Irfan Hosic-Art and Terrorisam

8/22/2019 Irfan Hosic-Art and Terrorisam

1/132

UMJETNOST I TERORI

BOSANSKOHERCEGOVAKA UMJETNOST NAKON 1ART AND TERROR

BOSNIAN HERZEGOVINIAN ARTWORK POST 9/


2/132


3/132

UMJETNOST I TERORI




4/132


5/132

UMJETNOST I TERORI



02. 07. - 23. 07. 200


6/132

Realizacija izlobe ostvarena je sredstvimaGradske galerije Biha,Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona,Ministarstva nauke Federacije BiH iMinistarstva kulture Kantona Sarajevo.The exhibition was made possible with funds from theCity Gallery of Biha,The Ministry of Education, Science, Culture, and Sport of Una-Sana Canton,The Ministry of Science of the Federation of Bosnia and Herzegovina,and The Ministry of Culture of Sarajevo Canton.

Organizator izlobe se zahvaljujeautorima i vlasnicima privatnih zbirkina posudbi djela za izlobu,kao i autorima i galerijama

na ustupanju fotografija za objavljivanje u katalogu.Autor izlobe zahvaljuje se prof. dr. Horstu Bredekampu (Institut za povijest umjetnosti u Berlinu)i dr. Adnanu Hasanoviu (New York).The organizer of the exhibition would like to thankthe authors and owners of private collectionsfor loaning the pieces for the exhibition,as well as the authors and galleriesfor granting access to the works making photographs for the catalogue possible.The author of the exhibition would like to thankProfessor Horst Bredekamp (Institute for Art History in Berlin)and Dr. Adnan Hasanovi (New York).

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

73/77:323.28]:061.4(497.6Biha})2009(083.824)

HOI, Irfan

Umjetnost i terorizam : bosanskohercegovakaumjetnost nakon 11/9 = Art and terorism : BosnianHerzegovinian artwork post 9/11 :02.07.-23.07.2009 / [autor izlobe i teksta,curator of the exhibition and author of text Irfan Hoi ;prijevod na engleski, English translation eljkaMikloevi]. - Biha : Gradska galerija, 2009. -126 str. : ilustr. ; 23 X 30 cm

ISBN 978-9958-9416-2-7

COBISS.BH-ID 17420550


7/132

Autor izlobe i teksta ::Curator of the exhibition and author of textIrfan Hoi

Recenzenti ::Expert reviewdr. sc. Zvonko Makovi

Organizator izlobe i izdava kataloga ::Exhibition organizer and catalogue publisherGradska galerija Biha, Bosanska 15

Likovni postav ::Artistic directorIrfan HoiAdnan Dupanovi

Grafiko oblikovanje kataloga ::Graphic design of the cataloguelabvisual.de

Lektor i korektor ::Editing and revision byNihad Hasanovi

Prijevod na engleski :: English translationeljka Mikloevi

Lektura engleskog prijevoda :: English editingPeter M. Coli

Priprema i tampa :: Prepared and printed byGrafiar Biha

Tira :: Number of copies500

[email protected]


8/132

8 Umjetnost i terorizam: Bosanskohercegovaka umjetnost nakon 11/9

irfan hoi

Umjetnost i terorizam: Bosanskohercegovaka umjetnost nakon 11/9

I

Posmatranje, analiza i interpretacija bosanskohercegovake umjetnosti kroz prizmu

teroristikih napada od 11. septembra daju se opravdati nizom znakovitih razloga. Kao

najznaajniji od njih ini se teza naeg uvaenog povjesniara umjetnosti Aleksan-

dra Adamovia, stara neto vie od dvije decenije, o pitanju samog pojma savremene

bosanskohercegovake likovne umjetnosti.Ona glasi: Sadrinski, ovaj pojam ne postoji kao

precizno definirana teorijska kategorija estetike vrste ... No, iako kao takav ne postoji, ovaj

pojam je ipak u opticaju. On igra na retoriku kartu vanosti samog pojma. 1Izgleda da su

zbivanja od 11/9 okupila bosanskohercegovake umjetnike oko jedne problematike koja na-

kon niza godina nepostojanja stilske i tematske homogenosti pogoduje rehabilitaciji nave-

denog pojma. Tematski okvir zadan diskursom terorizma poziva na odgovornost u traganju

za preciznijom definicijom savremene bosanskohercegovake umjetnosti.

Drugi razlog koji nam daje za pravo da nau aktualnu umjetnost determiniramo dogaajem

kao to je teroristiki akt ruenja Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku 2001. godine

jeste veza sa dogaajima iz bosanskohercegovake povijesti koji su imali znaaja i u irem

kontekstu. Ovdje je takoer rije o teroristikom napadu naime, sarajevskom atentatu iz

1914. godine. Prema tome, bosanskohercegovaka umjetnost traga za svojom definicijom u

konfliktima i ratovima i na kraju u terorizmu kao diskomunikacijskom obrascu suprostavljenih

strana. Stoga zakljuujemo da je sarajevski atentat, kao dogaaj koji je duboko ukorijenjen

u nau historiju, faktografsko pokrie zadatom tematskom okviru. I kao tipian teroristiki

napad, sarajevski atentat nam daje za pravo da bosanskohercegovaku umjetnost proma-

tramo kroz slojevitu prizmu terorizma. Nadalje, izjava njujorke umjetnice Laurie Anderson

Teroristi su posljednji stvarni umjetnici, iako kontraverzna, ipak otvara mogunost diskursu

koji u ovom sluaju djeluje vie nego referentan.2

S druge strane, uzimanje 11/9 kao vremenske odrednice za sagledavanje

bosanskohercegovake savremene umjetnosti naglaava novu eru u kojoj je redefinirani

pojam terorizma uzrokovao proklamaciju globalnih razmjera poznatu kao Rat protiv teror-

izma (War Against Terrorism). Ruenje WTC-a amerika politika definirala je kao in rata,to

unosi novu paradigmu u diskurs o terorizmu. Izjava tadanjeg amerikog predsjednika Ili ste

s nama ili ste protiv nas! polarizirala je svijet naglaavajui specifian obrazac Mi-Oni. Nacio-

nalna strategija sigurnosti SAD-a omoguila je preventivne vojne udare na one zemlje koje bi

bile proglaene kao potencijalna teroristika prijetnja.3Preventivni rat koji su vodile i jo vode

SAD hrvatski filozof Sreko Horvat ironino povezuje s naunofantastinim filmom Minority

Report(Steven Spielberg, 2002.), ija se radnja dobrim dijelom odvija na Odjelu za predzloin

zaduenom za spreavanje i kanjavanje zloina koji e se tek dogoditi.4

Aleksandar Adamovi, Teze o savrembosanskohercegovakoj umjetnosti.likacija uz izlobu Jugoslovenska dmenta 87.

Citat preuzet iz: Heinz Peter SchwerGround Zero und Stunde Null. Kunst Ground Zero,str. 10.

The National Security Strategyje dment kojeg je uzdala Bijela kua 20. tembra 2002. godine.

Sreko Horvat, Diskurs terorizma.Zagreb 2008. Str. 33.

1:

2:

3:

4:


9/132

9

II

to se tie teorijske podloge, teko je pronai solidne oslonce koji bi ponudili komplet

sistematiziran prikaz odnosa terorizma i umjetnosti. Iako postoji mnotvo umjetnikih rad

glasovitih umjetnika koji referiraju na 11/9, svjedoci smo nepostojanja cjelovite i obuhva

sinteze umjetnosti definirane tim okvirom. Ipak, odreene izlobe predstavljaju pravu d

ocjenost u sagledavanju fenomena terorizma u umjetnosti nakon 11. septembra.5 Gla

teme koje sistematski elaboriraju teita tih izlobenih postavki kreu se oko pojmova te

izam, sigurnost i demokratija.

S druge strane, pak, veina teorijske grae obrauje 11/9 kao zaseban dogaaj koji je pok

uo novi vid medijske korespondencije. Ovi dogaaji su istovremeno radikalizirali odnos s

i realnosti.6Ovdje se prije svega misli na uestali prikaz i kontinuirano prikazivanje sam

ruenja tornjeva u masovnim medijima, to je slikama povratilo brutalnu mo stvarno

Teoretiari se slau da je 11/9 unio novu paradigmu rata putem medija, pri emu najsna

oruje predstavlja slika (Bilderkrieg). Upravo asambla Gun Camera belgijskog umjet

Francisa Alsa iz 2005. ilustrira novu paradigmu rata. U prepoznatljivom obliku proslavlje

kalanjikova dominira video-traka kao simbol globalizirane medijske kulture. S napadim

11. septembra 2001. godineslika rata podvrgnuta je fundamentalnoj transformaciji: u skl

Rata protiv terorizma, slike zatoenih iz zatvora u Guantnamu sada predstavljaju znak

izmijenjene konfliktne situacije kao izravni i aktivni dio jedne nove forme voenja rata.8Buga

umjetnik Nedko Solakov na veoma jednostavan nain u ciklusu Fears,u radu #94iz 20

sublimira stanje prije i poslije: Tokom socijalizma (kad sam bio mlad) imao sam manje str

nego sada (kada sam stariji), dok ivim u demokratiji.

Osobito znakovita u sluaju napada na WTC i emitovanja slika te katastrofe putem me

Francis AlsOruna kamera izPonekad stvarajui neto poetino to postaje politinoi ponekad stvarajui neto politino to postaje poetino ::Gun Camerafrom SOMETIMES DOING SOMETHING POETIC CAN BECOME POLITICAL AND SOMETIMESDOING SOMETHING POLITICAL CAN BECOME POETIC,2005.

Kombinovana tehnika :: Mixed media;45,7 x 102,9 x 33,7 cm

Nedko SolakovStrahovi :: Fears,#94,2006-2007.Sepia, crni i bijeli tu, razvodnjeni akvarel; serija 99 crtea :: Seblack and white ink and wash on paper; a series of 99 drawings;19 x 28 cm.

Ljubaznou zbirke Enea Righi:: Courtesy Enea Righi Collection

Zur Vorstellung des Terrors: Die RAF-Ausstellung (Kunst-Werke Berlin 30.01. 27.03.2005.); The Art od 911(KuratorArthur C. Danto, Apex Art New York 07. 15.10.2005.); Democracy in America: TheNational Campaign(Kurator Nato Thompson,Park Avenue Armory 21. 27.09.2008.);Embedded Art Kunst im Namen der Sicher-heit (Akademie der Knste Berlin 24.01. 22.03.2009.);Aesthetics of Terror(Kura-tori Manon Slome i Joshua Simon, Akademieder Knste Berlin 13. 15.03.2009.).

Gerhard Paul, Bilder des Krieges Kriegder Bilder.Ferdinand Schningh, WilhelmFink, Mnchen 2004. Str. 433.

Axel Schmitt, Die Weisse Magie des Kinosund die schwarze Magie des Terrorismus.

Godehard Janzing, Bildstrategien asym-metrischer Gewaltkonflikte. KritischeBerichte 1/2005. Str. 21.

