graĊevinskim radovima. Dve

vlade na entitetskom nivou, kantoni i opštine imaju razumne pravne okvire,jasnu raspodjelu

odgovornosti, te dovoljne kapacitete za nadzor za implementaciju ovog Plana upravljanja

zaštitom ţivotne sredine. U skladu sa Planom upravljanja zaštitom ţivotne sredine, ugovori za

graĊevinske radove u sklopu projekta biće podloţni pregledanju s ciljem otkrivanja uticaja na

ţivotnu sredinu od strane odgovorne institucije. Svi ugovori za graĊevinske radove ukljuĉivaće

mjere za umanjivanje i svoĊenje oštećenja ţivotne sredine na najmanju moguću mjeru i

povećanje stepena isplatljivosti i efikasnosti upotrebe energije na najveću moguću mjeru.

Standardne operativne procedure će ukljuĉivati mjere koje se odnose na graĊevinarstvo uopšte,

kao što su mjere za kontrolisanje prašine, buke i saobraćaja na graĊevinskim lokacijama, te

smjernice za kontrolisanje erozije i ĉišćenje nakon izgradnje.

EMP je pripremljen tako da obuhvata detalje mjera za kontrolu i nadzor aktivnosti koje su

identifikovane prije ocjene projekta. Procjena uticaja na ţivotnu sredinu dostavljena je Svjetskoj

banci 1. novembra 2005. godine i nju je pregledala i odobrila Regionalna jedinica za ţivotnu

sredinu ECA (ECA Regional Environment Unit). Objavljivanje Procjene uticaja na ţivotnu

sredinu, ukljuĉujući Plan upravljanja zaštitom ţivotne sredine u zemlji dogodilo se 17. novembra

2005. godine, a taj dokument je takoĊe dostupan javnosti preko INFO Shop-a Svjetske banke.

Prirodna staništa (OP/BP 4.04):

Nije primjenljivo

Šume (OP/BP 4.36):

Nije primjenljivo

67

Kontrola nametnika (OP 4.09):

Nije primjenljivo

Kulturna blaga (OPN 11.03):

Projekt neće ukljuĉivati bilo kakve fiziĉke aktivnosti na lokacijama od

kulturnog/istorijskog/religioznog itd. znaĉaja, niti blizu njih. Ipak, ako se na neke elemente

kulturnog nasljeĊa (npr. freske) naiĊe u toku implementacije graĊevinskih radova, Plan

upravljanja zaštitom ţivotne sredine konkretno navodi da će ugovaraĉ prekinuti radove,

obavijestiti nadleţne institucije i postupati prema njihovim instrukcijama.

Starosjedelački narodi (OD 4.20):

Nije primjenljivo

Nedobrovoljno preseljavanje (OP/BP 4.12):

Projekt neće podrţavati kupovinu zemljišta i s tim vezano nedobrovoljno preseljenje. Projekat

takoĊe neće promijeniti vlasništvo niti pravo na korištenje šumskog zemljišta ili zaštićenih

oblasti. Projekat takoĊe ne podrţava istjerivanje iz stambenog prostora ili sliĉno sprovoĊenje

zakona koje se odnosi na rješavanje problema nezakonitog zauzimanja drţavnog zemljišta.

MeĊutim, projekat će poĉeti da sprovodi ocjenu veliĉine i prirode nezakonitog i drugog

neformalnog zauzimanja i naseljavanja, te razviti strategiju za rješavanje tih pitanja u drugoj fazi

dugoroĉnog programa. Ta strategija će uzeti u obzir dobre prakse i lekcije koje su nauĉene iz

implementacije OP 4.12 u drugim zemljama.

Bezbjednost brana (OP/BP 4.37):

Nije primjenljivo

Projekti na meĎunarodnim vodnim putevima (OP/BP 7.50):

Nije primjenljivo

Projekti u oblastima u vezi s kojima postoje sporovi (OP/BP 7.60):

Nije primjenljivo

68

Aneks 11: Priprema projekta i supervizija


Planirano Stvarno

PCN pregled Juli 2005. Juli 2005.

Inicijalni PID do PIC August 2005. Juli 2005.

Inicijalni ISDS do PIC August 2005. Juli 2005.

Ocjena Januar 2006. Decembar 2005.

Progovori Februar 2006. Februar 2006.

Odobrenje na Bordu/RVP April 2006.

Planirani datum efektivnosti Juli 2006.

Planirani datum za srednjoroĉni

pregled

Februar 2009.

Planirani datum zatvaranja Mart 2011.

