HRVAT. ŠPORTSKOMED. VJESN., GODIŠTE 26 ISSN 0354-0766 H … · CROATIAN OLYMPIC COMMITTEE FOUNDED...

26godina

BROJ 2, STR. 61-124 ZAGREB 2011.

GLASILO HRVATSKOGOLIMPIJSKOG ODBORA

HRVAT. ŠPORTSKOMED. VJESN., GODIŠTE 26 ISSN 0354-0766UDK 613.71/.73

UTEMELJEN KAOKOŠARKAŠKI MEDICINSKI VJESNIK

Hrvatski olimpijskiodbor

SADRŽAJ

IZVORNI ZNANSTVENI ÈLANCI

Argajová J, Tománek ¼. Odnos znaèaja prevencije ozljeðivanja i znanjao prevenciji kod slovaèkih košarkaških trenera............................................................63Sertiæ H, Segedi I, Trošt Bobiæ T. Sportske ozljede u judu...........................................71Hadžoviæ-Džuvo A, Kapur E, Valjevac A, Lepara O, Avdagiæ N,Alajbegoviæ J. Spolne razlike u razini glukoze u krvi kod štakora nakonvježbe forsiranog plivanja.............................................................................................78Leko G, Šiljeg K, Mikuliæ P. Somatotip plivaèa............................................................83Rupèiæ T, Matkoviæ R B, Barbaros Tudor P. Utjecaj kondicijsko - motorièke pripremljenosti na kvalitetu suðenja u košarci...........................................................88Vrbik I, Èižmek A, Gruiæ I. Morfološke razlike izmeðu igraèkih pozicija kod vrhunskih rukometaša...................................................................................................94Prskalo I, Nediæ A, Sporiš G, Badriæ M, Milanoviæ Z. Spolni dimorfizammotorièkih sposobnosti uèenika dobi 13 i 14 godina................................................100Sindik J. Razlike košarkaša uspješnih i manje uspješnih vrhunskih seniorskih momèadi u konativnim karakteristikama................................................................106

STRUÈNI ÈLANAK

Biliæ N. Korekcije vida kod sportaša..........................................................................118

NOVOSTI.....................................................................................................................122

KONFERENCIJE........................................................................................................124

H R V A T S K I

V J E S N I KSPORTSKOMEDICINSKI

NUMBER 2, PP. 61-124 ZAGREB 2011.

CROAT SPORTS MED J, VOLUME 26 ISSN 0354-0766UDK 613.71/.73

JOURNAL OF THECROATIAN OLYMPIC COMMITTEE

FOUNDED ASBASKETBALL MEDICAL PERIODICAL

Croatian OlympicCommitee

CONTENTS

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

Argajová J, Tománek ¼. The Significance of the Injury Prevention in Relationto the Knowledge Level of Basketball Coaches in Slovakia..........................................63Sertiæ H, Segedi I, Trošt Bobiæ T. Sport Related Injuries in Judo...............................71Hadžoviæ-Džuvo A, Kapur E, Valjevac A, Lepara O, Avdagiæ N,Alajbegoviæ J. Gender Differences in Glucose Blood Levels in RatsAfter Forced Swimming Exercise.................................................................................78Leko G, Šiljeg K, Mikuliæ P. Swimmers Somatotype Profile.......................................83

Vrbik I, Èižmek A, Gruiæ I. Morphological Differences Between PlayingPositions in Elite Male Handball Players....................................................................94Prskalo I, Nediæ A, Sporiš G, Badriæ M, Milanoviæ Z. Sex Differences in Motor Abilities of Pupils 13 and 14 Years of Age.................................................................100Sindik J. Differences Between Basketball More and Less SuccessfulSenior Elite Teams in Conative Characteristics........................................................106

PROFESSIONAL PAPER

Biliæ N. Vision Correction in Athletes.........................................................................118

............................................................................................................................122

.........................................................................................................124

Rupèiæ T, Matkoviæ R B, Barbaros Tudor P. The Influence of Fitness - Motor Preparedness on the Quality of Officiating in Basketball..........................................88

NEWS

CONFERENCES

SPORTS MEDICINEC R O A T I A N

J O U R N A L

SAVJET - COUNCIL- predsjednik:- chairman: Marko PeæinaChamp Baker (SAD), Željko Barbir, Karl Peter Benedetto (Austrija), Istvan Berkes (Maðarska), Ranko Biliæ, Vladimir Bošnjak, Teo Brataniæ, Pierre Chambat (Francuska), Edvin Derviševiæ (Slovenija), Igor Francetiæ, Ivan Fattorini, Stjepan Heimer, Vladimir Jankoviæ, Ignac Kulier, Boris Labar, Boris Lah, Franz Landsiedl (Austrija), Dragan Milanoviæ, Marijeta Mišigoj-Durakoviæ, Damir Matovinoviæ, Vladimir Medved, Boris Nemec, Dražen Nosso, Vinko Pavlovèiè (Slovenija), Marko Prendža, Giancarlo Puddu (Italija), Dimiter Shoilev (Bugarska), Vedran Šariæ, Anton Tucak, Javor Vrdoljak, Zlatko Zoriæ, Ante Županoviæ

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKEDITOR-IN-CHIEF Branka Matkoviæ

ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKAASSOCIATE EDITOR Ivo Vidoviæ

UREDNICIEDITORS Saša Jankoviæ

Niklaus F. Friederich (Švicarska)Gideon Mann (Izrael)Lana RužiæPaulo Armada da Silva (Portugal)Antonio Veloso (Portugal)

TAJNICISECRETARIES Sanda Dubravèiæ-Šimunjak

Maroje SoriæAntonela Nediæ

UREDNIÈKI ODBOREDITORIAL BOARD

Dubravka Ciliga, Domagoj Delimar, Miroslav Hašpl, Alan Ivkoviæ, Vlastimir Kukura, Jadranko Madunoviæ,Nenad Mareliæ, Radovan Miheliæ, Pavle Mikuliæ, Miroslav Smerdelj, Tomislav Smoljanoviæ, Hrvoje ŠojatJose Antonio Perez Turpin

Indeksirano u - Indexed inBIOMEDICINA CROATICA

CAB AbstractsGLOBAL HEALTH

PHYSICAL EDUCATIONINDEX - EBSCOhost

ON-LINE: http://hrcak.srce.hr

Vlasnik i izdavaè - PublisherHrvatski olimpijski odbor

Croatian Olympic Committee

Rješenje naslovne stranice - The front page designatelje "GRAFFITI"

Tehnièki urednik - Technical editorMarijan Kramar

Tisak - PrintCOPYSERVIS d.o.o.

Naklada 600 primjeraka

SPORTS MEDICINEC R O A T I A N

J O U R N A L

H R V A T S K I

V J E S N I KSPORTSKOMEDICINSKI

IZVORNI ZNANSTVENI ̂ LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

THE SIGNIFICANCE OF THE INJURY PREVENTION IN RELATIONTO THE KNOWLEDGE LEVEL OF BASKETBALL COACHES IN SLOVAKIA

ODNOS ZNAÈAJA PREVENCIJE OZLJEÐIVANJA I ZNANJA O PREVENCIJIKOD SLOVAÈKIH KOŠARKAŠKIH TRENERA

1 2Jaroslava Argajová , ¼ubor Tománek

1Department of Athletics, Faculty of Physical Education and Sports, Comenius University in Bratislava, Slovak republic2Department of Games, Faculty of Physical Education and Sports, Comenius University in Bratislava, Slovak republic

63

Hrvat. Športskomed. Vjesn. 2011; 26: 63-70

Primljeno 15. 11. 2011., prihvaæeno 14. 12. 2011.

SUMMARY

The aim of the work was to contribute to the knowledge in the field of injury prevention in Slovak basketball. There was used ex post facto research method. To process and gather data we used basic logical methods, comparative analysis, frequency and percentage analysis, and Chi-square. According to the Slovak coaches, the most effective measures of injury reduction are Longer regeneration (over 82%) and Better athletic preparation (over 80%). The most frequent prevention measures they use are Stretching (96,7%), Warm-up (85,1%) and Strengthening (65,3%). The additional measures most frequently used are Taping (69%) and Ortheses (66,7%). The coaches demanded prevention measures mainly for Knee (95%) and Ankle (83,7%). We evaluated differences between current international trends in injury prevention and situation in Slovakia. Differences were statistically significant in the questions dealing with Reduction of injuries, Applied prevention measures, Additional prevention measures and Demands. Also there were evaluated the differences between the Slovak coaches according to the coaching levels. Even though we presumed that there would be no differences among the levels, in fields of Applied prevention measures, Additional prevention measures and Demands there were statistically significant differences (p<0,1 – 0,01). The work has been a part of a pilot project “Safety in Sports”. The aim of the project has been to widen the consciousness in the field of injury prevention in Europe and consequently to help the coaches reduce injuries among their players. We presume a substantial contribution of this work and related activities for Slovak basketball, considering in Slovakia there is a very little attention contributed to this matter.

Key words: basketball, injury prevention, knowledge level, Slovak coaches, project “Safety in Sports”.

SAŽETAK

Cilj rada bio je pridonijeti znanju na podruèju prevencije ozljeda u slovaèkoj košarci. Korištena je ex post facto istraživanja metoda. Za obradu i prikupljanje podataka upotrijebili smo osnovne logièke metode, komparativnu analizu, frekvencije i postotke i hi-kvadrat. Prema Slovaèkim trenerima, najuèinkovitije mjere smanjenja ozljeda su duži oporavak (preko 82%) i bolja tjelesna priprema (preko 80%). Najèešæe preventivne mjere koje koriste su istezanje (96,7%), zagrijavanje (85,1%) te vježbe snage (65,3%). Kao dodatne mjere najèešæe se koriste taping (69%) i ortoze (66,7%). Treneri zahtijevaju provoðenje preventivnih mjera prvenstveno za koljeno (95%) i gležanj (83,7%). Razlike izmeðu trenutnih svjetskih trendova u prevenciji ozljeda i situacije u Slovaèkoj su statistièki znaèajne u pitanjima koja se bave smanjenjem ozljeda, primijenjenim mjerama prevencije i dodatnim preventivnim mjerama.Takoðer su ocijenjene razlike izmeðu slovaèkih trenera razlièitih razina. Iako je postojala pretpostavka da nema razlika meðu razinama, u podruèju primijenjenih mjere prevencije i dodatnih preventivnih mjer ai potreba naðene su statistièki znaèajne razlike (p <0,1 - 0,01). Rad je dio pilot projekta "Sigurnost u Sport". Cilj projekta je proširiti svijest u podruèju prevencije ozljeda u Europi i time pomoæi trenerima smanjiti uèestalost ozljeda. Rad doprinosi prepoznavanju problem au ovom podruèju u Slovaèkoj s obzirom da se u Slovaèkoj tome ne pridaje dovoljna pozornost.

Kljuène rijeèi: košarka, prevencija ozljeda, razine znanja, slovaèki treneri, projekt "Sigurnost u Sportu"

INTRODUCTION

Basketball can be considered a popular modern sport which is widespread over the world. In the EU-27 region approximately 1.7 million basketball players regularly participate in basketball training and competition (3). The assessed numbers of the FIBA report a worldwide number of 450 million players in 213 countries either on competitive or recreational level.

Basketball is a dynamic sport and even though it is defined as a noncontact by the official rules of FIBA (2) the body contact occurs frequently during the game. This and the other factors such as quick direction changes, cutting maneuvers, dynamic starts and stops, twisting or turning and single-leg landings (1,3,7) can be the cause of injuries in basketball.

There are several ways of determining the frequency of injury occurrence. One of them (8) suggests that an injury rate can be computed as a function of 1000 athlete exposures. An athlete exposure has been defined as one athlete participating in one practice or contest where he or she is exposed to the possibility of injury.

Taking 1.7 million licensed basketball players in the European area into consideration, assuming an overall incidence of 3-6 injuries per 1000 hours of basketball exposure, one has to face at least 720,000 basketball-related injuries a year, not including injuries during recreational basketball (4).

Our work originated as a part of the project called “Safety Management in High Risk Sports in Collaboration with European Sports Associations” (“Safety in Sports”). The project has been accepted for co-funding in the framework of the EU Health Programme 2008 - 2013 and it is realized under the auspices of Austrian Road Safety Board (KfV), Department of Sports Medicine and Sports Nutrition of the Ruhr-University Bochum (RUB), Consumer Safety Institute (CSI) and European Association for Injury Prevention and Safety Promotion (EuroSafe). The aim of the project is to increase the knowledge on the prevention for acute and chronic sports injuries and to reduce the magnitude and severity of sports related injuries in Europe (8).

Injury prevention in basketball should be one of the things a good coach is familiar with. Keeping a team healthy is often necessary for keeping a high level of performance of the team. However to obtain information on this matter can be a problem in Slovakia. We have researched the available information on the Internet, as well as the database of study materials and books. We have not found any recent sources that would deal primarily with the injury prevention in basketball.

SUBJECTS AND METHODS

The aim of the work was to contribute to the knowledge in the field of injury prevention in Slovak basketball.

We wanted to determine whether the knowledge in the field of injury prevention would differ in dependence on the coaching level and whether the knowledge in the field of injury prevention of the Slovak coaches in general would differ from the current trends in the injury

prevention.Our research was conducted by ex post facto

research method. The sample consisted of 157 basketball coaches from Slovakia. The sample selected on the bases of combined purposeful and random sampling. Firstly we were concerned with the level of their coaching education. For the purposes of processing the information in international scale there was an adjustment of the Slovak coaching levels carried out. Coaches were divided into 6 levels – none (15,9%), 1 (5,7%), 2 (26,1%), 3 (26,8%), 4 (13,4%), 5 (12,1%). There was a majority of male coaches – 74,8%. In average coaches in the sample were 36,01 years old.

The questionnaire method was used to gather data from the coaches. English version of the questionnaire was provided by the Department of Sports Medicine and Sports Nutrition, Ruhr University Bochum as a part of research needed for the pilot project “Safety in Sports”. The questionnaire was translated to Slovak language and consequently distributed among coaches during the time period from September 2009 to March 2011. It was distributed during various seminars for basketball coaches.

The questionnaire consists of three parts. First one was dealing with the personal information and the other two were dealing with the issue of the injury prevention in basketball. Parts two and tree consisted of thirteen questions, out of which there were 7 closed questions and 6 open-ended questions. We analyzed 7 questions which were dealing with:

1. The importance of injury prevention (Importance),2. The popularity of injury prevention measures

among players (Popularity),3. The most likely causes of injuries (Causes),4. The most effective measures of the reduction of

injuries (Reduction),5. The most frequently applied injury prevention

measures (Prevention measures),6. The most frequently applied additional injury

prevention measures (Additional prevention measures),

7. The demands for injury preventions measures (Demands).

As a part of the “Safety in Sports” project there has been created a toolkit (Inventory on the Burden of Basketball Injuries, Existing Prevention Measures and Safety Promotion Strategies) of the prevention measures. For the detailed process of making the inventory see references (1,5).

In order to compare the state of the knowledge of the Slovak coaches with the current trends we used content analysis method to evaluate the occurrence frequency of the issues in the Inventory corresponding to the issues that were dealt with in the questionnaires, more specifically in: Reduction, Applied prevention measures, Additional prevention measures and Demands.

To process data in our work we used basic logical methods (analysis, synthesis, induction, deduction), as well as comparative analysis, frequency and percentage analysis.

64

Argajová J, Tománek ¼. The Significance of the Injury Prevention in Relation to the Knowledge Level of Basketball Coaches in Slovakia

are in the middle of the 5-point scale. Over 26% would put their players in the level 4 of the scale. In levels 2 and 5 there are around 10% of the players. Only 1.6% of the coaches think that their players do not like prevention measures at all.

In the next question there was dealt with the most likely injury causes. Although the opinions of the coaches slightly differ depending on the coaching level, all the levels consider Lack of regeneration, Poor physical condition and Insufficient warm-up the most probable causes of injuries in basketball.

In another question there was dealt with the opinions of the coaches on the most effective measures of injury reduction (Figure 1). The two most effective measures are considered to be Longer regeneration (over 82%) and Better athletic preparation (over 80%). These results are consistent with the findings of the most likely injury causes – the two most frequent were Lack of regeneration and Poor physical condition. Other measures of injury reduction are Prevention Programs, Physiotherapy, Better equipment, Protective equipment, Modification of rules, Less matches.

65

To evaluate the coherence between qualitative variables (differences between the knowledge of Slovak coaches and current trends and differences between the Slovak coaches according to the coaching level) there was

2applied Chi-square (÷ ).

RESULTS

First issue dealt with was the opinion of the coaches on importance of the injury prevention in Slovak basketball. Coaches were supposed to evaluate on a scale from 1 to 4; 1 being a very important issue. In average, over 50% of the coaches consider injury prevention an important issue. Over 30% percent of the coaches consider injury prevention an important issue. Less than 15% consider this a medium important or not important issue.

Another question was how coaches perceive their players like the injury prevention measures they take (popularity). The coaches could answer on a scale 1 -5, 1 being do not like it at all and 5 being like it very much. In average over 50% of the coaches think that their players

Longer regeneration

Better athletic preparation

Prevention programs

82,8

2,9

80,5

14,3

33,6

21,425

1,4 710

7

35,7

6,34,3

4,70

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90%

Physiotherapy

Better equipment

Protective equipment

Modification of rules

Less matches

Slovak coaches - mean

Expert evaluation

Figure 1. The most effective measures of the injury reduction - opinions of Slovak coaches according to the coaching level – mean compared to the expert evaluation (p<0,001).

Slika 1. Najuèinkovitije mjere prevencije ozljeda Slovaèkih trenera razlièite razine u usporedbi s evaluacijom eksperta (p<0,01).

Another field of our interest was which prevention measures are actually carried out by Slovak coaches (Fig 2). In average their players perform following injury prevention measures: Stretching (96,7%), Warm-up (85,1%), Strengthening (65,3%), Coordination exercises (59,5%), Athletic drills (54,5%), Balance exercises (38,8%) and Physiotherapy, Mobilisation exercises, Cool-down, Technique training (all of those less than 7%).

Interesting fact is, that even though majority of the coaches make their players to warm up (over 85%), almost a half of the coaches state the Insufficient warm-up to be a significant injury cause. This seems to be confusing and it might suggest that the coaches do not know, whether their warm-up strategies are sufficient for their players to obtain accurate warm-up in respect to the level of performance.


Another question we were dealing with were the most frequently applied additional prevention measures (Figure 3). In average the two most used are Taping (69%) and Ortheses (over 66%). Much less common are Protectors , Medical /nutr i t ional supplements,

Mouthguards, Physiotherapy and Massage. It is interesting that Physiotherapy is considered to be the fourth most effective way of injury reduction, but it is almost the least used prevention measure.

66

96,7

21,4

85,1

25,7

65,3

30

59,5

8,6

54,5

14,3

38,834,3

6,6 1,4 5,811,3

0,8

10

0,88,6

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100%

StretchingWarm-up

Strengthening

Coordination exercises

Athletic drills

Balance exercises

Physiotherapy

Mobilisation excercises

Cool-down

Technique training


Expert evaluation

Figure 2. The most frequently applied injury prevention measures - which of them are carried out by Slovak coaches according to the coaching level – mean compared to the expert evaluation (p<0,01).

Slika 2. Najèešæe primjenjivane mjere prevencije ozljeda izmeðu Slovaèkih trenera razlièite razine u usporedbi s evaluacijom eksperta (p<0,01).

Figure 3. The most frequently applied additional prevention measures - which of them are carried out by Slovak coaches according to the coaching level – mean compared to the expert evaluation (p<0,01).

Slika 3. Najèešæe primjenjivane mjere prevencije ozljeda izmeðu Slovaèkih trenera razlièite razine u usporedbi s evaluacijom eksperta (p<0,01).

69

15,7

66,7

24,328,7

4,3

26,4

0

20,717,1 17,2

1,49,2

00

10

20

30

40

50

60

70%

TapingOrtheses

Protectors

Medical/nutritional support

Mouthguards

Physiotherapy

Massage


Expert evaluation

Lastly, we asked coaches for the demands for injury prevention measures they had (Fig 4). Most of them (almost 95%) demanded measures for Knee injury prevention. Almost as much (83,7%) demanded measures for Ankle injury prevention. Next critical group were Fingers (over 48%). Minority of the coaches demanded injury prevention measures for Shoulder, Back and Head.

In those four questions (Reduction, Applied prevention measures, Additional prevention measures and Demands) we aimed to compare our coaches to the opinions of experts, who chose the most valid materials for the inventory. We have also evaluated the significance of the differences between Slovak coaches depending on the coaching level.


Figure 1 shows, that there is a different order of the means of reduction between Slovakia – mean and the experts (altogether). Chi-square analysis showed, that this difference is statistically significant (p<0,001). Tab 1

shows that there are some differences between the coaches according to the coaching level. However, those differences were not statistically significant (p>0,1).

67

94,6

31,4

83,7

50 48,3

1,4

15

1,4 6,10 0,7

10

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100%

KneeAnkle

FingersShoulder

BackHead


Expert evaluation

Figure 4. Demands for injury prevention measures among Slovak coaches according to the coaching level – mean compared to the expert evaluation (p<0,01).

Slika 4. Potrebe za mjerama prevencije ozljeda izmeðu Slovaèkih trenera razlièite razine u usporedbi s evaluacijom eksperta (p<0,01).

Table 1. Differences between the Slovak coaches according to the coaching level in the mater of the most effective measures of injury reduction.

Tablica 1. Stavovi i razlike Slovaèkih trenera razlièitih razina o najefikasnijim mjerama prevencije ozljeda

Reduction coaches mean Coaches - according to the coaching level - order

Chi - square p>0,1 p>0,1 p>0,1 p>0,1 p>0,1order

level 1 level 2 level 3 level 4 level 5

Longer regeneration 1. 1.-2. 1. 2. 1. 2.

Better athletic preparation 2. 1.-2. 2. 1. 2. 1.

Prevention programs 3. 3. 3. 3. 4.-5. 3.

Physiotherapy 4. 4. 4. 4. 3. 4.

Better equipment 5.-6. 5.-8. 5. 7.-8, 6.-7. 6.-8.

Protective equipment 5.-6. 5.-8. 6.-8. 5.-6. 4.-5. 6.-8.

Modification of rules 7. 5.-8. 6.-8. 5.-6. 6.-7. 6.-8.

Less matches 8. 5.-8. 6.-8. 7.-8. 8. 5.

Fig 2 shows differences in the questions of applied prevention measures between the experts and Slovak coaches. Chi-square analysis showed, that those too are statistically significant (p<0,01). Differently from the question of injury reduction, the coaches in different coaching levels use different prevention measures in the training process (Tab 2) Those differences were statistically significant (p<0,01).

Figure 3 shows differences in the field of applied additional prevention measures between the opinion of experts and Slovak coaches. Chi-square analysis showed, that they are statistically significant (p<0,01). In Tab 3 there can be seen statistically significant differences between the opinions of the coaches on additional

prevention measures according to the coaching level (p<0,01).

Fig 4 shows differences in the field of demands for injury prevention measures between the opinion of experts and Slovak coaches. Chi-square analysis showed, that they are statistically significant (p<0,01). From Tab 4 we have evaluated that there are statistical differences among the coaches according to the coaching level on the significance level (p<0,01) and (p<0,05).

DISCUSSION

As the project “Safety in Sports” is international, Slovakia was not the only country that made research in


68

Table 2. Differences between the Slovak coaches according to the coaching level in the mater of the applied prevention measures.

Tablica 2. Razlike Slovaèkih trenera razlièitih razina prema upotrebljenim mjerama prevencije ozljeda

Applied prevention measures coaches - mean Coaches – according to the coaching level - order

Chi - square p<0,1 p<0,01 p<0,01 p<0,01 p<0,01order


Stretching 1. 1. 1. 1. 1. 1.

Warm-up 2. 2.-3. 2. 2. 3.-4. 2.

Strengthening 3. 4. 3. 3. 5. 3.

Coordination exercises 4. 2.-3. 4.-5. 4. 2. 5.

Athletic drills 5. 5. 4.-5. 5. 3.-4. 4.

Balance exercises 6. 6. 6. 6. 6. 6.

Physiotherapy 7. 7.-10. 7. 8. 8.-10. 7.

Mobilization exercises 8. 7.-10. 8-10. 7. 7. 8.

Cool-down 9.-10. 7.-10. 8-10. 9.-10. 8.-10. 9.-10.

Technique training 9.-10. 7.-10. 8-10. 9.-10. 8.-10. 9.-10.

Table 3. Differences between the Slovak coaches according to the coaching level in the mater of the applied additional prevention measures.

Tablica 3. Stavovi i razlike Slovaèkih trenera razlièitih razina prema upotrebi dodatnih mjera prevencije ozljeda

Additional prevention measures

Chi - square


Taping 1. 2. 2. 1.-2. 1. 1.

Ortheses 2. 1. 1. 1.-2. 2. 2.

Protectors 3. 3.-6. 4. 3. 6. 5.

Medical/ nutritional suport 4. 3.-6. 5. 4. 3. 3.

Mouthguards 5. 7. 3. 6. 7. 4.

Physiotherapy 6. 3.-6. 6.-7. 5. 4.-5. 6.

Massage 7. 3.-6. 6.-7. 7. 4.-5. 7.

coaches - mean Coaches – according to the cocaching level - order

p>0,1 p<0,01 p<0,05 p<0,05 p<0,01order

Table 4. Differences between the Slovak coaches according to the coaching level in the mater of the demands for injury prevention measures.

Tablica 4. Stavovi i razlike Slovaèkih trenera razlièitih razina prema potrebama za preventivne mjere

Demands Coaches - mean Coches – according to the coaching level - order

Chi - square p<0,01 p<0,01 p<0,01 p<0,01 p<0,01 p<0,01order

no level level 1 level 2 level 3 level 4 level 5

Knee 1. 1. 1 1. 1. 1. 1.

Ankle 2. 2. 2. 2. 2. 2. 2.

Fingers 3. 3. 3.-4. 3. 3. 3. 3.

Shoulder 4. 4.-5. 3.-4. 4. 4. 4. 4.

Back 5. 6. 5.-6. 5. 5. 5. 5.

Head 6. 4.-5. 5.-6. 6. 6. 6. 6.


69

injury prevention in basketball. The other country was Sweden (the results were processed by Ruhr-University Bochum).

Swedish coaches were provided with the same questionnaire as the Slovak coaches. However, there were a considerably lower number of coaches to fill in the questionnaire (only 27). Swedish coaches did not mention their age. There was a slightly different male to female ratio (74% male and 26% female). We can also conclude that the Swedish coaches were in higher coaching levels than Slovak coaches, because majority of them were in two highest coaching levels.

In the area of popularity among players, Slovak coaches tend to think that their players like the prevention measures. Meanwhile Swedish coaches think that their players do not like the prevention measures very much. This leaves a space for improvement on the part of Swedish coaches – to make the prevention measures more interesting and enjoyable for their players.

There is a big difference between Slovak and Swedish coaches in the opinions on the most likely injury causes. According to Slovak coaches (83%), the most likely cause is Lack of regeneration, meanwhile only 33% of the Swedish coaches agree with this. Swedish coaches consider the most likely cause Poor physical condition, which ranks second for Slovak coaches (58%).

Slovak and Swedish coaches agree on the most effective measures of injury reduction. Those are Longer regeneration (82% of Slovak coaches and 50% of Swedish coaches) and Better athletic preparation (80% of the Slovak coaches and 54% of Swedish coaches).

The prevention measures carried out by the Swedish coaches were Strengthening (69%), Warm-up (46%) and Stretching (39%). Those are the prevention measures most frequently carried out by Slovak coaches as well, however in slightly different order. The prevention measure carried out the most is Stretching (over 96%of the coaches). It is followed by Warm-up (85%of the coaches) and by Strengthening (65% of the coaches).

In the question of additional prevention measures carried out by the coaches there are some differences between Slovak and Swedish coaches. The most commonly used additional prevention measures among Swedish coaches there are Protectors (70% of the coaches). Slovak coaches think that protectors are the third most commonly used prevention measure (28% of the coaches). The most often used additional prevention measures among Slovak coaches is Taping (66% of the coaches), which is the second most commonly used additional prevention measure among Swedish coaches (37% of the coaches).

Both Slovak and Swedish coaches need more information on knee, ankle, shoulder, wrist and finger injuries.

CONCLUSION

According to the Slovak coaches, the most effective measures of injury reduction are Longer regeneration (over 82%) and Better athletic preparation (over 80%). The most frequent prevention measures they use are Stretching (96,7%), Warm-up (85,1%) and Strengthening (65,3%). The additional measures most frequently used are Taping (69%) and Ortheses (66,7%). The coaches demanded prevention measures mainly for Knee (95%) and Ankle(83,7%).

We established that there were statistically significant differences between the knowledge of the Slovak coaches and the current trends. We assume that this is due to lack of information on the subject of injury prevention in Slovak language, as well as the fact, that this subject is not officially included in the process of the coaching education.

There were significant differences among the Slovak coaches according to the coaching level in relation to the knowledge level (with the exception of the question dealing with the means of reduction). We assume that this is caused by the fact that some of the coaches have more developed language skills and therefore are able to educate themselves on individual bases by using foreign sources of information.

Based on those findings we recommend making the injury prevention and obligatory and inseparable part of coaching education in Slovakia. This can be carried out by means of university studies (IV. – V. qualification level) and non-university studies (I. – III. qualification level). We suggest that the implementation of the gathered data into the current lectures for coaches takes place. We also recommend actualization and innovation of the current subject contents with regard to the problematic of injury prevention.

Faculty of Physical Education and Sports has been involved to this project in order to improve the current situation. One of the main reasons of processing the results of the questionnaire was to determine demands of the coaches and areas of deficit in their knowledge. The obtained information will be used as a guideline for producing vocational materials in Slovak language (in form of DVDs, CDs, papers, leaflets, etc.).


References

1. Arendt E et al. Knee Injury Patterns Among Men and Women in Collegiate Basketball and Soccer: NCAA Data and Review of Literature. American Journal of Sports Medicine, 23, 694-701. In: Luig P, Henke T. Inventory on the Burden of Basketball Injuries, Existing Prevention Measures and Safety Promotion Strategies. Bochum: Ruhr-University Bochum, 2010.

2. FIBA 2010. Official Basketball Rules 2010 As approved by FIBA Central board. [online] Published 11.01.2011 [quoted 04.04.2011]. Available from http://www.fibaeurope.com/cid_SeRtTMZ2IwgY-Qd,pyLVZ1.html

3. Krosshaug T et al. Mechanisms of anterior cruciate ligament injury in basketball. Video analysis of 39 cases. Am J Sports Med, 35, 359-67. In: Luig P, Henke T. Inventory on the Burden of Basketball Injuries, Existing Prevention Measures and Safety Promotion Strategies. Bochum: Ruhr-University Bochum, 2010.

4. Luig P, Henke T. Inventory on the Burden of Basketball Injuries, Existing Prevention Measures and Safety Promotion Strategies. Bochum: Ruhr-University Bochum, 2010.

5. Luig P, Henke T. Best Injury Prevention Measures and Implementation Strategies in Handball and Basketball (D5). Bochum: Ruhr-University Bochum, 2010.

6. McKeag D B. Handbook of Sports Medicine and Science. Basketball. Malden: Blackwell Publishing company, 2003. ISBN 0-632-05912-5. . In: Luig P, Henke T. Inventory on the Burden of Basketball Injuries, Existing Prevention Measures and Safety Promotion Strategies. Bochum: Ruhr-University Bochum, 2010.

7. Piasecki D et al. RD: Intraarticular injuries associated with anterior cruciate ligament tear: Findings at ligament reconstruction in high school and recreational athletes. American Journal of Sports Medicine, 31, 601-601. . In: Luig P, Henke T. Inventory on the Burden of Basketball Injuries, Existing Prevention Measures and Safety Promotion Strategies. Bochum: Ruhr-University Bochum, 2010.

8. SAFETY IN SPORTS, 2011. [online] Quoted 12.03.2011. Available fromhttp://www.safetyinsports.eu/front_content.php

70


SAŽETAK

Dojam dobrih uèinaka sporta ponekad pokvari pojava ozljeda koje se s vremena na vrijeme dogaðaju u sportu. Judo kao polistrukturni aciklièki sport, koji se odvija u dinamièkim uvjetima, podrazumijeva nemoguænost toènog predviðanja sljedeæe situacije u borbi kao i njenog ishoda. Zbog tih ga se karakteristika, kao i zbog èinjenice da se odvija u direktnom sukobu dva natjecatelja, èesto opisuje kao grub i za zdravlje opasan sport. U pravilno programiranom trenažnom procesu treba osigurati optimalne uvjete koji minimiziraju rizik od ozljeda. Uvjeti smanjenog rizika od ozljeda rezultat su što boljeg definiranja mehanizama, lokaliteta i vrsti ozljeda. Preciznije definiranje tih mehanizama predstavlja glavni cilj ovog rada. Za tu svrhu je anonimnim upitnikom ispitano 66 sportaša (49 judaša i 17 judašica), u rasponu od 15 do 28 godina. Anketni upitnik je u èetrnaest èestica obuhvatio podatke o trenažnom iskustvu, broju ozljeda po dobnoj kategoriji, lokaciji ozljede, mjestu ozljeðivanja te aktivnostima prilikom kojih se ozljeda desila. Rezultati ukazuju kako hrvatski judaši, sukladno trendu na svjetskoj razini, u prosjeku najviše ozljeðuju donje i gornje ekstremitete kod kojih prednjaèe zglobovi koljena, ramena te šake. Ozljede se dogaðaju u najveæem broju sluèajeva na samom treningu i to najèešæe prilikom aplikacije tehnika bacanja. Najmanje ozljeda se dogodilo prilikom izvoðenja tehnika u parteru te se taj oblik juda može istaknuti kao aktivnost pogodna za rekreativno vježbanje. Uvažavanje èinjenica predstavljenih u ovom radu može pomoæi trenerima u stvaranju sigurnijeg okruženja za svoje sportaše.

