7/25/2019 Kapo Vic

1/15

AGRONOMSKI GLASNIK 2-4/2005. Izlaganje sa znanstvenog skupaISSN 0002-1954 Conference paper

209

IZVORNO ZELENILO U SLUBI OUVANJA RURALNOG

AMBIJENTA NA PRIMJERU KONAVALA

ORIGINAL GREEN VEGETATION INTENDED FOR PRESERVINGTHE RURAL LANDSCAPE - THE KONAVLE EXAMPLE

Nikolina Kapovi

SAETAK

Konavle, smjetene na krajnjem jugu drave izmeu mora i planiskog zalea,odlikuju se jedinstvenim krajobrazom. Reljefno se dijele na obalni pojas: prostor

strmih Konavoskih stijenas dva primorska mjesta; Cavtata na jednom i Moluntana drugom kraju, Donju i Gornju bandu, meu kojima se provuklo plodnoKonavosko polje, te na Konavoska brdasmjetena u oporom krkom krajoliku

poluplaninske klime. Svaki ovaj dio nosi svoje pejzane osobitosti, boje, teksturei oblike promjenjive ovisno o godinjem dobu.

Snane vertikale gustih empresata najuoljiviji su pejzani elementKonavala. Negdje se penju visoko u brda, negdje se sputaju u polje, uvlae usela, uvaju crkve i groblja. Tamnozelenu boju pejzau daju i gajevi lovorika, anajljepi su u podruju vodotoka rjeice Ljute - zatienog prirodnog krajobraza.ume dubova i danas proimaju konavoski pejza, a ime dub sadrano je u

brojnim toponimima ba kao i u imenu grada Dubrovnika. Brojne su i umepinija i alepskih borova, te mediteranske makije najgue izmeu mora i Donjebande. Konavosko polje uvuklo se usred Konavala poput golemog panjaka pokojem pasu tek male skupine ovaca i krava. Neko je polje bila glavna itnicaDubrovake Republike, dok je danas naalost najveim dijelom zaputeno. Pa ivisoka brda i strme obalne stijene takoer imaju svoju vegetaciju prilagodljivusurovim uvjetima ivota.

Skladno se u Konavlima spojio prirodni i kultivirani krajobraz upotpunjenruralnom arhitekturom sela i zaseoka sa starim kamenim kuama i pripadajuimgospodarskim objektima poput kominata, pojata, gumna i mlinica. Pre-

poznatljiva sakralna arhitektura crkvica i srednjovjekovnih groblja stopila se s

7/25/2019 Kapo Vic

2/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

210

pejzaom, gdje nije grob tu je maslina, gdje nije kamen tu je empres. Sauvalase iako uglavnom ruevna i renesansna ladanjska arhitektura koja je uglavnom

bila gospodarskog karaktera. Tragovi ljudskog rada ive u kamenu i biljci. Mee(suhozidovi), te jednostavne kamene strukture vrijedne su panje jer pomisao da

je svaki njegov kamen prenijela teaka ruka i stavila ga ba na to mjesto danasse ini nevjerovatnim. Pomno slagane kamene niti u svom zagrljaju uvajuslikovitu maslinu, grbave okote vinove loze, smokve, mjendule -bademe iagrume. I vrtovi uz kuu sauvali su ruralni karakter, mjeavina su ugodnog ikorisnog pa uz povre, voe i ljekovite trave raste cvijee i ukrasno grmlje.Tarace i proelja zasjenjuju odrine vinove loze. Nae se tu i pomno orezanihivica i pokoja palma koja dodue nikako ne pripada ovom pejzau.

Na sreu otkrivanje istinskih tradicionalnih vrijednosti, domaeg ovjekaponovno vraaju prirodi, obnavljaju se stari i sade novi maslinici, a meulozom sazrijeva i stara konavoska sorta "Malvazija". Dudov svilac opet jedemlade listove murvi iz ijih e se kukuljica istkat duge svilene niti za prelijepukonavosku nonju i vez. Obnavljanje sruenih i zaputenih mlinica te otvaranjerestorana s domaom kuhinjom zasigurno ukazuju na povratak prirodi ikonavoskom krajobrazu koji svojom iskonskom i inspirativnom ljepotomzasluuje posebno mjesto u ukupnoj krajobraznoj slici Hrvatske.

