Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Financijske krize i regulacija

Zagreb, travanj 2019.

2

Sadržaj dvodnevnog modula

1 • UVOD

2 • UPRAVLJANJE FINANCIJAMA I PLANIRANJE

3 • EKONOMSKI POJMOVI I MEĐUOVISNOSTI VARIJABLI

4 • FINANCIJSKO TRŽIŠTE, REGULACIJA I PLAĆANJA

5 • FINANCIRANJE

6 • JAVNE FINANCIJE I MEĐUOVISNOSTI S BANKAMA

7 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE

8 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA KOMPANIJA

9 • REKAPITULACIJA

10 • ISPITNA PITANJA

3

Financijske krize

slike

4

Financijske krize

slike

5

Financijske krize

slike

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Ciklusi u gospodarstvu

Stocks Commodities

Bonds Money

Market

Inflation upInflation down

GD

P s

low

do

wn

GD

P u

p

Inflation increaseInflation decrease

GD

P g

row

thG

DP

slo

wdow

nCiklusi u gospodarstvu

15

Što je financijska kriza?

Financijska kriza je oštro, kratko i ne-ciklično pogoršanjesvih ili većine financijskih parametara, kamatnih stopa,cijena dionica i nekretnina što rezultira insolventnošću istečajevima financijskih institucija.

Financijska kriza je širi pojam od bankarske krize kojuoznačava bankrot više banaka ili propast cijelogsustava.

Poremećaji u bilo kojem drugom sektoru gospodarstva nemože imati tako snažne posljedice kao poremećaji ufinancijskom sektoru.

16

Utjecaj povećanja kamatnih stopa

Kamatna stopa

Tečaj valute

OBVEZNICE

Količina novca u opticaju

DIONICE/ SIROVINE

Potrošnja stanovništva

KREDITI

ŠTEDNJA

NEKRETNINE

Investicijska Potrošnja

17

Karakterisitke krize po sektorima

Financijska tržišta:

Pad burzovnih indeksa, porast prinosa na državne obveznice, raspad High-Yield tržišta, velike promjene međuvalutnih odnosa, bijeg u sigurne valute, deprecijacija valuta, manjak likvinosti

Banke:

Bank run, kontaminacija banaka, porast nepovjerenja, dokapitalizacija, preuzimanja, porast loših plasmana, državna pomoć, manjak likvidnosti

Korporativni sektor:

Pad potrošnje, pad prometa, smanjenje investicija, bankrot, porast troškova financiranja, preuzimanja, otpuštanja

Državane financije:

Smanjenje prihoda od PDV-a, povećani zahtjevi za državnom pomoći, intervencije u slobodnu ekonomiju, zaduženje, otežan pristup financijskom tržištu, pad rejtinga, porast javnog duga, pritisak javnosti, pad vlada, oružani sukobi

Stanovništvo:

Pad potrošnje, rast nezaposlenosti, porast nevraćanja kredita, zaduženje, siromaštvo, pad vrijednosti nekretnina, gubitak wealth-efekta

18

Financijske krize

Vrste financijskih kriza su:

1) Bankarska

2) Valutna

3) Dužnička

4) Twin (kombinacija)

Od 1970-2007 bilo je ukupno 124 bankarskih kriza, od toga njih 45 izazvano je kreditnom ekspanzijom.

19

Najpoznatije financijske krize

Bankarska:

Lehman brothers, Slovenska bankarska kriza, Hrvatska, Moldavija

Valutna:

Meksički peso, Argentinski peso, Ruska rublja, Turska lira, Britanska funta, Euro-kriza; Jugoslavenski dinar, Venezuela

Dužnička:

Argentina, Grčka, Venezuela

Kombinacija kriza:

Argentina (valuta i dug), Cipar (dug i banke), Island (valuta i banke)

Događaju li se financijske krize samostalno npr burzovna kriza ili su one samo nagovještaj problema u ekonomiji ?

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Usporedba kriza

21

Zaključak

Stabilnost i razvijenost financijskog sustava nekedržave bitne su pretpostavke za stabilnost i razvojgospodarstva te države.