Kljuène rijeèi: trening, ozljeda, koljeno, šaka, rame

SUMMARY

The impressions of good effects of sport sometimes are spoiled by appearance of injuries which happen from time to time. Judo as polystructural acyclic sport activity, carried out in dynamic conditions, understands inability of correct anticipation of the next situation in bout as also its outcome. Due to these characteristics, and because of the fact that is carried out in direct confrontation of two contestants, judo is often described as rough and dangerous sport. In proper programmed training process one must ensure optimal conditions which minimize injury risk. Conditions of minimized risk are the result of defined mechanisms, locations and types of injuries. More precise definition of these mechanisms is the main goal of this paper. For these reason 66 judokas (49 male and 17 female) from 15 to 28 years answered questions in anonymous questionnaire. The questionnaire has, in fourteen items, comprised information about training experience, number of injuries in every age category, location of injuries, time of injuries and the mechanisms during which injuries have happened. The results are processed on descriptive level. The results show that Croatian judokas, like worldwide trend, in average have more injuries of lower and upper limbs with accent on knee and shoulder joint and the fist. The greatest amount of injuries happened at the time of training and during the application of throwing technique. Smallest number of injuries happened in the ground judo fight during the application of ground techniques. One can say that this part of judo can be highlighted as good activity for recreational training. Acceptance of the facts presented in this work can help judo coaches in creating safer environment for their athletes.

Key words: training, injury, knee, fist, shoulder

71

SPORTSKE OZLJEDE U JUDU

SPORT RELATED INJURIES IN JUDO

Hrvoje Sertiæ, Ivan Segedi, Tatjana Trošt Bobiæ

Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu



72

UVOD

Prilikom odabira prikladnog sporta svatko pokušava, na njemu najbliži naèin, analizirati pojedini sport te procijeniti pozitivne i negativne strane istog. Ta se analiza najèešæe svodi na laièko promišljanje o karakteristikama pojedinog sporta te se u najveæem broju sluèajeva oslanja na dojam koji se stjeèe gledajuæi televiziju ili slušajuæi stereotipe koji su prisutni u bližoj ili daljoj okolini. Stereotipi o borilaèkim sportovima najèešæe streme ka svrstavanju tih sportova u grupu grubih i agresivnih aktivnosti, koji posljedièno kod svojih sportaša pojaèavaju takve osobine a nerijetko i izazivanju velik broj ozljeda. Meðutim, prilikom stvaranja slike o položaju borilaèkih sportova unutar cjelokupnog fonda sportskih aktivnosti najèešæe se zanemaruju najmanje dvije èinjenice. Prva vrlo važna èinjenica, oslonjena na relevantna znanstvena istraživanja, ukazuje da veæi rizik od ozljeda imaju neki sportovi o kojima ne postoje takvi negativni stereotipi (19) te druga važna èinjenica, takoðer oslonjena na istraživanja, koja kaže da nisu svi borilaèki sportovi isti tj. da grupa borilaèkih sportova nije homogena, kao što se èini, veæ da se u nju svrstavaju mnogi sportovi i vještine s više i manje sliènih karakteristika. Majewski, Susanne i Klaus (14) ukazuju kako najveæi broj ozljeda koljena imaju nogometaši i skijaši. Junge i sur. (8) u listu sportova s najviše ozljeda tijekom Olimpijskih igara 2008 svrstavaju nogomet, tae kwon do, hokej na travi, rukomet, dizanje utega i boks. S druge strane Birrer i Halbrook (1) svrstavaju borilaèke sportove u sportove kod kojih se ozljede dogaðaju puno manje nego kod drugih kontaktnih sportova, a ipak ih i dalje prati nešto lošija slika o njihovim pozitivnim utjecajima na cjelokupni antropološki status èovjeka. Može se pretpostaviti kako fizièki kontakt, strukture koje prevladavaju u borilaèkim sportovima kao i velika varijabilnost te nepredvidivost pokreta u borbi mogu doprinijeti poticanju takvog stereotipnog razmišljanja. Boks i TKD prednjaèe po broju ozljeda u kod borilaèkih sportova (8, 10), a sportski judo, koji u svojoj strukturi sadrži hvatove, padove, bacanja, poluge i gušenja, tehnike za koje se može pretpostaviti kako bi mogle nanijeti fizièku ozljedu natjecateljima, se nalazi pri dnu liste sportova prema riziku od ozljeðivanja. Naravno da se i u Judu ozljede dogaðaju, no pravovremeno uoèavanje i definiranje riziènih mehanizama pridonosi znatnijem smanjenju rizika od ozljeda. Istraživanja Greena i sur. (6) te Fraya i sur. (4) definiraju riziène situacije koje

poveæavaju opasnost od ozljede na judo natjecanju. Upozoravaju kako gubitak od 5% i više vlastite tjelesne mase znaèajno poveæava rizik od ozljede, bolja tjelesna priprema smanjuje rizik ozljeðivanja, dobro zagrijavanje prije borbe smanjuje rizik od ozljeda te istièu vrlo važan podatak prema kojem kako samo 1.34% judaša tijekom natjecanja doživi ozljedu. Pravilan metodski postupak i pravilno programiran trening treba osigurati optimalne uvjete u kojima se minimizira rizik od ozljeda. Uvjeti smanjenog rizika od ozljeda rezultat su definiranja mehanizama, lokaliteta i vrsta ozljeda kod judaša i judašica, a to je i glavni cilj ovog rada.

METODE RADA

Istraživanje je provedeno na uzorku od 66 sportaša (49 judaša i 17 judašica) u dobi od 15 do 28 godina. Uzorak ispitanika obuhvaæao je populaciju mlaðih kadeta, kadeta, juniora i seniora aktivnih natjecatelja koji su u trenažnom procesu najmanje dvije godine u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni pomoæu anonimnog anketnog upitnika koji je u èetrnaest pitanja obuhvatio podatke o trenažnom iskustvu, broju ozljeda po dobnoj kategoriji, lokaciji ozljede, mjestu ozljeðivanja te aktivnostima prilikom kojih se ozljeda desila.

Pošto je ovo istraživanje retrospektivnog karaktera, i temelji se na sjeæanju anketiranih sportaša, a ne na medicinskoj dokumentaciji, obraðene su samo ozljede akutne naravi. Sindromi prenaprezanja nisu uzeti u obzir zbog èinjenice da sportaš nije u stanju samostalno odrediti vrijeme njihovog nastanka. Podaci su obraðeni deskriptivnom analizom te grafièki prikazani pomoæu programa Microsoft Excel.

REZULTATI

Od sveukupno 66 judaša, koliko ih je ukljuèeno u ovom istraživanju, 44 ih se ozlijedilo tijekom dosadašnje sportske karijere. Sveukupno je registrirano 138 ozljeda iz èega proizlazi da se u prosjeku svaki judaš ozlijedio 3,13 puta. Èinjenica da se anketirani sportaši u prosjeku 9,6 godina bave judom sugerira da su se oni u prosjeku ozljeðivali samo 0,38 puta godišnje.

Na slici 1. su prikazani rezultati upita o trenutku nastanka ozljede. Primjeæuje se da ozljede na treningu (61%) dominiraju nad ozljedama s natjecanja (26%) i u slobodno vrijeme (13%).

Vrijeme ozljeðivanja

26% 13%

61%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

natjecanje slobodno vrijeme

trening

Slika 1. Vrijeme ozljeðivanjaFigure 1. Injury time

Sertiæ H, Segedi I, Trošt Bobiæ T. Sportske ozljede u judu

73

Upitnikom su definirane aktivnosti prilikom kojih se judaš ozlijedio. One su oznaèene slovima od A do E. Rezultati ukazuju na èinjenicu da je ozljeðivanje anketiranih judaša najèešæe povezano s bacanjima. Pri tome se ozljede dešavaju prilikom prizemljenja nakon što ih je protivnik bacio (42%) ili dok oni izvode bacanje

(40%). Ozljede u parteru pokrivaju znatno manji dio u ukupnom broju ozljeda (5%). Pod terminom ostalo (10%) (svrstanim pod slovo E) navedene su ozljede koje su se desile nesretnim sluèajem tijekom zagrijavanja (npr. uganuæa zglobova ili istegnuæa mišiæa) ili prilikom borbe za gard (kada su najèešæe stradavale falange prstiju)

A

42%

B

40%

C

5%

D

3% E

10%A

B

C

D

E

Slika 2. Uvjeti prilikom kojih je došlo do ozljede.Figure 2. Injury conditions

Legenda:

A-u borbi nakon što me protivnik bacio, B-u borbi prilikom izvoðenja bacanja, C-tijekom borbe u parteru, D-radi preforsiranja izvoðenje vježbe,E-ostalo

Tip ozljede/Dob Mlaði kadeti Kadeti Juniori Seniori

Donji ekstremiteti 31.57% 57,14% 57,14% 34,78%

Trup 10,53% 0% 14,29% 13,04%

Glava 36,83% 0% 0% 4,35%

Gornji ekstremiteti 21,05% 42,85% 28,57% 47,83%

Tablica 1. Najèešæe lokacije ozljeðivanja u pojedinim natjecateljskim kategorijamaTable 1. Injury location in different age categories

Tablica 1. upuæuje na najèešæe ozljeðivane dijelove tijela gledano po natjecateljskoj kategoriji. Prema tablici se jasno razlikuju najfrekventnija mjesta ozljede u pojedinoj dobi judaša. Kod mlaðih kadeta najveæi broj ozljeda se dogaða u predjelu glave (36,83%), a u visokom postotku ih slijede ozljede donjih (37,57%) te gornjih ekstremiteta (21,05%). Kadeti bilježe ozljede samo kod

donjih (57,14%) i kod gornjih ekstremiteta (42,85%). Kod juniora dominiraju ozljede donjih ekstremiteta (57,14%), a slijede ih ozljede gornjih ekstremiteta (28,57%) i trupa (14,29%). Seniori jedini imaju najviše ozljeda gornjih ekstremiteta (47,83%), a u velikom postotku ih slijede ozljede donjih ekstremiteta (34,78%) i trupa (13,04%). .

Lokacija registriranih ozljeda

0% 5%

10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%

noge ruke trup glava ostalo

Slika 3. Lokacija registriranihozljeda

Figure 3. Registered injurylocation


74

Raspodjela ukupnog broja ozljeda po tijelu prikazana je u slici 3. Na ozljede ekstremiteta ukupno odlazi 78 %, a unutar njih prednjaèe ozljede donjih ekstremiteta (46%). Ozljede trupa (9%) i glave (5%)

puno su manje zastupljene kod anketiranih judaša. Pod ozljedama glave podrazumijevaju se ozljede koštanog dijela i lica, dok je potres mozga obuhvaæen pod terminom ostalo te èini manje od 8% ukupnog broja ozljeda.

Slika 4. Ozljede noguFigure 4. Leg injuries

Slika 5. Ozljedekralježnice

Figure 5. Spineinjuries

Slika 6. Ozljede rukuFigure 6. Arm injuries

Ozljede koljena obuhvaæaju najveæi dio ozljeda nogu (45%), a zatim nakon toga slijede gležanj (27%) i stopala (19%) a najmanji udio u ozljedama donjih ekstremiteta

imaju regije prepona (5%), kukova (3%) i natkoljenica (1%).

Ozljede nogu

5% 1%

45%

3%

27%

19%

0% 5%

10% 15%

20% 25%

30% 35%

40% 45%

50%

prepone natkoljenica koljeno kukovi gležanj stopalo

Ozljede kralježnice

50% 50%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Vratni dio Slabinski dio

Ozljede ruku

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Rame Zglob šake Lakat

55 %

14 %

31 %

Ispitanici na pitanja o ozljedi kralježnice navode samo ozljede u vratnom i slabinskom dijelu i to u istom

omjeru (50%). Prsni i trtièni dio kralježnice nisu navedeni kao lokacije ozljede.


75

Kada se govori o ozljedama gornjih ekstremiteta Slika 6. ukazuje na èinjenicu da se više od polovice svih ozljeda odnosi na zglobove šake (55%). Ozljede ramena takoðer imaju znaèajan udio u ozljedama gornjih ekstremiteta (31%) dok se lakatni zglob najrjeðe ozljeðuje (14%).

DISKUSIJA

Dojam dobrih uèinaka sporta ponekad pokvari pojava ozljeda koje se s vremena na vrijeme dogaðaju u sportu. Judo po svojoj definiciji polistrukturnog aciklièkog sporta koji se odvija u dinamièkim uvjetima podrazumijeva nemoguænost toènog predviðanja sljedeæe situacije u borbi kao i njenog ishoda. Zbog tih ga karakteristika, kao i zbog èinjenice da se odvija u direktnom sukobu dva natjecatelja, prati renome grubog i opasnog sporta. Stvarnost je zapravo nešto drugaèija te judo svrstava u kategoriju sportova kod kojih ozljede nisu èeste (1, 9, 20). Izuzetna fizièka priprema judaša broj ozljeda svodi na minimum. One ozljede koje se ipak dese veæinom se dogode na treningu (slika 1). Ova saznanja potvrðuju i Souza i sur. (12) te Barsottini, Guimaraes i De Morais (2).

Time se potvrðuje èinjenica da je potrebno napraviti kvalitetno zagrijavanje kao preduvjet prevencije ozljeda u daljnjem tijeku treninga ili natjecanja (17, 3).

Prema rezultatima ovog istraživanja ozljede na natjecanju se dogaðaju u puno manjoj mjeri što je vidljivo i u radu i Frey i sur. (4). Logièno je pretpostaviti da se na natjecanjima borbe odvijaju pod punom koncentracijom oba borca te je u tom sluèaju reakcija na neku opasniju situaciju puno bolja. Takoðer se pretpostavlja da na natjecanju, za razliku od treninga, prisustvuju samo fizièki najspremniji (otporniji) natjecatelji. Veæu pažnju stoga treba posvetiti motiviranju natjecatelja tijekom treninga kao i respektiranju zamora. Meðu situacijama u kojima dolazi do ozljeda znaèajno se izdvajaju tehnièki elementi bacanja kod kojih se dogaða više od 80% ozljeda (slika 2). Prema istraživanju kojeg je proveo Ganschow (5) ozljede koje su se desile u borbi obuhvaæaju više od dvije treæine ukupnog broja ozljeda. Ozljede se najèešæe dogaðaju prilikom bacanja protivnika i kod pada nakon protivnikovog bacanja. Ti podaci su veæ potvrðeni brojnim istraživanjima (7, 15, 6). Razlog tome vjerojatno leži u èinjenici da je obje situacije vrlo teško kontrolirati jer se odvijaju pod maksimalnim naprezanjem pri èemu se generira najveæi moguæi broj sila koje nerijetko djeluju u razlièitim smjerovima. Znatan broj biomehanièkih parametara koji opisuju kompleksnost samih bacanja (13) od judaša zahtijeva vrhunsku izvedbu tog elementa kako ne bi došlo do neželjene ozljede. Iako se u sustavu dva judaša to èini izuzetno teško ipak se u najveæem broju sluèajeva uspijeva. Ispitanici navode 18 bacanja prilikom kojih je došlo do ozljede, a meðu njima najveæe frekvencije imaju bacanja kata guruma, ippon seoi nage, tai otoshi te harai goshi. Bacanja kata guruma se izdvajaju od ostalih po dominaciji pojeding mehanizma ozlje-ðivanja. Kod bacanja kata guruma u najveæem broju

sluèajeva dolazi do ozljede onog koji izvodi to bacanje, a ne judaša nad kojim je bacanje izvedeno. Iako upitnikom nije navedeno koja se ozljeda desila prilikom kojeg

1 bacanja pretpostavlja se da uke u trenutku bacanja kata guruma nije u velikoj opasnosti buduæi u samom bacanju ne postiže veliku amplitudu te je bacanje kotrljajuæeg

2karaktera. S druge strane tori na svojim leðima mora podnositi cijelu težinu i otpor ukea buduæi da ga pokušava odvojiti od strunjaèe smještajuæi ga na ramena i vratni dio kralježnice. Ova tehnika zahtijeva održavanje pravilne pozicije tijela što ponekad nije moguæe, ali judaši je ipak pokušavaju izvesti do kraja kompenzirajuæi nepravilnu poziciju tijela nekim dodatnim pokretima koji su u tom sluèaju vrlo riskantni za vratni i slabinski dio kralježnice i okolnih mišiæa. Bacanje hari goshi je daleko opasnije za ukea buduæi da pada velikom brzinom i amplitudom na strunjaèu, a nerijetko tori nastavlja svoje kretanje prema strunjaèi tako da svojom težinom dodatno pritisne ukea o strunjaèu.

Najmanje ozljeda se dogodilo kao posljedica preforsiranja izvoðenja odreðenog elementa. Najèešæe je rijeè o istegnuæima mišiæa nogu radi poveæane amplitude kretanja koja se izvodila prilikom vježbe uchi komi (ulasci) na partneru. Buduæi da u toj vježbi partner asistira na naèin da olakša izvedbu pojedinog bacanja tori èesto pristupa vježbi sa smanjenom koncentracijom te uspijevajuæi ju napraviti u amplitudi koja nije uobièajena te se u tom trenutku javlja ozljeda. Za prevenciju ozljede u tom segmentu vježbanja najbitniji su koncentracija prilikom vježbe, dobro zagrijavanje te dovoljno razvijena fleksibilnost.

Analiza lokacije ozljede prema dobnoj kategoriji judaša (tablica 1) upuæuje na to da su gornji i donji ekstremiteti najèešæe ozljeðivani dijelovi tijela u svim dobnim kategorijama. Istražujuæi uèestalost i lokaciju ozljeda sportaša na jednom meðunarodnom judaškom turniru, Green i sur. (6) su takoðer ustanovili da judaši vrlo èesto ozljeðuju gornje ekstremitete. Seniori za razliku od ostalih više ozljeðuju gornje ekstremitete što se vjerojatno može pripisati veæem broju ozljeda šake zbog izuzetno snažne borbe za gard (6), a što u mlaðim dobnim kategorijama možda nije toliko karakteristièno. Karakteristièan je i veæi broj ozljeda glave kod mlaðih kadeta te seniora. Dok se u seniorskoj konkurenciji taj sluèaj takoðer može povezati sa snažnom i ponekad grubom borbom, kod mlaðih kadeta ga možemo povezati s nedovoljno dobro razvijenim osjeæajem za judo s kojim bi vjerojatno veæina tih ozljeda bila izbjegnuta. Buduæi da rezultati ukazuju na veæu vjerojatnost ozljede glave kod mlaðih kadeta preporuèa se u toj dobnoj skupini pristupiti boljoj pripremi ovog dijela tijela prije treninga i natjecanja. Takva priprema prvenstveno podrazumijeva pripremu nosa i uški koje nisu otporne na kontakt koji se tijekom treninga i natjecanja može desiti. Takoðer se preporuèa treninga brzine reakcije kod specifiènih judo situacija kako bi judaši što prije usvojili specifiène kretnje kojim bi izbjegavali riskantne situacije. Gledajuæi ukupan broj ozljeda (slika 3) ipak se može zakljuèiti da su ozljede glave izuzetno rijetke.

1 Judaš na kojem se izvodi pojedina tehnika2 Judaš koji izvodi pojedinu tehniku


76

Kod judaša ukljuèenih u ovo istraživanje dominiraju ozljede nogu, a meðu njima ozljede koljena, gležnja i stopala (slika 4). Bacanja se u judu izvode s velikim angažmanom nogu koje sudjeluju u svakom bacanju djelujuæi kod izbijanja, èišæenja, blokiranja ili jednostavno èuènja kod samog bacanja. Nerijetko su upravo bacanja najèešæi uzrok ozljede prednje ukrižene sveze u judaša (11). Takoðer, u trenutku bacanja donji ekstremiteti imaju najveæu kutnu brzinu kao i visinu te izuzetno velikom brzinom i amplitudom udaraju o strunjaèu.

Ozljede ruku karakteriziraju èešæe ozljede šake zbog sve snažnije borbe za gard koja je osnova svake borbe u modernom judu. Za njim slijede ozljede ramenog zgloba koji upravo zato što ima najveæu pokretljivost od svih zglobova, trpi velike sile koje na njega djeluju i dovode u pozicije pogodne za razne vrste ozljeda. Prethodnim istraživanjima veæ je potvrðeno da ozljede ramena u judu imaju znaèajan udio u ukupnom broju ozljeda (20,18, 2), pogotovo kod mlaðih dobnih kategorija (16). Ozljede lakta imaju najmanji udio u ozljedama gornjih ekstremiteta što upuæuje na èinjenicu da tehnike poluga koje direktno djeluju na zglob lakta nisu velika prijetnja za zdravlje judaša.

ZAKLJUÈAK

Iako judo spada u grupu borilaèkih sportova koji po svojoj definiciji podrazumijevaju direktan sukob dva

borca te simbolièku destrukciju protivnika, ne bi se trebalo o njemu govoriti kao o sportu koji je opasan za zdravlje svojih sudionika. Iako je istraživanjem pokriven samo uzorak judaša u Republici Hrvatskoj, potvrðeni su neki, veæ postojeæi, trendovi u judu na svjetskoj razini. Hrvatski judaši, jednako kao i svjetski, u prosjeku najviše ozljeðuju donje i gornje ekstremitete kod kojih prednjaèe zglobovi koljena, ramena te šake. Ozljede se dogaðaju u najveæem broju sluèajeva na treningu dok je najuèestaliji mehanizam ozljeðivanja nakon što je judaš bacio ili bio baèen od strane protivnika i to najèešæe bacanjima ippon seoi nage, tai otoshi te kata guruma. Ovaj rad je iznio karakteristiène podatke o ozljedama glave hrvatskih judaša koje su se u uzorku ispitanika dogaðale rijetko i to samo u najmlaðim i najstarijim dobnim kategorijama. Preporuèa se stoga posebno u tim uzrastima pristupiti kvalitetnijoj obradi tog dijela tijela. Buduæi se veæina ozljeda dogaða na treningu preporuèa se održavati koncentraciju sportaša na visokom nivou tijekom cijelog treninga te pratiti pokazatelje zamora (objektivne i subjektivne) kako bi pravovremeno iskljuèili judaša iz pojedinog dijela treninga kako ne bi došlo do ozljede. Konstantnim istraživanjima koja æe poveæati sigurnost na svim sportskim borilištima može se stvoriti pozitivnija slika o sportu uopæe te na još bolji naèin istaknuti sve vrijednosti koje iz sporta proizlaze.


77

Literatura

1. Birrer RB, Halbrook SP. Martial arts injuries. The result of a five year national survey. Am J Sports Med 1988; 16(4): 408-10.

2. Barsottini D, Guimaraes AE, De Morais PR.. Relationship between techniques and injuries among judo practitioners. Revista Brasileira de Medicina do Esporte 2006; 12(1): 48e-51e.

3. Degouette F, Jouanel P, Filaire E. Energy demands during a judo match and recovery. Br J Sports Med 2003; 37: 245-9.

4. Frey A, Rousseau D, Vesselle B, Hervouet des Forges Y, Egoumenides M. Medical surveillance in judo competition: Nine seasons. Journal de Trau-matologie du Sport 2004; 21(2): 100-9.

5. Ganschow R. Sport injuries in judo: High risk profile and approaches to prevention. International Journal of Fracture 2001; 110(1): 76-81.

6. Green CM, Petrou MJ, Fogarty-Hover ML, Rolf CG. Injuries among judokas during competition. Scand J Med Sci Sports 2007; 17(3): 205-10.

7. James G, Pieter W. Injury rates in adult elite judoka. Biology of Sport 2003; 20(1): 25-32.

8. Junge A, Engebretsen L, Mountjoy ML, Alonso JM, Renstrom PAFH, Aubry MJ, Dvorak J. Sports injuries during the Summer Olympic Games 2008. Am J Sports Med 2009; 37(11): 2165-72.

9. Katoh S, Shingu H, Ikata T, Iwatsubo E. Sports-related spinal cord injury in Japan (From the nationwide spinal cord injury registry between 1990 and 1992). Spinal Cord 1996; 34(7): 416-21.

10. Koch JO, Cassidy JD, Watkinson EJ. Incedence of concussion in contact sports: A systematic review of the evidence. Brain Inj 2003; 17(10): 901-17.

11. Koshida S, Deguchi T, Miyashita K, Iwai K, Urabe Y. The common mechanism of anterior cruciate ligament injuries in judo: a retrospective analysis. Br

J Sports Med 2010; 44(12):856-61.12. Kujala UM, Taimela S, Antti-Polka I, Orava S,

Tuominen R, Myllynen P. Acute injuries in soccer, ice hokey, volleyball, basketball, judo and karate: analysis of national registry data. BMJ 1995; 311: 1465-8.

13. Lanc LJ. Taksonomske skupine elemenata bacanja iz stojeæeg stava u judu izvedene na osnovu biomehanièkih karakteristika. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu. 1984. Magistarski rad.

14. Majewski M, Susanne H, Klaus S. Epidemiology of athletic knee injuries: A 10 year study. Knee 2006; 13(3): 184-8.

15. Pieter W. Martial arts injuries. Medicine and sport science 2005; 48: 59-73.

16. Sertiæ H, Trošt T, Matkoviæ BR. Uèestalost i specifiènost ozljeda u judu. Hrvatski športsko-medicinski vjesnik 2004; 1-2 (19): 29-33.

17. Soligard T, Myklebust G, Steffan K, Holme I, Silvers H, Bizzini M, Junge A, Dvorak J, Bahr R, Andersen TE. Comprehensive warm up programme to prevent injuries in young female footballers: cluster randomised controlled trial. BMJ 2008; 337: a2381.

18. Souza M, Monteiro H, Del Vecchio F, Goncalves A. Referring to judo's sport injuries in Sao Paulo State Championship. Science and Sports 2006; 21(5): 280-4.

19. Velin P, Four R, Matta T, Doupont D. Evaluation of sport injuries in children and adolescents. Archives Pediatrie 1994; 1(2): 202-7.

20. Yard EE, Knox CL, Smith GA, Comstock RD. Pediatric martial arts injuries presenting to Emergency Departments, United States 1990-2003. Journal of Science and Medicine in Sport 2007; 10(4):219-26.


78

SUMMARY

The aim of this study was to investigate possible differences in blood glucose levels between male and female rats immediately after acute bout of forced swimming exercise. Adult male Wistar rats (weight 300-350 g) were divided into two groups by gender: males (n =8) and females (n =8). All the rats were given standard rat chow and tap water ad libitum and were housed at 25±3o C on a 12-hour dark/light cycle. Both groups of rats were exposed to forced swimming stress daily, for 6 days. Duration of each swimming session progressively increased from 5 minutes on the first day to 30 minutes on sixth day, allowing adaptation to swimming conditions. The rats were forced to swim in plastic tanks (90 cm wide, 120 cm deep) containing tap water (temperature ca. 25 degrees C). The depth of water was 40 cm. Seventh day we performed acute bout of 40 minutes swimming exercise. Animals were fasted 12 hours before start of last swimming sessions to obtain fasting blood glucose levels. Preexercise blood samples were taken immediately before

thlast swimming session (7 day) and postexercise samples immediately after the last swimming session from rat's tail vein. Glucose levels in blood were determined using Optium Xceed™ Diabetes Monitoring System (Abbot). Before last swimming session male rats had slightly lower glucose levels in comparation with female rats, but this difference was not statistically significant (3.77vs4.64 mmol/l). Acute bout of forced swimming exercise raised blood glucose level and established values in postexercise period were significantly higher in both study group in comparation to values before exercise. Male rats had greater postexercise glucose blood levels (11.85 mmol/l) in comparation with female rats (6.26 mmol/l). Our findings document the existence of gender impact on the glucose postexercise concentrations confirming the differences in the energy substrates utilization and glucose metabolism regulation during and after exercise.

Key words: glucose, gender, exercise, rats

SAŽETAK

Cilj ove studije bio je istražiti moguæe razlike razine glukoze u krvi izmeðu muških i ženskih štakora odmah nakon akutnog optereæenja vježbom forsiranog plivanja.: Odraslih muški štakori soja Wistar (prosjeène mase 300-350 g) su bili podijeljeni u dvije skupine po spolu: muški (n= 8) i ženski (n = 8). Svi štakori su dobili standardnu, komercijalnu hranu za štakore i vodu iz slavine ad libitum, a bili su smješteni na 25 ± 3 ° C na 12-satnom tamno / svijetlo ciklusu. Obje skupine štakora bila su izložene vježbama forsiranog plivanja,dnevno u trajanju od 6 dana. Trajanje svake sesije plivanja postupno se poveæavalo sa 5 minuta prvog dana do 30 minuta šestog dana , èime se postigla prilagodba životinja na uslove plivanja. Sedmi dan smo izveli akutno optereæenje 40 minutnog forsiranog plivanja. Štakori su plivali u plastiènim spremnicima (90 cm širine, 120 cm dubine) koji su sadržavali vodu iz slavine (temperature približno 25 stupnjeva C). Dubina vode iznosila je 40 cm. Životinjama nismo davali hranu 12 sati prije poèetka posljednje sesije plivanja kako bi dobili razine glukoze u krvi natašte. Uzorci krvi za odreðivaje glukoze uzeti su neposredno prije posljednje sesije plivanja (7.dan) i neposredno nakon posljednje sesije plivanja iz repne vene štakora. Razine glukoze u krvi utvrðene su pomoæu Optium ™ Xceed Dijabetes sustava praæenja (Abbot) . U uzetim uzorcima krvi neposredno prije posljedenje sesije plivanja utvrðene su nešto niže razine glukoze kod muških u usporedbi s ženskim štakorima, ali ta razlika nije bila statistièki znaèajna (3.77vs4.64 mmol /l). Akutno optereæenje vježbom forsiranog plivanja podiglo je razinu glukoze u krvi i srednje vrijednosti u uzorku uzetom neposredno nakon posljednje sesije plivanja bile su znaèajno više u obje skupine u usporedbi s vrijednostima prije vježbanja. Muški štakori imali su znaèajno veæu razinu glukoze u krvi (11,85mmol / L) u usporedbi sa ženskim štakorima (6,26 mmol / L). Naši rezultati ukazuju na uticaj spola na razinu glukoze nakon fizièkog optereæenja potvrðujuæi spolne razlike u iskorištavanju energetskog supstrata i i regulaciji metabolizma glukoze u toku i nakon vježbanja.

Kljuène rijeèi: glukoza, spol, vježbanje, štakori

GENDER DIFFERENCES IN GLUCOSE BLOOD LEVELS IN RATSAFTER FORCED SWIMMING EXERCISE

SPOLNE RAZLIKE U RAZINI GLUKOZE U KRVI KOD ŠTAKORA NAKON VJEŽBE FORSIRANOG PLIVANJA

1 2 1 1 1 3Almira Hadžoviæ-Džuvo , Eldan Kapur , Amina Valjevac , Orhan Lepara , Nesina Avdagiæ , Jasmin Alajbegoviæ

1 Department of Physiology, Faculty of Medicine, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina2 Department of Anatomy, Faculty of Medicine, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

3 Faculty of Medicine, University of Sarajevo



79

INTRODUCTION

Exercise, as bodily movement produced by skeletal muscle, results in corresponding caloric expenditure. This energy utilization lead to weight loss or weight maintenance, which is an important factor in prevention and management of many diseases, among the most important are obesity, heart diseases and diabetes mellitus. It improves glycemic control, decreases the atherogenic lipidic profile, and reduces weight and cardiovascular risk (18). In designing any type of exercise prescription professionals need to take in consideration general status of subject as well as many physiological, social and behavioural factors. This factors are mostly conditioned by gender differences. It is well known fact that there are gender differences in the prevalence and prognosis of the many disease where exercise could be used to modify risk or as therapeutic procedure (15). Some studies also showed gender differences in body physiological systems response after exercise prescription (10,12). The basis of this difference may underlie in existing differences between males an females in type of muscle fuel stores and fuel utilization during exercise (16). Previous data showed that during exercise of submaximal intensity, women oxidize a greater proportion of lipid relative to carbohydrate than men (4). There is no clear data about differences in postexercise utilization, but established differences in intramuscular fuel utilization during exercise and quantity of glycogen intramuscular stores, could affect postexercise glucose utilization differently in men and women.

The other factor that could influence gender differences in postexercise glucose blood level is insulin action. Improved insulin action is an important metabolic consequence of both acute and chronic exercise. Greater insulin sensitivity has been observed in women compared with men at rest (13), during exercise (2), and after a meal (14). But it is still unknown if this differences contribute in insulin action and blood glucose level immediately postexercise

The aim of this study was to investigate possible differences in blood glucose levels between male and female rats immediately after acute bout of forced swimming exercise.

METHODS

Experimental animals Adult male Wistar rats (weight 300-350 g) were

divided into two groups by gender: males (n=8) and females (n=8). All the rats were given standard rat chow and tap water ad libitum and were housed at 25±3o C on a 12-hour dark/light cycle.

All the experimental procedures were performed at Medical faculty Sarajevo, Department of Physiology and previously approved by the Ethic Committee of Medical Faculty Sarajevo.

Exercise protocolBefore we performed acute bout of forced swimming

exercise we exposed rats to daily swimming session aimed to the acclimatization to water conditions and swimming, as type of exercise. On that way we avoid impact of additional, stress factors on glucose response.

Both groups of rats were exposed to forced swimming stress daily, between 10.00 AM to 11.00 AM, for 6 days. Duration of each swimming session progressively increased from 5 minutes on the first day to 30 minutes on sixth day. The rats were forced to swim in plastic tanks (width 90 cm, depth 120 cm), containing tap water (temperature of 25°C). The depth of water was 40 cm. A maximum of two rats, same sex, were allowed to swim together.

Seventh day we performed acute bout of swimming exercise. Rats swam 40 minutes till exhaustion at the same conditions as in period of adaptation. Animals were fasted 12 hours before start of last swimming sessions to obtain fasting blood glucose levels.

The body weight of each rat was measured before starting of accommodation period and after the last swimming session.

Blood collectionPre-exercise blood samples were taken immediately

thbefore last swimming session (7 day) and post-exercise samples immediately after the last swimming session from rat's tail vein. The tail was thoroughly washed with warm water and dried with a clean towel before the sample was taken.

Glucose blood level measurementsGlucose levels in blood were determined using

Optium Xceed™ Diabetes Monitoring System (Abbot). After cutting the top of the tail vein with scissors, freely flowing blood drop was putted on Optimum Blood Glucose electrode. Blood glucosa level was displayed on monitor.

