KURIKULUM INFORMACIJSKE PISMENOSTI “THE NEW LITERACY...

Institut Carles Vallbona, Španjolska

Privatna gimnazija i ekonomsko-informatička škola Futura, Hrvatska

KURIKULUM INFORMACIJSKE PISMENOSTI

“THE NEW LITERACY SET” PROJEKT

Granollers, srpanj 2016.

Projekt “The New Literacy Set” 2015.-2017.

2

SADRŽAJ:

1. PROJEKT “NEW LITERACY SET” PROJECT .................................................................................... 3

1.1. O PROJEKTU ................................................................................................................................ 3

1.2. POTREBA ZA NOVIM SADRŽAJEM............................................................................................... 3

1.3. CILJ I SVRHA KURIKULUMA ......................................................................................................... 4

1.4. MOGUĆNOSTI INTEGRACIJE KURIKULUMA U UČIONICAMA ..................................................... 4

1.5. NASTAVNIČKE KOMPETENCIJE ................................................................................................... 5

2. INFORMACIJSKA PISMENOST ..................................................................................................... 5

3. ISTRAŽIVANJE .............................................................................................................................. 6

3.1. UVOD .......................................................................................................................................... 6

3.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .................................................................................................. 7

3.3. REZULTATI – UČENICI.................................................................................................................. 8

3.4. REZULTATI – NASTAVNICI/OSOBLJE ......................................................................................... 11

5. PODTEME KURIKULUMA .......................................................................................................... 14

5.1. PODTEMA 1 – TRAŽENJE INFORMACIJA ................................................................................... 14

5.2. PODTEMA 2 – NAPREDNO PRETRAŽIVANJE INFORMACIJA ...................................................... 18

5.3. PODTEMA 3 – ORGANIZIRANJE INFORMACIJA ........................................................................ 33

5.4 PODTEMA 4 – RAZUMIJEVANJE TEKSTA ................................................................................... 37

5.5 PODTEMA 5 – KORIŠTENJE INFORMACIJA ................................................................................ 44

5.6 PODTEMA 6 – ANALIZA I KREIRANJE GRAFOVA I DIJAGRAMA ................................................. 52

5.7 PODTEMA 7 – ANALIZA I IZRADA KARATA ................................................................................ 56

5.8 PODTEMA 8 – EVALUACIJA INFORMACIJA ............................................................................... 66

5.9 PODTEMA 9 – KREIRANJE STRUKTURIRANIH INFORMACIJA .................................................... 72

5.10 PODTEMA 10 – KREIRANJE ONLINE INFORMACIJA .................................................................. 78

5.11 PODTEMA 11 – UPOTREBLJIVOST ............................................................................................ 82

5.12 PODTEMA 12 – INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO ........................................................................ 88

5.13 PODTEMA 13 – ZAŠTITA INFORMACIJA .................................................................................... 92

5.14 PODTEMA 14 – UPOTREBA DRUŠTVENIH MREŽA .................................................................. 102

5.15 PODTEMA 15 – INFORMACIJE OD OSJETILA ........................................................................... 108


3

1. PROJEKT “NEW LITERACY SET” PROJECT

1.1. O PROJEKTU

Komunikacijske vještine su ključne za uspjeh i sreću. Ljudi koji su dobri komunikatori su

uspješniji u svojim poslovima i mnogo lakše se nose u odnosima s drugima. Znati kako tražiti i

vrednovati informacije čini razliku između aktivnog, odgovornog i svjesnog građanina i osobe

kojom je lako manipulirati. Svakog dana smo suočeni s posljedicama financijske pismenosti

budući da su mnogi ljudi na rubu bankrota zato što ne razumiju što potpisuju ili su odabrali

krivu financijsku strategiju. Stoga, komunikacijska, informacijska i financijska pismenost čine

skup nove pismenosti (eng. new literacy set) te su vještine koje učenici trebaju kasnije u

životu i radu.

Primarni ciljevi projekta New Literacy Set su pojačanje digitalizacije i upotrebe inovativnih

nastavnih metoda te razvoj informatičkih, matematičkih i jezičnih vještina i kreativnosti

učenika, društvene i građanske odgovornosti, poticanje samoinicijative i poduzetništva.

Također, jačanje pozicije učenika na tržištu rada i ohrabrivanje njihovog osobnog rasta

razvojem njihovih komunikacijskih, informacijskih i financijskih vještina.

Jačanje digitalizacije u učenju i poučavanju je odabrano kao najrelevantniji prioritet jer je

razvoj i testiranje digitalnih nastavnih materijala visoke kvalitete najveći dio projekta. Tri

intelektualna rezultata su izravno povezana s ovim prioritetom – otvoreni nastavni materijali

za komunikacijsku, informacijsku i financijsku pismenosti.

Projekt je osmišljen kao temelj za nove vještine potrebne u svakodnevnom životu, a koje se

najbolje mogu naučiti kroz svakidašnje situacije. Danas ovo uključuje korištenje tehnologije

zbog čega su svi razvijeni materijali postavljeni na web stranicu projekta (newliteracyset.eu).

Pristup ovim materijalima je besplatan za sve zainteresirane korisnike bilo kojeg uzrasta i

razine znanja kao što su pojedinci, udruge, druge obrazovne institucije, a posebice škole.

1.2. POTREBA ZA NOVIM SADRŽAJEM

Nove tehnologije čine nezaobilazan dio života današnjih učenika. Također, užurban stil života,

hiperpodraženost različitim vizualnim, auditivnim i općenito senzornim efektima čine život

mladih ljudi današnjice vrlo podložnim novitetima i konzumerističkom stilu života. Ovakav

model života se proširio i na obrazovni sustav. Stoga, bilo kakav oblik neaktivne, frontalne ili

nefleksibilne nastave usmjerene na sadržaj umjesto na vještine ili stavove je neodgovarajući i

neprimjeren za današnje učenike. Iako postoje mnogobrojna istraživanja vezana uz utjecaj

takvog životnog stila na budućnost pojedinca i njegovu/njezinu sreći, zanemariti ove očito

duboke promjene u društvu je kontraproduktivno. Stoga, uz prilagodbu tehnologije rada, kao


4

i uvođenje modernih nastavnih metoda u proces podučavanja, potrebno je dodati određene

specifične ishode i, do sada, nekorištenje tehnike.

Nadalje, ovaj projekt će pomoći učenicima s poteškoćama u učenju i niskim postignućima da

budu bolje motivirani i povezuju nastavne materijale sa situacijama u svakodnevnom životu,

spajanjem posebnih potreba s pripremljenim materijalima kurikuluma. Također, nastavno

osoblje koje će raditi na projektu i koristiti kurikulume će razviti novo znanje u smislu ishoda

učenje, kao i upoznati inovativne nastavne metode za podučavanje i učenje koje će moći

koristiti i u drugim vidovima svog rada. Upotreba IKT će osuvremeniti podučavanje i ohrabriti

općenitu modernizaciju obrazovanja.

Na posljetku, europski karakter ovog projekta i kurikulumi će omogućiti povezivanje i

razvijanje društvenih odnosa i stoga komunikacijskih vještina među sudionicima,

nastavnicima kao i učenicima, bilo kroz razmjene učenike, sudjelovanje u poslovnim

sastancima, komunikaciju putem Interneta i drugo. Također, podići će svijest o postojanju

takvih projekata i Erasmus-a+ među učenicima i nastavnicima koji do sada nisu sudjelovali u

takvim aktivnostima.

1.3. CILJ I SVRHA KURIKULUMA

Kurikulumi za komunikacijsku, informacijsku i financijsku pismenost su temeljni dokumenti

projekta. Oni sadrže glavne ideje projekta, rezultate provedenih istraživanja i specifikacije

radionica: očekivani ishodi učenja, općeniti sadržaj i korištene nastavne metode.

Ipak, glavni cilj kurikuluma proizlazi iz želje i potrebe da se mladim ljudima pruži prilika za

daljnji razvoj osobnosti, individualnosti i povećaju njihovi izgledi za uspješan i sretan život, a

što je moguće jedino uz posjedovanje određenih znanja, vještina i stavova.

1.4. MOGUĆNOSTI INTEGRACIJE KURIKULUMA U UČIONICAMA

Vezano za implementaciju kurikuluma u obrazovnim ustanovama, postoji nekoliko

mogućnosti njegove integracije u postojeće predmetne kurikulume.

Za početak, prva mogućnost bi bila integracija u proces učenja kao zaseban, izbornih

predmet. Imaju na umu složenost svakog kurikuluma i vremena koje je potrebno za

izvođenje aktivnosti radionica i razvoj novih vještina, trebao bi trajati oba polugodišta.

Osim što se mogu smatrati posebnim predmetom, radionice se mogu održati kao kompaktna

cjelina u odabranom vremenu tijekom školske godine, kad za to postoji vrijeme.

Iduća mogućnost je njihova integracija u satove razrednika. Ova mogućnost isključuje

neobaveznost, povećava broj učenika koji bi sudjelovali, ali i oduzima vrijeme postojećem

nastavnom sadržaju. Moguće rješenje je odabir određenih dijelova radionica i pojedinih

aktivnosti.


5

1.5. NASTAVNIČKE KOMPETENCIJE

Kompetencije koje trebaju imati nastavnici za izvođenje ovih radionica su sljedeće:

• temeljna profesionalna znanja i vještine (poučavanje, psihološki razvoj, sociološki,

normativno-pravni),

• znanje i uporaba procesa učenja i poučavanja (međukurikularno i predmetno

planiranje, programiranje, učenje i poučavanje usmjereno na učenje i učenička

postignuća)

• znanje i primjena novih metoda učenja i poučavanja (IKT), znanje i primjena metoda

vrednovanja i samovrednovanja

2. INFORMACIJSKA PISMENOST

The Times They Are A-changin je izvanredna pjesma pjevača i skladatelja Boba Dylana

napisana i izvedene 1964. godine. To je himna promjenama koje dolaze. U to vrijeme

promjena se odnosila na društveni hipijski pokret koji je dobivao na važnosti, a većina ljudi

na njega nije bila spremna smatrajući ga propašću zapadne civilizacije. S vremenom su hipiji

postali yuppiji1 koji su na koncu definirali i oblikovali kraj 20. stoljeća. Vremena se mijenjaju.

Vremena se mijenjaju zapanjujućim tempom pogotovo s napretkom tehnologije. Prije 30

godina informacije koje su vam trebale ste mogli pronaći samo korištenjem odabranih knjiga,

časopisa, dnevnika, novina, periodičkih indeksa, knjižničnog kataloga ili enciklopedija.

Tijekom 90-tih godina Internet je vrlo brzo postao prvo mjesto na kojem se pronalaze

informacije čime je njihovo traženje iznenada postalo lakše. I istovremeno teže.

Tijekom 90-tih godina nisu sva kućanstva imala računalo, a kamoli pristup Internetu. Oni

odabrani su uživali u surfanju Internetom brzinom od 56 kbit/s. Danas je Internet dostupan u

gotovo svakom domu. 2005. godine samo 16% svjetske populacije je koristimo Internet,

2014. godine ta je brojka iznosila 40% što je gotovo polovina svjetske populacije koja broji

7,4 milijarde ljudi. Možemo očekivati da će ga s godinama koristiti čak i više ljudi. Uz

tehnološki napredak Internetu se sada može pristupiti s mobilnih telefona ili čak i satova kao

što je Apple Watch.

Pregršt informacija kojima se može pristupiti na Internetu može također biti dvostruki mač.

Sve što se pronađe i pročita nije relevantno niti čak istinito. Informacije treba evaluirati

(online i offline izvore): recenzirati, prosuđivati, provjeriti, dokazati i predvidjeti. Također je

vrlo važno uzeti u obzir autorska prava i prava intelektualnog vlasništva (licence, probleme

koji se javljaju vezano za autorska prava softvera, open source, creative commons, plagiranje)

1 Kratica za "young urban professional" (hrv. mladi urbani profesionalac) ili "young upwardly-mobile professional" (hrv. mladi profesionalac koji sve više napreduje)


6

te zaštitu informacija od virusa, hakera, trojanaca, phishinga, ali i osigurati podatke koji se

objavljuju na stranicama društvenih mreža.

Informacije ne odražavaju samo sposobnost pronalaska sredstava da se te informacije odbiju.

Kada razmišljamo o informacijama, također je važno obratiti pozornost na informacije koje

dobivamo od reklamnih poruka, TV programa i drugih vizualnih medija – kako se oni izrađuju

i zašto su tako učinkoviti te zašto ostavljaju tako uvjerljiv dojam na gledatelje, kako

prepoznati prevarantske/zlonamjerne oglase i slično.

Kao što je jasno vidljivo, prikupljanje i ispravno korištenje informacija danas predstavlja

svojevrstan izazov, a cilj ovog kurikuluma je dodatno unaprijediti ili implementirati nove

metode upravljanja informacijama.

3. ISTRAŽIVANJE

3.1. UVOD

Danas pismenost nije više samo sposobnost čitanja i pisanja, nego uključuje i vještine kao što

je informacijska pismenost.

Informacijska pismenost je znanje o tome kada i zašto trebate informacije, gdje ih naći i kako

ih evaluirati, koristiti i komunicirati prema drugima poštujući etičke norme. Vještine koje su

potrebne za informacijsku pismenost zahtijevaju razumijevanje:

Potrebe za informacijom

Poznavanja dostupnih resursa

Kako pronaći informaciju

Potrebe za evaluaciju rezultata

Kako raditi s rezultatima

Etičko i odgovorno korištenje rezultata

Kako komunicirati i podijeliti svoje rezultate

Kako upravljati svojim rezultatima

Prvi korak u ovom istraživanju bila je procjena vještina koje učenici imaju u području

informacijske pismenosti.

Prije glavnog istraživanja provedeno je preliminarno istraživanje za nastavnike u školama

koje su sudjelovale u projektu, u obliku brainstroming sastanka. Rezultati tog sastanka su

iskorišteni za odabir tema za glavno istraživanje.


7

Teme odabrane za glavno istraživanje mogu se grupirati u tri skupine:

1. Traženje i procjena informacija

2. Stvaranje i prezentacija informacija

3. Etičko korištenje informacija

Sljedeći korak u procesu istraživanja je bila izrada i provođenje anketnog upitnika za

nastavnike i učenike u školama koje sudjeluju u istraživanju. Učenici se pitalo koje vještine

informacijske pismenosti trebaju, a nastavnici/osoblje se tražilo da procjene razinu učeničkih

vještina u području informacijske pismenosti i koje vještine bi se mogle poboljšati (na osnovu

njihovog iskustva iz učionice).

Nakon prikupljanja i evaluacije podataka, podaci su obrađeni i iskorišteni za odabir tema za

kurikulum kao i tema za 15 radionica.

3.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Metoda odabrana za ovo istraživanje je bila anketni upitnik u obliku zatvorenih pitanja.

Učenici i nastavnici su morali ispuniti anketni upitnik korištenjem Google Forms obrazaca.

Anketa za učenike se sastojala od 24 zatvorena pitanja o informacijskoj pismenosti i 3 pitanja

o njihovoj motivaciji tokom samog istraživanja. Anketa za nastavnike i osoblje se sastojala od

15 zatvorenih pitanja.

Učenici i nastavnici koji su sudjelovali u istraživanju su odabrani u tri škole koje su

sudjelovale u projektu. Te škole su:

Privatna gimnazija i ekonomsko-informatička škola Futura s p. j. iz Zagreba u

Hrvatskoj,

Institut Carles Vallbona iz Granollersa u Španjolskoj

Instituto Istruzione Scolastica Superiore “Carlo Alberto Dalla Chiesa” iz

Montefialconea u Italiji

Ukupno je u upitniku sudjelovalo 366 učenika (HR = 98; IT = 166 i ES = 102, između 15 i 21

godine starosti) i 62 nastavnika / članova osoblja (HR = 20; IT = 21 i ES = 21).


8

3.3. REZULTATI – UČENICI

Prva skupina pitanja u upitniku za učenike je bila povezana s temom traženja informacija.

Rezultati pokazuju da 22 % učenika procjenjuje svoju sposobnost pretraživanja Interneta i

baza podataka za informacijama kao izvrsnu, 70 % kao dobru, 7 % kao prosječnu i 1 % kao

slabu. Kad su učenici pitani o izvorima koje koriste u svojim istraživanjima, velika većina

učenika, njih 73 % je navelo kako upišu temu u Google tražilicu, 11 % ih koristi Google

Schoolar, 13 % koristi on line baze podataka, a samo 3 % odlazi u knjižnicu te čita knjige i

časopise.

U sljedećem pitanju učenici su pitani znaju li proširiti ili suziti pretragu koristeći operatore

Booleove algebre (AND, NOT ili OR), te skraćivanje. Samo 16 % učenika imaju vještine

korištenja Booleove algebre, 55 % učenika ponekad koristi Booleovu algebru i skraćivanje,

15 % je nikada ne koristi a čak 14 % učenika ni ne zna što je Booleova algebra i skraćivanje.

Rezultati odgovora na pitanja fokusirana na učeničko strpljenje dok pretražuju Internet

pokazuju kako 67 % učenika tvrdi da su strpljivi i fokusirani, 21 % učenika tvrdi da su

nestrpljivi i uzmu prvi izvor koji nađu kako bi završili posao dok 12 % učenika vrlo lako

odustane jer postoji previše rezultata.

Učenici su onda pitani , tokom korištenja tražilice, koji rezultat će najvjerojatnije odabrati.

48 % učenika je koristilo rezultate iz vjerodostojnih izvora (kao što su stručne stranice i

vjerodostojni autori / uz provjeru bibliografije). Ali čak 35 % učenika je koristilo rezultate koji

su bili prvi prikazani (najčešće Wikipedija) a tek 13 % učenika je koristilo rezultate autora koji

su posljednji objavili.

Potrebno je naglasiti sličnost između odgovora na zadnja dva pitanja. 35 % učenika koristi

prvi rezultat na Google tražilici a preko 30 % učenika je priznalo kako su nestrpljivi i vrlo lako

odustanu.

Ako se usporede odgovori na zadnja dva pitanja, među učenicima koji su nestrpljivi, 17 %

učenika će uzeti rezultat koji im je prvi prikazan (najčešće Wikipedija), a među učenicima koji

tvrde da su strpljivi i da pažljivo pretražuju rezultate, opet njih 27 % uzimaju prvi rezultat na

koji naiđu (Wikipedija).

Ovi rezultati direktno upućuju na nisku razinu znanja o traženju informacija. Ovi podaci će

biti još važniji kad se u sljedećem poglavlju prikažu odgovori učitelja na slična pitanja.

Sljedeća grupa pitanja je bila povezana s praćenjem informacija, korištenjem bibliografskih

informacija i provjerom točnosti.


9

Kad su učenici upitani znaju li voditi zabilješke o izvorima koje pronađu, kad traže informacije,

84 % učenika je odgovorilo pozitivno, a 11 % je odgovorilo negativno, 5 % učenika to uopće

ne smatraju važnim. Učenici su također pitani znaju li tražiti bibliografske informacije na

Internetu. 73 % učenika je odgovorilo pozitivno, a 12 % negativno. 15 % učenika uopće ne

zna što su bibliografske informacije.

Ali kad su učenici ispitani o svom znaju pravilnog citiranja izvora s weba, knjige ili članka,

samo je 37 % učenika priznalo kako poznaju sve načine pravilnog citiranja, 45 % učenika

poznaje samo neke načine citiranja, 12 % nije bilo sigurno, a 6 % učenika ne zna uopće kako

referencirati izvor.

Jedno od pitanja u istraživanju se fokusiralo na poznavanje činjenice jesu li informacije na

Internetu ili u knjigama uvijek točne. 41 % učenika je odgovorilo pozitivno, a 59 % učenika je

odgovorilo negativno. U sljedećem pitanju su učenici pitani da li provjeravaju istinitost izvora

traženjem više informacija o autoru, datumu objave, recenziji prije nego koriste izvor u svom

radu. Rezultati pokazuju kako samo 16 % učenika uvijek provjerava istinitost izvora, 17 %

učenika provjerava samo ako sumnja u istinitost izvora, 13 % učenika nikad ne provjerava

istinitost izvora te 54 % učenika ponekad provjerava istinitost izvora. Iz rezultata se može

zaključiti kako studenti imaju znanja o bibliografskim informacijama, vođenju zabilješki o

izvorima, ali im nedostaje znanja o potrebi provjere istinitosti te o pravilnom načinu

referenciranja izvora.

Istraživanje je također uključivalo pitanje o sposobnosti učenika da samostalno napišu svoj

rad. 7 % učenika samostalno piše svoj rad, 71 % učenika kombinira svoja znanja s

informacijama koje pronađu na webu/knjigama, 12 % samo prepišu što su pronašli na webu

ili u knjigama bez analize sadržaja, 8 % ih se potrudi da koriste informacije na način da

informacije ne budu plagijat, a samo 2 % učenika se zbuni / postanu lijeni i prepišu tuđi

učenički rad.

U pitanju o svojoj sposobnosti da samostalno pročitaju, razumiju, analiziraju, recenziraju

informacije koje su pronašli na internetu te ih usporede s drugim izvorima te da li mogu

razlikovati važno od nevažnog, samo 21 % učenika po svojim riječima ima tu sposobnost, 49 %

učenika tvrdi da ima te sposobnosti većinu vremena. 28 % ponekad, a 2 % učenika priznaje

da uopće nemaju te sposobnosti.

Važno je usporediti odgovore u zadnjem pitanju s pitanjem o učeničkoj sposobnosti da

sumira i sintetizira informacije koje je pronašao na Internetu ili knjizi i ako je potrebno da

prezentira glavne ideje i koncepte. Samo 23 % učenika posjeduje te sposobnosti, a 67 %

učenika tvrdi da posjeduju te sposobnosti samo ponekad, ovisno o kompleksnosti teme. 7 %

učenika je sposobno to napraviti uz pomoć nastavnika, a 3 % učenika uopće ne posjeduje te

sposobnosti.


10

Upitnik je imao i jedno pitanje o učeničkoj sposobnosti samostalnog učenja iz izvora koji se

pronađu na Internetu te u knjigama te prezentiranja ključnih ideja iz pronađenih podataka.

Prema odgovorima 87 % učenika tvrdi da su sposobni učiti i prezentirati ključne ideje, a samo

13 % učenika tvrdi da nisu sposobni učiti i prezentirati ideje.

Sposobnost organiziranja i prezentiranja ideja te znanje izrade digitalnih

publikacija/prezentacija koje se mogu objaviti online je važan dio informacijske pismenosti.

43 % učenika tvrdi da ima ta znanja, 47 % tvrdi da nisu kompetentni ocijeniti svoja znanja, a

10 % učenika tvrdi da nemaju ta znanja.

Rezultati ove studije pokazuju da učenici koji su nestrpljivi, kojima nedostaje znanja

samostalnog pisanja rada, sposobnosti čitanja s razumijevanjem te analize tih podataka, vrlo

često im nedostaje i znanja o učenju, sumiranju i prezentiranju informacija.

Na primjer, među učenicima koji su rekli da su nestrpljivi, gledajući totalnu populaciju, samo

1 % njih ima sposobnost čitanja s razumijevanjem te sumiranja i sintetiziranja informacija. S

druge strane, među učenicima koji su izjavili da su strpljivi, sposobnost čitanja s

razumijevanjem te sumiranja i sintetiziranja informacija raste na 8 %.

Rezultati istraživanja pokazuju kako je 46 % učenika svjesno autorskih prava, 44 % je svjesno,

ali se ne obaziru, a 10 % uopće nije svjesno autorskih prava. Kad su učenici pitani što je

Creative Commons, velika većina učenika je znala što je to i koja je svrha te organizacije.

Također 75 % učenika je upoznato s pojmom plagiranja te na osnovi njihovih odgovora, oni

paze na citate, reference i kontrolu plagiranja u svojim radovima. 25 % učenika nije upoznato

s pojmom plagiranja. Ali kad su učenici pitani u jednom od sljedećih pitanja je li etično

koristiti ideje druge osobe u svom radu, samo 30 % učenika je znalo da trebaju pripisati

zasluge autoru te ideje.

Kad se odgovori o plagiranju usporede, među učenicima koji nisu znali što je plagiranje, samo

3 % njih zna sve načine pravilnog citiranja, za razliku od učenika koji tvrde da znaju što je

plagiranje, njih 30 % zna sve načine pravilnog citiranja.

Na osnovu odgovora o praćenju izvora, korištenju bibliografskih informacija i znaju kako

izbjeći plagiranje, očito je kako učenicima nedostaje znanja o pravilnom pisanju radova.

Također je očito iz istraživanja kako se učenicima tokom školovanja ne unapređuju njihove

vještine iz područja informacijske pismenosti. Ne primjećuje se značajan napredak u

području traženja informacija, čitanja s razumijevanjem ni u području sumiranja i sinteze

informacija (sposobnosti variraju između 5 i 20 %, bez očitog uzlaznog trenda)-


11

3.4. REZULTATI – NASTAVNICI/OSOBLJE

U drugom dijelu istraživanja nastavnicima i osoblju su postavljena slična pitanja o

informacijskoj pismenosti samih učenika.

Prvo pitanje za nastavnike je bilo kako su standardi informacijske pismenosti prezentirani u

državnim standardima. Rezultati pokazuju kako samo u 13 % slučajeva su ti standardi

samostalni, u 29 % slučajeva su ti standardi dio knjižničkih medija ili tehnoloških standarda.

U 21 % slučajeva su ti standardi unutar sadržajnih područja pojedinog predmeta, a u 16 %

slučajeva ne postoje uopće državni standardi za informacijsku pismenost. Rezultati pokazuju

kako 77 % institucija pruža obuku o informacijskoj pismenosti za učenike dok 23 % institucija

ne pruža takvu obuku.

Istraživanje je također uključivalo pitanje o tome kako nastavnici uključuju vještine

informacijske pismenosti unutar svojih predmeta. Prema odgovorima 23 % nastavnika

samostalno daje informacije, 26 % nastavnika daje hiperveze na mrežne udžbenike ili

materijale, u 8 % slučajeva vještine informacijske pismenosti se podučavaju na predmetu koji

je zajednički svim učenicima te 25 % nastavnika koristi kombinaciju od dvije ili više već

navedenih mjera.

Kao zaključak može se reći kako nastavnici koriste različite standarde i metode podučavanja

informacijske pismenosti, bez unifikacija čak i unutar iste školske ustanove.

Kad su nastavnici pitani koliko često zadaju učenicima zadatke koji zahtijevaju integriranje

ideja ili informacija iz više izvora, prema odgovorima 50 % učenika ima takve zadatke na

mjesečnoj bazi, 15 % tjedno, 29 % rijetko te 6 % nikad.

Na osnovi odgovora nastavnika o strpljivosti učenika, saznalo se kako 74 % učenika je

nestrpljivo te vrlo često koriste prvi rezultat koji pronađu, 11 % je strpljivo i fokusirano te

pažljivo i kritički recenziraju svaki izvor te 15 % učenika vrlo lako odustane jer postoji previše

rezultata.

U sličnom pitanju o korištenju tražilica, nastavnici tvrde u 76 % posto slučajeva kako učenici

najčešće koriste prvi rezultat koji dobiju (najčešće Wikipediju), 13 % učenika koristi rezultate

koji su s vjerodostojnih izvora (stručne stranice i autori s bibliografijom) te 10 % učenika pita

nastavnika ili roditelje za mišljenje.

Istraživanje je također imalo pitanje o načinu na koji učenici pišu svoje radove. Nastavnici

tvrde kako samo 3 % učenika piše svoje radove samostalno, 55 % kombinira svoje ideje i

znanja s informacijama koje pronađu na Internetu ili u knjigama, 26 % samo prepiše što

pronađu na Internetu bez analize sadržaja, 8 % piše na način da paze pri korištenju


12

informacija o poštivanju pravila za izbjegavanje plagiranja, a 8 % učenika se pri pisanju rada

izgubi, postanu lijeni te koriste tuđi učenički rad.

Rezultati u ovom dijelu istraživanja za nastavnike pokazuju kako 55 % učenika ponekad

provjerava istinitost izvora tražeći dodatne informacije o autoru, datumu objave, recenziji

prije nego što koriste podatke u svom radu, 31 % učenika provjerava istinitost samo ako

nastavnik kaže da je to obavezno. Te 14 % učenika nikad ne provjerava istinitost.

Na temelju ovog dijela istraživanja očito je kako je značajan dio učenika nestrpljiv, ne

provjeravaju istinitost informacija koje pronađu na Internetu ili knjigama te skoro polovica

učenika nije sposobna samostalno napisati rad.

Sljedeća grupa pitanja je bila o učeničkoj sposobnosti da pročitaju informacije s

razumijevanjem, analiziraju ih, naprave kritički osvrt, usporede ih s drugim izvorima te

razlikuju važne od nevažnih. Na osnovu odgovora nastavnika, samo 82 % učenika je ponekad

sposobno to napraviti, 10 % učenika je sposobno to napraviti većinu vremena te je 6 %

učenika totalno nesposobno za takav zadatak. Među svima samo 2 % učenika ima

sposobnosti izvršenja takvog zadatka i to rade svaki put. Vrlo slične odgovore su dali

nastavnici o učeničkoj sposobnosti da sumiraju i sintetiziraju informacije koje pronađu na

Internetu ili u knjizi te ako je potrebno prezentiraju glavne ideje i sadržaj svojim kolegama u

učionici odnosno drugim ljudima. 66 % učenika ponekad ima takve sposobnosti, ovisno o

kompleksnosti teme, a 31 % učenika je sposoban to napraviti uz nastavničku pomoć. Također

rezultati istraživanja pokazuju kako 68 % učenika ima vještine da organiziraju i prezentiraju

svoje ideje i znanje izradom digitalnih publikacija / prezentacija koje bi se mogle objaviti na

mreži, ovisno o svom godištu ili razredu, 14 % učenika ne posjeduje takve sposobnosti, 13 %

učenika ponekad posjeduje takve sposobnosti, a samo 5 % ih je sposobno to napraviti

samostalno, bez ičije pomoći.

Rezultati iz zadnja tri pitanja pokazuju kako su nastavnici još i više kritički nastrojeni prema

učeničkim sposobnostima čitanja, analiziranja, sumiranja i prezentiranja informacija nego što

su se učenici sami ocijenili.

Rezultati istraživanja pokazuju kako nastavnici vjeruju da u 63 % slučajeva samo neki od

učenika su upoznati s pravilnim načinom referenciranja izvora s interneta, iz knjige ili članka i

znaju pravilno citirati kako bi se izbjeglo plagiranje. 6 % vjeruje kako učenici uvijek imaju te

sposobnosti, 6 % učenika uopće nema takve sposobnosti, a čak 23 % nastavnika nisu sigurni

u učeničke sposobnosti.

Nastavnici su također pitani o korištenju Booleove algebre. Oni vjeruju u 53 % slučajeva kako

studenti ponekad koriste Boolevu algebru, vjeruju kako 10 % nikad ne koristi, a 34 %

nastavnika tvrdi kako učenici uopće ne znaju što je to Booleova algebra.


13

Zadnje pitanje je bilo o tome imaju li učenici sve vještine informacijske pismenosti koje im

trebaju kako bi bili spremni za cjeloživotno učenje. Na osnovi nastavničkih odgovora, 74 %

učenika posjeduje samo neke od vještina, 16 % učenika posjeduje većinu vještina, 8 % ne

posjeduju nikakve vještine, a samo 2 % učenika posjeduje sve vještine koje im trebaju da bi

bili spremni za cjeloživotno učenje.

4. TEME I ISHODI UČENJA KURIKULUMA

Nakon provedenog istraživanja među učenicima, obrade podataka te analize rezultata može

se zaključiti kako učenici nisu ni svjesni koje im vještine nedostaju te koliko bi mogli

unaprijediti svoje postojeće vještine iz područja informacijske pismenosti. Rezultate

istraživanja potvrđuju i rezultati dobiveni iz obrade podataka prikupljenih među

nastavnicima koji su trebali na osnovu svog iskustva procijeniti stupanj znanja i vještina

informacijske pismenosti koje posjeduju učenici.

Rezultati ovog istraživanja su iskorišteni za izradu novog kurikuluma informacijske

pismenosti kao i određivanje pripadajućih ishoda učenja. Definirano je ukupno 15 radionica

kojima bi se ti ishodi učenja ostvarili. Same radionice su podijeljene u nekoliko skupina.

