Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje - upravljanje projektima i projektna nastava

5th International Congress of Boarding Schools, Ljubljana, Slovenia: Project Management and Project Teaching in Education System as key Elements of Competence for Life Long Learning

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – upravljanje projektima i projektna nastava

u obrazovanju

akademik Ivo Šlaus, dekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

mr.sc. Andreja Marcetić, vanjski suradnik Agencije za odgoj i obrazovanje

V. Mednarodni kongres dijaških domov Slovenije: „Modelo vzgoje v globalni družbi”Ljubljana 26.-27.03.2015.

O predavaču• Mr. sc. Andreja Marcetić

• Od 2001. nadalje radi kao vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje kao voditeljica stručnih usavršavanja odgojno – obrazovnih djelatnika i projekata u području razvijanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje i ljudska prava

• Od 2014. radi kao suradnica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na unapređenju kurikuluma u području projektne nastave.

• Sudjelovala je u izradi nacrta kurikuluma GOO AZOO, • sudac je procjenitelj Državne smotra projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska

prava i demokratsko građanstvo.• Od 2002. nadalje voditeljica je i koordinatorica programa/projekata od interesa za Grad Zagreb u

području socijalnog značenja, ljudskih prava, zaštite okoliša i održivog razvoja, zaštite potrošača , jačanja kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih.

• Projektne aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti, povećanju socijalnog uključivanja, konkurentnosti i mobilnosti na tržištu rada EU.

• Poslovne edukacije (pravljanje konfliktima, motivacija, upravljanje vremenom, stres i burn-out sindrom, poslovni sastanci, poslovni bonton, poslovna etika i etiketa, Netiketa i bonton na socijalnim mrežama, mentalne mape i upravljanje timovima)

• Suradnica časpisa: Lisa, Udruga.hr, Direktor.hr, Poslovni savjetnik, Tajnica.Hr, Poslovni edukator • Stalna je suradnica u znanstveno – istraživačkim i stručnim međunarodnim projektima AZOO, MZOS,

WYG, Vijeća Europe, Vlade RH, ERF kao i projektima prevencije rizičnog ponašanja Gradskog ureda za obrazovanje i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.


Sadržaj: 1. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje

– Strateški dokumenti– Tržište rada

2. Upravljanje projektima3. Projektna nastava4. Prikaz dobre prakse


Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje


• Znanje ....

• Kompetencije (znanja, vještine, stavovi)


Ključne kompetencije

• prijenosni, višefunkcionalni skup znanja, vještina i stavova potrebnih svakoj osobi za njezino osobno ispunjenje i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje.

• treba razviti do kraja obveznog školovanja, a one služe kao osnova za daljnje učenje u okviru cjeloživotnog učenja (formalno, neformalno, informalno)

EC: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje: Europski referentni okvir, 2004


1. komunikacija na materinjem jeziku2. komuniciranje na stranom jeziku3. matematička pismenost i osnovna

znanja iz znanosti i tehnologije4. digitalna kompetencija5. kompetencija znati kako učiti6. socijalne vještine i građanska

kompetencija7. poduzetništvo /poduzetnost … ----

…………….upravljanje projektima8. kulturalna ekspresija (kulturna svijest i

izražavanje)

Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja - L3 Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – EU

referentni okvir

Poduzetničke kompetencije

sposobnost pretvaranja ideja u �konkretne akcije

uvoditi i podržavati inovacije � �pokazivati inicijativu i

preuzimati rizik preuzimati odgovornost za �

vlastite postupke

djelovati proaktivno i pozitivno �reagirati na promjene

postavljati ciljeve i ostvarivati �ih �

djelovati timski biti motiviran za uspjeh�

Kakva bi trebala biti škola koja obrazuje za društvo znanja

Fleksibilnost ��

Kreativnost Preuzimanje �rizika

poduzetništvo

Europska iskustva…

• … poduzetništvo je osnovna kompetencija koja se ne poučava u okviru samo jednog predmeta ili jednog projekta

• … univerzalna, međupredmetna tema koju treba uvoditi već od osnovnog obrazovanja

• …međupredmetne teme u kurikulumima srednjih škola:

• Engleska: poduzetništvo�• Finska� (Hrvatska): aktivno građanstvo i

poduzetništvo


Strateški dokumenti


Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju

PAMETAN RAST: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.

ODRŽIV RAST: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija

UKLJUČIV RAST: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.

Glavni ciljevi EU 2020

75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno

3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj

treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju

postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva


Neet skupina

• Prema Međunarodnoj organizaciji rada NEET (eng. Not in Education, Employment and Training) predstavlja dobnu skupinu od 15-24 koja je završila školovanje, nije zaposlena niti pohađa obuku.