Statistical analysesData are presented as mean ± standard deviation

(SD). Analysis was performed using SPSS package 16.0 (SPSS Inc., Chicago, Illinois, USA). Values of measured parameters before an after exercise were compared using non-parametric equivalent to paired t-tests, Wilcoxon test. Differences in mean values between groups were assessed using the Mann-Whitney test. A two-tailed p value < 0,05 was considered significant.

RESULTS

There were statistically significant increase in body weight measured after swimming period, compared with values at the beginning of the experiment, in both study groups.

Table 1. Body weight in swimming and control group, before exercise and after last swimming session

Tablica1. Tjelesna masa plivajuæe (eksperimentalne) i kontrolne grupe štakora prije i nakon treninga plivanja

Weight p-valuebefore after

Males (N=8) 339.7±47.7 353.8±51.9 <0.05

Females (N=8) 239.2±19.7 249.4±19.6 <0.05

p-value <0.05 <0.05

Values are means ±SD; N- number of rats

Weight

Hadžoviæ-Džuvo A, Kapur E, Valjevac A, Lepara O, Avdagiæ N, Alajbegoviæ J. Gender Differences in Glucose Blood ...

80

Table 2. Blood glucose levels in swimming and control group, before and after last swimming session

Tablica 2. Koncentracija glukoze u krvi kod plivajuæe (eksperimentalne) grupe i kontrolne grupe prije i nakon treninga plivanja

Glucose Glucose p-valuebefore after

Males (N=8) 3.8±0.6 11.9±1.8 <0.05

Females (N=8) 4.6±0.3 6.3±0.1 <0.05

p-value NS <0.05

Values are means ±SD; N- number of rats

Values are means ±SD

Figure 1. Blood glucose levels in male and female rats, before and after last swimming session

Slika 1. Koncentracija glukoze u krvi kod muških i ženskih štakora prije i nakon treninga plivanja

Before last swimming session (preexercise) male rats had slightly lower glucose levels in comparison with female rats, but this difference was not statistically significant (3.77vs4.64 mmol/l) (Table 2). Acute bout of forced swimming exercise raised blood glucose level and established values in postexercise period were significantly higher in both study group in comparison to values before exercise.

Glucose levels measured in blood samples taken immediately after last swimming session showed pronounced gender differences. Male rats had greater postexercise glucose serum levels (11.85 mmol/l) in comparation with female rats (6.26 mmol/l).

DISCUSSION

Gender differences in energy utilization in rest and during exercise are well known but data of the studies performed on humans and animals are inconsistent (1,2,14). Very few investigations have established the glucose response during recovery from endurance exercise. The aim of present study was to investigate possible differences in blood glucose levels between male and female rats after forced swimming exercise (postexercise).

Our results showed that acute bout of forced swimming exercise raised blood glucose concentrations and established values in postexercise period were significantly higher in both study group in comparison to values before exercise. Glucose concentrations measured in blood samples taken immediately after last swimming session showed greater absolute increase in male rats in comparison with female rats. We also found significant increase in body weight measured after swimming period, compared with values at the beginning of the experiment, in both study groups.

Our results regarding postexercise glucose response are similar to results of earlier investigation from our laboratory (9) that outlined the serum concentrations in trained male athletes during recovery from a 30 minutes exercise on cycle ergometer at 50% VO2max following an overnight fast. When compared to resting levels, and with values measured at the end of exercise (30.minute), post-exercise concentrations of glucose increased but the level of glucose in all measurements was in reference range (3.3-6.3 mmol/l). There are limited number of investigations of post-exercise glucose response in experimental animals. Ivy et al. (8) were among the first to describe gender differences in fuel utilisation during exercise in rats. They showed that males had significantly higher resting muscle glycogen levels. Exercise resulted in significant glycogen depletion in both sexes but males utilized approximately 50% more glycogen during the exercise bout (running for 5 min at 1.7 mph at a 17% grade) than females. Authors consider that the greater glycogen utilization in red and white fast-twitch muscle during exercise by males could represent a true sex difference but could also be attributable in part to the males having performed more work as a result of 20% greater body mass. No sex difference was observed in the rates of muscle glycogen repletion after exercise.

We also concern that gender differences in postexercise blood glucose levels underlie in different fuel utilisation during exercise that have reflection on glucose levels at the start of recovery period. In accordance with this are the results of most recently study on rats which confirmed previous findings that during exercise females (rats and humans) preferentially utilize fat and males carbohydrates (6). Horton et al. (7) conducted a study to assess gender differences in fuel metabolism during long-duration exercise. Fuel oxidation was measured using indirect calorimetry and blood samples were drawn for circulating substrate and hormone levels. Results indicated that females expended more total energy from fat oxidation (50.9%) than that of men (43.7%), but less total energy from carbohydrates (45.7% for women and 53.1% for men). In addition to differences in fuel metabolism, males also had higher circulating levels of catecholamines.

Additionally, gender differences could be partly provocate also by different peripheral insulin sensitivity. Aerobic training lead to increase peripheral insulin sensitivity and ability of insulin to suppress endogenous glucose production (3). Anatomic and biochemical changes in trained skeletal muscle lead to increase of glucose uptake like enhanced blood flow and translocation of GLUT4 vesicles to cell surface membranes (16). Results of some studies showed that women with greater insulin sensitivity in rest have less capacity to improve insulin action during exercise (11).

Our results are in accordance with results of Horton et al.(14). Authors conducted one of the few studies reporting hormone and substrate responses during two hours of recovery from a prolonged exercise bout (cycling, 2 h, 40% VO ) in 2maxcomparably trained males and females with similar fitness

-1 -1capacities (64.4 and 55.5 mL·kg ·min , respectively). No gender differences were observed in the substrate responses (i.e. FFAs, lactate), but greater glucose concentrations at all time points in males. Gender differences were also noted for post-exercise insulin levels which increased in males but decreased in


81

females. No differences were observed in the post-exercise cortisol responses for males and females.

Insulin levels increased to counteract elevated plasma glucose levels, but it is unclear from which occurred first. In contrast to this results are the results of Tarnopolsky et al (17) who identified gender differences in the prolonged post-exercise response for plasma glucose, FFAs, insulin, and GH in trained male and female runners completing a 15.5 km run at 65% VO . These researchers observed increases in glucose and 2maxinsulin levels 15 min post-exercise in females, with no changes observed in males.

Considering fact that cited studies performed on humans showed that there are numerous potential confounding factors as menstrual cycle phase, training status, energy and macronutrient intake prior to measurements we assume that that the use of experimental exercise models can be way to avoid them.

CONCLUSIONS

Our findings document the existence of gender impact on the glucose postexercise concentrations confirming the differences in the energy substrates utilization and glucose metabolism regulation during exercise. Experimental exercise protocols could be used to avoid numerous confounding factors that could influence humoral response during exercise.

ACKNOWLEDGMENT

Experimental work were financial supported by Federal Ministry of Science and Education, Bosnia and Herzegovina, as a part of the project ''Endothelin-1, N-terminal brain natriuretic peptide and adipocytokines serum levels in rats with streptozotocin induced diabetes mellitus'’


82

References

1. Arias EB, Kim J, Funai K, Cartee GD. Prior exercise increases phosphorylation of Akt substrate of 160 kDa (AS160) in rat skeletal muscle. Am J Physiol Endocrinol Metab. 2007; 292(4): E1191-200.

2. Boisseau N, Delamarche P, Rannou F, Bentue-Ferrer D, Gratas-Delamarche A. Effects of glucose ingestion at the onset of moderate-intensity, prolonged exercise in women as compared to men. Eur J Appl Physiol. 2000; 81(1-2): 93-9.

3. Chen HH, Chen YL, Huang CY, Lee SD, Chen SC, Kuo CH. Effects of one-year swimming training on blood pressure and insulin sensitivityin mild hypertensive young patients. Chin J Physiol 2010 ; 53(3): 185-9.

4. Devries MC, Hamadeh MJ, Phillips SM, Tarnopolsky MA. Menstrual cycle phase and sex influence muscle glycogen utilization and glucose turnover during moderate-intensity endurance exercise. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 2006 ;291(4):R1120-8.

5. Ebeling P, Bourey R, Koranyi L, Tuominen JA, Groop LC, Henriksson J, Mueckler M, Sovijärvi A, Koivisto VA. Mechanism of enhanced insulin sensitivity in athletes. Increased blood flow, muscle glucose transport protein (GLUT-4) concentration, and glycogen synthase activity. J Clin Invest 1993 ; 92(4): 1623-31.

6. Foryst-Ludwig A, Kreissl MC, Sprang Cet al. Sex differences in physiological cardiac hypertrophy are associated with exercise-mediated changes in energy substrate availability. Am J Physiol Heart Circ Physiol. 2011; 301(1): H115-22.

7. Horton TJ, Pagliassotti MJ, Hobbs K, Hill JO. Fuel metabolism in men and women during and after long-duration exercise. J Appl Physiol. 1998; 85(5): 1823-32.

8. Ivey PA, Gaesser GA. Postexercise muscle and liver glycogen metabolism in male and female rats. J Appl Physiol 1987; 62(3): 1250-4.

9. Kucukaliæ-Selimoviæ E, Hadzoviæ-Dzuvo A, Nakas-Iæindiæ E, Drazeta Z. Serum growth hormone and glucose levels in acute exercise and in the recovery period in athletes. Bosn J Basic Med Sci. 2006 ; 6(2): 82-5.

10. Northoff H, Symons S, Zieker D, Schaible EV, Schäfer K, Thoma S, Löffler M, Abbasi A, Simon P, Niess

AM,Fehrenbach E. Gender- and menstrual phase dependent regulation of inflammatory gene expression in response to aerobic exercise. Exerc Immunol Rev. 2008;14:86-103.

11. Perreault L, Lavely JM, Bergman BC, Horton TJ. Gender differences in insulin action after a single bout of exercise. J Appl Physiol. 2004 ; 97(3): 1013-21.

12. Perreault L, Ma Y, Dagogo-Jack S, Horton E, Marrero D, Crandall J, Barrett-Connor E. Sex differences in diabetes risk and the effect of intensive lifestyle modification in the Diabetes Prevention Program. Diabetes Care 2008; 31(7): 1416-21.

13. Redman LM, Huffman KM, Landerman LR, Pieper CF, Bain JR, Muehlbauer MJ, Stevens RD, Wenner BR, Kraus VB, Newgard CB, Kraus WE, Ravussin E. Effect of caloric restriction with and without exercise on metabolic intermediates in nonobese men and women. J Clin Endocrinol Metab. 2011; 96(2): E312-21.

14. Robertson MD, Livesey G, Mathers JC. Quantitative kinetics of glucose appearance and disposal following a 13C-labelled starch-rich meal: comparison of male and female subjects. Br J Nutr. 2002 ; 87(6): 569-77.

15. Roepstorff C, Donsmark M, Thiele M, Vistisen B, Stewart G, Vissing K, Schjerling P, Hardie DG, Galbo H, Kiens B. Sex differences in hormone-sensitive lipase expression, activity, and phosphorylation in skeletal muscle at rest and during exercise. Am J Physiol Endocrinol Metab. 2006; 291(5): E1106-14.

16. Steffensen CH, Roepstorff C, Madsen M, Kiens B. Myocellular triacylglycerol breakdown in females but not in males during exercise. Am J Physiol Endocrinol Metab 2002; 282(3): E634-42.

17. Tarnopolsky MA, Atkinson SA, Phillips SM, MacDougall JD: Carbohydrate loading and metabolism during exercise in men and women. J Appl Physiol 1995; 78(4):1360-8

18. Unick JL, Beavers D, Jakicic JM, Kitabchi AE, Knowler WC, Wadden TA, Wing RR. Effectiveness of Lifestyle Interventions for Individuals With Severe Obesity and Type 2 Diabetes: Results from the Look AHEAD trial. Diabetes Care 2011; 34(10): 2152-7.


83

SAŽETAK

Cilj ovog istraživanja bio je odreðivanje somatotipa plivaèa starosti 14-16 godina te utvrðivanje veze izmeðu pojedinih komponenti somatotipa, indeksa tjelesne mase (BMI), postotka masnog tkiva i sume tri kožna nabora sa rezultatima u plivanju na 100 metara sa èetiri razlièite tehnike plivanja izražena u bodovima prema FINA (Federation International de Natation) tablicama. U tu svrhu izmjereno je 68 plivaèa zagrebaèkih plivaèkih klubova sa 10 antropometrijskih mjera iz kojih je utvrðen somatotip antropometrijskom metodom prema Heathovoj i Carteru (2). Rezultati ukazuju na nešto poveæanu kolièinu potkožnog masnog tkiva u usporedbi s plivaèkom populacijom. Utvrðeno je da ta kolièina masnog tkiva ima vrlo niske veze s rezultatima u plivanju. Nasuprot tome, BMI pokazuje vrijednosti sukladno dosadašnjim istraživanjima. Somatotip promatranih plivaèa ukazuje na naglašenu ektomorfnu komponentu dok su endomorfna i mezomorfna podjednake. Utvrðeno je da ektomorfna komponenta somatotipa ima negativne korelativne veze sa rezultatima plivanja u sve èetiri tehnike, a statistièki znaèajna pozitivna korelativna veza je izmeðu mezomorfne komponente i broja bodova na dionici 100 metara leptir tehnikom. Kao statistièki znaèajna izdvojila se pozitivna veza BMI sa sve èetiri tehnike plivanja što se može pripisati pretežno kolièini mišiæne mase jer kolièina masnog tkiva ne pokazuje pozitivne veze. Rezultati ukazuju da svi plivaèi mjereni u ovom istraživanju nisu završili period puberteta te da je statistièki znaèajna pozitivna veza utvrðena samo kod mezomorfne komponente somatotipa koju karakterizira veæa mišiæna masa i leptir tehnike koja je energetski najzahtjevnija.

Kljuène rijeèi: plivanje, somatotip, tehnika plivanja

SUMMARY

The aim of this research was to determine the somatotype profiles of 14-16-year-old male swimmers as well to determine the relationship between various somatotype components, body mass index, body fat percentage and the sum of three skinfolds with 100-m swimming performance using all 4 swimming techniques. In that regard, 68 swimmers from swimming clubs in Zagreb were examined using 10 anthropometric measurements that were subsequently used to determine the somatotype according to the method proposed by Heath and Carter. The results point towards somewhat increased body fat percentage in comparison to swimming population. It was established that body fat percentage has a very weak relationship with swimming performance. On the contrary, body mass index exhibits the values in line with previous research. The somatotype of the examined swimmers indicates strong ectomorphic component while the endomorphic and messomorphic components are similar in their values. It was determined that the ectomorphic component is inversely related to swimming performance in all four techniques, while statistically significant positive relationship was observed between messomorphic components and 100-m butterfly swimming performance. The body mass index variable is significantly related to performance in all for techniques which can be attributed mainly to the muscle mass quantity because body fat percentage does not exhibit positive relationships. The results indicate that all swimmers evaluated in this research have not completed their pubertal development and that the significant positive relationship can be evident only in the messomorphic component which is characterized by larger muscle mass and butterfly technique which is the most demanding in terms of energy expenditure.

Key words: swimming, somatotype, swimming technique

SOMATOTIP PLIVAÈA

SWIMMERS SOMATOTYPE PROFILE

Goran Leko, Klara Šiljeg, Pavle Mikuliæ




84

UVOD

Natjecateljsko plivanje je sport gdje je morfološka struktura od izuzetne važnosti. Buduæi da se aktivnost odvija u vodi, potrebno je voditi raèuna o sastavu tijela kako bi ono bilo što plovnije, stvaralo što veæu propulzivnu silu, a pri tome stvaralo što je manji moguæi frontalni otpor. Kako je gustoæa raznih tkiva u tijelu razlièita to æe i razlièita struktura tijela utjecati na plovnost. Masno tkivo ima najmanju specifiènu težinu, a time i najveæu plovnost. Meðutim, pretjerana kolièina masnog tkiva nema veliku funkciju u veæini plivaèkih utrka, a može poveæati frontalni otpor. Takoðer, prevelika kolièina mišiæne mase može stvoriti veliku propulzivnu silu ali i poveæati frontalni otpor. Kako je voda medij koja

je oko 780 puta gušæa od zraka i pruža 10-12 puta veæi otpor (11), takve pojedinosti mogu znatno utjecati na brzinu plivanja.

Plivaèka pravila razlikuju 4 naèina plivanja (slobodno – kraul, leðno, prsno i leptir) i mješovito plivanje koje sa sastoji od 4 dionice koje se plivaju tim naèinima plivanja odreðenim redoslijedom. Antropološka analiza plivanja upuæuje na veliku razliku angažiranosti mišiænih grupacija izmeðu plivaèkih tehnika i vrlo velike razlike u dobivanju energije za utrke razlièite dužine trajanja. Istraživanja u 80-tim godinama prošlog stoljeæa su jasno definirala razlièitosti u morfološkim strukturama plivaèa odreðenim tehnikama i na razlièitim dionicama (11).

Slika 1. Antropometrijske karakteristike plivaèa ( Volèanšek, 1998.)Figure 1. Anthropometric characteristics of swimmers (Volèanšek, 1998.)

Na slici 1. vidljiva je znaèajna razlika u antropometrijskim dimenzijama plivaèa razlièitim tehnikama i na razlièitim dužinama dionica prije 20-ak godina. Iste rezultate nalazi i Carter (3). Buduæi da se u novije vrijeme sve veæi dio trenažnog procesa provodi plivajuæi svim tehnikama (bazièna priprema), plivaèi su poèeli nastupati u više tehnika plivanja što je u znatnoj mjeri smanjilo specijalnost plivaèa na jednu tehniku te je zamjetno smanjivanje morfoloških razlièitosti izmeðu plivaèa koji plivaju razlièitim tehnikama.

Prema Carteru (1) prosjeène vrijednosti somatotipa plivaèa sudionika olimpijskih igara iznosi 2,8-5,4-2,7 što ukazuje da plivaèe definira mezomorfna komponenta sa

primjesama endomorfne i ektomorfne komponente. Richards (7) navodi da plivaèi teže ka ektomorfnom tipu.

ISPITANICI I METODE

Izmjereno je 68 plivaèa zagrebaèkih plivaèkih klubova starosti 14-16 godina. Endomorfna, mezomorfna i ektomorfna komponenta somatotipa izraèunata je prema Heath-Carter (2) metodi.

Za odreðivanje endomorfne komponente somatotipa zbrojeni su kožni nabori na nadlaktici, leðima i trbuhu (suprailijaèno). END = - 0,7182+0,1415 (SKN X 170,18/ VT) - 0,00068

Leko G, Šiljeg K, Mikuliæ P. Somatotip plivaèa

(SKN X 170,18/VT)2 + 0,0000014 (SKN X 170,18/ VT) 3

VT = visina tijela

SKN = suma kožnih nabora nadlaktice, leða i suprailijaènog kožnog nabora

Za odreðivanje mezomorfne komponentne somatotipa izmjerena je visina tijela, dijametar koljena, dijametar lakta, korigirani opseg nadlaktice i korigirani opseg potkoljenice.

MEZ = 0,858 DL + 0,601 DK + 0,188 KON + 0,161 KOP - 0,131 VT + 4,50

VT = visina tijela

DL = dijametar lakta

DK = dijametar koljena

KON = korigirani opseg nadlaktice

KOP = korigirani opseg potkoljenice

Ektomorfna komponenta somatotipa izraèunata je na temelju odnosa tjelesne visine i mase tijela pomoæu ponderalnog indeksa:

visina tijela

Dobiveni indeks se oèitava iz nomograma, a zatim se oèitava vrijednost bodova koje on nosi (6).

Kako bi se što bolje definirao sastav tijela izmjerena je ukupna kolièina masnog tkiva metodom bioelektriène impedancije.

Suma tri nabora korištena je za odreðivanje somatotipa, ali i kao varijabla za utvrðivanje veza s uspješnosti plivanja.

Za utvrðivanje veza izmeðu komponenti somatotipa i uspješnosti u plivanju 4 razlièite plivaèke tehnike ko-ristili su se rezultati plivaèa s natjecanja na dionici 100 metara. Radi lakše komparacije, rezultati na 100 metara u pojedinoj tehnici plivanja pretvoreni su u bodove prema FINA tablicama.

Podatci su obraðeni paketom „Statistica for Windows“ i to deskriptivna statistika i korelativne veze promatranih parametara.

REZULTATI I DISKUSIJA

Tablica1. Komponente somatotipa – prosjeène vrijednosti

Table 1. Somatotype components –mean values

Endomorfma Mezomorfna Ektomorfnakomponenta komponenta komponenta

2,21 2,34 3,31

Tablica 1. pokazuje prosjeène vrijednosti tri komponente somatotipa promatranog uzorka. Može se zakljuèiti da prevladava ektomorfna komponenta somatotipa dok su ostale dvije komponente približno sliènih vrijednosti.

Prema Heathovoj i Carteru (2) može se iskazati položaj plivaèa unutar 2-D somatografa i to:

85

³√masa tijela

Položaj srednjegsomatotipa plivaèa

14 -16 godina

X os = ektomorfna - endomorfna = 1.10Y os = 2 X mezomorfna – (endomofna + ektomorfna) = - 0,84

Slika 2. Somatograf plivaèaFigure 2. Somatochart of swimmers

Analizirajuæi rezultate promatranog uzorka plivaèa može se zakljuèiti da se komponente somatotipa promatranih plivaèa razlikuje od plivaèa seniorske kategorije dobivenih na sudionicima olimpijskih igara prema Carteru (1) koji je utvrdio naglašenu mezomorfnu komponentu plivaèa, a u prilog istraživanju Richardsa (7).

Kako bi uz komponente somatotipa posebno provjerili povezanost kolièine potkožnog masnog tkiva sa uspješnošæu u plivanju razlièitim tehnikama plivanja na dionici 100 metara, promatrane su i korelativne veze postotka masnog tkiva u tijelu mjerenog metodom bioelektriène impedancije, BMI i suma tri kožnih nabora.

Tablica 2. Osnovni deskriptivni parametri antropometrijskih karakteristika i bodova za plivaèke rezultate

Table 2. Descriptive parameters of anthropometric characteristic and points awarded for swimming results

Descriptive Statistics

Valid N Mean Minimum Maximum Std.Dev.

TV 68 178,54 163,40 190,40 5,78

TM 68 69,33 53,00 86,90 8,36

SN 68 24,45 16,20 47,30 6,08

FAT% 68 16,46 10,60 23,00 2,30

BMI 68 21,70 18,33 26,40 1,93

100K bod 68 493,40 267,00 697,00 81,16

100l bod 68 402,35 171,00 643,00 95,44

100P bod 68 420,09 243,00 655,00 87,51

100D bod 68 393,40 173,00 671,00 107,21


TV-tjelesna visina, TM-tjelesna masa, SN-suma tri nabora, FAT%-postotak masnog tkiva, BMI-indeks tjelesne mase, 100K bod- rezultat u bodovima 100 metara slobodno, 100l bod- rezultat u bodovima 100 metara leðno, 100P bod- rezultat u bodovima 100 metara prsno, 100D bod- rezultat u bodovima 100 metara leptir

TV-body height, TM-body weight, SN-sum three skinfolds, FAT%-body fat percentage, BMI-body mass index, 100K bod- points awarded for 100-m freestyle swimming performance, 100l bod- points awarded for 100-m backstroke swimming performance, 100P bod- points awarded for 100-m breaststroke swimming performance, 100D bod- points awarded for 100-m butterfly swimming performance

Tablica 2. Prikazuje prosjeène vrijednosti visine plivaèa, težine plivaèa, BMI, sume kožnih nabora i postotka masnog tkiva mjerenog metodom bioelektriène impedancije. Može se zakljuèiti da plivaèi imaju 16,46 % masnog tkiva i BMI 21,70. Usporeðujuæi ove rezultate sa dosadašnjim istraživanjima može se zakljuèiti da je postotak masnog tkiva nešto viši nego u dosadašnjim istraživanjima (6). Kako u dobi od 12-17 godina ukupna kolièina masnog tkiva raste ali postotak masnog tkiva pada, može se zakljuèiti da promatrani uzorak plivaèa ima preveliku kolièinu masnog tkiva u usporedbi s plivaèima seniorske kategorije (10 – 12%) (6). Usprkos tome BMI pokazuje optimalne vrijednosti za plivaèe (21,7). Obzirom na dob plivaèa može se oèekivati smanjenje postotka masnog tkiva i poveæanje mišiæne mase kada završi faza intenzivnog rasta i razvoja kod svih plivaèa.

Tablica 3. Koeficijenti korelacijaTable 3. Correlation coefficients

Correlations Marked correlations are significant at p < ,05000 N=68

100K bod 100l bod 100P bod 100D bod

FAT% 0,19 0,19 0,06 0,23

BMI 0,47* 0,29* 0,33* 0,50*

Suma nabora 0,20 0,18 0,12 0,24

endomorf 0,17 0,14 0,09 0,22

mezomorf 0,19 -0,00 0,15 0,24*

ektomorf -0,37* -0,16 -0,25* -0,45*

*statistièka znaèajnost na razini/statistical significance at p<0,05

Meðutim, analizirajuæi korelativne veze (Tablica 3.) može se utvrditi da je korelativna veza ektomorfne komponente somatotipa statistièki znaèajna s rezultatima plivanja slobodnim naèinom, prsnim naèinom i leptir naèinom. Meðutim te su veze negativnog predznaka. Veza ektomorfne komponete leðne tehnike nije statistièki znaèajna ali je takoðer negativnog predznaka. Korelativne veze endomorfne komponente su niskih vrijednosti i nemaju statistièku znaèajnost iako su pozitivnog predznaka. Mezomorfna komponenta pokazuje relativno niske vrijednosti veza s uspješnošæu plivanja, a statistièki znaèajna je samo veza s rezultatom na 100 metara leptir

tehnike. Ovakav rezultat se može objasniti èinjenicom da je leptir tehnika znaèajno zahtjevnija glede motorièkih i funkcionalnih sposobnosti u usporedbi s ostale tri tehnike.

Od ostalih promatranih parametara može se primijetiti da BMI ima statistièki znaèajne pozitivne veze s sve 4 tehnike plivanja dok postotak masnog tkiva i suma nabora ne pokazuju statistièku znaèajnost niti s jednom tehnikom plivanja.

ZAKLJUÈAK

Na osnovu dobivenih rezultata može se zakljuèiti su plivaèi prošli fazu intenzivnog rasta kostiju u dužinu što ukazuje naglašena ektomorfna komponenta somatotipa. Meðutim, relativno velika kolièina masnog tkiva može ukazivati da tek slijedi faza porasta mišiæne mase koja æe vjerojatno rezultirati promjenom vrijednosti somatotipa prema mezomorfnoj komponenti kao u istraživanju Cartera (1) na seniorskoj populaciji plivaèa, sudionicima Olimpijskih igara.

Rezultati ukazuju da plivaèi velikih dužina kostiju (ektomorfna komponenta) imaju negativne veze s uspješnosti plivanja na 100 metara u kojoj veliku ulogu imaju snaga plivaèa i anaerobne komponente dobivanja energije. Nasuprot tome, statistièki znaèajne pozitivne veze BMI i bodovnih vrijednosti isplivanih rezultata na 100 metara sve èetiri tehnike plivanja ukazuju da je potrebno imati odreðenu masu tijela (naroèito mišiænu masu) za postizanje kvalitetnog rezultata na 100 metara. Relativno niske pozitivne veze se mogu objasniti sudjelovanjem masnog tkiva u težini tijela koja definira BMI. Postotak masnog tkiva bi na kraju faze puberteta trebao pokazivati manje vrijednosti na raèun poveæanja mase mišiæa.

Posebno se izdvojila kao statistièki znaèajna pozitivna veza izmeðu mezomorfne komponente somatotipa i bodova u leptir tehnici. Ova pojava se može objasniti velikim motorièkim i funkcionalnim sposobnostima potrebnim za leptir tehniku plivanja u usporedbi s ostale tri tehnike. Rezultati istraživanja ukazuju da somatotip plivaèa i struktura tijela ne pokazuju visoku povezanost s uspješnošæu plivanja na 100 metara niti da se na osnovu somatotipa u ovoj dobi plivaèa mogu utvrditi pravilnosti veza izmeðu komponenti somatotipa i tehnike plivanja. Po niskim korelativnim vezama postotka masnog tkiva i sume tri mjerena nabora s rezultatima plivanja može se ustvrditi da masno tkivo ne igra pozitivnu i znaèajnu ulogu u plivanju na 100 metara. U promatranom uzorku plivaèa uoèena je pozitivna veza bodovne vrijednosti rezultata i BMI. Kako pokazatelji kolièine masnog tkiva ne pokazuju statistièki znaèajnu korelaciju s bodovnim vrijednostima, može se pretpostaviti da je veliki dio mišiæne mase unutar BMI zaslužan za tu pozitivnu vezu. Ektomorfna komponenta pokazala je negativnu vezu u svim tehnikama plivanja. Mezomorfna komponenta pokazuje svoju znaèajnost kod plivanja leptir tehnike koja je energetski najzahtjevnija od promatrane èetiri tehnike plivanja.

86


Literatura

1. Carter JEL. Physical structure of Olympic athletes, Part I: The Montreal Olympic Games anthropological project, 1984; 80-109.

2. Carter JEL, Heath BA. Somatotype-development and applications. Cambridge: Cambridge University Press, 1992.

3. Carter JEL, Ackland TR. Kinanthropometry in Aquatic Sports: A study of world class athletes. Champaign. Human Kinetics, 1994; 158-90.

4. Leko G. Definiranje odnosa motorièkih sposobnosti i antropometrijskih karakteristika plivaèa. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu, 2001; Doktorski rad 12-13;92.

5. Mišigoj-Durakoviæ M. Morfološka antropometrija u športu. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 1995.

6. Mišigoj-Durakoviæ M. Kinantropologija – biološki as-pekti tjelesnog vježbanja. Zagreb: Kineziološki Fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 2008.

7. Richards R. Talent indetification and development. ASCTA Convention, Western Australian Institute of sport, 1999.

8. Rowland TW. Children's exercise physiology. (2nd edition). Champaign, IL,. USA: Human Kinetics, 2005.

9. Stang J, Story M. Adolescent growth and development. In: Stang J, Story M. (eds): Guidelines for Adolescent Nutrition Services. /on line/, 2004.

10. Stijepiæ R, Niæin D. Senzitivne faze razvoja antrpometrijskih karakteristika djeèaka od 7 do 15 godina. Glasnik Antropološkog društva Srbije. Novi Sad. 2008; (43)532-8.

11. Volèanšek B. Bit plivanja. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 2002; 44-7.

12. Vorontsov AR i sur. Patterns of growth for some characteristics of physical development, functional and motor abilities in boy-swimmers 11-18 years.U: Keskinen KL, Komi PV, Hollander AP(eds.) “Biomechanics and Medicine in Swimming VIII”. Proceedings of the VIII International Symposium VIIIth International Symposium on Biomechanics and Medicine in Swimming, University of Juvaskyla, 1999; 327-35.

13. Wilmore JH, Costill DL. Children and adolescent in sport and exercise. U J.H. Wilmore i DL Costill (ur), Physiology of sport and exercise. 3. ed. Champaign, IL: Human Kinetics, 2004.

87


SAŽETAK

S obzirom na izrazitu dinamiènost košarkaške igre za pretpostaviti je da kvalitetnija kondicijsko – motorièka priprema sudaca omoguæuje lakše praæenje kretnji igraèa tijekom igre što u konaènici rezultira boljom kvalitetom suðenja. Cilj u ovom istraživanju bio je utvrditi utjecaj kondicijsko - motorièke pripremljenosti košarkaških sudaca na njihovu kvalitetu suðenja. Uzorak ispitanika sastojao se od 31 suca, prosjeène dobi 33,35±5,17 godina koji su se nalazili na A listi sudaca I. Hrvatske košarkaške lige u natjecateljskoj sezoni 2008/2009., dok je uzorak varijabli bio sastavljen od testova za procjenu motorièkih i funkcionalnih sposobnosti te tri varijable pod nazivom Dob, Iskustvo i Kvaliteta suðenja. Obrada podataka izvršena je primjenom programskog paketa STATISTICA for Windows, ver. 8. Višestrukom (multiplom) regresijskom analizom pokušala se utvrditi zavisnost funkcionalnih i motorièkih sposobnosti (nezavisne varijable) i kvalitete suðenja na košarkaškim utakmicama (zavisna varijabla). Dobiveni rezultati regresijske analize pokazali su da nema statistièki znaèajne povezanosti izmeðu kondicijsko - motorièke pripremljenosti (motorièkih i funkcionalnih sposobnosti) sudaca i njihove kvalitete suðenja, odnosno rezultati su potvrdili pretpostavku kojom iskusniji suci uz prijeko potrebno teorijsko znanje „oplemenjeno“ istanèanim osjeæajem za igru postižu bolje rezultate u suðenju uz preduvjet dobre kondicijsko - motorièke pripremljenosti.

Kljuène rijeèi: košarka, suci, kondicijsko – motorièka priprema, kvaliteta suðenja

SUMMARY

Considering the great dynamics of the game of basketball it can be assumed that better fitness – motor preparation of the referees allows better monitoring of the players during the game, which ultimately results in better quality of game officiating. The object of this research was to determine the influence of fitness – motor preparation of basketball referees on their officiating quality. The sample of respondents consisted of 31 referees, the avarrege age of 33,35±5,17, who were on the A referee list of the First Croatian Basketball League in the season 2008/2009., while the sample of variables consisted of tests for assessment of motor and functional abilities, and three variables by the name of Age, Experience and Qualitiy of officiating. Data processing was performed using the software package STATISTICA for Windows, ver. 8. Regression analysis was used to determine dependence of functional and motor abilities (independent variables) and quality of officiating basketball games (dependent variable). The results obtained by regression analysis showed that there is no statistically significant relation between fitness – motor preparation (motor and functional abilities) of the referees and their quality of game officiating, or in other words, the results confirmed the assumption by which more experienced referees, with the necessary theoretical knowledge enriched with aesthetic feeling for the game, achieve better results in officiating a game with the requirement of good fitness – motor preparation.