Kljune rijei: Konavle, izvorno zelenilo, krajobraz, ruralni ambijent

ABSTRACT

Konavle, located in the furthermost southeastern point of the country,between the sea and the mountains in the hinterland is distinguished by itsunique landscape.

By its relief the terrain is divided into the coastal strip: the area of theKonavoske stijene, the steep Konavle cliffs with two coastal places; Cavtat atone end and Molunat at the other, Donja i Gornja banda, the Lower and theUpper Banda and the fertile Konavosko polje, the Konavle field between them,and Konavoska brda the Konavle hills situated in the harsh karst landscape inthe semimountaineous climate. Each part has its distinct landscape characteristicssuch as: colour, texture and shape depending on the season of the year.

Mighty vertical llines of dense cypress-tree woods are the most noticeableelement of the Konavle landscape. Somewhere they ascend high up the hillside,

7/25/2019 Kapo Vic

3/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

211

and descend downhill towards the valley elsewhere, wriggle through villages,guard churches and their graveyards. The bay-tree groves create the dark greencolour in the landscape, and the most beautiful ones are in the area of the smallriver Ljuta and its streams - the protected natural landscape area. Oak-tree forests

still permeat through the Konavle landscape and many toponyms contain thename dub. In the very name of the City of Dubrovnik just as well. Umbrella-pineand allepo pine woodlands are numerous, while the thickest mediterraneanmacchia is between the sea and the Lower Banda. The valley of Konavle lies inKonavle as a huge pasture where only some sheep and cows graze. Once thisfield was the main grainbearing region of the Dubrovnik Republic. Today,unfortunately, it is neglected for the most part. Even the high mountains and thesteep cliffs are covered with their own vegetation adaptable to the cruel livingconditions.

Natural and cultivated landscape in Konavle has harmoniously blended inalong with rural architecture of the villages and hamlets built of old stone housesand pertaining homesteads such as their chimnies, sheds, threshing-floors and

mills. The recognizable sacral architecture of the small churches and medievalgraveyards merge with the landscape. Where grave does not exist there stands anolive tree, where cypress grows there stone is no more. The Renaissance countryvillas have been preserved, although mainly dilapidating. The traces of humanlabour escist in stone and in plants. Walls, those simple limestone rubble masonrystructures deserve our attention and the mere thought that each single stone wascarried by peasant hands put and just in that place, today seems quiteunbelievable. These stone filaments carefully put together in their embraceharbour a picturesque olive, a bent grapevine, fig-trees, almond-trees and citrusfruits. Even the nearby gardens have preserved their rural features.They are amixture of pleasing and useful, so flowers and decorative shruberry grow alongwith vegetables, fruit and medicinal herbs.Terraces and facades are screened fromlight the grapevine. One can find carefully clipped hedges and a palm tree whichcertainly does not belong to this type of landscape.

Fortunately, disclosure of the true traditional values bring local people backto the nature, old olive groves are renewed and the new ones are planted.

Among the vines there is Malvazija, an old Konavle cultivar. Silk-wormseat the young leaves of the mulberry-trees again. The long silk filaments willemerge out of their cocoons for the splendid Konavle national costume and itsembroidery. Restoration of the ruined and neglected mills, opening of therestaurants with home-made specialities, surely, indicate the return to nature

7/25/2019 Kapo Vic

4/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

212

and to the Konavle landscape, which with its primeval and inspirational beautydeserves a very special place in the integral landscape image of Croatia.