Kljuĉne institucije odgovorne za pripremu projekta:

Ministarstva pravde na entitetskom nivou

Geodetske uprave na entitetskom nivou

Osoblje i konsultanti Svjetska banke koji u radili na projektu ukljuĉivali su sljedeće:

Ime Funkcija Jedinica

Gavin Adlington VoĊa projektnog tima ECSSD

Jessica Mott Viši ekonomist za prirodne

resurse

ECSSD

Mirjana Karahasanović Analitiĉar operacija ECSHD

Nikola Kerleta Analitiĉar za nabavke ECSPS

Sanjay Vani Viši ekspert za finansijsko

upravljanje

ECSPS

Mark Walker Vodeći savjetnik LEGEC

Stephen Butler Pravni konsultant

Gerhard Muggenhuber Konsultant za katastar

Andrej Kwitowski Konsultant za IT

Miroslav Ruzica Viši savjetnik za društvene

nauke

PA9SS

Hiwote Tadesse Viši programski asistent ECSSD

Nicholay Chistyakov Viši finansijski zvaniĉnik LOAG1

Samra Bajramovic Programski asistent ECCBA

Finansiranje Svjetske banke koje je dosada potrošeno na pripremu projekta:

1. Resursi Svjetske banke: 213,357 USD

2. Trust fondovi: 45.800 USD

3. Ukupno: 259.157USD

Procijenjeni troškovi odobrenja i supervizije:

1. Preostali troškovi do odobrenja: 20.000 USD

2. Procijenjeni godišnji troškovi supervizije: 90.000 USD

69

Aneks 12: Dokumenti u projektnom folderu


Sljedeći dokumenti ukljuĉeni su u IRIS:

1. Butler - privremeni i završni izvještaj o pravnoj i institucionalnoj

situaciji i razvojnim pitanjima vezanim za trţište zemljišta.

2. Muggenhuber - Izvještaj o katastarskim pitanjima. (Konaĉni

izvještaj će biti dodat).

3. Kwitowski - Izvještaj o IT okviru.

4. Detaljne tabele koštanja i plan nabavke

5. Sociološki izvještaj-EMP

70

Aneks 13: Izvještaj o zajmovima i kreditima


Inicijalni iznos u milionima USD

Razlika izmeĊu

oĉekivanih i stvarnih

isplata

Identifikacioni Br.

projekta

FG Namjena IBRD IDA SF GEF Poništeno

Neisplaćeno

Inicijalno

Revidirano

P088663 2005.

HLT SEC ENHANC 0.00 17.00 0.00 0.00 0.00 16.34 2.23 0.00

P083353 2005

.

URB INFRA & SERV DEL 0.00 20.00 0.00 0.00 0.00 18.89 -0.87 0.00

P079226 2005

.

EDUC RESTRUCTURING 0.00 10.00 0.00 0.00 0.00 9.78 0.00 0.00

P084596 2004 EMPLYMT 2 0.00 12.00 0.00 0.00 0.00 10.64 0.74 -0.68

P071039 2004 ECON MGMT SAC/IBTA 0.00 34.00 0.00 0.00 0.00 23.93 4.45 0.00

P070992 2004 SOSAC 2 0.00 51.00 0.00 0.00 0.00 50.63 24.00 0.00

P071004 2003 SOC INS TA 0.00 7.00 0.00 0.00 0.00 8.01 1.44 0.00

P079161 2003 FOREST DEVT/CNSRV TA 0.00 3.75 0.00 0.00 0.00 3.40 1.50 0.00

P055434 2003 SM SC COM AGRIC 0.00 12.00 0.00 0.00 0.00 9.04 -1.86 0.00

P071001 2002 BUS ENABLG ENV SAC 0.00 44.00 0.00 0.00 0.00 29.33 -20.02 0.00

P071347 2002 ROAD MGMT SAFETY 0.00 30.00 0.00 0.00 0.00 11.86 -2.32 0.00

P057950 2002 SOLID WASTE MGMT 0.00 18.00 0.00 0.00 0.00 25.87 -2.93 0.00

P070995 2001 COMM DEVT 0.00 15.00 0.00 0.00 0.00 6.71 4.59 4.23

P070917 2001 PRIV TA 0.00 19.80 0.00 0.00 0.00 19.39 16.37 0.00

P070079 2001 TRADE & TRANS FACIL IN SE EUR 0.00 11.00 0.00 0.00 0.00 0.07 1.60 0.00

P058521 2001 ELEC PWR 3 RECN 0.00 35.00 0.00 0.00 0.00 8.15 4.22 0.00

Ukupno: 0.00 339.55 0.00 0.00 0.00 252.04 33.14 3.55

BOSNA I HERCEGOVINA

IZVJEŠTAJ O IFC

Odrţavanom i isplaćenom portfoliu

U milionima USD

Obvezano Isplaćeno

IFC IFC

FG odobrenja Kompanija Zajam Kapital Kvazi Uĉešće Zajam Kapital Kvazi Uĉešće

1985 Energoinvest 9.49 0.00 0.00 0.00 9.49 0.00 0.00 0.00

1997 Enterprise Fund 0.00 1.52 0.00 0.00 0.00 0.94 0.00 0.00

2002 FCL 12.11 0.00 0.00 2.48 12.11 0.00 0.00 2.48

2004/05 HVB CPB 0.00 4.06 0.00 0.00 0.00 4.06 0.00 0.00

2001 PBS-SPV 0.00 0.00 0.71 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

1997/99/01/02 ProCredit Bosnia 3.63 0.00 0.00 0.00 3.63 0.00 0.00 0.00

2002/05 Raiffeisen-BOS 14.53 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