Key words: basketball, referees, fitness – motor preparation, officiating

88

UTJECAJ KONDICIJSKO - MOTORIÈKE PRIPREMLJENOSTINA KVALITETU SUÐENJA U KOŠARCI

THE INFLUENCE OF FITNESS - MOTOR PREPAREDNESS ON THE QUALITY OF OFFICIATING IN BASKETBALL

Tomislav Rupèiæ, Branka R. Matkoviæ, Petar Barbaros Tudor




procjenu motorièkih i funkcionalnih sposobnosti (22,23) te tri varijable pod nazivom DOB, ISKUSTVO i KVALITETA SUÐENJA. Varijabla DOB oznaèava kronološku dob ispitanika, dok varijabla ISKUSTVO oznaèava broj natjecateljskih sezona koje je odreðeni košarkaški sudac, sudio u najvišem natjecateljskom rangu. Što se tièe kriterijske varijable (kvaliteta suðenja), ona je definirana te se veæ godinama utvrðuje od strane Udruge hrvatskih košarkaških sudaca na temelju dobivenih ocjena opunomoæenika i kontrolora suðenja tijekom košarkaških utakmica. Svakog se suca tijekom suðenja ocjenjivalo s ocjenama od 1 do 5 i to u sljedeæim kriterijima: kontrola utakmice, pogreške, prekršaji, tehnika - mehanika, timski rad - komunikacija i ukupna izvedba. Na kraju natjecateljske sezone na temelju dobivenih ocjena formirala se konaèna lista sudaca po kvaliteti suðenja.

Obrada podataka izvršena je primjenom pro-gramskog paketa STATISTICA for Windows, ver. 8. Višestrukom (multiplom) regresijskom analizom pokušala se utvrditi zavisnost funkcionalnih i motorièkih sposobnosti (nezavisne varijable) i kvalitete suðenja na košarkaškim utakmicama (zavisna varijabla). Na temelju Pearsonovog korelacijskog koeficijenta i njegove razine znaèajnosti pokušala se utvrditi povezanost izmeðu varijabli Dob, Iskustvo i Kvaliteta suðenja.

REZULTATI I RASPRAVA

Poznato je da košarkašku igru karakterizira visoki intenzitet aktivnosti u svih èetrdeset minuta njezina trajanja koji od igraèa zahtijeva odliènu kondicijsko - motorièku pripremljenost. Kako košarkaški suci èine sastavni dio svake košarkaške utakmice, za pretpostaviti je da æe kvaliteta suðenja uvelike ovisiti o njihovoj kondicijsko - motorièkoj pripremljenosti jer s obzirom na dinamiènost košarkaške igre neæe biti u moguænosti adekvatno pratiti i prosuditi odreðenu situaciju tijekom igre.

Naravno da potrebna razina kondicijsko - motorièke pripremljenosti sudaca uvelike ovisi o stvarnom fiziološkom optereæenju tijekom suðenja košarkaške utakmice. Nešto starija, ali i nedavna istraživanja fiziološkog optereæenja košarkaških sudaca, pokazala su visoki intenzitet optereæenja na njihov organizam. (6,11,13,24).

Regresijskom analizom pokušalo se utvrditi utjecaj kondicijsko - motorièke pripremljenosti sudaca na kvalitetu suðenja službenih utakmica I. hrvatske košarkaške lige.

U tablici 1. prikazani su rezultati regresijske analize izmeðu nezavisnih, prediktorskih varijabli (motorièke sposobnosti) i zavisne, kriterijske varijable (kvaliteta suðenja). Dobiveni koeficijent multiple korelacije (R) iznosio je 0,460 (p<0,533), a koeficijent determinacije (R2) 0,212.

Standardizirani regresijski koeficijenti varijabli za procjenu motorièkih sposobnosti s pripadajuæim koeficijentom znaèajnosti iznosili su: MAG9OK (Beta =-0010, p-level=0,978); MAGKUS (Beta=0,264, p-level=0,419); MAGOSM (Beta=0,270, p-level=0,342); MAG4x5 (Beta=-0,324, p-level=0,199); MESP05

UVOD

Suvremenu košarku karakterizira visoki intenzitet aktivnosti u svih èetrdeset minuta njezina trajanja koji od igraèa zahtijeva odliènu kondicijsko - motorièku pripremljenost (18).

Kako igraèi tako i košarkaški suci èine sastavni dio košarkaške igre, a njihova uloga u krajnjem ishodu košarkaške utakmice vrlo je znaèajna, ponekad i presudna. Na sucima je velika odgovornost tijekom suðenja cijele utakmice, a posebno u njezinim krajnjim trenucima kada se poveæava njihova aktivnost u smislu veæeg broja donesenih odluka. Upravo to, uz poveæanje njihovog fiziološkog optereæenja uslijed promjena u taktici igre pojedine momèadi (igranje agresivnije obrane, kontranapadi, itd.) najèešæe rezultira i njihovim veæim psihološkim optereæenjem zbog pritiska od strane igraèa jedne i druge momèadi, trenera, publike, itd.

Prema mišljenju struènjaka upravo kondicijsko - motorièka pripremljenost èini jednu od najbitnijih prediktivnih vrijednosti za uspješnost u suðenju (9).

Koncentracija èini osnovni temelj za donošenje pravilne odluke u brzoj i dinamiènoj igri kao što je košarka. Suci tijekom utakmice u svakom trenutku moraju promatrati što se dogaða, biti u stanju analizirati te dogaðaje prema propisima koje nalažu pravila igre, utvrditi je li došlo do povrede tih pravila te u vrlo kratkom vremenu reagirati i zaustaviti igru ako je to potrebno (5).

S obzirom na dokazano visoko fiziološko optereæenje kojem su izloženi suci tijekom suðenja, a koje proizlazi iz dinamiènosti košarkaške igre, aktivno suðenje u nekoliko razlièitih natjecanja istovremeno (domaæe prvenstvo, regionalno prvenstvo, meðunarodna natjecanja), razvoj tehnologije koja omoguæava kasniju detaljnu analizu kvalitete suðenja te pritisak javnosti i publike pred utakmice i na samim utakmicama od velikog znaèaja, može se pretpostaviti da je kondicijsko - motorièka pripremljenost sudaca od velike važnosti za kvalitetu njihova suðenja.

Za pretpostaviti je da æe lošija kondicijsko - motorièka pripremljenost sudaca vrlo vjerojatno uzrokovati lošiju procjenu situacije na terenu. Ta konstatacija proizlazi iz èinjenice da lošija kondicijsko - motorièka pripremljenost utjeèe na bržu pojavu umora, što æe kod sudaca u konaènici rezultirati znatno smanjenom razinom koncentracije u trenutku, tj. u izrazito kratkom vremenskom intervalu kada je potrebno prosuditi odreðenu situaciju tijekom igre. Važnost dobrog procjenjivanja dolazi još više do izražaja ukoliko se uzme u obzir da suci tijekom košarkaške utakmice u prosjeku dosude oko 100 odluka (9).

METODE

Uzorak ispitanika sastojao se od 31 suca, prosjeène dobi 33,35±5,17 godina koji su se nalazili na A listi sudaca I. Hrvatske košarkaške lige u natjecateljskoj sezoni 2008/2009. Lista sudaca odreðena je od strane Udruge hrvatskih košarkaških sudaca, a sastavlja se svake godine prema rezultatima suðenja u prethodnoj natjecateljskoj godini.

Uzorak varijabli bio je sastavljen od testova za

89

Rupèiæ T, Matkoviæ R B, Barbaros Tudor P. Utjecaj kondicijsko - motorièke pripremljenosti na kvalitetu suðenja u košarci

koeficijent determinacije (R2=0,212) oznaèava da ovaj skup prediktorskih varijabli s kriterijem dijeli samo 21% zajednièke varijance. Na temelju standardiziranih regresijskih koeficijenata i njihovih razina znaèajnosti može se zakljuèiti da niti jedan primijenjeni motorièki test nema statistièki znaèajan utjecaj na kvalitetu suðenja.

(Beta=0,641, p-level=0,355); MESP10 (Beta=-1,089, p-level=0,386); MES20M (Beta=0,189, p-level=0,804).

Na temelju dobivenog koeficijenta multiple korelacije (R=0,460) te njegovog koeficijenta znaèajnosti, (p<0,533) zakljuèuje se da ne postoji statistièki znaèajna povezanost izmeðu motorièkih sposobnosti sudaca i kvalitete suðenja. Dobiveni

90

R - multipla korelacija; R²- koeficijent determinacije multiple korelacije; F (7,23) - vrijednost kojom se testira znaèajnost svih varijabli u modelu; p - razina znaèajnosti koeficijenta multiple korelacije, Standard error of estimate - standardna pogreška prognoze; Beta - standardizirani regresijski koeficijent; Std. Err. of Beta - standardna pogreška standardiziranih regresijskih koeficijenata; B - nestandardizirani regresijski koeficijenti; Std. Err. of B - standardna pogreška nestandardiziranih regresijskih koeficijenata; t (23) - vrijednost za df=n-m-1=23 stupnjeva slobode pri testiranju znaèajnosti regresijskih koeficijenata; p - razina znaèajnosti regresijskih koeficijenata Varijable: MAG9OK - 93639 s okretom; MAGKUS - Koraci u stranu; MAGOSM - Osmica sa sagibanjem; MAG4X5 - 4 x 5 metara, MESP05 – prolaz na 5 metara; MESP10 – prolaz na 10 metara; MES20M - Trèanje na 20 metara

Tablica 1. Sažetak regresijske analize - utjecaj motorièkih sposobnosti na kvalitetu suðenjaTable 1. Summary of regression analysis – the influence of motor abilities on the quality of officiating

Var. Beta Std. Err. of Beta B Std. Err. of B t (23) p-level

intercept 0,000 0,045 0,000 1,000

MAG9OK -0,010 0,359 -0,006 0,221 -0,027 0,978

MAGKUS 0,264 0,321 0,130 0,158 0,822 0,419

MAGOSM 0,270 0,278 0,091 0,094 0,970 0,342

MAG4X5 -0,324 0,245 -0,302 0,229 -1,321 0,199

MESP05 0,641 0,679 1,342 1,422 0,943 0,355

MESP10 -1,089 1,233 -1,970 2,231 -0,883 0,386

MES20M 0,189 0,757 0,251 1,005 0,250 0,804

R=0,46057803; R2=0,21213213; F (7,23)= 0,8846732; p<0,53387Std. Errorofestimate: 0,25178N=31

Tablica 2. Matrica interkorelacija izmeðu varijabli za procjenu motorièkih sposobnosti i kvalitete suðenjaTable 2. Cross corellation matrix between variables to assess motor abilities and quality of officiating

Var. KVALITETA MAG9OK MAGKUS MAGOSM MAG4X5 MESP05 MESP10 MES20M

KVALITETA -0,04 0,07 0,09 -0,25 -0,12 -0,19 -0,21

MAG9OK -0,04 0,78 0,69 0,61 0,57 0,66 0,65

MAGKUS 0,07 0,78 0,66 0,48 0,45 0,54 0,52

MAGOSM 0,09 0,69 0,66 0,52 0,54 0,58 0,55

MAG4X5 -0,25 0,61 0,48 0,52 0,48 0,55 0,56

MESP05 -0,12 0,57 0,45 0,54 0,48 0,94 0,85

MESP10 -0,19 0,66 0,54 0,58 0,55 0,94 0,96

MES20M -0,21 0,65 0,52 0,55 0,56 0,85 0,96

Varijable: MAG9OK - 93639 s okretom; MAGKUS - Koraci u stranu; MAGOSM - Osmica sa sagibanjem; MAG4X5 - 4 x 5 metara, MESP05 – prolaz na 5 metara; MESP10 – prolaz na 10 metara; MES20M - Trèanje na 20 metara; Kvaliteta – prosjeèna ocjena kvalitete suðenja dobivena na kraju natjecateljske sezone od strane Udruge hrvatskih košarkaških sudaca

U tablici 2. prikazani su koeficijenti interkorelacija izmeðu skupa prediktorskih varijabli (testovi za procjenu motorièkih sposobnosti) i ocjene kvalitete suðenja. Dobiveni rezultati pokazuju statistièki znaèajne povezanosti izmeðu testova za procjenu motorièkih sposobnosti, dok niti jedna od tih varijabli nije u statistièki znaèajnoj povezanosti s KVALITETOM SUÐENJA.

U tablici 3. prikazani su rezultati regresijske analize izmeðu nezavisnih, prediktorskih varijabli (funkcionalne sposobnosti) i zavisne, kriterijske varijable (kvalitete

suðenja). Koeficijent multiple korelacije (R) iznosio je 0,196 (p<0,984), a koeficijent determinacije (R2) 0,038.

Standardizirani regresijski koeficijenti varijabli za procjenu funkcionalnih sposobnosti s pripadajuæim koeficijentom znaèajnosti iznosili su: VO2max rel (Beta=-0,031, p-level=0,947); relVO2ANP(Beta=0,136, p-level=0,761); MVDmax (Beta=0,039, p-level=0,939); VeEq (Beta=-0,087, p-level=0,868); VO2/HR (Beta=-0,267, p-level=0,567); FSmax (Beta=-0,134, p-level=0,584).


s kriterijem dijeli svega 4% zajednièke varijance. Na temelju standardiziranih regresijskih koeficijenata i njihovih razina znaèajnosti može se zakljuèiti da niti jedna varijabla nema statistièki znaèajan utjecaj na rezultat u kriterijskoj varijabli.

Na temelju dobivenog koeficijenta multiple korelacije (R=0,196) te njegovog koeficijenta znaèajnosti (p<0,984) zakljuèuje se da ne postoji statistièki znaèajna povezanost izmeðu funkcionalnih sposobnosti sudaca i kvalitete suðenja. Dobiveni koeficijent determinacije (R2=0,038) oznaèava da ovaj skup prediktorskih varijabli

91

Tablica 3. Sažetak regresijske analize - utjecaj funkcionalnih sposobnosti na kvalitetu suðenja Table 3. Summary of regression analysis – the influence of functional abilities on the quality of officiating

R=0, 19618192; R2=0,03848735; F (6,24)=0,16011; p<0,98491Std. Error of estimate: 0,27229N=31

Var. Beta Std. Err. of Beta B Std. Err. of B t (24) p-level

intercept 0,000 0,048 0,000 1,000

VO max rel -0,031 0,467 -0,001 0,022 -0,066 0,9472

relVO 0,136 0,443 0,006 0,022 0,306 0,7612ANP

MVDmax 0,039 0,509 0,000 0,007 0,076 0,939

VeEq -0,087 0,521 -0,005 0,035 -0,167 0,868

VO /HR -0,267 0,461 -0,019 0,032 -0,580 0,5672

Fsmax -0,134 0,242 -0,004 0,008 -0,555 0,584

R - multipla korelacija; R2- koeficijent determinacije multiple korelacije; F (6,24) - vrijednost kojom se testira znaèajnost svih varijabli u modelu; p - razina znaèajnosti koeficijenta multiple korelacije, Standard errorofestimate - standardna pogreðka prognoze; Beta - standardizirani regresijski koeficijent; Std. Err. of Beta - standardna pogreška standardiziranih regresijskih koeficijenata; B - nestandardizirani regresijski koeficijenti; Std. Err. of B - standardna pogreška nestandardiziranih regresijskih koeficijenata; t (24) - vrijednost za df=n-m-1=24 stupnjeva slobode pri testiranju znaèajnosti regresijskih koeficijenata; p - razina znaèajnosti regresijskih koeficijenata Vo2max rel - relativni maksimalni primitak kisika; relVO2ANP - relativni primitak kisika pri anaerobnom pragu; MVDmax-maksimalni minutni volumen disanja; VeEq - ventilacijski ekvivalent;VO2/HR - maksimalni puls kisika; FSmax - maksimalna frekvencija srca

Tablica 4. Matrica interkorelacija izmeðu varijabli za procjenu funkcionalnih sposobnosti i kvalitete

suðenja

Table 4. Cross corellation matrix between variables to assess functional abilities and quality of

officiating

Var. VO max rel relVO MVDmax VeEq VO /HR Fsmax KVALITETA 2 2ANP 2

VO max rel 0,88 0,19 -0,50 0,46 0,09 0,002

relVO 0,88 0,10 -0,54 0,47 0,03 0,032ANP

MVDmax 0,19 0,10 0,49 0,48 -0,11 -0,11

VeEq -0,50 -0,54 0,49 -0,37 -0,03 -0,02

VO /HR 0,46 0,47 0,48 -0,37 -0,37 -0,122

Fsmax 0,09 0,03 -0,11 -0,03 -0,37 -0,04

KVALITETA 0,00 0,03 -0,11 -0,02 -0,12 -0,04

U tablici 4. prikazani su koeficijenti interkorelacija izmeðu skupa prediktorskih varijabli (testovi za procjenu funkcionalnih sposobnosti) i ocjene kvalitete suðenja. Dobiveni rezultati pokazuju statistièki znaèajnu povezanost izmeðu relativnog maksimalnog primitka kisika i relativnog primitka kisika pri anaerobnom pragu (r=0,88); relativnog maksimalnog primitka kisika i ventilacijskog ekvivalenta (r=-0,50); relativnog maksimalnog primitka kisika i maksimalnog pulsa kisika (r=0,46); relativnog primitka kisika pri anaerobnom pragu

i ventilacijskog ekvivalenta (r=-0,54); relativnog primitka kisika pri anaerobnom pragu i maksimalnog pulsa kisika (r=0,47); maksimalnog minutnog volumena disanja i ventilacijskog ekvivalenta (r=0,49); maksimalnog minutnog volumena disanja i maksimalnog pulsa kisika (0,48); ventilacijskog ekvivalenta i maksimalnog pulsa kisika (r=-0,37) i maksimalnog pulsa kisika i maksimalne frekvencije srca (r=-0,37). Niti jedna od varijabli za procjenu funkcionalnih sposobnosti nije u statistièki znaèajnoj povezanosti s KVALITETOM SUÐENJA.


fizièki pripremljeni, a ono što ih razlikuje u kvaliteti suðenja je upravo njihovo iskustvo, odnosno dužina suðenja u tom rangu natjecanja. Za košarku kao sportsku igru, može se reæi da ima visoki stupanj kompleksnosti. Upravo iz tog razloga proizlazi i to da su košarkaška pravila vrlo složena te da je za njihovo provoðenje tijekom utakmice vrlo èesto potrebno odreðeno iskustvo i osjeæaj za igru, a ne samo teorijsko znanje.

U današnjem modernom sportu, kada tehnologija treninga napreduje, a igra postaje sve dinamiènija, mnogim sucima nije lako donijeti toènu odluku u iznimno kratkom razdoblju bez moguænosti ponavljanja dogaðaja.

U nekim sportovima, kao što su: tenis, amerièki nogomet i hokej na ledu, Svjetske organizacije, ali i njihovi nacionalni savezi, omoguæili su sucima lakše donošenje konaène odluke na temelju kratkih, naknadnih video analiza. U košarkaškoj igri to još uvijek nije moguæe te je logièno da s obzirom na dinamiènost same igre i prosjeèan broj (100) donesenih odluka tijekom utakmice iskustvo sudaca te osjeæaj za igru dolazi znaèajno do izražaja.

Na temelju svega navedenog, logièno je za pretpostaviti da košarkaški suci s obzirom na utvrðeno fiziološko optereæenje tijekom samog suðenja moraju imati optimalno razvijenu kondicijsko - motorièku pripremljenost jer u suprotnom najvjerojatnije neæe biti u moguænosti pratiti dinamiène kretnje igraèa tijekom utakmice, shodno tome i složene situacije, a što æe sve u konaènici rezultirati nedovoljno preciznom procjenom dogaðanja na terenu. S druge strane, dobiveni rezultati ukazuju na izrazitu kompleksnost košarkaške igre koja je u direktnoj vezi sa složenošæu pravila same igre jer svi košarkaški suci koji su èinili uzorak ispitanika kondicijsko su motorièki dobro pripremljeni te su zadovoljili visoki kriterij potrebnog teorijskog znanja iz podruèja pravila košarkaške igre za suðenje najvišeg

Još jednom se pokazalo da je iskustvo nezaobilazan faktor u uspješnosti suðenja, odnosno sudaca. Dobiveni rezultati potvrdili su pretpostavku kojom iskusniji suci uz prijeko potrebno teorijsko znanje „oplemenjeno“ istanèanim osjeæajem za igru postižu bolje rezultate u suðenju uz preduvjet dobre kondicijsko – motorièke pripremljenosti (crtež 1).

Tablica 5. Matrica interkorelacija u varijablama: dob, iskustvo i kvaliteta suðenja

Table 5. Cross corellation matrix between variables: age, experience and quality of officiating

Var. DOB ISKUSTVO KVALITETA

DOB 0,859 0,516

p=0,000 p=0,003

ISKUSTVO 0,859 0,752

p=0,000 p=0,000

KVALITETA 0,516 0,752

p=0,003 p=0,000

Dob – dob ispitanika; Iskustvo – godine suðenja u A1 ligi (I. Hrvatska košarkaška liga); Kvaliteta - prosjeèna ocjena kvalitete suðenja dobivena na kraju natjecateljske sezone od strane Udruge hrvatskih košarkaških sudaca

Na temelju Pearsonovog korelacijskog koeficijenta i njegove razine znaèajnosti, vidljivo je da postoji statistièki znaèajna povezanost izmeðu iskustva u suðenju košarkaških utakmica najvišeg nacionalnog ranga (I. hrvatska košarkaška liga) i kvalitete suðenja (r=752, p=0,000). Takoðer je dobivena statistièki znaèajna povezanost izmeðu dobi ispitanika i njihovog iskustva u suðenju (r=0,859, p=0,000) te kvalitete suðenja (r=0,516, p=0,003).

Dobiveni rezultati regresijske analize pokazali su da nema statistièki znaèajne povezanosti izmeðu kondicijsko - motorièke pripremljenosti (motorièkih i funkcionalnih sposobnosti) sudaca i njihove kvalitete suðenja (tablica 1. i 3.). Ti rezultati mogu se „opravdati“ inicijalnom prevelikom homogenošæu uzorka u kojem su svi suci postigli vrlo dobre rezultate u motorièkim i funkcionalnim testovima. U prilog navedenom ide i èinjenica da svi košarkaški suci moraju zadovoljiti odreðenu razinu kondicijsko - motorièke pripremljenosti prije poèetka natjecateljske sezone kao jedan od kriterija za suðenje najvišeg nacionalnog ranga.

Jedina varijabla koja je u statistièki znaèajnoj povezanosti s kvalitetom suðenja je iskustvo suðenja u najvišem nacionalnom rangu (r=0,752; p=0,000, tablica 5.).

Dobiveni rezultati potvrðuju èinjenicu da su svi košarkaški suci u ovom uzorku ispitanika podjednako

92

Osim u situaciji kada se treba prosuditi da li je lopta napustila ruku igraèa prije ili nakon što se oglasio ureðaj za 24 sekunde.

Crtež 1. Kvaliteta suðenja (IZVEDBA)Figure 1. Quality of the officiating


upravo zbog vjerojatno prevelike homogenosti uzorka nije dobiven statistièki znaèajan utjecaj tog prostora na kvalitetu suðenja. Rezultati dobiveni putem regresijske analize potvrðuju èinjenicu da kondicijsko - motorièka pripremljenost sudaca ne utjeèe direktno na kvalitetu suðenja. Za uspješno suðenje daleko je znaèajnije iskustvo u suðenju tog ranga natjecanja.

ZAKLJUÈAK

Kljuèno je konstatirati da su svi suci koji su èinili ovaj uzorak ispitanika vrlo dobro fizièki pripremljeni, odnosno da su zadovoljili visoke kriterije kondicijsko - motorièke pripremljenosti koji su potrebni za suðenje košarkaških utakmica najvišeg nacionalnog ranga te da

93

Literatura

1. Añgyán L, Téczely T, Zalay Z, Karsai I. Relationship of anthropometrical, physiological and motor attributes to sport-specific skills. Acta Phys Hung 2003; 90 (3): 225-31.

2. Blaškoviæ M. Specifiène antropološke karakteristike košarkaša i košarkašica. U: Gabrijeliæ M. i sur. Postupci izbora, usmjeravanja i praæenja u podruèju vrhunskog sporta. Zagreb: Institut za kineziologiju, 1980.

3. Blaškoviæ M, Milanoviæ D, Matkoviæ B. Analiza pouzdanosti i faktorske valjanosti situaciono motorièkih testova u košarci. Kineziologija 1982; 14(5): 131-49.

4. Castagna C, Abt G, D´Ottavio S. Relation between fitness tests and match performance in elite Italian soccer referees. J Strength Cond Res 2002; 16(2): 231-5.

5. Deshaies P. Mental preparation: a key to success in officiating. Fiba Assist Magazine 2003; 40-3.

6. Holland JC, Cherry RB. Aerobic capacity, body composition, and heart rate response curves of high school basketball officials. J Sports Med Phys Fitness 1979; 19(1):63-72.

7. Hrvatski košarkaški savez, Udruga hrvatskih košarkaških sudaca. Službena pravila košarkaške igre za košarkaše i košarkašice. Zagreb: HKS, UHKS, 2004.

8. Jukiæ I, Vuèetiæ V, Araèiæ M, Bok D, Dizdar D, Sporiš G, Križaniæ A. Dijagnostika kondicijske pripremljenosti vojnika. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava, 2008.

9. Jungebrand C. The importance of phychological strength in officiating. Fiba Assist Magazine 2006; 30-3.

10. Kaissidis AN, Anshel MH. Sources and intensity of acute stress in adolescent and adult Australian basketball referees: A preliminary study. Austr J Sci Med Sport 1993; 225: 97-103

11. Leicht AS. Cardiovascular stress on an elite basketball referee during national competition. Br J Sports Med 2004; 38 (4): E10.

12. Leicht AS. Aerobic power and anthropometric characteristics of elite basketball referees. J Sports Med Phys Fitness 2007; 47 (1): 46-50.

13. Leicht AS. Physiological demands of basketball refereeing during international competition. J Sci Med Sport 2008; 11 (3):357-60.

14. Lonèar M, Dežman B, Licen S. Tracking two and three officials with a computer. Fiba Assist Magazine, 2004; 40-3.

15. Matkoviæ B. Procjena motorièkih sposobnosti. U: Peæina, M., Heimer, S. (ur.) Športska medicina. Zagreb: Naprijed, 1995. Str. 52-5.

16. Matkoviæ B, Matkoviæ BR, Mišigoj-Durakoviæ M. Morfološke karakteristike košarkaša i košarkašica. U: Matkoviæ B. (ur) Antropološka analiza košarkaške igre. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Hrvatski košarkaški savez, 2010. Str. 89-101.

17. Matkoviæ BR, Matkoviæ B. Funkcionalne i motorièke karakteristike košarkaša i košarkašica. U: Matkoviæ, B. (ur) Antropološka analiza košarkaške igre. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Hrvatski košarkaški savez, 2010. Str. 107-21.

18. Matkoviæ BR, Matkoviæ B, Knjaz D. Fiziologija košarkaške igre. Hrvatski športskomedicinski vjesnik 2005; 20 (2): 113-24.

19. Matkoviæ BR, Ružiæ L. Fiziologija sporta i vježbanja. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera, Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 2009.

20. Reilly T, Gregson W. Special populations: the referee and assistant referee. J Sports Sci 2006; 24(7): 795-801.

21. Rontoyannis GP, Stalikas A, Sarros G, Vlastaris A. Medical, morphological and functional aspects of Greek football referees. J Sports Med Phys Fitness. 1998; 38(3): 208-14.

22. Rupèiæ T, Matkoviæ B, Knjaz D. Antropološki profil košarkaških sudaca. Hrvatski športskomedicinski vjesnik 2010; 25(1): 16-22.

23. Rupèiæ T, Matkoviæ B, Knjaz D, Bašèevan S, Rodiæ S. Differences in the anthropological profile of the basketball referees with regards to their chronological age. SportLogia 2011; 7(1): 22-5.

24. Rupèiæ T. Fiziološko optereæenje sudaca tijekom košarkaške utakmice. Doktorska disertacija. Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 2010.


SAŽETAK

U ovom radu predstavljene su morfološke karakteristike 37 vrhunskih hrvatskih juniorskih i seniorskih rukometaša. Mjerenja su provedena putem seta od 27 antropometrijskih mjera, izmjerenih na 9 krilnih igraèa, 6 pivota, 5 golmana i 17 vanjskih igraèa. Postotak masti ITM (Indeks tjelesne mase) su izraèunati. Univarijatna analiza varijance (ANOVA) pokazala je statistièki znaèajne razlike izmeðu krila i igraèa sa ostalih pozicija u igri u varijablama tjelesne visine, tjelesne mase, obostrano u mjerama dužine ruke i noge, kožnom naboru trbuha, opsegu desne ispružene nadlaktice, ospegu desne savijene nadlaktice, obostrano u mjerama opsega podlaktice i potkoljenice, opsegu desne natkoljenice i opsegu trbuha. Morfološke karakterisitke mogu utjecati na bolji odgovor igraèa obzirom na zahtjeve pojedine igraèke pozicije.

Kljuène rijeèi: morfologija, rukomet, igraèka pozicija

SUMMARY

This study presents morphological characteristics of 37 elite Croatian junior and senior national male handball players. A set of 27 anthropometric measures were carried out on 9 wing attack players, 6 pivots, 5 goalkeepers and 17 back court players. The body fat percentage and the BMI were calculated. ANOVA showed statistically significant differences between wing attackers and other playing positions in variables of body height, body mass, biltareral measures of leg and arm length, abdomen skinfold, circumference of right extended upperarm, circumference of right flexed upperarm, bilateral measures of forearm circumference, circumference of right upperleg, bilateral measures of lower leg circumference and abdominal circumference. Morphological characteristics can influence the ability of players to respond better to the requirements of the certain position in the game.

Key words: morphology, handbal, playing position

94

MORPHOLOGICAL DIFFERENCES BETWEEN PLAYING POSITIONSIN ELITE MALE HANDBALL PLAYERS

MORFOLOŠKE RAZLIKE IZMEÐU IGRAÈKIH POZICIJA KOD VRHUNSKIH RUKOMETAŠA

1 2 3Ivan Vrbik , Andrea Èižmek , Igor Gruiæ

1Industrijsko-obrtnièka škola u Sisku, Sisak2Prvi strelièarski klub „Zagreb 1955“, Zagreb

3Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb



senior top team) and which morphological characteristics differ players on different playing position.

METHODS

The sample included 37 elite male handball players, 22 players of Croatian junior national handball team and 15 players of senior top team in Croatia (out of which 6 players were senior national representatives, 5 players were occasional members of senior national re-presentation and 4 players were members of first league club in Croatia). There were 9 wing attackers, 17 back court players, 6 pivots and 5 goalkeepers.

The study was approved by the Ethics Committee of the Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia. The players were fully informed of all the experimental procedures prior to giving their written consent of participation.

According to the instructions of the International Biological Program the following anthropological measures were taken: body height, body mass, arm span, leg length, arm length, shoulder width, skinfolds of back, upper arm, thigh, chest, shank, suprailiocristal and abdomen and circumferences of upper arm (extended and flexed), forearm, upper leg, lower leg and abdomen. Measures of legs length, arm length, circumferences of upper arm (extended and flexed), forearm, lower leg were taken bilaterally (L – left side; R – right side) and upper leg only R -right side. The percentage of body fat (body fat %) in the male handball players was determined by Jackson and Pollock anthropometric method. BMI was also calculated.

The statistical package Statistica for Windows 7.0 was used for statistical analysis. Basic descriptive parameters of anthropological variables were calculated: mean (X), standard deviation (SD), minimum and maximum value of the results registered (MIN, MAX). The differences between team positions (wing attackers, back court players, pivots and goalkeepers) were analyzed by analysis of variance (ANOVA). The statistical significance was set at p < 0,05.

RESULTS

The results of the basic descriptive analysis and the basic parameters of the univariate analyses of variance (ANOVA) are presented in Table 1.

INTRODUCTION

Handball is an Olimpic sport and also one of the most popular team sports in the world (19). Kinesiologist, sport scientists and sport coaches describe it as a strenous body contact team sport which in its structure has elementary movements such as running, jumping, sprinting, arm throwing, hitting, blocking and pushing with interactive contact with oponents during the game (3,5,6). Succes in team sport, in this case handball, depends on numerous external and internal factors (12). Antropological characteristics of a player and morphological characteristics in particular, have an important role on top performance and results (3,8,9,11,12,14). For coaches, diagnostics of morphological characteristics imply having valuable data considering athlete's body status and structure during different stages of periodization, and therefore plays an immence role in top handball teams.

Main morphological characteristics for various handball player subgroups were an interest of study for many researchers (2,12,13,14). Some studies compared anthropometric and physiological characteristics of handball players of different levels (4,6). On the other hand, some researchers investigated anthropometric characteristics as descriptive characteristics of the subjects (5,6,7,10,18).

Handball as a complex team sport differentiates four main playing positions: goalkeeper (defence), back court player, wing attack player and circle runner or pivot (offence). During the game the player on each position has certain tehnical and tactical requirements which are consequential to field zones and phases of the game1. Previous researches state that players on different position differ significantly from each other in some mor-phological parameters, especially in body height and subcutaneous fat (2,12,13,14). Observed differences were in body height measures between backs and wings (2,12,13,14) and in body fat between goalkeepers and the other players in team (2,13,14).

Hypothesis was made on previous research made by Šibila and Pori in 2009. who analysed morphological characteristics of Slovenian junior and senior national handball team players. They assumed the existence of different morphological characterisitcs between playing positions, therefore we wanted to investigate whether there are any differences in top male handball players (in this case Croatian national junior handball team and

95

Table 1. Descriptive statistics and results of ANOVA for morphological variablesTablica 1. Deskriptivni parametri i rezultati ANOVE za morfološke varijable

Valid N Mean Minimum Maximum Std.Dev. p

Body height (cm) 37 189,32 177,30 198,70 5,92

Body mass (kg) 37 89,44 66,87 110,76 10,32

Body fat % 37 14,69 7,70 28,91 4,48 0,24

BMI 37 24,90 20,28 29,46 2,01 0,09

Arm span (cm) 37 191,61 181,10 207,70 6,68 0,27

Leg length L(cm) 37 108,28 102,00 116,60 3,92

Leg length R (cm) 37 108,34 102,00 116,70 3,99

Arm length L(cm) 37 83,11 76,80 89,70 3,21

0,00

0,00

0,02

0,02

0,03

Vrbik I, Èižmek A, Gruiæ I. Morphological Differences Between Playing Positions in Elite Male Handball Players

Differences between positions were furthermore examined by the post-hoc analysis of the variance shown in Table 2.