Financijski sustav ima multiplikacijske učinke nacjelokupno gospodarstvo, zaposlenost i proizvodesvih ostalih sektora povezanih s financijskimsektorom.

Problemi u financijskom sektoru predstavlja prijetnju zasve ostale gospodarske sektore jer se svi ostalisektori financiraju putem financijskog sektora.

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

Regulacija financijskih tržišta

Zagreb, travanj 2019.

23

Što je financijska regulativa?

Kako bi sačuvali stabilnost cjelokupnog gospodarstvapotrebno je financijski sektor regulirati i nadzirati sdodatnom pažnjom.

Financijska regulativa je oblik regulacije ili nadzorafinancijskih institucija prema određenimzahtjevima, ograničenjima i smjernicama s ciljemočuvanja stabilnosti i integriteta financijskogsustava.

24

Koji su ciljevi financijske regulacije?

Povjerenje tržišta

Financijska stabilnost

Zaštita potrošača

Smanjenje financijskog kriminala

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

25

Kako je moguće da se financijske i ….?

„… bankarske krize često i kontinuirano javljaju u tako dobro reguliranom sustavu?“

Istraživanja pokazuju da se broj uzročnika povećava sa svakom novom krizom te da se generatori tih kriza mogu pronaći kako na makroekonomskom tako i na

mikroekonomskom području.

Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

26

Regulativa nakon velikih kriza

2008. Kriza „Lehman Brothers”

2011. Kriza „Euro-zone” i „Grčka”

„što je tržište razvijenije to su veće posljedice pojedine financijske krize“

27

Regulacija kao posljedica krize /deregulacije

“Svjetska financijska” kriza 1929-1933

Glass-Steagall Act 1933 -1999

“Dot com bubble” kriza 2001

MIFID 2004

“US Sub-prime” kriza 2008-2009

Dodd-Frank Act 2010

“Europska dužnička” kriza PIIGS 2011

“Grčka dužnička” kriza 2011-2015

European Financial Stability Facility 2010 European Stability Mechanism 2012

“Ciparska bankarska” kriza 2012

SSM, BRRD, SRM 2014

MIFID II 2014

28

Financijske institucije i tržišta / regulacija

Nadzor:HANFA, HNB, ESMA, EIOPA, EBA, ECB

Svaki investitor treba razmotriti rizičnost ulaganja svoje imovine s obzirom na:

Izdavatelja (veličina tržišne kapitalizacije, brzina rasta tvrtke),

Ciljeve ulaganja,

Plan ulaganja,

Stil ulaganja (konzervativni, umjereni, agresivni),

Orijentaciju ulaganja -alokacija (strateška, taktička, kombinacija),

Strategiju ulaganja (aktivna, pasivna),

Strukturu imovine (novac, potraživanja, VP i depoziti…),

Diverzifikaciju (prema vrstama VP, sektorima, zemljama, valutama),

Specifičnost sektora u koji se ulaže (tehnološki, brzo rastući, farmacija),

Tržište na koje se ulaže (domaće, strano, globalno-lokalno),

Okruženje: ekonomsko okruženje (stopa rasta, recesija, inflacija, monetarna politika),

zakonodavno / političko okruženje (promjene propisa),

Vremenski horizont ulaganja.

30 Napomena: slika je simbolična jer ne postoji “fizički” oblik te valute

Case study: BitCoin (1)

31

Case study: BitCoin (2)

BitCoin je najpoznatija i prema volumenu trgovanja, najveća kripto valuta/platna mreža na svijetu. Stvorena je listopadu 2008. (propast „Lehman Brothers“ u SAD-u), kada je autor valute Satoshi Nakamoto (postoji li ta osoba uopće?) izdao rad pod nazivom “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System“.

Osnova kripto valute je tehnologija „BlockChain“ tj. informatička platforma na internetu koja omogućuje izravan kontakt stranaka („Peer-to-Peer“) i obavljanje transakcija bez posrednika (banaka i drugih). Putem rješavanja složenih algoritama („minig ili rudarenje“) , stranke „potvrđuju“ svaku novu jedinicu kreiranog BitCoina.