• nezaposleni i aktivno traže posao, ali i one mlade ljude koji su ekonomski neaktivni iz niza razloga poput dugoročne bolesti ili drugo.

• isključuje pojedince koji su zaposleni, u sustavu obrazovanja ili obuke, ali osim aktivno nezaposlenih ona uključuje i ekonomski neaktivne.


Neki od čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da se postane NEET su sljedeći

• Pojedinci koji imaju neki oblik invaliditeta imaju 40% više šanse da postanu NEET u usporedbi s drugima

• Mladi imigranti imaju 70% više šanse da postanu NEET u usporedbi s domaćim državljanima

• Mladi s niskim stupnjem obrazovanja imaju tri puta veće šanse da postanu NEET u usporedbi s mladima koji su završili tercijarni stupanj obrazovanja

• Život u udaljenim područjima povećava za 1.5 puta šanse da se postane NEET

• Mladi koji imaju niži dohodak u kućanstvu imaju više šanse da postanu NEET u usporedbi sa onima koji imaju prosječan dohodak;

• Mladi koji imaju nezaposlene roditelje imaju 17% veće šanse da postanu NEET;

• Mladi koji imaju roditelje s niskim stupnjem obrazovanja udvostručuju si šanse da postanu NEET

• Mladi čiji su roditelji razvedeni imaju 30% više šanse da postanu NEET


Tržište rada

Mladi i nezaposlenost u EU

nezaopslenost mladih u EU u siječnju je iznosila 21.4% - jedna od pet mladih osoba je bila bez posla

nesrazmijer između zemalja EU; dok je u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj oko 10%, u Italiji, Hrvatskoj, Grčkoj i Španjolskoj je oko 40%

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Unemployment_statistics

Što kaže gospodarstvo?Naši

učenici kad izlaze iz sustava obrazovan

ja; istraživanj

e HGK* pokazalo

je nedostata

k

•komunikacijskih vještina

•rada s računalom

•prezentacijskih vještina

•poslovnog pregovaranja

•donošenje poslovnih odluka

Konkurentnost naših mladih ...???

*http://web.hgk.hr/

Novi mladi zaposlenici …

nemotiviranost

nesnalažljivost

nezainteresiranost


Kako ih osposobiti ...?


Suvremene metode poučavanja


tradicionalna vs. suvremena nastava

tradicionalne nastavne metode

cilj suvremene nastave

učitelj je prenositelj znanja, a učenici pasivni slušači i primatelji tih znanja

suvremene nastavne metode

aktivno uključivanje učenika u nastavu, potiče stvaralaštvo

dijaloška istraživačka učenje putem rješavanja problema

simuliranje igraTradicionalne vs. s

uvremene nastavne metode


Subremene metode

• Brainstorming• Icebraking• Timski rad• .....• Projektna nastava


Gdje smo tu mi ...?

Što se očekuje od zaposlenika ?

spremnost na cjeloživotno

učenje

rad u timu

prepoznavanje novih rješenja

projektni pristup

spremnost na preuzimanje

razumnog rizika


Upravljanje projektima


• Samozapošljavanje• Osnivanje udruga• .... Apliciranje na natječaje


Projekt = aktivnost s unaprijed utvrđenim:

•jasnim i ostvarivim ciljem•konačnim trajanjem•raspoloživim resursima (ljudi, vrijeme, financijska sredstva)•željenom razinom kakvoće konačnog proizvoda


Što su to RESURSI projekta?

• Ljudi• Sredstva

(materijalna, nematerijalna, novčana, ...)

• Vrijeme

Sve što koristi

mo u projektu da bismo ostvarili željeni cilj ...


NEŠTO

•čega prije realizacije projekta NIJE BILO,

•čega bez projekta NE BI bilo,

•vrijedno ulaganja u projekt.

Dobro postavljeni ciljevi

su

•Jasno određeni (opisani)•Mjerljivi•Dostižni•Ostvarivi•Vremenski uokvireni

Cilj projekta

Sudionici projekta

Naručitelj(i) projekta

Sponzor(i) projekta

Ulagač(i) u projektVoditelj(i)

projekta/projekata/programa

PROJEKTNI TIM - članovi tima• Osobe zadužene

za realizaciju pojedinih aktivnosti u okviru projekta.


Projektna nastava

Zašto?

Projektna metoda


1930 – tih pedagozi Dewey i Killpatrick uvode metodu poučavanja u škole pod nazivom projekt – metoda ili metoda izobrazbe iskustvom

Uvođenje istraživačke metode u nastavu

ŠTO JE PROJEKTNA NASTAVA ?