Table 2. Mean values and post hoc analyses of variance for morphological variables of four groups of handball players.Tablica 2. Aritmetièke sredine i post hoc analiza varijance morfoloških varijabli èetiri grupe rukometaša.

96

Arm length R(cm) 37 83,12 76,70 92,00 3,34

Shoulder width (cm) 37 42,24 37,60 47,50 2,41 0,08

Spread fist width L(cm) 37 23,46 20,90 31,20 1,62 0,36

Spread fist width R(cm) 37 23,29 21,00 31,40 1,73 0,58

Skinfold back (mm) 37 12,33 6,50 20,70 3,41 0,69

Skinfold upperarm (mm) 37 10,27 4,20 17,53 2,94 0,36

Skinfold thigh (mm) 37 16,03 6,40 28,80 6,13 0,48

Skinfold chest (mm) 37 7,83 3,90 17,20 3,26 0,27

Skinfold shank (mm) 37 8,45 4,20 19,67 3,06 0,29

Skinfold suprailliocristal (mm) 37 10,40 4,73 24,53 4,44 0,16

Skinfold abdomen (mm) 37 16,47 5,90 42,80 7,89

Circ. Upperarm ext. L(cm) 37 33,32 27,70 39,60 2,29 0,11

Circ. Upperarm ext. R(cm) 37 33,72 29,00 40,20 2,45

Circ. Upperarm flex. L(cm) 37 35,67 31,00 40,00 2,08 0,52

Circ. Upperarm flex. R(cm) 37 36,00 30,20 41,00 2,21

Circ. Forearm L(cm) 37 29,49 25,70 32,80 1,59

Circ. Forearm R(cm) 37 30,32 25,10 33,70 1,63

Circ. Upper leg R(cm) 37 62,90 53,10 72,40 4,02

Circ. Lower leg L(cm) 37 40,95 36,40 46,10 2,53

Circ. Lower leg R(cm) 37 41,05 36,00 46,10 2,26

Circ. Abdomen (cm) 37 90,45 81,00 108,40 6,03

0,02

0,04

0,02

0,01

0,02

0,00

0,03

0,01

0,00

0,03

GOAL WING BACK PIVOT W-G W-B W-P

Body height (cm) 191,70±2,33 181,84±2,96 192,14±4,75 190,55±5,20 * * *

Body mass (kg) 92,88±11,36 78,72±5,05 91,71±8,52 96,21±9,94 ** * *

Body fat % 18,21±4,11 13,33±3,69 14,18±3,49 15,27±7,27

BMI 25,24±2,68 23,82±1,70 24,81±1,76 26,45±1,96

Arm span (cm) 194,26±5,68 184,61±3,47 193,25±6,03 195,23±6,34

Leg length L(cm) 109,08±1,72 104,88±1,97 109,45±4,44 109,43±3,38 **

Leg length R (cm) 108,94±1,63 104,92±1,99 109,54±4,41 109,57±3,95 **

Arm length L(cm) 83,34±2,82 80,50±2,01 83,92±3,17 84,55±3,50 **

Arm length R(cm) 83,22±2,67 80,22±1,97 84,01±3,36 84,83±3,33 ** **

Shoulder width (cm) 43,82±1,87 40,70±1,71 42,28±2,47 43,13±2,66

Spread fist width L(cm) 23,04±1,23 22,76±0,95 23,85±2,01 23,80±1,20

Spread fist width R(cm) 23,30±1,49 22,60±0,93 23,60±2,20 23,45±1,33

Skinfold back (mm) 13,95±4,26 11,62±2,81 12,29±3,42 12,15±3,96

Skinfold upperarm (mm) 12,10±1,48 9,15±2,97 10,25±3,17 10,47±2,89

Skinfold thigh (mm) 17,68±5,80 14,77±6,55 15,14±5,99 19,04±6,39

Skinfold chest (mm) 10,23±5,02 6,63±2,17 7,88±3,35 7,47±2,08

Skinfold shank (mm) 8,17±2,17 7,16±2,47 8,57±3,49 10,28±2,75

Skinfold suprailliocristal (mm) 13,32±4,55 9,28±3,35 9,35±3,74 12,59±6,51

Skinfold abdomen (mm) 24,92±6,83 12,94±3,90 15,37±6,18 17,86±12,80 **

Circ. Upperarm ext. L(cm) 33,10±1,77 32,22±2,53 33,32±1,83 35,13±2,87

Circ. Upperarm ext. R(cm) 33,16±1,60 32,39±2,21 33,72±1,96 36,20±3,16 **

Circ. Upperarm flex. L(cm) 35,52±2,35 34,81±2,37 35,98±1,92 36,22±1,98

Circ. Upperarm flex. R(cm) 35,50±2,00 34,49±2,11 36,24±1,82 38,02±2,16 **

Circ. Forearm L(cm) 29,28±1,96 28,20±1,48 30,00±1,31 30,15±1,33 **

Circ. Forearm R(cm) 30,20±1,65 28,64±1,64 30,85±1,01 31,43±1,37 * *

Circ. Upper leg R(cm) 64,26±4,71 59,74±3,65 63,31±3,33 65,33±3,74 **

Circ. Lower leg L(cm) 40,58±2,71 38,71±1,61 41,77±2,29 42,28±2,39 ** **

Circ. Lower leg R(cm) 40,30±2,81 39,07±1,47 42,04±1,77 41,88±2,28 *

Circ. Abdomen (cm) 93,46±7,54 85,84±3,53 90,76±4,91 93,98±7,50 **


they shoot from a very close range, having a much wider shooting pallete.

Differences between goalkeepers and wings were found in the measures of body height, body mass and abdomen skinfold. The goalkeepers have specific technical and tactical play demands. They act in limited space and do not have high energy demands. Actions which they perform in game are quick and explosive implementations of simple movements. Bigger longi-tudinal and transversal skeletal dimensionality enables goalkeepers to successfully cover the most part of goal area. Differences in abdomen skinfold may be explained by goalkeepers' decreased aerobic endurance demands during the game. On the other hand, wing attack players cover the greatest total distance during matches and therefore note lowest skinfold value (15).

Differences between the wings and the pivots were found in the measures of longitudinal and transversal skeletal dimensionality. Their grounds may be found in modern model of handball play. Game demands have changed in sense of tactical efficiency, tempo and game attractiveness, especially for pivots who are now more engaged during the attack and defence phase of play than they used to14. Tactical demands such as “quick” center18 engage physiological process in the body and reduction of body fat. Moreover a high quantity of muscle mass is necessary for pivots to sustain constant contact with the opponent players. Differences between back court players, pivots and goalkeepers were not found in space of morphological characteristics. It is assumed that this is due to a modern concept of handball, where players´ versatility in sense of playing on different positions is a required necessity. On the other hand there might be differences between above-mentioned playing positions in other characteristics of anthropological status.

CONCLUSION

This study confirmed the existance of statistically significant morphological differences between male handball players according to their playing positions. The differences in morphological measures were manifested between wing attack players and players on the other positions (backs, pivots and goalkeepers). Differences among wing attack players and back court players were found in variables of longitudinal skeletal dimensions and circular measures of the body. Differences between wing attack players and goalkeepers were found in body height, body mass and abdominal skinfold, while pivots had higher values than wing attack players in measures of body height, body mass, right arm length, circumferences of extent and flexed upper arm both on right side, right forearm, right upper leg, left lower leg and abdominal circumference.

Good knowledge about general and specific demands in game and knowing morphological characteristics of players for each position are crucial to coaches in orienting players to certain positions. For wing attack player abilities such as agility, high-speed in counterattacks and ability of repetition are very important, for that body height and body mass can be one of the crucial factors. The tallest and strongest players should be

Thorough post hoc analysis showed the statistically significant differences between the wing attack players and the goalkeepers in the variables of body height (p<0,01), body mass (p<0,05) and abdomen skinfold (p<0,05).

Between wings and backs, statistically signifficant differences were found in the variables of longitudinal dimensionality and body volume. Differences were found in the variables of body height (p<0,01) and bilaterally in the measures of leg length and arm length (p<0,05). Further differences between wing attackers and back court players were found in the variables of body mass (p<0,05), right forearm circumference (p<0,01), left forearm circumference (p<0,05), right lower leg circumference (p<0,01), and left lower leg circumference (p<0,05).

Statistically signifficant differences between wing attack players and pivot players were found in the variables of body height (p<0,01), body mass (p<0,01) and right arm length (p<0,05). Further differences between wings and pivots were found in body volume measures including: extended right upperarm circum-ference (p<0,05), flexed right upperarm circumference (p<0,05), right forearm circumference (p<0,01), right upperleg circumference (p<0,05), left lower leg circumference (p<0,05), and abdomen circumference (p<0,05).

DISCUSSION

In this study the main purpose was to obtain which of 27 morphological measures differs handball players on four different positions.

The results indicate significant differences in 15 different anthropometric variables between different playing positions. All differences were found between wings and other playing positions. Significant differences were found between wing attack players and back court players in variables of body height, body mass, leg and arm length, circumference forearm and lower leg. In above mentioned measures, wing attack players have lower values than the backs. Play demands of a back court player are very complex and consist of a lot of ball possession during the game together with responsibility for organizing and closing actions by scoring or assisting. Furthermore, in phases of offense, very often backs perform goal shooting from a certain distance over and through opponents' defence wall generally by interference from players of opposing team. During the phases of defence back court players perform extremely powerful contacts with opponents. The significant longitudinal body dimensionality manifested in the body height, larger qualitative body mass and consequently bigger forearm girth are very important for matching desirable game demands (12). Game demands of the wing attack players require quick movements from the defence to the attack phase of play, quick movements thru adverse defence, very often participating in counterattacks or preventing them and therefore covering the biggest part of the field (1,12,15). Differences in forearm girth may be explained by shooting demands of wings which do not always include powerfull ball throws at the goal, since sometimes

97


influence the ability of players to respond to the requirements of the certain position in the game. Values of the obtained results in this study are at the orienting players to certain playing positions according to their morphological profile. Observed from one side one may find a relatively small number of entities and furthermore an unequal number of the examinees for each position as a limiting factors of this study, but one the other side the sample was formed of top junior and senior male players who consisted a representative sample.

oriented to back court player position which considers extremely powerful contacts with opponents all-round the court. Pivots should be robust with higher body mass and values in upper extremities. For goalkeepers vital tasks are saving the goal and due to that mission they need to be tall, robust but also quick and flexible.

During training process and using specific kinesiological activities one may influence on the reduction of body fat and the increase in the measures of circumferences. Morphological characteristics can

98


velocity during bench press in elite handball players. Int J Sports Phys Perform 2007; 2: 414-22.

11. Sporiš G, Èanaki M, Barišiæ V. Morphological differences of elite Croatian female soccer players according to the team position. Hrvat Športskomed Vjesn 2007; 22: 91-6.

12. Srhoj V, Marinoviæ M, Rogulj N. Characteristics of male handball players. Coll Antropol 2002; 26: 219-27.

13. Šentija D, Matkoviæ B, Vuleta D, Tomljanoviæ M, Džaja I. Funkcionalne sposobnosti vrhunskih rukometaša i rukometašica, U: Milanoviæ D, Heimer S. (ur) Dijagnostika trenirnosti sportaša: zbornik radova Meðunarodnog savjetovanja 6. Zagrebaèkog sajma sporta. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu, 1997. Str. 36-3.

14. Šibila M, Pori P. Morphological characteristics of handball players. Coll Antopol 2009; 33: 1079-86.

15. Šibila M, Vuleta D, Pori P. Position-related differences in volume and intensity of large-scale cyclic movements of male players in handball. Kinesiology 2004; 36: 1:58-68.

16. Rogulj N, Srhoj V, Nazor M, Srhoj Lj, Èavala M. Anthropologic variation in handball according to position. Coll Antropol 2005; 29: 705-9.

17. Vuèetiæ V, Matkoviæ BR, Šentija D. Morphological differences of elite Croatian track-and-field athletes. Coll Antropol 2008; 32 : 315-20.

18. Vuleta D, Gruiæ I, Milanoviæ D. Mjerenje i vrednovanje funkcionalnih sposobnosti vrhunskih rukometaša i rukometašica u pripremnom periodu, U: Jukiæ I. (ur) Kondicijska priprema sportaša, Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 2009. Str. 327-31.

19. Ziv G, Lidor R. Physical characteristics, physiological attributes, and on-court performance of handbal players: A review. Eur J Sport Sci 2009; 9(6): 375-86.

References

1. Bon M, Šibila M, Pereš J, Kovaèiè, S. Analiza gibanja igralca med tekmo. Ljubljana: Fakultet za šport, Institut za šport, 2002.

2. Chaouachi A, Brughelli M, Levin G, Boudhina NB, Cronin J, Chamari K. Anthropometric, physiological and performance characteristics of elite team-handball players. J Sport Sci 2009; 27: 151-57.

3. Èižmek A, Ohnjec K, Vuèetiæ V, Gruiæ I. Morphological differences of elite Croatian female handball players according to their game position. Hrvat Športskomed Vjesn 2010; 25: 122-27.

4. Gorostiaga E, Granados C, Ibáñez J, Izquierdo M. Differences in physical fitness and throwing velocity among elite and amateur male handball players. Int J Sports Med 2005; 26: 225-32.

5. Gorostiaga E, Granados C, Ibáñez J, González-Badillo J, Izquierdo M. Effects of an entire season on physical fitness changes in elite male handball players. Med Sci Sports Exerc 2006; 382: 357-66.

6. Granados C, Izquierdo M, Ibanez J, Bonnabau H, Gorostiaga EM. Differences in physical fitness and throwing velocity among elite and amateur female handball players. Int J Sports Med 2007; 28: 850-67.

7. Dzudie A, Menaga A, Hamadou B, Kengne AP, Atchou G, Kingue S. Ultrasonographic study of left ventricular function at rest in a group of highly trained black African handball players. Eur J Echocardiogr 2007; 8: 122-27.

8. Hasan AAA, Rahaman JA, Cable NT, Reilly T. Anthropometric profile of elite male handball players in Asia. Biol Sport 2007; 24: 3-12.

9. Matkoviæ BR, Mišigoj-Durakoviæ M, Matkoviæ B, Jankoviæ S, Ružiæ L, Leko G, Kondriè M. Morphological differences of elite Croatian soccer players according to the team position. Coll Antropol 2003; 27(Suppl 1): 167-74.

10. Marques M, Tillar R, Vescovi J, et al. Relationship between throwing velocity, muscle power and bar

99


SUMMARY

The aim of this paper is to determine whether there is a difference in motor skills between boys and girls at the age of 13 and 14 years. The study included 410 subjects of which 200 girls and 210 boys mean age 13,65±0,64 years. The sample comprised students who belong to the urban area of?? territorial Sisak and Moslavina County. The sample of variables in this study consisted of 15 tests of motor abilities and 3 morphological characteristics (body height, body mass and body mass index). Boys were taller and heavier at the age of 13 as well as at 14. The results show that boys are significantly better (p <0.05) at both ages in the area of coordination, explosive strength, repetitive strength, and while at the age of 13 the frequency of simple movement was similar, at the age of 14 boys become better, especially in the test foot tapping against wall. The girls dominated in the area of flexibility in both age categories

Key words: gender differences, motor abilities, pupils, elementary school

SAŽETAK

Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u motorièkim sposobnostima izmeðu uèenika i uèenica u dobi od 13 i 14 godina. U istraživanju je sudjelovalo 410 ispitanika od toga 200 djevojèica i 210 djeèaka srednje dobi 13,65 ± 0,64 godina. Uzorak ispitanika obuhvaæao je uèenike koji teritorijalno pripadaju urbanom podruèju Sisaèko-moslavaèke županije. Uzorak varijabli u ovom istraživanju sastojao se od 15 testova motorièkih sposobnosti i 2 mjere morfoloških karakteristika. Djeèaci su u obje promatrane godine bili viši i teži od svojih vršnjakinja. Rezultati takoðer pokazuju kako djeèaci imaju znaèajno bolje rezultate (p<0,05) u prostoru koordinacije, eksplozivne snage, repetitivne snage, a u 14. godini i u brzini frekvencije jednostavnih pokreta. Djevojèice dominiraju u prostoru fleksibilnosti u obje dobne kategorije.

Kljuène rijeèi: spolne razlike, motorièke sposobnosti, uèenici, osnovna škola

100


SPOLNI DIMORFIZAM MOTORIÈKIH SPOSOBNOSTI UÈENIKA DOBI 13 I 14 GODINA

SEX DIFFERENCES IN MOTOR ABILITIES OF PUPILS 13 AND 14 YEARS OF AGE

1 2 2 1 3Ivan Prskalo , Antonela Nediæ , Goran Sporiš , Marko Badriæ , Zoran Milanoviæ

1Uèiteljski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu2Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu

3Fakultet sporta i fizièkog vaspitanja Univerziteta u Nišu, Srbija


moslavaèke županije i pohaðaju Osnovnu školu Dragutina Tadijanoviæa i 1. osnovnu školu u Petrinji, te Osnovne škole Braæa Ribar i Osnovne škole Ivana Kukuljeviæa Sakcinskog iz Siska. Odabrane škole morale su zadovoljiti materijalno tehnièke kriterije, to jest svaka škola morala je imati sportsku dvoranu u kojoj su se mogli provoditi testovi za provjeru razine motorièkih sposobnosti.

Uzorak varijabli sastojao se od 15 testova motorièkih sposobnosti i 2 mjere morfoloških karakteristika.

U podruèju morfološke antropometrije svakom uèeniku izmjerene su tjelesna visina i tjelesna masa. Sva mjerenja su bila provedena standardnim postupcima koji su opisani u uputama Meðunarodnog Biološkog Programa (IBP - 12). Iz visine i mase tijela izraèunat je indeks tjelesne mase.

Motorièke sposobnosti mjerene su skupom od 15 motorièkih testova. Za procjenu brzine jednostavnih pokreta korišteni su: 1) Taping rukom; 2) Taping nogom; 3) Taping nogama o zid. Za procjenu eksplozivne snage korišteni su: 1) Skok u dalj s mjesta; 2) Bacanje medicinke iz ležanja na leðima; 3) Sprint iz visokog starta na 20m. Za procjenu repetativne snage korišteni su: 1) Podizanje trupa; 2) Podizanje trupa s leða; 3) Èuènjevi. Za procjenu koordinacije korišteni su: 1) Poligon natraške; 2) Koraci u stranu; 3) Slalom trèanje. Za procjenu fleksibilnost korišteni su: 1) Pretklon raznožno; 2) Pretklon na klupici; 3) Zaklon trupa. Detaljan opis testova dostupan je u radovima Metikoša i suradnika (10), Findaka i suradnika (3), Metikoša i suradnika (11) te Badriæa (1).

Obrada podataka je obavljena programom STATISTICA, ver. 7.1. Za sve varijable izraèunati su osnovni deskriptivni parametri: aritmetièka sredina (AS) i standardna devijacija (SD). Normalnost distribucije varijabli testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom.Znaèajnost razlika izmeðu podskupina ispitanika definiranih prema spolu u razini njihovih motorièkih sposobnosti i morfoloških karakteristika utvrðena je kanonièkom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Znaèajnost diskriminacijske funkcije testirana je

2Burttletovim ÷ testomna razini p<0,05.

REZULTATI

U tablici 1. prikazani rezultati deskriptivnih parametara uèenika i uèenica u dobi od 13,09 ± 0,37 godina, pokazuju da uèenici imaju više vrijednosti tjelesne visine i tjelesne mase. Kod djevojèica se primjeæuju nešto više vrijednosti indeksa tjelesne mase u trinaestoj godini, dok su u èetrnaestoj nešto niže. U prostoru motorièkih sposobnosti djeèaci su dominantni kod testova za procjenu koordinacije, eksplozivne snage (skok u dalj s mjesta, trèanje 20 metara i bacanje medicinke) i testova za procjenu repetitivne snage (podizanje trupa, èuènjevi i zaklon trupa). Djevojèice imaju veæe vrijednosti rezultata kod testova za procjenu fleksibilnosti (pretklon na klupici i pretklon raznožno).

UVOD

Motorièke sposobnosti, to jest njihova razina, vrlo su važne za optimalan rast i razvoj djece, a samim time i za njihovo zdravlje. One se naravno razvijaju od roðenja i njihov razvoj doživljava odreðene promjene koje se dogaðaju tijekom godina, pogotovo u mladosti, i taj razvoj nije uvijek isti kod djeèaka i kod djevojèica. Za svaku motorièku sposobnost postoji odreðeno razdoblje u kojem se postižu najveæe promjene. Individualne razlièitosti u dinamici rasta znaèajan su izvor varijabilnosti oblika, funkcije i sposobnosti ljudskog tijela.

Buran i složen fenomen rasta i razvoja regularan je proces u kojem možemo definirati niz zakonitosti unutar kojih individualnost stope promjene pobuðuje poseban interes, osobito s obzirom na zahtjeve koje na organizam postavlja tjelesna aktivnost (12).Rast i razvoj definiran je nizom endogenih (genetski, hormonalni) i egzogenih (prehrana, tjelesna aktivnost, socioekonomski, psi-hološki, klimatski i dr.) èimbenika. Spolni dimorfizam u veæini parametara rasta i razvoja poèinje se znaèajnije oèitovati tijekom spolnog sazrijevanja a do tada se veæina karakteristika razvija usporedno kod djevojèica i djeèaka (19, 20). Tjelesna aktivnost navodi se kao jedan od egzogenih èimbenika koji utjeèu na rast i sazrijevanje (12).

Promjena razine motorièkih sposobnosti nedjeljiv je dio rasta i razvoja te je determinirana kronološkom, fiziološkom dobi te spolom i pod utjecajem je niza endogenih i egzogenih èimbenika (19). I u mlaðoj školskoj dobi postoji znaèajan spolni dimorfizam, a rast i razvoj i s njim u vezi promjene motorièkih znaèajki trebaju se uzeti u obzir kod doziranja optereæenja u svim organizacijskim oblicima rada s ovim dobnim skupinama (19, 20).

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razliku u motorièkim sposobnostima izmeðu uèenika i uèenica u dobi od 13 i 14 godina.

METODE RADA

Istraživanje je provedeno na uzorku uèenika i uèenica sedmog i osmog razreda osnovnih škola. Ukupno je sudjelovalo 410 uèenika prosjeène dobi 13,65 ± 0,64 godina, od toga 200 djevojèica i 210 djeèaka. Od ukupnog broja ispitanika formirana su dva subuzorka prema dobi. Jedan subuzorak èinili su uèenici oba spola u dobi od 13 godina (208 uèenika), a drugi uèenici od 14 godina (202 uèenika) Svi uèenici bili su potpuno zdravi u vrijeme provoðenja istraživanja. Za svakog ispitanika roditelji su dali pismeni pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Ravnatelji škola u kojima je provedeno istraživanje odobrili su sudjelovanje njihovih škola u istraživanju, a provedbu je odobrilo Etièko povjerenstvo Kineziološkog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.

Uzorak ispitanika obuhvaæao je uèenike koji teritorijalno pripadaju urbanom podruèju Sisaèko-

101

Prskalo I, Nediæ A, Sporiš G, Badriæ M, Milanoviæ Z. Spolni dimorfizam motorièkih sposobnosti uèenika dobi 13 i 14 godina

(podizanje trupa, èuènjevi i zaklon trupa). Rezultati testova za procjenu brzine frekvencije pokreta (taping rukom, taping nogom i taping nogama u zid) pokazuju nešto više rezultate kod uèenika. Uèenice imaju bolje rezultate kod testova za procjenu fleksibilnosti (pretklon na klupici i pretklon raznožno). Kolmogorov-Smir-novljev test pokazuje gotovo kod svih testova normalnu distribuciju rezultata.

Rezultati deskriptivnih parametre djevojèica i djeèaka u dobi od 14,17 ± 0,38 godina, pokazuju da djeèaci imaju više vrijednosti tjelesne visine i mase. Vrijednosti indeksa tjelesne mase nešto su veæe kod djeèaka u odnosu na djevojèice. U prostoru motorièkih sposobnosti djeèaci su dominantni kod testova za procjenu koordinacije (poligon natraške, slalom trèanje i koraci u stranu), eksplozivne snage (skok u dalj s mjesta, trèanje 20 metara i bacanje medicinke) i repetitivne snage

102

Tablica 1. Antropološka obilježja uèenika i uèenica 13 i 14 godina Table 1. Anthropological characteristics of boys and girls

DJEÈACI13 godina 13 godina 14 godina 14 godina

AS SD AS SD AS SD AS SD

Visina tijela 164,19 7,95 160,91 6,45 169,04 7,41 162,64 5,85

Masa tijela 56,47 12,02 54,58 12,39 62,36 13,53 56,69 10,75

Indeks tjelesne mase 20,85 3,81 21,04 4,55 21,73 4,04 21,39 3,58

Poligon natraške 12,16 3,11 14,28 3,94 11,57 3,14 15,52 5,23

Koraci u stranu 10,90 1,47 11,79 1,50 10,01 1,30 11,49 1,39

Slalom trèanje 7,94 0,66 8,43 0,83 7,49 0,67 8,45 0,82

Pretklon na klupici 22,92 7,90 28,08 6,43 23,73 7,41 27,69 7,27

Pretklon raznožno 57,43 13,12 66,55 12,06 57,42 12,27 62,22 12,09

Podizanje ruku gore 31,69 8,39 29,91 7,17 36,75 9,75 31,18 7,11

Taping rukom 31,45 3,63 31,49 3,50 33,95 3,92 32,45 4,08

Taping nogom 22,32 2,43 22,85 2,12 23,53 2,11 22,72 2,28

Taping nogom o zid 25,55 4,65 23,57 4,09 26,19 3,97 21,73 3,89

Skok u dalj s mjesta 185,13 26,70 167,02 23,49 197,19 25,60 162,32 22,58

Sprint 20 m 3,81 0,42 4,08 0,39 3,74 0,43 4,10 0,39

Bacanje medicinke 841,75 182,65 678,23 130,09 974,83 169,30 696,93 114,05

Podizanje trupa 39,44 9,97 33,58 7,36 41,43 10,14 34,04 8,69

Èuènjevi 39,65 12,55 36,61 9,52 39,92 13,80 37,32 8,35

Zaklon trupa 42,34 14,64 35,86 13,35 41,78 13,84 32,63 14,09

DJEVOJÈICE DJEÈACI DJEVOJÈICE

Tablica 2. Rezultati diskriminativne analize razlika izmeðu djeèaka i djevojèica za13 i 14 godinaTable 2. Results of discriminative analysisof differences between boys and girl for 13 and 14 years of ages

Diskr. Svojstvena Koeficijent Wilks' Hi-kvadrat df p-razinafunkcija vrijednost kanon. diskr. Lambda test

13. godina 0,84 0,68 0,55 120,52 15 0,0000

14. godina 1,76 0,80 0,36 195,16 15 0,0000

Rezultati diskriminativne analize (Tablica 2.) jasno pokazuju da postoji znaèajna razlika u motorièkim sposobnostima izmeðu djeèaka i djevojèica u dobi od trinaest i èetrnaest godina. Statistièka znaèajnost postavljena je na razini p<0,05. Vidljivo je da je koefi-cijent diskriminacije (80%) veæu u èetrnaestoj godini kao i svojstvene vrijednosti (1,76). Za svaki subuzorak dobi-vena je po jedna statistièki znaèajna funkcija (Tablica 3.).

Tablica 3. Centroidi grupa i struktura diskriminacijske funkcije za uzrast 13 i 14 godina

Table 3. The group centroids and the structure of disc-riminative factor for 13 and 14 years of age

13 god 14 godFunkcija Funkcija

1 1

Poligon natraške 0,33 0,35

Koraci u stranu 0,33 0,42

Slalom trèanje 0,36 0,49

Pretklon na klupici 0,39 0,20

Pretklon raznožno 0,40 0,15

Podizanje ruku gore -0,13 -0,25

Taping rukom 0,01 -0,14

Taping nogom 0,13 -0,14

Taping nogom o zid -0,25 -0,43


Diskriminativna analiza utvrdila je da se takoðer i u prostoru motorièkih sposobnosti djeèaci i djevojèice znaèajno razlikuju. Djeèaci imaju bolje rezultate u testovima koji procjenjuju koordinaciju, eksplozivnu snagu i repetitivnu snagu. Djevojèice imaju veæe vrijednosti u motorièkim testovima primijenjenim za procjenu fleksibilnosti, a kod testova za procjenu brzine frekvencije pokreta rezultati su pokazali da razlike postoje u dobi od 14. godina.

U dobi od 13. godina najveæa znaèajna razlika u korist djeèaka pojavljuje se u prostoru koordinacije, eksplozivne snage i prostoru repetitivne snage. Brzina frekvencije pokreta ne razlikuje znaèajno djeèake i djevojèice dobi od 13. godina. Djevojèice u ovoj dobnoj kategoriji postižu statistièki znaèajno bolje rezultate u fleksibilnosti nego djeèaci. Usporedbom dobivenih rezultata istraživanja za uèenike u dobi od 13. godina s rezultatima prijašnjih istraživanja (6, 7, 13, 14, 15, 21, 23) može se zakljuèiti da su rezultati vrlo slièni i da se subuzorci razlikuju u istim sposobnostima.

Gledajuæi prostor hipotetskih motorièkih dimenzija vidljivo je da djeèaci u dobi od 14. godina imaju bolje rezultate u svim varijablama koje procjenjuju koordinaciju, eksplozivnu snagu, repetitivnu snagu i brzinu frekvencije pokreta. Rezultati kod djevojèica pokazuju da one i dalje dominiraju u varijablama koje opisuju prostor fleksibilnosti, osim kod testa potisak ruke iza leða prema gore. Ovakvi rezultati u skladu su s nizom do sada provedenih istraživanja (7, 14, 15, 21).

Koeficijent kanonièke diskriminacije (80%) pokazuje da je razlikovanje izmeðu spolova u ovoj dobi vrlo visoko. Jedina varijabla u kojoj ne postoje statistièki znaèajne razlike je varijabla èuènjevi gdje djeèaci imaju numerièki više rezultate, ali nedovoljno da bi se potvrdila znaèajna razlika. Ovakvi rezultati potvrðeni su i prijašnjim istraživanjima (6). Mrakoviæ i suradnici (13) te Strel i njegovi suradnici (23) nisu utvrdili postojanje razlika u prostoru brzine frekvencije pokreta kod èetrnaestogodišnjaka. U njihovim istraživanjima rezultati ove sposobnosti su na istim razinama. Strel (22) te Kondriè i Šajber Pincoliè (5) navode da tijekom adolescencije dolazi do razlika izmeðu spolova u motorièkim sposobnostima, a da se najveæe razlike pojavljuju u 13. godini života. Mrakoviæ i suradnici (13) navode da se slabije vrijednosti motorièkih sposobnosti kod djevojèica ne mogu pripisati samo specifiènostima njihovog stasa nego i, danas dobro istraženoj (16) nižoj razini uobièajene tjelesne aktivnosti, a posebno manjim angažmanom u organiziranim rekreacijskim ili sportskim aktivnostima.

Mišigoj-Durakoviæ (12) navodi da se tijekom školske dobi motorièke sposobnosti poboljšavaju s uzrastom u adolescenciji kod mladiæa, dok djevojke dostižu plato sposobnosti u 14., odnosno 15. godini. Prema našim rezultatima djeèaci izmeðu trinaeste i èetrnaest godine poboljšavaju svoje rezultate u testovima za procjenu gotovo svih promatranih motorièkih sposobnosti. Stagnacija je uoèena samo u testovima repetitivne snage. Za razliku od toga djevojèice uglavnom ili stagniraju ili nazaduju u rezultatima svih provedenih motorièkih testova.

Skok u dalj s mjesta -0,39 -0,55

Sprint 20 m 0,36 0,33

Bacanje medicinke -0,56 -0,73

Podizanje trupa -0,36 -0,30

Èuènjevi -0,15 -0,09

Zaklon trupa -0,25 -0,25

SPOL 1 1

0- djevojèice 0,95 1,33

1- djeèaci -0,88 -1,31

Iz tablice 3. vidljivo je da su projekcije centroida subuzoraka uèenika sedmog razreda u diskriminacijskom prostoru meðusobno udaljeni 1,83. Kod subuzoraka uèenika osmog razreda meðusobna udaljenost projekcija centroida u diskriminacijskom prostoru je 2,64. Najveæi doprinos razlici na diskriminacijskoj funkciji kod uèenika i uèenica sedmog razreda imaju varijable bacanja medicinke i pretklon raznožno. Kod uèenika osmog razreda najveæi doprinos razlici na diskriminativnoj funkciji èine varijable bacanja medicinke, skok u dalj s mjesta i varijabla slalom trèanjem. Promatrajuæi rezultate vidljivo je da se djevojèice i djeèaci u dobi od trinaest godina znaèajno ne razlikuju samo u tri varijable (taping rukom, taping nogom i podizanje ruke gore), a u dobi od èetrnaest godina djevojèice i djeèaci ne razlikuju se samo u varijabli èuènjevi kojom se mjeri repetitivna snaga nogu.

RASPRAVA

Temeljem pregledanih rezultata vidljivo je da se djeèaci i djevojèice razlikuju i u morfološkim varijablama i u motorièkim sposobnostima u obje promatrane godine.

Promatrajuæi rezultate uèenika u dobi od 14. godina u morfološkim karakteristikama može se zakljuèiti da su djeèaci viši od djevojèica za gotovo 6,5 centimetara te da su teži u prosjeku za oko 6 kilograma. Ovakav porast rezultat tjelesne visine i tjelesne težine u korist djeèaka nije neoèekivan. U svojim istraživanjima veæi je broj autora (4, 6, 9, 17, 23) za dob uèenika od 14. godina dobio sliène rezultate gdje su djeèaci imali više vrijednosti tjelesne visine i tjelesne mase od djevojèica. Mišigoj – Durakoviæ (12) navodi da je period od 13. do 15. godine doba najveæeg adolescentnog prirasta kod djeèaka.