Key words: Konavle, original green vegetation, landscape, rural ambience

STARIJA POVIJEST KONAVALA

Konavale, ne Konavli kao to u naoj literaturi esto moemo nai, krajnjijugoistoni dio Republike Hrvatske, jedno je od najljepih dijelova ire okoliceDubrovnika. Porijeklo imena Konavala razliito se tumai. Najvjerojatnije

potjee od latinske rijei canalis to oznaava vodovodni kanal, koji je izrimskog vremena djelomino sauvan do danas, a protezao se od Vodovae nakrajnjem istoku Konavala do Cavtata (Kovai, 331-341). Tragove ivota naovim prostorima pratimo od prapovijesnih dana. U bronano doba dolazeProtoiliri, a Iliri u eljezno doba od 1000.g. prije n.e. iji tragovi su do danas

sauvani u vidu kamenih humaka, tumula ili kako ovdje narod kae kamenihgomila. Brojne su gomile na prostoru Donje Bande, a posebno su uoljiverubom piste dubrovake zrakoplovne luke koja se uzdie nad Konavoskim

poljem. U porijeklu rijei Epidaur (dananji Cavtat) takoer prepoznajemostaroilirsku rije, deuro=uma i epi=iza, to dakle znai iza ume(Lui, 288).Konavle 167.g p.n.e. dolaze pod rimsku vlast, a Epidaur se u 1. st razvija u jakuluku i postaje grad-kolonija. Antika kultura donijela je na ovaj prostor ikulturu ladanja o emu svjedoe brojni arheoloki spomenici rimskih vilarustika koje su sluile kao sredite poljoprivrednih imanja. Tragovi vilasauvani su u mjestima: Obod, Ljuta, Lovorno i Molunat. Najpoznatija vilarustika smjetena je u Cavtatu na poluotoku Supetru, u zatienoj uvali ispoddananjeg hotela "Croatia". Izgraena je na terasiranom zemljitu u tri razine,

te je vjerojatno u sklopu vile funkcionirala i prerada vina i ulja te njihovoskladitenje. Konavoski pejza uva i tragove rimskih centurijacija, podjelezemljita graene u suhozidu, primjerice na potezu izmeu sela Moii-ilipi iPopovii (Zaninovi, 89-100).

U 7. st. upadaju barbarska slavenska plemena donosei nove vjerske utjecajemnogobotva, o emu svjedoi veliki broj nadgrobnih spomenika u vidu steaka.

U posjed Dubrovake Republike Konavle dolaze relativno kasno, dio kupuje1419. g. i u potpunosti 1426. g. ime se teritorij Republike konano definira.Osim razvijenog stoarstva u svim dijelovima Konavala, plodno Konavosko polje

7/25/2019 Kapo Vic

5/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

213

postalo je glavna itnica Republike, pa je uzgoj drugih kultura statutom biostrogo ogranien. Vlada je zabranila sadnju novih vinograda kako proizvodnjomne bi konkurirali ostalim dijelovima Republike. Od itarica sijala se penica, ra,

jeam, proso i sirak. Krila se uma da se dobiju nove obradive povrine.

Primjenjivao se tropoljni sustav obrade zemljita; sijala se ozima i jara penica, atrei dio ostajao je na ugaru. Uz itarice uzgajalo se i povre: bijeli i crveni luk,

bob, soivo, lea, tikve, kupus, te kasnije krumpir, kukuruz i grah. Od voki uvrijeme Republike uzgajale su se: smokve, orah, murve-dudovi, ljive, kruke,

jabuke, oskorue,bajami, limuni, narane, ipak-nar, marelice... (Lui, 297).Veina navedenih povrtnih i vonih kultura uzgaja se i danas.

U Konavlima su se sauvali i ladanjski sklopovi iz vremena DubrovakeRepublike. Uglavnom su bili gospodarskog karaktera, pa su bili i jednostavnijearhitekture. Veina sauvanih sklopova s ljetnikovcem, kapelicom i pripadajuimgospodarskim objektima nalazi se u ruevnom stanju, te ih je potrebno obnoviti idostojno prezentirati.