Prva skupina radionica se bavi pretraživanjem informacija i njihovim razumijevanjem. Druga

skupina radionica se bavi analizom informacija pronađenih na Internetu ili u literaturi te

njihovom sintezom i korištenjem. Zadnja skupina radionica se bavi autorskim pravima.

Izabrano je 15 podtema, a njihov izbor se temeljio na rezultatima provedeno istraživanja:

1. Pretraživanje informacija

2. Napredno pretraživanje

3. Organiziranje informacija

4. Razumijevanje teksta

5. Korištenje informacija

6. Analiza i izrada grafikona i dijagrama

7. Analiza i izrada karata

8. Evaluacija informacija

9. Kreiranje informacija

10. Kreiranje online informacija

11. Upotrebljivost

12. Autorska prava i intelektualno vlasništvo

13. Zaštita informacija

14. Korištenje društvenih mreža

15. Informacije od osjetila


14

Radionice vezane uz ove podteme su planirane na takav način da učenici steknu novo znanje,

nauče koristiti nove alate, razviju sve potrebne vještine, ali i da razmišljaju u vlastitim

stavovima prema svojoj informacijskoj pismenosti, kao i da ih stvaraju. Najbolji način

implementacije je korištenjem metoda koje zahtijevaju iznimno aktivno sudjelovanje učenika

i koje su usmjerene na ishode višeg reda korištenjem Bloomove taksonomije, a koje

uključuju upotrebu neizbježne informacijske tehnologije. Istraživanja pokazuju da je

korištenje aktivne informacijske tehnologije tijekom nastave odlična metoda aktivnog učenja

koja povećava nivo suradničkog učenja i timskog rada. Imajući na umu ta dva aspekta važno

je prepoznati aktivne i pasivne informacijske tehnologije jer ako promatramo sudjelovanje

učenika gledanje video uradaka nije jednako rješavanju kvizova, testova i online istraživanju.

Na kraju, budući da je najbolji način učenja podučavanje drugih, potrebno je i taj aspekt

implementirati u radionice jer on vježba i poboljšavanja druge socijalne vještine kao što su

one vezane uz neverbalnu komunikaciju među učenicima, vještine prezentiranja,

samoosnaživanje, empatiju i druge komunikacijske vještine.

5. PODTEME KURIKULUMA

5.1. PODTEMA 1 – TRAŽENJE INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Naučiti kako upravljati i najbolje iskoristiti različiti izvore informacija, kao i olakšati njihovo

pronalaženje, pretraživanje i izdvajanje.

Očekivani ishodi učenja:

Na kraju radionice učenici će moći:

analizirati tekst i pronaći informacije koje su im potrebne;

identificirati i interpretirati ključne riječi i ideje u tekstu;

objasniti zadatak vlastitim riječima;

identificirati moguće izvore informacija (ljudi, organizacije, mjesta, tiskovine,

elektronički materijali, …)

odabrati najbolji izvor informacija za korištenje i ukratko ga pregledati;

rezimirati informacije;

napisati tekst na zadanu temu tako da samostalno pronađu informacije.

Sadržaj:

Velikih 6 je jedan od najvažnijih procesa traženja informacija.


15

Velikih 6 omogućuju ljudima svih dobnih skupina rješavanje problema traženja informacija.

Ovaj proces je sistematički pristup informacijskom problemu – čije rješavanje se temelji na

vještinama kritičkog mišljenja. Mike Eisenberg (počasni dekan emeritus i nastavnik –

University of Washington Information School) i Bob Berkowitz (medijski stručnjak školske

knjižnice, Wayne Central School District, Ontario Center, New York) su razvili ovaj proces koji

vodi učenike kroz rješavanje problema informacija i pruža osnovni okvir za podučavanje i

promoviranje informacijske pismenosti. Velikih 6 se sastoji od 6 faza:

1. Definiranje zadatka – U ovom koraku učenici trebaju odrediti o kojem informacijskom

problemu se radi i odrediti specifične informacije povezane s tim problemom. Na primjer,

prilikom rada na projektu učenik mora znati na koja pitanja treba dati odgovor, koja vrsta

informacija je potrebna kako bi se odgovorilo na pitanja, koji je rok predaje projekta, itd.

2. Strategije traženja informacija – Jednom kada je problem jasno izražen, možemo

posvetiti pažnju izboru mogućih izvora informacija. Strategije traženja informacija

uključuju donošenje odluka i izbor prikladnih izvora za prethodno definiran zadatak.

3. Lokacija i pristup – S ovom fazom zapravo počinje strategija traženja informacija. Jednom

kada su se učenici odlučili za prikladnu strategiju, trebaju ju primijeniti.

4. Korištenje informacija – Nakon što lociraju i pristupe izvoru, učenici ga moraju moći

pročitati, pregledati, slušati ili interagirati s informacijama te odlučiti koje su vrijedne s

obzirom na njihovu specifičnu situaciju. Moraju izdvojiti potrebne informacije

korištenjem bilješki, kopiranjem, citiranje, itd.

5. Sinteza – Restrukturiranje ili preoblikovanje informacija u nove ili drugačije formate kako

bi zadovoljile zahtjeve zadatka je sinteza. Sinteza može biti jednostavna, npr. izlaganje

specifične činjenice. Sinteza može biti vrlo složena uključujući nekoliko izvora podataka,

raznolike medije ili oblike prezentiranja te efektivnu komunikaciju apstraktnih ideja.

Ovdje dolazi do stvarnog učenje budući da se uvode nove informacije i rade poveznice s

prethodnim znanjem.

6. Evaluacija – Evaluacija određuje koliko efektivno i efikasno je proveden proces rješavanja

informacijskog problema.

Ljudi prolaze kroz faze Velikih 6 – svjesno ili nesvjesno – kada traže ili primjenjuju informacije

kako bi riješili problem ili donijeli odluku. Nije potrebno završiti sve faze po redu. Ipak,

činjenica je da u gotovo svim slučajevima kada je informacijski problem uspješno riješen, sve

faze su se prošle.

OPĆENITI NAPUTCI: Općenito, prilikom traženja informacija potrebno je sljedeće:

Pokušati ne izgubiti se u pretrazi: Budući da je dostupna golema količina informacija,

trebamo strategije i kriterije potrage, lociranja, odabira, pohrane i izdvajanja. Danas

je Internet glavnih informacija, ali je potrebno znati kako ga efikasno pretraživati.

Mudro je odabrati strategije i kriterije za procese upravljanja znanjem temeljene na

informacijama s Interneta.


16

Znati koja nam je početna točka: Trebamo stalno imati na umu početnu točku dok

analiziramo koje su naše strategije potrage za informacijama. Radi li se o nasumičnoj

ili ciljanoj potrazi? Utvrđujemo li unaprijed kriterije na temelju ključnih riječi ili

pretražujemo kako nas informacije upute? I tako dalje. Tada se mogu odrediti

strategije, kriteriji i dobre prakse za pretraživanje Interneta.

Fokusirati se na ono što tražimo: S razlogom tražimo informacije pa trebamo jasno

znati koji nam je cilj. Nitko je traži informacije samo kako bi znao te informacije; cilj je

ono što će se napraviti s informacijama. Ključno je imati jasan cilj i držati ga se jer je

vrlo lako izgubiti ga iz vida. Moramo vrlo jasno znati koji nam je cilj prije nego što

započnemo našu potragu.

Provesti u djelo plan potrage: Teško je osloniti se na samo jednu strategiju jer to

ovisi o specifičnim informacijama o kojima govorimo. Sljedeći postupci mogu biti

korisni:

1. Odabrati ključne riječi koje predstavljaju ono što tražimo.

2. Odabrati određene alate za potragu. Bolje je koristiti različite alate u isto

vrijeme.

3. Koristiti ključne riječi u odabranim alatima za potragu.

Odabrati najvažnije informacije: Odabir informacija je povezan s potragom za njima,

jer postoji filter u načinu na koji se izvodi proces pretrage koji pomaže u odabiru.

Budući da je količina informacija golema, čak i ako primijenimo dobre strategije

potrage možemo uvidjeti da i dalje imamo puno informacija. Pa ipak, obično ne

sintetiziramo vrlo dobro kad se radi o odabiru informacija koje su zaista relevantne.

Slijede neki osnovni kriteriji za odabir informacija:

• Relevantnost: odabrana informacija mora odgovarati kriterijima potrage s

obzirom na postavljene ciljeve.

• Publika: potrebno je ocijeniti jesu li informacije prikladne za ciljanu publiku i

svrhu kojoj trebaju služiti.

• Točnost, vjerodostojnost i pouzdanost: informacija mora moći jamčiti o svom

izvoru (prepoznati autor, pristup izvoru informacija), sam sadržaj (način na koji

je organizirana i strukturirana), osvježavanje pronađenih informacija, itd.

Znati kako pohraniti i izdvojiti informacije: Upotreba abecednih indeksa ili indeksa

vezanih uz temu je dobar način izdvajanja informacija. Jedna mogućnost je

kombiniranje dva kriterija, ali je najbolje imati na umu buduće potrebe za

izdvajanjem informacija prilikom njihove pohrane.


17

Predložene metode poučavanja:

Ova radionica će se trebati održati u informatičkoj učionici. Počet će s grupnom aktivnosti za

zagrijavanje i uspostavljanje zajedništva temeljenog na uzajamnom povjerenju i znanju.

Prethodno znanje i iskustvo sudionika se treba uzeti u obzir, a usvajanje novog znanja se

treba olakšati poučavanjem uz objašnjavanje i demonstraciju/izvedbu putem rješavanja

strukturiranih vježbi.

Nastavnik će se koristiti prezentacijama (npr. Prezi) kao alatom poučavanja, koristit će

Internet i može dijeliti printane materijale sudionicima. Za postizanje zadanih ciljeva mogu se

koristiti strukturirane vježbe.

Aktivnost koja bi mogla biti korisna je lov na blago korištenjem tragova koji se može odviti u

informatičkoj učionici ili čak i u lokalnoj knjižnici. Na ovaj način sudionici će pretraživati

određene informacije koristeći sredstva koja su im na raspolaganju, ili u učionici ili u knjižnici.

Literatura:

Eisenberg, M.B., Berkowitz, R.E. (2012). Online Resources to Support Big 6

Information Skills.

Roe, B., Kolodziej, N., Stoodt-Hill, B., Burns, Paul C. (2014). Secondary School Literacy

Instruction

Dodge, B. (2008) Four NETS for Better Searching.

http://webquest.org/sdsu/searching/fournets.htm

http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/. State of New South Wales

through the Department of Education and Training, 2007

Burnett, P. C. (2002.) Teacher praise and feedback and students’ perceptions of the

classroom environment, Educational Psychology, 22(1), 1–16

Brockner, J., Derr, W. R., & Laing, W. N. (1987.) Self-esteem and reactions to negative

feedback: Towards greater generalizability, Journal of Research in Personality, 21,

318–334.

Johnson, D.W. (1993). Reaching out: Interpersonal effectiveness and self-

actualization. Boston, Allyn and Bacon

http://webquest.org/sdsu/searching/fournets.htm

http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/


18

5.2. PODTEMA 2 – NAPREDNO PRETRAŽIVANJE INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Razumjeti kako rade tražilice i moći precizirati pretraživanja prilikom njihovog korištenja.



Prepoznati osnovne dijelove stranice za pretragu koje nude tražilice;

Razumjeti različite dijelove rezultata pretrage i ono što one govore o sadržaju

stranica koje nude;

Interpretirati te rezultate kako bi se odabrali najbolji izvore bez da se čita svaka

stranica;

Identificirati tipove rezultata pretrage i medijske formate dostupne u općim

rezultatima pretrage;

Koristiti tehnike pretraživanja kako bi pronašli web resurse u sklopu vlastitog

iskustva učenja;

Analizirati sadržaje web stranice u potrazi za znakovima koji ukazuju na

vjerodostojnost informacija;

Razumjeti kako rade tražilice (SERP);

Naučiti o online bazama podataka, big data (hrv. veliki podaci), cloud computingu

(hrv. računalstvu u oblacima).

Sadržaj:

1. Web pretraživači

2. Važnost SERP-a

3. SEO:

1. Kako funkcionira Google

2. Kako funkcionira SEO

4. SEM – Google Adwords

5. Big data, online baze podataka, cloud computing

1. Web pretraživači

Prije svega, važno je imati na umu da postoje i druge tražilice osim Google-a i da njihovo

korištenje varira od zemlje do zemlje:

1. Google

2. Yahoo

3. Baidu (Kina)

4. Bing (Microsoft)


19

5. Yandex (Rusija)

6. Mail.ru

Donja karta svijeta na kojoj su prikazane dominantne web stranice daje općenit uvid u

njihovu upotrebu:

Primijetite da se Facebook također koristi kao pretraživač.

Google je pretraživač broj 1 u Europi. Web stranica http://www.worldwidewebsize.com/

navodi statističke podatke o tome koliko indeksiranih stranica postoji i koliko pretraga po

danu se izvrši u pojedinoj zemlji. Zanimljivo je napraviti usporedbu među različitim zemljama.

Da bi ilustrirali kako Google prikazuje rezultate bilo koje pretrage (SERP: Search engine

results page, hrv. stranica rezultata pretraživača) potrebno je razlikovati organske i plaćene

rezultate (oglase). Google rezultate možemo svrstati u sljedeće skupine:

Oglasi

Novosti

Google Local (karte, mjesta)

Društvene mreže (Twitter, Facebook)

Slike

Videi

Wikipedija

Google također daje informacije o tome kako, koliko često, kada, koliko puta, odakle i koji

korisnici pretražuju određene informacije, što je dodatan izvor informacija koje koriste web

tražilice (https://www.google.com/trends/). Google Instant personalizira svaki korisnik.

Da bismo razumjeli kako tražilice rade važno je moći na tražilici rafinirati pretragu. Kad

učenici shvate kako Google radi, moći će koristiti napredne tehnike pretraživanja kao što su

Booleanovi operatori, skraćivanje, operatori, jezici i drugo

((https://www.google.co.uk/advanced_search).

http://www.worldwidewebsize.com/

https://www.google.com/trends/

https://www.google.co.uk/advanced_search


20

Operatori:

Simbol Kako ga koristiti

+

Pretražuju se Google+ stranice ili krvne grupe

Primjeri: +Chrome ili AB+

@

Traži društvene oznake (eng. social tags)

Primjer: @agoogler

$

Traži cijene

Primjer: nikon $400

#

Traži popularne hashtag oznake za teme koje su trenutno popularne

Primjer: #throwbackthursday

-

Kako upotrijebimo crticu prije riječi ili stranice, ona isključuje stranice s tom

informacijom iz rezultata. Ovo je korisno za riječi s višestrukim značenjem, kao što je

Jaguar marka automobila i jaguar životinja.

Primjer: jaguar speed -car ili pandas -site:wikipedia.org

" Kada stavimo riječi ili frazu u navodnike, rezultati će uključiti samo stranice s istim

riječima u istom redoslijedu kao one unutar navodnika. Ovo treba koristiti samo ako


21

tražimo točno određenu riječ ili frazu, jer ćemo inače greškom isključiti mnoge

korisne rezultate.

Primjer: "imagine all the people"

*

Zvjezdicu stavljamo na mjesto nepoznatih pojmova ili zamjenskih znakova.

Primjer: "a * saved is a * earned"

..

Kako bi vidjeli rezultate koji sadržavaju brojeve u određenom rasponu, brojeve

trebamo odvojiti s dvije točke bez razmaka između.

Primjer: camera $50..$100

• https://support.google.com/websearch/answer/2466433?hl=en

• https://sites.google.com/site/gwebsearcheducation/advanced-operators

Rezultati se mogu filtrirati i prema jeziku, regiji, datumu zadnjeg ažuriranja, stranici ili licenci.

Filtrirati se mogu i slike, karte, dokumenti, knjige, videi i drugo.

2. Važnost SERP-a (Search engine results page, hrv. stranica rezultata pretraživača)

Nakon pretrage trebamo analizirati rezultate: učenici trebaju razumjeti važnost pojavljivanja

na prvim pozicijama onoga što se naziva zlatni trokut:

https://support.google.com/websearch/answer/2466433?hl=en

https://sites.google.com/site/gwebsearcheducation/advanced-operators


22

Korisnici obično vide područja obojana crveno i narančasto, stoga se vaša tvrtka treba

pojavljivati iznad 10-tog mjesta.

Ovo je ključno kada se pogleda sljedeća statistika koja govori kako korisnik pretražuje

stranice prilikom kupovine automobila.


23

Google koristi tajno algoritam kako bi nam prikazao rezultate naših upita. Taj algoritam je

dobar, jako dobar i stalno se prilagođava kako bi bio što točniji čime mi dobivamo rješenja

koja su za nas najrelavantnija i nama najbolje prilagođena. Temelji se na „znakovima“ koji

omogućavaju algoritmu da pogodi što želimo. 18 godina nakon što je Google rođen,

algoritam tražilice je njegov tajni sastojak. Većina web dizajnera pokušava pogoditi na koji

način Google radi.

Osjećam se sretno. Na svojoj početnoj stranici, ispod polja za pretragu, Google prikazuje

dvije mogućnost: „Google pretraga“ i „Osjećam se sretno“. Što se dogodi ako pritisnete taj

posljednji gumb? Dakle, ova tvrtka utemeljena u Kaliforniji vas šalje direktno na stranicu

prvog rezultata pretrage. Samo 1% pretraga se izvrši na ovaj način u kojem korisnik nije

izložen oglasima. Sustav direktno skače na stranice, pa nema ekonomske dobiti za Google od

ove pretrage. Zapravo, 2007. godine tvrtka je priznala da na ovaj način godišnje izgubi 110

milijuna dolara. Ova opcija je izbačena iz posljednje verzije Chrome-a.


24

3. SEO (Search engine optimization, hrv. optimizacija za tražilice)

Važno je razumjeti da je pozicioniranje web stranice na prvim pozicijama nakon pretrage

ključno. Ovdje treba objasniti koncepte kao što su organski rezultati pretrage, link-baiting,

link-building, ključne riječi, trendovi i rangiranje.

Postoje određene preporuke za odabir ključnih riječi, kao što su:

Koristiti neke domenske riječi i staviti neke od tih riječi u sadržaj stranice.

Iako ekstenzije naziva stranica vezane uz pojedinu zemlju poboljšavaju pozicioniranje

na nacionalnom tržištu, na međunarodnom ga narušavaju.

Web stranice koje su responzivne (one odgovaraju mobilnim uređajima svih veličina)

se također prikazuju na prvim pozicijama pretrage, kao i one stranice koje se brzo

učitavaju.

Google također voli ako se sadržaj web stranice periodički ažurira i ako druge stranice

pružaju poveznice prema našoj web stranici.

Korištenje multimedijskih elemenata (videi, slike, itd.) je također znak kvalitete.

Ovaj dio napisan kurzivom se može preskočiti ako se radi o učenicima koji nisu IT smjera.

Google prvo čita metapodatke web stranice, stoga oni moraju biti ispravno definirani:


25

Tehnički rečeno, html tagovi u dijelu s metapodacima (koji su dobro poznati učenicima IT

smjera) trebaju imati:

• <title>: ključne riječi koje su također sadržaj web stranice, najbolje na početku

• <description> koji ukratko opisuje web stranicu također treba sadržavati ključne riječi

• <keywords> na prvoj stranici trebaju sadržavati općenite ključne riječi, a one više

specifične se trebaju pojavljivati na sekundarnim stranicama.

Slijede neke dodatne preporuke:

Uključite ključne riječi u prvih 100 riječi jer time povećavate relevantnost.

Ponavljajte ključne riječi, ali ne previše.

Neka gustoća ključnih riječi u sadržaju ne prelazi 4% ili će stranica biti lošije

pozicionirana.

Ključne riječi u množini i jednini, muškom i ženskom rodu, kao i sinonimi i jezične

varijacije, su znak kvalitetnog sadržaja.

Koristite oznaku <strong> </ strong> za naglašavanje ključnih riječi, ali ne pretjerano.

Slike trebaju imati atribute „name“ i „alt“.

Google pozitivno ocjenjuje poveznice unutar web mjesta.

Koristite breadcrumbs.

Google mjeri popularnost web stranice brojanjem tko i koliko ljudi o toj stranici govori. To se

naziva PR ili Page Range (hrv. rang stranice), odnosno radi se o broju drugih web stranica

koje nude poveznice prema našoj web stranici.

Kako bi se poboljšalo rangiranje, a time i vidljivost stranice, mogu se koristiti specifične

metode, tehnike i alati.


26

Možemo koristiti društvene mreže kao što su Linkedin, Twitter, Google+, YouTube, Facebook,

Twitter, Instagram, Blogger i Pinterest za kreiranje poveznica prema našoj web stranici.

Ove web stranice računaju rang stranice:

1. Woorank: https://www.woorank.com

2. Pagerank: http://www.calcularpagerank.com/index.php

4. SEM (Search engine marketing, hrv. marketing za tražilice)

SEM je način promoviranja naše web stranice ili proizvoda na tražilicama (Google, Bing,

Baidu, itd.). Naši proizvodi se pojavljuju na istaknutim mjestima koja korisnici gledaju. Mi

zauzvrat plaćamo za svaki klik na naš oglas. Odatle i ime Pay Per Click (hrv. plaćanje po kliku).

Program koji Google koristi za upravljanje takvim oglašavanjem se naziva Google Adwords.

Google AdWords Express: Online advertising made easy

https://www.youtube.com/watch?v=AJoUEBYIniI

Zahvaljujući Google Adwordsima, možemo saznati sljedeće:

• Metrika: Koliko ljudi posjećuje stranicu (učinci) i koliko je zainteresirano za stranicu

(klikovi)

• Konverzije: Gdje su nas pronašli naši kupci

• Profitabilnost: Koliko ljudi je izvršilo kupnju nakon što su vidjeli oglas

• Transakcijska pretraga: Mi smo prisutni u aktivnom traženju proizvoda

Dodatno:

• Naš proizvod se može pojavljivati na istaknutom mjestu na Googleu od početka

• Plaćamo samo po posjetitelju koji dođe na našu stranicu

• Bilo tko može objaviti oglas

https://www.woorank.com/

http://www.calcularpagerank.com/index.php



27

Google Adwordsi su narasli posljednjih godina, kao i njihove cijene.

Svako rješenje bolje dogovara različitim poduzećima ovisno o njihovoj zaradi, bilo da se radi

o maloj ili velikoj tvrtki, e-tvrtki, web stranici, i slično.

5. Big data, online baze podataka

Konačno, zavirimo u budućnost koja je već tu: online baze podataka, big data (hrv. veliki

podaci), dijeljene baze podataka, itd. Big data, makro podaci ili masovni podaci je koncept

koji se odnosi na pohranu velike količine podataka i procedure koje se koriste na

pronalaženje ponavljajućih uzoraka u tim podacima. Takva količina podataka premašuje

kapacitet uobičajenog softvera za snimanje, upravljanje i procesiranje u razumnom vremenu,

pa se treba upotrijebiti softver koji koristi nove obrasce ili metode za optimizirano traženje

informacija.

Trenutni trend rasta količine podataka je eksponencijalan: 90% podataka na Internetu je

kreirano u posljednje dvije godine. Ovoliko podataka se kreira svake minute:


28

Ovo znači da se svaki dan kreira 2.2 milijuna terabajta. Odnosi između veličina podataka su

sljedeći:

1 bit = Binary Digit (hrv. binarna znamenka)

8 bita = 1 bajt

1000 bajta = 1 kilobajt

1000 kilobajta = 1 megabajt

1000 megabajta = 1 gigabajt

1000 gigabajta = 1 terabajt

1000 terabajta = 1 petabajt

1000 petapajta = 1 eksabajt

1000 eksabajta = 1 zetabajt

1000 zetabajta = 1 jotabajt

1000 jotabajta = 1 bronobajt

1000 bronobajta = 1 geopbajt


29

Ove veličine, velika brzina i velika raznolikost informacijskih sredstava su učinile klasične

tehnologije zastarjelima i zahtijevaju ekonomične i inovativne oblike procesiranja informacije

koji poboljšavaju uvid u podatke i donošenje odluka. (Gartner, 2012.)

Podaci su evoluiralo od strukturiranih (tablice i baze podataka) do nestrukturiranih (slike,

videi i slično) te je danas 90% podataka nestrukturirano. Dodatno, brzina generiranja

podataka je tako velika da su potrebne i brze reakcije i odgovor. Dobar sustav treba nuditi:

• Konzistentnost: svi „čitatelji“ imaju istu informaciju u isto vrijeme

• Dostupnost: garancija da će svaki zahtjev primiti odgovor

• Particija ili tolerancija na pogrešku: sustav nastavlja s radom čak i ako se dogodi pad

sustava ili gubitak poruka.

Ali ispunjavanje sva tri zahtjeva u isto vrijeme je velik izazov.


Web pretraživači i SERP:

Preporuča se korištenje informatičke učionice za aktivnosti povezane s ovom temom budući

da se radi većinom o praktičnim vježbama. Prije početka preporuča se korištenje Kahoota za

evaluaciju prethodnog znanja koje učenici imaju o osnovnim konceptima ili kako bi se

ispravile krive predodžbe (broj pretraga po danu, broj web stranica na svijetu, postojanja

drugi pretraživača, što su to Google Instant i Google Trends, itd.). Neki zabavni trikovi se

mogu pronaći na:

• https://www.youtube.com/watch?v=lYz9Ug6aR3g

• https://www.youtube.com/watch?v=Ch8P0XkgRFg

• https://www.youtube.com/watch?v=YXTwUaLUH7s

Također, utipkajte:

1. “do a barrel roll” i pogledajte što se dogodi! Hoće li riječ “askew” napraviti isto?

2. http://elgoog.im/guitar/ i svirajte

3. “the answer to life, the universe and everything”. Zašto je odgovor 42?

4. Google Gravity

5. Zerg Rush

6. Atari Breakout

Ili ugasite vezu s Internetom i vidjet ćete dinosaure

Na Wikipediji se, također, može igrati igra http://thewikigame.com/, koja se sastoji od

istraživanje i što bržeg prolaženja kroz članke na Wikipediji te brojanja klikova potrebnih za

dolazak od jednog članka do drugog.

https://www.youtube.com/watch?v=lYz9Ug6aR3g

https://www.youtube.com/watch?v=Ch8P0XkgRFg

https://www.youtube.com/watch?v=YXTwUaLUH7s

http://elgoog.im/guitar/

http://thewikigame.com/


30

Potom, na primjer putem prezentacije treba objasniti koncepte vezane uz prva dva ishoda

učenja (1. Kako rade tražilice (SERP) i 2. Definiranje SEO, SEM, ključnih riječi, trendova i

rangiranja). Tu se mogu prikazati neki video isječci:

• Kako funkcionira pretraga: https://www.youtube.com/watch?v=BNHR6IQJGZs

• Evolucija pretrage:

https://www.youtube.com/watch?v=mTBShTwCnD4&feature=youtu.be

• Cijena besplatnog: https://www.youtube.com/watch?v=MNAfnfcergc (određeni

dijelovi)

Učenici isprobavaju neke primjere i neke jednostavne online pretrage kako bi analizirali na

koji način se prikazuju rezultati. Google Instant sebi prilagođava svaki korisnik pa je

zanimljivo usporediti različite sugestije za istu riječ. Također se preporuča aktivnost vezana

uz google trends.

Potom se trebaju izvesti određene vježbe na računalima, najbolje u parovima u kojima jedan

učenik IT smjera pomaže drugom gdje je to moguće. Vježbe vezane uz napredno

pretraživanje se mogu izvesti u obliku natjecanja ili kviza u timovima (kahoot.it ili

https://quizlet.com/ na primjer) kako bi bile zabavnije. Alat za testiranje je

https://www.google.en/advanced_search.

SEO & SEM

Pretraživanje stranica za zapošljavanje može biti korisno za naučiti da su ljudi obučeni za SEO

traženi zaposlenici (https://www.linkedin.com, https://www.infojobs.net/ ).

Vježba u kojoj se određuju ključne riječi za proizvod (generičke, specifične, sekundarne, long-

tail riječi) se može izvesti u grupama od dvoje ili troje ljudi. Nastavnik traži od učenika:

1. Listu mogućih ključnih riječi

2. Koje ključne riječi koriste korisnici (Google Trends, Google Instant ili ubersuggest.org)

3. Čime se bavi konkurencija

4. Konačnu listu odabranih ključnih riječi

Ako se radi s učenicima IT smjera za prikaz rada SEO-a se mogu koristiti html datoteke.

Što se tiče PR-a, nastavnik može prikazati nekoliko dobrih i loših primjera kako bi prikazao na

koji način radi. Učenici također mogu posjetiti neke web stranice kako bi saznali njihovo

rangiranje i možda ga poboljšali. Na primjer:

• Loš primjer: http://www.lingscars.com/

• Dobar primjer: https://www.nasa.gov/

https://www.youtube.com/watch?v=BNHR6IQJGZs


https://www.youtube.com/watch?v=MNAfnfcergc


http://kahoot.it/

https://quizlet.com/

https://www.google.en/advanced_search

https://www.linkedin.com/

https://www.infojobs.net/

http://www.lingscars.com/

https://www.nasa.gov/


31

Ako se bilo koji URL unese u https://www.woorank.com/, sustav će predložiti specifična

poboljšanja. Neka od njih su vrlo tehnički usmjerena pa će tada moći pratiti samo učenici IT

smjera.

Osim svega gore navedenoga i ako to budžet dopušta, može se kreirati Google AdWords

kampanja. Za ovo se škola treba registrirati na Google AdWords i unijeti podatke bankovnog

računa. Radeći u skupinama, učenici sastavljaju listu ključnih riječi, a kasnije se može odigrati

natjecanje kako bi se saznalo koja je grupa dobila najviše klikova.

Big data, online baze podataka

Gledajući u budućnost, zadnja podtema vezana uz online baze podataka i big data (hrv. veliki

podaci se može obraditi putem obrnute učionice (eng. flipped classroom). Učenici u grupama

od 2 do 3 pripremaju kratku prezentaciju na ove teme i potom drže debatu o novom znanju

koje su stekli. Materijal koji učenici kreiraju treba sadržavati:

• Uvod

• Značajke

• Prednosti i nedostatke

• Budućnost.

Učenici mogu birati između sljedećih tema:

• Big data

• Alati u oblaku

• Internet stvari

• Luksuzni predmeti kao što su Google Glasses, Google Car ili Google Play su također

mogućnosti.

Ipak, prije ove aktivnosti učenici mogu analizirati trend vezan uz veličinu podataka: od 1 bita

do 1 geopbajta, koja je stopa rasta veličine podataka? Mogu potražiti ove informacije na

Googleu.

1 bit = Binary Digit (hrv. binarna znamenka)

8 bita = 1 bajt

1000 bajta = 1 kilobajt

…

1000 bronobajta = 1 geopbajt

Učenike se također može pitati i koje društvene mreže koriste te da razmisle o tome koliko

podataka oni sami kreiraju svaki dan (minutu, sat, tjedan, godinu) na Facebooku, Instagramu,



32

itd. Ili koji drugi izvori podataka sadržavaju goleme količine podataka: Amazon, vlada, naš

DNA, VISA, Linkedin i tako dalje.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, može se organizirati posjet centru koji se bavi

superračunalima kao što je na primjer Marenostrum u Barceloni (http://www.bsc.es/) gdje

se organiziraju događanja za učenike. Ta superračunala se mogu rezervirati online kako bi

obradila programe koji se bave velikim količinama podataka što može trajati čak i danima.

Literatura:

Daily estimated size of the World Wide Web: http://www.worldwidewebsize.com/

How Search Works: https://www.youtube.com/watch?v=BNHR6IQJGZs

The Evolution of Search:


Documentary: The Cost of Free: https://www.youtube.com/watch?v=MNAfnfcergc

Google Trends: https://www.google.com/trends/

Advanced Search: https://www.google.co.uk/advanced_search

The periodic table of SEO success factors: http://searchengineland.com/seotable#!

SEO Toolbar: https://moz.com/products/pro/seo-toolbar

Woorank: https://www.woorank.com

Pagerank: http://www.calcularpagerank.com/index.php

Google AdWords Express: Online advertising made easy


Barcelona Supercomputing Center: http://www.bsc.es/

http://www.bsc.es/

http://www.worldwidewebsize.com/

https://www.youtube.com/watch?v=BNHR6IQJGZs


https://www.youtube.com/watch?v=MNAfnfcergc


https://www.google.co.uk/advanced_search

http://searchengineland.com/seotable

https://moz.com/products/pro/seo-toolbar


http://www.calcularpagerank.com/index.php


http://www.bsc.es/


33

5.3. PODTEMA 3 – ORGANIZIRANJE INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Pomoći učenicima da spoznaju važnost evaluacije i organiziranja informacija kao koraka koji

prethode razumijevanju i objašnjavanju stvarnosti što su to dva elementa potrebna za

izgradnju i modeliranje informacija te razvijanje ideja.