5:

6:

7:

8:


10/132


jeste injenica medijske dostupnosti tih slika. Naime vrijeme izmeu neposrednog dogaaja

i slikovnog emitovanja sve je krae ili se ak odvija uivo.9Vremenski razmak izmeu prvog

i drugog udara predstavljao je povoljnu okolnost za kamermane i fotografe u New Yorku

da instaliraju svoju tehniku kako bi neogranieno pratili prenos uivo i dogaaje koji su

slijedili.10 Te strane slike u veoma kratkom roku obile su svijet, a njihov karakter prerastao

je iz dokumentarnog u simboliki. Ovu vrstu slika njemaki povjesniar umjetnosti Horst

Bredekamp naziva signs uz objanjenje: Signssu upeatljive slike koje se ne zaboravljaju

do kraja ivota ... signsove vrste bile su dvije odluujue slike u posljednje dvije godine:

unitenje Budinih statua u februaru 2001. i ruenje Blizanaca na Manhattanu. Ovaj signdo-

veo je do promjene politike retorike uope vodei u konanici ka reherojizaciji rata.11

Mnogi medijski teoretiari uspostavljaju paralele izmeu dokumentarnih snimaka njujorkog

napada i filmski insceniranih slika iz Hollywooda. Oni vjeruju da je materijalna katastrofa u

New Yorku anticipirana medijski insceniranom katastrofom u filmu te da je ameriki akcijski

film odredio i sproveo taj teroristiki scenario.12 Dok Sreko Horvat semiologiju koristi kao

obrazac a kinematografiju kao komparativni oslonac pronalazei pritom brojne poveznice

izmeu filma i 11. septembra, Otto Karl Werckmeister ruenje Blizanaca i rtve koje padaju

poredi sa strip-priomJiu-in-Hellseptembarskog broja njujorkog strip-romana Heavy Metal.

Na taj nain se slike 11. septembra pripajaju imaginarnim katastrofama s kojima nas je vi-

zualna medijska kultura upoznala ve mnogo ranije. 13

Kroz rekonstruiranje 11. septembra strukturom raspoloive teorijske grae stie se djelimian

uvid u teze nekih teoretiara o aspektu simbolikog. Najekstremniji meu njima su Jean

Baudrillard s konstatacijom da je ruenje tornjeva najvee ikada vieno umjetniko djelo ili

Slavoj iek, koji ruenje tornjeva shvaa kao klimaks, kao zakljuak ili okonanje strasti re-

alnog u umjetnosti 20. vijeka pozivajui se na kontraverznu izjavu najznaajnijeg kompozi-

tora dananjice Karl-Heinza Stockhausena, koji tvrdi da je udar aviona u nebodere Svjetskog

trgovinskog centra upotpunjeno umjetniko djelo.14

Izloba Umjetnost i terorizam bosanskohercegovaka umjetnost nakon 11/9fokusira se na ra-

dove bosanskohercegovakih umjetnika koji na bilo koji nain izravno obrauju teroristiki

akt od 11. septembra, terorizam uope ili pak obrauju neku od tema kao to su atentat i

nesigurnost koje su, pak, povezane s dogaajima od 11/9 i reaktualizirane u eri Rata protiv

terorizma. Tako se meu radovima nalazi irok spektar razliitih stilskih obiljeja, no tematski

veoma homogenih tedencija. Kako veina tih radova do sada nije bila podvrgnuta strunoj

analizi, ukazuje se potreba za obuhvatnom sintezom koja e u konanici determinirati pozici-

je aktualne bosanskohercegovake umjetnosti. Interpretacija sabranih radova rezultirae

novim spoznajama o savremenoj bh. umjetnosti, koja je, s druge strane, u nedostatku oz-

biljnijih teorijskih analiza, izvor nesporazuma i nerazumijevanja.

Cilj izlobe je okupiti one radove naih umjetnika koji obrauju aktualnu stvarnost

bosanskohercegovakog pitanja. Karakteristika koja ide u prilog tezi o specifinosti bh. pitan-

j jeste injenica da neki od ovih umjetnika, usljed specifinih politikih prilika u naoj zemlji,

Gerhard Paul. Str. 437.

Horst Bredekamp, Handeln im SymboliscKritische Berichte 1/2005. Str. 6.

Ibid. Str. 13.

Otto Karl Werckmeister, sthetik Apokalypse. Kunst + Krieg (edit. BBrock, Gerline Koschik). Wilhelm Verlag Mnchen 2008. Str. 195.

Slavoj iek, Willkommen in der WsteRealen.Kunst nach Ground Zero, str.

Ulrike Gehring, Der Angriff auf das gulre Bild.Kritische Berichte 1/2Str. 12.

10:

11:

12:

13:

14:

9:


11/132

11

ve godinama ive u drugim sredinama podvrgnuti dugoronom i latentnom procesu

definicije osobnog identiteta. Neki su zbog viegodinjeg rata u domovini novi dom pron

u SAD-u, Kanadi, Hrvatskoj ili nekoj drugoj evropskoj zemlji, tako da e njihovo okupljan

okviru ovog izlobenog koncepta ukazati na specifian karakter nae umjetnosti. Pritom

navedene injenice uzimaju kao osobenost nae umjetnike scene koje zasluuju stru

panju i analitiku objektivnost u sagledavanju. Do sada je, pored opih oteavajuih o

nosti (materijalnih, infrastrukturnih, kreativnih i dr.), nedostajalo i odvanosti da se odre

umjetnici vrate u bosanskohercegovaki kontekst, to namee i veu odgovornost u sa

davanju navedenog okvira, koji karakterie ovu izlobu .

U suenom interpretacijskom polju koje se odnosi na pitanja aktualizirana nakon 11. sept

bra, na izlobi su sabrana djela koja propituju sloenost bosanskohercegovakog identi

u njegovom najsloenijem aspektu, naime povijesnom, kulturolokom, sociolokom, re

jskom, politikom i dr. U tom sagledavanju 11. septembar predstavlja okosnicu promj

interpretacijske paradigme, te su zbog toga u razmatranje uzeta djela nastala nakon tog

tuma. Rezonanca koja je odreivala primarni cilj izlobe Adamovieva objektivna tez

nepostojanju bosanskohercegovake umjetnosti kao precizno definirane teorijske kateg

estetike vrste kao da je sazrela za redefiniciju. Naime, ova izloba upravo naglaava i u

zuje na specifinosti nae umjetnosti kao koherentnog tkiva koje se kroz prizmu teroristi

dogaaja od 11. septembra moe podvrgnuti estetsko-teorijskoj analizi. Uvidom u izlo

uoavamo osnovne kategorije koje tvore strukturu izloenih radova, a to su: politika na

tost, konflikt, (ne)sigurnost, opasnost, ugroenost, napad, okupacija, hipokrizija, zatoen

socijalni angaman, permutirani identiteti, eksplozivni vokabular i smrt. Sve navedeno

Marcel DuchampFontana:: Fontaine,1917.Radymade

Napad na Svjetski trgovinski centar :: Attacthe World Trade Center,11.09.2001.


12/132


sastavni dio bosanskohercegovake zbilje i lieno je bilo kakve mitologizacije, suvinog

dotjerivanja i licemjerne dopadljivosti.

Zbog ozbiljnosti i recentnosti navedene teme, namjera je radovima prii s naunom

objektivnou i s metodom bliskom povijesti umjetnosti. Sama analiza radova liena je

ideolokih balasta ili politike pristrasnosti kako bi se dokuio utemeljen zakljuak. Kroz

primjer odreenih radova, eli se ukazati na vanost 11. septembra u najirem kontekstu

ne kao iskljuivo politikog dogaaja, ve kao dogaaja koji je dao posve nov znaaj umjet-

nosti, kulturi, drutvenim vrijednostima u najrazliitijim sredinama i na kraju u sluaju Bosne

i Hercegovine.

Kao komparativni oslonac u vrednovanju kulturolokog i sociolokog znaaja samog ina

ruenja Blizanaca, korisno je navesti injenicu etabliranja readymadeapoetkom 20. vije-

ka. Naime, 11. septembar sublimira, pored ostalog, povijesnu odrednicu koja po modelu

readymadeatvori preokret u poimanju i doivljavanju umjetnosti i umjetnike produkcije.

Ruenje njujorkih tornjeva sa svojim politikim i kulturnim konzekvencama posjeduje istu

snagu izmjene jedne paradigme kao to je to imao i jo ima readymade.FontanaMarcela

Andy WarholSuicid :: Suicide,1964.Akrilik na platnu :: Acryl/Canwas;72,4 x 57 cmVlasnitvo Andya Warhola :: Estate of Andy Warhol

Richard DrewPadajui ovjek :: The Falling ManSvjetski trgovinski centar 11. septembar :: World tradecenter September 11Fotografija ::Photography


13/132

13

Duchampa odigrala je kljunu ulogu u okonanju jedne i zapoinjanju druge faze razv

moderne umjetnosti. Iako se uz promjenu paradigme koju je potakao readymademoe

da se radi o stilskom problemu, u sluaju napada na New York mogli bismo rei da se ra

tematsko-interpretacijskom problemu. Usljed toga, mnoga djela iz povijesti umjetnosti

bivaju nove interpretacijske obrasce, pa, iako nastali mnogo prije 11. septembra, ti rad

gomilaju nova znaenja koja im se pripisuju nakon ovog do tada nevienog teroristi

akta. Navedimo samo neka od njih: SuicideAndyja Warhola iz 1963. godine podsjea na k

nu sudbinu rtava koje su padale sa zapaljenog tornja, ponajbolje dokumentiranu fotog

jom Richarda Drewa The Falling man.Tim stravinim dogaajem estetizacija ljudi/ovj

koji pada(ju) postaje iskljuivo rezervisana za nesreu od 11/9, to je evidentno i na inje

sporne umjetnike instalacije Falling iz 2002. Sharone Paz na prozorima Jamaica Center

Arts,koja je na kraju zbog pritisaka morala biti i uklonjena. Nadalje, crte statue Luja XIV

zarobljenim zatoenicima, nakon 11/9 nedvojbeno podsjea na zastraujuu sliku klee

zatoenika iz Guantnama.

Postseptembarski period gomila nove sadraje i nova znaenja. Taj trenutak prije i pos

11. septembra eksplicitan je i u slikarstvu jednog od najznaajnijih umjetnika Afrike Ch

Sharon PazPadanje::Falling,2002.Prozorska instalacija :: Window ProjectJamaica Center for Arts

Sharon PazPadanje::Falling,2002.Prozorska instalacija :: Window ProjectJamaica Center for ArtsDetalj :: Detail


14/132


Sambe. Jednu kataklizminu slikarsku viziju iz 2002. godine ovaj Kongoanac nazivaAprs le

11 septembre 2001.Pritom iz naziva djela emanira konceptualna dominanta: sie dobiva na

znaenju snagom sugestije. Vremenska odrednica Poslije 11. septembra sadri svu potreb-

nu napetost i dramu vrijednu jednog savremenog umjetnikog djela.