PROSTORNA, KULTURNA I VEGETACIJSKA OSOBITOST KONAVALA

Smjetene na relativno uskom i malom prostoru izmeu morske obale ibrdovitog zalea, Konavle se reljefno dijele na nekoliko zasebnih podruja:obalni pojas, prostor Donje bande, Konavosko polje, prostor Gornje bande iKonavoska brda. Svaki od navedenih prostora odlikuje se razliitostima i

posebnostima kako u reljefnom, tako i u vegetacijskom, krajobraznom igospodarskom pogledu. Stopila se u Konavlima kreacija prirode i kreacijaovjeka (Slika 1). Teko je danas i povjerovati da su svi ti suhozidovi graeniljudskom rukom, da ih priroda nije sama slagala, jer to je ljepe stablu masline

(Olea europaea L.), smokve (Ficus carica L.), stablu mjendula badema(Prunus amygdalus L.), rogaa (Ceratonia siliqua L.),ipka-mogranja (Punica

granatum L.) ili okotu vinove loze (Vitis vinifera L.) od zagrljaja kameneipke. O konavoskim ljepotama teko je govoriti suhim jezikom bez pjesnikog

prizvuka. Ovaj inspirativni krajobraz od obinog ovjeka napravi umjetnikaspremnog da u sekundi uzme platno i boje, papir i per. Jer, priroda je ovomkraju podarila svoje najljepe boje i oblike, dala mu je zemlju, biljku, kamen,stijenu, vodu, more, i ovjeka kojega je nauila da je svojim radomoplemenjuje i uva.

7/25/2019 Kapo Vic

6/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

214

7/25/2019 Kapo Vic

7/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

215

7/25/2019 Kapo Vic

8/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

216

empres koji dodatno naglaava vanost ovog sakralnog prostora povezujui gas nebom. Groblja esto ukraavaju kvrgava stabla maslina koja kao simbol

plodnosti ovdje predstavljaju i simbol besmrtnosti, pa na mjestu gdje prestajeivot ona simboliki najavljuju i njegov nastavak (Slika 5).

Najznaajnije prirodne sastojine konavoskog krajobraza ine ume empresa,duba (hrasta) i bora. Pejzano najuoljivije i najatraktivnije su ume piramidalnihempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalis L. stricta) ili empresatekako ih ovdje ljudi nazivaju. Svojim snanim vertikalama prekrivaju doline,

breuljke, penju se na vrhove uzvisina, provlae se kroz sela, istiu groblja.Ponekad su to tek manji umarci izmijeni s ostalim niim zelenilom, a ponekadsu to cijele ume koje se vjeto i slikovito provlae u dubinu, kao da teku nekimsvojim koritom. Prostorna izoliranost utjecala je da se ovi empresi u prirodinesmetano razvijaju i razmnoavaju, jer poznato je da kod empresa lako dolazido krianje izmeu piramidalnih i horizontalnih formi. No vitki konavoskiempresi sasvim su osobiti, pa je svaki potomak jednak pretku. Izuzetnoj ljepoti i

slikovitosti pejzaa pridonose podruja na kojima se spajaju empresate skultiviranim nasadima loze, masline, smokava, vonih kultura i povrtnjaka (Slike6,7). Ovi meki i pitomi prijelazi iz jedne forme u drugu, iz jedne boje u drugu, ustalnoj su mijeni. Tako svako godinje doba, zora, sumrak, sunce, kia stvarajudrugu, ali uvijek izuzetnu krajaobraznu sliku.

Uz emprese vazdazelenu boju pejzau daju ume borova. Najei supinije (Pinus pinea L.) i alepski bor (Pinus halepensis Mill.) esto zbog vjetranagnute kronje. Na nekim mjestima uma bora nekontrolirano se iri i prekrivanekad obraivanu zemlju. Ponegdje se pak zbog uzastopnih umskih poara

bor nije uspio regenerirati pa se javlja garig ili makija.Nadalje, uz ume esvine- hrasta crnike (Quercus ilex L.) i lovorike (Laurus

nobilisL.), najznaajniji listopadni predstavnik je dub- hrast medunac (Quercuspubescens Willd.). Inae, dubrave, ume duba, nekosu prekrivale puno veepovrine dajui ime i samom gradu Dubrovniku, kao i nekim konavoskimselima; Duba, Dubravka. Promjenjivost slike konavoskog krajobraza posebno

je dinamizirana razliitim fenofazama duba. Od golog zimskog debla i granakoje izgledaju suhe, njenih proljetnih zelenih listia koji tek izbijaju prekocjelovito obuene zelene kronje koja e u jesen ponovno promijeniti boju iodbaciti lie (Slika 8).