Visina i masa tijela djeèaka i djevojèica slièna je rezultatima opisanim u nekim ranijim istraživanjima, jednako kao i indeks tjelesne mase (2, 8, 18). Kada se usporede visina i masa s nešto starijim istraživanjima potvrðuje se prisutnost fenomena akceleracije (6) jer su i djeèaci i djevojèice primjetno viših vrijednosti i visine i mase.

Djeèaci su viši i teži od djevojèica i u trinaestoj i u èetrnaestoj godini života. Veæina dosadašnjih istraživanja bilježi nešto drugaèije odnose, naime, veæinom su upravo u trinaestoj godini djevojèice više od svojih vršnjaka. Tako Mišigoj – Durakoviæ (12) navodi da su djevojèice u prosjeku niže i lakše od djeèaka s izuzetkom izmeðu 11. i 13. godine, dakle u doba adolescentskog zamaha.

103


prostoru morfoloških karakteristika koje se vežu za biološke razlike uvjetovane prije svega spolom, razlike izmeðu subuzoraka djeèaka i djevojèica oèigledne su i u motorièkim sposobnostima. Na osnovu diskriminativne analize može se potvrditi postojanje znaèajna razlika u razini motorièkih sposobnosti izmeðu subuzoraka definiranih prema spolu.

ZAKLJUÈAK

Temeljem provedenog istraživanja zakljuèuje se kako djeèaci u trinaestoj i èetrnaestoj godini imaju bolje rezultate u prostoru koordinacije, eksplozivne snage, repetitivne snage, a u èetrnaestoj godini i u brzini frekvencije jednostavnih pokreta. Djevojèice dominiraju u prostoru fleksibilnosti u obje dobne kategorije. Kao i u

104


12. Mišigoj-Durakoviæ M. Kinantropologija – biološki aspekti tjelesnog vježbanja. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 2008.

13. Mrakoviæ M, Findak V, Metikoš D, Neljak B. Developmental characteristics of motor and functional abilities in primary and secondary school pupils. Kineziologija 1996; 282: 62-70.

14. Orjan E, Kristjan O, Bjorn E. Physical performance and body mass index in Swedish children and adolescents. Scand J Nutr 2005; 49(4): 172-9.

15. Ortega FB, Artero EG, Ruiz JR, Espana-Romero V, Jimenez-Pavon D, Vicente-Rodriguez G, i sur. Physical fitness levels among European adoloscent: the HELENA study. Br J Sport Exerc Med 2011; 45(1): 20-9.

16. Petriæ V. Razina tjelesne aktivnosti i standard uhranjenosti adolescenata u Istri. Zagreb: Ki-neziološki fakultet. 2011. Disertacija.

17. Prebeg Ž. Kako su rasla školska djeca u Hrvatskoj u posljednjim desetljeæima drugog milenija. Lije-ènièki vjesnik 2002; 124: 3-9

18. Prebeg Ž, Slugan N, Staniæ I. Variation of body mass index in Croatian school children and adolesecents. Coll Antropol 1999; 23: 69-77.

19. Prskalo I, Kraljeviæ Ž, Kovaèiæ M. Mjesto stanovanja prediktor spolnog dimorfizma nekih motorièkih sposobnosti u primarnoj edukaciji, U: Prskalo I, Novak D. (ur) Tjelesna i zdravstvena kultura u 21. stoljeæu - kompetencije uèenika. Poreè: Hrvatski kineziološki savez, 2011; 394-9.

20. Prskalo I, Samac M, Kvesiæ M. Morfološke i motorièke znaèajke kao spolni dimorfizam djece od 1. do 3. razreda. U: Neljak B. (ur) Zbornik radova 18. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske - Metodièki organizacijski oblici rada u podruèjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kine-ziterapije. Zagreb: Hrvatski kineziološki savez, 2009; 226-32.

21. Starc G, Strel J, Kovaè M. Telesni in gibalni razvoj slovenskih otrok in mladine v številkah. Šolsko leto 2007/08. Ljubljana: Facultyof Sport, 2010.

22. Strel J. Correlation of physical characteristics and general endurance: A comparison of 7- to 19-year-old pupils between 1983, 1993 and 2003, Anthropological notebooks 2006; 12 (2): 113–28.

23. Strel J, Kovaè M, Rogelj A, Leskošek B, Jurak G, Starc G, Majeriè Kolenc M. Ovrednotenje spremljave gibalnega in telesnega razvoja otrok in mladine v šolskem letu 2001 - 2002 in primerjava nekaterih parametrov športnovzgojnega kartona s šolskim letom 2000 – 2001 ter z obdobjem 1990 – 2000, Zavod za šport Slovenije, Ljubljana, 2003.

Literatura

1. Badriæ M. Povezanost kinezioloških aktivnosti u slobodnom vremenu i motorièkih sposobnosti uèenika srednje školske dobi. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu. 2011. Disertacija.

2. Boye KR, Dimitriou T, Manz F, Schoenau E, Neu C, Wudy S, Remer T. Anthropometric assessment of muscularity during growth:estimating fat-free mass with 2 skinfold-thickness measurements is superior to measuring midupper arm muscle area in healthy prepubertal children. Am J Clin Nutr 2002; 76: 628–32.

3. Findak V, Metikoš D, Mrakoviæ M, Neljak B. Primjenjena kineziologija u školstvu – Norme. Hrvatski pedagoški-književni zbor. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu Sveuèilišta u Zagrebu, 1996.

4. Juras V. Razvoj nekih antropometrijskih i motorièkih dimenzija uèenika-ca uzrasta 11 do 18 godina. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu Sveuèilišta u Zagrebu. 1979. Disertacija.

5. Kondriè M, Šajber D. Analiza razvoja nekaterih telesnih znaèilnosti in gibalnih sposobnosti uèencev in uèenk v Republiki Sloveniji od leta 1988 do 1995. Ljubljana: Fakulteta za šport. 1997. Magistrska naloga.

6. Kureliæ N, Momiroviæ K, Stojanoviæ M, Šturm J, Radojeviæ Ð, Viskiæ-Štalec N. Struktura i razvoj morfoloških i motorièkih dimenzija omladine. Beograd: Institut za nauèna istraživanja Fakulteta za fizièko vaspitanje Beograd, 1975.

7. Mak K-K, Ho S-Y, Lo W-S, Thomas GN, McManus AM, Day JR, Lam T-H. Health-related physical fitness and weight status in Hong Kong adolescents. BMC Public Health 2010; 10: 88.

8. Malina RM, Katzmarzyk PT. Validity of the body mass index as an indicator of the risk and presence of overweight in adolescents. Am JClin Nutr 1999; 70 (supplement): 131-6.

9. Martinez-Gomez D, Ruiz JR, Ortega FB, Veiga OL, Moliner-Urdiales D, Mauro B, Galfo M, Manios Y, Widhalm K, Béghin L, Moreno LA, Molnar D, Marcos A, Sjöström M. Recommended Levels of Physical Activity to Avoid an Excess of Body Fat in European Adolescents: The HELENA Study Original Research Article. Am J Prev Med 2010; 39(3): 203-11.

10. Metikoš D, Hofman E, Prot F, Pintar Ž, Oreb G. Mjerenje baziènih motorièkih dimenzija sportaša. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu Sveuèilišta u Zagrebu, 1989.

11. Metikoš D, Markoviæ G, Prot F, Jukiæ I. Latent structure of agility obtained by a battery of tests, Kinesiology 2003; 35(1): 14-29.

105


RAZLIKE KOŠARKAŠA USPJEŠNIH I MANJE USPJEŠNIHVRHUNSKIH SENIORSKIH MOMÈADI U KONATIVNIM KARAKTERISTIKAMA

DIFFERENCES BETWEEN BASKETBALL MORE AND LESS SUCCESSFUL SENIORELITE TEAMS IN CONATIVE CHARACTERISTICS

Joško Sindik

Institut za antropologiju, Zagreb


SAŽETAK

Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi razlike u konativnim karakteristikama košarkaša uspješnijih i manje uspješnih momèadi: mentalnoj èvrstoæi, perfekcionizmu, te percipiranoj grupnoj koheziji. Finalni uzorak ispitanika (74 košarkaša) je selekcioniran iz inicijalnog uzorka od 107 ispitanika, košarkaša devet muških seniorskih momèadi A-1 Hrvatske muške košarkaške lige iz prvenstva 2006/2007. U odnosu na varijable konativnih karakteristika i njihovih dimenzija, diskriminacijskom analizom uspješnijih i manje uspješnih momèadi u prvenstvu. Rezultati su pokazali da se igraèi manje i više uspješnih momèadi ne razlikuju na temelju skupa konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije. S druge strane, igraèi manje i više uspješnih momèadi se razlikuju na temelju skupa korištenih ekstremnih procjena na skalama konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije.

Nije pronaðena statistièki znaèajna razlika izmeðu košarkaša više i manje uspješnih momèadi u skupu konativnih karakteristika, ali jest u broju ekstremnih procjena na skalama konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije.

Kljuène rijeèi: diskriminacijska, perfekcionizam, mentalna èvrstoæa, kohezija, ekstremne procjene

SUMMARY

The aim of our study was to determine differences between the players in more successful and less successful basketball teams, in conative characteristics: mental strength, perfectionism, and perceived group cohesion. The final sample of respondents (74 players) is selected from the initial sample of 107 subjects, nine men's senior basketball team's A-1 Croatian men's basketball league championship in 2006/2007. Discriminant analysis was performed, for all the variables of conative characteristics and their dimensions, between the players who play in more successful and less successful teams in the Croatian championship.

The results showed that players who play in more or less successful teams do not differ, based on a set of conative characteristics and perceived group cohesion. On the other hand, players in more or less successful teams differ on the basis set used to estimate the extreme rsponses on the scales of conative characteristics and perceived group cohesion. No statistically significant differences were found between the players more and less successful teams in conative characteristics, but the differences are significant in number of extreme estimates used on scales of conative characteristics and perceived group cohesion.

Key words: discrimination, perfectionism, mental strength, cohesion, extreme estimates

106


od sedam skala mentalne èvrstoæe – izvedba (dimenzijama negativna kontrola energije te kontrola usmjerenosti pažnje). Hanton, Evans i Neil (24) su kod sportaša iz razlièitih sportova istraživali odnos koncepta mentalne èvrstoæe, razine sposobnosti i natjecateljske anksioznosti te samopouzdanja. Vrhunski sportaši s visokim rezultatima u mentalnoj èvrstoæi, posebno u dimenzijama predanosti i kontrole, pokazuju manju zabrinutost zbog ishoda natjecanja, te proaktivno interpretiraju natjecateljsku anksioznost. Ford, Eklund i Gordon (11) su istraživali odnos stresa i sportskih ozljeda. Više je varijabli koje su statistièki znaèajni moderatori stresa. Sklonost optimizmu, opæa pozitivna samoprocjena te mentalna èvrstoæa bili su pozitivno povezani s kraæim trajanjem sportske ozljede, a povezani su s bržim oporavkom. Ukratko, mentalna èvrstoæa se u nizu istraživanja pokazala statistièki znaèajno povezana s uspjehom u razlièitim sportovima. Najèešæe korištene skale za njeno mjerenje bile su Dispositional Resilience Scale, tj. DRS (3), Personal Views Survey (PVS, Maddi, 1987, iz 3), te njena najnovija modifikacija Third-generation Hardiness Scale (Maddi, 1987, iz 3). Broj istraživanja koji se bavi direktnim utvrðivanjem odnosa izmeðu pokazatelja uspjeha u košarci i mentalne èvrstoæe je uistinu mali. Hess i Maddi (26) su istraživali odnos mentalne èvrstoæe i uspjeha u košarci kod košarkaša polaznika srednje škole u Kaliforniji. Utvrdili su da mentalno èvršæi pojedinci pokazuju i veæi uspjeh u košarci, tj. u veæem broju indikatora situacijske uèinkovitosti. Maddi i Hess (36) su potom istraživali odnos mentalne èvrstoæe i uspjeha u košarci, kod muških studentskih košarkaških timova iz Južne Kalifornije. Rezultati su potvrdili hipotezu da su dimenzije mentalne èvrstoæe pozitivno povezane s pokazateljima uspjeha u košarci. Na temelju pregleda istraživanja može se zakljuèiti da je povezanost izmeðu mentalne èvrstoæe i indikatora situacijske uèinkovitosti dosljedno pozitivna.

PerfekcionizamBiti «savršen» je bitno za postizanje ciljeva

pojedinca u poslu, društvenim odnosima, ali i u sportu. Perfekcionizam predstavlja tendenciju ostvarenja vrlo visokih standarda. Burns (1983, iz 32) je definirao perfekcionizam kao «mrežu kognicija, ukljuèujuæi oèekivanja i interpretacije dogaðaja i evaluacija sebe samog i drugih ljudi, èije je obilježje posjedovanje stavova s nizom nerealnih standarda, rigidnih i nefleksibilnih, koji izjednaèuju samovrednovanje sa postignuæem». Opæenito govoreæi, perfekcionizam se smatra normalnim kad osoba osjeæa zadovoljstvo u težnji ka savršenstvu, ali prepoznajuæi i prihvaæajuæi vlastita ogranièenja. Perfekcionizam postaje problem kada osoba ima nerealna oèekivanja i nikad nije zadovoljna izvedbom (Hamachek, 1978, iz 32). Danas se perfekcionizam promatra kao neurotska dispozicija asocirana s mnogim psihopatološkim obilježjima, kao što su depresija, poremeæaji hranjenja (32), socijalna fobija/anksioznost, opsesivno-kompulzivni poremeæaji (37), osjeæaji gubitka i anksioznosti, krivnje, odlaganje poslova, suicidalne ideje, nisko samovrednovanje. U sportu, perfekcionizam je povezan s problemima sportskog uspjeha u natjecanju, crtama anksioznosti i «izgaranja» (22). Perfekcionizam je

UVOD

Saznanja o razlikama u konativnim karakteristikama košarkaša uspješnijih i manje uspješnih momèadi moglo bi doprinijeti boljem razumijevanju ukupne situacijske uèinkovitosti košarkaša, ali i uèinkovitijem trenažnom radu. Košarka je složeni timski sport koji se sastoji od jednostavnih i složenih gibanja èiji je osnovni cilj, u uvjetima suradnje èlanova tima u igri i opoziciji s protivnièkim momèadima, ubacivanje lopte u koš, kao i spreèavanje protivnièkog igraèa da osvoji i ubaci loptu u koš (18). Takoðer, košarkaška igra se može promatrati i kao odreðeni niz poslova i zadaæa koje svaki igraè obavlja s obzirom na mjesto i ulogu u momèadi unutar odreðenog koncepta igre (44). Temeljna pretpostavka za uspješno djelovanje pojedinca u smislu obavljanja navedenog niza poslova je skup biranih obilježja antropološkog statusa, povezanih u integralni sklop optimalne sportske pripremljenosti. Obilježja koja determiniraju uspjeh u košarci (40) definiraju se jednadžbom specifikacije, koja odreðuje optimalni «zbroj» karakteristika koje su korelati maksimalnog sportskog postignuæa. Jednadžba specifikacije je utemeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama i empirijskim sustavima spoznaja eksperata (40).

Kao teorijski dobro fundirani, a empirijski višestruko provjeravani, a potencijalno relevantni za uspjeh u sportu, za istraživanje su izabrane karakteristike liènosti: mentalna èvrstoæa (hardiness) i perfekcionizam. Percipirana grupna kohezija je izabrana kao pokazatelj grupnog funkcioniranja (momèadi). Multidimenzionalni perfekcionizam i mentalna èvrstoæa su odabrani kao relevantne konativne karakteristike i u sklopu velikog projekta razvoja psihološkog talenta kod olimpijskih pobjednika u SAD-u (20).

Mentalna èvrstoæaKonceptom mentalne èvrstoæe (hardiness) nastojalo

se objasniti razlièite sposobnosti ljudi da se suoèavaju sa stresom (33). Mentalna èvrstoæa daje objašnjenje zbog èega neki pojedinci razvijaju somatske i psihološke bolesti kad se suoèavaju sa stresnim dogaðajima u životu, dok drugi ostaju «zdravi». Konstrukt mentalne èvrstoæe koji je Kobasa osmislila saèinjen je od tri elementa, tzv. «tri C» (engl. commitment, control i challenge; u prijevodu: predanost, kontrola i izazov), koja su pozitivno meðusobno povezana ali nisu identièna (34). «Èvrste» liènosti reagiraju s nastojanjem da kontroliraju situaciju, procjenjujuæi tu situaciju kao izazov, poticaj za rast, u sluèaju da su suoèene sa stresnim promjenama, kad su prekinute u neèem, ili kod gubitka (34). Buduæi da je vrhunski sport podruèje izrazitog stresa, uvjetovanog maksimalnim zahtjevima sportskih natjecanja, mentalna èvrstoæa je èesto korišten konstrukt za interpretaciju karakteristika vrhunskih sportaša, a nerijetko je služio i kao prediktor natjecateljskog uspjeha. Golby i Sheard (19) provjeravali su moguænost prognoze uspjeha u ragbiju istovremeno pomoæu dva koncepta: mentalne èvrstoæe te mentalne èvrstoæe – izvedba (toughness). Rezultati su pokazali da igraèi koji igraju u najjaèim ligama postižu znatno veæe rezultate u sve tri skale mentalne èvrstoæe (predanost, kontrola i izazov) te u dvije

107

Sindik J. Razlike košarkaša uspješnih i manje uspješnih vrhunskih seniorskih momèadi u konativnim karakteristikama

pronaðena je podudarnost izmeðu faktorske strukture skala instrumenta MSSP i dimenzija Hewittova opæeg perfekcionizma (Hewitt-MPS, 24). Na uzorku od èetiri skupine sportaša potvrðena su èetiri faktora multi-dimenzionalnog perfekcionizma: osobni standardi, zabrinutost zbog pogrešaka, percipirani pritisak roditelja, percipirani pritisak trenera. Meðutim, moguæe je da struktura multidimenzionalnog perfekcionizma u po-druèju sporta na razlièitim uzorcima sportaša znaèajnije varira, pa je važno prilagoditi sadržaj èestica upravo specifiènom sportu koji istražujemo. Martinent i Ferrand (38) su utvrdili pomoæu Hewitt-MPS da su dva aspekta perfekcionizma povezana i s natjecateljskom ank-sioznošæu. Na temelju reèenog, perfekcionizam ima smisla istraživati jedino u specifiènim sportskim situacijama. Premda se mali broj istraživanja bavi specifièno relacijom odnosa multidimenzionalnog perfekcionizma i uspjeha u košarci, pokazalo se da postoji negativna povezanost izmeðu uspjeha u košarci i dimenzija perfekcionizma.

Percipirana grupna kohezijaKohezija se smatra znaèajnom karakteristikom

grupe zbog velikog broja èinilaca koji doprinose njenom javljanju i zbog velikog utjecaja koji kohezivnost ima na funkcioniranje grupe (42). Razmatrajuæi razlièite definicije kohezije grupe, Shaw (1971, iz 10) navodi tri razlièita smisla povezanih s definicijama kohezije: 1) moral, 2) privlaènost grupe, 3) koordinacija nastojanja èlanova grupe. Rot (42) dodaje još i jedinstvo èlanova u raznim pitanjima 4), te stupanj motiviranosti èlanova da izvrše grupne zadatke (5). Gruber (21) je usporeðivao odnos izmeðu momèadskog uspjeha (mjerenog na dva naèina) i momèadske kohezije. U istraživanju momèadi juniorskih košarkaša te seniorskih momèadi, utvrdio je odnosi izmeðu dva pokazatelja momèadske uspješnosti i momèadske kohezije. Pokazalo se da su rezultati kod juniora i seniora podjednaki. Pokazatelji momèadske uspješnosti i kohezije te zadovoljstva momèadskim postignuæima meðusobno znaèajno povezani; velièina povezanosti raste kada se analiza podataka provodi multivarijatnim metodama obrade podataka, u odnosu na univarijatne; velièina povezanosti momèadskog uspjeha i kohezije ne razlikuje se ovisno o naèinu mjerenja momèadskog uspjeha; moguænost prognoze uspjeha u košarci na temelju kohezije i zadovoljstva postignuæem je znaèajna; velièina povezanosti ne mijenja se ovisno o broju momèadi koje sudjeluju na svakoj razini natjecanja.

U istraživanju (5) povezanosti rezultatskog uspjeha na kraju natjecateljske sezone (za elitne amerièke sveuèilišne košarkaške i nogometne momèadi), te kohezije u momèadima, primjenom dvije skale Upitnika grupnog okruženja za mjerenje kohezije (privlaènost grupnog zadatka za pojedinca te grupna integriranost u pogledu zadatka), pretpostavljeno je da bi rezultati na ovim skalama mogli biti povezani s uspjehom momèadi. Pokazala se visoka pozitivna povezanost izmeðu kohezivnosti i uspjeha momèadi (korelacije u rasponu od 0,55 do 0,67). Za košarkaše je povezanost bila statistièki znaèajna za obje skale kohezivnost, dok je grupna integriranost u pogledu zadatka bila znaèajnije povezana s uspjehom momèadi kod košarkaša, ali ne i kod

pretežito istraživan kao trajna crta liènosti (28), i glavna mu je karakteristika «visoki standardi izvedbe» (32). Razlièite dimenzije perfekcionizma su razlièito povezane sa širokim rasponom psiholoških, emocionalnih i ponašajnih korelata. Razumijevanje kognitivnih, afektivnih i ponašajnih korelata perfekcionizma osobito je bitno u podruèjima u kojima se oèekuje utjecaj na ponašanja koja impliciraju postignuæe, a jedno od takvih podruèja je natjecateljski sport (15).

Najèešæe korišteni instrumenti za njegovo mjerenje bili su: Burnsova skala perfekcionizma (Burns, 1980, iz 4), Frostova multidimenzionalna skala perfekcionizma (Frost MPS, iz 16) i Hewittova multidimenzionalna skala perfekcionizma, tj. Hewitt MPS (28), skala pozitivnog i negativnog perfekcionizma (PANPS, Terry-Short i sur., 1995, iz 28). Hill i sur. (29) su provjeravali odnos perfekcionizma i izgaranja kod vrhunskih juniorskih nogometaša. Pokazalo se da bezuvjetno samoprihvaæanje djelomièno utjeèe na odnos izmeðu dvije dimenzije perfekcionizma i izgaranja sportaša. Perfekcionizam usmjeren prema sebi može biti pozitivan i utjecati na redukciju izgaranja, ili pak može poticati brže izgaranje sportaša, ovisno o razini samoprihvaæanja. Meðutim, multidimenzionalni perfekcionizam (u daljnjem tekstu MPS) definira perfekcionizam kao opæi koncept liènosti, koji vrijedi za sve aspekte života i rada pojedinca. Drugi teoretièari pretpostavljaju da perfekcionistièke tendencije mogu funkcionirati jedino u nekim podruèjima života (Shafran, Cooper i Fairbaun, 2002, iz 15). Dunn, Gotwals, i Causgrove Dunn (15) su istraživali da li perfekcionizam može biti opæi pokazatelj liènosti, ili je pak vezan iskljuèivo za specifièno podruèje života. istraživali su da li razina perfekcionizma varira ovisno o situacijskom kontekstu gdje se perfekcionistièke tendencije pokazuju. Dobivena je empirijska potvrda da perfekcionizam situacijski varira. Primjena tri prilagoðene verzije Hewittova MPS (13, 15) na uzorku sportaša i sportašica pokazala je da i sportaši i sportašice pokazuju statistièki znaèajno veæe rezultate na podruèju «sportskog», nego «opæeg» perfekcionizma (vidljivom u bilo kojoj životnoj situaciji). Dvije grupe istraživaèa praktièki su istovremeno provjeravale kakve su dimenzije konstrukta perfekcionizma u podruèju sporta (1, 13). Anshel i Eom (1) su kod studenata i studentica s prethodnim sportskim iskustvima ispitivali latentnu strukturu Hewittova MPS na uzorku sportaša, te su dobili èetiri dimenzije «sportskog» perfekcionizma: osobni standardi, zabrinutost zbog pogrešaka, kriticizam roditelja, trenerov kriticizam. Istraživanje strukture inventara MPS-Football (13) (Multidimenzionalna skala perfekcionizma za nogo-metaše, u daljnjem tekstu MSP-N), prilagoðene amerièkom nogometu, pokazalo je faktorsku strukturu sliènu Anshelu i Eomu, utvrdivši dimenzije osobni standardi te zabrinutost zbog pogrešaka, prilagoðene sportu. Dva preostala faktora su modificirana i nazvana percipirani pritisak roditelja, te percipirani pritisak trenera. Dunn i sur. (14) su provjeravali konvergentnu valjanost Multidimenzionalne skale sportskog per-fekcionizma (u daljnjem tekstu MSSP) Dunna i sur. (13). Utvrdili su povezanost izmeðu multidimenzi-onalnog perfekcionizma i ciljne orijentacije u sportu (ego-orijentacija odnosno usmjerenost na zadatak). Takoðer,

108


koji na kohezivnost utjeèu, priroda ove povezanosti nije tako jednoznaèna niti jednostavna.

Glavni cilj našeg istraživanja bio je utvrditi razlike u odabranim konativnim karakteristikama te njihovim dimenzijama, kod vrhunskih hrvatskih seniorskih košarkaša iz uspješnijih i manje uspješnih momèadi. Usprkos manjim proturjeènostima dosadašnjih istraživanja, pretpostavili smo da odabrane konativne karakteristike i percipirana grupna kohezija mogu statistièki znaèajno razlikovati košarkaše iz uspješnijih i manje uspješnih momèadi.

ISPITANICI I METODEIspitanici

Populacija iz koje je namjerni uzorak ispitanika izvuèen predstavljala je zdrave, kontinuirano kineziološki aktivne, a po sportskom uspjehu vrhunske seniorske košarkaše, iz devet muških seniorskih momèadi A-1 Hrvatske muške košarkaške lige iz prvenstva 2006/2007. godine: «Cedevita», «Svjetlost», «Borik», «Kvarner» ,«Dubrava», «Dubrovnik», «Alkar», «Šibenik» te «Osijek». Usprkos relativno velikom dobnom rasponu (17-40 godina), prosjeèna kronološka dob od 23 i pol godine daje podatak da je rijeè o mlaðim ispitanicima. Finalni uzorak ispitanika (74 košarkaša) je selekcioniran iz inicijalnog uzorka od 107 ispitanika. Uvjet za izbor igraèa u finalni uzorak ispitanika bio je broj minuta provedenih u igri (minimalno deset minuta provedenih u igri po utakmici), odnosno broj odigranih utakmica (minimalno osam utakmica u kojima je pojedinac nastupio). Igraèi momèadi su ispitani uz dopuštenje Hrvatskog košarkaškog saveza, klubova i samih igraèa, unutar razdoblja odigravanja šestog do osmog kola prvenstva A-1 lige (od prosinca 2006. do polovice sijeènja 2007.). Za komparaciju uspješnijih i manje uspješnih momèadi (na temelju konaènog plasmana u prvenstvu), ispitanici su podijeljeni u dva subuzorka. Igraèi 4 najuspješnije plasirane momèadi na kraju prvenstva èinili su jedan subuzorak (N =38) bili su iz košarkaških 1

klubova: «Cedevita», «Svjetlost», «Borik», te «Kvarner» (momèadi koje su igrale «Ligu za prvaka»). Igraèi 5 manje uspješnih momèadi na kraju prvenstva (momèadi koje su igrale «Ligu za opstanak»), èinili su drugi subuzorak (N =36) iz košarkaških klubova: «Dubrava», «Du-2

brovnik», «Alkar», «Šibenik» te «Osijek». Zbog malog ukupnog broja ispitanika (vrhunskih

košarkaša), uzorak ispitanika za ovo istraživanje definiran je kao namjerni uzorak.

VarijableZavisnu varijablu u istraživanju predstavljala je

pripadnost pojedinog igraèa (ispitanika) razlièito uspješnim momèadima. Igraèi prve èetiri najuspješnije momèadi u prvenstvu seniorskih momèadi A-1 Hrvatske muške košarkaške lige iz prvenstva 2006/2007. (koje su igrale Ligu za prvaka) razvrstani su u grupu igraèa uspješnijih momèadi, dok su igraèi momèadi koje su nastupale u Ligi za opstanak razvrstane u grupu igraèa neuspješnijih momèadi. Skup nezavisnih varijabli u ovom istraživanju bile su dimenzije èetiri psihološka konstrukta: mentalne èvrstoæe (hardiness), jedno-

nogometaša. U istraživanju s glavnim ciljem ispitivanja odnosa kohezije, percipirane grupne efikasnosti i postignuæa kod profesionalnih košarkaških momèadi (27), te korelate percipirane grupne efikasnosti u profesionalnom sportu, pokazalo se da percipiranu grupnu efikasnosti u prednatjecanju najbolje daje integriranost grupe u pogledu zadatka. Najbolju prognozu integriranosti grupe u pogledu zadatka u prednatjecanju dala je percipirana grupna efikasnost. Znaèajno su pozitivno povezane tri dimenzije kohezije (integriranosti grupe u pogledu zadatka, integriranosti grupe u socijalnom pogledu, te privlaènosti grupnog zadatka za pojedinca) te percipirane grupne efikasnosti. Zakrajsek i sur. (45) su prouèavali odnos kohezije izmeðu trenera te kohezije èlanova momèadi te percipirane grupne (momèadske) efikasnosti. Treneri i sportaši su ispunili Skalu trenerske kohezije (Coaching Staff Cohesion Scale, tj. CSCS, Martin, 2002, iz 45), te modificirani Upitnik grupnog okruženja. Martin (2002, iz 45) je definirao trenersku koheziju kao stupanj timskog rada svih trenera koji rade u jednoj momèadi, koji potièe razvijanje radne okoline koja stimulira ispunjenje i razvoj svakog èlana momèadi. Pokazalo se da su ova tri koncepta (kohezija u momèadi, kohezija meðu trenerima trenera i sportski uspjeh) izrazito meðusobno povezana, pa je moguæe pretpostaviti i da utjeèu jedan na drugog. Istraživanja kohezije korištenjem Upitnika grupnog okruženja pokazala su da je kohezija usmjerena na zadatak bitnija u momèadi nego socijalna kohezija, što vjerojatno može objasniti proturjeène rezultate ranijih istraživanja grupne kohezije (zbog èega se dva èlana iste momèadi mogu meðusobno nesimpatizirati a pritom pobjeðivati). Carron, Bray i Eys (5) su istraživali odnos kohezije u pogledu zadatka i uspješnosti momèadi kod vrhunskih košarkaških i nogometnih momèadi, gdje su mjerili privlaènost grupe za pojedinca u pogledu zadatka te integriranost grupe u pogledu zadatka. Najuspješnije momèadi pokazale su i najveæe rezultate u oba aspekta grupne kohezije. Carron i sur.(6) su napravili opsežnu studiju da bi ispitali stupanj do kojeg se individualne percepcije kohezivnosti unutar iste sportske momèadi meðusobno podudaraju. Nisu pronaðene razlike izmeðu sportaša interaktivnih (kontaktnih) i koaktivnih (paralelnih) sportskih momèadi. Kod košarke, kao koaktivnog sporta, oèekivala se veæa razina slaganja u mišljenjima te veæa grupna kohezija. Kohezivnije momèadi se više slažu u mišljenjima, tj. u percepcijama grupne kohezije). Hardy, Eys i Carron (25) su nastojali utvrditi potencijalne nepogodnosti previše visoke kohezije u sportskim momèadima. Èak 56% sportaša prepoznaje nepoželjne efekte previsoke socijalno usmjerene kohezivnosti, dok 31% prepoznaje nepoželjne efekte previsoke kohezivnosti usmjerene na zadatak. Analiza dobivenih podataka ukazuje na postojanje više dimenzija negativnih posljedica oba aspekta grupne kohezije, na grupnoj razini ali i na razini pojedinca, što je suprotno uvriježenom mišljenju da je kohezija uvijek poželjna za grupu. Na temelju pregleda istraživanja, može se zakljuèiti da u veæem broju istraživanja grupna kohezija pokazuje pozitivnu povezanost s realnim i percipiranim uspjehom u sportu. Ali s obzirom na razlièitost definicija grupne kohezije, te mnogih faktora

109


èemu su èestice kontrole i predanosti najviše zasiæene prvim, a èestice izazova drugim faktorom).