Ipak, najeklatantniji primjer navedene permutacije oit je u radu amerikog umjetni-

ka Christophera Woola iz 1990. na kojem je velikim slovima ispisano Terrorist. Ovaj rad

morao je biti uklonjen iz stalne postavke Muzeja savremene umjetnosti u Baltimoreu na-

kon teroristikih napada na WTC-u zbog stalnih prigovora uznemirenih gostiju. Ovaj model

ukazuje na simboliku mo samog ruenja WTC-a koja snagom emanacije zadire u druge

sfere drutvenog ivota dajui im nove znaenjske modele. Isti sluaj ponavlja se na jednom

znakovitom primjeru u bosanskohercegovakoj umjetnosti. Naime Sluajni prolaznik kojeg

sam sreo u 19:02 u Sarajevu 2004. Brace Dimitrijevia mogao bi biti bilo ko (str. 40). U nave-

denom permutiranom interpretacijskom obrascu a gledano kroz prizmu aktualne stvarnosti

nastale nakon ruenja Blizanaca, rekli bismo da je rije o spavau.15 Poeljno je naglasiti

da Dimitrijevieva serija Sluajnih prolaznika,koju je zapoeo raditi jo sedamdesetih go-

dina, nema izravnu vezu s diskursom terorizma, no ovdje se naglaava novi interpretacijski

kd. Sreko Horvat u knjizi Diskurs terorizmau poglavlju Kad djevojka iz susjedstva postane

bombaica samoubojica saeto opisuje problem o kojem je ovdje rije. Horvat navodi iz-

Zatoenici u Camp X-Ray na Guantanamu, januar 2002.godine :: Prisoners in Camp X-Ray a Guantanamo Bay,January 2002

Crte statue Luja XIV sa privezanim zatoenicima:: Drawing of the statue of Louis XIV with boundprisoners,Iz :: From:Isabelle Dubois, Place desVictoires. Paris 2003.

Prema Wikipediji, pojam spava se odna pojedince koji bi nakon aktivirmogli izvriti napad.

15:


15/132

15

vjesnu Belgijanku Muriel Degauque (38), koju su susjedi poznavali kao tipinu djevojku ... k

je zavrila srednju kolu i zaposlila se u pekarnici da biizgubila ivot kao bombaica u nap

na amerike snage u blizini Bagdada.Opasnost od spavaa u evropskim zemljama nije

tala ograniena samo na hipotetsku mogunost, ve je ak u nekim zemljama preduhitr

profilaktikim zakonima i onemoguavanjem potencijalnih spavaa prije njihovog bue

Poznat je sluaj kada su u takvoj akciji u londonskom metrou policajci ubili jednog mla

jer je liio na mogueg spavaa. Jean Charles de Menezesje ubijen samo nekoliko dana na

bombi u londonskoj eljeznici i to zato to su se njegova odjea i ponaanje inili sumnjivim

Strah koji siju spavai diljem svijeta postao je vei kada su se u njihovim regrutnim redov

pored osoba arapskog porijekla, nali i Nijemci, Francuzi, Englezi i dr.

U irem umjetnikom kontekstu korisno je navesti jo nekoliko radova koji koriste povije

memoriju u novoj, nakon 11. septembra redefiniranoj formi. Rije je o radu Bearded Orien

Making the Empire Crossiz 2006. godine australske umjetnice Priscille Bracks, gdje je trad

nalna kranska ikonografija aktualizirana likom Osame Bin Ladena. I statua Djevice Ma

iz 2007. godine Australca Lukea Sullivana s muslimanskim pokrivalom za lice i kosu nali

popularnu afganistansku burqutumai novo poimanje globalizirane stvarnosti koriste

kranskom ikonografijom. Dakako, sve zbog uestalog propitivanja islamske odjevne

Cheri SambaAprs le 11 Septembre 2001,2002.Akrilik i svjetlucavi prah (ljokice) na platnu :: Acrylic and glitter on canvas;200 X 350 cmFotografija :: Photography:Patrick GriesLjubaznou C.A.A.C. :: Courtesy C.A.A.C.

Sreko Horvat, Banksy protiv distopije.Oris 53/2008. Str. 32-43.

16:


16/132


ture na Zapadu. Oba rada prikazana su na natjeaju za najbolji religijski umjetniki rad u

Nacional Art School u Sidneyu 2007. godine. Radovi Priscille Bracks i Lukea Sullivana izaz-

vali su raspravu irokih razmjera kod australskih politiara i vjerskih predstavnika ukazujui

time na semantiki aspekat 11. septembra i njegove posljedice diljem planete. Tu je i Merleen

egipatskog umjetnika Kareema Lotfyija iz 2007. gdje iza nikaba (muslimanskog pokrivala za

lice) prepoznajemo uvenu serigrafiju Andyja Warhola s likom Marilyn Monroe. Izmijenjena i

redizajnirana pop-ikonografija govori o permutiranoj stvarnosti koja je zadesila cijeli global-

izirani svijet.

Navedeni radovi sugestivno upuuju na injenicu radikalne izmjene uvrijeenih odnosa

pitanja irokog drutveno-civilizacijskog spektra. Taj zastraujui septembarski dogaaj

2001. dao je simbolima, znakovima, metaforama i predmetima posve nova znaenja i nova

tumaenja. Sadraj poruka postao je drugaiji. ak je i Bijela kua krajem septembra 2001.

godine artikulirala zvaninu elju u pravcu Los Angelesa s ciljem izmjene Production Code-a

za Hollywood.17Poznato je i mnotvo kontraverznih dogaaja u kojima se sprovodila cen-

zura ili ometala sloboda izraavanja jer se na drugaiji nain referiralo na 11. septembar.18

Samocenzura, izmjena odreenih naziva usljed dogaaja od 11/9 kao u sluaju promjene im-

ena amerike heavy-metal grupeAnthraxu neki laki naziv, kao i teze da ne postoje razlozi

Christopher WoolBez naziva/Terrorist :: Untitled/Terrorist,1990.Alkid i akril na aluminiju :: Alkyd andacrylic on aluminum;243,9 x 162,6 cmThe Baltimore Museum of Art

Luke SullivanFatimino etvrto udo :: The FourthSecret of Fatima,2007.Kombinovana tehnika :: Mixed media;135 x 25 x 25 cmLjubaznou umjetnika :: Courtesy ofthe Artist

Klaus Theweleit, Playstation Cord

Yugoslavia Ein Kriegsmodell. KunKrieg, str. 138.

17:

Na internet stranici Amerike nacionkoalicije protiv cenzure detaljno su isani i sistematski obraeni svi dogaslobode izraavanja nakon 11. septemVidi: www.ncac.org/issues/freeexcfm#news

18:

Kareem LotfyMirleen,2007Sitotisak :: Silscreen;37 x 47 cmLjubaznou umjetnika :: Courtesy of the Artist


17/132

17

bavljenja umjetnou koja se odnosi na udare na Svjetski trgovinski centar19, neki su prim

transformacije opeg raspoloenja nakon 11. septembra. Gene Ray navodi kako je i sam n

za mjesto sruenih tornjeva u New Yorku Ground Zero prenesen iz drugog konteksta

Japana na Manhattan.20Naime ova popularizirana sintagma prvi je put upotrebljena 194

izvjetaju New York Timesa, a oznaavala je unitenu Hiroimu da bi se nakon 11. septem

relocirala u New York.

III

U radovima umjetnika ireg konteksta prepoznaje se veza s 11. septembrom kao medijs

spektaklom i onim to je teoretiare ovog dogaaja moda najvie i okupiralo. 11. septem

bio je vrijeme televizije. Po prvi put u historiji gledatelji na ekranima doivljavaju poetak

globalno i u najmanju ruku parcijalno u stvarnosti (in Echtzeit).21Direktan prenos doga

kao i njegova kasnija retrospektivna obrada dali su vizualnim medijima, osobito televiziji

vim novu ulogu. Primjenom digitalnih pomagala i napredne tehnike reprodukcije televizslike, slika teroristikog akta je dotjerana i intenzivirana s ciljem stvaranja estetske fascina

Efektom bljetave senzacije postignut je pseudoznaaj koji nije korespondirao sa stvarno

Znaenjska nadogradnja dogaaja, koja se historiarima, zbog komparacije sa napadim

Dresden i Hiroimu sa 20 000 odnosno 200 000 mrtvih, pokazala prije skromnom, realizir

je, u prvom redu, prije svega posredstvom vremenski autentinih slika (Echtzeitbilder).22

Priscilla BracksBradati Orijentalci: Kako naljutiti carstvo ::Bearded Orientals Making the Empire Cross,2006.Digitalni print u zlatnom okviru :: Digital Print in a Gold Frame;40 x 40 cmLjubaznou umjetnice :: Courtesy of the Artist

Eric Troncy, Es gibt keinerlei Anlass frdie Kunst, sich mit den Anschlgen gegendie Trme des WTC zu befassen. Kunst nachGround Zero, str. 152.

Gene Ray, Terror and the Sublime in Art

and Critical Theory: From Auschwitz toHiroshima to September 11.Palgrave Mac-millan, New York 2005. Str. 52.

Gerhard Paul. Str. 436.

19:

20:

21:

Ibid. Str. 439.22:


18/132


Televizija i televizijska slika u tom sluaju postaju generator jedne nove stvarnosti koja je

pogodovala razvoju politikih i vojnih dogaaja koji su uslijedili. Tu skrivenu radikalnost

medija uspjeno je u jezik umjetnosti pretoio Thomas Hirschhorn u radu CNNiz 2002. go-

dine. Pozlaeni ukrasni okovratni lanac s poznatim logotipom vodee svjetske televizijske

kue CNN ironizira ovjekovu/gledateljevu lakovjernost koja dolazi do izraaja u vremenu

medijske indoktrinacije. I logotip druge televizijske kue koja ima vodee mjesto u arapskom

svijetu a koja je odigrala bitnu ulogu u epohi drugaijeg informisanja iz Iraka, Afganistana

i Bliskog istoka, fokus je u radu Mounira Fatmija. Ovaj marokansko-francuski umjetnik na-

jbolji je predstavnik umjetnosti koja se bavi pitanjima 11. septembra i irokog spektra kon-

sekvenci proisteklih iz ovog dogaaja. Na tragu McLuchanove formule medij je poruka, ovaj

umjetnik u razliitim verzijama rada Save Manhattaniz 2003./04. godine gradi prepoznatljivu

njujorku siluetu razliitim medijskim elementima VHS-kasetama, zvunicima ili pak kn-

jigama. Veoma sugestivno jer u razliitim medijskim kontekstima grad New York postaje

znak iroke znaenjske mogunosti. Sva srea da radovi ovog savremenog arapskog umjet-

nika nisu protumaeni kao uvreda jer bi, s druge strane, igrarija pripisana Mauriziu Catte-

lanu iz iste godine mogla u zbilji izazvati pravi konflikt. T-shirt na kojem je arapskim slovima

ispisan beznaajan tekst koji pak svojom likovnou i grafizmom podsjea na poznati logo

Thomas HirschhornCNN,2002.Karton, folija, plastika, zlatni ukrasni papir,traka :: Cardboard, foil, plastic, golden wrap-ping paper, tape;Ukupna veliina :: overallsize:250 x 80 x 10 cm

Maurizio CattelanBez naziva :: Untitled,2007.Silikonska smola, kosa, metal, drvena vrata:: Silicon resin, hair, metal, wooden door;240 x 130 x 70 cmMarian Goodman GalleryFotografija ::Photography:Zeno Zotti Maurizio Cattelan

Kay RosenNestali ::Missing,2001.Objavljeno u Black Book Magazine, Fact Fantasy, str. 66-67, New York, zima 2Published in Black Book Magazine, Fact Fantasy, pg. 66-67, New York, Winter 20Ljubaznou umjetnice i Yvon Lambert Partesy of the artist and Yvon Lambert Pari Kay Rosen


19/132

19

Miltona Glasera I Love NY mogao bi hipotetiki, neposredno nakon 11. septembra, nek

njujorkom etau donijeti mnogo sigurnosnih problema.