7/25/2019 Kapo Vic

9/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

217

7/25/2019 Kapo Vic

10/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

218

Obala Konavoskih stijena izuzetno je strma i kosa a ukupna duina obalnogpojasa iznosi 60 km. Karakteristine stijene naglo se uvlae u duboko modromore, a neobine prirodne kreacije stijena razliitih boja i oblika ine obalu

jedinstvenom. Tek je malo pristupanih i pjeskovitih mjesta poput otocima

zatiene uvale poznatog turistikog gradia Cavtata na krajnjem zapadnomdijelu i ribarskog Molunta na istonom kraju Konavala. Jo je nekoliko manjih

plaica i moru bliih dijelova razasutih u ovom stjenovitom nizu. Iako na prvipogled stijene izgledaju gole, jaki udari valova nisu sprijeili najizdrljivijebiljne vrste da opstanu u ovim uvjetima, pa iz komadia zemlje u pukotinistijena izbija aroliko bilje.

Donja banda dugako je podruje Konavala smjeteno iznad obalne linije iKonavoskog polja. Karakterizira je prostrana visoravan na kojoj je smjetena idubrovaka zrana luka, izgraena na prostoru nekadanjih maslinika, vino-grada, nasada smokava i rogaa. Sjeanje na nekadanje plodne doce budinasad mladih maslina s obje strane ceste koja vodi prema glavnoj zgradi zraneluke.

Nizove kamenih proelja sela i zaseoka utonulih u zelene vrtove okruujubrojna krka polja obzidana suhozidom. Obraena polja ili kako se uKonavlima ree, doci, spajaju se s okolnom prirodom prekrivenom umomdubova, borova i vitkih empresa, prelazei iz visoke u nisku makiju, izesvine u planiku (Arbutus unedo L.), mru mirtu (Myrtus communis L. ),

uku-brnistru, utiku (Spartium junceum L.)...Najvee selo Donje bande su ilipi s crkvom sv. Nikole u sreditu mjesta

pred kojom se odravaju folklorne priredbe. Na stepenicama pred proeljemcrkve pred stotinjak godina u vrijeme austrougarske vladavine posaena sustabla bagrema (Robinia pseudoacacia L.). Izbor ove vrste, iako pejzano

prihvatljive i nenametljive ipak je trebalo rijeiti drugom autohtonom biljnom

vrstom, no u to vrijeme austrougarska uprava imala je abloniziran izborneautentinih biljnih vrsta koje je sadila i u samom Dubrovniku.

Konavosko polje nekoglavna itnica Dubrovake Republike, izdueno je usmjeru sjeverozapad - jugoistok (Slika 9). U polje se slijevaju rijeka Ljuta terijeice Kopaica i Konavoica koje su u zimsko doba znale naplavljivati polje

pretvarajui ga u jezero, pa se poljoprivredna proizvodnja temeljila na sezonskimkulturama. Problem je rijeen 1958.g. probijanjem melioracijskog tunela do moraispod sela Popovii. Od tada se sade trajni nasadi loze, a trava se koristi zanapasanje stoke. Naalost u domovinskom ratu unitene su vinarija i mljekara na

7/25/2019 Kapo Vic

11/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

219

Grudi, kao i stari nasadi loze. Danas su vinogradi i vinarija tek djelominoobnovljeni, a u polju se jo uvijek otuno bijele goli rasteri kolaca koji su nekadanosili sone grozdove loze. Tek manji dio plodnog polja je obraen, a puno jevie zaputenih i zaraslih povrina uglavnom nie vegetacije. uma se poinje

javljati tek uz rubne dijelove odakle se pomalo poinje penjati prema prostoruGornje i nasuprotne Donje bande.