Na kraju radionice učenici će biti sposobni:

definirati mentalne mape, infografike i vremenske lente

prepoznati najbolju vrstu alata za vizualizaciju za određenu temu

čitati i kreirati mentalne mape, vremenske lente i infografike

razumjeti moguću upotrebu alata za vizualizaciju u obrazovanje, cjeloživotnom

učenju i poslovanju

Sadržaj:

Svima nam je poznata izreka “Slika vrijedi tisuću riječi”. Ako promislimo o tome kako

najbrže učimo, sigurno ćemo zaključiti da smo bili najučinkovitiji kada veliku količinu teksta

zamijenimo bilješkama, skicama, slikama, crtežima ili nekom vrstom grafičkog predočenja

informacija i njihovih veza. Ako želite saznati kako na kreativan način vizualizirati i

predočiti informacije, bilo na papiru ili online, proučite neke od ovdje opisanih alata.

Većina ih ima digitalnu inačicu koja je besplatna, web bazirana i relativno jednostavna za

korištenje. Danas ćemo se usredotočiti na mentalne mape, vremenske lente i infografike.

Za to ima nekoliko razloga. Dok ih budemo upoznavali otkriti ćemo kako:

organizirati dobivene informacije i naše misli

otkriti uzročno – posljedične veze

se osposobiti da podatke upamtimo i obradimo umjesto da ih samo memoriramo

prenosimo/komuniciramo poruke ili informacije

predstaviti veliku količinu informacija na lako razumljiv način.

1. MENTALNE MAPE

“Mind Maps are the meta-language of the human race.”

– Tony Buzan

Mentalna mapa (Mind Map®) je dijagram kojeg koristimo za vizualno organiziranje

informacija. Mind Mapping tehniku je kreirao Tony Buzan i ona je jedna od najraširenijih

misaonih alata današnjice koji se koristi diljem svijeta.


34

Mind Map® tj. mentalna mapa je vizualni misaoni alat kojeg koristimo za mapiranje naših

misli i ideja na način koji je blizak misaonim procesima, a koristi zrakasto bilježenje naših

misli. Kombinira boje, vizualno-prostorne vještine i maštu da bi potaknula naš mozak da

kreativnije razmišlja, brže uči, više toga pamti i bolje komunicira.

Mentalne mape se mogu kreirati ručno na papiru ili uz pomoć aplikacije za izradu mentalnih

mapa.

Mentalne mape mogu pomoći za

brzo i jednostavno vizualiziranje oluje ideja

učinkovito i brzo vođenje bilješki tijekom nastave i sastanaka

izradu sažetaka pisanog materijala

lakše učenje i bolje pamćenje

pripremu i prezentiranje informacija i ideja

učinkovitije i smislenije pamćenje činjenica

Mentalne mape se mogu koristiti za

razmišljanje (oluja ideja, donošenje odluka i planiranje projekata)

učenje (vođenje i izrada bilješki, ponavljanje)

komunikaciju (prezentacije, sastanci, govori)

2. VREMENSKE LENTE

Vremenska lenta je zapravo slika događaja koji su se zbili kroz povijest. Glavna funkcija

vremenske lente je vizualizacija podataka kroz vrijeme. Bez obzira koristite li za obrazovne

svrhe ili pak za vizualizaciju razvoja povijesnih događaja, informacije koje su ovisne o

vremenu se mogu predstaviti kao niz podatkovnih točaka čija udaljenost na daje vizualnu

predodžbu vremenskog intervala između dva događaja. Vremenske lente su zapravo način

prikazivanja niza događaja kronološkim redom. Uglavnom se radi o grafičkom prikazu

temeljenom na dugoj crti (lenti) pored koje su označene točke s datumima uz pripadajući

opis događaja. U današnje vrijeme su one vrlo često dio infografika o kojima će biti riječi

kasnije.


35

Vremenske lente mogu biti linearne i paralelne (komparativne). Linearne vremenske lente

prikazuju sliku događaja onako kako su se ti događaji dogodili tijekom nekog vremenskog

perioda. One se koriste za jednu temu u određenom vremenskom okviru. Može biti izrađena

kao vodoravna, okomita ili zakrivljena. Paralelna (komparativna) vremenska lenta prikazuje

dvije ili više predmetnih tema koje su se dogodile istodobno i uspoređuje ih kako bi se vidjele

ključne razlike. Komparativna vremenska lenta tako primjerice može uspoređivati povijesne

događaje u dvije ili više različitih država ili uspoređivati dvije ili više tema poput razvoja

softvera, modela automobila ili ljudskih životnih putova.

3. INFOGRAFIKE

Infografika je vizualni prikaz informacija, podataka ili znanja. Koriste se kada složene

informacije trebamo objasniti jednostavno, brzo i jasno. Ljudski mozak je u stanju

konzumirati vizualne sadržaje 60000 puta brže od teksta! Fotografije više jednostavno nisu

dovoljne jer se njima ne mogu prikazati statističke činjenice, numerički podatci ili koncepti.

Infografike koriste grafičke elemente poput znakova, simbola, karti i članaka. Infografike se

često koriste u ICTu, matematici i statistici u svrhu pojednostavljenja postupka kreiranja i

komuniciranja konceptualnih informacija.

Infografika je sastavljena od univerzalnih simbola, likova, vizualizacija podataka popraćenih

kratkim tekstom, što sve zajedno ima za cilj ispričati priču. Zapravo, koriste vizualne

elemente poput znakova, dijagrama, karata i grafikona kako bi nam pomogle da bolje

razumijemo dani tekstualni sadržaj. Ali, ako je glavnina važnosti za razumijevanje temeljena

na tekstu pored grafičkih elemenata, promaknut će nam ključna ideja.


36

Infografike mogu imati i interaktivne elemente što znači da na njih možemo kliknuti i dobiti

dodatne informacije.

Dakle, što bi trebala biti infografika i kako treba biti strukturirana? Trebala bi “ispričati priču”

i poslati glavnu poruku, misao ili temu čak i kada iz nje potpuno uklonimo tekstualne podatke.

No zapravo, ne oslanjaju se sve infografike na podatke da bi nam nešto predstavile. Glavni

smisao i svrha infografike je da uz pomoć simbola, ilustracija i čiste vizualizacije podataka

predstavi nešto ili “ispriča priču”. Osim toga, važno je imati na umu da se infografike ne

kreiraju samo zato da bi dobro izgledale. One moraju proslijediti jasnu, ali konciznu poruku o

prikazanim podatcima.

Po čemu prepoznajemo lošu infografiku? Prije svega, pretrpana je podatcima, a oni odvlače

pažnju i fokus od važnih i ključnih točaka. Vrlo česta greška je pogrešno kreiranje ili

kombiniranje grafikona. Često su presloženi pa ih je zbog nedostatka jednostavnosti teško

čitati.

Dobra infografika koristi slike, grafičke elemente, simbole i ikone bez prevelike količine

teksta i bez previše detalja. One su jednostavne i lako čitljive. Naglasak je stavljen upravo na

glavnu poruku. Može ih se brzo pročitati pa tako odgovaraju prosječnoj sposobnosti

održavanja pažnje kod “čitatelja”. Koriste čisti dizajn s dovoljno prostora među podatcima.

Shema boja je jako važna i treba biti jednostavna. Zasićenost treba biti smanjena na manje

važnim podatcima, a povećana na onim najvažnijima. Tipografija je također vrlo važna, kao i

veličina fonta (njome predstavljamo važnost podataka). Dizajn mora biti dosljedan i

odgovarati temi. Ako je infografika interaktivna, dodatni članak ne smije ponavljati

informacije koje smo već dali već ih treba dopuniti novima.

Literatura:

http://eprints.rclis.org/6717/3/EMPEUIcap2.pdf

http://www.raco.cat/index.php/RevistaPedagogia/article/viewFile/252223/338592

https://blocs.xtec.cat/estudivallbona/

http://www.xtec.cat/iesbanus/Doss_Tecn_Estud2_ESO2011-12.doc

http://eprints.rclis.org/6717/3/EMPEUIcap2.pdf

http://www.raco.cat/index.php/RevistaPedagogia/article/viewFile/252223/338592

https://blocs.xtec.cat/estudivallbona/

http://www.xtec.cat/iesbanus/Doss_Tecn_Estud2_ESO2011-12.doc


37

5.4 PODTEMA 4 – RAZUMIJEVANJE TEKSTA

Ciljevi podteme:

Kod učenika razviti kritički pristup tekstu kako bi ga bolje razumjeli i poboljšali svoju

samosvijest.


Na kraju radionice, učenici će znati:

Da razumjeti tekst znači razumjeti riječi, rečenice, koncepte i odnose između

koncepata

Da je razumijevanje teksta temeljeno na odnosu između čitatelja i tih sastavnica

Da su rezimirati i svojim riječima ponoviti test dijelovi razumijevanja teksta

Da povezivati koncepte i uspoređivati ih upotpunjuje proces shvaćanja teksta

Sadržaj:

Razumijevanje teksta se treba pojačati u svim svojim dimenzijama, receptivna (čitanje) i

produktivna (pisanje), komunikaciji i stvaranja te mora biti povezana s usmenim

interakcijama koje mogu pomoći ostvarenju svjesnijeg i efektivnijeg učenja.

Za razliku od govornog jezika, pisani jezik treba biti eksplicitniji jer nema pristup

kontekstualnim resursima kao što su geste ili pogled niti postoji dijeljena komunikacija

između pošiljatelja i primatelja poruke. S druge strane, on može popraviti poruku i održati ju

tijekom vremena.

Razumijevanje teksta je podržano tekstom i grafičkim reprezentacijama jezika. Kao što je

slučaj s govornim jezikom, razumijevanje pisanih tekstova podrazumijeva znanje leksičkih i

morfosintaksnih struktura kao i znanje strukture teksta koja organizira ideje i reflektira

različite ciljeve koji ekskluzivno pripadaju tekstu.

Proces čitanja uključuje različite kognitivne aktivnosti. Učenici moraju dešifrirati tekst i

povezati slova s fonemima jezika. Ali to također znači da moraju biti sposobni izdvojiti

različite ideje iz teksta, međusobno ih povezanu kako bi došli do šireg značenja i uspostavili

hijerarhiju. Ovo ne znači da je razumijevanje teksta zbroj razumijevanja različitih elemenata

koji su u njemu. Upravo suprotno, proces razumijevanja se odvija na razini riječi, rečenice i

teksta kao cjeline.


38

Vrste razumijevanja teksta

Razlikujemo tri tipa razumijevanja: doslovno, interpretativno ili inferencijalno te reflektivno

ili evaluacijsko. Posljednja dva dosežu iza informacija sadržanih u tekstu i zahtijevaju

prethodno znanje od osobe koja čita tekst.

Ovisno o radnji koju čitatelj izvršava, moguće je informacije izdvojiti direktno iz teksta, doći

do zaključka ili usvojiti osobnije ili kritičnije stajalište.

1. Doslovno ili prikupljanje informacija: informacija se uzima izravno iz teksta. To uključuje

samo odabir informacija koje su relevantne u odnosu na postavljeno pitanje ili koje čitatelj

traži. Ovo je vrlo važan tip razumijevanja teksta koji vrši čitatelj, ali ne jamči da će on/ona biti

sposobni primijeniti to znanje u drugim situacijama. Moguće je i da neće razumjeti ono što ih

se pita te da će samo ponoviti ono što su pročitali.

2. Interpretativno ili inferencijalno: čitatelj deducira informacija koje traži iz informacija koje

izdvaja iz teksta. Preformuliranje informacija dobivenih iz teksta (objašnjavanje pročitanoga

drugim riječima, sumiranje ili ukazivanje na glavne ideje) se također smatra interpretativnim.

Kako bi se dostigla ova razina razumijevanja treba se upotrijebiti prethodno stečeno znanje.

Ovo znanje i čitanje teksta omogućuju čitatelju da napravi potrebne dedukcije.

3. Reflektivno ili evaluacijsko: čitatelj ne koristi samo svoje prethodno znanje već i svoja

mišljenja te kriterije. Čitatelj može donositi zaključke, procijeniti korisnost i vjerodostojnost

primljenih informacija, staviti se u poziciju glavnog lika, itd.

Često učenici ne posjeduju dovoljnu razinu vještina razumijevanja teksta kako bi napravili

ono što se od njih očekuje. Bez razumijevanja, čitanje je jednostavno praćenje riječi na

stranici s lijeva na desno i njihovo izgovaranje. Riječi na stranici nemaju značenje. I dok ljudi

čitaju iz mnogo razloga, glavni cilj je postići razumijevanje onoga što pisac pokušava prenijeti

i na koji način pisac želi da koristimo te informacije – bilo u svrhu upoznavanja s činjenicama,

učenja nove vještine ili za zabavu. Zato su vještine razumijevanja teksta tako važne. Bez njih

čitatelj ne može prikupiti informacije i koristiti ih kako bi učinkovito funkcionirao.

Čitanje je višestran proces koji se razvija isključivo kroz vježbu. Postoje određeni aspekti

čitanje, kao što su tečnost i prepoznavanje riječi koji se mogu naučiti u nekoliko godina. Ove

osnove se moraju svladati, ali u isto vrijeme bi se u procesu trebalo naglašavati

razumijevanje teksta. Učenici mogu čitati riječi sa stranice čitav dan kao papige, ali ako

nemaju potrebne vještine razumijevanja neće moći davati predviđanja o tome što će se

sljedeće dogoditi, pratiti svoje razumijevanje sadržaja, sekvenci ili likova, razjasniti

zbunjujuće dijelove teksta ili povezati to što su pročitali sa svojim prethodnim iskustvima ili

znanjima, a to je ključno za razumijevanje teksta.


39

Krajnji cilj uputa za čitanja je razumijevanje – shvaćanje značenja teksta. Brojni faktori

pridonose tome da učenici ne mogu shvatiti tekst. Razumijevanje se može naručiti ako

učenici imaju problema s jednom ili više od sljedećeg:

a) Dekodiranje riječi, uključujući strukturalnu analizu;

b) Čitanje teksta s primjerenom brzinom i točnošću (tečnost);

c) Razumijevanje značenja riječi:

d) Povezivanje sadržaja s prethodnim znanjem;

e) Primjena strategija za shvaćanje sadržaja;

f) Praćenje razumijevanja.

Što uključuju razumijevanje teksta?

Proces razumijevanja teksta započinje čak i prije procesa dekodiranja teksta. Prije nego

dođemo do određenog sadržaja, oblik i fizička potpora su nam već pružili određene

informacije. Ove informacije smo dobili iz prethodnih iskustava te omogućuju čitatelju da

prepozna o kakvom tekstu se radi i što da očekuje. Zbog toga je važno učenici dati stvarne

tekstove s formatima u kojima se oni zaista pojavljuju.

Tijekom čitanja, stručnjak u čitanju (nastavnik) započinje „dijalog“ s tekstom i pomaže

čitatelju početniku (učeniku) s tim „dijalogom“. Učenici trebaju doći do pozicije u kojoj oni

mogu interpretirati tekst uz pomoć znanja koje imaju o toj temi. Također je korisno ako oni

mogu procijeniti svoje vlastito razumijevanje sadržaja i provjeriti odgovara li ono razlozima

zbog kojih su započeli čitanje.

Istovremeno, čitatelj mora biti sposoban predvidjeti ono što dolazi sljedeće, sposoban

potvrditi hipoteze koje je postavio tijekom čitanja i preformulirati druge kako prolaze kroz

tekst.

Procesi analize i sinteze sadržaja koji se izvršavaju tijekom čitanja omogućuju da

preformuliramo ono što smo pročitali, da to kažemo vlastiti riječima, sumiramo,

komentiramo i čak kritiziramo. Oni omogućuju i da se stečeno znanje može upotrijebiti u

drugim područjima, na primjer da pratimo korake za instalaciju antivirusnog programa

primjenjujući ono što smo pročitali.

Iz svega što je do sada rečeno proizlazi da razumijevanje teksta i čitanje uključuju proces u

kojem osoba koja čita, uz to što dekodira tekst, izvršava cijelu seriju strateških akcija kako bi

sadržaj teksta učinila svojim.

U svrhu učenja različite akcije koje čitatelj stručnjak poduzima više ili manje nesvjesno te

automatski se moraju izvršiti eksplicitnije kako bi poslužile kao model i kako bi ih učenici


40

mogli primijeniti, prvo kao cijela grupa na više ili manje vođen način te prije razmišljanja o

njima uz pomoć odrasle osobe i konačno samostalnog izvođenja.


Jedan način organiziranja strategija razumijevanja teksta i pripremanja aktivnosti koje će se

izvoditi je uzeti u obzir vremensku dimenziju procesa. Možemo razlikovati tri momenta koji

se javljaju prilikom razumijevanja teksta od koji svaki zahtijeva različite strategije: prije,

tijekom i nakon čitanja.

Prije čitanja

Ciljevi čitanja: bilo koji čin čitanja ima cilj, bilo da se radi o zabavi, traženju informacija ili

učenju. Ciljevi čitanja daju potrebnu motivaciju kako bismo čitali. Istovremeno, oni

određuju način na koji čitamo. Na primjer, naše čitanje će biti selektivnije ako tražimo

određenu informaciju ili će biti na dubljoj razini ako je naš cilj proučavanje teme.

Formuliranje hipoteza: materijal, ilustracije, prezentacija i tekstualni znakovi (naslov,

podnaslovi, vrsta slova, itd.) pružaju informacije koje nam omogućuju da predvidimo o

kojoj vrsti teksta se radi i kakav je sadržaj.

Aktiviranje prije stečenog znanja: čitatelji mogu formirati hipoteze o tekstu od trenutka

kada su imali prethodno iskustvo sa sličnim tekstom. Dodatno, prije stečeno znanje o

sadržaju omogućava shvaćanje; što je tekst udaljeniji od znanja i iskustva čitatelja to će

ga teže čitatelj razumjeti. Važno je imati na umu da prethodno znanje može proizaći iz

inherentnog osobno iskustva, neposrednog okruženja čitatelja (obitelj, škola, prijatelji,

itd.) ili njihovog sociokulturalnog okruženja (standardi, vrijednosti, interkulturalnost,

višejezičnost, itd.)

Tijekom čitanja

Formuliranje hipoteza: tijekom čitanja, čitatelj predviđa sadržaj koji dolazi na temelju

onoga što je već interpretirao. Ove hipoteze se otkrivaju na različitim razinama: riječi,

rečenice i cijeli tekst. Na primjer, može se zaključiti značenje riječi koja se ne uklapa

dobro u tekst, narativna struktura nas navodi da predviđamo kako će likovi učiniti nešto

da riječi konflikt koji je u kratkim crtama opisan u uvodu priče, itd.

Potvrđivanje ili odbacivanje hipoteza: različite hipoteze će se postepeno potvrđivati ili

odbacivati kako čitanje napreduje. Ovaj proces će dovesti do formuliranja novih hipoteza

koje će se kasnije ili potvrditi ili odbaciti.

Rekapitulacija: kako bi se tekst razumio, treba ga zadržati u kratkotrajnoj memoriji.

Različiti dijelovi informacija su međusobno povezani na isti način kao što je uspostavljena

veza s prethodno stečenim znanjima, a novostečene informacije su temelj na kojem

čitatelj generira interpretacije.


41

Praćenje shvaćanja: istovremeno s interpretiranjem teksta, čitatelj može također

ustanoviti mogući nedostatak razumijevanja i odlučiti je li potrebno nastaviti čitati kako

bi dobio još informacija ili je bolje ponovno pročitati tekst bilo da treba potražiti

određenu riječ u rječniku ili koristiti druge strategije za izbjegavanje rupa u

informacijama.

Nakon čitanja

Procjena shvaćanja: kako bi se izvršila procjena, moguće je odgovoriti i naučiti kako

pripremiti važna pitanja za različite razine razumijevanja (doslovna, interpretativna i

reflektivna).

Rekapitulacija: različiti aspekti prisjećanja teksta se mogu prizvati pomoću rekapitulacije,

povezivanje vidova teksta s drugim informacijama.

Komunikacija: različite aktivnosti se mogu kombinirati kako bi se razvile komunikacijske

vještine (govorni jezik – čitanje – pisanje) i time shvatile glavne ideje, sumirao tekst,

provjerilo shvaćanje teksta, razgovaranjem dijelile ideje i osobni odnosi koje stimulira

tekst.

Kreativnost: čitanje dijela priče (početak ili kraj) i predviđanje kako se nastavlja ili

pogađanje kako je započela su načini poticanja kreativnosti, a također je i sumiranje ili

povezane primjene (prezentiranje u različitim grafičkim organizatorima kao što su tablice,

grafikoni, dijagrami, konceptualne karte, itd.).

Procjena: ako je tekst ispunio zadana očekivanja, može se procijeniti promišljanjem o

tome je li se svidio učenicima, je li ih iznenadio, bi li ga preporučili drugima, itd.

Sljedeće treba imati na umu prilikom planiranja aktivnosti kojima se radi na razumijevanju

teksta:

Koliko je tekst dugačak i složen te o kakvoj vrsti teksta se radi.

U kojem obliku dolazi.

Znanje koje čitatelj ima o temi.

Razina sposobnosti dekodiranja koju čitatelj posjeduje.

Njegova sposobnost povezivanja različitih ideja sadržanih u tekstu.

Vrsta shvaćanja potrebna za ciljeve čitanja.

Odgovori i primjene koje nastavnik može tražiti nakon čitanja.

Ključan faktor u pokretanju još nezavisnijeg pristupa razumijevanje teksta je učenje različitih

strategija koje su pri tome uključene. Početno je model nastavnika kao stručnjaka (stručnjak

je netko tko može usmeno objasniti različite strategije korištene u razumijevanju teksta) je

ključan izvor učenja. Slijedom toga je potrebno tražiti od učenika da kontinuirano

primjenjuju te strategije. Jedan način da se to učini je da ih komentiraju u grupi s drugim


42

vršnjacima koja treba izvršiti određeni zadatak prije nego ih samostalno primijene i kasnije

automatiziraju.

Tijekom procesa poučavanja, a gdje god je to moguće, aktivnosti razumijevanja teksta se

trebaju stavljati u stvarne kontekste koji potiču ciljeve čitanja i motivaciju što pomaže učenici

da nauče te savladaju moguće poteškoće.

Također je potrebno uzeti u obzir raznolikost tekstova u našem neposrednom okruženju,

budući da svaki tip teksta ima različitu unutarnju strukturu. Ako se ne koriste komunikacijske

situacije koje uključuju različite medije, različite tipove teksta i različite registre (formalne i

neformalne), bit će ih teže interpretirati.

Modeliranje je jedna od najproduktivnijih procedura učenja i poučavanja, puno produktivnija

o isključivog verbalnog objašnjavanja i savjeta ili uputa bez davanja konteksta, stoga je

potrebno poučavati strategije koje ga uključuju jer će to imati utjecaj na razumijevanje.

Uloga koju nastavnik ima kao čitatelj stručnjak tijekom učenja je ključna. Sve radnje koje

nastavnici više ili manje nesvjesno i automatski poduzimaju se moraju eksplicitnije izvršiti:

oni moraju objasniti sve što rade i sve na što misle dok čitaju.

Potom je potrebno razmišljati o upotrebi ovih strategija, prvo kao cijela grupa i na više ili

manje vođen način. Dobar način da se to napravi je komentirati ih u grupi vršnjaka koja treba

izvršiti određeni zadatak, prije nego što se započne da se razmisli o njima uz pomoć

stručnjaka i konačno da se dosegne razina samostalne primjene različitih strategija.

Također, kako bi potaknuli promišljanje, važno je imati na umu potrebu da se razmisli o

situacijama koje zahtijevaju različite razine razumijevanja.

Niže navodimo različite načine poticanja samoprocjene koji su također osmišljeni kako bi

generirali proces pedagoškog promišljanja kod nastavnika imajući na umu proces poučavanja

razumijevanja teksta.

1. Nastavnik služi kao uzor, objašnjavajući strategije razumijevanja koje će učenici potom

trebati samostalno primijeniti.

2. Prije početka čitanja teksta, tražite učenike da uoče formalne karakteristike i donesu

određene zaključka.

3. Prije početka čitanja teksta, napravite neke aktivnosti povezane s aktiviranjem prethodnog

znanja.

4. Prije početka čitanja, specificirajte svrhu vježbe čitanja, tj. razlog čitanja: traženje

informacija, uspoređivanje mišljenja, zabava, itd.


43

5. Tražite učenike da predvide sadržaj tijekom čitanja i potom da potvrde ili odbace svoja

predviđanja.

6. U određenoj ključnoj točki tijekom čitanja, tražite učenike da rekapituliraju što su pročitali.

7. Predložite aktivnosti koje zahtijevaju izdvajanje informacija.

8. Provedite aktivnosti koje zahtijevaju donošenje zaključaka na temelju teksta.

9. Provedite aktivnosti koje zahtijevaju povezivanje informacija iz različitih izvora (različiti

tekstovi, slike, itd.).

10. Provedite aktivnosti koje zahtijevaju kritičko razumijevanje (učenici trebaju procijeniti

primljene informacije, staviti se u nečiju ulogu, dati mišljenje, itd.).

11. Provedite aktivnosti u kojima učenici trebaju razriješiti različite vrste situacija kako bi

pokazali da ih razumiju: otvorena pitanja, zatvorena pitanja, pitanja s višestrukim odabirom,

grafičke i motoričke aktivnosti, usmeni odgovori, pisani odgovori, itd.).

12. Predložite sintezirajuće aktivnosti za čitanje uz više ili manje potpore koje se ocjenjuju,

kako bi morali naučiti kako sumirati tekst, pronaći temu i glavne ideje.

13. Uvedite pauze tijekom čitanja kako bi omogućili učenicima da razmišljaju o praćenju

poruke teksta, tj. o vlastitoj razini razumijevanja.

14. Provedite aktivnosti razumijevanja teksta uz više ili manje potpore koje se ocjenjuju, kako

bi učenici mogli bolje mjeriti vlastite mogućnosti.

15. Provedite čitanja usmjerena na djelovanje na formalne aspekte: intonacija i dekodiranje.

16. Kada završite s aktivnosti, tražite učenike da razmisle o tome što su naučili, u čemu su bili

najuspješniji, na čemu još trebaju raditi, itd.

17. Dajte učenicima različite tipove pisanih tekstova: opisi, pjesme, priče, novinski članci,

objašnjavački tekstovi, grafički tekstovi, upute, itd.

18. Tražite od učenika da čitaju digitalne tekstove s poveznicama i multimedijom (Internet i

IT aplikacije, čitanje na ekranu).

19. Navedite učenike da razmisle o riječima koje ne znaju i mogućnosti dedukcije njihovog

značenja iz konteksta ili njihovog znanja drugih jezika.

20. Napraviti komparativne analize sličnih tekstova s obzirom na njihov sadržaj i različitih

tekstova s obzirom na njih fokus ili registar.

Literatura:

Alvermann DE. (2002) Effective Literacy Instruction for Adolescents. Journal of

Literacy Research. 34:189–208.

Beck IL, McKeown MG. (2006). Improving Comprehension with Questioning the

Author. New York: Scholastic.

Carlisle & Rice (2002). National Institute for Literacy, 2001; RAND Reading Study

Group, 2002.

http://www.k12reader.com/subject/reading-skills/reading-comprehension/

Direcció General de l'Educació Bàsica I el Batxillerat (2010). Orientacions per a la

millora de la comprensió lectora i l’expressió escrita [Guidelines for Improving

http://www.k12reader.com/subject/reading-skills/reading-comprehension/


44

Reading Comprehension and Written Expression]. Generalitat de Catalunya,

Departament d'Educació.

5.5 PODTEMA 5 – KORIŠTENJE INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Učenici će trebati moći analizirati, interpretirati i obraditi informacije, kao i organizirati ih na

najprikladniji način za postizanje vlastitog cilja.


Učenici trebaju moći:

1. Analizirati informacije:

1.1. Razumjeti prikupljene informacije

a) Brzo pregledati odabrani sadržaj

b) Pažljivo pročitati odabrane informacije

c) Prepoznati nevažne informacije i odbaciti ih

1.2. Identificirati ideje i podatke

a) Prepoznati glavne koncepte

b) Odrediti sekundarne ideje povezane s temom

c) Prepoznati glavne veličine u tablici ili grafu

1.3. Evaluirati iznesene tvrdnje

a) Usporediti i suprotstaviti analizirane informacije

b) Ustanoviti jesu li se pojavili pogrešni koncepti ili ne

2. Interpretirati informacije:

2.1. Donijeti zaključke i dedukcije

a) Povezati ideje i koncepte s predmetom pretrage

b) Identificirati slučajne odnose u sadržaju

c) Uspostaviti poveznice s vlastitim znanjem

2.2. Evaluirati jezične elemente

a) Evaluirati koherentnost i koheziju sadržaja

b) Otkriti implicitne značajke sadržaja (žanr, stil i slično)

2.3. Kritički čitati

a) Prepoznati stajališta i ideologije

b) Prihvatiti ili odbaciti različite poglede

c) Nositi se s dvosmislenošću, suprotnim i/ili negativnim idejama

3. Obraditi informacije:

3.1. Izdvojiti relevantne informacije


45

a) Razlomiti odabrane informacije u segmente

b) Razlučiti i izdvojiti glavne ideje i koncepte

c) Skicirati glavne ideje i koncepte

3.2. Sintetizirati prikupljene informacije

a) Rezimirati važne dijelove odabranih informacija

b) Predstaviti informacije konceptualnim kartama

3.3. Strukturirati informacije

a) Razlikovati glavne i sporedne ideje

b) Prepoznati ideje koje su međusobno povezane ili u hijerarhijskom odnosu

c) Organizirati sintetizirane informacije prema početnoj skici

4. Zapamtiti informacije:

4.1. Poboljšati pamćenje

a) Otkriti kapacitet vlastitog pamćenja

b) Evaluirati vlastito vizualno, auditivno i kinestetičko pamćenje

c) Planirati kako zapamtiti određene informacije

d) Odlučiti što točno treba zapamtiti

e) Koristiti najprikladnije mnemoničke strategije za svaku vrstu informacije

4.2. Samoprocijeniti što su zaboravili

a) Razmišljati o onome što obično najbrže zaboravljaju

b) Otkriti resurse za borbu protiv zaboravljanja klasificiranjem i povezivanjem

podataka, vraćanjem podataka koji su se činili zaboravljeni

Sadržaj:

Obrađivanje i korištenje informacija je strategija učenja. Prema autorima Nisbet i

Shuckersimith (1987) strategije učenja su izvršni procesi kojima odabiremo, upravljamo i

primjenjujemo vještine. To strategije moraju biti povezane sa smislenim učenjem i učenjem

kako učiti. Najvažnija stvar s obzirom na stil učenja je da nastavnici razumiju potrebe koje

učenici imaju ovisno o njihovom prethodnom znanju i razini sposobnosti, kao i njihovim

sklonostima i/ili nedostatcima. Imajući na umu strategije učenja, može ustanoviti sljedeće

tipove:

Dispozicijske i potporne strategije: one započinju proces i pomažu održati nastojanja. Ali,

postoji mnogo vrsta strategija pa ćemo se osvrnuti na samo neke od njih:

a) Afektivne ili emotivne strategije: one uključuju procese motivacije, postizanja

pravog stava, samokoncepta i samopouzdanja, svjesnosti sposobnosti, itd.

b) Strategije kontrole konteksta: one se odnose na kreiranje pravih uvjeta u okolini –

kontroliranje prostora, vremena, materijala, itd. – u kojima se učenici osjećaju

ugodno.

c) Strategije za istraživanje, prikupljanje i odabiranje informacija: one uključuju sve

što se odnosi na lociranje, prikupljanje i odabiranje informacija. Kako bi netko postao


46

strateški učenik, treba učiti iz različitih izvora informacija i znati kako im pristupiti,

znati kriterije za odabir informacija, itd.