IV

Estetizacija 11. septembra javila se kao tehnika mogunost u vremenu masovne medij

reproduktivnosti. Ako se sloimo s injenicom da je 11/9 bio najvei medijski doga

naem ivotu23, onda i drugi dogaaji reaktivno vezani uz 11/9 sadre pedigre prvoklas

znaenjskog obrasca, a to su politika, socioloka i religijska pitanja Iraka, Afganistana, Blis

istoka ili uope pitanje muslimana na Zapadu. Tematski spektar obraivanja 11. septemb

umjetnosti see od komemorativnih i politiki angaovanih radova do onih kritikih, kon

verznih i cininih radova koji obaraju tabue i okiraju javnost.

Tekstualni rad amerike umjetnice Kay Rosen Missingiz 2002. korelacijom naziva rada,

ispisanog teksta Remem(b)er i prepoznatljive kompozicijske forme u obliku njujorkih

zanaca rezignirano poziva na kolektivnu suut sa rtvama. Tako i rekontekstualizacija Aj

Damiena Hirsta novim citatnim elementima, naime figurom ozloglaenog Sadama Huse

kod ekog umjetnika Davida Cernyija, apeluje na opravdanost amerikih postupaka u Ir

Ovaj posljednji, kao i radovi Richarda Drewa The Falling manili FallingSharon Paz sadre

potencijal kontraverznih elemenata sa okirajuim, gotovo zastraujuim efektom.24Upr

Mounir FatmiSpasi Manhattan 01 ::Save Manhattan 01,2004.Instalacija, sto, 2 Kurana tampana u Bejrutu, knjige objavljene nakon 11. septembra, svjetlo, sjenka :: Installation, ta2 Koran edited in Beyruth, Books published after 9/11, light, shadow; 90 x 120 x 150 cm.Fotografija ::Photography:Alain AlquierLubaznou umjetnika i Lombard-Freid Projects :: Courtesy of the artist and Lombard-Freid Projects,New York

Beth Simone Noveck, Die wirkung der Bilderin den USA. Die offene Gesellschaft undihre Medien in Zeitalter ihrer Bedrohung.Meinz 2003. Str. 79.

23:

I Shark Davida Cernyja uklonjen je sajednog umjetnikog festivala u Belgijizbog mogueg oka ili povrede musliman-ske zajednice nakon karikatura poslanikaMuhameda.

24:


20/132


taj efekat postaje jedna od glavnih interpretativnih karakteristika savremene umjetnosti

koja obrauje lanac dogaaja od 11. septembra naovamo. U grupi tih radova nalazi se i 48

portretaAdama Helmsa iz 2006., Bearded Orientals Making the Empire Crossiz 2006. Priscille

Bracks ili zastraujua ljudska figura bez naziva iz 2007. Maurizija Cattelana koja budi sjeanja

na strahote preventivnog zatvora na Guantnamu ili Abu Graib.

Kad je rije o lepezi radova koji sublimiraju zastraujui efekat, vrijedi spomenuti i umjet-

nika pod nadimkom Banksy, koji, osim to likovno obrauje stravine slike iz Guantnama,

postupkom rada ukazuje i na trenutanu, iznenaujuu i neoekivanu akciju. Kod Banksyja

je sam proces rada markiran istim osobinama koje koriste teroristi subverzija, akcija, napad

zbog ega ga esto nazivaju art-terrorist.25Njegove urbane akcije su ilegalne, no u svijetu

su ve odavno prihvaene kao umjetnike. Odvani Banksy u blic-akciji u Disneylandu uspi-

jeva instalirati lutke obuene u narandasta odijela i s crnim vreama na glavama. Postavka

ovih zatvorenika iz Guantnama u ameriki park zabave trajala je svega nekoliko sati dok

obezbjeenje nije uoilo naruavanje javnog reda.

Nakon 11. septembra i odjea postaje nosilac zastraujue i uznemirujue poruke. Tako i

Djevojka s maskomDouga Aitkena iz 2002. ili, pak, reducirani monokromni znakovi Adama

Helmsa konotiraju stereotipni obrazac teroristikog maskirnog odijevanja koje, s druge

strane, koincidira s muslimanskim odijevanjem kod ena (nikab). Uz pokrivenu Djevicu Mar-

David CernyAjkula:: Shark,2005.Vosak, voda, plastika :: Vax, water, plastic;190 x 90 x 270 cmLjubaznou umjetnika :: Courtesy of the Artist.

Sreko Horvat, Banksy protiv distopOris 53/2008. Str. 32-43.

25:

Doug AtikenDjevojka s maskom ::Girl in mask,2002.Fotografija ustupljena ljubaznou Douga Aitkena i303 Galerije, New York :: Image courtesy Doug Aitkenand 303 Gallery, New York


21/132

21

iju, te Marilyn Monroe ili, pak, eensku Marylinruskog umjetnikog kolektiva Blue Nose

veina radova njemake umjetnice Nezaket Ekici s elementima islamskog odijevanja dje

eksplozivno i uznemirujue. Performance Religious Momentsnastao 2003. ili No Pork but P

2004. tematiziraju odnos nespojivog ili pitanje razliitosti koje je aktualizirano nakon 11. s

tembra. Ova umjetnica turskog porijekla u katolikom samostanu Sainte Marie de la Tour

(Le Corbusier, 1956./60.) u veuxu kod Lyona aplicira ajete prve kuranske sure pom

sunevog svjetla provocirajui time svoj globalizirani i zamreni identitet. Ekici preferira

pitivanje muslimanskog identiteta na Zapadu uz rame s umjetnicima Mounirom Fatmi

i Alircem Adelom Abdesamedom, to je u periodu nakon 11. septembra postalo, tav

atraktivno.26Korisno je navesti i mnotvo umjetnikih akcija na internetu koje tematizi

11. septembar te ratove u Iraku i Afganistanu ili uope napeti odnos izmeu Istoka i Zap

U tom kontekstu nastaju novi pojmovi kao to su e-dihad ili samoubilaki-cyber-napad

Diskurs terorizma osvaja nova podruja i slui se vokabularom globalizma. Pritom nam b

RAF-a s kraja ezdesetih godina djeluju kao teroristi, koje se jo moe nazvati borcim

slobodu i koji su imali, koliko god to moglo politiki nekorektno zvuati, plemenite ciljev

I dok se povijesna tema RAF-a postepeno romantizira i popularizira, aktualni svjetski te

izam skriven iza pojma Al Qaida poprimio je zastraujue i nepojmljive razmjere. Primjer

ilustracija tog stranog problema dananjice je pojednostavljeni crte u maniri modne i

tracije italijanske umjetnice Ivane Spinelli koja proklamira strah kao osobni kreativni pot

Adam HelmsBez naziva :: Untitled Portrait,(Srebrenica), 2008.Obostrana sito-tampa na tankoj opni ::Doubled sided silkscreen on vellum;101,6 x 66 cmLjubaznou Marianne Boesky Gallery ::Courtesy of Marianne Boesky Gallery,New York

Adam HelmsBez naziva (48 portreta), 2006.Tu na plastici :: Ink on mylar;Svaki :: Each:70 x 55 cmLjubaznou Marianne Boesky Gallery :: Courtesy of Marianne Boesky Gallery,New York

O umjetnikoj sceni u islamskim zemljamanakon 11. septembra vidi: Till Briegleb,Kunst und Islam.Art 12/2008.

Tilman Baumgrtel, e-Jihad und Cyber-Selbstmordattentate.Kunstforum Interna-tional: Kunst und Krieg, br. 165. Juni-juli 2003. Str. 146 153.

Terorist Karl-Heinz Dellwo gost Subver-zive Film Festivala. Radio 101 povodomzagrebakog Subversive film festivalaposveenog 40 obljetnici 1968. www.ra-dio101.hr/?section=1&page=2&item=31547#

26:

27:

28:


22/132


I have dreams + I have fears = I produce.29Spinelli koristi enske odjevne predmete islama kao

djelimino ili ak pogreno protumaene fragmente islamske kulture na Zapadu. Pokrivala za

glavu i lice unose strah i predstavljaju opasnost koju je gotovo nemogue izbjei. Pritom je

nemogue zaobii injenicu izmijenjenih znaenja tradicionalnih religijskih simbola. ensko

pokrivalo kose (nikab) nije vie simbol ednosti i duhovne istoe, ve znak upozorenja

i opasnosti. Kri od naftnih baviJannisa Kounellisa postavljen 2001./02. godine u apsidu

crkve Sankt Peter u Klnu tako postaje simbolom duhovne podvojenosti i licemjerja. Ovaj rad

ne moe a da ne bude protumaen kao novo znaenje nastalo nakon 11. septembra. Uveliko

je jasno da nakon 11. septembra religioznost poprima nova znaanja, a religijski simboli emi-

tuju drugu poruku.

V

Politika pitanja, stavovi i miljenja u umjetnosti nakon 11. septembra predstavljaju osjetljivo

podruje mogue kritike i cenzure. U globalno proklamiranom Ratu protiv terorizma, pos-

toji opasnost da, po modelu Ili ste s nama ili ste protiv nas!, takvi radovi budu pogreno

interpretirani, a autori da budu svrstani u one potonje. Takav je zasigurno i kola Britanca

Jonathana Yeoa iz 2007. koji predstavlja nezvanini portret biveg amerikog predsjednika.

No, stvar postaje degutantna tek s pogledom izbliza: umjetnik narativnu predstavu portreta

gradi fragmentima iz pornografskih asopisa, to izaziva iznenaenje i ok. Rad je pokrenuo

lavinu kritika i negodovanje Bijele kue jer jasno progovara o politikim stavovima otvarajui

Bushovoj skuenoj formuli i treu mogunost nisam protiv vas ali nisam ni uz vas. Poljul-

jana demokratija, ratovi, ugroena sigurnost amerikih graana, loa ekoloka politika te ot-

varanje zatvora na Guantnamu uzroci su globalnog animoziteta prema ovom amerikom

predsjedniku. Kao takav, njegov lik ini est motiv u politiki angaovanoj umjetnosti koja

Banksy, London Banksy, Disneyland

Imam snove + Imam strahove = Ja prvodim. www.global-pin-up.net/home.h

29:


23/132

23

se dakako vee uz period nakon 11. septembra. Na ulicama svjetskih gradova, na stree

sceni mnotvo je razliitih grafiti-poruka koje tematiziraju lik ovog amerikog predsjedn

Ipak, Banksyjeve brzinske aplikacije ine se najautentinijim. Fokus djelovanja ovog taja

venog ulinog slikara usmjeren je prvenstveno na globalne politike teme. Sigurnost, te

rat, ugroenost, podijeljenost i dr. neki su od pojmova koji ine nezaobilazan vokabular o

britanskog umjetnika. Banksy koristi simbole savremene demokratije i liberalnog svije

izmijenjenim kontekstima djelujui subverzivno i neoekivano.