1998 SEF Akova 0.59 0.00 0.00 0.00 0.59 0.00 0.00 0.00

1999/01/05 SEF Bosnalijek 9.08 0.00 0.00 0.00 3.63 0.00 0.00 0.00

1998 SEF Lignosper 2.57 0.00 0.00 0.00 2.23 0.00 0.00 0.00

1999 SEF Lijanovici 0.85 0.00 0.00 0.00 0.85 0.00 0.00 0.00

1977 TKA Cazin 4.12 0.00 0.00 0.00 4.12 0.00 0.00 0.00

71

1998 Wood Agency-AL 5.53 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Wood Konjuh 2.16 0.00 0.00 0.00 1.85 0.00 0.00 0.00

Wood Kozara 1.95 0.00 0.00 0.00 1.64 0.00 0.00 0.00

Wood Podgradci 1.34 0.00 0.00 0.00 1.09 0.00 0.00 0.00

Wood Vrbas 1.95 0.00 0.00 0.00 0.39 0.00 0.00 0.00

Ukupni portfolio 69.90 5.58 0.71 2.48 41.62 5.00 0.00 2.48

Odobrenja koja čekaju obavezivanja

FG odobrenja Kompanija Zajam Kapital Kvazi Uĉešće

2002 Lukavac 0.01 0.00 0.00 0.00

Ukupno u ĉekanju obvezivanja 0.01 0.00 0.00 0.00

72

Aneks 14: Kratka prezentacija zemlje


B o snia Euro pe & Lo wer-

P OVER T Y and SOC IA L and C entral middle-

H erzego vina A sia inco me

2003

Population, mid-year (millions) 4.1 473 2,655

GNI per capita (Atlas method, US$) 1,540 2,570 1,480

GNI (Atlas method, US$ billions) 6.4 1,217 3,934

A verage annual gro wth, 1997-03

Population (%) 2.1 0.0 0.9

Labor force (%) 2.3 0.2 1.2

M o st recent est imate ( latest year available, 1997-03)

Poverty (% of population below national poverty line) 20 .. ..

Urban population (% of to tal population) 44 63 50

Life expectancy at birth (years) 74 69 69

Infant mortality (per 1,000 live births) 15 31 32

Child malnutrition (% of children under 5) 4 .. 11

Access to an improved water source (% of population) .. 91 81

Illiteracy (% of population age 15+) 5 3 10

Gross primary enro llment (% of school-age population) .. 103 112

M ale .. 104 113

Female .. 102 111

KEY EC ON OM IC R A T IOS and LON G-T ER M T R EN D S

1983 1993 2002 2003

GDP (US$ billions) .. .. 5.6 7.0

Gross domestic investment/GDP .. .. 19.6 19.9

Exports o f goods and services/GDP .. .. 24.5 25.2

Gross domestic savings/GDP .. .. -17.1 -14.0

Gross national savings/GDP .. .. -2.5 0.9

Current account balance/GDP .. .. -22.2 -19.0

Interest payments/GDP .. .. 1.0 0.8

Total debt/GDP .. .. 45.8 41.3

Total debt service/exports .. .. 7.1 7.1

Present value o f debt/GDP .. .. 29.2 23.8

Present value o f debt/exports .. .. 120.8 109.3

1983-93 1993-03 2002 2003 2003-07

(average annual growth)

GDP .. 17.8 5.5 2.7 4.2

GDP per capita .. 15.4 4.4 2.4 3.6

Exports o f goods and services .. 23.6 5.3 10.4 6.6

ST R UC T UR E o f the EC ON OM Y

1983 1993 2002 2003

(% of GDP)

Agriculture .. .. 14.9 14.9

Industry .. .. 32.1 31.9

M anufacturing .. .. 15.2 15.1

Services .. .. 52.9 52.8

Private consumption .. .. 92.3 91.8

General government consumption .. .. 24.8 22.3

Imports o f goods and services .. .. 61.2 59.2

1983-93 1993-03 2002 2003

(average annual growth)

Agriculture .. .. .. 2.5

Industry .. .. .. 2.5

M anufacturing .. .. .. 2.5

Services .. .. .. 2.2

Private consumption .. .. .. ..

General government consumption .. .. .. ..