Projektna nastava – etape (1)

Pripremna faza

• izbor teme projekta – tema treba biti zanimljiva, nedovoljno istražena, iz područja interesa učenika – stvaranje tematskog okvira

• određivanje zadaće ili cilja projekta – učenike potaknuti na "oluju ideja" kako bi odredili zadaće projekta, pri tome je važno da one budu realno izvodljive

planiranje

• priprema učenika za odabranu temu – uputiti na dodatnu literaturu• izrada plana provedbe projekta (odrediti mjesto i vrijeme rada, za svaku etapu

utvrditi vremenski rok, izbor materijala i metoda rada, podjela učenika u skupine te podjela rada unutar skupina te predvidjeti eventualne poteškoće i način kako ih otkloniti

provedba

• slijediti plan – na kraju objediniti rezultate svih skupina• dokumentirati provedbu projekta – bilješke, fotografije,...

Projektna nastava – etape (2)

Predstavljanje projekta

• prezentacija rezultata projekta i njegovo iznošenje u javnost• prezentacija provedbe - izrada panoa, plakata, web stranice, predavanja,...

Valorizacija

• procjena ostvarenosti cilja projekta• kritička analiza cjelokupnog rada na projektu - teškoće, uspjesi

ograničena nastavnim planom i programom i koncentrirana na njegovu realizaciju

jasno odijeljene nastavne cjeline, teme i jedinice

slabije povezivanje usvojenih znanja, vještina i sposobnosti

frontalni oblik rada / ponekad grupi rad

KLASIČNA NASTAVA

Projektna nastava

orijentiranost učeniku

partnerski odnos učenika i nastavnika

otvorenost prema problemskim situacijama i

zadacima (iz realnog života)

korelaciju s drugim područjima znanosti i

ljudske djelatnostimetode suradničko -

timskog rada

razvijanje organizacijskih i komunikacijskih

sposobnosti učenika

primjenu novih nastavnih metoda

poučavanja

PROJEKTNA NASTAVA

•vrsta nastave u kojoj učenici rade na određenim istraživačkim ili radnim projektima•projekti mogu biti različiti, a vrste projekata ovise o stupnju školovanja te nastavnim ciljevima i sadržajima•projekt može trajati dan, mjesec i duže

PROJEKTNA NASTAVA

Odgojno – obrazovni učinci projektne nastave

UČENIK

Samostalnopronalaženjeinformacija

Razvijanje sposobnosti

rada ugrupi

Kritički odnosprema

vlastitom i tuđemradu

Sposobnostrješavanjaproblema

Sposobnostizražavanja,odlučivanja,svladavanja

gradivaUsvajanje

novih metoda

rada

Uloga nastavnika u projektnoj nastavi

NASTAVNIK

Zahtjevnijioblik nastave

Dodatni angažmannastavnika

Prošireni dio

nastavnogprograma

“širi “ vremenski

okvirprojekta

Primjenanovih

nastavnihmetoda

Svladavanjeneočekivanih

problema isituacijaProjekt

Managerkontrola,

usmjeravanje

značajke projektne nastave

samostalna organiziranost i osobna odgovornost

etapno ciljno planiranje

socijalno učenje

interdiscipinarnost

uloga učitelja i učenika se mijenja

predstavljanje rezultata

refleksija


Osnovne komponente projektne nastave:

Projektno pitanje ili problem

Aktivnost ili zadatak rješavanja problema ili

projektnog pitanja.


Poteškoće evaluacije ishoda


Glasgow (1996) odredio je strategije evaluacije PBI kroz 3

područja

• sadržaj• proces• ishod• mjere se promjene na

razini znanja, stavova, vrijednosti ...

Evaluacija ishoda

Što i kako treba pratiti tijekom projektnih

aktivnosti?

Kako procijeniti individualne aktivnosti i

postignuća svakog učenika i što vrednovati?

Koja rješenja primijeniti za ocjenjivanje

- osloniti se na postojeće skale ili se prikloniti

analitičkom opisnom praćenju i ocjenjivanju?


Najčešće greške praćenja i vrednovanja projektne nastave (Matijević, 2011)

Mjerimo li proces ili rezultat?

PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja

-OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice

Osobine, kvalitete, uspjeh Ističe se zadovoljava nedovoljno

suradnja – skupina kao cjelina

prihvatljivo rješavanje sukoba

radno ozračje Rješenje (proizvod) kao rezultat timskog rada


Stupanj isticanja u nekim osobinama

Ističe se zadovoljava nedovoljno

interes, motivacija

suradnja

vlastita inicijativa

snošljivost na razlike suradnika

solidarnost

samostalnost

stvaranje novih zamisli

ustrajnost, marljivost

organizacijske sposobnosti

odgovornost i ozbiljnost

istraživanja

Projektno učenje u pozitivnoj je korelaciji s boljim ispitnim rezultatima, manjim brojem izostanaka s nastave i

s manje problema s disciplinom.