Prvi takav „block“ stvorio je Satoshi Nakamoto u siječnju 2009. u vrijednosti 1 mio BTC te taj blok stoji netaknut od početka rada. Predviđeno je ukupno stvaranje 21 m BTC do 2040. godine kada se predviđa kraj stvaranja BTC-a. Naime, tada je predviđeno da će se „rudarenjem“ iscrpiti svi BTC-i te nakon tog dana neće više biti moguće „rudarenje“ tj. rješavanje algoritama i „potvrde“ sudionika tj. „rudara“ (ima ih oko 100.000 globalno). „Rudarenje“ funkcionira po principu „najbržeg“ (kao zlatna groznica) tj. onog koji ima najbrže strojeve za rješavanje algoritama, koji su sve složeniji i koji zahtjevaju utrošak ogromne količine električne energije za kreiranje 1 BTC, rješenjem algoritma dodjeluju mu se novi BTC.

32

Case study: BitCoin (3)

Bitcoin kao način plaćanja za proizvode i usluge je u porastu. Trgovci prihvaćaju digitalnu valutu jer su naknade 2-3% niže nego kod kartičnih procesora. Europska bankarska agencija je upozorila da Bitcoin platnoj mreži nedostaje zaštite potrošača. Za razliku od kreditnih kartica, naknade za transakciju plaća kupac, a ne trgovac. Bitcoin transakcije su nepovratne -jednom izvršenu transakciju nije moguće poništiti. Komercijalna upotreba Bitcoin sustava je trenutno relativno mala u odnosu na njegovu uporabu od strane špekulanata koji zarađuju na cjenovnoj nestabilnosti (volatilnost) bitcoina.

Bitcoin se zbog svoje anonimnosti, kao i gotovina, može koristiti za ilegalne aktivnosti. U listopadu 2013. američki FBI zatvorio je "Silk Road" - online crno tržište i pritom su zaplijenili 144.000 bitcoina u vrijednosti 28,5 milijuna američkih dolara (prema tadašnjem tečaju).

U Njemačkoj bitcoin ima status privatnog novca, a u većini zemalja EU se bitcoin slobodno koristi. No, neke vlade su pak neprijateljski nastrojene prema bitcoinu - Rusija je zabranila korištenje bitcoina, a u Kini kupnja bitcoina podliježe ograničenjima (npr. kineske banke ne smiju poslovati sa bitcoin tvrtkama).

33

Pitanje za polaznike:

1.Kako se određuje vrijednost BTC-a?

2.Postoje li neke poveznice s vladama, centralnim bankama i drugim međunarodnim organizacijama ili je BTC „alternativna „organizacija ?

3.Postoje li / prepoznajete li neke elemente "Ponzijeve sheme"?

4.U slučaju propusta / hakerskog napada / gubitka lozinke, kome se može obratiti za pomoć i gdje se može zatražiti pravna zaštita, koji je sud nadležan u slučaju oštećenika i u kojoj državi ?

5.Kako se primjenjuju međunarodni sporazumi i odredbe vezano uz SPNFT?

Case study: BitCoin (4)

34

Upozorenje HNB-a od 22.9.2017.:

S obzirom na povećano zanimanje javnosti za ulaganje i trgovanje virtualnim valutama, poznatima i pod nazivom kriptovalute, HNB smatra potrebnim upozoriti na to da virtualne valute nisu elektronički novac prema Zakonu o elektroničkom novcu niti su platna usluga prema Zakonu o platnom prometu. U skladu s navedenim Hrvatska narodna banka ne izdaje licenciju poslovnim subjektima koji izdaju ili trguju virtualnim valutama niti ima zakonsku osnovu za njihov nadzor. Novčana sredstva uložena u virtualne valute nisu zaštićena sustavom osiguranja depozita. Stoga osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja same u cijelosti snose rizik gubitka uloženog.

Nadležna tijela većine zemalja EU objavila su upozorenja o mogućim rizicima koji mogu proizići iz ulaganja i trgovanja virtualnim valutama ili su, uključujući i HNBprenijela Upozorenje za korisnike virtualnih valuta koje je 12. prosinca 2013. objavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i još:

Banque de France – BdF,

Narodowy Bank Polski i Polish Financial Supervision Authority – KNF,

The Financial Conduct Authority – FCA) 12. rujna 2017. objavilo Consumer warning about the risks of Initial Coin Offerings (‘ICOs’) u kojemu upozorava na rizike ulaganja u projekte koji se financiraju prikupljanjem sredstava korištenjem virtualne valute.