Strategije za obradu i korištenje pronađenih informacija:

a) Strategije pažnje: one su usmjerene na kontroliranje pažnje.

b) Strategije za kodiranje, elaboriranje i organiziranje informacija: one kontroliranju

procese za restrukturiranje i personaliziranje informacija pomoću taktika kao što

su podcrtavanje, sumiranje, izrada nacrta i konceptualnih karata koje se nazivaju

tehnike učenja.

c) Strategije pohrane i ponavljanja: one kontroliraju zadržavanje znanja te procese

kratkotrajnog i dugoročnog pamćenja pomoću taktika kao što su kopiranje,

ponavljanje, mnemonički resursi i uspostavljanje smislenih poveznica.

d) Strategije personalizacije i kreativne strategije: one uključuju kritičko razmišljanje,

preradu informacija, kreativne osobne ideje, itd.

e) Strategije vraćanja informacija: one kontroliraju procese za pamćenje i prisjećanje

pomoću taktika kao što su vježbe pamćenja, vježbe za prisjećanje informacija

praćenjem povezanih konceptualnih ruta, itd.

f) Strategije za komuniciranje i korištenje stečenih informacija: ono omogućuju da

se stečene informacije učinkovito koriste u akademskim zadacima i

svakodnevnom životu pomoću taktika kao što su izrada izvještaja, sinteza

naučenoga, pisanje probnih ispita, izrada pitanja i testova, vježbe primjene i

prijenosa znanja, itd.

g) Metakognitivne strategije te strategije reguliranja i kontrole: one se odnose na

znanje, evaluiranje i kontrolu različitih kognitivnih strategije i procesa koji su u

skladu s ciljevima zadatka i ovise o kontekstu.

Kompetencija obrade informacija objedinjuje različite vještine od pristupa informacijama do

njihovog prenošenje korištenjem različitih potpornih metoda što uključuje korištenje

informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) kao ključnih dijelova za pribavljanje

informacija, učenje i komuniciranje.

Stoga je to jedna od glavnih kompetencija koja treba zauzimati značajno mjesto u svakom

predmetu kurikuluma. Iako ne postoji obrada informacija izvan specifičnog konteksta

pojedinog predmeta, razvoj u jednom području se može primijeniti na druga ako nastavnici

izvode eksplicitne aktivnosti prijenosa. Treba upamtiti da postoje osobni (stilovi učenja),

društveni i kulturni faktori koji mogu određivati kako se pristupa informacijama i kako ih se

obrađuje, pa nastavnici moraju biti osjetljivi kad se susretnu s različitim načinima na koje se

to radi.


47

Osim toga, komuniciranjem te različitosti, nastavnici mogu dati ideje drugim učenicima i

učenicima kako da i oni dodatno razviju ovu kompetenciju. Ne samo da se ta različitost treba

poštovati, već ona može biti i učinkovit alat za učenje.

Ova kompetencija se razvija tijekom traženja, prikupljanja, odabiranja, snimanja i obrade

informacija korištenjem različitih tehnika i strategija ovisno o izvoru i korišteno obliku

(usmen, tiskan, audiovizulan, digitalan). To zahtjeva iznimno dobro vladanje određenim

temeljnim jezicima (tekstualni, numerički, ikone, vizualni, grafički i zvuk) i pravilima za

njihovo dešifriranje i prenošenje kao i primjenu u različitim situacijama i kontekstima znanja

različitih tipova informacija, njihovih izvora, mogućnosti i pronalaženja te najčešćih jezika i

oblika u kojima se ovo znanje obično izražava.

Pretvaranje informacija u znanje zahtijeva vrlo dobro vladanje vještinama povezanima s

zaključcima kako ih organizirati, povezati, analizirati, sintetizirati i izvoditi zaključke i

implikacije različitih razina složenosti. Ukratko, razumijevanje informacija i integriranje u

prethodne sustave znanja.

Stoga to znači komuniciranje stečenih informacija i znanja putem kreativnog korištenja

sredstava za izražavanje koja ne samo da objedinjuju različite jezike i specifične tehnike, već i

mogućnosti koje nude informacijske i komunikacijske tehnologije.

Promišljena, stručna upotreba ovih tehnologija je ključna za razvijanje svih vještina, ali ima

poseban značaj u obradi informacija jer pomaže postići optimalnu izvedbu na temelju

prirode i načina na koji tehnološki sustavi rade. Digitalna kompetencija znači korištenje IKT-a

kao alata koji služi za obradu modela – matematičkih, fizičkih, društvenih, ekonomskih i

umjetničkih; ispravno obrađivanje i upravljanje obiljem složenih informacija; rješavanje

stvarnih problema; donošenje odluka; rad u kolaboracijskih okruženjima i proširivanje

komunikacijskih okruženja kako bi se sudjelovalo u formalnim i neformalnim zajednicama za

učenje te generiranje odgovornih i kreativnih proizvoda.

Da sumiramo, obrađivanje informacija i digitalne kompetencije impliciraju postepen razvoj

metoda rada koje pomažu mladićima i djevojkama da postanu samostalni, učinkoviti,

odgovorni, kritički pojedinci koji razmišljaju vlastitom glavom kada se radi o odabiranju,

obrađivanju i korištenju informacija i njihovih izvora u različitim oblicima i tehnologijama.

Također trebaju razviti kritičke i promišljene stavove prema procjenjivanju dostupnih

informacija, uspoređujući ih i suprotstavljajući gdje je to potrebno te poštujući društveno

prihvatljive norme ponašanja vezane uz njihovu upotrebu.


48

Stilovi učenja:

Pod stilom učenja mislimo na skup navika, načina i stilova na koji svaka osoba reagira i

razmišlja u svakoj situaciji. To su karakteristični načini na koje pojedinac procesuira

informacije i kakav ima stav prema učenju (Smith, 1988). Kada govorimo o učenju, moramo

imati na umu da ono ovisi o pojedinoj osobi i da je moguće govoriti o cijelom rasponu stilova

učenja. Također je važno znati da stilovi učenja nisu nepromjenjivi, da se mogu promijeniti i

da možemo težiti tome da ih poboljšamo i učinimo učinkovitijima. Uz vodstvo nastavnika,

učenik može otkriti osobine vlastitog stila učenja i istovremeno odrediti koje osobine treba

koristiti u svakoj situaciji kako bi postigao najbolje rezultate. Stoga, ako znamo stilove učenja

naših učenika i njegujemo ih, to će nam pomoći da njima bolje upravljamo. Ako znamo na

koji način učenici uče, možemo odabrati najprikladnije didaktičke strategije i stil učenja.

Zahvaljujući neuroznanosti napravljen je značajan napredak u razumijevanju kako

odgovaramo na vanjske impulse i poticaje. Ustanovljeno je da imamo dominantnu hemisferu

mozga i da svaka ima funkcije koje su s njom blisko povezane. Katherine Benziger je

klasificirala te funkcije na sljedeći način:

1. Lijeva kortikalna: ČINJENICE, analitička, matematička, logička, tehnička, rješavanje

problema.

2. Lijeva limbička: OBRASCI, sekvencijalna, upravljačka, konzervativna, planira,

organizira, administrira.

3. Desna limbička: OSJEĆAJI, interpersonalna, emocionalna, glazbena, duhovna, pričljiva.

4. Desna kortikalna: BUDUĆNOST, kreativna, maštovita, umjetnička, holistička,

sintetizira, konceptualizira.

Svi imamo kombinaciju sva 4 stila, iako je jedan uvijek dominantniji od drugih. NLP,

neurolingvističko programiranje (eng. Neuro-Linguistic Programming) je znanost o

subjektivnim ljudskim iskustvima, kako organiziramo ono što opažamo te kako preispitujemo

i filtriramo vanjski svijet kroz naša osjetila, nam govori da su ljudi vizualni, auditivni i/ili

kinestetički. Ovo može također pomoći svakoj osobi da bolje uči ako im pružimo poticaje koji

su najviše u skladu s njihovim dominantnim stilom.

Strategije pamćenja:

To je skup kognitivnih operacija i procedura koje su usmjerene na poboljšavanje funkcija

pamćenja i procesa povezanih s procesom pamćenja.

Interne: one koriste vlastite sposobnosti pojedinca kako bi olakšale proces pamćenja.

• Strategije organiziranja: njihova svrha je pretvoriti materijal koji osoba želi zapamtiti

u strukturu koja je osobi od većeg značenja (na primjer, hijerarhijski poredak

koncepata i organiziranje materijala prema kategorijama).


49

• Strategije elaboracije: njihova svrha je ponovno kodirati informacije u značajnije

jedinice obraćajući pozornost na aspekte značenja (uključuje mnemonička pravila).

• Strategije ponavljanja: one se sastoje od toga da osoba recitira ili ponavlja ono što

želi zapamtiti u svojoj glavi ili na glas.

• Strategije asocijacije: one pokušavaju povezati ili uspostaviti odnos informacija koje

osoba želi zapamtiti s informacijama koje već zna, što pomaže pri pohrani informacija.

• Strategije vizualizacije: one se sastoje od kreiranja mentalnih slika čime se povećava

vrijeme elaboracije i karakteristična priroda pamćenja.

Eksterne: one koriste eksterne objekte koji pomažu u procesu pamćenja. Oni pomažu

pohraniti informacije i mogu biti instrumenti podsjećanja koji koriste te informacije (dnevnik,

alarm, itd.) ili nešto što služi kao podsjetnik (na primjer, stavljanje sata na suprotnu ruku).


U teoriji bilo koja strategija temeljena na konstruktivizmu gdje je učenje usmjereno na

učenike bi mogla odgovarati neformalnom fokusu, ali najbolje bi bilo da uključuje sljedeće

karakteristike:

• Početi od problema ili cilja koje je realističan i učenicima dohvatljiv.

• Postaviti učenje u relevantan kontekst.

• Aktivirati prethodno znanje kao temelj za izgradnju novog znanja.

• Poticati traženje i istraživanje.

• Mogu se spojiti različita područja i predmeti sa zajedničkim ciljem.

• Zahtijevati interakciju kao način izgradnje učenja.

• Dopustiti da se primijeni bilo što što je naučeno u drugim situacijama.

Stoga trebamo izabrati didaktičke strategije za koje mislimo da najbolje odgovaraju procesu

poučavanja i učenja gdje postoji interakcija s informacijama:

1. Relevantan kontekst

2. Fokus na vještine

3. Integrirani, interdisciplinarni fokus

4. Različiti načini rada

5. Raznovrsnost pri korištenju resursa i interakciji s informacijama

Sljedeće strategije su vrlo dobre za stjecanje neformalnih kompetencija, u pogledu obrade

informacija:

Suradničko učenje

Radni projekti

Učenje temeljeno na problemu (eng. Problem-based learning, PBL)

Lov na blago ili Potraga na webu

Mentalne mape


50

Druga mogućnost bi bila uvesti didaktičku sekvencu temeljenu na tehnikama učenja za

procesiranje informacija koja dovodi do stjecanja i integracije specifičnih informacija. Koraci

koje uključuje mogu biti sljedeći:

Čitanje s razumijevanjem:

Ovo znači pronalaženje glavnih ideja i ključnih riječi. Važno je pronaći glavne ideje u tekstu

jer nam to omogućuje da zapamtimo sadržaj i dobijemo ideju o tome što je najvažnije.

Kako?

Korištenjem podcrtavanja

Kako to pomaže?

1. Pomaže nam bolje se koncentrirati.

2. Pomaže nam razaznati glavne ideje.

3. Pomaže prilikom ponavljanja.

Kako sve možemo podcrtavati? (1)

Strukturalno podcrtavanje: sastoje se od korištenja bilješki na marginama kako bi se

prikazala struktura teksta iz čega možemo izvući NACRT.

Podcrtavanje ključnih riječi: u ovom slučaju se podcrtavanju riječi koje prizivaju u pamćenje

pisani sadržaj i iz njih možemo kreirati KONCEPTUALNU KARTU.

Linearno podcrtavanja: ono uključuje podcrtavanje fraza ili rečenica koje izražavaju glavne

ideje teksta iz čega možemo izvući SAŽETAK.

Napredno podcrtavanje: ono podrazumijeva korištenje znakova ili riječi kojima umećemo

vlastito mišljenje u tekst, a korisno je za kritičko čitanje teksta.

Pamćenje informacija

Kada smo obavili čitanje s razumijevanjem, podcrtavanje, a time kreirali nacrt, konceptualnu

kartu, sažetak, itd. trebamo pohraniti te informacije u memoriju. Za to možemo slijediti

sljedeće korake:

Podijeliti tekst u manje dijelove koji će se odvojeno učiti. To se može napraviti

korištenjem naslova, odlomaka ili pitanja.

Ponovljeno recitiranje. Ovo se sastoji od čitanja prvog od odvojenih dijelova dva puta

u tišini ili na glas te pokušaja ponavljanja sadržaja bez gledanja. Možemo također

napisati što znamo na list papira. Potom možemo povjeriti je li ono što smo rekli

točno i ako je, prijeđemo na idući dio.


51

Ponavljanje. Trebamo ponoviti ono što smo naučili nekoliko puta idući dan i 6 dana

nakon toga. To znači vidjeti možemo li ponoviti sadržaj teksta bez da ga gledamo. Ako

smo bilo što zaboravili, možemo to ponovno naučiti kao što je ranije objašnjeno.

Možemo osmisliti i neka evaluacijska pitanja kako bismo vidjeli možemo li odgovoriti

na njih.

Literatura:

http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/. State of New South Wales

through the Department of Education and Training, 2007.

http://www.benziger.org/

Duran, C.; López, I.; Sánchez, J. (2009). La palabra compartida: la competencia

comunicativa en el aula [The Shared Word: Communicative Competence in the

Classroom]. Barcelona: Octaedro.

Johnson, D.W.; Johnson, R.T.; Holubec, E.J. (1999). El aprendizaje cooperativo en el

aula. [Cooperative Learning in India]. Buenos Aires: Paidós.

http://tecnicasaprendrizaje.blogspot.com.es/2013/10/el-tour-de-bases.html

https://sites.google.com/a/xtec.cat/cinfo-aula/model-2-fases/4-

sequeenciacio#TOC-Capacitat-II.-Tractar-informaci-

http://lrrpublic.cli.det.nsw.edu.au/lrrSecure/Sites/LRRView/10457/10457_00.htm?

Signature=%28a18b56ff-6418-44bd-b7e2-651fbe23f672%29

http://www.learningassistance.com/2006/january/mnemonics.html

http://www.ascd.org/publications/books/107006/chapters/Memory,_Learning,_an

d_Test-Taking_Success.aspx

Zull, J. E. (2002). The Art of Changing the Brain. Enriching the Practice of Teaching by

Exploring the Biology of Learning. Sterling, VA: Stylus Publications. See chapters 6, 9,

& 12.

http://www.curriculumsupport.education.nsw.gov.au/

http://www.benziger.org/

http://tecnicasaprendrizaje.blogspot.com.es/2013/10/el-tour-de-bases.html

http://lrrpublic.cli.det.nsw.edu.au/lrrSecure/Sites/LRRView/10457/10457_00.htm?Signature=%28a18b56ff-6418-44bd-b7e2-651fbe23f672%29

http://lrrpublic.cli.det.nsw.edu.au/lrrSecure/Sites/LRRView/10457/10457_00.htm?Signature=%28a18b56ff-6418-44bd-b7e2-651fbe23f672%29

http://www.learningassistance.com/2006/january/mnemonics.html

http://www.ascd.org/publications/books/107006/chapters/Memory,_Learning,_and_Test-Taking_Success.aspx

http://www.ascd.org/publications/books/107006/chapters/Memory,_Learning,_and_Test-Taking_Success.aspx


52

5.6 PODTEMA 6 – ANALIZA I KREIRANJE GRAFOVA I DIJAGRAMA

Ciljevi podteme:

Pokazati učenicima važnost interpretacije i stvaranja grafikona i dijagrama kako bi bolje

razumjeli dobivenu informaciju od strane medija te se kritički osvrnuli na informatičko

društvo.


Na kraju radionice učenici će biti u mogućnosti:

definirati i razumjeti upotrebu grafikona i dijagrama

razlikovati različite vrste grafikona i njihovu upotrebu

analizirati podatke koristeći grafikone

identificirati najprikladnije grafikone i dijagrame ovisno o vrsti podataka koji se žele

prikazati

dizajnirati različite vrste grafikona: linijski grafikoni, stupčasti grafikoni i kružni

grafikoni

Sadržaj:

Koja je razlika između grafikona i dijagrama?

Razlika između grafikona i dijagrama je uglavnom u načinu na koji se podaci sastavljeni i

prezentirani. Grafikoni se obično fokusiraju na neobrađene podatke i prikazuju trendove i

promjene u tim podacima tijekom vremena. Dijagrami je najbolje koristiti kada se podaci

mogu kategorizirati ili uprosječiti kako bi se stvorile jednostavnije i lakše shvaćene brojke.

Grafikoni bi trebali biti usredotočeni na podatke o kojima se radi i kako se mijenjaju.

Grafikoni imaju prikazane točne numeričke vrijednosti na osima, najčešće postavljene na

donjem i lijevom dijelu grafikona. Često korišteni tipovi grafikona su točka/linija grafikoni i

stupčasti grafikoni. Grafikoni se najčešće koriste u analizama i situacijama koje traže sirove i

točne podatke.

Dijagrami su dizajnirani tako da pokazuju razlike npr. u istraživanjima i brojkama na estetski

ugodniji način. Dijagrami imaju numeričke vrijednosti prikazane u liniji ili kroz razne vizualne

reprezentacije. Tortni dijagram je najčešći tip dijagrama. Dijagrami se najčešće koriste u

poslovnim prezentacijama i debatama.


53

Stupčasti grafikoni

To su oni grafikoni koji koriste pravokutnike (stupce) koji su postavljeni paralelno jedni u

odnosu na druge. Visina ukazuje na učestalost podataka. Stupčasti grafikoni omogućuju

prikaz numeričkog tipa informacija na jasan i uredan način, kako bi se bolje objasnili drugima.

S informacijama prikazanim na grafikonu, možete brzo i vizualno interpretirati informacije

što olakšava daljnju analizu.

Stupčasti grafikon je koristan za uspoređivanje činjenica. Stupci pružaju vizualni prikaz za

uspoređivanje količina u različitim kategorijama. Stupčasti grafikoni nam pomažu brzo vidjeti

odnose. Drugi naziv za stupčasti grafikon je stupčasti dijagram. Svaki dio stupčastog

grafikona je važan.

Da biste izradili stupčasti grafikon, morate nacrtati okomitu i vodoravnu os. U slobodnom

prostoru nalaze se stupci. Numerički podaci nalaze se na okomitoj osi (određuju visinu

stupaca), a kategorije na vodoravnoj osi.

Linijski grafikoni

To je skup točaka povezanih linijom u kartezijevom koordinatnom sustavu, koji pokazuje

vremensku promjenu određene varijable. Zbog toga je linijski grafikon koristan u prikazivanju

podataka ili informacija koje se tijekom vremena kontinuirano mijenjaju. Točke na linijskom

grafikonu povezane su linijom. Drugi naziv za linijski grafikon je linijski dijagram.

Kružni grafikoni/Tortni dijagrami

Kružni grafikon vizualno predstavlja informacije u imaginarnim kriškama kolača. Kružni

grafikon ili tortni dijagram se koristi kako bi se vizualizirale informacije i podaci. Kružni

grafikon se obično koristi kako bi se rezultati istrage lako pokazali na proporcionalan način.

Lukovi kružnog grafikona proporcionalni su tome koliko je posto populacije dalo određeni

odgovor.

Čitanje kružnog grafikona je lako kao prepoznavanje koji je dio prave torte najveći. Obično

imate nekoliko grupa podataka, a svaka je prikazana na kružnom dijagramu kao kriška. Vidi

se da neki podaci imaju veće kriške od drugih. Tako možete lako dešifrirati koji podaci su

važniji vašoj publici od ostalih.


54

DRUGI TIPOVI VIZUALNE REPREZENTACIJE PODATAKA:

Ilustracija Slika Svrha Primjer

Stupčasti dijagram

Otkriti promjene u

predmetu u

redovitim

vremenskim

razmacima

Broj registriranih

birača u nekom

gradu tijekom

posljednjih pet

izbora

Raspršeni dijagram

Grafički prikazati

parove numeričkih

podataka kako bi

se pronašla veza

između njih

Odnos između

temperature i broja

prodanih klima

uređaja

„Fishbone“ dijagram

Identificirati

moguće uzroke

problema

Pokušati shvatiti

izvor periodične

kontaminacije

željeza prilikom

proizvodnje

Dijagram toka

Prikazivanje slijeda

koraka u procesu ili

proceduri

Proces instaliranja

računalne aplikacije

Organizacijski

dijagram

Mapirati različite

podjele i razine

odgovornosti

unutar organizacije

Hijerarhija vojnih

činova

Dijagram

Identificirati

dijelove subjekta i

njihov prostorni

odnos

Sobe zgrade

Crtež

Prikazati odabrane

značajke objekta ili

procesa

Gumb za

uključivanje /

isključivanje na

stroju ili ručica

žmigavca u autu

Fotografija

Realistično

prikazati sve

detalje izgleda

subjekta

Scena zločina


55


- Pokazati da postoje različite vrste grafova (linijski, stupčasti, frekvencijski, …)

- Svaki graf predstavlja podatke na određen način. Objasniti razliku između različitih tipova

grafikona i dijagrama te kako se oni koriste.

- Podijeliti razred u grupe i izraditi grafove s informacijama od učenika u razredu.

- Interpretirati informacije koje su dane putem grafova sljedeći ovu metodologiju:

Čitanje naziva dijagrama ili grafikona. Tako znamo o čemu se radi prije nego li

počnemo s analizom.

Čitanje podataka. Treba doslovno pročitati podatke s grafikona ili dijagrama.

Čitanje između podataka. Interpretacija i integracija podataka ili grafičke ploče.

Isčitavanje više od podataka. Možete li dati predviđanje na temelju podataka u

grafikonu ili dijagramu?

Literatura:

http://www.mathgoodies.com

https://www.mathsisfun.com/data/pie-charts.html

http://www.online-tech-tips.com/ms-office-tips/excel-tutorial-how-to-make-a-

simple-graph-or-chart-in-excel/

http://www.mathgoodies.com/

https://www.mathsisfun.com/data/pie-charts.html

http://www.online-tech-tips.com/ms-office-tips/excel-tutorial-how-to-make-a-simple-graph-or-chart-in-excel/

http://www.online-tech-tips.com/ms-office-tips/excel-tutorial-how-to-make-a-simple-graph-or-chart-in-excel/


56

5.7 PODTEMA 7 – ANALIZA I IZRADA KARATA

Ciljevi podteme:

Učenici će naučiti:

analizirati sličnost između prikaza i stvarnosti

razumjeti kako čitati karte

izraditi različite tipove karata

pratiti rutu

analizirati sličnost između prikaza i umjetničke sposobnosti i kreativnosti, te biti

svjesni implicitnog simbolizma u svim slučajevima.


Učenici bi trebali moći:

Razlikovati stvarnost od njezinog prikaza na karti.

Razumjeti osnovne elemente potrebne za čitanje karte.

Razumjeti različite tipove karata: fizičke, političke, ekonomske, povijesne.

Evaluirati i mjeriti apstraktni prostor predstavljen na karti.

Sadržaj:

1. Karta naspram stvarnosti


57

Ovaj dio želi osvijestiti činjenicu da po definiciji karte nisu stvarnost. Većina karata prikazuje

svijet tako da je Sjeverni pol gore, a Antarktika na dnu. Ovdje treba razmisliti o tome kako ne

postoji pravi ili krivi smjer budući da je odluka o tome da će se Sjeverni pol crtati na vrhu

proizvoljna i proizlazi iz političkih i ekonomskih razloga.

Osim toga stare karte imaju praznine i pogreške, ali one su prikazivale podatke s kojima je

čovječanstvo u tom trenutku raspolagalo, pa su to bilo najtočnije karte koje su Grci mogli

imati. Svi znamo da je Galileo rekao da Zemlja nije ravna tek u Srednjem vijeku. Čak i danas

neki znanstvenici tvrde kako je naš planet prazan iznutra!

Odličan primjer kako karte ne prikazuju stvarnost su projekcije. Najpopularnija verzija je

Mercatorova projekcija koju je osmislio flamanski kartograf Gerardus Mercator 1569.

godine. Stoljećima je najšire korištena, pa čak i danas u različitim oblicima u Google kartama i

mnogim drugim online uslugama. Ova karta čuva odnos usmjerenja, predstavlja kompasne

crte/loksodrome (zamišljene linije koje sijeku sve meridijane pod istim kutom) kao ravne

linije zbog čega je koristan alat za navigaciju.

Usprkos svojim prednostima Mercatorova projekcija drastično izobličuje veličinu i oblik

objekata kako se bliži polovima. Ovo je razlog zbog čega ljudi ne znaju koliko su neka mjesta

zaista velika. Primjerice, Rusija je gotovo dvostruko veća od Sjedinjenih američkih država.

U sljedeća dva videa ćemo vidjeti kako različiti tipovi projekcija prikazuju istu stvarnost na

različite načine:

https://www.youtube.com/watch?v=KUF_Ckv8HbE&feature=youtu.be

i zašto: https://www.youtube.com/watch?v=gsgYh7qrsys

Budući da je Zemlja sferična, svaka ravna karta izobličuje izgled planeta na ovaj ili onaj način.

Na web stranici http://thetruesize.com/ mogu se provjeriti stvarne veličine kontinenata i

država.

Također je zanimljivo razmišljati o raznolikosti prikaza i kriterija uključenih u dizajniranje

različitih karata koje izobličuju svijet: naopačke okrenute ili one u kojima je Europa središte.

Utječu li ekonomski kriteriji na dizajn tih karata? Prema ekonomskim parametrima, središte

svijeta sada bi bilo u Aziji.

Osim toga, zanimljivo je razmišljati o tome je li realističnija karta izrađena od satelitskih

fotografija ili ona nacrtana.

Jesu li zamišljene karte manje ili više autentične od karata koje predstavljaju stvarnost.


https://www.youtube.com/watch?v=gsgYh7qrsys

http://thetruesize.com/


58

U svakom slučaju, sve karte nisu stvarne. Fotografija je također prikaz stvarnosti, a može biti

i krivotvorena ili nestvarna jer su se stvari možda promijenile nakon što je snimljena. Sjetite

se Pangee, kad su se svi kontinenti bili spojeni. Ili Atlantide. Ili Lemurije.

2. Kako čitati kartu

Postoji nekoliko vrsta karata, a svaka prikazuje različite informacije, ali većina karata sadrži ružu kompasa koja označava smjer sjevera, juga, istoka i zapada. One također uključuju mjerilo tako da se mogu procijeniti udaljenosti. Glavna stavka za razumijevanje karte je naslov ili legenda s pripadajućim tumačem za čitanje. Karte mogu biti potpuno nerazumljive ako ne razumijemo te elemente. Stoga ih moramo razumjeti prije čitanja bilo koje karte.

a. Elementi koji se odnose na prostornu lokaciju objekata: Kardinalne točke: Sve su karte uvijek usmjerene prema sjeveru.

Međutim, važno je napomenuti da magnetski pol ne odgovara zemljopisnom polu. Oni su kilometrima udaljeni jedan od drugoga:

Pogledajmo video kako bismo to bolje razumjeli:

https://www.youtube.com/watch?v=ieW7Hzrr8pw

o Geografske koordinate (dužina i širina):

Koordinatni sustav zemljopisne širine i dužine sastoji se od mreže zamišljenih linija koje okružuju zemlju u dva smjera: sjever-jug i istok-zapad. Linije istok-zapad zemljopisne širine idu paralelno jedna s drugom i zato se nazivaju paralele. Ekvatora je najduža paralela. Linije sjever-jug nisu paralelne. One idu od pola do pola. Raširuju se od jednog pola i skupljaju kod drugog. Polukružnice dužine nazivaju se meridijani. Položaj bilo koje točke na površini Zemlje može se odrediti pomoću koordinata širine i dužine. U teoriji postoji beskonačan broj paralela i meridijana. Zbog praktičnosti oni se iskazuju u stupnjevima, minutama i sekundama.



59

b. Referentni elementi i mjere prostora:

o Mjera za dužinu: Kilometri ili milje?

Jedan od najvećih problema kod čitanja karata su mjerne jedinice. Većina svijeta koristi Međunarodni sustav jedinica: metara i kilometar, ali Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države i druge male zemlje s povijesnim vezama s UK-om ili SAD-om koriste milje. Milja je engleska jedinica duljine jednaka 5.280 stopa ili 1.609 jarda.

o Brojčano i grafičko mjerilo

Mjerilo je odnos između stvarne veličine u prirodi u odnosu na prikazanu veličinu na karti. Mjerilo prikazuje stupanj umanjenosti sadržaja iz prirode na karti. Sve karte imaju mjerilo. Karta koja ne prati određeno mjerilo će biti označena riječima „not to scale“ ili NTS (hrv. nije u mjerilu). Sljedeća slika pokazuje da se mjerila mogu prikazati brojčano: a) i b) ili grafički: c)

c. Izračunavanje udaljenosti:

Kod izračunavanja dužih udaljenosti moramo biti svjesni da je Zemlja okrugla.

Ortodroma je najkraća udaljenost između dvije točke na površini kugle. Loksodroma zadržava stalan smjer.


60

Meridijani i paralele su posebni primjeri loksodroma. U smjeru sjever-jug

linija loksodrome se poklapa s ortodromama, a u smjeru istok-zapad s

ekvatorom.

Video https://www.youtube.com/watch?v=NDlc9a4AjnE objašnjava razliku

između dvije udaljenosti.

d. Kartografski i topografski znakovi Na svim kartama postoje kartografski znakovi.

3. Vrste karata

Politička karta ne prikazuje nikakve topografske značajke. Umjesto toga se fokusira isključivo na državne granice. One također uključuju lokacije gradova - velikih i manjih, ovisno o tome koliko je karta detaljna.

• Važno je napomenuti da iako postoje mnoge političke karte koje se mogu naći bilo gdje, neke granice još su uvijek predmet spora između dviju zemalja: Indija i Kina, Egipat i Sjeverni Sudan, Gaza i Izrael... I ovisno o tome tko je izradio kartu, granice će biti drugačije.

Fizička karta je ona koja prikazuje fizičke značajke krajolika prostora. One obično pokazuju planine, rijeke i jezera, a voda je uvijek prikazana plavom bojom. Planine i reljef obično se prikazuju različitim bojama i nijansama koje označavaju promjenu visine. Obično se na fizičkim kartama zelenom bojom prikazuju nizine, dok smeđe nijanse prikazuju višu nadmorsku visinu.

Topografska karta slična je fizičkoj karti jer prikazuje različite značajke fizičkog krajolika. No, umjesto boja za prikaz promjena u krajoliku, koristi izohipse. Izohipse su na topografskim kartama obično raspoređene u pravilnim razmacima kako bi se prikazale promjene visine (npr. svaka izohipsa predstavlja promjenu visine od 100 stopa (30 m)), a kada su izohipse blizu, teren je strm.