Gross domestic investment .. 35.6

Imports o f goods and services .. 11.1 17.9 20.2

-20

0

20

40

60

98 99 00 01 02 03

GDI GDP

Gro wth o f investment and GD P (%)

Bosnia and Herzegovina

Lower-middle-income group

D evelo pment diamo nd*

Life expectancy

Access to improved water source

GNI

per

capita

Gross

primary

enro llment

-20

0

20

40

60

80

98 99 00 01 02 03

Exports Imports

Gro wth o f expo rts and impo rts (%)


Lower-middle-income group

Eco no mic rat io s*

Trade

Domestic

savingsInvestment

Indebtedness

73


P R IC ES and GOVER N M EN T F IN A N C E

1983 1993 2002 2003

D o mestic prices

(% change)

Consumer prices .. .. 0.3 0.2

Implicit GDP deflator .. .. 1.0 0.9

Go vernment f inance

(% of GDP, includes current grants)

Current revenue .. .. 50.7 49.3

Current budget balance .. .. 6.5 6.5

Overall surplus/deficit .. .. -2.5 0.3

T R A D E

1983 1993 2002 2003

(US$ millions)

Total exports (fob) .. .. 952 1,272

n.a. .. .. .. ..

n.a. .. .. .. ..

M anufactures .. .. .. ..

Total imports (cif) .. .. 3,233 3,890

Food .. .. .. ..

Fuel and energy .. .. .. ..

Capital goods .. .. .. ..

Export price index (1995=100) .. .. .. ..

Import price index (1995=100) .. .. .. ..

Terms of trade (1995=100) .. .. .. ..

B A LA N C E o f P A YM EN T S

1983 1993 2002 2003

(US$ millions)

Exports of goods and services .. .. 1,374 1,759

Imports of goods and services .. .. 3,428 4,121

Resource balance .. .. -2,054 -2,362

Net income .. .. 248 327

Net current transfers .. .. 565 711

Current account balance .. .. -1,241 -1,325

Financing items (net) .. .. 1,282 1,806

Changes in net reserves .. .. -41 -481

M emo :

Reserves including gold (US$ millions) .. .. 0 1,785

Conversion rate (DEC, local/US$) .. .. 2.1 1.7

EXT ER N A L D EB T and R ESOUR C E F LOWS

1983 1993 2002 2003

(US$ millions)

Total debt outstanding and disbursed .. .. 2,563 2,880

IBRD .. 424 538 540

IDA .. 0 726 803

Total debt service .. .. 125 151

IBRD .. 0 45 43

IDA .. 0 5 6

Composition of net resource flows

Official grants .. 32 .. ..

Official creditors .. .. .. ..

Private creditors .. .. .. ..

Foreign direct investment .. .. .. ..

Portfo lio equity .. .. .. ..

World Bank program

Commitments .. 0 102 23

Disbursements .. 0 97 35

Principal repayments .. 0 23 23

-40

-30

-20

-10

0

97 98 99 00 01 02 03

C urrent acco unt balance to GD P (%)

0

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

97 98 99 00 01 02 03

Exports Imports

Expo rt and impo rt levels (US$ mill.)

-5

0

5

10

15

98 99 00 01 02 03

GDP def lator CPI

Inf lat io n (%)

G: 65

A: 540

D: 71 C: 92

B: 803

F: 731

E: 578

C o mpo sit io n o f 2003 debt (US$ mill.)

A - IBRD

B - IDA

C - IM F

D - Other mult ilateral

E - Bilateral

F - Private

G - Short-term

74

Aneks 15: Socijalna i institucionalna pitanja


Socijalna i institucionalna analiza. Kao dio aktivnosti na pripremi projekta završena je

temeljna Socijalna i institucionalna analiza koja (a) obezbjeĊuje podatke o kljuĉnim uĉesnicima

u procesu i socijalnom kontekstu, (b) ocjenjuje mišljenja klijenata o kvalitetu, efikasnosti i

djelotvornosti obezbjeĊenja usluga administracije zemljišta, (c) daje preporuke za strategiju za

komuniciranje za projekt i (d) vrši procjenu organizacione strukture i kapaciteta. Analiza je bila

zasnovana na pregledu iz centrale, razgovorima sa fokalnim grupama koje su ukljuĉivale

predstavnike uĉesnika u procesu, te istraţivanju meĊu klijentima. Izvještaj je u toku novembra

2005. godine razmatran od strane uĉesnika u procesu. Nastavak socijalne i institucionalne analize

planira se kao dio srednjoroĉne revizije. Aneks 9 daje kratak pregled nekih od kljuĉnih naglasaka

koji se odnose na percepcije klijenata u vezi s transakcionim troškovima i pitanjima koja se

odnose na siromaštvo. Aneks 6 obraĊuje organizacione aspekte. Prema tome, ovaj Aneks je

usmjeren na ostale nalaze iz analize.