Povezanost projekata s primjenom u stvarnom životu čini učenike

motiviranijima. Osim toga projektno učenje razvija samostalnost učenika.


Ključne kompetencije

• konkurentnost• (samo)zapošljivost• mobilnost


Primjeri dobre prakse


Dosadašnja iskustva u provođenju građanskog odgoja i obrazovanja u

Učeničkom domu Tina Ujevića


PRIMJER DOBRE PRAKSETema projekta:

Kako smanjiti rizik mladih od ulaska u NEET* skupinu

*NEET – Not in Education, Employment or Training


1.PREPOZNAVANJEPROBLEMAJAVNE POLITIKEU NAŠOJ SREDINI

Garancije za mlade (European Youth Guarantee)• I. NOVI JAVNI RADOVI ZA MLADE

– Pomagači u nastavi „mladi- mladima“– Voditelji EU projekata u nevladinom sektoru

„Mladi za EU“– Mini javni radovi za mlade „Mladi za zajednicu“

• 2. MJERA ZA ZADRŽAVANJE ZAPOSLENOSTI MLADIH– Rad i nakon stručnog osposobljavanja– Vaučerom do posla

• 3. MJERA ZA POVEĆANJE POKRETLJIVOSTI MLADIH UKLJUČENIH NA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD– Rad i staž i prijevoz

• 4. MJERE ZA OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE MLADIH– 4.1. Učenjem do poduzetnika– 4.2. Program opismenjavanja mladih– 4.3. 0stali programi usavršavanja i obrazovanja

mladih - EU i zanimanja budućnosti• 4.4. PROGRAMI ŠKOLOVANJA I

OSPOSOBLJAVANJA NEZAPOSLENIH MLADIH OSOBA ZA I KOD POZNATOG POSLODAVCA – I MLADI UČE UZ POSAO

• 5. MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU


MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVUCiljevi:• Jačanje uključivanja i zapošljavanja mladih

kroz socijalno poduzetništvo• Uključivanje mladih u programe za

zajednicu, financirane radom trgovačkih društva nastalih unutar socijalnog poduzetništva (osnivači trgovačkih društava OCD ili ustanove)

• Jačanje kapaciteta civilnog sektora Razvoj kompetencija za cjeloživotno

učenje s ciljem povećanja konkurentnosti , samozapošljivosti i mobilnosti mladih kroz edukaciju na teme (volontiranje – vođenje udruge - poduzetništvo …)

izbor


Radionice na temu:

1. Upoznavanje s mjerom MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU

2. Mogućnosti cjeloživotnog učenja u RH i zemljama EU (razvoj karijere i mobilnost)

3. Razvijanje društvenih i socijalnih kompetencija sa svrhom samo/zapošljavanja

4. Volontiranje (upoznavanje s izmjenama Zakona, novom metodologija vrednovanja …)

5. Socijalno poduzetništvo – udruge mladih (osnivanje, upravljanje projektima …)

• Osim prihodovne strane i socijalnog uključivanja stjecati nova znanja i vještine vezane uz pripremu i provedbu projekta

PLAN AKCIJE


samozapošljavanje

konkurentnost

mobilnost


Izvori:

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizikahttp://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanjahttp://web.hgk.hr/http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htmhttp://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf …1. Bodea, C. (2002) Project Oriented Society: from a theoretic concept to a concrete economic

reality. Economy Informatics, 1.Eurydice (2002) Key competences: A developing concept in general compulsoryeducation. Brussels: Eurydice.

2. Cindrić, M. (2006.): Projektna nastava i njezine primjene u nastavi fizike u osnovnoj školi, Magistra Iadertina, Sveučilište u Zadru, vol. 1, br. 1, str. 33-47.

3. Gojšić, J. et al. (2008): Upravljanje projektima (ilustrirani vodič). Incremedia. Zagreb 4. Grant, M.M., Branch, R.M. (2005.): Project.based learning in a middle school: Tracing Abilities

through the artifacts of learning. J. Res. Technol. Edu. 38 (1), 65-98.5. Matijević, M. (2008) Projektno učenje i nastava. U: Drandić, B. (ur.) Nastavnički 6. Pastuović, N. (1999.): Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i

odgoja. Znamen, Zagreb, str. 191-209.7. Project Management Institute (2004): A Guide to the Project Management Body of Knowledge.

Third Edition (PMBOK Guide): Project Management Institute suputnik. Zagreb: Znamen, str. 188-225

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja





















http://web.hgk.hr/

http://web.hgk.hr/


[email protected]

Date post:	27-Jul-2015
Category:	Education
Upload:	andreja-marcetic
View:	46 times
Download:	2 times