Gospodarska karta ili karta resursa prikazuje specifičnu vrstu gospodarske aktivnosti ili prisutnost prirodnih resursa u nekom području pomoću različitih simbola ili boja ovisno o tome što se na karti prikazuje.

https://www.youtube.com/watch?v=NDlc9a4AjnE


61

Autokarta je jedna od najčešće korištenih vrsta karata. Ove karte prikazuju autoceste i manje ceste (ovisno o pojedinostima) te zračne luke, gradske lokacije kao što su parkovi, kampovi, spomenici... Autoceste su na autokarti obično prikazane crvenom bojom i veće od ostalih cesta, dok su manje ceste prikazane svjetlijom bojom i užom linijom. Postoji puno vrsta tematskih karata čiji prikaz će ovisiti o temi karte:

• Pojasno vrijeme • Temperature • Gustoća stanovništva • Dostupnost signala za mobitel • Krajolik • Tektonske ploče • Vremenska prognoza • 3D karte pokreta: https://www.youtube.com/watch?v=SHzRBMBVu-4 • 3D interaktivne karte: http://radio.garden/live/toulouse/radiopresence/ • DNA. Pogledajte zanimljiv video: https://www.youtube.com/watch?v=Fw7FhU-G1_Q • Druge karte kojih se učenici mogu sjetiti

4. Rute

Ovaj videozapis objašnjava kako istraživači povezuju odnose između međunarodnih trgovačkih putova i ugroženih vrsta.

https://www.youtube.com/watch?v=Jk2nccG701s&feature=youtu.be

Zaključeno je da potrošnja u razvijenim zemljama potiče krčenje šuma i onečišćenje tzv. "vrućih točaka" ("hotspots") biološke raznolikosti na planetu. U vezi s rutama, vrijedno je spomenuti da postoji matematički teorem koji još nije

https://www.youtube.com/watch?v=SHzRBMBVu-4

http://radio.garden/live/toulouse/radiopresence/

https://www.youtube.com/watch?v=Fw7FhU-G1_Q

https://www.youtube.com/watch?v=Jk2nccG701s&feature=youtu.be


62

riješen. Taj je problem poznat kao "Pravocrtni broj prijelaza Kn" (eng. "The rectilinear crossing number of Kn"), a predložio ga je jedan matematičar 1973. godine. Ne postoji rješenje za 28 gradova. To će biti objašnjeno tijekom igre: Aktivnost:

a) Započinjemo s određenim brojem gradova i papirom. Prvi je zadatak smjestiti gradove na papir u obliku točaka.

b) Cilj je povezati gradove ravnim crtama, kao na autokarti. c) Počet ćemo s dva grada. Crtež treba izgledati ovako:

d) Nakon toga, dodajemo i treći grad te ga povezujemo s prva dva.

e) Četvrti grad čini stvari kompliciranijima jer postoji više od jedne mogućnosti:

Odabrat ćemo desno rješenje kako bismo izbjegli križanje koje se događa u lijevom rješenju.

f) Za pet gradova postoje tri rješenja, sva s križanjima:


63

Odabrat ćemo rješenje sa samo jednim križanjem.

g) Na vama je red da nađete najbolje rješenje za šest gradova. Pomoć: najbolje je rješenje ono s tri križanja.

Još jedan istaknuti matematički problem je "Sedam mostova Könisgberga" (eng. "Seven Bridges of Könisgberg"). Zahvaljujući nastojanjima matematičara Eulera 1736. godine, rođena je teorija grafova i topologije.

Grad Königsberg u Pruskoj (sada Kalinjingrad u Rusiji) smješten je s obje strane rijeke Pregel i obuhvaćao je dva velika otoka koji su bili povezani kako međusobno, tako i s dva kopnena dijela grada s ukupno sedam mostova. Problem je bio osmisliti šetnju gradom u kojoj ćete jednom i samo jednom prijeći svaki od tih mostova (Wikipedija).

S druge strane, na Internetu možemo naći puno web stranica i aplikacija za lakše snalaženje u gradovima, državama i na planinama.

• GoogleEarth: https://www.google.com/earth/

• Wikiloc (https://www.wikiloc.com/) gdje korisnici mogu postavljati online i skidati na tisuće staza za planinarenje, hodanje, trčanje…

• Geocaching (https://www.geocaching.com/play) gdje korisnici mogu postavljati online i skidati tajne objekte koji su sakriveni kako bi ih drugi mogli pronaći.

• Via Michelin i Google Maps za pronalaženje najboljeg puta autom, javnim prijevozom ili pješke.

• GPS uređaji kao što su Tom-Tom ili Garmin.

Postoje i stranice na kojima možete kreirati vlastite karte i rute: • http://www.instamaps.cat/ • http://www.eduloc.net/ • https://storymap.knightlab.com/ • Čak i Google Maps omogućuje kreiranje vlastite karte i rute.


Prvo se za uvodnu aktivnost može koristiti Kahoot web stranica kako bi se provjerilo znanje

učenika o kartama i njihova svijest o prostornoj orijentaciji. Nakon toga može uslijediti kratka

diskusija o tome zašto neki ljudi nemaju dobru svijest o prostoru niti sposobnost da se

orijentiraju u prostoru i pronađu put kroz određeni okoliš.

https://www.google.com/earth/

https://www.wikiloc.com/

https://www.geocaching.com/play

http://www.instamaps.cat/

http://www.eduloc.net/

https://storymap.knightlab.com/


64

Potom može slijediti prezentacija koja prikazuje kartu svijeta okrenutu naopačke i onu u

kojoj Europa nije prikazana u središtu kako bi učenici razmislili o relativnosti karata: utječu li

ekonomski kriteriji na dizajni tih karata?

Putem web stranice http://thetruesize.com/ učenici se mogu igrati sa stvarnim veličinama

kontinenata i zemalja.

Za sljedeći dio naziva kako čitati kartu preporuča se učenicima dati stvarnu kartu i naučiti ih

kako da pokažu gdje se nalazi sjever, kako da izračunaju udaljenosti koristeći mjerilo, čak i

drugačije mjerne jedinice (kilometri, milje, …).

Za dio tipovi karata mogu se organizirati različite aktivnosti kao što su na Google kartama

traženje granica koje tamo nisu definirane, osmišljavanje političke karte u dalekoj

budućnosti, pogoditi što neke karte predstavljaju i koristiti Google Trends kako bi vidjeli

kakav je interes za karte.

Zadnji dio vezan uz rute bi se mogao zabavno osmisliti u obliku stvarnog lova na blago koji se

može odviti u školi ili u gradu. Preporučeno je napisati dobro dokumentirane upute sa

specifičnim zadacima (fotografirati, pitati stanovnike grada o legendama) i određenim

ulogama ukoliko učenici rade u skupinama. Ako ima dovoljno vremena učenici mogu

pokazati ostatku razreda njihova istraživanja, a čak se može proglasiti i pobjednik.

Također, mogu se objasniti neke matematičke igre kao što su „Pravocrtno prelaženje broja

Kn“ ili „Sedam mostova Könisgberga“.

Neka učenici rade s digitalnim alatima kao što su https://storymap.knightlab.com/ i Google

karte i izrade vlastite rute što je također vrlo zanimljivo.

Na kraju kao završnu aktivnost učenici mogu izraditi vlastitu kartu, bilo stvarnu ili zamišljenu.

Ove web stranice objašnjavaju preporučene korake koje treba slijediti za izradu karte:

https://docs.qgis.org/2.8/en/docs/gentle_gis_introduction/map_production.html

Stvarna karta: http://www.wikihow.com/Make-a-Map

Virtualna na Google-u: http://www.wikihow.com/Make-a-Google-Map

Izmišljena karta: http://www.wikihow.com/Draw-a-Map-of-an-Imaginary-Place

Literatura:

http://volaya.github.io/libro-sig/chapters/Mapas.html

http://www.upside-down-maps.com/about.html


http://www.craftionary.net/creative-diy-map-tutorials/

Guidance on Knowledge Space:

https://documat.unirioja.es/descarga/articulo/3629765.pdf



https://docs.qgis.org/2.8/en/docs/gentle_gis_introduction/map_production.html

http://www.wikihow.com/Make-a-Map

http://www.wikihow.com/Make-a-Google-Map

http://www.wikihow.com/Draw-a-Map-of-an-Imaginary-Place

http://volaya.github.io/libro-sig/chapters/Mapas.html

http://www.upside-down-maps.com/about.html


http://www.craftionary.net/creative-diy-map-tutorials/

https://documat.unirioja.es/descarga/articulo/3629765.pdf


65

Cartographic concepts:

www.ign.es/ign/resources/.../conceptos_cartograficos_def.pdf

Space and representation: http://ocw.um.es/cc.-sociales/espacio-y-tiempo-en-la-

didactica-de-las-ciencias/documentacion-asignatura/tema-1.-2012-2013.-ocw.pdf

http://www.seaheroquest.com/en

http://www.factmonster.com/world/geography/types-maps.html

Map distortions:


Map distortions: https://www.youtube.com/watch?v=gsgYh7qrsys

Map distortions: http://thetruesize.com/

Magnetic versus geographical pole:


Rhumb line versus great circle: https://www.youtube.com/watch?v=NDlc9a4AjnE

https://www.scribblemaps.com/tools/distance-calculator

Level curves: https://www.youtube.com/watch?v=AsQoY48i6z0

http://cifrasyteclas.com/puntos-rectas-y-un-problema-sin-resolver-que-cualquier-

nino-puede-entender/

Websites to create maps: http://www.instamaps.cat/, http://www.eduloc.net/,


Understanding maps: http://geography.about.com/od/understandmaps/a/map-

types.htm

http://www.ign.es/ign/resources/.../conceptos_cartograficos_def.pdf

http://ocw.um.es/cc.-sociales/espacio-y-tiempo-en-la-didactica-de-las-ciencias/documentacion-asignatura/tema-1.-2012-2013.-ocw.pdf

http://ocw.um.es/cc.-sociales/espacio-y-tiempo-en-la-didactica-de-las-ciencias/documentacion-asignatura/tema-1.-2012-2013.-ocw.pdf

http://www.seaheroquest.com/en

http://www.factmonster.com/world/geography/types-maps.html


https://www.youtube.com/watch?v=gsgYh7qrsys



https://www.youtube.com/watch?v=NDlc9a4AjnE

https://www.scribblemaps.com/tools/distance-calculator

https://www.youtube.com/watch?v=AsQoY48i6z0

http://cifrasyteclas.com/puntos-rectas-y-un-problema-sin-resolver-que-cualquier-nino-puede-entender/

http://cifrasyteclas.com/puntos-rectas-y-un-problema-sin-resolver-que-cualquier-nino-puede-entender/

http://www.instamaps.cat/

http://www.eduloc.net/


http://geography.about.com/od/understandmaps/a/map-types.htm

http://geography.about.com/od/understandmaps/a/map-types.htm


66

5.8 PODTEMA 8 – EVALUACIJA INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Na kraju radionice učenici će moći evaluirati informacije prema sljedećim pokazateljima:

vjerodostojnost, glavni primatelj, svrha, točnost, ažuriranje. Na taj će način razviti kritički

pristup informacijama.


Na kraju radionice, učenici će:

posjedovati alate za procjenu kvalitete informacija i njihovih izvora

prepoznati koja se informacija može činiti istinitom, a da nije istinita (ono što

izgleda istinito možda nije tako)

upoznati složenost stvarnog svijeta i njegovog opisivanja

poznavati različite jezične strukture

biti sposobni izgraditi jasne i vjerodostojne informacije

razviti osobno kritičko mišljenje

Sadržaj:

Kada radite pretragu suočeni ste s velikom količinom informacija iz knjiga, članaka i web

stranica u kojima možete pronaći ono što trebate za svoje zadatke i projekte. Kako odabrati

najbolje i najprikladnije izvore?

Na što treba obratiti pažnju?

a. Opseg

Pruža li izvor općeniti pregled teme?

Je li izvor usmjeren na samo jedan aspekt teme?

Pokriva li izvor prikladan vremenski period za temu?

b. Publika

Trebate znati namjenu stranice (obrazovna, komercijalna, zabavna, itd.) kako biste mogli

ispravno evaluirati njezin sadržaj.

Također je potrebno identificirati tko su potencijalni korisnici informacija: opća javnost;

učenici srednje škole, studenti na fakultetu ili drugim razinama obrazovanja; nastavnici,

znanstvenici ili istraživači, itd.

Za koga je izvor pisan? Studenti na fakultetima, opća javnost, učenici srednje škole?


67

Je li materijal previše tehnički ili previše stručno napisan za vaše potrebe?

c. Aktualnost

Kad je izvor objavljen?

Ako je izvor web stranica, kad je posljednji puta ažurirana?

Trebate li najnovije informacije o temi ili su i starije publikacije prihvatljive?

d. Mjerodavnost

Tko je autor?

Koji su njegovi akademski akreditivi?

Što još je taj autor napisao?

Ponekad su informacije o autoru navedene negdje u članku. Ako nisu, pokušajte

potražiti ime autora u web pretraživaču kao što je Google.

e. Dokumentacija

Uključuje li izvor bibliografiju i/ili fusnote?

Navodi li autor teze iz izvora koji predstavljaju različita gledišta?

Ako je izvor web stranica, upućuju li fusnote/reference putem poveznica na potporne

dokumente?

f. Objektivnost

Koje gledište autor zastupa?

Sponzorira li web stranicu tvrtka ili organizacija koja zagovara određenu filozofiju?

Je li članak objavljen u časopisu koji ima određeno stajalište uredništva?

g. Mogućnost pregledavanja

Trebate evaluirati „učinkovitost“ načina na koji web stranica radi. Vrlo je važno da

ima uređen sustav pregledavanja koji omogućuje da se informacija lako pronađu.

h. Relevantnost

Relevantnost informacija za vaše interese i potrebe.

Moći evaluirati prikupljene informacije je vrlo usko povezano s kritičkim razmišljanjem.

Kritičko razmišljanje je intelektualan proces aktivnog i vješto konceptualiziranja,

primjenjivanja, analiziranja, sintetiziranja i/ili evaluiranja informacija prikupljenih ili

generiranih putem promatranja, iskustva, promišljanja, zaključivanja ili komuniciranja kao

temelj za vjerovanja i postupke. U svom uzornom obliku temelji se na univerzalnim

interkulturalnim vrijednostima koje prelaze podjelu na teme: jasnoća, točnost, preciznost,

konzistentnost, relevantnost, čvrsti dokazi, dobro prosuđivanje, dubina, širina i pravednost.


68

Ono povlači za sobom preispitivanje onih struktura ili elemenata misli implicitnih svakom

zaključivanju: svrha, problem ili pitanje; pretpostavke; koncepti; empirijski temelji;

razmišljanje koje vodi k zaključcima; implikacije i posljedice; prigovori s drugih stajališta i

referentni okvir. Budući da je kritičko razmišljanje odgovorno za različite teme, probleme i

svrhe uklopljeno je u obitelj isprepletenih načina razmišljanja među kojima su i znanstveno

razmišljanje, matematičko razmišljanje, povijesno razmišljanje, antropološko razmišljanje,

ekonomsko razmišljanje te moralno i filozofsko razmišljanje.

Kritičko razmišljanje se može gledati na način da ima dvije komponente: 1) skup informacija i

vjerovanja za generiranje i obradu vještina, i 2) navika temeljena na intelektualnoj obavezi

korištenja tih vještina za navođenje ponašanja.

Karakteristike „kritičkog mislioca“

Radoznalost o širokom rasponu tema;

Želja da se postane i ostane dobro informiran;

Budnost u odnosu na prilike za korištenje kritičkog razmišljanja;

Vjerovanje u proces razboritog istraživanja;

Samopouzdanje u vlastite sposobnosti zaključivanja;

Otvorenost prema različitim pogledima na svijet;

Fleksibilnost u razmatranju alternativa i mišljenja;

Razumijevanje mišljenja drugih ljudi;

Pravednost u procjenjivanju zaključivanja;

Iskrenost prilikom suočavanja s vlastitim pristranostima, predrasudama, stereotipima,

itd.

Diskrecija prilikom odgađanja, odnošenja ili mijenjanja mišljenja i

Volja za razmatranje i preispitivanje stajališta kada je to potrebno.


Najbolji način rada na ovoj temi bi bio osmisliti aktivnosti koje uključuju promišljanje i

kritičko razmišljanje. Najprikladniji pristup bi bio korištenje modeliranja: nastavnik započinje

demonstriranjem primjera koji uključuje analiziranje nekih informacija korištenjem pitanja

oblikovanih prema parametrima koje treba imati na umu. Može se kreirati obrazac na kojem

su nabrojane stavke koje treba analizirati za svaku vrstu informacije.

Neke preporuke za davanje vježbi učenicima kojima se evaluiraju ideje i pisani tekst su

navedene dolje.


69

Zašto ne:

Kreirate aktivnosti koje uključuju kritičko razmišljanje prilikom pisanja:

• dajte učenicima sirove podatke i tražite od njih da napišu argument ili analizu na

temelju ih podataka;

• neka učenici istraže i pišu o nepoznatim gledištima na temu ili o „što-

ako“ situacijama;

• razmislite o kontroverzijama u svom području, a učenici neka napišu dijalog između

likova s različitim gledištima. Odaberite važne članke u svom području i tražite

učenike da napišu njihov sažetak ili izvadak. Umjesto toga, možete tražiti od učenika

da napišu sažetak vašeg sata; i

• osmislite scenarij koji stavlja učenike u realistične situacije relevantne za vaše

područje u kojima moraju donijeti odluku kako bi riješili sukob.

Zašto ne:

Istražite što analiza teksta podrazumijeva. Tražite učenike da:

• Prepoznaju što je rečeno;

• Razlikuju ono što je bitno od onoga što nije;

• Pronađu poveznice između različitih stajališta;

• Prepoznaju neodređene i dvosmislene termine i potom ih razjasne;

• Prepoznaju slične članove iste skupine;

• Prepoznaju dokaze koji pobijaju tezu u određenim pogledima; i

• Prepoznaju analogije.

“Evaluacija uključuje:

• Navođenje razloga za vjerovanja i odluke te odabiranje kako djelovati;

• Konstruktivno kritiziranje ideja; i

• Prilagođavanje ideja kao odgovor na kritiku.”

Ohrabrite učenike da pitanju sljedeća pitanja svaki puta kada pročitaju ispisani ili web izvor

materijala za svoje radne zadatke:

Kontrolna lista za razvijanje vještina kritičke evaluacije

Koliko je relevantan ovaj tekst u odnosu na potrebe mog istraživanja?

Koje je stajalište autora u odnosu na temu? Je li za ili protiv ili neutralan? Postoje li u tekstu

dokazi o pristranosti autora na temelju osobnih stajališta, politike ili kulturne pozadine?

Hoću li prihvatiti ili osporiti stajalište autora?

Kako ću znati ima li autor akademski kredibilitet?

Kako se članak/tekst uklapa u kontekst šireg problema? Je li starijeg ili novijeg datuma?

Predstavlja li novu perspektivu ili moguća rješenja?

Što autor zapravo govori? Mogu li tezu napisati u obliku jedne izjave? Je li ta teza zastupana

tijekom čitavog članka?


70

Koji su glavni problemi ili manji problemi kojima se bavi? Mogu li nacrtati konceptualnu kartu

i prikazati kako se oni zajedno uklapaju?

Je li ovaj članak/tekst uvjerljiv ili poticajan?

Koje su njegove jake, a koje slabe strane?

Što još moram znati prije nego mogu stvoriti mišljenje o ovom tekstu?

Slijedi još jedan model koji može poslužiti kao primjer za tablicu stavki za evaluaciju

informacija:

KRITERIJ ZA

EVALUACIJU

PITANJA

TKO: autor Tko je izradio web stranicu? Tko je objavio dokument? Je li ime autora stranice

(osobe/institucije) vidljivo?

Navodi li autor svoje akreditive (profesija, godine iskustva, polje istraživanja,

obrazovanje, osposobljavanje, itd.)? Je li autor stručnjak o temi? Posjeduje li

kvalifikacije? Je li objavljivao kakve druge radove?

U kakvoj instituciji autor radi? Radi li se o obrazovnoj, istraživačkoj ili

znanstvenoj instituciji, ovlaštenom tijelu u bilo kojem području? Postoji li

poveznica na stranicu institucija u kojoj autor radi?

Ako je autor institucija, o kakvoj se instituciji radi? Je li moguće kontaktirati

autora web stranice (osobu/instituciju)?

Mogu li se slati komentari, pritužbe ili sugestije?

Ako ništa drugo, pruža li URL ili ime domene bilo kakve informacije o autoru ili

autorima stranice?

ŠTO: sadržaj Jesu li informacije potpune i precizne? Jesu li konzistentne? Pokrivaju li sva

stajališta? Pokrivaju li temu u dubinu? Nudi li više od jedne perspektive?

Postoje li bilo kakvi dokazi da su informacije/činjenice provjerene? Pružaju li

informacije dodatnu vrijednost?

Sastoje li se informacije od činjenica, mišljenja ili reklamnih poruka? Je li

stajalište autora objektivno i nepristrano? Je li korišteni jezik prikladan? Je li

autor član bilo koje institucije ili organizacije? Ako je, utječe li to na objektivnost

objavljenih informacija?

Stoji li službeno bilo koja institucija, organizacija ili tvrtka iza sadržaja?

Je li jasno tko je u konačnici odgovoran za rigoroznost informacija prikazanih na

web stranici? Je li prikupila, analizirala i komentirala neka nezavisna osoba ili

institucija?

Jesu li prikazani izvori informacija i podataka? Uključuje li reference koje

opravdavaju/proširuju informacije? Citira li bibliografiju o temi? Jesu li

informacije ispravno citirane?

Postoje li pravopisne, gramatičke ili tipografske pogreške?


71

KADA:

ažuriranje

informacija

Kada je kreirana? Koliko često se ažurira? Jesu li poveznice na druge stranice i

resursi ažurirani? Postoje li poveznice koje ne rade? Prikazuje li stranica kada je

posljednji puta ažurirana?

GDJE: objava O kakvoj vrsti publikacije se radi? Je li stranica na osobnom serveru, serveru

neke institucije ili tvrtke? Radi li se o besplatnoj stranici ili je potrebna

određena vrsta pretplate ili plaćanja?

Zašto možemo vjerovati informacijama prikazanima na stranici? Izgleda li

valjano i kao rezultat prikladnog istraživanja? Mogu li se identificirati korišteni

izvori?

Koje tijelo ili institucija stoji iza pruženih informacija (sveučilište, istraživački

centar, vlada, privatna tvrtka, itd.)? Je li ta institucija dobro poznata? Može li se

saznati više o njoj (putem poveznica kao što je „O nama“, itd.)?

Postoje li oglasi na stranici? Mogu li oni na neki način umanjiti rezultate

pretrage ovisno o komercijalnom interesu?

ZA ŠTO: koji je

cilj

Koji je cilj, svrha stranice? Informirati, podučiti, objasniti, ilustrirati, uvjeriti,

prodati, poslovati, promovirati, predstavljati, zabaviti ili nešto drugo?

Što stranica pokušava postići? Potaknuti komunikaciju između

korisnika/čitatelja? Izražava li autor određeno mišljenje? Jesu li informacije

djelomične? Objektivnost/subjektivnost, itd.

Preporuča li ili prodaje proizvod?

Tko su ciljane skupine? Opća javnost, učenici, stručnjaci na temu?

KAKO:

preglednost

Je li lako locirati informacije i navigirati po stranici? Je je pregledavanje

strukturirano? Postoji li mapa stranice? Omogućava li prikazivanje sadržaja na

organizirani, hijerarhijski način? Uključuje li opciju pretraživanja informacija na

stranici?

Uključuje li indeksiranje sadržaja po temama? Postoji li dio Pomoć za korisnike?

Ima li listu često postavljanih pitanja?

Kako su informacije organizirane? Što je istaknuto? Ima li oglasa na stranici?

Je li naslov stranice uključen u adresnu traku preglednika? Je li sadržaj stranice

objašnjen u prvih nekoliko odlomaka? Jesu li uključene meta oznake?

Jesu li teme ponuđenih poveznica povezane s odgovarajućim sadržajem? Jesu li

korisne za web stranicu? Rade li? Jesu li neke od njih nefunkcionalne? Na kakve

resurse vode? Evaluiraju li se poveznice ili komentiraju na bilo koji način?

Da li slike nadopunjuju pružene informacije ili usporavaju stranicu?

Je li stranica uniformna s obzirom na dizajn, format, boje, itd.?

Može li se ispisivati sa stranice? Zahtjeva li drugi, određen softver za čitanje,

slušanje ili ispisivanje informacija? Je li potreban poseban softver za prikaz

informacija?

Je li stranica besplatno dostupna na Internetu? Sugerira li stranica preglednik za

bolji prikaz sadržaja? Postoji li html opcija?


72

Literatura:

Facione, P. (2010). Critical Thinking: What It Is and Why It Counts. (Retrieved from

the World Wide Web on November 2010)

http://www.insightassessment.com/pdf_files/what&why98.pdf

University of Waterloo – Centre for Teaching Excellence. (n.d.). Promoting and

Assessing Critical Thinking. (Retrieved from the World Wide Web on 1 November,

2010)

http://cte.uwaterloo.ca/teaching_resources/tips/promoting_and_assessing_critical_t

hinking.html

http://biblioteca.uib.cat/digitalAssets/205/205332_avaluacio_fonts_informacio.pdf

http://library.ucmerced.edu/research/students/improve/critical-evaluation-

resources

https://www.griffith.edu.au/__data/assets/pdf_file/0004/290659/Critical-

evaluation-skills.pdf

5.9 PODTEMA 9 – KREIRANJE STRUKTURIRANIH INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Naučiti kako vrednovati i organizirati informacije, naučiti razumjeti i objasniti stvarnost i

moći rekonstruirati i modelirati informacije.


Nakon radionice, učenici će:

Naučiti o različitim vrstama pisanog teksta (članak, esej, izvješće…) i metode

pisanja svake vrste

Moći odabrati temu i skicirati listu ideja vezanih uz temu;

Znati kako pitati ključna pitanja vezana uz temu;

Znati napisati tekst u logičnom, linearnom formatu privlačnom za čitanje;

Znati na zahtjev identificirati vrste teksta za pisanje

Sadržaj:

Termin „komunikacija“ dolazi od latinske riječi communis, što znači zajedničko.

Općenito, komunikacija se odnosi na recipročnu razmjenu informacija, ideja, činjenica,

mišljenja, vjerovanja, osjećaja i ponašanja kroz verbalne i neverbalne iskaze između dvoje ili

više ljudi. Komunikacija je proces kroz koji se razmjenjuju informacije između pojedinaca

kroz zajednički sustav simbola i znakova ponašanja.

http://biblioteca.uib.cat/digitalAssets/205/205332_avaluacio_fonts_informacio.pdf

http://library.ucmerced.edu/research/students/improve/critical-evaluation-resources

http://library.ucmerced.edu/research/students/improve/critical-evaluation-resources

https://www.griffith.edu.au/__data/assets/pdf_file/0004/290659/Critical-evaluation-skills.pdf

https://www.griffith.edu.au/__data/assets/pdf_file/0004/290659/Critical-evaluation-skills.pdf


73

Robert Andersian je rekao da je komunikacija razmjena misli, mišljenja i informacija kroz

govor, pisanje ili znakove.

Komunikacijski proces je jednostavan i dijeli se u tri osnovne komponente: pošiljatelj, kanal i

primatelj. Pošiljatelj započinje komunikacijski proces razvijajući ideju u poruku, što zovemo

kodiranje. Pošiljatelj šalje poruku kroz kanal, ili nekom drugom metodom isporuke; razmislite

o stvarima kao što su e-mail, telefonski razgovor, instant poruke, diskusija oči-u-oči, ili čak

tekstualna poruka. Nakon toga poruka putuje kroz kanal do primatelja, koji dovršava

komunikacijski proces interpretacijom i davanjem značenja poruci, što još zovemo i

dekodiranje.

Pošto većina komunikacije uključuje neprekidan dijalog između pošiljatelja i primatelja,

komunikacijskom procesu dodana je i povratna veza. Povratna veza je ključna komponenta u

komunikacijskom procesu jer osigurava da poruka pravilno bude primljena i interpretirana

od druge strane. Na radnom mjestu, povratna informacija je posebno važna da bi menadžer

bio siguran da je poruka koju šalje primljena i točno interpretirana, te da je izazvala

primjerenu akciju kod podređenih.

BELETRISTIKA

Sve što čitamo je ili beletristika ili nebeletristika. Beletristika je proizvod mašte.

Nebeletristika se temelji na činjenicama.

Svrha beletristike je sljedeća:

Zabaviti čitatelja

Ispričati priču, čak i kad je djelomično istinita, kao povijesni roman.

Koristi opisne riječi, uključujući priloge i pridjeve.

Koristi slike ili „slike u riječima“ kako bi nam pomogla zamisliti ono što se opisuje.

Beletristika se dijeli na tri glavne vrste:

Proza

Poezija

Drama

Beletristika je napisana u svrhu zabave čitatelja – uglavnom priča priču, ali često i potiče

čitatelja na razmišljanje. Neka djela mogu vam pomoći da bolje razumijete život ili uvidite

njegov smisao, dok su neka način da spisatelj svijetu izrazi svoja mišljenja i stavove ostatku

svijeta

PROZA

„Činila se kao samo još jedna u nizu hladnih, kišnih noći u centru Pellevillea. Podigao je

ovratnik, zakoračio bliže cesti i pozvao taksi. „Kamo ćemo, gospodine?“, upitao je vozač.

„Vegas“, bilo je sve što je rekao prije nego je taksi pojurio. U suhom toplom autu, Spickler je

stavio ruku u kaput i dotaknuo pištolj. Znao je da je tamo. Znao je da će biti u redu.“


74

Vjerojatno raspoznajete da je ovo isječak iz priče. Ovo su indikatori:

Spominje se lik

Obično se piše u prvom ili trećem licu

Koristi se deskriptivni i figurativni jezik

Rečenice su raznolike kako bi priča bila što zanimljivija

POEZIJA

„U prozore i vratnice

lupa bura tmurnih ura;

dršću male dvokatnice.

Bura. Bura. Bura. Bura.„

Ovo su neki indikatori koji će vam pomoći da prepoznate poeziju:

Govori o likovima, mjestima, događajima, osjećajima i vjerovanjima.

Često se koristi deskriptivni i figurativni jezik.

Riječi mogu imati više značenja.

Mogu se koristiti rima i ritam.

DRAMA

Detektiv Johnson: I kažete da nitko ne može potvrditi da ste bili kod kuće te večeri…

Wilkins: Rekao sam vam, nisam se dobro osjećao i htio sam malo prileći. Jel' vi ljudima

javljate kad ćete malo prileći, ha? Ajde molim vas…

Ulazi policajac Talbot.

Policajac Talbot: Oprostite, gospodine. Trebao bih vam nešto reći…vani.

Detektiv Johnson: (ustaje) Intervju je zaustavljen u 20,17 h. U redu, idemo to riješiti.

Detektiv Johnson i policajac Talbot odlaze.


75

Po čemu možete prepoznati da čitate dramu:

Napisana je kao scenarij namijenjen tome da ga izvode glumci

Imena likova napisana su uz retke koje trebaju izgovarati

Uključuje i upute u vezi načina govora i ponašanja glumaca na pozornici

Jezik je naravan i realističan, nekad i poetičan

Dijelovi su podijeljeni u činove, koji mogu biti podijeljeni u scene

NEBELETRISTIKA

Nebeletristika se može podijeliti u šest glavnih vrsta:

1. Informativni tekstovi

2. Pripovjedački tekstovi

3. Poučni tekstovi

4. Objašnjavački tekstovi

5. Uvjeravački tekstovi

6. Argumentativni tekstovi

1. INFORMATIVNI TEKSTOVI

Informativni tekstovi su upravo ono što nam sugerira njihovo ime – oni nas informiraju.

Slijedi isječak iz informativnog teksta:

Najbolje od oba svijeta

Bellaritz Hotel je smješten na predivnom, mirnom seoskom imanju, samo 10 min vožnje

udaljen od grada Belltowna koji pruža bogat društven život i brojne lokacije za shopping.

Informativni tekst prepoznajemo po tome što:

Daje jasne informacije o temi

Uglavnom je napisan u sadašnjem vremenu

Uglavnom je napisan u trećem licu

Informacije su jasno organizirane i povezane, te se često koriste podnaslovi, kratki

odlomci, dijagrami, fotografije, karte, itd.

2. PRIPOVJEDAČKI TEKSTOVI

Pripovjedački tekstovi govore o nekom događaju. Prepričati nešto znači ispričati priču o tome.

Tako je, npr. biografija pripovjedački tekst jer priča priču o nečijem životu. Ovo je isječak iz

pripovjedačkog teksta:

Moj najdraži dućan je bio onaj gospođe Deakin, kiosk sa slatkišima. Tamo bih skoknuo svake

subote ujutro s par penija koje bi mi dao otac.

Pripovjedački tekst prepoznajemo po tome što:

Govori o nekom događaju

Može biti pisan opisnim stilom koji sliči priči, iako se radi o stvarnom događaju

Pisan je u prošlom vremenu


76

3. POUČNI TEKSTOVI

Poučni tekstovi su vrlo česta vrsta teksta i vrlo su korisni. Uključuju recepte, upute,

priručnike i planove. Slijedi isječak iz poučnog teksta:

Biskvit za tortu

Sastojci

100 g maslaca

100 g šećera

100 g brašna

2 jaja

malo vode

Prvo stavite šećer i maslac u zdjelu za miješanje. Drvenom kuhačom ili električnim mikserom

ih pomiješajte dok smjesa ne postane glatka i lagana. Dodajte jaja i pažljivo ih pomiješajte u

smjesu šećera i jaja…

Poučni tekst prepoznajemo po tome što:

Čitatelju daje upute i jasno ga vodi kroz postupak i kako se nešto radi.

Bit će napisan uredno i po redu.