Socijalna i institucionalna pitanja. Na osnovu neformalnog preliminarnog istraţivanja, kao i

Socijalne i institucionalne analize, sljedeća socijalna i institucionalna pitanja su identifikovana, i

ona će morati da se uzmu u obzir u toku implementacije projekta:

Postkonfliktni kontekst i izbjeglice. Od perioda 1992-1995., BiH je prošla kroz najrazorniji i

najoštriji ratni konflikt i kolaps koji je viĊen u ijednom evropskoj privredi od Drugog

svjetskog rata. Rat je izmijenio socijalne i ekonomske temelje zemlje, odnio veliki dio

resursa njenog stanovništva i izazvao široko rašireno fiziĉko uništavanje. Oko 2,5 miliona

ljudi, prema procjenama, odnosno više od pola stanovništva, napustilo je zemlju kao

izbjeglice ili je bilo interno raseljeno. Sa oktobrom 2005. godine, oko 1 milion izbjeglica i

interno raseljenih lica sada je stalno naseljeno unutar BiH, od kojih se oko 450.000 vratilo u

mjesta iz kojih potiĉu, dok se ostatak naselio na novim lokacijama. Dodatnih 300.000 i dalje

je raseljeno unutar BiH, a oko 150.000 ljudi koji ţive izvan BiH ţele da se vrate, ali nemaju

mogućnosti za zapošljavanje, uništena im je privatna imovina i postoji neprijateljstvo prema

povratnicima, što ih sve sprjeĉava da se vrate. Što se tiĉe potraţivanja imovinskih prava,

Komisija za potraţivanja imovinskih prava raseljeni lica i izbjeglica pregledala je preko

300.000 sluĉajeva u periodu od 1996. do 2003. godine i, uz inicijative lokalne vlasti, sada se

smatra da ne postoji ozbiljan problem vezan za prava koja ukljuĉuju raseljena lica ili odsutne

vlasnike zemljišta. MeĊutim, došlo je do odreĊenog prelaska stanovništva u druge republike

bivše Jugoslavije, a u bar jednom sluĉaju su razliĉite drţavne politike rezultovale posebnim

oštećenjem prava jedne grupe - oko 22.000 etniĉkih Srba koji su se raselili u RS iz Hrvatske

nisu dobili nadoknadu od Hrvatske za gubitak svojih imovinskih prava (zbog toga što

Hrvatska evidentira prava prema tekućem korisniku), pa prema tome ĉesto nemaju

finansijske resurse za kupovinu imovinskih prava unutar RS (pošto i RS i BiH evidentiraju

prava na osnovu istorijskog vlasništva). UNHCR radi na rješavanju tog pitanja. Još jedna

briga vezana za izbjeglice su dokazi o kojima se ĉuje o tome da izbjeglice imaju poteškoće

pri dobijanju adekvatnih usluga od spektra vladinih kancelarija, ukljuĉujući kancelarije za

registraciju zemljišta. Povratnici su takoĊe vezani za sve veći broj nezakonitih i

poluzakonitih naseljavanja - što je pitanje koje će Projekt za registraciju zemljišta riješiti i

kroz procjenu raspona problema i kroz rad na politikama za rješavanje tog problema.

Uĉesnici u procesu sa kojima su dosada vršene konsultacije su konzistentno mišljenja da će

Projekt za registraciju zemljišta vjerovatno donijeti visoki stepen pozitivnog doprinosa na

postkonfliktni skup problema.

75

Etničke podjele i nacionalna integracija. Prema Dejtonskom mirovnom ugovoru iz 1995.

Godine, BiH se sastoji od dva entiteta: Federaciju BiH, u kojoj ţive većinom Bošnjaci i

Hrvati, te Republiku Srpsku, u kojoj ţive većinom Srbi, i oni donose većinu odluka o

politikama i implementaciji, sa slabom "drţavnom" vladom na drţavnom nivou. Iako je u

novijem periodu došlo do napretka, meĊuetniĉko neprijateljstvo je i dalje prisutno i projektne

aktivnosti kao što su konzistentna primjena standarda usluge za sve etniĉke grupe zahtijevaće

da se tome posveti paţnja u toku cijelog perioda trajanja projekta. Projekt će takoĊe morati

da radi unutar postojećih "entitetskih" struktura vlasti, uz poduzimanje koraka, kad god je

moguće, za podsticanje većeg stepena nacionalne integracije.