Gornja banda s brojnim selima i zaseocima iji crveni krovovi proviruju iuvlae se u umu empresa, borova, dubova smjetena je na obnoncima iznadKonavoskog polja. Kue kao i okolni vrtovi izloeni su cjelodnevnom suncu s

jedinstvenim pogledom na Polje, Donju bandu, more i iru okolicu. Priroda jeovdje toliko pitoma da je pravi uitak prolaziti ovim krajem i upijati njegovuljepotu. Ovdje se ba kao i u Donjoj bandi neprestano stapaju i isprepliu

prirodni i kultivirani krajobraz. Ponegdje priroda ulazi u selo, a ponegdje selo uprirodu. Sve je ovdje harmonino, pa i one strme dramatine stijene koje sepenju prema vrhovima brda daju posebni peat krajobraznoj raznolikosti. Ivode ovdje ima na nekim mjestima i vie nego dovoljno. U istonom dijelu umjestu Ljuta gdje protjee istoimena rjeica nalazi se zatieni krajobraz. Tu ustarom mlinu smjeten je i poznati restoran "Konavoski dvori" utonuo u gusti isjenoviti nasad miriljave lovorike. Za vrijeme ljetnih sparina ovdje u gajulovorika boravak je najugodniji. Guste predjele prekrivene lovorikom nalazimoi u susjednom mjestu Lovorno po kojemu mjesto i nosi ime. Pred franjevakimsamostanom u Pridvorju raste golema platana (Platanus orientalis L.) stara okodvije stotine godine, a nad samostanom iz empresate proviruje crveni krovkneevog dvora, nekadanjeg upravnog sredita Dubrovake Republike ukojem je stolovao konavoski knez.

Konavoska brda smjetena su na najviim obroncima planine Snjenica.Najvii vrh iznosi 1234m, a u zimske dane esto je prekriven snijegom. Prostorno

najudaljeniji, najnepristupaniji, sirovi kamenjar predstavlja jedan potpuno noviambijent (Slika 10). Ovdje sva pria o plodnom tlu i gustoj konavoskoj uminestaje, jer jedino to dominira ovim krajobrazom je kamen. Vegetacijski pokrov

je dosta krt, jer je prilagoen hladnim klimatskim uvjetima. Prevladavadominantno listopadno bilje, dok meu stijenjem raste nie ljekovito i aromatino

poljsko bilje. Tek je nekoliko sela na Konavoskim brdima, jer je malo plodnezemlje razasute po vrtaama, koje su ponekad i dosta udaljene od kua. Uzskromnu poljoprivredu ovdje se ljudi bave i stoarstvom. Unatosvoj surovosti ikrtosti, ovaj dio Konavala ima svoju posebnu ljepotu i privlanost.

7/25/2019 Kapo Vic

12/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

220

7/25/2019 Kapo Vic

13/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

221

ODRIVI RAZVOJ KONAVALA

Unato golemim tetama u domovinskom ratu kada je veina kua bilaspaljena, priroda sprena, a ljudi protjerani ivot u Konavlima razvija se

ubrzanim tempom. Sreom svijest o pripadnosti jasno je usmjerila konavoskogovjeka prema budunosti. Obnova izvornih tradicionalnih obrta, arhitekture,

poljoprivredne proizvodnje, prezentacija kulturnih i prirodnih vrijednosti sve suprivlaniji domaim i stranim turistima koji ovamo rado dolaze. Pred nekolikogodina zaivio je projekt poune eko-staze kojom iz Cavtata preko Moia iilipa pjeae brojni turisti. U ugodnoj etnji prirodom upoznavaju se sizvornim biljnim vrstama konavoskog krajobraza, ue o konavoskoj povijesti, a

prolazei kroz sela osjeaju ljupku arhitekturu kamenih kua. U selu Gruiinakon Domovinskog rata oivljena je vjetina uzgoja dudovog svilca, iz ijihkukuljicae se izvui njene niti svile za konavoski vez i narodnu nonju.

U suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu uspjeno je zaivio

projekt obnove stare i gotovo nestale sorte "Dubrovake malvazije" koja se sadidiljem Konavala.

Izvorno zelenilo posebno je dobro ouvano na poluotoku Prevlaka (ii).Prevlaka je desetljeima bila izolirana sluei kao vojna baza pa je i pristup biostrogo zabranjen. No upravo ta izolacija utjecala je na to da se sauva izvornikrajobraz i sklopovi prirodnog zelenila meu kojima su nazastupljenija umaesvine i visoke makije, ali i kultivirani krajobraz s nasadima starih maslina irogaa. Kako bi se zatitile prirodne vrijednosti osnovan je Park Prevlaka ijase ponuda zasada temelji na sportsko-rekreativnim sadrajima u prirodi, no

planovi predviaju ogranienu gradnju apartmanskih i hotelskih sadaja uokviru prostora bivih vojnih objekata.