Nakon ruenja njujorkih Blizanaca svijet je stao uz Ameriku, a pitanja da li je amerika p

tika u datom trenutku nainila dobre poteze invazijom na Afganistan i Irak i da li je otvar

ozloglaenog Guantmana pravi potez ostaju bez jasnog odgovora. Liberalni svijet uo

nestabilnost demokratskih naela i radovi nekih umjetnika obrauju upravo tu temu. Po

ve spomenutog crtea Nedka Solakova iz ciklusa Fears, svoju zabrinutost u istoj ma

izraava i Dan Perjoschi. Uobiajeno je da ritam paralelnih horizontalnih linija na ameri

zastavi svojim prepoznatljivim dizajnom gledaocu ulijeva spokoj i harmoniju. Amer

zastava bila je simbol slobode obeane zemlje, a njena prisutnost u bilo kojem dijelu svi

sugerirala je sigurnost i napredak. Nekoliko radova ukazuje na nastalu promjenu. Perjos

jev crte bez imalo buke, kao da se radi o ustaljenom fenomenu, naglaava nemir na

Horizontalne linije zamijenjene su neartikuliranim i destruktivnim poretkom koji vie li

nemirnu rafuru. Amerika zastava je oteena, ona je u fazi destrukcije i vapi za ponovn

roenjem. Drugi umjetnici u amerikoj zastavi pronalaze razliite sadraje. Brazilac Ic

Daria koristi ameriku zastavu kao kolorni grafikon kojim objanjava raspoloenje ameri

graana prema ratu u Iraku. No, jedan drugi rad s amerikom zastavom predstavlja op

nost zbog osjetljivosti teme koju obrauje. Rije je o foto-kolau berlinskog umjetnika P

Banksy, Bristol Banksy, Bratislava


24/132


Magooa koji na ameriku zastavu aplicira Davidove zvijezde slika koja

se lako moe razumjeti kao antisemitska.30 Ovaj rad se naao na inter-

netskoj prezentaciji imagesagainstwar.com,koju je organizirala klnska

galerija Lichtblicke. Kustosica projekta Tina Schellhorn je tom prigodom

izjavila: Political Correctness nije moja stvar ... pa ni u ovim kakljivim

vremenima.31

VI

U bosanskohercegovakoj umjetnosti moe se izdvojiti i sistematizirati

nekoliko tematskih podruja koja stoje u vezi sa 11/9. U prvom redu,

vrijedi spomenuti ona djela koja koriste slikovne klieje zapaljenih Bli-

zanaca umetanjem prizora sarajevskih UNIS-ovih nebodera pogoenih

u posljednjem ratu. Pritom, direktnu vezu izmeu zapaljenog WTC-a i za-

paljenih UNIS-ovih nebodera odreuju dvije injenice. Prva je formalna

slinost vertikalnih graevinskih megastruktura njujorkih i sarajevskih

blizanaca, dok je druga njihova zajednika zla sudbina. Ovaj vizualni

tj. slikovni trenutak premouje geografsku razdaljinu i sarajevsku loka-

lnu sudbinu postavlja u globalni kontekst. Tom sponom, zahvaljujui

dogaaju nad dogaajima32, i sarajevski sluaj retroaktivno dobiva na

medijskoj spektakularnosti koja je izostala 1992. godine. Kada je slika

pogoenih Blizanaca postala planetarna ikona, bilo je takoer mnogo

lake i pogoene sarajevske Blizance cijelu deceniju kasnije reinterpre-

tirati, a njihovu slikovnu vrijednost redefinirati. Jeziva slinost izmeu

Jonathan YeoBush,2007.Kola :: Collage;103 x 70 cmLjubaznou umjetnika :: Courtesy of the Artist.

Dan PerjovschiBez naziva, Odabrana slika iz istambulske biljenice ::Untitled, Selected image from the Istanbul NotebookDiorama, 2008.Ljubaznou Galerije Gregor Podnar :: Courtesy GalerijaGregor Podnar,Berlin/Ljubljana

Tilman Baumgrtel, e-Jihad und Cyber-Selbstmordattentate.Str. 153.

Citat prema Tilman Baumgrtel. Ibid.

30:

31:

Drugi svjetski dogaaji kao to je smrtprinceze Dijane, svjetska nogometnaprvenstva ili dogaaji nasilja od ratovapa do etnikih ienja ne posjeduju istoznaenje. Jean Baudrillard, Der Geistdes Terrorismus. Passagen Verlag, Be2002.

32:


25/132

25

napadnutog WTC-a i sarajevskih UNIS-ovih nebodera najbolje je iskoritena u dizajners

rjeenju plakata za dokumentarni film Sjea li se Sarajevaiz 2002. godine.33No, nekoliko

dina prije 11. septembra, tanije 1994. godine, sarajevski umjetnik Sanjin Juki prepozn

slikovnu istovjetnost izmeu WTC-a i UNIS-ovih nebodera u radu Fantom slobode ili statu

Bosnu.Izokrenuti Kip Slobode, WTC prije napada i devastirani UNIS-ovi neboderi danas b

mogli tumaiti kao strano proroanstvo koje se uistinu desilo nepunu deceniju kasnije.

Uoavajui formalnu slinost izmeu njujorkih i sarajevskih blizanaca, kao i strahotu k

ih je zadesila, umjetnica Maja Bajevi tu vizuelnu poveznicu artikulira s mnogo ljudsko

umjetnikog senzibiliteta. U seriji fotografija na platnu Mankindiz 2003. ona koristi razl

vizure napadnutih zgrada ne bi li ih svojom matovitom i tankoutnom intervencij

zalijeila i dovela do ozdravljenja, u simbolikom smislu. Umjetnicu ne zanima geneza il

rok bolesti ona se gotovo infantilno ili ak bez dubljeg promiljanja osvre iskljuivo na

ljive simptome. Ono to se u ovom sluaju namee kao vizualna dominanta jeste nagla

slikovna komparacija napada na WTC i UNIS. Umjetnica tei da izjednai zlu sudbinu rod

grada s mnogo poznatijom sudbinom njujorkih Blizanaca. Ona koristi sliku da bi nasta

Bilderkrieg protiv onih koji su 1992. unitavali njen grad. Ovo su radovi koji su nastali red

jniranom bojnom spravom koju smo na poetku ovog razmatranja spomenuli naime,

CameromFrancisa Alsa.

Paralela izmeu sluaja Sarajevo i sluaja New York nastavlja se i kod sarajevskog um

nika nastanjenog u enevi, Andreja erkovia. Njegov rad 11/9iz 2002. upuuje na njujo

katastrofu, ali ne strukturom naracije, ve jednom drugom, konceptualnom sintaks

On fotografie deset sarajevskih blizanaca te ih slae u jednu misaonu cjelinu. Ovaj ra

svojevrsni in memoriam svim njujorkim rtvama tumaen lokalnim sarajevskim argon

No, time je umjetnik naglasio hipertrofirano znaenje rijei blizanci nastalo nakon 11. s

Icaro DoriaZastave :: Flags,2004.Grande Reportagem Magazine

Paul Magooimagesagainstwar.com

Redatelji Sead i Nihad Kreevljakovi iNedim Alikadi; vizualno rjeenje: ejlaKameri i Enes Huseinehaji.

33:


26/132


Plakat filma Sjea li se Sarajeva :: Poster for thefilm Do you Remember Sarajevo.Vizualno rjeenje :: Visual artists:ejla Kameri iEnes Huseinehaji.Redatelji :: Directed by:Sead i Nihad Kreevljakovii Nedim Alikadi.

Sanjin JukiFantom slobode ili statua za BosnuPhantom of Liberty or Statue for Bo1994.Kombinovana tehnika :: Mixed mediaLjubaznou Muzeja savremene umjetArs Aevi :: Courtesy of the Museum Contemporary Art,Sarajevo

Maja BajeviManKind IV, 2003.Dvije vezene fotografije na platnu, vise na uetuprivrene kvaicama :: 2 embroidered photographs oncotton, hanging from a rope with cloth-pegs;108 x 70cm (New York), 90 x 70 cm (Sarajevo)Detalj :: Detail(Sarajevo)Ljubaznou umjetnice i galerije Peter Kilchmann ::Courtesy of the Artist and Peter Kilchmann Gallery,Zrich


27/132

27

Maja BajeviManKind III,2003.Dvije vezene fotografije na platnu, vise na uetuprivrene kvaicama :: 2 embroidered photographs cotton, hanging from a rope with cloth-pegs;60 x 8cm (Sarajevo), 71 x 93 cm (New York)Detalj :: Detail:(New York)Ljubaznou umjetnice i galerije Peter Kilchmann ::Courtesy of the Artist and Peter Kilchmann Gallery,Zrich

Maja BajeviManKind III,2003.Dvije vezene fotografije na platnu, vise na uetu privrene kvaicama :: 2 embroideredphotographs on cotton, hanging from a rope with cloth-pegs;60 x 88 cm (Sarajevo), 71 x93 cm (New York)Ljubaznou umjetnice i galerije Peter Kilchmann :: Courtesy of the Artist and PeterKilchmann Gallery, Zrich

Neboja eri ShobaBroadway Boogie-Woogie,2006Kombinovana tehnika, glina, buka, drpjena :: Mixed media, clay, plaster,wood, foam.Ljubaznou umjetnika :: Courtesy of Artist


28/132


tembra koje uz pomo masovnih medija planetarno poprima primarno znaenje vezano uz

WTC.

Transponiranjem bosanskohercegovakih ratnih iskustava u njujorki kontekst relativizira se

spektakularni znaaj medijskog dogaaja 11/9 da bi se istovremeno naglasio i popularizirao

taj gotovo neznaajni rat u Bosni i Hercegovini. Pritom e se bh. sukob posluiti semantikom

teinom koja je saeta u dogaaju 11/9 kako bi se izborio za centralnu poziciju u medijskom

prostoru. Naravno, taj postupak djeluje utopijski i formalno beznaajan, no ipak postaje

fokusom identifikacije bh. umjetnika u opoj krizi njihovog nacionalnog identiteta. Tako je

i Neboja eri Shoba svoje direktno i neposredno iskustvo rata u BiH s jedne strane i svoju

novu ivotnu sredinu Manhattan s druge strane, a sluei se elementima iz historije umjetnos-

ti, artikulirao u kompoziciju slojevitog znaenja. Broadway Boogie-Woogieiz 2006. podsjea

na bosanske rovove u kojima je Shoba proveo svoju mladost, ali, sluei se Mondrianovim

suprematistikim poimanjem umjetnosti, ovaj rad nas odvodi direktno na napadnuti Man-

hattan. Kao nekadanji graanin opkoljenog Sarajeva, ali i kao stanovnik napadnutog New

Yorka, Shoba ne pokazuje veliku zabrinutost. Za ovog umjetnika je New York tek jo jedna u

nizu bitaka koje se niu jednu za drugom, kako to sugerie njegova fotografska kompozicija

Batllefields.Ova serija nastala je 2002. i nema svoj kraj.

Pored navedenih usporedbi medijske reproduktivnosti 11. septembra i rata u Bosni i Her-

cegovini, kao zaokruene cjeline istiu se i teme koje obrauju aktualne probleme sigurn-

osti i identiteta. Naime, tema sigurnost nakon 11/9 predstavlja zasebno poglavlje i moe se

tumaiti na razliite naine. Javni prostor evropskih gradova uveliko je ugroen nakon tog

datuma, a potvrda ozbiljnosti ovog problema bili su i udari u Madridu, Moskvi i Londonu.

Kao reakcija na teroristike udare, uslijedile su drave intervencije u ime sigurnosti, koje su

u svjetskim metropolama izmijenile svakodnevicu miliona ljudi. Sigurnost postaje ideologija

civilnog drutva jer svi smo mi osumnjieni i prije nego to smo ita poinili. 34Ovo poglav-

lje bh. umjetnosti moe se smjestiti u iri kontekst jer sigurnost predstavlja kljuno pitanje

globalnog razvoja, a aktualna izloba Umjetnost u ime sigurnosti,nedavno postavljena na Ak-

Nezaket Ekici. Religijski trenutci :: Religious Moments,2003.Performance. Ljubaznou umjetnice :: Courtesy of the Artist.