Siromaštvo. Oko jedne petine stanovništva ţivi ispod granice siromaštva, a još oko 30% ţivi

blizu granice siromaštva i osjetljivo je na mogući pad ispod granice siromaštva izazvan

malim smanjenjima dohotka. Ţene, raseljena lica i povratnici, osobe s niskim stepenom

obrazovanja, te nezaposleni, posebno su ugroţeni. Najveći dio stanovništva ne moţe si

priuštiti advokata i nije dovoljno informisan o dostupnosti besplatne pravne pomoći. Kao što

je već objašnjeno u sklopu ekonomske analize i u Aneksu 9, Projekt registracije zemljišta će

direktno riješiti više mjera u prioritetnim oblastima (npr. fiskalna reforma, razvoj privatnog

sektora, smanjenje korupcije) s ciljem smanjenja siromaštva. Kao i kod etniĉkih i izbjegliĉkih

grupa, konzistentna primjena standarda usluge na siromašne i druge osjetljive grupe

predstavljaće vaţan dio implementacije projekta.

Rod. Što se tiĉe pitanja roda (gendera), prava ţena su pravno zaštićena. MeĊutim, tradicija

ĉesto daje prednost principu po kojem muškarci nasljeĊuju imovinu, a muškarci imaju

tendenciju da igraju glavnu ulogu. Prema Socijalnoj analizi, iako većina klijenata koji su u

braku navodi da donose većinu odluka vezanih za imovinu kroz konsultacije sa svojim

supruţnicima, vlasništvo nad imovinom se tradicionalno registruje na muške ĉlanove

porodice. Još jedan obiĉaj je da se sestre odriĉu prava na svoj dio imovine nasljeĊene od

roditelja u korist svoje braće. Kao u ostalim postkonfliktnim zemljama, domaćinstva na ĉijem

su ĉelu ţene postala su uobiĉajenija, ali nema indikacija o tome da takav status ima uticaja na

registraciju i zaštitu imovinskih prava. Komunikacijske aktivnosti u sklopu projekta treba da

ukljuĉe posebno razmatranje pitanja roda. U vezi sa osobljem agencija za implementaciju

projekta, osoblje kancelarija za registraciju je u neproporcionalnom procentu ţenskog roda,

pošto su se ta mjesta tradicionalno smatrala ĉinovniĉkim mjestima koja ne zahtijevaju ĉak ni

srednjoškolsku diplomu. Profesionalno napredovanje za postojeće osoblje se obezbjeĊuje sa

ciljem omogućavanja postojećem osoblju da poloţi struĉni ispit, a novi zahtjevi vezani za

univerzitetsku diplomu vjerovatno će povećati procenat uĉešća muškaraca meĊu

novozaposlenima. Socijalna i institucionalna analiza preporuĉuje da se pitanja roda podvrgnu

dodatnoj analizi u toku implementacije ovog projekta.

Nasljeđe socijalizma. U toku inicijalnog perioda socijalistiĉke vladavine, kao dio

Jugoslavije, od 1945. do 1963. godine, imovinska prava za stambene objekte i male parcele

zemljišta ĉesto su pretvarana u prava korištenja, a mnoga druga imovina je bila u potpunosti

nacionalizovana. Prema ustavu iz 1963. Godine dozvoljeni su mali iznosi privatne imovine sa

ograniĉenjima i limitima. Privatna imovinska prava su osnaţena od tranzicije i kraja rata.

Kao i u drugim zemljama u tranziciji iz drţavnog socijalizma, zaposleni u javnim sluţbama

moraju mnogo da nauĉe kako bi prihvatili ponašanje prilagoĊeno klijentima, rad s

integritetom, raspodjelu informacija i preuzimanje inicijative, dok graĊani imaju duboko

nepovjerenje u sve nivoe vlasti.

Pitanja vezana za korupciju. Prema nedavno sprovedenim istraţivanjima, opšta korupcija je

rangirana kao jedan od najznaĉajnijih problema u BiH. Javnost smatra da se korupcija

povećava, iako se pravni sistem (koji ukljuĉuje kancelarije za registraciju) smatra manje

korumpiranim. Anketa meĊu klijentima sprovedena u sklopu Socijalne i institucionalne

76

analize izvršene u toku pripreme Projekta za registraciju zemljišta otkrila je da je otprilike

13% klijenata kancelarija za registraciju zemljišta priznalo da je vršilo neformalne isplate, a

zbog osjetljivosti pitanja ta procjena vjerovatno predstavlja stepen koji je niţi od stvarnog. U

sklopu opštijih istraţivanja percepcija javnosti o upravljanju, proces privatizacije se smatra

posebno podloţnim korupciji. Projekt registracije zemljišta bi trebalo da to riješi kroz

uspostavu konzistentnije i transparentnije osnove za evaluaciju i transfer. Politiĉari se

smatraju dobitnicima, a graĊani gubitnicima zbog korupcije, a projekt će morati da na

strateški naĉin upravlja tim interesima i s tim vezanim rizicima tako da se njegove anti-

korupcijske mjere uspješno implementiraju.