Case study: BitCoin (5)

35

Case study: BitCoin (6)

UPOZORENJE ZA VLASNIKE VIRUALNIH VALUTA ulomak-

Virtualne valute možete kupiti izravno od nekog tko ih posjeduje ili putem platforme za trgovanje valutama. Te platforme često nisu regulirane. U brojnim slučajevima platforme za trgovanje valutama ili su prestale poslovati ili su propale – u nekim slučajevima zbog hakiranja koje je izvršila neka treća strana. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo upoznato je s činjenicom da korisnici neprestano gube značajne iznose novca koje drže na tim platformama.

Trebate imati u vidu činjenicu da platforme za trgovanje valutama nisu banke koje svoje virtualne valute drže kao depozite. Ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita – na primjer, kroz program depozitnog jamstva – koja vam pruža osiguranje u slučaju gubitka koji proizlazi iz sredstava koje ste imali na platformi za trgovanje valutama, čak i kada je kupnja ili prodaja registrirana kod nacionalnog ovlaštenog tijela.

Novac iz vašeg digitalnog novčanika može biti ukraden!

Kada kupite virtualnu valutu, ona je pohranjena u „digitalni novčanik”, na računalo, prijenosno računalo ili pametni telefon. Digitalni novčanici imaju javni ključ i osobni ključ ili lozinku za pristup. Međutim, digitalni novčanici nisu zaštićeni od hakera. Kao i u slučaju pravih novčanika, novac iz vašeg novčanika može biti ukraden. Zabilježeni su slučajevi korisnika koji su izgubili iznose u virtualnoj valuti u vrijednosti koja premašuje 1 milijun USD, uz malu vjerojatnost povrata

.

36

Case study: BitCoin (7)

13.9.2017: Jamie Dimon, CEO (JP Morgan Chase)

37

Case study: BitCoin (8)

Banka za međunarodna poravnanja ( BIS) je u svom tromjesečnom izvješću objavila da “ Središnje banke ne mogu ignorirati uspon digitalnih valuta poput Bitcoina koje mogu predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava.”

BIS još smatra da monetarne vlasti u svijetu trebaju razmotriti kako preuzeti izdavanje digitalnih valuta i koje bi značajke imale.

Jedna od opcija bi bila i kreiranje digitalne valute za javnu uporabu na čije bi izdavanje imala pravo samo određena središnja banka, koja bi ju i izravno otkupljivala.

38

Case study: BitCoin (9)

Poslovni Dnevnik: 02.10.2017.

Case study: Madoff (Ponzijeva shema)

Case study: Madoff Securities

Madoff Investment Securities bila je jedna od vodećih investicijskih kuća koju je osnovao i vodio ugledni investicijski profesionalac Bernard Madoff. Bogato investicijsko iskustvo stjecano od 60-tih godina prošlog stoljeća do velike financijske krize 2008 godine, privuklo je veliki broj klijenata, od privatnih individualaca, do institucionalnih ulagatelja, zvijezda iz Show-businessa.

Osnovna djelatnost bila je upravljanje imovinom i privatnim portfeljima klijenata što je uključivalo cjelokupni proces od trgovanja, čuvanja, izvještavanja klijenata. Sukladno očekivanjima investitora, prinosi su bili umjereni te su se kretali od 5-12 % godišnje čak i u godinama krize na financijskim tržištima.

Pojavljivanjem krize 2008.godine, jedne od najvećih financijskih kriza uopće, mnogi investitori bili su zabrinuti te su tražili isplatu svojih udjela iz fondova i portfelja, što sama investicijska kuća nije mogla ispuniti.

Cilj vježbe: utvrditi elemente gdje su se mogle uočiti poteškoće u poslovanju i budući krah, vidjeti koji su najznačajni propusti i kako su otklonjeni

Case study: Madoff Securities

Pitanja za sudionike vježbe:

Je li riječ o Ponzijevoj shemi i zašto?