Nezaket Ekici. Ne svinja ali krmeNo Pork but Pig,2004.Performance.Ljubaznou umjetnice :: Courtesthe Artist.

Sreko Horvat, Banksy protiv distopStr. 41.

34:


29/132

29

ademiji likovnih umjetnosti u Berlinu, potvruje relevantnost navedene teme. Kuratori

izlobe koriste ak poziciju berlinske Likovne akademije kao direktnu sponu s temom. Pa

trg koji je krajem devedesetih predstavljao simbol kraja Hladnog rata transformirao se na

11. septembra u sigurnosno podruje internacionalne politike.35

U kontekstu ove teme mogla bi se formirati podua lista bh. umjetnika koji svjesno ili spont

definiu novo podruje interakcije umjetnike imaginacije i konkretne stvarnosti. Amer

FreedomAsima elilovia previe eksplicitno i gotovo aktivistiki ukazuje na novu simbo

amerike zastave izravno propitujui redefinirano znaenje svjetske sigurnosti. Gotovo is

jetna poruka skrivena je i u redizajnu amerike zastave iz 2004. edomira Kostovia, koji,

ameriki graanin, neposredno i na samom izvoru informacija propituje istu problemati

Sasvim je izvjesno da je i pitanje osobnog identiteta postalo glavno pitanje nove svjet

sigurnosti. Na to upuuju radovi Brace Dimitrijevia, Jurie Borasa, Zlatana Filipovia, A

Suljevi, Kurta i Plaste te Gordane Aneli-Gali.

Iako je u uvodnom tekstu izlobe Jurie Borasa u Sarajevu historiarka umjetnosti Maja Bo

sigurnosni aspekat Borasovih slika navela tek kao sekundarnu referencu, ovdje se nji

biometrijski karakter ini najznaajnijim. Ona dalje kae da rastua globalna nesigurnost

da biometrijski podaci dobivaju sve veu vanost u procesu odvajanja dobrih od loih

Embedded Art Kunst im Namen der Si-cherheit, Akademie der Knste 24.01. 22.03.2009. Presseinformation, Stand12.12.08, Seite 2.

35:

Tracey EminNema jebenog Mira::There is no fucking Peace,2003.Indijski tu na papiru :: Indian Ink on PaperLjubaznou umjetnice :: Courtesy of the Artist.

Jusuf HadifejzoviBitka za planetu stiropor ::The battle for Planetstyrofoam, 2002.Stiropor, plastini vojnici :: Styrofoam, plasticsoldiers.Ljubaznou Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi ::Courtesy of the Museum of Contemporary Art,Sarajev

Maja Bobar,Otisci/Fingerprints JuriaBoras. Umjetnika galerija BiH 21.06. 03.07.2006.

36:


30/132


Zlatan Filipovi koristi line identifikacijske elemente kako bi naglasio ambivalenti odnos

umjetnika i dravno-vojnog mehanizma. U video-radu Oslobaanje pasoaiz 2005. umjetnik

koristi svoj paso kao metaforu gubitka identiteta usljed naglaenih sigurnosnih mjera. Hom-

mage Harald SzeemannAlme Suljevi iz iste godine alarmantno ukazuje na to da je pitanje

identiteta postalo pitanje svjetske sigurnosne ideologije. Slojevitost i zamrenost identiteta

kao jedne od aktualnih tema savremene umjetnosti uope time doivljavaju svoj debakl.

Umjetnica, obuena u nikab s bombama na prsima, nenajavljena dolazi na sveanost po-

vodom otvaranje Szeemannove izlobe Blood and Honey i time izaziva sigurnosni skandal.37

Da su konflikt, teror i strah historijski utemeljene teme bosankohercegovake umjetnosti,

osvjedoeno je i jednim artefaktom na navedenoj izlobi. Na glasovitoj prezentaciji umjetni-

ka iz balkanskih zemalja, Szeemann postavlja i koiju kojom je iz Sarajeva 1914. godine u Be

prevezen ubijeni prijestolonasljednik Franz Ferdinand. U tom kontekstu vrijedi spomenuti

radove Radenka Milaka, koji Sarajevski atentat oslikava tradicionalnom slikarskom tehnikom

vraajui mu retroaktivno snagu planetarnog spektakla.

Ivana SpinelliGlobalne sestre (iz serije 08 br. 26) ::Global Sisters(from Series 08 n. 26),2008.Indijski tu na papiru :: Indian Ink on PaperLjubaznou umjetnice :: Courtesy of the Artist.

Sammlung Essl, Be; 16.05. 28.09.237:


31/132

31

Jannis KounellisKri od naftnih bavi ::The Cross of the Oil drum,2001/02.Instalacija u crkvi St. Peter :: Installation at the Church of St. Peter,KlnLjubaznou Kewenig galerije :: Courtesy of the Kewenig Gallery, KlnFotografija ::Photography:Werner Hannappel

VII

Promatranje, proivljavanje i osvrtanje na 11. septembar i terorizam u granica

bosanskohercegovake umjetnosti, kao to se vidi, nisu nimalo zanemarive ili tek sporad

pojave. ini se da jedan mnogo znaajniji i vei dogaaj za Bosnu i Hercegovinu nai

rat od 1992.-1995. godine nije toliko uticao na nae umjetnike kao to je to 11/9. Racio

lan i logian slijed promiljanja ove injenice rezultira svakako pitanjemzato je to tako?

da je 11/9 snagom svoje simbolike da redefinira i izmijeni uvrijeena znaenja u naji

kontekstu uspio konano determinirati zamreni bosanskohercegovaki identitet. Pita

identiteta, sigurnosti, prava ili aspekti teroristike estetike predstavljaju aktualne teme no

bosanskohercegovake umjetnosti nastale nakon 11. septembra. No tek jedan vei vrem

ski otklon posluie kao zalog objekivnijim i detaljnijim analizama navedenih uticaja.


32/132


33/132

KATA

CATALOG


34/132


Gordana Aneli-Gali

1. O globalizaciji,2003. Digitalni print; 130 x 90 cm Ljubaznou umjetnice i

Umjetnike galerije BiH, Sarajevo

1. On globalisation,2003. Digital print; 130 x 90 cm Courtesy of the Artist and

Umjetnika galerija BiH, Sarajevo

Gordana Aneli-Gali svoju umjetniku praksu temelji napolitikom konfliktu i diskomunikaciji. U svojim radovima

umjetnica esto koristi elemente citatnosti gradei hi-

bridne kontekste nemira i nesigurnosti. Bilo da uiva konf-

liktom razdvojene obale Neretve u Mostaru ili da oajno

nosi zastave koje su usljed politikih (ne)prilika kroz his-

toriju nametnute Bosni i Hercegovini, Gordana Aneli-

Gali ukazuje na zamrenost i konfliktnost nae zemlje. U

svome radu O globalizaciji... umjetnica svoju umjetniku

opservaciju s lokalnog premjeta u iri kontekst. Ono to je

naizgled nespojivo jedna enska osoba u nikabu, a drugau vjenanici te pripadnik Ku Klux Klana umjetnica spaja

u novu cjelinu ukazujui na globalnu zamrenost koja je

svojstvena periodu nakon 11. septembra 2001.

Gordana Aneli-Gali bases her artistic practice on politi-cal conflict and dis-communication. In her pieces, the artist

often uses the elements of quotation by building a hybrid

context of restlessness and insecurity. Whether she stitches

together the conflict divided shores of Neretva in Mostar, or

desperately carries flags that were imposed on Bosnia and

Herzegovina through historical and political occasion (mis)

fortune, Gordana Aneli-Gali points out the complexity

and conflict of her country. In her work On globalization...

the artist moves her artistic observation from a local to

broad context. What at first sight does not seem to connect one female dressed in a nikab, the other in a wedding

dress, and a member of the Ku Klux Klan is connected by

the artist in a new whole pointing out a global complexity

describing the period after September 11, 2001.


35/132

35


36/132


Maja Bajevi

2. Bez naziva,2008. Instalacija sa pet digitalnih

fotografija; 5 x (30 x 40 cm) Ljubaznou umjetnice i galerije

Michel Rein, Paris

2. Untitled,2008 Installation of 5 digital prints; 5 x (30 x 40 cm) Courtesy of the Artist and Gallery

Michel Rein, Paris

Kreativna bliskost Maje Bajevi s ruenjem njujorkih tornjevaizraena je u seriji fotografijaMankind (vidi str. 24 i 25). Kao umjetnica,

Maja Bajevi je stasala na Zapadu u vremenu dok je njena zemlja bila

pogoena najteim trenucima (92.-95.). Stoga, radovi Maje Bajevi

utjelovljuju snaan senzibilitet za ljudsku patnju prouzrokovanu

politikim konfliktima i ratovima. Njena umjetnost sadri dozu strep-

nje, neizvjesnosti i iekivanja, to je ini osobenom u naem i irem

kontekstu. U foto-instalaciji bez naziva iz 2008. godine umjetnica

multiplicira isti fotografski predloak avion u letu. S druge strane,

avion kao umjetniki element sadri iroku interpretacijski potenci-

jal, no u kontekstu serije radova Mankind,gdje se izravno tematizira11/9, avion postaje zastraujue sredstvo razaranja poznato iskljuivo

po ruenju njujorkih Blizanaca.

The creative intimacy between Maja Bajevi and the destroyed New

York towers is emphasized in a series of photographs Mankind(see

page 24, 25). As an artist, Maja Bajevi grew up in the West at the time

when her country was going through its greatest difficulty (1992-95).

That is why the works of Maja Bajevi encompass the strong sensibil-

ity for human suffering caused by political conflicts and wars. Her art-

work contains a dose of anxiety, uncertainty, and expectation which

makes her special in the Bosnian and Herzegovinian and broader

context. In a 2008 untitled photo-installation the artist multiples the

same photographic pattern an airplane in flight. Meanwhile, the

airplane, as an artistic element, contains a wide interpretation of po-

tential, however in the context of the series of work Mankind,where

9/11 is the direct theme, the airplane becomes a frightening means

of destruction, known exclusively for the destruction of the New York

Twin Towers.


37/132


38/132


Juria Boras

3. Otisak,2006. Akrilik na platnu; 160 x 60 cm Ljubaznou umjetnika

3. Imprint,2006. Acrylic on canvas; 160 x 60 cm Courtesy of the Artist

OtisakJurie Borasa tematizira poglavlje drutvene st-

varnosti koje je u ovom vremenu poprimilo gotovo

ideoloke razmjere Sigurnost. Naime, sigurnost je u ev-

ropskom civilizacijskom okruenju prerasla u relativnu

i proizvoljnu kategoriju. Rasprave vodeih svjetskih

politiara na temu sigurnosti i razliitost tumaenja sig-urnosnih mjera diljem planete ukazuju istovremeno na

fluidnost ovog pojma, ali i na njegov imperativan znaaj.

OtisakJurie Borasa upuuje na globalnu nesigurnost u

kojoj se biometrijske injenice smatraju gotovo jedinim,

tj. filterom odvajanja dobrih od loih (Maja Bobar).