Pravna analiza. Pravna analiza koja je sadrţana u Socijalnoj i istitucionalnoj analizi ukazuje na

to da zakoni u BiH danas obezbjeĊuju ĉvrstu zaštitu ljudskih, graĊanskih i imovinskih prava u

skladu sa najboljim meĊunarodnim standardima, ali da unapreĊenje privrednih i administrativnih

zakona na isti nivo standarda traje nešto duţe. Na primjer, u sklopu zakona BiH pojavljuje se tek

nekoliko pitanja vezanih za rodnu diskriminaciju, ako ih uopšte i ima, a sveobuhvatni zakoni i

regulative koji regulišu restituciju imovinskih prava izbjeglicama i raseljenim licima nakon

konflikta vrlo su uspješno implementirani, ali i dalje su prisutna pravna pitanja koja utiĉu na

razvoj modernih sistema za korištenje zemljišta i razvoj kontrola nad finansiranjem hipotekama.

Oblasti za dodatni razvoj zakonskog okvira koje su identifikovane u izvještaju, koji je u suštini

saglasan na nalazima same Svjetske banke u toku pripreme projekta, ukljuĉuju neophodnost

ubrzavanja usvajanja predloţenog Zakona o imovini i harmonizacije više njegovih novih

koncepata sa povezanom legislativom BiH; unapreĊenja procedura za privatizaciju gradskog

zemljišta i izdavanje graĊevinskih dozvola; pojašnjavanja zakona koji regulišu zajedniĉko

vlasništvo i odrţavanje nekretnina (etaţno vlasništvo); te razvoja djelotvornih pravnih pristupa

pitanjima vezanim za bespravnu gradnju i bespravno zauzimanje javnog zemljišta. Sva ta pitanja

mogu se dodatno istraţiti, a adekvatna legislativna i regulatorna rješenja mogu se preporuĉiti u

sklopu razliĉitih komponenti projekta.

Rješavanje konflikata. Od projekta se oĉekuje da će naići na imovinske sporove u sklopu

projekta za registraciju imovinskih prava, ali, kako je već navedeno u opisu post-konfliktnog

konteksta, postoje indikacije o tome da je broj sporova u BiH moţda u znatnoj mjeri smanjen

kroz aktivnosti Dejtonske komisije za potraţivanja nekretnina za raseljena lica (Dayton‟s

Commission for Real Property Claims for Displaced Persons, CRPC). CRPC, koja je sada

rasformirana, izdala je preko 300.000 odluka o rješavanju post-konfliktnih potraţivanja imovine

i sporova i procjenjuje se da stopa implementacije tih odluka premašuje 93%. Rješavanje

preostalih potraţivanja sada je u rukama ministara na entitetskom nivou i opština, a UNHCR

vjeruje da ono napreduje zadovoljavajućim tempom. Što se tiĉe tipiĉnih imovinskih sporova do

kojih dolazi u svakom sistemu (npr. Sporova oko razgraniĉenja imovine, nasljeĊa itd.), Socijalna

i institucionalna analiza ukazuje na to da je znatan procenat ispitanika u uzorku, 16%, bio

ukljuĉen u neku vrstu spora koji je vezan za imovinska prava, obiĉno ukljuĉujući osporena

imovinska prava ili bespravno zauzimanje. Da li su takvi sporovi podloţni rješavanju u procesu

sistematskog katastarskog evidentiranja i registracije u sklopu komponente B, koje je samo po

sebi alternativno rješavanje spora, ne moţe se odrediti dok se ne dobije daleko više detaljnih

informacija o prirodi sporova, što je cilj projekta. Na osnovu daljnje analize prirode sporova

moglo bi biti odreĊeno da su neki otvoreni za druge oblike neformalnih ili alternativnih naĉina

rješavanja sporova (npr. Profesionalna medijacija) i projekt moţe dati neke preporuke u donosu

na to. Pilot projekte u oblasti alternativnog rješavanja sporova u BiH sprovodila je EC, što se tiĉe

drugih tipova pravnih sporova, pa bi se iz tih projekata mogle nauĉiti neke relevantne lekcije.

77

Komunikacijska strategija. Socijalna i institucionalna analiza je otkrila da je klijentima

kancelarija za registraciju zemljišta, a posebno oni koji nisu profesionalci, već ĉlanovi opšte

javnosti, potreban unapreĊen pristup informacijama o procedurama i dokumentima koji se

zahtjevaju, o tome gdje dobiti i podnijeti neophodne dokumente, te o konkretnim taksama i

porezima. Javna svijest o vaţnosti administracije zemljišta i potencijalnim koristima od projekta

takoĊe je ograniĉena. Analiza preporuĉuje da napori koji se odnose na komunikacije ukljuĉe

sljedeće aktivnosti:

Korištenje informacionih tabli i brošura o procedurama, traţenim dokumentima, taksama itd.