Mogu se koristiti grafičke oznake, slike i dijagrami, da bi informacije bile jasnije.

Koriste se imperativni glagoli (naređivački), koji vam govore što trebate napraviti: npr.

„napravite“, „dodajte“, „umetnite“, itd.

4. OBJAŠNJAVAČKI TEKSTOVI

Objašnjavački tekstovi su slični informativnim tekstovima. Objašnjavaju stvari u detalje.

Mnoge knjige i priručnici su objašnjavački tekstovi. Slijedi primjer:

Odaberite opciju koju želite i pritisnite odgovarajuću tipku. Tada će se pred vama otvoriti novi

popis opcija. One će vam omogućiti da konfigurirate memoriju svog kompjutera na

najefikasniji način.

Objašnjavački tekst možemo prepoznati po tome što:

Objašnjava temu i pomaže da je čitatelj bolje razumije

Koristi se sadašnje vrijeme

Pisan je bezlično, u trećem licu pasiva

Mogu se koristiti dijagrami, slike, karte i fotografije

5. UVJERAVAČKI TEKSTOVI

Cilj uvjeravačkih tekstova je da vas uvjere da napravite nešto – kupite nešto ili donirate

novac u dobrotvorne svrhe. Članci u časopisima i izvješća u novinama bi vas mogli pokušati

uvjeriti da se složite s njima.

Slijedi primjer uvjeravačkog teksta:

Dragi prijatelju,


77

Jesi li se zasitio svakodnevnog rintanja? Dosta ti je da radiš cijeli dan za malu plaću? Umoran

si od činjenice da nemaš dovoljno novaca da uživaš?

Postoji izlaz iz tvoje situacije…

Evo kako prepoznati ovu vrstu teksta:

Uvjerava vas da napravite nešto ili se složite s nečime

Sadrži i činjenice i mišljenja

Može se koristiti ponavljanje zvučnih i uvjerljivih/emotivnih izraza

Često se čini kao da se izravno obraća čitatelju

6. ARGUMENTATIVNI TEKSTOVI

Argumentativni tekstovi trebaju biti uravnoteženi i pošteni, razmotriti sve strane argumenta

prije donošenja zaključka. Slijedi isječak iz argumentativnog teksta:

Lov na lisice je tema koja izaziva vrlo snažne emocije. Mnogi ljudi vjeruju da je lov na lisice s

psima okrutan čin, i apsolutno se slažu sa zabranom.

Pa ipak, mnogi poljoprivrednici, čak i čuvari prirode, uporno tvrde da je lisica nametnik, koji

napada stoku i kao takva treba biti pod nadzorom.

Argumentativni tekst prepoznajte po sljedećem:

Tema se obrađuje tako da se razmatraju sve perspektive

Često se koristi službeni i bezličan stil kako bi se postigla uravnoteženost

Koriste se veznici da bi se povezale misli, npr. „ipak“, „ali“, „uz to“, itd.


Nastavnici će trebati ispisane kopije dokumenata na kojima će raditi, a trebaju biti dostupna i

računala za različite grupe učenika koji će pisati potrebne dokumente.

Ova radionica ima važan teoretski dio pa nastavnik mora koristiti što je više moguće

praktične resurse i one na kojima učenici surađuju uz brojen primjere osiguravajući

učenicima da provedu vrijeme na kreiranju i obradi dokumenata kako bi zaista pojmili ideje.

Brzina procesa učenja time ovisi o nastavnikovoj sposobnosti objašnjavanja, vještini prilikom

davanja primjera i o tome koliko su učenici aktivno uključeni u aktivnost.

Nastavnik može započeti nastavu kratkom brainstorming aktivnošću o prethodnim temama

(odlučivanje o i kreiranje informacija). Nastavnik može koristiti i Kahoot alat kako bi provjerio

koliko učenici znaju o tipovima teksta, njihovoj upotrebi, sadržaju i ciljanim čitateljima.

Ukratko, ova radionica uključuje teoretski dio koji treba biti kratak (15') kako bi se objasnili

tipovi teksta. Ostatak treba biti izrazito praktičan, aktivan i kreativan. Učenici moraju biti

sposobni razlikovati različite tipove teksta te pisati ili dizajnirati primjerak svakog tipa teksta.


78

Literatura:

Núñez , J.A.; Escritura académica. De la teoría a la práctica [Academic Writing. From

Theory to Practice]; Ed. Pirámide, Madrid, 2015.

Fuente, Catalina ;Guía práctica de escritura y redacción [Practical Guide to Writing

and Wording]; Ed. Espasa, Instituto Cervantes, Madrid, 2011.

Dintel,Felipe; Cómo escribir textos técnicos o profesionales [How to Write Technical

and Professional Texts]; Ed. Alba; Barcelona, 2005

Le Bras, Florence; Cómo redactar un informe, un documento, una tesis [How to Write

a Report, a Document, a Thesis]; Ed. Salvat, Barcelona, 1999.

Comelles , Salvador; Garcia, Teresa; Vilà, Carme; Llengua catalana. Nivell Intermedi

vol 2 i 3 [Catalan. Intermediate Level vol 2 and 3]; Ed. Barcanova, Barcelona, 2007.

Atkinson, S.P., Using Learning Design to Unleash the Power of Learning Analytics - en

T. Reiners, B.R. von Konsky, D. Gibson, V. Chang, L. Irving, & K. Clarke (Eds.), Globally

connected, digitally enabled. Proceedings ascilite 2015 in Perth (pp. 358-364 / CP:6-

CP:10).

5.10 PODTEMA 10 – KREIRANJE ONLINE INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Potaknuti učenike da nauče na koji način organizirati informacije kako bi se međusobno bolje

komunicirali i surađivali stvaranjem Web aplikacija 2.0 i 3.0.


Snimiti podatke na web stranicu.

Staviti prave informacije na web stranicu.

Koristiti različite dodatne na web stranici.

Usporediti i kategorizirati podatke prije objavljivanja na web stranici.

Provjeriti informacije prije objavljivanja na web stranici.

Sadržaj:

Prije svega, važno je shvatiti evoluciju web tehnologija iz perspektive korisnika:

U Web 1.0 glavno obilježje je primanje informacija (možete samo čitati podatke, bez

ikakve interakcije s njima).

U Web 2.0, korisnici Interneta postaju kreatori sadržaja kako su društvene mreže i

blogovi među ostalim tehnološkim alatima zagospodarile webom.


79

o Kako god bilo, jednosmjerna komunikacija nikad nije efikasna. Zbog brojnih

nedostataka weba 1.0, pojavio se web 2.0.

o Termin web 2.0 obično se povezuje s aplikacijama koje omogućuju

dvosmjernu komunikaciju (widgeti, interaktivnost, online suradnja, dijeljenje

informacija/znanja, itd.)

U Web 3.0, budući da postoji mnoštvo informacija, važno je koristiti alate koji

filtriraju informacije kako bi se pronašle one vrijedne.

Glavna značajka Web 4.0 je inteligentni web na kojem ljudi i uređaji komuniciraju u

realnom vremenu (Mobile web)

Web 5.0 će biti sljedeći web, a njegove glavne karakteristike će biti otvorenost,

povezanost i inteligentnost, s tim da će biti i emocionalan

Tipični primjeri Web 1.0 bile su jednostavne početne stranice ili direktoriji, kao što su

Altavista, Yahoo ili Netscape, kao i osnovni alati za podršku kao što su razvojni alati za web

(npr. HTML uređivači) i osnovne tražilice, kao što je AliWeb.

Danas više nije važno samo dijeljenje znanja i informacija. Web 2.0 daje slobodu svakom

pojedincu da objavljuje svoje misli, stavove, filozofije, ono što voli ili ne voli. Važna je

interakcija, dijeljenje i umrežavanje.

Web 2.0 aplikacije se mogu podijeliti u dvije osnovne vrste:

One gdje korisnici mogu dijeliti informacije (npr. blogovi)

One gdje korisnici traže informacije (npr. Wiki)

Raspravimo sada „za“ i „protiv“ weba 2.0:

ZA PROTIV

Marketing na društvenim

mrežama i optimizacija za tražilice

Previše informacija. Svakodnevno

ih objavljuju mnogi ljudi s različitim

motivima i stavovima. To zbunjuje

čitatelja, a kvaliteta sadržaja nije

pouzdana.

Jednake mogućnosti svima koji

žele objaviti svoje stavove i

komentare

Sloboda objavljivanja stavova i

komentara pruža dobru priliku

konkurentima i suparnicima da

objavljuju negativne komentare o

drugim tvrtkama.

Mogućnost proširivanja kruga

prijatelja i kontakata putem

društvenih mreža

Previše lažnih identiteta i spamera

Mogućnost primanja najnovijih

informacija i vijesti ako tako

Krivotvoritelji i hakeri koji krše

zakon


80

namjestite postavke

Online promocija tvrtki, dobara i

usluga

Ljudi postaju ovisni o Internetu

kako bi se družili

Angažiranje kupaca. Kupci mogu

napisati svoja mišljenja o

proizvodima i uslugama.

Gubitak vremena (ljudi nisu svjesni

koliko vremena provode na

Facebooku, Linkedinu…)

Koncept weba 3.0 nije lako razumjeti, stoga je važno da sudionici razumiju prethodni

koncept weba 2.0. Većina stručnjaka ga naziva "semantički web" (uveo ga je Tim Berners-Lee

2001. godine), a drugi ga nazivaju "the Internet of things" (hrv. Internet stvari).

Proširujući objašnjenje2 Tima Berners-Leeja, web 3.0 bio bi “čitaj-piši-izvrši” web:

Semantičko označavanje se odnosi na komunikacijski jaz između korisnika Interneta i

računalnih aplikacija.

Web usluga je softverski sustav dizajniran da podržava interakciju između raznih

računala povezanih putem Interneta.

Potencijalne prednosti i nedostaci Weba 3.0:

ZA PROTIV

Informacije kategorizirane i

prikazane na vizualno poboljšani

način koji poboljšava interakciju i

funkcije pretraživanja, a analizu čini

intuitivnijom.

Načini optimizacije za tražilice će

vjerojatno morati doživjeti ogromne

promjene kako se različiti

informacijski i arhitekturni standardi

weba 3.0 bore za premoć

Taksonomije - standardizirane i

samoopisujuće klasifikacije

Kao i kod bilo koje nove tehnologije ili

razvoja povezanog s Internetom,

pitanja osobne privatnosti bit će u

prvom planu svijesti korisnika

Nema softverskih programa za

instaliranje

Još je uvijek daleko od stvarnosti zbog

broja tehnologija koje su uključene

Web 3.0 preglednici uče (umjetna

inteligencija) što korisnik voli i ne

voli te funkcioniraju kao pouzdani

savjetnik, mentor i osobni asistent, a

manje poput tražilice

Nove tehnologije koje još nisu prigrlile

sve tvrtke

Preglednici će se pozicionirati kao

prava preslika životnog stila,

uzimajući u obzir najsuvremenije

koncepte poput društvenog

2 Sir Timothy John Berners-Lee je engleski znanstvenik, najpoznatiji kao izumitelj World Wide Weba (WWW)


81

označavanja i traženja unutar grupe

kako bi se stvorilo iskustvo surfanja

webom koje je puno prilagođenije i

više ciljano s obzirom na korisnika


Ova tehnološka promjena uzrokuje promjenu u stavu učenika jer oni trebaju kreirati novi

sadržaj koristeći nove alate, interagirati jedni s drugima i zajedno učiti. Oni stoga razvijaju

nove vještine i kompetencije.

Izradite web 2.0 aplikacije:

Potražite riječi vezane uz web 2.0.

Kreirajte račun na web stranici Blogger kako bi napisali članak o pronađenim riječima.

Nakon toga kreirajte poveznicu na RSS, Twitter.

Kreirajte račun na Twitteru kako bi podijelili te informacije s ostatkom razreda.

Učenici moraju pronaći tri web 3.0 tražilice kako bi pronašli riječi vezane uz web 3.0

Potom ih postavite na Blogger i podijelite putem Twittera.

Bilo bi korisno za učenike da nastavnik uvede dodatne aktivnosti: kreiranje vlastitih

društvenih mreža s WordPressom na Windows 10 operacijskom sustavu (WordPress se može

zamijeniti s Joomlom jer su te dvije CMS aplikacije najbolje trenutno dostupne, ali je

posljednju teže implementirati).

Literatura:

O’Reilly, T. (2005.): What is Web 2.0

Web 3.0 on Vimeo by Kate Ray (May 2010)

Internet source: http://www.slideshare.net/valerie_sinti/web-20-and-web-30

Internet source: https://flatworldbusiness.wordpress.com/flat-

education/previously/web-1-0-vs-web-2-0-vs-web-3-0-a-bird-eye-on-the-definition/

How to install WordPress and Xampp on a PC (on the Windows operating system):

https://premium.wpmudev.org/blog/setting-up-xampp/

How to install Joomla and Xampp on a PC (on the Windows operating system):

https://www.youtube.com/watch?v=XNHf7vrJBRE

http://vimeo.com/11529540

http://www.slideshare.net/valerie_sinti/web-20-and-web-30

https://flatworldbusiness.wordpress.com/flat-education/previously/web-1-0-vs-web-2-0-vs-web-3-0-a-bird-eye-on-the-definition/

https://flatworldbusiness.wordpress.com/flat-education/previously/web-1-0-vs-web-2-0-vs-web-3-0-a-bird-eye-on-the-definition/

https://premium.wpmudev.org/blog/setting-up-xampp/

https://www.youtube.com/watch?v=XNHf7vrJBRE


82

5.11 PODTEMA 11 – UPOTREBLJIVOST

Ciljevi podteme:

Učenici će razumjeti i ocijeniti kako alati, predmeti i web stranice sadržavaju više informacija

nego što mislimo.


Učenici bi trebali moći:

• Razumjeti kako se informacije mogu pronaći i u ikonama, alatima i na web stranicama

• Definirati upotrebljivost, mogućnost učenja, jasnoću, učinkovitost i sigurnost

• Vrednovati web stranice i predmete prema njihovoj upotrebljivosti

• Razumjeti kako su podaci međusobno digitalno povezani

Sadržaj:

Lista tema:

Definiranje upotrebljivosti

Evaluiranje upotrebljivosti

Internet stvari

1. Definiranje upotrebljivosti

Svi mi razumijemo većinu ikona koje su uobičajene. To je opće znanje. Pa ipak, to znanje ovisi

o našoj kulturi i porijeklu. Stoga će učenici naučiti da postoji mnogo više skrivenih informacija

nego što mislima. Jednostavan objekt kao što je kvaka od vrata na daje informacije da li se

vrata otvaraju na lijevo ili desno te povlačenjem ili guranje. Što je objekt bolje dizajniran, to

više on sam sadrži informacija, a manje je dodatnih informacija potrebno korisnicima. Zato

oznaka „Gurni“ označava da vrata nisu savršeno dizajnirana. Svijet je put dobrih i loših

dizajna za alate, ikone i web stranice. To je smisao upotrebljivosti koja je povezana s

„učivosti“, jasnoćom, učinkovitošću i sigurnošću.

Prema Wikipediji:

"Upotrebljivost je jednostavnost korištenja i učenja nečega stvorenog ljudskom

rukom. Objekt uporabe može biti softverska aplikacija, web stranica, knjiga, alat, stroj,

proces ili bilo što s čim ljudi stupaju u interakciju (...)

U interakciji ljudi i računala te u računalnim znanostima, upotrebljivost proučava

lakoću i jasnoću dizajna interakcije s računalnim programom ili web stranicom (web


83

upotrebljivost). Upotrebljivost se razlikuje od zadovoljstva korisnika i korisničkog

doživljaja jer upotrebljivost također u obzir uzima korisnost. (...) „.

Vezano za „učivost“, Neki autori je definiraju kao “lakoća uporabe na prvu” dok ostali kažu

sljedeće:

(...) "učivost (learnability) je upotrebljivost tijekom vremena. U osnovi, performanse

zadataka poboljšavaju se nakon ponavljanja radnji. Više prakse rezultira manjim

vremenom potrebnim za dovršavanje zadataka. "

Ali svi to smatraju aspektom upotrebljivosti. Razmislite o daljinskom upravljaču za televiziju:

općenito korisnički priručnik za njega nije potreban, budući da čak i mala djeca nauče kako

ga sama koristiti.

• Jasnoća se odnosi na količinu i dosljednost informacija koje objekt sadrži. Koliko je jasna,

primjerice, upravljačka ploča perilice rublja? Jesu li važni elementi istaknuti? Postoji li

izbornik pomoći na web obrascu? Možete li pratiti podatke tijekom procesa kupnje

avionske karte?

• Učinkovitost se postiže kada alat nudi prečace ili postavljene vrijednosti prema zadanim

postavkama (npr. u mikrovalnoj pećnici). Također može biti korisno ako je dizajner

upotrijebio elemente koji se mogu lako naučiti i čuvaju se u korisničkoj kratkotrajnoj

memoriji (zeleno za dobro, crveno za otkazivanje).

• Učivost (learnability) je upotrebljivost tijekom vremena. U osnovi, performanse

zadataka poboljšavaju se nakon ponavljanja radnji. Više prakse rezultira manjim

vremenom potrebnim za dovršavanje zadataka. Ukratko, učivost je lakoća prve

upotrebe. Razmislite o daljinskom upravljaču za televiziju: općenito korisnički priručnik

za njega nije potreban, budući da čak i mala djeca nauče kako ga sama koristiti.

• Sigurnost se odnosi na koncept sprečavanja pogrešaka, a posebno na web lokacijama i

elektroničkim uređajima, također se radi o mogućnosti oporavka od pogreške ili

poništavanja radnje. Zbog toga su povratne informacije važne kako bi se izbjegao osjećaj

bespomoćnosti: kada korisnik osjeća da nema kontrolu.

• Zadovoljstvo je cjelokupno korisničko iskustvo. Iako je subjektivno, može se mjeriti

upitnicima.

2. Vrednovanje upotrebljivosti

Odgovoriti na pitanja tko, što, kada, kako i zašto dobar je način razgovora o procjeni

upotrebljivosti:

Tko?

Korisnik određuje je li objekt upotrebljiv ili ne. Međutim, postoje stručnjaci koji mogu

procijeniti njegovu upotrebljivost prema određenim mjernim pokazateljima.


84

Što?

Ovi mjerni podaci ovise o prethodnim konceptima koji trebaju biti definirani:

• Broj korisnika koji su izvršili zadatak.

• Vrijeme koje su korisnici utrošili kako bi izvršili zadatak.

• Koliko su puta korisnici tražili pomoć.

• Koliko dugo su korisnici oklijevali i gledali u sučelje pokušavajući razumjeti

što treba učiniti.

• Subjektivno zadovoljstvo čitavim iskustvom.

Također treba utvrditi broj i profil korisnika: dob, spol, stručnost…

Ostale mjerljive stavke za web stranice uključuju:

Dizajn:

• Konzistentnost: boje, font (veličina, stil), jezik

• Svjetlina

• Rezolucija slika

• Mogućnost promjene veličine

• Prečaci (pauza, izlaz)

• Glazba: gumb za stop

• Gumb za povratak

Povratne informacije:

• Potvrda prije izlaza s web stranice

• Poruke o uspjehu

• Poruke koje ukazuju na greške

• Simbol za učitavanje dok sistem učitava podatke

Jasnoća:

• Meni pomoći: cilj igre, ključevi igre i krediti

• Količina informacija

• Hijerarhija informacija u menijima

• Distribucija podataka u obrascima

• Naglašenost važnih elemenata

• Naglašavanje opcije na kojoj se nalazi korisnik

• Tablica s najboljim igračima?

• Korisnik zna rezultat, nivo, količinu energije, broj života...

Učinkovitost:

• Trajanje prikazivanja slika

• Trajanje učitavanja igre

• Vrijeme potrebno za pristup podacima

Sigurnost:

• Prevencija pogrešaka

• Oporavak


85

• Povratak u prethodno stanje

Kada?

Što kasnije postanemo svjesni pogreške u dizajnu, to ju je skuplje ispraviti. Stoga je

upotrebljivost koncept koji se mora unijeti u svakoj fazi dizajna proizvoda. Štoviše, svi

članovi tima moraju imati na umu ovu ideju.

• Prije izrade novog proizvoda, treba testirati stare proizvode, kao i

konkurentske

• Prije proizvodnje treba dobro vrednovati prototip

• Nakon izrade proizvoda, nastupa probni rok

Kako?

• Analiza pri kojoj se prate pokreti očiju

• Test vezan uz stres doživljen pri upravljanju

• Alfa i Beta testovi

Zašto?

• Skratiti vrijeme koje je korisniku potrebno da bi shvatio, naučio i pitao za

pomoć

• Povećanje stope konverzije (prodaja)

• Povećati lojalnost kupaca

• Unaprijediti imidž i prestiž brenda

• Povećati zadovoljstvo korisnika korištenjem proizvoda

3. Internet stvari

Nije potrebno zamisliti budućnost da bi se govorilo o Internetu "stvari" (Internet of Things)

jer on je već itekako prisutan. Predmeti poput mobilnih uređaja, pametnih satova,

Googleovih naočala, pametne odjeće koja upozorava na prepreke ili iskazuje vašu

temperaturu ili puls, joga hlača, pametnih cipela i samovozećih automobila mogu skupljati

podatke, analizirati ih i razmjenjivati. Pametni kišobrani koji će putem radara znati kad će

početi kiša, pametne vilice koje će znati koliko ste kalorija pojeli i pametne četkice za zube

već postoje. Zahvaljujući Internetu, naš fizički svijet integriran je u računalne sustave, što

rezultira učinkovitijim, točnijim svijetom i ekonomskim prednostima.

Uza sve ove podatke, uređaji mogu donositi odluke te postaju neovisni o ljudskim umovima.

Ova ideja koja se zove umjetna inteligencija već promijenila i još će dramatično promijeniti

naš svijet: strojevi percipiraju, znaju, uče, razmišljaju, planiraju, odlučuju i djeluju. To podiže

različita etička i filozofska pitanja jer strojevi i tehnologija mogu pomoći čovječanstvu na

mnogim područjima (sljepoća, gluhoća, industrija, sustavi igara...), ali predstavljaju i


86

opasnost: što motivira pametne gradove, „velikog brata“ zvanog Google, umjetnu

inteligenciju...?


Za aktivnosti vezane uz ovu temu preporuča se korištenje informatičke učionice jer su

aktivnosti većinom praktične i uključuju korištenje nekih web alata i posjećivanje određenih

web stranica.

Nastavnik naizmjence objašnjava sadržaj i daje primjere omogućujući interakciju učenika.

Najbolje bi bilo početi od toga da učenici objasne vlastite ideje vezane uz sadržaj. Može se

početi prikazivanje zabavnog videa djece koja koriste staro računalo:

https://www.youtube.com/watch?v=PF7EpEnglgk. Nakon toga može slijediti kratka rasprava

o tome zašto današnji korisnici ne razumiju stara računala. Učenici mogu dati još primjera.

Može uslijediti natjecanje ili timski kviz (npr. kahoot.it) u kojem učenici trebaju pogoditi

značenje nekih ikona kako bi se unijela zabava. Neke ikone su „univerzalne“ kao što je „i“ za

turistički ured, ali druge možda nisu tako dobro poznate.

Prikazivanje nekih loše dizajniranih objekata koji se mogu pronaći na

http://www.baddesigns.com bi moglo biti korisno. Tu je i dobro poznata web stranica

http://www.lingscars.com. Pred učenike se može staviti izazov pogađanja svrhe te stranice

što je iznajmljivanje automobila i potom da pokušaju jedan unajmiti. Na dijeljenom zidu

(padlet.com) učenici bi mogli pokušati objasniti zašto misle da je lingscars.com loše

dizajnirana web stranica. Na taj način mogu samostalno doći do definicije upotrebljivosti

koju kasnije objašnjavaju skupa s konceptima učivosti, jasnoće, učinkovitosti, sigurnosti.

Potom mogu koristiti drugi Padlet (padlet.com) kako bi postavili primjere loše dizajniranih

predmeta ili web stranica omogućujući učenicima da usvoje što je to upotrebljivost.

Učenici također mogu potražiti dobre primjere kao što je npr. https://www.nasa.gov/ i

pokušati se prisjetiti ili razmisliti o lakoći upotrebe web stranice ili predmeta.

Konačno u grupama od troje mogu izraditi mentalnu mapu (https://bubbl.us/) sa svime što

su do sada naučili i potom ju podijeliti s ostatkom razreda.

Učenicima se može dati predložak za evaluiranje alata i web stranica ili, ako ima dovoljno

vremena, dobro bi bilo dati im priliku da dizajniraju vlastiti predložak. Međutim, ova

aktivnost zahtijeva više kognitivne vještine, a učenici određene dobi ne bi mogli izvesti

aktivnost bez određenog vodstva nastavnika. Također se može provesti rasprava kako bi se

učenici dogovorili oko jedinstvenog zajedničkog predloška.

https://www.youtube.com/watch?v=PF7EpEnglgk

http://www.baddesigns.com/


http://padlet.com/

https://www.nasa.gov/

https://bubbl.us/


87

Ako su sudionici učenici IT smjera, grupa može evaluirati web stranicu koju je u sklopu nekog

projektnog zadatka izradila druga grupa pri čemu moraju pokušati biti neutralni u evaluaciji.

Dobra alternativa bi bila da učenici evaluiraju računalnu igru (na mobilnom uređaju ili web

stranici). Za to bi mogla biti korisna web stranica

http://www.meristation.com/analisis/448267.

Posljednja podtema vezana uz Internet stvari se može izvesti u obliku obrnute učionice gdje

učenici pripremaju kratku prezentaciju o temi i potom raspravljaju novostečeno znanje, npr.

raspravljanjem o opasnostima toga da su naši podaci na Internetu, a da im vlada ima

slobodan pristup. Još jedna dobra ideja bi bila da učenici razmišljaju o korisnim alatima za

budućnost, npr. tweetovima kojima se može upaliti grijanje, pametna odjeća, Googleov

projekt auta koji sam vozi ili druge ideje do kojih učenici mogu doći. Kako bi se zaokružila

aktivnost može se snimiti video koji imitira seriju videa „Djeca reagiraju na…“ u kojem se

učenici pretvaraju da njihovi pra-pra-praunuci koriste stari objekt iz našeg stoljeća.

Literatura:

Krug, Steve; Don't make me thing, Revisited; Ed. New Riders, 2000.

Norman, Donald; The design of everyday things, Revised and expanded edition; Ed.

Basic Books, 2013.

Krug, Steve, Rocket surgery made easy; Ed. New Readers Publishing, 2009.

Kids reaction to an old computer: https://www.youtube.com/watch?v=PF7EpEnglg

Definition of usability: https://en.wikipedia.org/wiki/Usability

Usability theory: http://w144.bcn.cat/cibernarium/cat/centre-de-

recursos/pdf/P/pagina32975/principis-d-usabilitat-i-experiencia-d-usuari-en-entorns-

mobils.do

Bad usability example: http://www.lingscars.com/

Bad designs: http://www.baddesigns.com/

Usability test: http://www.gaiasur.com.ar/infoteca/siggraph99/test-de-usabilidad-

de-un-sitio.html

Usability test: http://www.nosolousabilidad.com/articulos/heuristica.htm

Videogame analysis: http://www.meristation.com/analisis/448267

Internet of things: https://en.wikipedia.org/wiki/Internet_of_things

Artificial intelligence: https://en.wikipedia.org/wiki/Artificial_intelligence

Article about AI: http://centrodeperiodicos.blogspot.com.es/2016/10/peligro-los-

cinco-gigantes-tecnologicos.html?m=1

http://www.meristation.com/analisis/448267

https://www.youtube.com/watch?v=PF7EpEnglg

https://en.wikipedia.org/wiki/Usability


http://www.baddesigns.com/

http://www.gaiasur.com.ar/infoteca/siggraph99/test-de-usabilidad-de-un-sitio.html

http://www.gaiasur.com.ar/infoteca/siggraph99/test-de-usabilidad-de-un-sitio.html

http://www.nosolousabilidad.com/articulos/heuristica.htm

http://www.meristation.com/analisis/448267

https://en.wikipedia.org/wiki/Internet_of_things

https://en.wikipedia.org/wiki/Artificial_intelligence

http://centrodeperiodicos.blogspot.com.es/2016/10/peligro-los-cinco-gigantes-tecnologicos.html?m=1

http://centrodeperiodicos.blogspot.com.es/2016/10/peligro-los-cinco-gigantes-tecnologicos.html?m=1


88

5.12 PODTEMA 12 – INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

Ciljevi podteme:

Pomoći učenicima razumjeti različite vrste intelektualnog vlasništva i licenciranje softvera

tako da postanu svjesni njihove važnosti i načina na koji oni stvaraju okruženje u kojem

kreativnost i inovacija mogu napredovati.


Na kraju radionice učenici će biti sposobni:

definirati intelektualno vlasništvo

nabrojati, razlikovati i definirati vrste intelektualnog vlasništva

procijeniti osnovne značajke pojedine vrste intelektualne imovine i ukazati na

razlike

definirati softver u okviru intelektualnog vlasništva

identificirati i analizirati načine licenciranja softvera i open source softverskih

licenci

Sadržaj:

Intelektualno vlasništvo se odnosi na kreacije uma kao što su

izumi

literarna i umjetnička djela

dizajn

simboli, nazivi i slike korištene u komercijalne svrhe.

Intelektualno vlasništvo je zaštićeno zakonom, primjerice, patenti, autorska prava i zaštitni

znakovi, koji omogućuju ljudima priznanje ili financijsku korist od onoga što izume ili stvore.

Postizanjem ispravne ravnoteže između prava inovatora i interesa šire javnosti, sustav zaštite

intelektualnog vlasništva ima za cilj poticati okruženje u kojem kreativnost i inovacije mogu

napredovati.

Tipovi intelektualnog vlasništva

1. Autorska prava

Autorska prava su pravni pojam koji se koristi za opisivanje prava koja stvaratelji imaju nad

svojim književnim i umjetničkim djelima. Radovi pokriveni autorskim pravom obuhvaćaju

knjige, glazbu, slike, skulpture i filmove, računalne programe, baze podataka, reklame, karte i

tehničke crteže.


89

2. Patenti

Patent je ekskluzivno pravo odobreno za izum. Općenito govoreći, patent daje vlasniku

patenta pravo odlučivanja kako će i hoće li izum biti korišten od strane drugih. U zamjenu za

ovo pravo, vlasnik patenta omogućuje da tehničke informacije o izumu budu javno dostupne

u objavljenom patentnom dokumentu.

3. Zaštitni znakovi

Zaštitni znak je simbol putem kojeg možemo razlikovati robu ili usluge jedne tvrtke od onih

drugih tvrtki. Zaštitni znakovi datiraju iz davnih vremena kada su obrtnici stavljali svoj potpis

ili "znak" na svoje proizvode.

4. Industrijski dizajn

Industrijski dizajn predstavlja ukrasni ili estetski aspekt proizvoda. Dizajn se može sastojati

od trodimenzionalnih značajki, poput oblika ili površine proizvoda ili dvodimenzionalnih

značajki, kao što su uzorci, crte ili boje.

5. Oznaka geografske pripadnosti

Oznaka geografske pripadnosti i oznake podrijetla su znakovi koji se stavljaju na robu koja

ima specifično geografsko podrijetlo i ima svojstva, reputaciju ili obilježja koja su bitno

pripisana tom mjestu podrijetla. Najčešće, oznaka geografske pripadnosti uključuje naziv

mjesta podrijetla robe.

Zakon o autorskim pravima postojao je stoljećima i kao takav nije pogodan za software. Ipak,

zakoni o autorskim pravima primjenjuju se na software, a licence koje autori softwarea

primjenjuju na svoj software kombiniraju se sa zakonom o autorskim pravima kako bi stvorili

specifična prava koja imate ili nemate za korištenje, izmjenu i redistribuciju softwarea.

Nastavnici bi stoga trebali opisati ta osnovna načela, kao i razlike između vlasničkih i open

source licencijskih uvjeta.

Postoje neki opći pojmovi koji se moraju uvesti kako bismo razumjeli sav sadržaj:

Autorska prava: Autorsko pravo je, kao što naziv kaže, zakonom priznato pravo

stvaranja kopije nečega.

Licenca: Iako je software podložan zakonu o autorskim pravima, većina je softwarea

izdana uz licencu, što je pravni dokument koji određuje prava koja su dodijeljena

zakonom o autorskim pravima.