Imprintby Juria Boras deals with a chapter of social re-

ality which has been given an almost ideological range

in current times Security. Namely, how security in the

civilized European environment grows into a relative

and arbitrary category. Discussions by leading world

politicians on the topic of security and the differences

in explanations for security measures throughout the

planet point to the same time of the fluidity of the term,

but also its imperative meaning. Imprintby Juria Boras,

points out global insecurity in which biometric facts, are

almost considered to be the only filter between sepa-

rating good from bad (Maja Bobar).


39/132


40/132


Leila majanin

4. Under the Burqa/over the burqa, 2008. Video; 5 44 Ljubaznou umjetnice

4. Under the Burqa/over the burqa, 2008. Video; 5 44 Courtesy of the Artist

Video-rad Under the Burqa/over the Burqa, osim to iz-

ravno tematizira prava ene u Afganistanu, ukazuje i na

splet razliitih arita dananjice. Preklapanjem osobnog

aktivistikog angamana, pitanja rodne ravnopravnosti,

te medijski istaknutih tema kao to je Afganistan ili Irak,

Leila majanin progovara simptomatinim vokabula-

rom globalizacije. Umjetnica u lokalni kontekst impor-

tuje zamrenu stvarnost Dalekog istoka koristei portret

afganistanske ene. Pritom, taj znaenjima optereeni

portret umjetnici Leili majanin slui kao oslonac u

potrazi sopstvenog identiteta.

The video work Under the Burqa/over the Burqa,other than

making womens rights in Afghanistan a direct theme, also

displays a medley of todays different focal points. By lay-

ering personal atavistic engagement, questions of gender

equality, and media emphasized themes such as Afghani-

stan or Iraq, Leila majanin speaks in the symptomatic

vocabulary of globalization. The artist imports the com-

plex reality of the Far East into the local context by using

a portrait of Afghan women. At the same time, this por-

trait which was burdened with meaning, serves artist Leila

majanin as a support in finding personal identity.


41/132


42/132


Braco Dimitrijevi

5. Portret nepoznatog prolaznika,(Sarajevo)2004. Foto-print na ceradi; 5 x 3 m Ljubaznou Sarajevske zime i Umjetnike

galerije, Sarajevo

5. The Casual Passerby I met at 7:02 PM in Sarajevo, 2004. Photo-print on an awning; 5 x 3 m Courtesy of the Sarajevska zima and

Umjetnika galerija, Sarajevo

Sluajni prolaznikBrace Dimitrijevia u kontekstu izlobe

Umjetnost i terorizam znakovito ukazuje na permut-

aciju znaenjskih obrazaca prouzrokovanu 11. septem-

brom. Premda nema izravnu vezu s terorizmom, ovaj

Dimitrijeviev rad naglaava nove i redefinirane inter-

pretacijske obrazce koji nakon ruenja njujorkih torn-

jeva nisu zaobili umjetnosti i teoriju umjetnosti. Ideja i

realizacija Dimitrijevievog Sluajnog prolaznikanastala

je sedamdesetih godina bez bilo kakvih optereenja.

Istovjetno tekstualnom radu Christophera Woola (Ter-

rorist) ili SuicideAndyja Warhola, i Dimitrijeviev Sluajni

prolaznikpoprima nova zastraujua znaenja nakon 11.

septembra. Nastao u Sarajevu nakon ruenja Blizanaca,

ovaj rad otvara pitanja aktualne svjetske sigurofobije

koja nema granica i mutira u neeljenom pravcu.

Casual Passerbyby Braco Dimitrijevi, in the context of

the exhibition Art and Terrorismsignificantly points to

the permutation of patterns of meaning caused by Sep-

tember 11. Although it has no direct connection with

terrorism, this piece by Dimitrijevi stresses new and

redefined interpretational patterns that, following thedestruction of the towers in New York, have not been

bypassed by art and art theory. The idea and realiza-

tion of Dimitrijevis Casual Passerby was created in

the seventies without any kind of burden. Just like the

textual work by Christopher Wool (Terrorist), or Suicide

by Andy Warhol, Dimitrijevis Casual Passerbyalso gets

new frightening meanings after September 11. Created

in Sarajevo after the Twin Towers were destroyed, this

work opens questions of the current limitless world se-

curity-phobia mutating it in an unwanted direction.


43/132

43


44/132


Asim Delilovi

6. American Freedom,2003. Objekat; 104,5 x 74 cm

Fotografija: Dragana Antoni Ljubaznou umjetnika

6. American Freedom,2003. Object; 104,5 x 74 cm

Photography: Dragana Antoni Courtesy of the Artist

American Freedom samo je jedan u nizu dosjetljivih

radova sarajevskog umjetnika, dizajnera i nastavnika

Likovne akademije Asima Delilovia, koji tematizira

percepciju amerike kulture s bosanskohercegovakog,

tj. ne-amerikog aspekta. Umjetnik razbija globalne ste-

reotipe odvano otvarajui pitanja kulturne kolonizaci-

je, ustolienih sistema vrijednosti, nepravde itd. Svojom

narativnom strukturom ovaj rad referira na poljuljanu

ideju svjetske demokratije, gdje je pitanje sigurnosti

doivjelo izopaenje i mutaciju.

American Freedom is just one in a line of the many

highly witty works by Sarajevo based artist, designer,

and teacher at the Fine Arts Academy, Asim Delilovi,

who deals with the perception of American culture from

the Bosnian and Herzegovinian that is non-American

aspect. The artist breaks global stereotypes, by coura-

geously opening the question of cultural colonization,

known systems of values, injustice etc. Through his

narrative structure this work refers to the shaky idea of

world democracy, where the question of security has

experienced distortion and mutation.


45/132


46/132


Andrej erkovi

7. The Star-Spangled Banner, 2006. Print na ceradi; 149,5 x 259 cm Fotografija: Almin Zrno Ljubaznou umjetnika

7. The Star-Spangled Banner, 2006. Photo-print on an awning; 149,5 x 259 cm Photography: Almin Zrno Courtesy of the Artist

8. Ta divna okupacija,2005. Prostorna instalacija na stropu;

50 x (12 x 7 cm) Ljubaznou umjetnika

9. 9.11.,2002. Fotografija; 10 x (17,6 x 12,6 cm) Ljubaznou umjetnika

8. The Beautiful occupation,2005. Space installation on a ceiling;

50 x (12 x 7 cm) Courtesy of the Artist

9. 9.11.,2002. Photography; 10 x (17,6 x 12,6 cm) Courtesy of the Artist

Da bi izbjegao stereotipne zakljuke, Andrej erkovi

koristi citatnost igru znakova razliitog porijekla i kon-

teksta. U prostornoj instalaciji ironinog naziva Ta divna

okupacija,umjetnik koristi hipertrofirana svojstva miris-

nog drvceta. Osim vizualne dominacije drvaca s prika-

zom amerike zastave, miris postaje glavno izraajno

sredstvo ovoga rada. Prvenstveno zamiljeno da iri

ugodan miris, u erkovievom radu mirisno drvce

ima obrnut efekat. Njihova pretjerana koliina stvara

nepodnoljiv i neugodan smrad koji posjetioca tjera nabijeg.

U drugom radu nazvanom 9.11. erkovi izravno

obrauje ruenje njujorkih Blizanaca. Dakako, umjetnik

sarajevsku lokalnu priu pripovijeda globalnim vokabu-

larom koristei se znakovima iz konteksta 11. septembra

i ruenja WTC-a. Gotovo je nemogue zaobii injenicu

da bi zatitne maske na licima sarajevskih blizanaca bile

jedino pravo rjeenje za posjeivanje instalacije Ta divna

okupacija.Fotodokumentacijska instalacija 9.11. pred-

stavlja rad irokog interpretacijskog polja: od komem-orativnog do onog kritikog, koji snagom umjetnike

razigranosti postavlja mnoga pitanja.


47/132

To avoid stereotypical conclusions, Andrej erkovi uses

quotation a play on signs of different origins and con-

text. In the space installation ironically entitled The Beauti-

ful occupation;the artist uses hypertrophied meanings of

scented tree-shaped air fresheners. Aside from the visual

domination of the air fresheners with the American flag,

the scent becomes the man expressive mean of this work.

Initially it is meant to spread a nice smell; in this erkovi

piece the smell has the opposite effect. The overdose of

quantity created an unbearable and unpleasant stink that

forces the visitor to escape.

In his other work titled 9.11.erkovi directly analyses

destruction of New Yorks Twin Towers. Of course the a

tells a local Sarajevo tale in global vocabulary and by u

signs from the context of September 11 and the dest

tion of the WTC. It is almost impossible to avoid the

that protective masks on the faces of the towers in S

jevo would be the only real solution for visiting the in

lation The Beautiful occupation.The photo-documen

installation 9.11.represents a work in a wider field of in

pretation: from being commemorative to critical, whic

the power of artistic playfulness asks many questions.


48/132



49/132


50/132


Zlatan Filipovi

10. Proces oslobaanje pasoa,2005. Video, zvuk; 1 57 Ljubaznou umjetnika

10. Proces Freeing the passport, 2008. Video; 5 44 Courtesy of the Artist

Dvominutni rad Zlatana Filipovia u cijelosti je

posveen skidanju aerodromske oznake Ujedin-

jenih Arapskih Emirata s njegovog pasoa. Naime,paso se, kao element identifikacije, u zadnjoj de-

ceniji transformirao u simbol sigurnosti. Korelaci-

jom koritenih identifikacijskih elemenata i samog

naziva rada Proces oslobaanje pasoa umjetnik

ukazuje na lini identitet koji je u komunikacijskom

odnosu Istoka i Zapada u zadnjoj deceniji zadobio

neeljena i stereotipna znaenja. Svoje lino iskust-

vo umjetnik makrosnimkom prerauje u video-or-

nament kojim uzaludno pokuava osloboditi svoj

identitet suvinih obiljeja i znaenja.

The two minute piece by Zlatan Filipovi is entirely

dedicated to removing airport the airport stamp of

The United Arab Emirates from his passport. Name-ly, the passport has, as an element of identification,

transformed in the last decade into a symbol of se-

curity. By correlating used identification elements

and the title of the piece Process freeing the pass-

port the artist emphasizes how personal identity

has received unwanted and stereotypical meanings

in communication relations between the East and

West in the last decade. By using macro-recording

the artist redefines his personal experience into a

video-ornament by which he tries, in vain, to freehis identity of unnecessary marks and meanings.


51/132


52/132


Zijah Gafi

12. Bez naziva, 2005. Fotografija (digitalni C-print);

60 x 60 cm Ljubaznou umjetnika

11. Bez naziva, 2001.

Fotografija (digitalni C-print);60 x 60 cm

Ljubaznou umjetnika

12. Untitled, 2005. Photography (digital C-print);

60 x 60 cm Courtesy of the Artist

11. Untitled, 2001.

Photography (digital C-print);60 x 60 cm

Courtesy of the Artist

Nazivom izlobenog projekta Troubled Islam: short stories from trou-

bled societies (Hanikah Gazi-Husrevbegove medrese, 2007.) Gafi ot-kriva sutinu svojih interesa. Njegova fotografija je britka, jasna i bez

imalo suvinog dotjerivanja pripovjeda kratke prie iz problematinih

zajednica. Fotografija bez naziva nastala u Afganistanu 2005. godine

pokazuje mukarca koji nosi masku amerike Disney-zvijezde Mick-

eyja Mousea i upuuje na zbunjenost nastalu nasilnom demokra-

tizacijom ove srednjoistone zemlje. Afganistanac, glavni lik ove prie,

odbacuje svoj stvarni identitet kako bi ga zamjenio novim. Prostorni

kontekst u kojem je nastala fotografija (groblje) pojaava napetost

i narativnu dramu, a sam lik Mickey Mousa poprima nova znaenja.