Pakovanje poruka o projektu u jednostavne, neformalne formulacije i oblike komunikacije

(npr. radio i televizijske poruke)

Korištenje TV i radio stanica koje imaju veliku slušanost/gledanost, te korištenje linkova na

najpopularnijim internetskim stranicama na internetsku stranicu projekta za zemljište GTZ-a.

Formati koji promovišu dvosmjernu komunikaciju koja ukljuĉuje potencijalne klijente, kao

što su: (i) medijski programi koji pruţaju mogućnost davanja javnih komentara i postavljanje

pitanja i dobijanje odgovora, uz angaţman profesionalaca koji su ukljuĉeni u sektor

administracije zemljišta, i (ii) interaktivni procesi monitoringa i evaluacije (intervjui s

klijentima, fokusne grupe, ankete o mišljenjima javnosti) u vezi s iskustvima i mišljenjima

klijenata.

Obrazovanje opštinskih pravnih sluţbi, izabranih NVO-a, te medija o pitanjima

administracije zemljišta, prava klijenata, te projektnih aktivnosti, te podsticanje uĉesnika u

edukaciji da dostavljaju informacije do graĊana.

Osnovni učesnici u projektu. Osnovni direktni korisnici projekta biće oni ljudi i preduzeća koji

ţele sigurnost svojih posjeda zemljišta ili nekretnina s ciljem investiranja (ili rada ili novca) i

kojima su za to potrebne ili prostorije ili zajmovi. Kategorije uĉesnika u projektu ukljuĉivaće

odreĊene profesionalne grupe (notare, pravnike, agente za promet nekretnina), istraţivaĉku

zajednicu, udruţenja koja štite prava odreĊenih ugroţenih grupa (starijih lica u seoskim

oblastima, interno raseljenih lica, Roma i drugih grupa etniĉkih manjina i odreĊenih grupa ţena),

odreĊene posebne interesne grupe (bivše vlasnike u privatnom sektoru, privatna preduzeća,

udruţenja etaţnih vlasnika), te vladine institucije (npr. opštine, sudove itd.). Uĉesnici u projektu

takoĊe ukljuĉuju sve posebne interesne grupe koje rade na rješavanju potraţivanja vezanih za

zemljište, npr. advokate koji su specijalizirani za rješavanje potraţivanja vezanih za zemljište

ljudi koji ţive izvan zemlje.

Interesi učesnika u procesu. Socijalna i institucionalna analiza je otkrila da:

(a) uticaji opštih uĉesnika u procesu ukljuĉuju sljedeće:

Brţu registraciju

Harmonizaciju starih i novih katastarskih mapa

Rješavanje pitanja vezanih za neadekvatne kontrole upravljanja korištenjem zemljišta

Obuku osoblja za registraciju zemljišta

Standarde za kancelarijske procedure i raspodjelu informacija

(b) interesi privatnih lica ukljuĉuju sljedeće:

Viši stepen svijesti o koristima od registracije zemljišta

Povećane mogućnosti komunikacije s osobljem za registraciju zemljišta

Viši stepen dostupnosti informacija

Sistem oporezivanja koji je bolje prilagoĊen socioekonomskom statusu stanovništva

Viši stepen dostupnosti pravne pomoći

(c) interesi privatnih profesionalaca ukljuĉuju sljedeće:

78

Dodatna tehniĉka podrška za kancelarije za registraciju u vezi s informacijama i

komunikacijom

Adekvatno i precizno definisane takse

Zakazivanje razgovora

Prihvatanje ugovora zastupnika umjesto konkretno verifikovane autorizacije klijenta

(d) interesi zaposlenih u kancelarijama za registraciju ukljuĉuju sljedeće

Adekvatne kancelarijske prostorije i opremu

Dovoljan broj zaposlenih s odgovarajućim obrazovanjem

Harmonizaciju legislative

Bolju meĊuinstitucionalnu saradnju (npr. Kancelarije za registraciju i katastar)

Elektronsku obradu podataka

Prevazilaţenje sistema dualne registracije

Pokazatelji socijalnog uticaja. Socijalna i institucionalna analiza preporuĉuje da pokazatelji

socijalnog uticaja ukljuĉuju sljedeće:

Smanjenje neophodnog broja posjeta

Smanjenje duţine posjeta

Viši stepen dostupnosti informacija

Povećan stepen zadovoljstva klijenata konkretnim uslugama

Smanjeno korištenje neformalnih transakcija

Smanjen iznos neformalnih isplata

Smanjen stepen diskriminacije klijenata od strane kancelarijskog osoblja

Uĉestalije korištenje pravne pomoći

Povećan stepen zadovoljstva s primljenom pravnom pomoći.

Srednjoroĉni pregled će ukljuĉivati prateći pregled tih pokazatelja.

Date post:	14-Jan-2020
Category:	Documents
Upload:	others
View:	2 times
Download:	0 times