Pravedna upotreba: Budući da je većina zakona o autorskim pravima napisana mnogo

prije nego što su računala nastala, često se ne slažu s potrebama računala. Pravedna

upotreba je iznimka u inače ekskluzivnom pravu kopiranja rada koje se daje

nositeljima tog prava.

Intelektualno vlasništvo: Prava intelektualnog vlasništva se odnose na niz

nematerijalnih prava vlasništva na imovinu kao što je softverski program.


90

Vlasničke licence za software:

Software je vrsta intelektualnog vlasništva, koji je reguliran zakonom o autorskim pravima i, u

nekim zemljama, zakonima o patentima. Zbog toga je općenito ilegalno kopiranje softwarea,

osim ako ste autor istog.

Vlasnički software je još jedno ime za software koji nije besplatan, to jest, nije open source

(njegova uporaba, redistribucija ili izmjena zabranjena je ili zahtijeva dopuštenje za uporabu

ili je toliko ograničeno da to djelotvorno ne možete učiniti besplatno). U prošlosti se software

koji nije besplatan dijelio na „polubesplatan software“ koji je mogao biti mijenjan i

redistribuiran u nekomercijalne svrhe i „vlasnički software“ koji nije pružao te mogućnosti. Ali

danas je ta razlika nestala i „vlasnički software“ se koristi kao sinonim za sav software koji nije

besplatan.

Licence za open source software:

Prije uvođenja sadržaja o open source softwareu, učenike treba upoznati sa sljedećim

pojmovima:

• Freeware: software koji je dostupan za korištenje bez ikakvih novčanih troškova.

Drugim riječima, dok se freeware može koristiti bez plaćanja, najčešće je to vlasnički

software te je obično izmjena, redistribucija ili preinaka bez dopuštenja autora

zabranjena.

• Shareware: Shareware je vrsta vlasničkog softwarea koji je u početku besplatan za

korisnike koji mogu raditi kopije programa i dijeliti ih, ali im izvorni kod nije dostupan.

• GNU: GNU projekt je projekt masovne suradnje vezan za besplatan software, kojeg

je prvi najavio Richard Stallman na MIT-u 27. rujna 1983. Cilj je bio pružiti korisnicima

računala slobodu i kontrolu u korištenju svojih računala i računalnih uređaja, kroz

zajednički razvoj i pružajući software koji se temelji na sljedećim pravima: korisnici su

slobodni koristiti software, dijeliti ga (kopirati, distribuirati), proučavati i modificirati.

Open source software oslanja se na licence, a to su dokumenti koji mijenjaju uvjete pod

kojima se software objavljuje. Open source licence dodjeljuju dodatna prava korisnicima.

Open source software puno duguje sljedećim organizacijama:

• Free Software Foundation (FSF)

• The Free Software Foundation (FSF) je pokretačka sila u open source

svijetu. Osnovao ju je Richard Stallman 1985. godine te je glavna snaga iz

GNU-ovog Not Unix projekta (GNU). FSF ima određenu filozofiju koja se

očituje u GPL-u, što je FSF-ova preporučena softverska licenca.

• FSF filozofija:

• Sloboda korištenja software u bilo koju svrhu


91

• Sloboda proučavanja izvornog koda i modificiranja prema željama

korisnika

• Sloboda redistribucije

• Sloboda redistribucije modificiranog software

• Open Source Initiative (OSI)

• OSI su 1998. godine osnovali Bruce Perens i Eric S. Raymond kao krovnu

organizaciju za open source software općenito. Njihova je filozofija slična

ranijem FSF-u, no razlikuje se u nekim važnim pojedinostima. Kao opće

pravilo, više programa se kvalificira kao open source nego kao besplatni

programi (na način na koji ih definira FSF), ali točno što spada u pojedinu

kategoriju ovisi o definiciji open sourcea te, u užem smislu, o tome što je

OSI odobrio pod svojom licencom.

• Copyleft

• Licenca Copyleft vrlo je slična licenci Creative Commons. To je zato što je

licenca Copyleft "majka" Creative Commonsa. Simbolizira ju obrnuto C

unutar kruga i može se smatrati suprotnošću autorskim pravima, jer nema

nikakvih ograničenja. Stoga se software može izmijeniti na poboljšanu

verziju, može se dijeliti s drugim korisnicima, a sadržaj se može kopirati.

• Creative Commons.

• Ova je licenca "kći" Copylefta, a njezin osnivač je Lawrence Lessig. Njezin je

cilj boriti se protiv onoga što njezini autori i pobornici smatraju kreativnom

kulturom koja je sve više povezana s dozvolama koje daju (ili ne daju) oni

koji posjeduju autorska prava na ranije radove. Simboliziraju je dva slova C

unutar kruga.

Svaka organizacija ima jasnu filozofiju i ulogu u open source svijetu. Postoje i brojne

specifične open source licence, kao i načini na koje ih tvrtke mogu koristiti.

FSF i OSI posvećeni su promicanju softverskih sloboda. Ciljevi Creative Commonsa su širi.

Njihove su licence namijenjene zvučnim zapisima, video snimkama, tekstualnim radovima i

tako dalje, a ne samo računalnim programima. Ipak, Creative Commons kao organizacija

pomaže promicanju istih sloboda kao i FSF te OSI.

Plagiranje:

Plagiranje uključuje korištenje djela neke druge osobe bez potpunog i jasnog referenciranja i

priznanja. U open source softwareu plagiranje je čin brisanja autora nekog djela.


92


Važno je ne zahtijevati od sudionika da nauče sav sadržaj putem predavanja. Umjesto toga

nastavnik ih može motivirati na učenje putem istraživanja i vježbi prikupljanja informacija.

Stoga je najbolji način predstavljanja dobrih i loših praksi prilikom korištenja autorskih prava i

licenci tražiti od sudionika da:

Rade u grupama od troje

Svaka grupa treba pronaći primjere dobrih i loših praksi

Rezultat svakog istraživanja se prikazuje ostatku razreda

Pri ovakvom načinu rada zanimljivo je da nastavnik raspravlja s ostalim sudionicima o

prikazanim primjerima.

Literatura:

Roderick W. Smith, Wiley (2012.): LINUX ESSENTIALS

Internet source: https://opensource.org/docs/osd

Internet source: https://www.gnu.org/philosophy/categories.en.html

Internet source: https://creativecommons.org/

Internet source: http://www.usq.edu.au/library/referencing/what-is-plagiarism

Internet source: http://ebookfriendly.com/public-domain-copyright-infographics/

5.13 PODTEMA 13 – ZAŠTITA INFORMACIJA

Ciljevi podteme:

Pomoći učenicima da sigurno čuvaju svoje online osobne podatke. Pomoći učenicima da

uoče važnost mogućnosti učinkovitog korištenja informacijske tehnologije kako bi pronašli i

upravljali informacijama te važnost sposobnosti kritičkog evaluiranja pronađenih informacija

kako bi ih etički primjenjivali u rješavanju problema, kao i da spoznaju važnost zaštite

vlastitih osobnih podataka.



Definirati i razumjeti opasnosti koje prijete od virusa, hakera, trojanaca i phishinga

Identificirati mehanizme zaštite sustava od virusa i malwarea

Odrediti potrebu kontrole pristupa svih pohranjenim osobnim informacijama

Zaštititi osobne podatke i osobne web izvore

Prepoznati opasnosti prilikom online kupovine

Kreirati siguran Facebook profil i prepoznati nesigurne profile

https://opensource.org/docs/osd

https://www.gnu.org/philosophy/categories.en.html

https://creativecommons.org/

http://www.usq.edu.au/library/referencing/what-is-plagiarism

https://es.pinterest.com/akarim/copyright-creative-commons/


93

Sadržaj:

U današnje vrijeme jako je važno zaštiti svoje osobne podatke jer su vrlo vrijedni: ako takve

informacije bude izgubljene ili promijenjene na bilo koji način to može imati vrlo ozbiljan

utjecaj na naš svakodnevni život.

Nažalost, naša računala pa čak i aplikacije poput LinkedIna nisu 100% sigurni, uvijek postoji

sigurnosni propust kojeg cyberkriminalci iskorištavaju. Ali, učenjem o različitim alatima i

sigurnosnim opcijama dostupnim u aplikacijama, možemo izbjeći rizik zlouporabe osobnih

podataka. Ovo ne samo da smanjuje rizik od povrede privatnosti, već također smanjuje

vrijeme i resurse koji su potrebni za rješavanje bilo kakvih povreda koje se dogode. Bilo tko

tko radi s osobnim informacijama morao bi biti svjestan načina kako zaštititi te informacije

tijekom svakog koraka “životnog ciklusa” informacije.

Zlonamjerne softverske aplikacije (malware), virusi i phishing prevare konstantno se

povećavaju u broju i sve su sofisticiraniji. Povrede podataka i krađe identiteta postaju

uobičajena pojava. Čak i među „uglednim” stranicama, uvijek se nalaze sve brojniji načini na

koje se osobni podaci prate, prikupljaju i pohranjuju. Korištenje nečijih osobnih podataka, te

način na koji se oni spremaju i osiguravaju može stvoriti stvarne rizike za njihovu privatnost,

pa čak i financije. Biti u stanju održavati razinu privatnosti na Internetu postaje sve teže, ali to

nikad nije bilo važnije.

Zaštita osobnih podataka tijekom njihovog životnog ciklusa podrazumijeva:

1. Spoznati je li doista potrebno prikupljati i spremati osobne podatke.

2. Planirati na koji način će se s osobnim podacima rukovati, a da se zadrži njihova

privatnost.

3. Procijeniti rizike povezane s prikupljanjem osobnih podataka.

4. Poduzeti određene mjere i primijeniti strategije kako bi se zaštitile sve osobne

informacije s kojima se rukuje.

5. Uništiti osobne informacije kad više nisu potrebne.

Da biste učinkovito zaštitili osobne podatke tijekom njihovog životnog ciklusa morate biti

svjesni kada i kako ćete ih prikupljati te kada i kako ćete ih čuvati. Kako je ranije navedeno,

čuvanje osobnih informacija može biti dinamično i mijenjati se bez nužno svjesnog ili

namjernog djelovanja.

Osim toga, životni ciklus može uključivati prosljeđivanje osobnih podataka trećoj strani za

pohranu, obradu ili uništavanje.


94

1. Razmislite koji osobni podaci su važni

Prvi korak u upravljanju sigurnosti osobnih podataka je upitati se je li zaista potrebno

prikupljati ih, prenositi i pokazivati. Osobni podaci koji se ne prikupljaju , pohranjuju ili

stavljaju na web ne mogu biti izloženi zloupotrebi. Osobne informacije uključuju osobne

podatke:

a. Identifikacijske podatke

b. Kontaktne podatke

c. Podatke o fizičkim karakteristikama osobe

d. Podatke o ideologijama

2. Zaštita dizajnom

Učenici će na bolji način steći saznanja o vlastitim obavezama vezano za svoje osobne

podatke ukoliko se s njima dovoljno rano upoznaju što uključuje i odabir ispravne tehnologije

i primjenu različitih mjera zaštite.

Dakle, u ovom dijelu bi trebalo uvesti pojam malwarea, objašnjavajući kakav malware je

najopasniji, koji je najbolji anti-malware softver na raspolaganju te kako ga instalirati i

konfigurirati.

Malware

Malware (skraćeno od “malicious software”, zloćudni program) podrazumijeva neugodnu ili

štetnu vrsta softvera koji namjerava tajno pristupiti uređaju bez znanja korisnika. Vrste

zlonamjernih programa uključuju spyware, adware, phishing, viruse, trojanske konje, crve,

rootkite…


95

Otkud malware dolazi?

Malware najčešće dobiva pristup uređaju putem Interneta i putem e-maila, ali također može

dobiti pristup putem hakiranih web stranica, demo igara, glazbenih datoteka, alatnih traka,

softwarea, besplatne pretplate, ili bilo čega što ste preuzeli s Interneta na uređaj koji nije

zaštićen s anti-malware softverom.

Kako prepoznati malware?

Sporo računalo je često znak da vaš uređaj može biti zaražen malwareom, kao što su pop-up

prozori, spam i često rušenje operacijskog sustava. Možete koristiti malware skener (koji je

dio svih anti-malware softverskih paketa ) da provjerite je li vaš uređaj zaražen.

Kako ukloniti malware?

Najbolji način da se oslobodite zlonamjernih programa je da koristite pouzdan antimalware

alat, koji je dio svakog dobrog anti-malware programa kao što su Hitmanpro, Emsisoft, MSRT,

NPE, Zemana i Malwarebytes.

Kako spriječiti malware?

Koristite jake antivirusne i antimalware programe.

Ne otvarajte e-mail privitke s nepoznatih ili neočekivanih izvora.

3. Ako sumnjate, uklonite sumnju

Budući da zlonamjerni softver i računalna krađa identiteta postaju sve sofisticiraniji, nemojte

otvarati poruke e-pošte koje izgledaju sumnjive ili neuobičajene, osobito ako se odnose na

vašu e-poštu, društvene medije, financijske usluge ili račune komunalnih usluge. Izbrišite te

poruke.

Pogotovo se to odnosi na linkove i privitke u e-porukama povezanim s takvim računima ili

uslugama - nemojte ih kliknuti ako niste potpuno sigurni u izvor. Ako primite e-poruku o

poteškoćama ili dugu ili povratu sredstava, ne otvarajte poveznice, već izravno posjetite

web-mjesto davatelja usluge i prijavite se na svoj račun ili nazovite davatelja usluge.

Online shopping statistika:

40% globalnih korisnika Interneta, znači više od milijardu ljudi je putem interneta

kupilo proizvode ili dobra.

E-trgovina SAD-a vrijedna je 349 milijardi američkih dolara, dok kineska e-trgovina

vrijedi 562.66 milijardi.

Online prodaja na malo u Ujedinjenom Kraljevstvu dostigla je procijenjenih 52,25

milijardi funti u 2015. godini pri čemu je prosječni kupac potrošio 1.149 funti.

8 od 10 potrošača kupuje online ako je ponuđena besplatna dostava.


96

40% kupaca konzultira 3 ili više kanala tijekom kupovine, a prije naručivanja. To

pokazuje rastuću potrebu prisutnosti na što više mjesta online.

Online kupci u Španjolskoj

Kreditne kartice pokrivaju više od polovice svih online transakcija, slijedi ih gotovinsko

plaćanje (32%), elektronske bankovne transakcije (20%) i e-Novčanik (14%). Najvažnija

metoda plaćanja u Španjolskoj je čini se 4B (način plaćanja koji prakticiraju španjolske banke),

koja ima 20 milijuna kartica u uporabi među španjolskim stanovništvom. Kreditne i debitne

kartice Euro6000 također su široko zastupljene.

Na temelju podataka Instituta Nacional de Estadticti, oko 22% španjolskog stanovništva

kupilo je nešto u posljednja tri mjeseca prije provođenja ankete 2012. godine. Oko 10,7

milijuna španjolskih korisnika (31% stanovništva u dobi od 16 do 74 godina) naručilo je nešto

online u prošloj godini.

Top 10 svjetskih online stranica za shopping

Amazon

eBay

ASOS

Wal-Mart

Etsy

http://www.walmart.com/

http://www.etsy.com/


97

Mr Porter

Alibaba.com

Nasty Gal

Zappos

Mod Cloth

Načini online plaćanja:

Visa i MasterCard kartice

Maestro kartice

PayPal

American Express kartice

Bankovni prijenosi

JCB kartice

(Kina) Union Pay

Plaćanje putem trajnog naloga

Phishing

Phishing e-mail poruke, web stranice, i telefonski pozivi su osmišljeni za krađu novca.

Cyberkriminalci to čine instaliranjem zlonamjernih programa na računalo ili krađom osobnih

podataka s računala. Cyberkriminalci također koriste društveni inženjering kako bi vas uvjerili

da instalirate zlonamjeran program ili im date svoje osobne informacije lažno se

predstavljajući. Možda će slati elektroničku poštu, zvati telefonom ili uvjeriti korisnika da

preuzme nešto s web stranice.

Kako izgleda phishing e-mail poruka?

Ovdje je primjer kako phishing email poruka može izgledati.

Pravopis i loša gramatika. Cyberkriminalci nisu poznati po svojoj gramatici i pravopisu.

Profesionalne organizacije i kompanije uglavnom zapošljavaju velik broj lektora koji ne

dopuštaju da se masovni mailovi s gramatičkim greškama šalju korisnicima. Ako

uočite pogreške u e-mailu možda se radi o prevari.


98

Budite oprezni s poveznicama u elektroničkoj pošti. Ako uočite poveznicu u sumnjivoj

elektroničkoj poruci, ne otvarajte ju. Mišem prijeđite po poveznici (ali ne klikajte)

kako biste vidjeli odgovara li adresa onome što je navedeno u poruci.

Prijetnje. Jeste li ikad primili prijetnju kako će vaš korisnički račun biti zatvoren ako ne

odgovorite na poruku? Gore navedena poruka je primjer takvog pokušaja prijevare.

Cyberkriminalci najčešće koriste prijetnje vezane uz ugrožavanje sigurnosti.

Lažiranje popularnih web stranica ili tvrtki. Prevaranti upotrebljavaju grafike u

mailovima tako da oni izgledaju kao da su povezani s legitimnim web-lokacijama, ali

zapravo vas vode na lažna prevarantska web-mjesta ili iskočne prozore legitimnog

izgleda.

4. Uvijek budite ažurirani

Uvijek ažurirajte operacijski sustav vašeg računala, preglednik i sigurnosni softver. Uključite

automatska ažuriranja gdje god je to moguće.

Kada naša računala počnu usporavati ili se ponašati na neobičan način, često se sumnja da

imamo virus. Možda nije virus, ali vjerojatno imate neku vrstu zloćudnog softvera. Neki su

zlonamjerni, a drugi samo neugodni. Najgori su programi „otmičari“ – zlonamjerni programi

koji preuzimaju vaš preglednik ili još gore, vaše računalo. Evo nekoliko savjeta o tome kako

spriječiti zlonamjerni softver da zarazi vaše računalo, čuvajući hardver:

Instalirajte antivirusni i antimalware program. Možda smo mogli i bez ovog

očiglednog savjeta, ali ovakva vrsta zaštite je obvezni prvi korak u očuvanju vašeg

računala sigurnim.

Ažurirajte svoj antivirusni program. Imati antivirusni program prvi je korak, njegovo

održavanje je drugi. Besplatni antivirusni programi su bolji od nikakvih, ali imajte na

umu da nisu najbolje rješenje.

Pokrećite redovno planirana skeniranja antivirusnim programom. Namjestite softver

koji odaberete tako da radi u pravilnim intervalima. Jednom tjedno je poželjno, ali

nemojte čekati mnogo više između skeniranja. Teško je raditi na računalu dok

antivirusni softver radi. Jedno rješenje je pokretanje softvera noću kada ne koristite

računalo. No, noću često isključujemo računala, pa se skeniranje nikad ne obavi.

Namjestite antivirusni softver da radi određenu noć i uvijek ostavite vaše računalo da

radi taj dan. Pazite da se ne isključi automatski ili ne prijeđete u stanje hibernacije.

Ažurirajte svoj operacijski sustav. Bilo da koristite operacijski sustav Windows, Mac

OS X, Linux ili bilo koji drugi, ažurirajte ga. OS programeri uvijek izdaju sigurnosne

zakrpe koje popravljaju i krpaju sigurnosne propuste. Ove zakrpe pomoći će vašem

sustavu da bude siguran. Slično, ažurirajte antivirusni softver. Virusi i zlonamjerni

softver se stalno kreiraju. Vaš softver za skeniranje jednako je dobar kao i njegova

baza podataka. Ona također mora što je više moguće ažurna.

Zaštitite svoju mrežu. Mnoga naša računala povezuju se s našim datotekama,

pisačima ili Internetom putem Wi-Fi veze. Pripazite na to da ta veza zahtjeva lozinku


99

za pristup i da je lozinka jaka. Nikad ne emitirajte otvorenu Wi-Fi vezu. Koristite WPA

ili WPA2 enkripciju. WEP više nije dovoljno jak jer ga stručnjaci u par minuta mogu

zaobići. Također je sjajna ideja da ne emitirate svoj SSID (naziv vaše Wi-Fi mreže). I

dalje joj možete pristupiti svojim uređajem, samo trebate ručno unijeti SSID i zaporku.

Ako često imate goste koji upotrebljavaju vaš Internet, kreirajte SSID za goste koji

koristi drugu lozinku, za slučaj da su vaši prijatelji zli hakeri.

Razmislite prije nego kliknete. Izbjegavajte web stranice koje nude piratski materijal.

Nemojte otvoriti privitak e-pošte od osobe ili tvrtke koju ne znate. Nemojte kliknuti

na poveznicu u neželjenoj e-pošti. Uvijek prijeđite preko poveznice mišem prije nego

što kliknete da biste vidjeli gdje vas poveznica doista vodi. Ako morate preuzeti

datoteku s Interneta, e-pošte, FTP web-mjesta, servisa za dijeljenje datoteka i sl.,

skeniranje ju prije pokretanja. Dobar antivirusni softver to će napraviti automatski, ali

se pobrinite da je antivirusni program tako namješten..

Čuvajte svoje osobne podatke na sigurnom. To je vjerojatno najteža stvar koju treba

učiniti na Internetu. Mnogi hakeri će pristupiti vašim datotekama ne silom, već

putem društvenog inženjeringa. Skupit će dovoljno vaših podataka da bi pristupili

vašim online računima i prikupili još više osobnih podataka. Oni će se seliti s računa

na račun dok ne budu imali dovoljno podataka da mogu pristupiti bankovnim

podacima ili jednostavno ukrasti vaš identitet. Budite oprezni na forumima i

društvenim mrežama. Zaključajte sve postavke privatnosti i izbjegavajte upotrebu

stvarnog imena ili identiteta na online forumima.

Ne koristite otvorene Wi-Fi mreže. Kada se nalazite u lokalnom kafiću, knjižnici, a

osobito u zračnoj luci, nemojte koristiti "besplatni" otvoreni Wi-Fi (bez lozinke, bez

enkripcije). Razmislite o tome. Ako vi možete pristupiti to mreži bez ikakvih problema,

što može učiniti obučeni zlonamjerni pojedinac?

Radite sigurnosne kopije svojih podataka. Najbolje što možete učiniti je izraditi

sigurnosnu kopiju datoteka - svih. Idealno je imati datoteke (podatke) na najmanje tri

mjesta: mjesto na kojem radite na njima, na zasebnom uređaju za pohranu i izvan

radnog mjesta. Držite datoteke na računalu, radite kopiju na vanjski tvrdi disk, a zatim

napravite kopiju na drugo mjesto. Možete koristiti online uslugu za čuvanje

sigurnosnih kopija ili jednostavno nabaviti dva vanjska tvrda diska i držati ih na poslu,

u kući prijatelja, kući člana obitelji ili u sefu u banci.

Koristite višestruke jake lozinke. Nikad nemojte koristiti istu lozinku, osobito na

bankovnom računu. Obično upotrebljavamo istu e-mail adresu ili korisničko ime za

sve naše račune. Njih je lako vidjeti i ukrasti. Ako koristite istu lozinku za sve ili za

mnoge stvari, a ona se otkrije, potrebno je samo nekoliko sekundi da vam netko

hakira račun. Koristite jaku lozinku. Upotrijebite mala slova, velika slova, brojeve i

simbole u svojoj zaporci. Koristite nešto što je lako zapamtiti, ali teško pogoditi.

Nemojte koristiti datume ili imena kućnih ljubimaca.


100

5. Procijeniti rizik

Procjena sigurnosnog rizika za osobne podatke također je važan element "privatnosti

dizajnom". Danas smo navikli dijeliti puno osobnih podataka i to može imati utjecaj na našu

obitelj, prijatelje i život općenito ako se ne dijeli ispravno.

Zato moramo jasno znati što su to "metapodaci" i zašto su tako važni. Pojam metapodatak

doslovno znači "podatak o podacima". Metapodaci nude dodatne informacije o određenoj

datoteci, kao što su njezin autor, datum izrade, moguća ograničenja autorskog prava ili

aplikacija koja se koristili za izradu datoteke. Cilj metapodataka je znati više o datoteci ili

fotografiji, ali dok god "zli" ljudi mogu koristiti ove podatke, oni mogu nekoga povrijediti. Na

primjer, mnogi ljudi ne shvaćaju da ako fotografiraju na plaži, a zatim sliku izrežu i pošalju

prijateljima, izvorna se slika može obnoviti putem metapodataka. Dakle, važno je znati kako

kontrolirati metapodatke o digitalnim informacijama.

6. Poduzeti odgovarajuće korake i primijeniti strategije za zaštitu osobnih podataka

Kada se podaci prikupe i pohrane, morate razmotriti koje odgovarajuće sigurnosne mjere

morate poduzeti za zaštitu tih podataka. Ovdje se koriste anti-malware programi o kojima

smo govorili ranije.

Još jedna važna stvar je razmisliti o kreiranju jakih lozinki. Google preporučuje sljedeće:

Koristite jedinstvene lozinke za svaki od vaših važnih računa

Koristite mješavinu slova, brojeva i simbola u vašim lozinkama

Ne koristite osobne informacije ili uobičajene riječi kao lozinke

Pobrinite se da su vaše sigurnosne opcije vezane za lozinke ažurirane i sigurne za

slučaj da morate obnoviti lozinku ili ju zaboravite

Držite svoje lozinke zaštićenima i ne ostavljajte ih zapisane za svom računalu ili stolu.

7. Uništavanje osobnih informacija

Uništavanje osobnih informacija koje nam više nisu potrebne je važna strategija izbjegavanja

rizika. Važno je znati kako učinkovito uništiti osobne podatke:

1. Potpuno obrišite disk.

a. Formatiranje otežava posao kradljivcima podataka, ali i dalje nije nemoguće

ukrasti ih. Na većim tvrdim diskovima, i dalje je dovoljno praznog mjesta gdje

su podaci spremljeni iako nam ne trebaju. Postoje programi koji brišu te

informacije, kao Darik’s Boot an Nuke, kojeg koriste CIA i vojska.

2. Obrišite samo svoje osjetljive podatke

3. Potpuno uništite tvrdi disk


101

Jednu vrstu podataka je važno redovno uništavati – kolačiće (eng. cookies). Razlog tome

je glavna svrha kolačića, a to je identifikacija korisnika i omogućavanje web stranicama

pohranu korisničkih podataka s kojima se na njih logirate. Kad se ulogirate u web stranicu,

kolačići pohranjuju sve ili samo dio vaših informacija i preferenci. Iz tog razloga je važno

brisati kolačiće kako bismo spriječili neželjeno čitanje sadržaja stranica i krađu osobnih

podataka poput korisničkih imena i lozinki.


Sve gore objašnjene točke se trebaju objasniti kroz vježbe:

Prije svega bilo bi dobro upoznati učenike s novim konceptima (cyber-sigurnost,

hakeri, bijeli hakeri, crni hakeri, virusi, phishing, itd.) i još bolje izraditi rječnik novih

pojmova.

Nakon toga učenici trebaju raditi u parovima i trebaju konfigurirati sigurnost na nekim

od svojih računa kao što je Facebook. To je dobra vježba jer je povezana sa stvarnim

životom, a promjene se primjenjuju odmah. Ako većina učenika koristi drugu

društvenu mrežu, vježba se može napraviti s tom mrežom.

Bilo bi dobro uputiti učenike da potraže druge učenike na toj društvenoj mreži kako bi

vidjeli sve osobne informacije koje nisu zaštićene i time vidljive cijelom svijetu.

Ovaj dio bi se mogao odraditi korištenjem društvenih mreža ili e-mail usluge kao što je

Gmail: upoznati učenike s uputama kako zaštititi osobne informacije koje Google

pruža, a potom uputiti učenike da se logiraju na svoje Gmail račune i promijene

konfiguraciju ukoliko je to potrebno.

Još jedna potrebna mjera kako bi se očistilo računalo i spriječila krađa naših informacija je

instaliranje programa za čišćenje računala kao što je CCleaner.

Literatura:

Lawrence C.Miller, Palo Alto Networks (2015.): Cybersecurity for Dummies.

Internet source: https://www.oaic.gov.au/agencies-and-organisations/guides/guide-

to-securing-personal-information

Internet source: https://www.consumer.ftc.gov/articles/0272-how-keep-your-

personal-information-secure

Internet source: https://www.google.com/safetycenter/everyone/start/

https://www.google.com/safetycenter/everyone/start/

https://www.youtube.com/watch?v=jEqMOw_p5Sg

https://www.oaic.gov.au/agencies-and-organisations/guides/guide-to-securing-personal-information

https://www.oaic.gov.au/agencies-and-organisations/guides/guide-to-securing-personal-information

https://www.consumer.ftc.gov/articles/0272-how-keep-your-personal-information-secure

https://www.consumer.ftc.gov/articles/0272-how-keep-your-personal-information-secure

https://www.google.com/safetycenter/everyone/start/


102

5.14 PODTEMA 14 – UPOTREBA DRUŠTVENIH MREŽA

Ciljevi podteme:

Sudionici radionice će shvatiti što je to marketing i oglašavanje putem društvenih mreža,

shvatiti njihov potencijal, utjecaj i načine primjene u poslovanju.



razumjeti razliku između tradicionalnog marketinga i marketinga putem

društvenih mreža

definirati funkcionalnost LinkedIna, Facebooka i Twittera

prepoznati najbolje platforme društvenih medijima za svoje poslovanje

istaknuti obilježja komunikacije na društvenim mrežama u odnosu na

komunikaciju licem u lice

razumjeti koncepte marketinške komunikacije na digitalnim platformama s

naglaskom na društvene mreže

Sadržaj:

Društvena mreža je web stranica koja vam omogućuje povezivanje s prijateljima i obitelji,

dijeljenje fotografija, videozapisa, glazbe i drugih osobnih podataka s odabranom grupom

prijatelja ili širom grupom ljudi, ovisno o postavkama koje odaberete. Društvene mreže kao

što su Facebook, Twitter i LinkedIn su izvrsni načini održavanja veze s prijateljima i obitelji

širom svijeta, kao i stvaranja novih veza s ljudima na temelju sličnih interesa ili zanimanja.

Postoji mnogo različitih društvenih mreža kojima se možete pridružiti - i sve su besplatne.

10 glavnih razloga za korištenje društvenih mreža:

ostati u kontaktu s prijateljima

ostati u tijeku s vijestima i aktualnim događajima

popuniti slobodno vrijeme

pronaći smiješan i zabavan sadržaj

podijeliti mišljenja

podijeliti fotografije i videozapise s drugima

zato što ih prijatelji koriste

općenito povezivanje s drugim ljudima

upoznati nove ljude

podijeliti detalje iz svakodnevnog života


103

Društvene mreže su fantastični resursi za tvrtke svih veličina koje žele promovirati svoje

robne marke online. Platforme same po sebi su besplatne za korištenje, ali također imaju i

mogućnosti oglašavanja koje se plaćaju posebno za marke koje žele doprijeti do nove publike.

Ali samo zato što bi vaša tvrtka trebala biti na društvenim mrežama, to ne znači da treba biti

na svakoj društvenoj mreži. Važno je da odaberete i njegujete društvene platforme koje

najbolje funkcioniraju za vašu tvrtku tako da istodobno ne pokušavate učiniti previše stvari,

jer na taj način ne možete posvetiti dovoljno vremena i pažnje ni jednoj od njih. Ako želite

stvoriti uspješnu strategiju rada na društvenim mrežama, morate se upoznati s načinom na

koji svaka mreža radi, vrstu publike do koje možete doprijeti i kako vaša tvrtka može najbolje

koristiti svaku platformu.

Neke od popularnih društvenih mreža su Facebook, YouTube, Twitter, LinkedIn, Instagram,

MySpace, Google Plus, Snapchat i Pinterest.

Facebook

U veljači 2004. Mark Zuckerberg je lansirao "The facebook", kako je bio izvorno poznat. U

roku od 24 sata, 1200 studenata Harvarda se prijavilo, a nakon jednog mjeseca više od

polovine dodiplomaca imalo je profil. U kolovozu 2005. godine stranica je promijenila naziv u

Facebook.com. Od rujna 2006. mreža je proširena tako da osim obrazovnih ustanova bude

dostupna svima s registriranom adresom e-pošte.