2. Multidimenzionalna skala sportskog perfekcionizma (višedimenzionalni perfekcionizam)

Za mjerenje perfekcionizma, koji je kao karakteristika djelomièno uvjetovan i specifiènošæu podruèja na kojem se može pokazivati (u ovom sluèaju to je podruèje sporta, konkretno košarke), u istraživanju su se koristila dva instrumenta: Multidimenzionalna skala sportskog perfekcionizma, te Burnsova skala perfekcionizma. Multidimenzionalna skala sportskog perfekcionizma, izvorno Sport Multidimensional Perfectionism Scale, u daljnjem tekstu MSSP, Dunn i sur. (13) sastoji se od 30 èestica, s èetiri subskale. Subskale MSSP su: osobni standardi (sadržava 7 èestica), zabrinutost zbog pogrešaka (8 èestica), percipirani pritisak roditelja (9 èestica), percipirani pritisak trenera (6 èestica). Ispitanici (sportaši) imaju zadatak procijeniti vlastito ponašanje u odnosu na stupanj slaganja sa sadržajima 30 tvrdnji na Likertovoj skali od 5 stupnjeva, od uopæe se ne slažem (1) do u potpunosti se slažem (5). Rezultati su definirani kao jednostavna linearna kombinacija procjena za èestice svake od subskala. Kod svih èestica, veæa procjena znaèi i veæu naglašenost pojedine dimenzije višedimenzionalnog perfekcionizma (dakle, pri izraèunavanju ukupnog rezultata na subskalama niti jedna èestica se ne vrednuje obratno). Prosjeèni rezultati (podijeljeni s brojem èestica) za pojedine skale u istraživanju Dunna i sur. (14), bili su: osobni standardi (M=3,80; ó=0,65), zabrinutost zbog pogrešaka (M=2,97; ó=0,74), percipirani pritisak roditelja (M=2,13; ó=0,74), percipirani pritisak trenera (M=3,08; ó=0,66). MSSP je pokazala u prethodnim istraživanjima vrlo zadovoljavajuæe metrijske karakteristike (15), a namijenjena je upravo sportašima momèadskih sportova, pa je stoga procijenjena je kao pogodna i za ovo istraživanje. U pogledu pouzdanosti, u istraživanju koje su proveli Dunn i sur. (15), Cronbach á-koeficijenti za sve skale upitnika pokazale su visoku pouzdanost, u rasponu od 0,76 do 0,89. Što se tièe modificirane verzije upitnika MSSP (15), prilagoðene za amerièki nogomet, pokazalo se da je pouzdanost tipa interne konzistencije (Cronbach á) bila zadovoljavajuæa (0,70) za sve subskale ovako prilagoðene verzije upitnika Multidimenzionalne skala sportskog perfekcionizma. Podjednako zadovoljavajuæa je bila pouzdanost i za nogometu prilagoðenu verziju upitnika Hewitta i Fletta (oko 0,70), ali je skala Dunn, Gotwals, i Causgrove Dunn pokazala je stabilniju faktorsku strukturu u ponovljenim mjerenjima. U našem istraživanju, pokazalo se da sve dimenzije mjernog instrumenta posjeduju nisku ali zadovoljavajuæu pouzdanost, Cronbach á koeficijenti za dimenzije upitnika su iznosili: osobni standardi (0,62), zabrinutost zbog pogrešaka (0,77), percipirani pritisak roditelja (0,61), te percipirani pritisak trenera (0,68), dok je upitnik u cjelini imao pouzdanost 0,87. Konstruktna valjanost MSSP utvrðena je faktorskom analizom, koja je pokazala postojanje èetiri faktora, koji su se podudarali s navedenim skalama upitnika (14). Naime, faktorska struktura MSSP potvrðena je na razlièitim uzorcima sportaša i pokazala je pozitivne a statistièki znaèajne

dimenzionalnog perfekcionizma, višedimenzionalnog perfekcionizma u sportskim situacijama, te percipirane grupne kohezije.

1. Kratka skala mentalne èvrstoæe (mentalna èvrstoæa)Skraæena verzija Bartoneove Dispositional

Resilience Scale (DRS), tzv. Kratka skala mentalne èvrstoæe (u daljnjem tekstu KSÈ, izvorno Short Hardiness Scale ili SHS) (2), sastoji se od 15 èestica, osnovanih na samoprocjeni razine «mentalne èvrstoæe» liènosti. Ispitanici imaju zadatak procijeniti vlastito ponašanje u odnosu na sadržaje pojedinih tvrdnji, na Likertovoj skali od 4 stupnja, od uopæe nije toèno (0), do potpuno toèno (3). Pet se èestica skale odnosi na dimenziju Commitment (predanost), 5 na dimenziju Control (kontrola), a 5 na dimenziju Challenge (izazov). Rezultati su definirani kao jednostavna linearna kombinacija procjena za èestice svake od subskala. Prosjeèni rezultati u istraživanju Goulda i sur. (20), u studiji olimpijskih šampiona (izraženi u odnosu na ukupni maksimalni rezultat u svim skalama), bili su za: izazov (M=19,9 %; ó=2,88 %), predanost (M=22,6 %;ó =2,99 %), kontrola (M=23,5 %; ó=3,91 %), dok je ukupni bruto rezultat bio 66 % (ó=4,99 %), od ukupnog bruto-rezultata. KSÈ je pokazala u prethodnim istraživanjima vrlo zadovoljavajuæe metrijske karakteristike (2), a zbog relativno malog broja ispitanika, te prevencije dugotrajnosti ispitivanja, procijenjena je kao pogodna za ovo istraživanje. Interkorelacije izmeðu dimenzija mentalne èvrstoæe koje su dobili Maddi i sur. (35) bile su pozitivne i statistièki znaèajne, te u rasponu od 0,37 do 0,69. Korelacije rezultata na pojedinim dimenzijama s ukupnim rezultatom na skali mentalne èvrstoæe bile su u rasponu od 0,61 do 0,77. U pogledu metrijskih karakteristika, Bartone (2) je na uzorku od 700 vojnih rezervista dobio Cronbach á-koeficijent pouzdanosti tipa interne konzistencije od 0,93 (za cijeli upitnik) te za pojedine skale 0,77 (predanost), 0,71 (izazov), 0,70 (kontrola). Maddi i sur. (35) dobili su Cronbach á od 0,84 (za cijeli upitnik) te za pojedine skale 0,77 (predanost), 0,69 (izazov), 0,76 (kontrola), dakle sliènih vrijednosti kao i Bartone (2). Cassidy (2000.) je pak dobio Cronbach á 0,93 (za cijeli upitnik) te za pojedine skale 0,70 (predanost), 0,64 (izazov), 0,64 (kontrola), dakle koeficijente podjednakih ali ipak nešto nižih vrijednosti, u usporedbi s Bartoneom te Maddijem i suradnicima. U našem istraživanju, pokazalo se da osim dimenzije predanosti (á=0,45), preostale dvije dimenzije mjernog instrumenta posjeduju nisku ali zadovoljavajuæu pouzdanost, koja je izražena Cronbach á-koeficijentima iznosila: kontrola (0,52), te izazov (0,68), dok je upitnik u cjelini imao pouzdanost 0,74. Bartone (2) je dobio zadovoljavajuæu konstruktnu valjanost KSÈ. Skala je primjenjivana i u Hrvatskoj, ali u malom broju istraživanja i ne na uzorku sportaša. Hudek-Kneževiæ i Kardum (30, 31) su preliminarno KSÈ primijenili na 822 ispitanika prosjeène populacije (M=38,58 godina; SD=12,45). Pouzdanost cijelog upitnika bila je 0,69 (Cronbach á), a prosjeèan rezultat na cjelokupnom upitniku bio je 28,91 (uz SD=5,06), što je oko 45 % ukupnog moguæeg maksimalnog rezultata u instrumentu. Preliminarne faktorske analize pokazale su da je struktura hrvatske verzije upitnika najvjerojatnije dvofaktorska (pri

110


4. Upitnik grupnog okruženja (percipirana grupna kohezija)

Percipirana grupna kohezija u momèadi mjerila se primjenom Group Environment Questionnaire (9, 8); u daljnjem tekstu Upitnik grupnog okruženja, skraæeno UGO). Ovaj je upitnik osnovan na samoprocjeni, i sadrži 18 èestica. Procjenjuju se 4 aspekta grupne kohezije: privlaènost grupnog zadatka za pojedinca (u daljnjem tekstu PGZP; sadrži 4 èestice), socijalna privlaènost grupe za pojedinca (u daljnjem tekstu SPGP; sadrži 5 èestica), grupna integriranost u pogledu zadatka (u daljnjem tekstu GIZ; sadrži 5 èestica), grupna integriranost u socijalnom pogledu (u daljnjem tekstu SIG; sadrži 4 èestice). Prosjeèni rezultati (podijeljeni s brojem èestica) za pojedine skale u istraživanju Meeuwsena i Pederson (2006.), na uzorku studenata, bili su: privlaènost grupnog zadatka za pojedinca (M=5,84; ó=1,27), socijalna privlaènost grupe za pojedinca (M=5,34; ó=1,43), grupna integriranost u pogledu zadatka (M=7,16; ó=1,31), grupna integriranost u socijalnom pogledu (M=3,12; ó=1,19). Ispitanici imaju zadatak procijeniti u kolikoj se mjeri slažu sa sadržajem tvrdnji koje se odnose na razlièite aspekte funkcioniranja grupe, na Likertovoj skali od 9 stupnjeva, s ekstremnim procjenama od «uopæe se ne slažem» (1), do «u potpunosti se slažem» (9). Rezultati se formiraju kao jednostavna linearna kombinacija procjena na èesticama koje definiraju pojedinu dimenziju. Veæe procjene znaèe i veæu naglašenost pojedine dimenzije grupne kohezije, ali se veæi broj èestica pri izraèunavanju ukupnog rezultata na subskalama rekodira. Upitnik je pokazao prihvatljivu internu konzistenciju, koja je za pojedine skale upitnika iznosila od 0,68 do 0,75 (Cronbach á) u istraživanju koje su proveli autori Carron i sur. (9). Skala je u brojnim u prethodnim istraživanjima pokazala vrlo zadovoljavajuæe metrijske karakteristike, a prema raspoloživim podacima, nije bila korištena u Hrvatskoj. U drugom istraživanju (6), koeficijenti interne konzistencije (Cronbach á) iznosili su: SPGP (0,61), PGZP (0,72), GIZ (0,72), te SIG (0,76). Zakrajsek i sur. (45) utvrdili su pak sljedeæe koeficijente interne konzistencije (vrijednosti Cronbach alfa koeficijenata za skale UGO): SPGP (0,64), PGZP (0,75), GIZ (0,70), te SIG (0,76). U našem istraživanju, pokazalo se da sve dimenzije mjernog instrumenta posjeduju nisku ali zadovoljavajuæu pouzdanost (Cronbach á): SPGP (0,55), PGZP (0,66), GIZ (0,68), te SIG (0,68), dok je upitnik u cjelini imao pouzdanost 0,86. U pogledu valjanosti, upitnik je pokazao u veæem broju istraživanja zadovoljavajuæu konstruktnu valjanost (6). I u ovom istraživanju rezultati kvazikonfirmatorne faktorske analize pokazali su tek manja odstupanja od originalnih dimenzija upitnika.

U Tablici 1 dan je pregled svih varijabli istraživanja, na temelju opisanih mjernih instrumenata.

korelacije s Hewittovom skalom multidimenzionalnog perfekcionizma (15). Faktorska struktura dimenzija bitnije varira ovisno o vrsti sporta odnosno ovisno o razlièitim uzorcima sportaša. To se pokazalo i u našem istraživanju, gdje smo postupkom kvazikonfirmatorne faktorske analize (metoda glavnih komponenata s varimax rotacijom i zadanim brojem faktora) utvrdili manja odstupanja dobivenih od originalnih dimenzija upitnika. Skala, prema raspoloživim podacima, do sada nije bila primjenjivana i u Hrvatskoj. Autor ovog rada prilagodio je sadržaj tvrdnji u upitniku košarci i košarkaškim situacijama.

3. Burnsova skala perfekcionizma (jednodimenzionalni

perfekcionizam)Za istraživanje se èinilo pogodnim koristiti i

Burnsovu skalu perfekcionizma (u daljnjem tekstu BSP), koja je veæ prilagoðena hrvatskoj populaciji (32). Ona sadrži 10 èestica, na koje ispitanici odgovaraju na skali Likertova tipa s pet stupnjeva . U verziji skale prilagoðene hrvatskoj populaciji umjesto stupnjeva od +2 do -2 korištene su brojèane oznake od 5 do 1 uz ista znaèenja (tablica 6). Ukupni rezultat formira se kao linearna kombinacija procjena. Kod svih èestica, veæa procjena znaèi i veæu naglašenost perfekcionizma. Hewitt i Mittelstaedt (1986., iz 41) navode pouzdanost Burnsove skale tipa unutrašnje konzistencije od 0,70 (Cronbach á). U svom ranijem istraživanju Hewitt (1982., iz 32) pronalazi da test-retest koeficijent iznosi 0,63 nakon dva mjeseca, a Burns (1984., iz 32) nakon šestotjednog intervala navodi 0,78 (sve iz Hewitt, Mittelstaedt i Wollert, 1989., iz 32). Frost i sur. (16) na uzorku studenata dobivaju Cronbach á od 0,82. Na uzorku studentske populacije u Hrvatskoj (41) pouzdanost iznosi 0,62 (Cronbach á). Pouzdanost skale se poveæava na 0,70 ako se uklone treæa, èetvrta i peta èestica. U istraživanju Ivanov i sur. (1998., iz 41) korištena je skraæena verzija ove skale pa je pouzdanost iznosila 0,73 (Cronbach á), a test-retest nakon dva tjedna 0,74. Aritmetièka sredina iznosila je 18,35, uz standardnu devijaciju od 4,48. U našem istraživanju, pokazalo se da mjerni instrument posjeduju nisku ali zadovoljavajuæu pouzdanost, koja je izražena Cronbach á-koeficijentom iznosila 0,69. U pogledu konstruktne valjanosti, autor skale, kao i drugi istraživaèi (16, Hewitt i sur., 1989., iz 41), izvještavali su o jednofaktorskoj strukturi skale. U navedenim istraživanjima na našoj populaciji faktorska analiza, metodom glavnih komponenti, uz Guttman-Kaiserov kriterij ekstrakcije faktora s vrijednošæu karakteristiènog korijena veæom od 1, takoðer je pokazala postojanje jednog faktora. Meðutim, èestice 3, 4 i 5 imale su niska faktorska zasiæenja, a nisu imale niti zadovoljavajuæu korelaciju s ukupnim rezultatom. I u našem istraživanju rezultati kvazikonfirmatorne faktorske analize (metoda glavnih komponenata s varimax rotacijom i zadanim brojem faktora) pokazali su tek manja odstupanja od originalnog faktora (tj. jedine dimenzije upitnika).

111


pojedine tvrdnje kod psihologijskih mjernih instrumenata, dakle broj procjena za èestice kod kojih su procjene slaganja sa sadržajem tvrdnje bile maksimalne, broj procjena za èestice kod kojih su procjene slaganja sa sadržajem tvrdnje bile minimalne, te ukupni broj procjena za oba «ekstrema», dakle maksimalne i minimalne procjene zajedno (Sindik, 2006), na: upitniku KSÈ (EKSKSÈ), tj. broj procjena na ekstremnim toèkama Likertove skale (uopæe nije toèno, te potpuno toèno); te tri istovjetne vrste procjena na upitniku MSSP (EKSMSSP), upitniku BSP (EKSBSP), upitniku UGO (EKSUGO): broj procjena na ekstremnim toèkama Likertove skale (uopæe se ne slažem, te u potpunosti se slažem).

Ukupni uzorak utakmica koje su odigrane, a kod kojih su podaci o situacijskoj uèinkovitosti igraèa i momèadi prikupljani, bio je šesnaest utakmica po svakoj momèadi. Dakle, rijeè je o «dvokružnom» sustavu natjecanja, u kojem svaka momèad sa svakom od ostalih momèadi odigrava po jednu utakmicu na «domaæem» i po jednu utakmicu na «gostujuæem» terenu.

Metode obrade podatakaUz temeljne podatke iz podruèja deskriptivne

statistike, postupcima kvazikonfirmatorne faktorske analize (metoda glavnih komponenata s varimax rotacijom i zadanim brojem faktora) ispitali odstupanja od originalnih dimenzija svih korištenih upitnika, te pouzdanost pojedinih instrumenata i njihovih dimenzija. Za detaljnu analizu razlika u parametrima situacijske uèinkovitosti košarkaša izmeðu košarkaša koji igraju u manje i više uspješnim momèadima, koristili smo diskriminacijsku analizu. Ispitivali smo moguænost grupiranja ispitanika iz uspješnijih i manje uspješnih momèadi u odnosu na konativne karakteristike ekstremne procjene na skalama upitnika konativnih karakteristika.

Uz navedene varijable korištene su još èetiri, tzv. kontrolne skale broja ekstremnih procjena na skalama psihologijskih mjernih instrumenata. Naime, Sindik (2006) je u istraživanju potvrdio rezultate prethodna tri vlastita istraživanja, po kojima studenti psihologije postižu statistièki znaèajno niže rezultate na «kontrolnoj skali broja korištenih ekstremnih procjena». Dakle, oni koriste statistièki znaèajno manje ekstremnih vrijednosti procjena u odgovorima na tvrdnje sa skalama Likertova tipa kod psihologijskih mjernih instrumenata), u odnosu na sve ostale ispitane skupine ispitanika, što je rastumaèeno «mentalno-zdravstveno» poželjnim odgovorima studenata psihologije. Naime, u spomenutom istraživanju, vjerojatna je hipoteza o specifiènom «samoprikrivajuæem testovnom ponašanju» (izbje-gavanju davanja relevantnih informacija o sebi ispitivaèima). Kad ne znaju kakav je odgovor na odreðenu tvrdnju poželjan, studenti psihologije radije odabiru neutralne procjene («niti se slažem niti se ne slažem») prije nego potpuno slaganje ili potpuno neslaganje sa sadržajem tvrdnje. Meðutim, broj korištenih ekstremnih vrijednosti procjena na skali Likertova tipa mogao bi se koristiti ne samo kao «grubi» indikator testovnog ponašanja ne samo cjelokupnih uzoraka ispitanika (npr. studenata psihologije), veæ i kao indikator testovnog ponašanja pojedinca. Tako je i u ovom istraživanju pretpostavljeno da bi korištenje veæeg ekstremnih procjena u populaciji «nepsihologa» moglo reflektirati ne samo valjano odgovaranje na tvrdnje upitnika, veæ i pojedinèevu sklonost riziku, težnju odreðenosti, prihvaæanje odgovornosti. Stoga su se u ovom istraživanju koristile i dodatne èetiri posljednje varijable, povezane upravo s korištenjem ekstremnih procjena na skalama pojedinih mjernih instrumenata. Broj (fre-kvencija) «ekstremnih» procjena na skalama procjene za

112

Tablica 1. Pregled konativnih varijabli u istraživanjuTable 1. Conative variables in this study

PREDIKTORI

VARIJABLE MJERNI BROJ KONSTRUKT SIMBOL (skale) INSTRUMENTI ÈESTICA

Mentalna èvrstoæa PREDAN Predanost Kratka skala mentalne 5

KONTRO Kontrola èvrstoæe (2), preveo i 5

(3 varijable) IZAZOV Izazov prilagodio Kardum, I. (KSÈ) 5

Jednodimenzionalni Burnsova skala 10BSPPerfekcionizam perfekcionizma (41) - BSP

Perfekcionizam PERST Osobni Standardi 7Multidimenzionalna skala(5 varijabli) ZABRIN Zabrinutost Zbog Pogrešaka 8sportskog perfekcionizma PRITROD Percipirani Pritisak Roditelja 9(13), preveo i prilagodio

PRITTRE Percipirani Pritisak Trenera Sindik, J.) - MSSP 6

Socijalna privlaènost 5SPGP grupe za pojedincaUpitnik grupnogPrivlaènost grupnogPGZP 4Percipirana zadatka za pojedinca okruženja (9),

grupna kohezija Grupna integriranost preveo i prilagodioSIG 4u socijalnom pogledu(4 varijable) Sindik, J. - UGOGrupna integriranostGIZ 5u pogledu zadatka

UKUPNO 12 varijabli 4 upitnika 73 èestice


Koeficijenti strukture koji ukazuju na povezanost pojedine diskriminacijske varijable s diskriminacijskom funkcijom, u ovom sluèaju variraju u rasponu od –0,251 do 0,397. Analiziraju li se rezultati univarijatne analize varijance za pojedine dimenzije konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije, izmeðu najuspješnijih i manje uspješnih momèadi, razlikovanje igraèa na temelju diskriminacijske funkcije nije moguæe niti po jednoj dimenziji istraživanih psiholoških karakteristika.

REZULTATI

U Tablici 2., Wilksov ë (0,845) ukazuje da diskriminacijska funkcija ne razlikuje statistièki znaèajno igraèe 4 najuspješnije i 5 manje uspješnih momèadi, pa se košarkaši iz našeg uzorka ne mogu razlikovati na temelju konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije. Centroidi grupa bili imaju vrijednosti 0,411 za najuspješnije i -0,434 za manje uspješne momèadi.

113

Tablica 2. Diskriminacijska analiza izmeðu igraèa 4 najuspješnije i 5 manje uspješnih momèadi u prvenstvu A-1 Hrvatske muške košarkaške lige u odnosu na skupinu varijabli konativnih karakteristika i percipirane kohezije momèadi

Table 2. Discriminative analysis between the players of 4 successful and 5 less successful teams during the A-1 League Croatian basketball championship in regard to the conative characteristics and perceived cohesion of the team

Znaèajnost 2Karakteristièni ÷ -test dinskriminacijske Wilksov ë Kanonièka korelacija p

korijen (stupnjevi slobode)funkcije

Diskriminacijska0,184 0,845 0,394 11,127 (12) >,200funkcija

Korelacija s M M ó óWilksova F-testVARIJABLE diskriminacijskim p Bolje Lošije Bolje Lošijelambda (1,61)faktorom plasirane plasirane plasirane plasirane

PREDAN 0,847 -0,182 0,165 >,200 11,947 12,194 1,815 1,348

KONTRO 0,891 -0,251 3,302 >,050 10,842 11,250 2,021 1,811

IZAZOV 0,845 0,095 0,008 >,200 7,553 7,278 3,524 3,274

PERST 0,878 0,361 2,372 >,100 22,947 21,306 5,637 5,081

ZABRIN 0,845 0,254 0,028 >,200 19,526 18,222 5,535 6,608

PRITROD 0,846 0,328 0,054 >,200 17,158 15,750 5,248 4,895

PRITTRE 0,853 0,397 0,567 >,200 16,263 14,722 4,619 4,558

BSP 0,845 0,087 0,000 >,200 33,447 33,000 6,146 6,057

SPGP 0,846 0,321 0,099 >,200 34,184 32,111 7,952 8,304

PGZP 0,846 0,132 0,039 >,200 27,447 25,417 7,176 7,788

SIG 0,846 0,204 0,061 0,805 29,000 27,917 5,761 6,813

GIZ 0,872 0,338 1,980 0,164 33,421 31,250 7,417 7,795

Legenda:

SPGP = socijalna privlaènost grupe za pojedinca; PGZP = privlaènost grupnog zadatka za pojedinca; SIG = grupna integriranost u socijalnom pogledu; GIZ = grupna integriranost u pogledu zadatka; PERST = osobni standardi; ZABRIN = zabrinutost zbog pogrešaka; PRITROD = percipirani pritisak roditelja; PRITTRE = percipirani pritisak trenera; BSP = Burnsova skala perfekcionizma; PREDAN= predanost; KONTRO=kontrola; IZAZOV=izazov

Kao što je vidljivo iz tablice 3, koeficijent kanonièke korelacije koji predstavlja mjeru povezanosti izmeðu pripadnosti pojedinom subuzorku i rezultata na diskriminacijskoj funkciji osrednje je visok i znaèajan te iznosi 0,401. Wilksova lambda (0,839) ukazuje da diskriminacijska funkcija razlikuje statistièki znaèajno igraèe 4 najuspješnije i 5 manje uspješnih momèadi, pa se uz tu razinu pogreške u procjeni igraèi mogu razlikovati na temelju korištenih ekstremnih procjena na skalama psihološkim mjernih instrumenata te grupne kohezije. Centroidi grupa bili imaju vrijednosti -0,420 za najuspješnije i 0,444 za manje uspješne momèadi. Koeficijenti strukture koji ukazuju na povezanost

pojedine diskriminacijske varijable s diskriminacijskom funkcijom, u ovom sluèaju variraju u rasponu od –0,047 do 0,844.

Analiziraju li se rezultati univarijatne analize varijance za pojedinaène varijable ekstremnih procjena, razlikovanje igraèa na temelju diskriminacijske funkcije je moguæe najviše po broju korištenih ekstremnih procjena na Upitniku multidimenzionalnog per-fekcionizma u sportu (MSSP). Za skalu broju korištenih ekstremnih procjena na Upitniku multidimenzionalnog perfekcionizma u sportu, Wilksova lambda iznosi 0,954 i statistièki je znaèajna (p=0,003).


takve pozitivno selekcionirane grupe, vjerojatno samo specifièna psihološka priprema (primjerice usmjerena na postizanje poželjnog raspoloženja pred natjecanje, ili pak efikasno suoèavanje sa stresnim situacijama natjecanja, u «prijelomnim» fazama utakmice) može donijeti znaèajnu «prevagu», odnosno imati bitni utjecaj na sportsko postignuæe. Meðutim, jedno od tumaèenja može ponuditi i specifiènost prvenstva A-1 lige godine 2006/2007. Odsustvo neizvjesnosti oko opstanka u elitnoj ligi, mogla je uzrokovati i manji stres, a stoga i bolju kontrolu ponašanja kod igraèa lošije plasiranih momèadi u prvenstvu A-1 lige. Takoðer, upravo obilježja ovog (po neizvjesnosti natjecanja specifiènog) prvenstva Hrvatske, mogla su biti razlog da nisu pronaðene razlike u veæini ispitivanih karakteristika izmeðu košarkaša manje i više uspješnih momèadi. Potencijalno najvažniji razlog dobivenih rezultata posljedica je odabira uzorka ispitanika. Moguæe je naime da je relativno mali varijabilitet na podruèju parametara situacijske uèinkovitosti, a potencijalno i konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije, uzrokovan višestrukom selekcioniranošæu uzorka košarkaša. Naime, broj odigranih utakmica i vrijeme provedeno u igri doprinijelo je redukciji broja ispitanika u finalnom uzorku, i to u pravilu onih koji su neuspješniji u pogledu situacijske uèinkovitosti (a potencijalno i razlièiti u odnosu na konativna obilježja i percipiranu grupnu koheziju). Takoðer, inicijalno opredjeljenje za istraživanje samo igraèa iz A-1 lige, a ne i igraèa èetiri najuspješnije hrvatske momèadi («Cibona», «Zadar», «Zagreb» i «Split»), dodatno je vjerojatno veæ u startu smanjilo potencijalnu varijancu oba skupa karakteristika, koja bi mogla reflektirati njihovu statistièki znaèajnu povezanost. Upitna je i primjerenost konstrukta (te njihovih dimenzija) hrvatskoj populaciji, osobito konstrukta mentalne èvrstoæe (ali i percipirane grupne kohezije, kao i perfekcionizma). Naime, postoji vjerojatnost da na prirodu nekih psiholoških karakteristika kultura u kojoj

RASPRAVA

Glavni nalaz istraživanja je da se igraèi uspješnijih i manje uspješnih momèadi ne mogu statistièki znaèajno razlikovati na temelju skupa konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije. Diskriminacijska funkcija ne razlikuje statistièki znaèajno igraèe uspješnijih i manje uspješnih momèadi. Štoviše, analiziraju li se pojedinaène dimenzije iz skupa konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije, razlikovanje igraèa na temelju diskriminacijske funkcije nije moguæe po veæini karakteristika. Razlozi dobivenih rezultata mogu biti: realno nepostojanje razlika u konativnim karak-teristikama kod košarkaša razlièito uspješnih momèadi (a), karakteristike mjernih instrumenata (b), mali uzorak ispitanika (c), specifiènost hrvatske populacije vrhunskih seniorskih košarkaša (d), specifiènost konkretnog natjecanja, tj. A-1 lige Prvenstva Hrvatske u košarci za seniore 2006/2007. godine (e), opæa primjerenost metode samoprocjene kao indikatora konativnih karakteristika košarkaša (f).

Jedan od bitnih razloga dobivenih rezultata može biti èinjenica da su psihološke karakteristike tek jedan od brojnih faktora koji utjeèu na uspjeh u košarci. S druge strane, na situacijsku uèinkovitost košarkaša utjeèe kompleksni sklop konativnih karakteristika koje su u složenim meðusobnim interakcijama, kompleksni odnosi trenera i igraèa u momèadi, trenera i uprave kluba, meðusobni odnos igraèa u klubu (koji se tek dijelom mogu izmjeriti korištenim mjernim instrumentima liènosti). Vjerojatno je da su u uvjetima vrhunske košarke (a možda i vrhunskog sporta uopæe) veæ u startu pozitivno selekcionirani sportaši s poželjnim karakteristikama liènosti. Naime, vrhunski košarkaši, koji su prošli višegodišnji trenažni proces i višestruku selekciju, meðusobno se možda malo razlikuju po trajnim karakteristikama liènosti (a više možda prema raspoloženjima pred i tijekom natjecanja i slièno). Kod

114

Tablica 3. Diskriminacijska analiza izmeðu igraèa 4 najuspješnije i 5 manje uspješnih momèadi u prvenstvu A-1 Hrvatske muške košarkaške lige u odnosu na skupinu varijabli broja ekstremnih procjena na skalama konativnih karakteristika i percipirane kohezije momèadi

Table 3. Discriminative analysis between the players of 4 successful and 5 less successful teams during the A-1 League Croatian basketball championship in regard to extreme evaluations on the scales of the conative characteristics and perceived cohesion of the team

Znaèajnost 2Karakteristièni ÷ -test dinskriminacijske Wilksov ë Kanonièka korelacija p

korijen (stupnjevi slobode)funkcije

Diskriminacijska0,192 0,839 0,401 12,268 (4) <,020funkcija

Korelacija s M M ó óWilksova F-testVARIJABLE diskriminacijskim p Bolje Lošije Bolje Lošijelambda (1,61)faktorom plasirane plasirane plasirane plasirane

EKSKSÈ 0,848 -0,047 0,724 >,200 6,395 6,278 2,717 3,095

EKSMSSP 0,954 0,844 9,397 <,010 13,263 17,417 5,967 5,400

EKSBSP 0,845 0,394 0,505 >,200 4,368 5,139 2,283 2,244

EKSUGO 0,859 -0,099 1,604 >,200 6,842 6,806 4,929 4,006

Legenda:

EKSKSÈ= broj procjena na ekstremnim toèkama Likertove skale za sve èestice upitnika KSÈ; EKSMSSP=broj procjena na ekstremnim toèkama Likertove skale za sve èestice upitnika MSSP; EKSBSP=broj procjena na ekstremnim toèkama Likertove skale za sve èestice upitnika BSP; EKSUGO=broj procjena na ekstremnim toèkama Likertove skale za sve èestice upitnika UGO


115

ispitanik (u ovom sluèaju košarkaš) živi ima velik utjecaj. Iz pokušaja psihološke interpretacije dimenzija dobivenih u ovom istraživanju proizlaze i brojne moguænosti za buduæa: pokušati redefinirati teorijske koncepte u odnosu na hrvatsku populaciju (provjeravajuæi interpretabilnost razlièitih faktorskih solucija za psihologijske mjerne instrumente). Specifiènost konkretnog natjecanja, tj. A-1 lige Prvenstva Hrvatske u košarci za seniore 2006/2007. godine, takoðer je mogla bitno utjecati na rezultate. Prvenstvo se od poèetka nije pokazalo neizvjesnim, zbog izrazite natjecateljske premoæi dvije momèadi («Cedevita» i «Svjetlost»), a praktièke nemoguænosti ispadanja iz lige èak i rezultatski uvjerljivo naj-neuspješnije momèadi («Dubrava»). Ovo pretpostavljeno odsustvo neizvjesnosti moglo se reflektirati i na situacijsku uèinkovitost pojedinih košarkaša, ali i na iskaze košarkaša o konativnim karakteristikama (mjerni instrumenti liènosti). Metoda samoprocjene, kao indikator konativnih karakteristika košarkaša, možda nije primjerena u usporedbi vrhunskih košarkaša. Naime, moguæe je da su košarkaši u toj mjeri izjednaèeni po konativnim karakteristikama, da se metodom sa-moprocjene ponašanja u upitnicima ne može reflektirati onaj dio varijance konativnih karakteristika koji je doista relevantan za objašnjenje razlika u uèinkovitosti. Ova hipoteza o dovoljnoj kritiènoj razini konativnih karakteristika je prethodno detaljnije elaborirana.

Meðutim, igraèi uspješnijih i manje uspješnih momèadi mogu se znaèajno razlikovati na temelju skupa korištenih ekstremnih procjena na skalama konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije. Dis-kriminacijska funkcija razlikuje statistièki znaèajno igraèe uspješnijih i manje uspješnih momèadi. Analiziraju li se pojedinaèno varijable ekstremnih procjena, razlikovanje igraèa na temelju diskriminacijske funkcije je moguæe najviše prema broju korištenih ekstremnih procjena u upitniku za mjerenje multidimenzionalnog perfekcionizma u sportu. Dakle, na ovoj skali od èak devet stupnjeva procjene, a u odnosu na karakteristiku koja je u principu u negativnoj korelaciji s poželjnim ciljevima postignuæa, izgleda da su igraèi neuspješnijih momèadi više skloni davati «odluènije» odnosno ekstremnije ili «riziènije» odgovore na tvrdnje. Ovaj se rezultat može interpretirati na tri ranije opisana naèina na koja se može interpretirati velik broj korištenih ekstremnih procjena. Dakle, ukoliko ovaj rezultat interpretiramo analogno kontrolnoj «?» skali MMPI upitnika, vjerojatno je da su igraèi u manje uspješnim momèadima manje skloni samoprikrivajuæim ponašanjima, izbjegavanju davanja informacija o sebi i vlastitoj liènosti. S druge strane, bez obzira na lošija rezultatska postignuæa njihovih momèadi, možda su upravo igraèi lošije plasiranih momèadi u prvenstvu «odluèniji» u odgovaranju na tvrdnje upitnika, skloni jasnijim odgovorima. Meðutim, moguæe je da su igraèi manje uspješnih momèadi i više skloni riziku,

želeæi se afirmirati kao igraèi i «nametnuti» kao potencijalni izbor uspješnijim momèadima. Ne smije se ni zaboraviti da broj ekstremnih procjena èesto interferira s predmetom mjerenja (u ovom sluèaju multi-dimenzionalnim perfekcionizmom). Takoðer, prethodni rezultati upuæuju na vjerojatnost da su davanju ekstremnih procjena u upitnicima skloniji igraèi koji su na konstruktivan naèin samokritièni (pozitivno per-fekcionistièni). A takvi igraèi su i situacijski uèinkovitiji (prema razlièitim parametrima uèinkovitosti). Meðutim, igraèi manje uspješnih momèadi vjerojatno katkad i previše riskiraju, gubeæi povremeno samokritiènost. Dakle, vjerojatno je da oni u veæoj mjeri «nerezonski» šutiraju, imaju manje uspješnih asistencija, itd. Na ovu tendenciju su ukazali i podaci o korelacijama izmeðu standardnih i izvedenih parametara situacijske uèin-kovitosti te davanja ekstremnih procjena u upitnicima, posebno za igraèe uspješnijih i posebno za igraèe manje uspješnih momèadi. Rezultati ovog istraživanja svejedno mogu imati višestruku znanstvenu i praktiènu vrijednost. U znanstvenom pogledu, kao pozitivne strane provedenog istraživanja, može se ponajprije istaknuti barem dvije èinjenice: prve primjene nekih mjernih instrumenata u Hrvatskoj (po našim saznanjima) te ispitivanje namjernog uzorka vrhunskih hrvatskih košarkaša. Po prvi put (po našim saznanjima) su primijenjena dva upitnika na populaciji hrvatskih sportaša: Upitnik grupnog okruženja (7), te Multidimenzionalna skala sportskog per-fekcionizma (13). U buduæim bi se istraživanjima moglo pokušati donekle poveæati broj ispitanika (u smislu pokušaja ispitivanja ozlijeðenih i iz drugih razloga odsutnih igraèa), što je moguæe postiæi samo u minimalnoj mjeri. Pojam «vrhunskih košarkaša» u odnosu na nabrojane specifiènosti uistinu znaèajno varira od države do države, ovisno o natjecateljskoj kvaliteti natjecanja u konkretnoj državi (koja èesto ovisi o financijskim moguænostima klubova da zadrže vlastite perspektivne igraèe). Na kvalitetu košarkaških natjecanja u našoj zemlji se u principu ne može bitno utjecati, izuzev dugoroèno, promjenom sustava natjecanja te financijskih moguænosti klubova. Zato je jedno od rješenja za buduæa istraživanja i višestruka replikacija istovrsnog istraživanja tijekom veæeg broja košarkaških prvenstava, gdje bi se te male razlike u pojmu hrvatskog «vrhunskog košarkaša» možda mogle reflektirati (43).