Je li negdje napravljen propust pri nadzoru SEC?

Kako je moguće da je toliko dugo vremena provodio prevaru ?

Što je bio okidač da se prevara razotkrije?

Jesu li Vam poznate konzekvence slučaja “Bernie Madoff”?

Kako je to bilo moguće izvesti s obzirom na regulativu?

Primjer: RH

Pitanja za sudionike vježbe:

Koji primjer iz Hrvatske se može navesti kao prijevara?

Je li riječ o Ponzijevoj shemi i zašto?

Primjer: Albanija

Sudionika: 2 mil, obaveza 1,2 mrld $, nekoliko Shema, 2.000 mrtvih

Primjer: RH

Pitanja za sudionike vježbe:

Koji primjer iz Hrvatske se može navesti kao prijevara?

Je li riječ o Ponzijevoj shemi i zašto?

HANFA Poslovanje investicijskih društva iz EU

Pružatelji investicijskih usluga s odobrenjem nadležnog regulatora država članica Europske unije mogu svoje usluge pružati izravno i na području RH pod uvjetom da nadležni regulator prethodno pošalje notifikaciju Hanfi.

Društva za koje Hanfa zaprimi notifikaciju upisuju se u registar Hanfe, ali im Hanfa ne izdaje posebnu dozvolu za rad.

Za poslovanje društava iz EU nadležno je nadzorno tijelo iz države članice iz koje društvo dolazi ( ima sjedište).

Na ovlašteno društvo primjenjuje se zakonodavni okvir države iz koje dolazi, koji je sličan onome u RH, i usklađen s EU direktivama, ali postoje određena odstupanja na nacionalnoj razini

Na poslovni odnos sa klijentima se primjenjuje pravni okvir države članice iz koje društvo dolazi

Nadležni sud u slučaju eventualnog spora u pravilu je sud iz države članice iz koje društvo dolazi

Sustav zaštite ulagatelja je primjenjiv onaj koji je na snazi u državi sjedištu

Kampanja: Zaštita potrošača

Primjer: Zaštita potrošača

Razmotriti upozorenja HANFA-e:

Društva koja nisu registrirana za pružanje usluga u matičnoj zemlji

Društva koja nemaju odobrenje HANFA- e

Upozorenja HANFA-e vezano uz rizične proizvode

Upozorenje ESMA-e vezano za kompleksne proizvode

48

Regulatorni standard - MiFID

Odredbe Mifid su ugrađene u Zakon o tržištu kapitala

Registracija tvrtki, nadzor nad uslugama, EU Passport

Kategorizacija klijenata (mali ili profesionalni ulagatelj)

Politika rukovođenja nalozima klijenata, agregatni nalozi

Prethodna transparentnost prije procesa trgovanja(Top5 bid/ask)

Transparentnost izvještavanja nakon transakcije

Najbolje (najpovoljnije) izvršenje “Best execution”

Sistematski internalizator kao “Over the Counter”

Multilateralna trgovinska platforma “mini burza”

U RH postoji fond zaštite ulagača (investicijska društva) od operativnog rizika kao regulativa nametnuta od EK.

49

Regulatorni standard - MiFID II

Primjena stupila na snagu 27.1.2019.

Prodaja investicijskih proizvoda / promjena procesa prodaje

Razdvajanje na Proizvođača / Distributera

Neovisno i ovisno investicijsko savjetovanje( ovisno-samo 1 proizvođač)

Pružanje informacija / Execution only

Procjena prikladnosti i primjerenosti investicijskog proizvoda

Primanje poticaja za prodaju investicijskih proizvoda

Podizanje kvalitete usluge

Smjernce ESMA vezano uz investicijsko savjetovanje / edukacija

Insurance Distribution Directive (IDD)

Slično kao i MIFID, odnosi se na osiguranja

Primjer: Uvod u MiFID II

“Život bez principa” (2011)

Film iz Hong Konga

MOLIM VAS REZIMEZahvaljujem na pozornosti!

©Dr. Pendl & Dr. Piswanger

Financijska tržišta i regulacija