Fotografija istovremeno sublimira razliita osjeanja: tragediju, oaj ibeznae, ali i cinizam, ironiju i odvanost.

By naming his exhibited project Troubled Islam: short stories from

troubled societies (Hanika Gazi-Husrevbegove medrese, 2007.) Gafi

reveals the core of his interest. His photography is sharp, clear, and

lacks unnecessary furbishing. He tells short stories from troubled

communities. Photography with no title created in Afghanistan in

2005 displays a man wearing a mask of American Disney star Mickey

Mouse emphasizes the confusion created with violent democratiza-

tion of this Middle Eastern country. The Afghani, the main character

of this story, throws away his real identity to replace it with a new

one. The context of location in which the photographs were taken

(the cemetery) emphasizes the attention and narrative drama, giving

new meaning to the character Mickey Mouse. At the same time, the

photographs sublimate different feelings: tragedy, despair and hope-

lessness, but also cynicism, irony, and courage.


53/132


54/132



55/132


56/132


Sadko Hadihasanovi

13. Straar, 2008. Ulje na tampanom platnu, (francuska zidna tapeta);

160 x 181 cm Fotografija: Samir Arnautovi Ljubaznou umjetnika

13. The Guard, 2008. Oil on printed canvas (French wall paper);

160 x 181 cm Photography: Samir Arnautovi Courtesy of the Artist


57/132

In his work entitled The guardthe artist uses opposite eleme

of fine arts to build a new hybrid whole. As a base for the dr

ing the artist uses French wallpaper with rococo elements uni

two opposing contexts. Hadihasanovi emphasizes the tens

between that which is different and disconnected, which co

be due to his personal experience as an immigrant. By analyz

consumerism and mass culture, by using collage, copying, or p

to-print techniques, Hadihasanovi stresses his origin by us

symbols of the war in Bosnia, conflict in general, or element

opposing ideologies.

U radu pod nazivom Straarumjetnik oprenim likovnim elemen-

tima gradi novu hibridnu cjelinu. Kao podlogu za crte, koristi fran-

cusku zidnu tapetu s likovnim elementima rokokoa objedinjujui

time dva suprostavljena konteksta. Hadihasanovi tako naglaava

napetost razliitog i nespojivog, to se moe pripisati njegovom

osobnom iskustvu iseljenika. Obraujui konzumerizam i mas-kul-

turu tehnikama kolaa, preslikavanja ili fotoprinta, Hadihasanovi

istie svoje porijeklo i znakovima rata u Bosni, konflikta uope ili

elementima suprostavljenih ideologija.


58/132


Anur Hadiomerspahi

14. Savremena religija, 2002. Digitalni print; 196 x 140 cm Ljubaznou umjetnika

15. Biznis je samoubistvo,2001. Digitalni print; 196 x 140 cm Ljubaznou umjetnika

14. Contemporary religion, 2002. Digital print; 196 x 140 cm Courtesy of the Artist

15. Business is suicide,2001. Digital print; 196 x 140 cm Courtesy of the Artist

Anur Hadiomerspahi je konzekventnim radom i

slojevitim porukama uspio neutralizirati granicu izmeu

grafikog dizajna i umjetnosti. Unosei elemente um-

jetnosti u dizajn kao i elemente funkcionalnosti diza-

jna u umjetnost, njegovi angaovani radovi zagovaraju

aktivizam. Rad Biznis je samoubistvo propituje odijevni

statusni simbol i drutveno znaenje kravate, ali u kon-

tekstu rada Damira Nikia Cravata a la Bosniaque,ovaj

rad kravati skriva i kulturoloko znaenje. Uz Nikievu

Bonjaku kravatu, ovaj rad predstavlja svojevrsnu defin-

iciju zamrenog bonjakog nacionalnog identiteta, raza-

petog izmeu Istoka i Zapada.

By using consecutive works and layered messages Anur

Hadiomerspahi managed to neutralize the border be-

tween graphic design and art. Introducing elements of

art into the design as well as elements of functionality of

design into art, his engaged pieces support activism. The

work Business is suicidequestions the fashion status sym-

bol and social meaning of the cravat, but in the context

of the work by Damir Niki Cravata a la Bosniaque,this

work about neckties hides cultural meaning. Along with

Nikis Bosniak cravat, this work presents a type of defini-

tion of the conflict of the Bosniak national identity pulled

between East and West.


59/132


60/132


Adela Jui

16. Snajperist, 2007. Video; 4 11 Kamera: Ervin Babi Ljubaznou umjetnice

16. The Sniper, 2007. Video; 4 11 Camera: Ervin Babi Courtesy of the Artist

Spajajui prolost, sadanjost i budunost, video-rad Snajperistot-

kriva najintimnija osjeanja mlade umjetnice Adele Jui usmjer-

ena ka promiljanju okolnosti, uzroka i posljedica pogibije njenogoca u posljednjem, bh. ratu. Spajajui statinu fotoprojekciju s

imanentnom intervencijom na istoj ravni, recitirajui datume i

koliinu ustrijeljenih neprijateljskih vojnika u susret izjavi moj

otac, snajperista, upucan je od snajperiste u svoje desno oko, um-

jetnica odvanom artikulacijom neposrednog ivotnog iskustva

nadrasta i banalizira navedene injenice, uvodei gledaoca u viu

sferu filozofskog promiljanja konflikta, ivota i smrti. Prisvajajui

modele umjetnike avangarde kojom se zbog spektakularnosti

i zastraujueg efekta slue i teroristi, umjetnica osobni tragini

dogaaj pretvara u savreni performans.

By combining the past, present, and future, the video work The Sn

reveals the most intimate feeling of the young artist Adela Jui wh

is directed at analyzing the circumstances, cause, and consequenof her fathers death in the last Bosnian and Herzegovinian war

combining static photo projection with imminent intervention at

same level, and reciting the dates and number of shot enemy sold

along with the statement My father, a sniper, was shot in his ri

eye by another sniper the artist, by courageously articulating he

experience, outgrows and banalizes the stated facts by introduc

the viewer to the higher sphere of philosophical thought on c

flict, life, and death. By usurping models of the artistic avant-ga

through the spectacular and terrifying effects terrorists use, the a

transforms a personal tragedy into a perfect performance.


61/132

my father the sniper, was shot by sniper into his right eye


62/132


ejla Kameri

18. We were chilling by the poolwhen the war started,2006.

Fotografija, print; dimenzije promjenjive Ljubaznou umjetnice

18. We were chilling by the poolwhen the war started,2006.

Photography, print; dimensions change Courtesy of the Artist

17. Daydreaming, 2004.Video; 5 22 (loop projekcija)

Ljubaznou umjetnice

17. Daydreaming, 2004.Video; 5 22 (endless loop)

Courtesy of the Artist

Dok su se pojedini umjetnici koristili vizuelnom

spektakularnou terorizma i rata, ejla Kameri u

video-radu Sanjarenjeu tom kontekstu istie vanost

odreenih audio-poruka. Iako u radu dominira zvuna

naracija, umjetnica ipak bira medij videa birajui am-

bijent kako bi izrazila osobni stav i naglasila slabu vje-

rodostojnost proklamirane poruke. ejla Kameri ko-

risti postseptembarsku retoriku kako bi je ironizirala

i omalovaila, ali istovremeno naglaavajui znaaj

onog to je prouzrokovala. Zavravajui govor izjavom

Ako nisu sa nama, onda su protiv nas, umjetnica pro-

vocira strah koji nakon oka i skandala postaje osnovni

cilj umjetnikog djela.

While certain artists uses the visual spectacle of ter-

rorism and war, ejla Kameri in the video-work Day-

dreamingemphasizes in that context, the importance

of certain audio-messages. Although audio narration

dominates the piece, the artist chooses the media of

video by choosing the ambient to express a personal

attitude and emphasize the weak credibility of the pro-claimed message. ejla Kameri uses post September

rhetoric to make it ironic and disparaging, while at the

same emphasizing the meaning of what she caused.

By ending the speech with the statement If they are

not with us, they are against us, the artist provokes

a fear that after the shock and scandal becomes the

main goal of the art work.


63/132

63

(Dame i gospodo, pred nama je veliki zadatak!

Moramo pomoi onima kojim je pomo potrebna.

Predugo su ivjeli u beznau i strahu.

Moramo im dati njihovo mjesto u naem svijetu.

Pomoi im da se uklope u na sistem vrijednosti.

Pozvati ih da izgrade drutvo po uzoru na nae, na osnovama tolerancije i

U ime humanosti, stvari se moraju promijeniti!

Ako oni podre nae ciljeve, mi emo im pomoi u njihovim naporima.

Razvijeni e svijet pojaati humanitarne mjere da bi olakao njihove patnjBez nas, oni su bespomoni.

Ne smijemo biti slijepi, dozvoliti da ive u mraku bijede.

Ako energino krenu putem reformi, nagrade e brzo stii.

Dolo je vrijeme da svi sukobljeni odaberu mir, nadu i ivot.

U toj velikoj borbi oni se moraju odluiti.

Ako nisu sa nama onda su protiv nas.)


64/132



65/132


66/132


Dalida Kari Hadiahmetovi

19. Terrorism, 2004. Digitalni print; 139 x 100 cm Ljubaznou umjetnice

19. Terrorism, 2004. Digital print; 139 x 100 cm Courtesy of the Artist

Grafika dizajnerica Dalida Kari-Hadiahmetovi ima

jasan cilj i primarnu funkciju da naglasi apsolutnu nepri-

hvatljivost teroristikih obrazaca u modernom drutvu.

Za taj sloen ali ipak prioritetan zadatak, umjetnica koristipomagala terorizma u raspadu. Rasparana pletena maska,

kao prikrivalo identiteta atentatora, argonom grafikog

dizajna emituje i sugerie antiteroristiko raspoloenje.

Nastao 2004. godine ovaj rad moe se tumaiti u kontek-

stu svjetske kampanje u borbi protiv terorizma inicirane od

strane amerikih politiara nakon 11. septembra. Jasnom

porukom ovaj rad deklarativno izjavljuje Mi smo s vama.

Graphic designer Dalida Kari-Hadiahmetovi has a clear

goal and primary function, to emphasize that terrorist pat-

terns in modern society are absolutely unacceptable. For

that complex but prioritized task, the artist uses destroyedmeans of terrorism. A torn knit mask, which hides the

identity of an assassin, transmits and suggests a mood of

anti-terrorism through the jargon of graphic design. Cre-

ated in 2004 this work can be explained in the context of

the world campaign in the fight against terrorism initiated

by American politicians after September 11. With its clear

message, this work declares We are with you.


67/132


68/132


Zlatko Kopljar

20. K 9 Compassion zgrada UN, 2003. UV print na PVC foliji; 180 x 220 cm Ljubaznou umjetnika i

Zbirke suvremene umjetnost

Date post:	08-Aug-2018
Category:	Documents
Upload:	esmer-mm
View:	216 times
Download:	0 times

Irfan Hosic-Art and Terrorisam

Documents