ZAKLJUÈAK

Igraèi manje i više uspješnih košarkaških momèadi ne razlikuju se statistièki znaèajno na temelju skupa konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije. S druge strane, košarkaši manje i više uspješnih momèadi statistièki znaèajno se razlikuju na temelju skupa korištenih ekstremnih procjena na skalama konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije.


116

Literatura

1. Anshel, MH, Eom, HJ. Exploring the dimensionality of perfectionism in sport. Int J Sport Psychol, 2003; 34: 255–71.

2. Bartone, PT. A Short hardiness scale. Prezentacija na godišnjoj konferenciji Amerièkog psihološkog društva u New Yorku, 1995. Skinuto 12.12.2007. s:www.hardiness-resilience.com/docs/APS95HAN1.pdf.

3. Bartone, P. T. , McCarroll, J. E., i Wright, K. M. (1990). Personality hardiness and resiliency in high-stressed military populations. Prezentacija na 98. godišnjoj konferenciji Amerièke psihologijske organizacije u Bostonu. Skinuto 12.12.2007. s: content.apa.org/journals/cou/46/2/159.html.

4. Calhoun, J. F., i Accocella, J. R. (1990). Psychology of adjustment and human relationships. New York: McGraw-Hill Publishing Company.

5. Carron, AV, Bray, SR, Eys, MA. Team cohesion and team success in sport. Can J Sport Sci, 2002; 20: 119-26.

6. Carron, AV, Brawley, LR, Eys, MA, Bray, S, Dorsch, K, Estabrooks, T, Hall, CR, Hardy, J , Hausenblas, H, Madison, R, Paskevich, D, Patterson, MM, Prapavessis, H, Spink, KS, Terry, PC. Do individual perceptions of group cohesion reflect shared beliefs ? Small group research, 2003; 34(4): 468-96.

7. Carron, AV, Brawley, LR, Widmeyer, WN. Measurement of cohesion in sport and exercise. U: J. L. Duda (ur.), Advances in sport and exercise psychology measurement, str. 213-26. Morgantown, WV: Fitness Information Technology, 1998.

8. Carron, AV, Colman, MM, Wheeler, J, Stevens, D. Cohesion and performance in sport: a meta-analysis. J Sport Exerc Psychol, 2002; 24: 168-88.

9. Carron, AV, Widmeyer, WN, Brawley, LR. The development of an instrument to measure cohesion in sport teams: the group environment questionnaire. J Sport Exerc Psychol, 1985; 7: 244-66.

10. Cartwright, S. Recasting groupthink as a consequence of ineffective leadership: is cohesion the problem or the solution? Kentucky: The University of Kentucky, 2002. Skinuto 15.11.2008. s:http://www.uky.edu/~drlane/capstone/group/dmap.htm.

11. Cassidy, T. (2000). Stress, healthiness and health behaviours: an exploration of the role of life events, daily hassles, cognitive appraisal and the coping process. Counselling psychology quarterly, 13 (3): 293-313.

12. Cornelius, A. E., Silva, J. M., Conroy, D. E., i Petersen, G. (1997). The projected performance model: relating cognitive and performance antecedents of psychological momentum. Percept Mot Skills, 84: 475-85.

13. Dunn JGH, Causgrove Dunn J, Syrotnik DG. Relationship between multidimensional per-fectionism and goal orientations in sport. J Sport Exerc Psychol 2002; 24: 376–95.

14. Dunn JGH, Causgrove Dunn J, Gotwals JK, Vallance JKH, Craft JM, Syrotnik DG. Establishing construct validity evidence for the Sport multi-

dimensional perfectionism scale. J Appl Sport Psychol 2006; 18(1): 43-50.

15. Dunn JGH, Gotwals JK, Causgrove Dunn J. An examination of the domain specificity of perfectionism among intercollegiate student-athletes. Pers Individ Dif 2005; 38(6): 1439-48.

16. Frost, R. O., Heimberg, R. G., Holt, C. S., Mattia, J. I., i Neuberg, A. L. (1990). The dimensions of perfectionism. Cognit Ther Res, 14: 449-68.

17. Ford, IW, Eklund, RC, Gordon, S. An examination of psychosocial variables moderating the relationship between life stress and injury time-loss among athletes of a high standard. J Sports Sci, 2000; 18(5): 301–12.

18. Gabrijeliæ, M. Manifestne i latentne dimenzije vrhunskih sportaša nekih momèadskih sportskih igara u motorièkom, kognitivnom i konativnom prostoru. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu, 1977. Doktorska disertacija.

19. Golby, J, Sheard, M. Mental toughness and hardiness at different levels of rugby league. Pers Individ Dif, 2003; 37(5): 933-42.

20. Gould, D, Dieffenbach, K, Moffett, A. The Development of psychological talents in U.S. Olympic champions. East Lansing, MI: Michigan State University, 2001.

21. Gruber, JJ. Comparison of relationships among team cohesion and measures of team success in male varsity basketball teams. Int Rev Sociol Sport, 1981; 16(4): 43-56.

22. Haase A, Prapavessis, H. Assesing the factor structure and composition of the positive and negative perfectionism scale in sport. Pers Individ Dif, 2004; 36: 1725-40.

23. Halvari H., i Kjormo O. (1999). A structural model of achievement motives, performance approach and avoidance goals, and performance among Norwegian olympic athletes. Percept Mot Skills, 89 (3,1): 997-1022.

24. Hanton, S, Evans, L, Neil, R. Hardiness and the competitive trait anxiety response. Anxiety Stress Coping, 1984; 00: 1-18.

25. Hardy, J, Eys, MA, Carron, AV. Exploring the potential disadvantages of high cohesion in sports teams. Small group research, 2005; 36(2): 166-87.

26. Hess, M, Maddi, SR. Personality hardiness and success in basketball. Irvine: University of California, 1990.

27. Heuze, JP, Raimbault, N, Fontayne, P. Relationships between cohesion, collective efficacy and performance in professional basketball teams: an examination of mediating effects. J Sports Sci, 2006; 24(1): 59-68.

28. Hewitt PL, Flett GL. Perfectionism in the self and social contexts: Conceptualization, assessment, and association with psychopathology, J Pers Soc Psychol 1991; 60: 456–70.

29. Hill AP, Hall HK, Appleton PR. Perfectionism and athlete burnout in junior elite athletes: the mediating role of coping tendencies. Anxiety Stress Coping, 2010 Jul;23(4):415-30.


117

30. Hudek-Kneževiæ, J, Kardum, I. Osobine peto-faktorskoga modela i konstrukti liènosti višeg reda vezani uz zdravlje kao prediktori zdravstvenih pokazatelja. U: Sažetci radova - 16. Dani psihologije u Zadru (ur. A. Vuliæ-Prtoriæ, V. Æubela Adoriæ, A. Prorokoviæ, I. Soriæ, i P. Valerjev), Zadar, 29.-31.5.2008., str. 18. Zadar: Sveuèilište, Odjel za psihologiju, 2008.

31. Hudek-Kneževiæ, J, Kardum, I. Petofaktorski model liènosti kao okvir za istraživanja odnosa izmeðu liènosti i zdravlja. U: Knjiga sažetaka - 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa «Prevencija (re)habilitacija psihoedukacija kroz inter-disciplinarnost» (ur. J. Lopižiæ), Cavtat, 14.-17.11.2007., str. 70. Cavtat: Hrvatsko psihološko društvo - Društvo psihologa Dubrovnika, 2007.

32. Ivanov L, Peneziæ Z. Burnsova skala per-fekcionizma, U: Prorokoviæ A, Lackoviæ-Grgin K, Æubela, V, Peneziæ Z, ur. Zbirka psihologijskih skala i upitnika 2: Zadar: Filozofski fakultet, 2004; 13-8.

33. Kobasa, SC. Stressful life events, personality, and health: an inquiry into hardiness. Journal of personality & social psychology, 1979; 37: 1-11.

34. Maddi, SR. Comments on trends in hardiness research and theorizing. J Consult Psychol, 1999; 51(2): 67-71.

35. Maddi, S.R., Khoshaba, D.M., Persico, M. Lu, J., Harvey, R., i Bleecker, F. (2002). The personality construct of hardiness. Journal of research in personality, 36: 72–85.

36. Maddi, SR, Hess, MJ. Personality hardiness and success in basketball. Int J Sport Psychol, 1992; 23: 360-8.

37. Martin KA., Brawley LR. Is the self-handicapping scale reliable in non-academic achievement

domains? Pers Individ Dif, 1999; 27(5): 901-11.38. Martinent, G, Ferrand, C. Cluster analysis of

precompetitive anxiety: relationship with perfectionism and trait anxiety. Pers Individ Dif, 2007; 43(7): 1676-86.

39. Meeuwsen, H. J., i Pederson, R. (2006). Group cohesion in team-based learning. Mountainrise (electronic journal), 3 (1). Skinuto 15.11.2008. s: http://mountainrise.wcu.edu/archive/vol3no1/html/meeuwsen.htm.

40. Milanoviæ, D, Jukiæ, I, Dizdar, D. Dijagnostika funkcionalnih i motorièkih sposobnosti kao kriterij za selekciju košarkaša. Kinesiology, 1996; 28(2): 42-45.

41. Peneziæ Z, Ivanov L, Prorokoviæ A. Samoefikasnost i perfekcionizam kod studenata. Radovi - Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije 1998; 37 (14): 67-80.

42. Rot, N. Psihologija grupa. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1984.

43. Sindik J. Povezanost konativnih obilježja vrhunskih košarkaša i situacijske uèinkovitosti u košarci. Zagreb: Kineziološki fakultet, 2009. Doktorska disertacija.

44. Trniniæ, S. (1995). Strukturalna analiza znanja u košarkaškoj igri. Zagreb: Fakultet za fizièku kulturu, 1995. Doktorska disertacija.

45. Zakrajsek, RA, Abildso, CG, Hurst, JG, Watson, JC. The relationships among coaches' and athletes' perceptions of coaching staff cohesion, team cohesion, and performance. Athletic insight, 2007; 19(3). Skinuto 30.6.2008. s: http://www.athleticinsight.com/Vol9Iss3/CoachingStaffCohesion.html.


STRU^NI ̂ LANCI PROFESSIONAL PAPER

KOREKCIJE VIDA KOD SPORTAŠA

VISION CORRECTION IN ATHLETES

Nadežda Biliæ

Poliklinika BiliæVision, Zagreb


SAŽETAK

Osobe koje se bave sportom, bilo profesionalno ili rekreacijski, a imaju problema s kratkovidnošæu, dalekovidnošæu ili astigmatizmom, nošenje naoèala zbog korekcije ovih problema može predstavljati veliki problem. Bez obzira o kojem sportu se radi, nošenje naoèala bez trakice oko glave praktièki je neizvedivo, a i tada naoèale mogu kliziti niz nos, naoèalna se leæa može zamagliti, a rub naoèala kod viših i visokih dioptrija oznaèava granicu vidnog polja sportaša. Cilj ovoga rada je opis glavnih metoda koje se danas mogu primijeniti za korekciju vida kod sportaša.

Kontaktne leæe predstavljaju alternativu nošenju naoèala, a omoguæuju bolju korekciju vidne oštrine kod astigmatizma i keratokonusa. Dvije su glavne vrste leæa: mekane i polutvrde (tzv. plinopropusne) kontaktne leæe i mnogi daju prednost nošenju mekih kontaktnih leæa, jer su udobne za nošenje, ne mogu ispasti iz oka te, ukoliko se higijena ruku i leæa provodi na adekvatan naèin, praktièki je iskljuèena moguænost upale oka. Danas se vidna greška može popraviti i laserskim skidanjem dioptrije ili ugradnjom tzv. fakiène leæe u oko sportaša, ako se radi o visokoj kratkovidnosti.

Trenutaèno je najpopularnija metoda laserskog skidanja dioptrije LASIK (laserska in-situ keratomileuza) gdje se preciznim odstranjivanjem tkiva rožnice izravno se optimiziraju optièka svojstva oka. Metoda je sigurna i bezbolna i omoguæuje sportašu ne samo dobar vid, nego i urednu širinu vidnog polja, što je posebno važno za bavljenje bilo kojim sportom, jer osigurava bolji uèinak i štiti sportaša od moguæih ozljeda.

Mnogo poznatija metoda laserskog uklanjanja dioptrije, unazad nekoliko godina nadopunjena je metodom ugradnje fakiène leæe u prednju komoru oka. Ovom metodom rješavaju se dioptrije svi oni koji zbog previsoke dioptrije ili pretanke rožnice istu nisu mogli laserski ukloniti.

Kljuène rijeèi: korekcija vida, kontaktne leæe, LASIK, fakiène leæe

SUMMARY

Athletes, professionals or recreatives, who have vision problems (myopia, hyperopia,or astigmatism), could have many problems while wearing glasses. Even with the ribbon, glasses could slide down, lenses could get blurred and glasses could limit the visual field of the athletes. The aim of this paper was to describe the main methods which athletes can use for vision correction.

Contact lenses were used as an alternative method especially among athletes with problems such as the astigmatism and with an irregular corneal curvature (keratoconus).

There are two types of contact lenses: soft and rigid gas-permeable (RGP) lenses or hard contact lenses. Many athletes choose soft lenses because they are comfortable, cannot easily fall out and they have very low risk of eye infection if treated with care.

Today, for vision correction, there are two, more or less permanent, methods – LASIK method and intraocular implatation of phakic lenses.

Maybe the most popular method of the vision correction today is LASIK, abbreviation standing for laser-assisted in situ keratomileusis, a kind of laser eye surgery designed to change the shape of the cornea to eliminate or reduce the need for glasses and contact lenses. This method is safe and has advantages over other vision correction procedures, including a relative lack of pain after the procedure and the fact that good vision is usually achieved by the very next day.

A few years ago, a new method had become even more popular. It is based on intraocular implantation of phakic lenses in the anterior chamber of the eye and it is used for people with severe myopia or for people who cannot correct their problem with LASIK.

Key words: vision correction, contact lenses, LASIK, phakic lenses

118


119

Biliæ N. Korekcije vida kod sportaša

UVOD

Za osobu koja se bavi sportom, bilo profesionalno ili rekreacijski, nošenje naoèala može predstavljati znaèajan problem. Bez obzira o kojem sportu se radi, nošenje naoèala bez trakice oko glave praktièki je neizvedivo, a i tada zbog znoja naoèale mogu kliziti niz nos, naoèalna se leæa može zamagliti, a rub naoèala kod viših i visokih dioptrija oznaèava granicu vidnog polja sportaša. Zbog toga su se brojni sportaši ranije odluèivali za nošenje kontaktnih leæa – prvenstveno mekih, koje su korigirale kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam, a danas se vidna greška može popraviti laserskim skidanjem dioptrije ili ugradnjom tzv. fakiène leæe u oko sportaša, ako se radi o visokoj kratkovidnosti.

LASERSKO SKIDANJE DIOPTRIJE

Trenutaèno je najpopularnija metoda laserskog skidanja dioptrije LASIK (laserska in-situ kerato-mileuza), kojom se ovakvi zahvati u svijetu obavljaju veæ preko 20 godina. U svijetu je do sada tom metodom operirano oko 40 milijuna ljudi. Metoda je sigurna i bezbolna i omoguæuje sportašu ne samo dobar vid, nego i urednu širinu vidnog polja, što je posebno važno za bavljenje bilo kojim sportom, jer osigurava bolji uèinak i štiti sportaša od moguæih ozljeda.

Laserska korekcija vida postupak je kojim se odstranjuju greške vida (kratkovidnost, dalekovidnost ili astigmatizam) pa osoba ne mora nositi naoèale ili kontaktne leæe.

Preciznim odstranjivanjem tkiva rožnice izravno se optimiziraju optièka svojstva oka. Ovisno o pacijentovoj dioptriji kompjuter izraèuna kolièinu tkiva rožnice koja æe se odstraniti da bismo postojeæu dioptriju "doveli na nulu".

Velik broj osoba koje su kratkovidne, dalekovidne ili imaju astigmatizam mogu se podvræi LASIK operaciji. Moraju imati navršenih 18 godina i imati zdrave oèi - ne smiju imati oboljenja mrežnice, ožiljke na rožnici, glaukom ili druge oène bolesti. Te osobe veæinom su nezadovoljne nošenjem naoèala ili leæa u svakodnevnom životu.

Meðu apsolutne kontraindikacije ovom zahvatu spadaju keratokonus, bolest rožnice, katarakta - siva mrena, te dob ispod 18 godina (2), a neke od relativnih su tanka rožnica, sindrom suhog oka i èeste promjene dioptrije u relativno kratkom vremenu. Takoðer postoje i sustavne bolesti organizma koje mogu utjecati na ishod operacije, kao što su šeæerna bolest, neke autoimune bolesti poput eritematoznog lupusa, reumatoidnog artritisa, fibromialgije i druge. Tu još spadaju trudnoæa ili planiranje trudnoæe te dojenje. Važno je naglasiti da se laserom ne može poboljšati vid nego se samo uklanja dioptrija, odnosno potreba za nošenjem naoèala ili kontaktnih leæa. Mora se naglasiti da slabovidnost ostaje i nakon primjene lasera (3). Prije zahvata obavlja se savjetovanje i pregled pacijenata tijekom kojeg oftalmolog provodi brojna mjerenja kako bi odredio odgovarajuæu metodu. Nosi li pacijent meke kontaktne leæe, treba ih skinuti dva tjedna prije zahvata, odnosno èetiri do šest tjedana kada je rijeè o polutvrdima.

Ako se radi o LASIK metodi (4), formira se na rožnici poklopèiæ koji se podiže prije laseriranja. U pravilu se operiraju oba oka odjednom. Oporavak je brz, a vid se praktièki veæ sutradan vraæa u normalu. Takoðer, postoji individualizirani pristup operaciji uz primjenu wave scan tehnologije koja otkriva sve nepravilnosti na površini rožnice te daje objektivnu dioptriju pacijenta.

Primjenom PRK (fotorefraktivna keratektomija, (5)) metode koja je prethodila LASIKU oporavak je nešto duži i u pravilu se operira jedno po jedno oko. Prednost je ove metode jer se mogu operirati i tanke rožnice, te se ne mora raditi poklopèiæ na rožnici. Iako metoda PRK može korigirati kratkovidnost svega do -6,0 dioptrija, neki ovu metodu smatraju primjerenijom za operiranje sportaša, buduæi da postupak ne ukljuèuje rezanje rožnice i produženo zarašæivanje poklopèiæa, a to znaèi da je rožnica operirana ovom metodom stabilnija i sigurnija od moguæih povreda. Metoda laserskog skidanja dioptrije bez formiranja poklopèiæa je i LASEK kod koje se uz pomoæ alkohola odljušti površni epitel, obavi se lasersko skidanje dioptrije a zatim se epitel vrati nazad na mjesto da zaraste. Ova metoda je modifikacija PRK i takoðer ima svoja ogranièenja.

U postoperativnom postupku potrebno je kapanje antibiotika tjedan dana, a umjetnih suza iduæih šest mjeseci. Povratak normalnim životnim aktivnostima i sportu u pravilu je dva tjedna nakon operacije. Neki misle da mogu oslijepiti od laserske korekcije vida, što je pogrešno, jer laserska zraka djeluje samo na površini oka. Ona ne može oštetiti oko zato što je djelovanje laserskih zraka ogranièeno samo na podruèje rožnice i to u onom sloju rožnice kako je to prethodno programirano. Što se tièe upita o dugotrajnosti, metoda je trajna. U najveæem broju sluèajeva, veæem od 90 posto, nema povrata dioptrije. Poveæana moguænost za djelomièno

Slika 1. LASIK - laserska in-situ keratomileuzaFigure 1. Laser-assisted in situ keratomileusis - LASIK

1 Rijeè je izvedena iz grèke êÝñáò - keras (korijen: kerat-) "rog, rožnica" i óìßëåõóéò - smileusis "rezbarenje"

vraæanje dioptrije postoji ako se razvije sindrom suhog oka, što je sluèaj kod osoba koje su neredovito ovlaživale oko nakon operacije kao i kod onih koji imaju visoku kratkovidnost ili dalekovidnost.

KONTAKTNE LEÆE

Kontaktne leæe (6) predstavljaju alternativu nošenju naoèala, a omoguæuju bolju korekciju vidne oštrine kod astigmatizma i keratokonusa. Dvije glavne vrste leæa su mekane i polutvrde (tzv. plinopropusne) kontaktne leæe. Mnogi daju prednost nošenju mekih kontaktnih leæa, jer su udobne za nošenje, ne mogu ispasti iz oka te, ukoliko se higijena ruku i leæa provodi na adekvatan naèin, praktièki je iskljuèena moguænost upale oka. Polutvrde kontaktne leæe traže odreðenu prilagodbu tijekom kraæeg perioda no njihova je prednost trajnost (i do 2 godine) te izvrsna oštrina vida, dok su nedostaci moguænost ispadanja leæe iz oka te lakša moguænost površne ogrebotine oka (uslijed traume ili predugog nošenja kontaktne leæe). Naoèale ovisno o velièini dioptrije i njenom predznaku (+ ili -) poveæavaju ili smanjuju velièinu promatranih predmeta, dok kod nošenja kontaktnih leæa ti uèinci izostaju. Nošenjem kontaktnih leæa vidna oštrina jednaka je u svim smjerovima i ne dolazi do ogranièenja vidnog polja kao kod naoèala. Kontaktne leæe se ne mogu zamagliti, pokisnuti ili zaprašiti, a niti razbiti kao naoèale.

Slika 2. Kontaktne leæeFigure 2. The contact lens

UGRADNJA LEÆE U PREDNJU KOMORU OKA

Mnogo poznatija metoda laserskog uklanjanja dioptrije, unazad nekoliko godina nadopunjena je metodom ugradnje tzv. “fakiène“ leæe (1) u prednju komoru oka. Ovom metodom koju primjenjujemo i mi u Poliklinici Biliæ Vision rješavaju se dioptrije svi oni koji zbog previsoke dioptrije ili pretanke rožnice istu nisu mogli laserski ukloniti.

Donedavno su osobe s visokom kratkovidnošæu nosile naoèale ili kontaktne leæe da bi korigirale kratkovidnost iznad – 10,0 Dptr.

Ukoliko je rožnica bila dovoljne debljine (normala 550 mikrometara), a dioptrija do –10, veæina onih koji su se željeli riješiti naoèala ili kontaktnih leæa odluèuje se za lasersko skidanje dioptrije. No, ukoliko je rožnica tanka pa nema dovoljno tkiva da bi se odstranila tako visoka dioptrija, moguæe je ugraditi tzv. „fakiènu“ leæu u prednju komoru oka i riješiti problem s vidnom oštrinom. Za takvu operaciju najèešæe se odluèuju mlaðe osobe kao i osobe srednje životne dobi koje imaju još uvijek prozirnu vlastitu oènu leæu.

„Fakièna“ leæa“ izraðena je od akrilatnog materijala i može korigirati dioptriju od -6,0 do -16,50 Dptr. Prije operacije potrebna su precizna mjerenja dioptrije, oènog kuta, oène pozadine, te odreðivanje broja endotelnih stanica rožnice.

Posljednja novost na tržištu fakiènih leæa je Cachet leæa. Prednost ove leæe pred onima koje su se koristile ranije s istim ciljem jest njezina visoka elastiènost i laka ugradnja.

Slika 3. Cachet leæaFigure 3. Cachet lens

Potreban je rez od 2,5 mm na rubu rožnice kroz koji se leæa posebnim instrumentom ubacuje u prednju komoru oka. Prednost pred prijašnjim leæama je i u tome što se zahvat izvodi u kapljiènoj anesteziji, za razliku od opæe anestezije koja se primjenjuje u sluèaju ranijih modela.

Ukoliko se u kasnijim godinama razvije siva mrena, neka druga oèna bolest ili se pak doživi trauma oka, ova se umjetna leæa jednostavno odstranjuje iz oka te je moguæe nastaviti s planiranim operacijskim zahvatom.

Moguæe komplikacije prilikom ugradnje ovakve leæe prolazno je povišenje oènog tlaka, dok je pomak ili rotacija leæe u prednjoj komori oka rijedak.

Važno je naglasiti da su sve moguæe komplikacije vezane uz ugradnju takve leæe rješive.

Ovakve leæe nazivaju se refraktivne, jer služe za rješavanje grešaka vida. No, one ne ispravljaju astigmatizam. Ukoliko osoba ima kombinaciju visoke kratkovidnosti i astigmatizma nakon što je ugraðena fakièna leæa u prednju sobicu oka, moguæe je nakon nekoliko mjeseci laserski ukloniti preostali astigmatizam.

120


Literatura

1. Bredow L, Biermann J, Tomalla M, Schilgen G, Grossmann W, Reinhard T. Pilot study of a new posterior chamber phakic intraocular lens (epi.lens) for high myopia. J Refract Surg 2011; 27(12):858-62. doi: 10.3928/1081597X-20111017-01.

2. Huang M. Doctors debate child LASIK surgery. University Wire, Johns Hopkins News-Letter, Baltimore, Maryland, March 4, 2002

3. Oruçoðlu-Orucov F, Frucht-Pery J, Landau D, Strasman E, Solomon A. LASIK correction of vision in adults with unilateral amblyopia. J Refract Surg 2011; 27(1):18-22. doi: 10.3928/1081597X-20100325-02.

4. Solomon KD, Fernández de Castro LE, Sandoval HP, Biber JM, Groat B, Neff KD, Ying MS, French JW,

Donnenfeld ED, Lindstrom RL; Joint LASIK Study Task Force. LASIK world literature review: Quality of life and patient satisfaction. Ophthalmology 2009; 116(4): 691-701.

5. Wagoner MD, Wickard JC, Wandling GR Jr, Milder LC, Rauen MP, Kitzmann AS, Sutphin JE, Goins KM. Initial resident refractive surgical experience: outcomes of PRK and LASIK for myopia. 2011; 27(3):181-8. doi: 10.3928/1081597X-20100521-02..

6. Zeri F, Livi S, Maffioletti S. Attitudes towards visual correction in sport: What coaches, physical education teachers and sports physicians think. Cont Lens Anterior Eye 2011 34(2):71-6.

121


NOVOSTINEWS

STRUÈNI SEMINAR ZA SVE ZDRAVSTVENE DJELATNIKE U KOŠARKAŠKOM SPORTU

Vodice 11. i 12. lipnja 2011.


Na veæ tradicionalnom mjestu u hotelu „Olympia“ u Vodicama održan je u 11. i 12. lipnja 2011. godine obavezni struèni seminar za sve zdravstvene djelatnike u košarkaškom sportu.

Ovom našem godišnjem radnom druženju prisustvovalo je 88 lijeènika i fizioteraputa što predstavlja rekordan posjet od prvih poèetaka našeg institucionalnog djelovanja.

Dokaz je to s kojom ozbiljnošæu i zainteresiranosti košarkaški zdravstveni djelatnici dolaze na ovakva struèna okupljana što svakako podržavaju i klubovi. Ipak biti æemo zadovoljniji kada æe zdravstveni djelatnici biti pravovremeno obaviješteni o terminima održavanja.

Mi u HUZDUK-u uvijek nastojimo obznaniti vrijeme i mjesto održavanja barem mjesec i pol ranije kako bi svi mogli uskladiti prisustvovanje sa svojim radnim obavezama.

Za ovogodišnji seminar odabrali smo nekoliko raznolikih tema koje sve koriste športskim medicinarima kao i onima èije medicinske grane tendiraju.

O novoj metodi minimalno invazivnog u ljeèenju lomova distalnog radiusa – MIROS predavao je prof.dr. Miroslav Smerdelj probudivši odmah veliku pozornost posebno u izlaganju neobiène kratkoæe rehabilitacije poslije opetarivnog zahvata.

O sve èešæoj dijagnostici hernije diska kod mlaðe populacije ali i èestoæe kod športaša govorio je doc. dr. Tomislav Ðapiæ istièuæi potrebu preciznosti kod dijagnosticiranja.

Uvodne rijeèi dr. Ivo Vidoviæ, a zatim izlaganje dr. Marijana Koršiæa o (ne)opravdanosti kirurškog zbrinjavanja športaša na samom sportskom terenu izazvalo je takoðer veliku pozornost slušateljstva, što je kasnije i u raspravi uzelo pretežni dio vremena.

Slijedilo je izvještavanje o sadašnjom kodeksu ponašanja lijeènika za vrijeme košarkaške utakmice s prijedlozima kako bi isti trebalo obznaniti i pismenom rjeèju.

Kraj prijepodnevnog programa bio je posveæen stopalu pa je prim.dr Mladen Maðareviæ predavao o deformacijama prednjeg dijela stopala, te moguænostima kirurških intervencija.

Dr. Nenad Božiæ je održao izuzetno interesantno predavanje vezano uz vlastito iskustvo u praæenju košarkašica.

Poslijepodnevni program ovogodišnjeg seminara zapoèeo je dijeljenjem materijala o važnosti pro-priocepcije kod uganuæa gležnja što je kao sportsko medicinski problem iznio veoma sadržajno viši fizioteraput Željko Cipèiæ, predsjednik sportsko medicinske udruge fizioterapeuta inaèe èesti gost naših seminara.

Nedjeljno prijepodne rezervirali smo za izlaganje našeg èlana i stalnog predavaèa vfzt. Deana Misture o vibracijskom treningu i terapiji. Slijedilo je predavanje o moguænosti manualne terapije gležnja i stopala, što je naš vrijedni dr. Sandi Stošiæ vrlo sugestivno prenio slušateljstvu. Isti predavaèi su vodili radionice o gornjim temama.

Treba istaknuti da je naš redovni uèesnik seminara vfzt. Branimir Marièeviæ zainteresirao sudionike svojim izlaganjem o ulozi fizioteraputa u time-outu poglavito bazirajuæi ga na svom dugogodišnjem vlastitom iskustvu.

Uslijedilo je na završetku zatvaranja seminara i podjela potvrdnica. I ovom prigodom održana je redovna godišnja izvještajna skupština HUZDUK-a u prisustvu sedamdesetak èlanova.

122

Kao i uvijek uz zadovoljstvo prisutnih bilo je obvezatno ono „i doviðenja do sljedeæe godine“ što æe upravni odbor HUZDUK-a izvršiti uz napomenu ponovnog izbora aktualnih tema iz športske i medicine uopæe.

Podrazumijeva se da æemo i tada uspjeti angažirati vrhunske predavaèe i pedagoge.

Dr. Ivo Vidoviæ

123

17th annual congress of the ECSS:Sport Science in the Heart of Europe

The XXXII FIMS World Congress ofSports Medicine

7th European Congress of the Fédération Internationale de Education Physique (FIEP):

Together for Physical Education

4 - 7 July 2012

Location: Bruges, Belgium

Howest, university college West Flanders

27 – 30 September 2012

Location: Rome, Italy

The Italian Sports Medicine Federation (FMSI)

www.fimsroma2012.org/

7 – 9 June 2012

Location: Barcelona, Spain

Event Organiser(s): Vrije Universiteit Brussel (VUB), Université Libre de Bruxelles (ULB) and

Website: www.ecss-congress.eu/2012/

Event Organiser(s):

Website:

Event Organiser(s): Fédération Internationale de Education Physique (FIEP)

Website: www.fiep2012barcelona.com/

8th Annual International Conference on Kinesiology and Exercise Sciences

World Congress of Performance Analysis of Sport IX

2nd ASEAN Universities Conference on Physical Education and Sport Science:

Bridging ASEAN Through Physical Education and Sport Science

25 - 28 June 2012

Location: Athens, Greece

www.atiner.gr/fitness.htm

25 – 28 July 2012

Location: Worcester, England

7 - 8 July 2012

Location: Serdang, Selangor, Malaysia

Department of Sports Studies, Faculty of Educational Studies, and Sports Academy

UPM

Event Organiser(s): The Panhellenic Association for Sports Economists and Managers (PASEM) and The

Sports Research Unit of ATINER

Website:

Event Organiser(s): The Institute of Sport & Exercise Science and University of Worcester

Website: www.worc.ac.uk/wcpas9/

Event Organiser(s):

Website: www.aucpess2012.upm.edu.my/

KONFERENCIJECONFERENCES

124

Date post:	25-Sep-2020
Category:	Documents
Upload:	others
View:	1 times
Download:	0 times

HRVAT. ŠPORTSKOMED. VJESN., GODIŠTE 26 ISSN 0354-0766 H … · CROATIAN OLYMPIC COMMITTEE FOUNDED...

Documents