Uz domau gastronomsku ponudu u brojnim restoranima izvornog seoskogambijenta za pohvalu je i nedavno zaivjeli projekt eko-etno sela Piete. Selo

Piete smjeteno je na jugoistonim obroncima Gornje bande s predivnimpogledom na Konavosko polje. U projekt je ukljueno cijelo selo, pa se kue isuhozidovi obnavljaju na tradicionalan nain, uz njih se sadi autohtono bilje,nudi se domaa hrana... Upravo ova spoznaja o upotrebi izvornih biljnih vrsta

pohvalan je primjer kako se njeguju i istiu izvorne vrijednosti, jer upravorazliitost ini ovaj kraj posebnim. Stoga je potrebno obnavljati mee, a nezidati betonske podzidove koji tvrdo sjedaju u prostor ne komunicirajui s

7/25/2019 Kapo Vic

14/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

222

ostalim prirodnim strukturama, te saditi domae zelenilo koje mu je i samapriroda podarila.

Iako su brojni umski poari unitavali konavoski krajobraz, njegovaljepota kao i proces prirodne obnove oito su neunitivi, a do nedavno

zaputene i u korov zarasle povrine sve vie prekrivaju nasadi mlade loze imaslina.

Ouvanje iznimnog konavoskog prirodnog i kulturnog krajobraza, uzgojtradicionalnih poljoprivrednih kultura uz dalji razvoj seoskog turizmazasigurnoe pridonijeti prosperitetnijem ivotu u ovom kraju.

ZAKLJUAK

Izuzetnoj ljepoti i atraktivnosti konavoskog pejzaa prije svega pridonosinjegova izvornost. Stoga je potrebno sauvati sliku krajobraza te ukazati na sve

nedostatke krivih krajobraznih rjeenja i elje za ubrzanim turistikimrazvojem. Gradnja novih stambenih i turistikih objekata s popratnimsadrajima poput terena za golf mora uvaavati prirodne datosti. Krajobraznoureenje bilo kojeg znaajnijeg objekta na podruju Konavala mora biti

proizvod dubokog promiljenja o izvornom konavoskom ambijentu. Ono traiu najveoj mjeri upotrebu autohtonog i po habitusu nenametljivog bilja koje sene nadmee i ne stvara strani ambijent. Naravno da nema smisla branitikoritenje stranih i egzotinih biljnih vrsta, ali namjera mi je da ovim radomukaem da se krajobrazna rjeenja moraju temeljiti na dominaciji domaih

biljnih vrsta, jer kako bi na primjer izgledalo konavosko selo da uz svaku kuuosim empresa ili smokve raste palma. Izgubila bi se njegova autentinost, ono

to ga ini tako posebnim i jedinstvenim, a cilj je ouvati izvorni ruralniambijent i prirodu, najvaniji resurs Konavala.

LITERATURA

Kovai, Lj.(2004): Antiki vodovod Vodovaa-Cavtat, Zbornik dubrovakihmuzeja, Dubrovnik, 331-341.

7/25/2019 Kapo Vic

15/15

Nikolina Kapovi: Izvorno zelenilo u slubi ouvanja ruralnog ambijenta na primjeruKonavala

223

Lui, J.( 1990): Iz prolosti dubrovakog kraja u doba Republike, Dubrovnik,288-301.

ii, B(2003): Elaborat: Prirodna obiljeja i vrijednosti poluotoka PrevlakeZaninovi, M. (1988): Villae rusticae u podruju Epidaura, HAD Arheoloka

istraivanja u Dubrovniku i dubrovakom podruju, Zagreb, str. 89-100.

SLIKE

Autor fotografija: Nikolina Kapovi(2005)

Adresa autora Author's address Primljeno Received:

Nikolina Kapovi, dipl. ing. agr. VOP, znanstvena novakinja 12. 03. 2005.Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobrazaDon Frana Bulia 4/I20000 Dubrovnik, Croatia / HR