Zapanjujuće Facebook činjenice:

Al Pacino je bio prva "poznata faca" na Facebooku

Gumb 'Like' na Facebooku je prije bio 'Awesome' gumb

Facebook pohranjuje oko 300 petabajta korisničkih podataka na svojim poslužiteljima (u

jednom petabajtu ima milijun gigabajta)

Na Facebooku sada ima više od 2 milijuna aktivnih oglašavača

Videozapisi su najčešće dijeljena vrsta sadržaja na Facebooku

Facebook se pokreće na 61 milijunu redaka programskog koda

Facebookovo opušteno i prijateljsko okruženje zahtijeva aktivnu marketinšku strategiju

reklamiranja na društvenim medijima koja započinje kreiranjem Facebook stranice za

poslovne fanove. Marketing na društvenim medijima za poslovne stranice vrti se oko daljnjeg

razgovora s publikom objavljivanjem članaka, slika, videozapisa i sl.

YouTube

Na Valentinovo 2005. godine, Chad Hurley registrirao je zaštitni znak, logotip i domenu

usluge YouTube. Tri mjeseca kasnije, u svibnju 2005. godine, mala skupina prvih zaposlenika


104

pokrenula je beta test stranicu www.youtube.com. U prosincu 2005. godine, YouTube je

službeno postao korporacija.

Danas je YouTube najveće mrežno odredište videozapisa na svijetu i općenito treća

najposjećenija web stranica. Web stranica premašuje dvije milijarde prikaza dnevno.

Platforma obuhvaća najveću zajednicu za dijeljenje videozapisa na svijetu i uključuje

korisnike, oglašavače i više od 10.000 partnera. Svake se minute 24 sata videozapisa prenese

na web stranicu. Stotine milijuna korisnika diljem svijeta posjećuju YouTube kako bi otkrili i

oblikovali svijet putem videozapisa.

Twitter

Twitter je započeo kao ideja koju je 2006. godine imao suosnivač Twittera Jack Dorsey.

Dorsey je izvorno zamislio Twitter kao SMS platformu. Jack je poslao prvu poruku na

Twitteru 21. ožujka 2006. godine u 21:50 sati. Napisao je, "samo postavljam svoj twttr".

Twitter je alat za marketing na društvenim medijima koji omogućuje emitiranje vlastitih

ažuriranja na Internetu. Pratite "tviteraše" u vašoj struci ili srodnim područjima, a zauzvrat bi

trebali dobiti stalan tok sljedbenika.

U jednom trenutku, možda ste se zapitali zašto možete "tvitati" samo 140 znakova. Razlog

takvog specifičnog ograničenja je taj što je Twitter izvorno bio dizajniran kao SMS mobilna

telefonska platforma. 140 znakova je bila granica koju su mobilni operateri nametnuli

standardom SMS protokola. Twitter je konačno postao web platforma, a ograničenje od 140

znakova je ostalo. Razmišljajte o tome kao o kreativnom ograničenju.

LinkedIn

LinkedIn je društvena mreža dizajnirana posebno za poslovnu zajednicu. Cilj web stranice je

omogućiti registriranim članovima uspostavljanje i dokumentiranje mreže ljudi koje

profesionalno poznaju i u koje se pouzdaju. Suosnivač LinkedIna je Reid Hoffman, bivši

izvršni potpredsjednik zadužen za poslovni i korporativni razvoj PayPala. Morate imati

najmanje 13 godina kako biste koristili LinkedIn.

Što je LinkedIn i kako mi može pomoći?

LinkedIn je vodeća profesionalna mreža na Internetu

Povežite se profesionalno s kolegama iz razreda, profesorima i obitelji

Pronađite nove mogućnosti za stažiranje i zaposlenje na puno radno vrijeme

Odredite što potencijalni poslodavci mogu saznati o vama na Internetu

Pronađite ključne kontakte u tvrtkama koje vas zanimaju


105

Zašto se pridružiti LinkedInu?

Izgradite sebe kao profesionalnu marku/stavite se na tržište u svojoj struci

Pronađite i slijedite svoju profesionalnu strast pretraživanjem profila i povezivanjem sa

stručnjacima u vašem području

Izgradite i održavajte profesionalne odnose

Pretvorite profesionalne odnose u prilike

Pripremite se za razgovore za posao i druge prilike istraživanjem osoblja u tvrtkama

Instagram

Instagram je popularna aplikacija za dijeljenje fotografija na pametnim telefonima. U

usporedbi s drugim društvenim mrežama, Instagram je relativno jednostavan - usmjeren je

isključivo na dijeljenje fotografija s prijateljima. Jedan od razloga za Instagramovu

popularnost je njegova jednostavnost. Umjesto da se usredotoči na mnogo različitih značajki,

Instagram ima samo jednu osnovnu značajku, što ga čini posebno jednostavnim za dijeljenje

fotografija i pregledavanje fotografija svojih prijatelja.

Filteri su drugi razlog zašto ljudi vole koristiti Instagram. Kad god fotografirate na Instagramu,

možete brzo primijeniti filter kako biste fotografiji dali jedinstven izgled. Pomoću filtera

možete pretvoriti običnu fotografiju u nešto vrijedno dijeljenja bez puno truda.

Poput većine drugih društvenih mreža, morate imati najmanje 13 godina da biste kreirali

račun na Instagramu. Iako se ponekad možete susresti s nekim neprikladnim sadržajem na

Instagramu, ova društvena mreža ima stroga pravila koja zabranjuju golotinju i druge vrste

neugodnih postova.

Marketing na društvenim medijima je oblik internetskog marketinga koji implementira razne

društvene medijske mreže kako bi postigao ciljeve marketinga i pojedine robne marke.

Marketing na društvenim medijima se prvenstveno bavi aktivnostima koje uključuju

dijeljenje sadržaja, videozapisa i slika u marketinške svrhe, kao i plaćeno oglašavanje na

društvenim medijima.

Za što se društvene mreže koriste u poslovanju?

Mala poduzeća izrazito puno koriste društvene mreže. Postoji mnogo načina da se društveno

umrežavanje iskoristi u poslovnom okruženju te mnogo koristi od toga.

Jeftin marketing: Vlasnicima malih tvrtki jedan od najboljih razloga za korištenje

društvenih mreža je povećana pozornost i marketing koje pružaju njihovom poslovanju s

malo ili bez ikakvih troškova. Pri upotrebi društvenog umrežavanja na Internetu se javlja

vrlo malo troškova nadoplate ili oglašavanja, izvan troškova web sjedišta.


106

Oglašavanje putem banera i tekstualnih oglasa: Neke tvrtke koriste društvene mreže za

baner oglase s niskim troškovima jer su društvene mreže vrlo učinkovite web stranice

koje svakodnevno privlače milijune posjetitelja, pružajući tvrtki izvrsnu izloženost.

Alat za upravljanje odnosima s klijentima: Društvene mreže i povezani alati

omogućavaju razgovor, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja i općenito

komunikaciju s klijentima kao nikad prije. Sada se male tvrtke mogu osobno povezati sa

svojim korisnicima.

Globalna izloženost: Televizijski oglas ili sličan marketinški način na međunarodnoj razini

bi koštao milijune dolara, ali isto se može postići i online uz gotovo zanemarive troškove.

Isto tako, budući da ti alati omogućuju tvrtkama da komuniciraju s ljudima širom svijeta,

oni su vrlo učinkoviti u postizanju globalnog odgovora.

Mjesta za online sastanke: Društvene mreže dobro funkcioniraju kao mjesta za online

sastanke kako bi se stručnjaci u pojedinoj industriji sastali i razgovarali o različitim

aspektima svog poslovanja. Također omogućava raznim industrijama da istraže druge

stručnjake koji im mogu pomoći u proširenju poslovanja. Na primjer, tvrtka koja prolazi

fazu preinake može se umrežiti s tvrtkom koja se bavi veleprodajom.

Što rade dobro

Pri razmatranju, "za što se koriste društvene mreže," imajte na umu da se društvene mreže

mogu koristiti za mnogo stvari, dobrih i loših. Mnogo prethodno navedenih načina na koje se

mogu upotrijebiti, korisni su za tvrtke. Također mogu učiniti i mnogo više:

Mogu poboljšati dojam korisnika o tvrtki.

Mogu pomoći tvrtki da dobije povratne informacije o novim proizvodima i uslugama.

Mogu pomoći povezati prijatelje, obitelj i davno izgubljene kolege i prijatelje.

Društvene mreže omogućuju dijeljenje ideja i stvaranje dijaloga.

Društveno umrežavanje omogućuje ljudima da se povežu s drugima kako bi pronašli

posao.

Online društvene mreže su korisne na mnogo načina. Uklanjaju mnoge složenosti

izvanmrežnog svijeta. Osim toga, često se na njima vrlo zabavno provodi vrijeme.

Prije nego počnete s izradom marketinških kampanja na društvenim medijima, razmotrite

ciljeve svoje tvrtke. Pokretanje marketinške kampanje na društvenim medijima bez

društvene strategije na umu je poput lutanja šumom bez karte - samo ćete se izgubiti.

Izradite plan marketinga na društvenim medijima i razmišljajte o svojim ciljevima: što želite

postići putem marketinga na društvenim mrežama? Tko je vaša ciljana publika? Gdje bi se

vaša ciljana publika družila i kako bi ti korisnici upotrebljavali društvene medije? Koju poruku

želite poslati svojoj publici putem marketinga na društvenim medijima?


107


Primjeri aktivnosti koje se mogu prilagoditi kako bi odgovarale ovoj radionici:

Dinamika prednosti:

Autor: Antonio Omatos Soria

Podijelite učenike u grupe koristeći bilo koju metodu i podijelite po jedan list papira svakom

članu svake grupe.

Objasnite teme na kojima će grupe raditi. S obzirom na prednosti mogu se zastupati različiti

fokusi od najopćenitijih do specifičnih prednosti. Ovisno o tome što odaberete učenici

moraju napisati prednosti koje uočavaju na listu papira u određenom vremenu. Kad to

vrijeme istekne, oni prosljeđuju list papira svom kolegi/kolegici iz razreda sa svoje desne

strane i ponavljaju postupak. Ovo ponovite 3 ili 4 puta.

Svaka grupa će imati 4 lista papira koji rezimiraju prednosti Interneta. Započnite diskusiju u

svakoj grupi s ciljem kreiranja zajedničkog dokumenta koji sadrži sve prednosti koje su uočili.

Ovo se može napisati na papir ili (bolje) na Google Docs.

Nakon rasprave predstavnik svake grupe objašnjava koje prednosti su pronašli kako bi i drugi

mogli o njima razmisliti. Nakon završne rasprave može se izraditi dokument na razini razreda

koji sadrži sve prednosti koje su učenici uočili.

Varijacije:

Ista dinamika se može koristiti za specifične prednosti, rizike, preporuke za korištenje

društvenih mreža, strategije umrežavanja, itd.

Može se kreirati članak na blogu s konačnim sažetkom, a učenici mogu samostalno

komentirati, iznositi osobnije stavove i one aspekte koji su ključni u njihovom životu.

Može se izraditi upitnik korištenjem Google Docs s uočenim prednostima i napraviti

istraživanje vezano uz njihovu važnost.

Literatura:

https://sites.google.com/site/lesxarxessocialsaleducacio/3-usos-i-interes-de-les-

xarxes-socials-en-els-joves

https://sites.google.com/site/tallerid11/actividades-de-aula/dinamicas-de-aula

https://sites.google.com/site/lesxarxessocialsaleducacio/3-usos-i-interes-de-les-xarxes-socials-en-els-joves

https://sites.google.com/site/lesxarxessocialsaleducacio/3-usos-i-interes-de-les-xarxes-socials-en-els-joves

https://sites.google.com/site/tallerid11/actividades-de-aula/dinamicas-de-aula


108

5.15 PODTEMA 15 – INFORMACIJE OD OSJETILA

Ciljevi podteme:

Učenici će razumjeti i evaluirati kako senzorne informacije djeluju na naš mozak.


Na kraju radionice učenici će:

Razumjeti kako nastaju informacije od osjetila

Evaluirati kako senzorne informacije mogu promijeniti naše raspoloženje

Kreirati senzorne informacije za druge i time potaknuti naviranje uspomena

Sadržaj:

1. Uvod u naš mozak

2. Osjetila

1. Miris

2. Dodir

3. Okus

4. Sluh

5. Vid

STRUKTURA MOZGA:

Naš mozak teži oko 1.5 kilograma, ali sadrži sve tajne naše evolucije jer je rezultat evolucije

strukture mozga reptila koja je trajala milijunima godina. Tijekom evolucije nove su strukture

prekrile stare. U ljudskome mozgu najarhaičnije strukture koegzistiraju sa suvremenim

strukturama. Najprimitivniji dio našega mozga, moždano deblo ili reptilni mozak stražnji je

dio mozga koji je povezan s vrhom leđne moždine.

Reptilni mozak ne razmišlja i ne uči, već je odgovoran za osnovne funkcije kao što su

disanje i metabolizam, te reakcije i refleksi.

Moždana kora i limbički sustav razvili su se pojavom prvih sisavaca. Ova nova

moždana struktura omotala se oko reptilnog mozga. Pojavile su se dvije nove

sposobnosti, veoma važne za preživljavanje: učenje i pamćenje. Time je stečena

sposobnost pamćenja prijašnjeg iskustva koje se onda moglo ponoviti ili izbjeći.

Zahvaljujući limbičkom sustavu mogli su se doživjeti osjećaji kao što su strah, užitak,

itd.

Kod viših sisavaca, dodana je nova struktura mozgu, neokorteks, u kojemu su

razvijene više kognitivne sposobnosti: jezik, analiza, apstrakcija, rješavanje problema,

planiranje, itd.


109

Struktura našega mozga fizički se mijenja kada naučimo nešto novo, primjerice novu boju ili

miris, nečije ime, itd. Nove informacije se zadržavaju zahvaljujući sinapsama ili vezama

između neurona ili moždanih stanica.

Iskustvo osnažuje veze između različitih dijelova informacija, kao što su miris, boja, okus i,

primjerice, osjećaj topline šalice vruće čokolade s keksima. To znači da kada ponovo

pomirišete čokoladu, prijašnje veze iz prvog iskustva se aktiviraju tako da se miris odmah

povezuje s ostalim osjetilnim osjećajima koji je izazvala šalica vruće čokolade s keksima.

Iznad svega, velika tajna pamćenja je ta da su u pamćenje ukodirani odnosi između stvari, a

ne detalji svake stvari. To je kao da pamtimo melodiju pjesme bez pamćenja točnih nota

kojima je komponirana. To je ključno da bismo razumjeli kako mozak obrađuje osjetilne

informacije.


110

Postoji jezik čula ili osjetilni jezik koji se često zaboravlja. To mnoštvo osjetila koristimo u

našem svakodnevnom životu no nismo toga svjesni. Kao što je prethodno objašnjeno, naše

tijelo također prenosi svoja vlastita sjećanja mirisa, tekstura, zvukova, okusa i, naravno, slika.

I ta sjećanja funkcioniraju kao ključevi koji također otvaraju druge mreže sjećanja. Primjerice,

ako ponovo pomirišete bakin parfem, zasigurno će vam se njene slike, ili čak određeni

trenutci pojaviti pred očima.

Njuh

Prema znanstvenim istraživanjima, njuh je osjetilo koje najviše priziva sjećanja te može

izmijeniti ili neočekivano utjecati na naša raspoloženja i ponašanje jer je najjače od svih naših

osjetila, i do 10 000 puta osjetljivije od ostalih osjetila. Naš mozak nesvjesno detektira mirise

i u tom istom trenutku informacija o mirisu putuje ravno do našeg limbičkog sustava,

zaobilazi ga i prolazi direktno do našeg prednjeg mozga, utječući na naše emocije, sjećanja i

volju. To je jedini dio našeg živčanog sustava koji je izložen okolišu (von Have, „Serene

Aromatherapy”). Informacije koje dolaze od dodira i okusa moraju putovati kroz neurone i

našu kralježnicu prije nego što stignu do mozga.

Ženski njuh je jači od muškoga i čak može razlikovati potencijalne seksualne partnere uz

pomoć prepoznavanja HLA gena koji su važni za imunološki sustav. Sveučilišno istraživanje

pokazalo je da je 90% majki prepoznalo miris svojih beba po mirisnim signalima. Općenito,

svi ljudi mogu identificirati svoje rođake te razlikovati više od milijardu različitih mirisa, iako

ih možemo prepoznati samo par stotina. Nasuprot tome, možemo razlikovati samo pet

osnovnih okusa. Nadalje, različiti ljudi njuhom osjećaju različite mirise, a većinu tih razlika

uzrokuju genetske različitosti.

Najnovije teorije pokazuju da postoji neuronska konvergencija između njuha i sluha u novom

obliku opažanja nazvanom smound („zvukomiris”), koji koriste terapeuti za slijepe osobe.


111

Aromaterapija se također koristi za čitav niz primjena, uključujući olakšanje bolova,

poboljšanje raspoloženja te povećanje kognitivne funkcije.

Dodir

O osjetilu dodira znamo najmanje. Međutim, to je osjetilo koje je najrasprostranjenije na

tijelu s obzirom na to da je taktilni sustav baziran na brojnim receptorima koji su raspoređeni

po našoj koži. Najnovija znanstvena istraživanja nam pokazuju da se ista područja u mozgu

aktiviraju kada gledamo predmet i kada ga dodirujemo. Zato možemo prepoznati predmet i

kada ga samo dodirujemo. Nadalje, postoje ljudi koji dožive lijepo, ugodno i opuštajuće

iskustvo u mozgu kada gledaju druge ljude kako dodiruju određene stvari kao što su mekane

tkanine. Opisuju taj osjećaj kao škakljanje mozga. Ovaj fenomen naziva se autonomni

senzorni meridijanski refleks

(https://en.wikipedia.org/wiki/Autonomous_sensory_meridian_response).

No, ne samo da informacije o predmetima dolaze preko osjetila dodira, već taktilni podražaji

imaju i svoj vlastiti jezik. Zahvaljujući dodiru možemo izraziti osjećaje na točno određen način.

Primjerice, veći ili manji pritisak, trajanje ili nedostatak nježnosti kod rukovanja mogu

komunicirati ljutnju, nervozu, sramežljivost, itd. Štoviše, nekoliko istraživanja pokazuje da

dodir ima veliki utjecaj na društvene odnose: izmasirana osoba će se zasigurno osjećati

velikodušnije i voljno zauzvrat pomoći osobi koja ju je masirala. Upravo zbog takvog

terapeutskog učinka, masaža se koristi kod osoba s posebnim potrebama. Da zaključimo

riječima pjesnika, vaša duša nalazi se na vašoj koži.

Okus

Ljudima je potrebno osjetilo okusa kako bi prepoznali trulu ili pokvarenu hranu. Postoji pet

različitih osnovnih okusa: gorko, kiselo, slano, slatko i novi okus koji dolazi iz Japana, umami,

što znači ukusno. Ljudi u Aziji vjeruju da postoji i šesti okus koji se povezuje s pikantnošću ili

ljutinom dobro začinjene hrane kao što je curry. Kiselost i slanost mogu biti ugodni u malim,

no ne i u velikim količinama, dok općenito gorak okus doživljavamo neugodnim. Volimo slatki

okus jer upućuje na prisustvo velikog broja kalorija, a to je nešto što naše tijelo traži.

Karta jezika ili karta okusa je česta zabluda koje sugerira da su različiti dijelovi jezika isključivo

odgovorni za različite osnovne okuse. To je prikazano pomoću shematske karte na kojoj su

određeni dijelovi jezika označeni za svaki okus. Iako je ovakvo shvaćanje okusa široko

rašireno, naknadno znanstveno istraživanje ga je opovrgnulo. Svi osjeti okusa dolaze iz svih

predjela jezika, iako su različiti dijelovi osjetljiviji na određene okuse. Zajedno s osjetilom

okusa, njuh također doprinosi ukupnoj aromi okusa hrane.

https://en.wikipedia.org/wiki/Autonomous_sensory_meridian_response


112

Sluh

Poput dodira, zvuk proizvodi jednu vrstu mehaničkog osjećaja zato što oba osjetila

zahtijevaju osjetljivost na pokrete molekula u svijetu izvan našega tijela. Uho detektira

mehaničke valove, poznate kao vibracije, koji se zatim pretvaraju u živčane impulse koje naš

mozak percipira.

Važno je napomenuti da je ljudski raspon sluha poprilično ograničen u usporedbi s rasponom

sluha životinja. Ljudski raspon sluha je od 20 do 20 000 Hz, sa značajnim odstupanjima

između pojedinaca, osobito kod visokih frekvencija. Nekoliko životinjskih vrsta može čuti

frekvencije koje su daleko iznad toga. Primjerice, neki dupini i šišmiši mogu čuti frekvencije

do 100 kHz, slonovi čuju zvukove na 15-16 Hz, dok neki kitovi mogu čuti podzvučne zvukove

na samo 7 Hz (u vodi). (https://en.wikipedia.org/wiki/Hearing_range)

Svi vole glazbu i jedan razlog tomu mogao bi biti utjecaj glazbe na različita područja mozga,

kao to je prikazano na sljedećoj slici:

Obično možemo razabrati je li neka melodija osobito vesela ili tužna, no to nije samo

subjektivna ideja koja dolazi od osjećaja koje doživljavamo dok ju slušamo. U stvari, naš

mozak zapravo, drukčije reagira na veselu i tužnu glazbu. Čak i kratke vesele ili tužne skladbe

imaju na nas utjecaj. Jedno je istraživanje pokazalo da su sudionici nakon što su odslušali

kratku skladbu, bili skloniji protumačiti neutralne izraze lica kao vesele ili tužne, ovisno o

tome kakvu su glazbu slušali. To se također dogodilo i s drugih izrazima lica, no najizraženije

je bilo kod onih izraza koji su najbliži neutralnom.

https://en.wikipedia.org/wiki/Hearing_range


113

Još nešto što je veoma zanimljivo u tome kako glazba utječe na naše emocije je to da postoje

dvije vrste emocija povezanih s glazbom: percipirane emocije i doživljene emocije. To znači

da ponekad možemo razumjeti emocije u pjesmi bez da ih zapravo osjećamo, što objašnjava

zašto neki doživljavaju tužnu glazbu kao ugodnu, a ne deprimirajuću.

(http://www.spring.org.uk/2013/07/why-do-we-enjoy-listening-to-sad-music.php). Za

razliku od situacija iz stvarnoga života, dok slušamo glazbu ne osjećamo nikakvu prijetnju ili

opasnost pa možemo percipirati povezane emocije bez da ih doista i doživimo.

Vid

Iako je jedno od pet glavnih osjetila, čini se da vid ima prednost nad ostalim osjetilima. Kada

čujemo neku informaciju, nakon tri dana sjećat ćemo se samo 10% te informacije. Ako

informaciji dodamo sliku, sjećat ćemo se 65% informacije. Slike se pamte bolje nego tekst,

djelomice zato što je za nas čitanje veoma neučinkovito. Naš mozak vidi riječi kao mnoštvo

malih slika i mi moramo prepoznati određene karakteristike u slovima što zahtijeva dosta

vremena. Ako pogledamo piramidu učenja, možemo uočiti da se informacije koje čujemo i

vidimo bolje pamte od informacija koje samo čujemo ili samo vidimo:

Unatoč tome što se to podrazumijeva, postoje teorije koje nam govore da, općenito, svatko

od nas koristi 1 ili 2 osjetila više od ostalih za interakciju s našim okruženjem i za dobivanje

informacija iz njega. Prema toj pseudo-znanosti, postoje tri tipa ljudi:

a) Vizualni tipovi ljudi. Veoma je uobičajeno da ljudi s više vizualne dominacije trebaju

tišinu da bi se mogli koncentrirati. Kada trebaju zapamtiti stvari, lakše im je zapamtiti

slike, zbog čega kao pomoć koriste bilješke.

1. Auditivni tipovi ljudi. Oni verbaliziraju stvari, razgovaraju sa sobom i čitaju naglas.

http://www.spring.org.uk/2013/07/why-do-we-enjoy-listening-to-sad-music.php

http://www.spring.org.uk/2013/07/why-do-we-enjoy-listening-to-sad-music.php


114

Također je uobičajeno ako imate auditivnu osobnost da volite slušati i druge ljude. Na

taj način bolje pamtite stvari, na primjer, slušajući ljude kako govore skoro i bez

zapisivanja.

2. Kinestetički tipovi ljudi. Oni su posebno skloni emocijama, a osobito svemu što ima

veze s fizičkim stvarima i onim stvarima koje se izrađuju rukama. Teško im je sjediti

satima slušajući nekoga drugoga kako govori ili čak gledati prezentaciju s puno slika.

http://steptohealth.com/visual-kinesthetic-auditory-person/

Međutim, bez obzira je li netko vizualan tip ili nije, važno je imati na umu da nas čak i naše

oči mogu prevariti, vizualno govoreći. Od halucinacija i optičkih iluzija do zavaravajućih

trikova:

• Testiranje vlastite svijesti o okolini: https://youtu.be/ubNF9QNEQLA

• Haljina: https://www.buzzfeed.com/virginiahughes/why-are-people-seeing-different-

colors-in-that-damn-dress?utm_term=.ummoPkR4G#.gcYe052wl

• Optička varka:

https://en.wikipedia.org/wiki/Checker_shadow_illusion#mediaviewer/File:Grey_square_

optical_illusion.PNG

• Druge optičke varke:

https://www.google.hr/search?q=optical+illusions&espv=2&source=lnms&tbm=isch

&sa=X&ved=0ahUKEwj_9pyYy7LTAhVF_iwKHWOODLoQ_AUIBigB&biw=1366&bih=66

2

Tijek vremena

Neki znanstvenici vjeruju da je način na koji naš mozak percipira vrijeme također osjetilo. U

biti, naš mozak uzima puno informacija iz naših osjetila i organizira ih na način nam koji ima

smisla prije nego što ih percipiramo. Dakle, ono što smatramo našim osjećajem za vrijeme je

zapravo samo čitav niz informacija koje su nam prezentirane na određeni način, kako odredi

naš mozak.

Ono što se događa je to da se nove informacije malo sporije reorganiziraju zbog čega imamo

osjećaj da vrijeme sporo prolazi. Zato kad smo mladi ponekad želimo da vrijeme brzo prođe,

da škola završi i da možemo uživati u praznicima. Kada ostarimo, možda ćemo poželjeti da

vrijeme sporije teče, budući da će nam ostati manji broj godina za uživanje u životu.

Međutim, problem nije u našoj dobi nego u obradi poznatih informacija. No, našu percepciju

vremena ne kontrolira samo jedno područje mozga, već njih nekoliko.


Za uvodnu aktivnost se može koristiti Kahoot web stranica za razbijanje određenih zabluda

vezanih uz ljudska osjetila. Pitanja mogu biti vezana uz to koliko mirisa/okusa/boja možemo


https://youtu.be/ubNF9QNEQLA

https://www.google.hr/search?q=optical+illusions&espv=2&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwj_9pyYy7LTAhVF_iwKHWOODLoQ_AUIBigB&biw=1366&bih=662




115

razlikovati. (Postoji igra koja pokazuje koliko je teško razlikovati boje

http://game.ioxapp.com/eye-test/game.html). Koja je najvidljivija boja? (Žuta) Možemo li

prepoznati svoje krvne rođake putem mirisa? Percepcija boja se može demonstrirati

korištenjem „The dress“ koja se viralno proširila (https://en.wikipedia.org/wiki/The_dress).

Optičke iluzije su uvijek korisne za pokazivanje kako doživljavamo stvari na različite načine.

Također se može testirati postoji li u razredu učenik s ASMR-om

(https://en.wikipedia.org/wiki/Autonomous_sensory_meridian_response) prikazivanjem

videa (https://www.youtube.com/watch?v=-n33G6HP5tw). Može se i tražiti od učenika da

razmisle smatraju li se „vizualnim“, „auditivnim“ ili

„kinestetičkim“ (http://steptohealth.com/visual-kinesthetic-auditory-person/). Ovaj video

pokazuje kako je naša pažnja usmjerena na nešto potpuno drugo u odnosu na ono što se

zaista događa: https://youtu.be/ubNF9QNEQLA

Nakon toga treba uslijediti prezentacija (Prezi, PowerPoint) o teoriji o mozgu i njegovim

osjetilima, ali kako je tema vezana uz osjetila cilj je doživjeti ih putem sljedećih aktivnosti.

Većinu vremena učenici će imati poveze na očima kako bi se pojačala percepcija drugim

osjetilima putem ograničavanja njihovog vida.

Toplo se preporuča pripremiti sljedeće aktivnosti za najviše 15 učenika i 2 nastavnika. Zbog

prirode aktivnosti potrebno je prijeći preko prostorne barijere koja odvaja nastavnike od

učenika. Neka iskustva se mogu doživjeti na osoban način budući da mogu prizvati u sjećanje

davno zaboravljene uspomene. Središnji element u postizanju ovog cilja je igra. Prema

autoru Johanu Huizngi (1938):

“Igra je dobrovoljna aktivnost koja se odvija unutar određenog prostornog i

vremenskog ograničenja sa slobodno dogovorenim pravilima. Ona je sama po sebi

radnja popraćena osjećajem napetosti i radosti te osjećajem svjesnosti da se razlikuje

od svakodnevnog života.“

Tišina je također važna za uspostavljanje dijaloga s osjetilima i vlastitim uspomenama. Kako

je spomenuto ranije, većina aktivnosti će se odviti s povezom na očima kako bi se održao

fokus na drugim osjetilima, a ne na vidu.

Kako bi radili na osjetilima mirisa i dodira učenici imaju poveze na očima i daju im se da

mirišu određeni mirisi. Stvari poput bojica, parfema, kave, naftalina (koristi se za čuvanje

odjeće), starih knjiga, kamilice, itd. uvijek evociraju uspomene. Ova aktivnost se izvodi u tišini,

a učenicima se daje dovoljno vremena da pomirišu sve objekte. Posjednuti su u krug, a

objekti se dodaju u krugu. Važno je imati na umu da vrijeme prolazi brže u mraku i da ljudi

trebaju vremena kako bi upili i usvojili sve osjete i osjećaje koji se pojave.

Druga aktivnost povezana s dodirom uključuje odvajanje učenika u dvije grupe. Jedna grupa

treba voditi drugu s povezima na očima u šetnju. Oni s povezima trebaju dodirivati različite

http://game.ioxapp.com/eye-test/game.html

https://en.wikipedia.org/wiki/The_dress


https://www.youtube.com/watch?v=-n33G6HP5tw




116

teksture (zidove, biljke, tkanine, objekte, itd.). Jednom kada završe učenici s povezima preko

očiju trebaju reći kako su se osjećali, ne samo vezano za teksture, već i za druge važne

aspekte:

Raspoloženje osobe s kojom su bili.

Promjena između svjetla i tame.

Promjena u temperaturi ako su promijenili sobu ili se približili prozoru.

Zvukovi (u tami se zvukovi čine glasnijima).

Vrijedi istaknuti da sve te informacije (svjetlo, temperatura, zvukovi) mogu osjetiti i učenici

koji nisu povezanih očiju, ali ih nisu bili svjesni. U tom smislu svi mi živimo takoreći s

otvorenim očima; nesvjesni smo informacija koje dolaze od drugih osjetila. Budući da većina

informacija dolazi od našeg vida, ignoriramo druge informacije koje dolaze preko naše kože i

ušiju.

U slijedećoj predloženoj aktivnosti radi se sa zvukom. Petoro učenika ima poveze na očima, a

ostatak grupe im prilazi mrmljajući ulomke iz razgovora kakvi se mogu npr. čuti prilikom

prelaska ulice na pješačkom prijelazu i susretom s gomilom koja dolazi s druge strane. Ako se

aktivnost ponovi bez riječi, analiza će pokazati da čak osjećamo druge ljude koji hodaju oko

nas u tišini.

Za okus i dodir: učenici s povezima na očima sjede i daje im se neka hrana (sir, orasi, grožđe,

itd.). Hrana može biti na tanjurima i ne sva iznesena na početku te ju drugi učenici mogu

donositi s vremena na vrijeme. Nakon nekog vremena čuje se glazba. Kasnije možemo

analizirati jesu li svi osjetili isto i jesu li svi isprobali sve različite tipove hrane ili su se zadržali

samo na jednoj bez istraživanja što još je na tanjurima.

Može se također pripremiti zvukobraz ili zvučni krajobraz. Na primjer, selo se može simulirati

korištenjem zvukova zvona. Ako dodate pijetla kako kukuriče tada je jutro. S ključevima,

koracima, otkucajima sata, smijehom, itd. čak možemo zamisliti i priču. U grupama po troje

učenici mogu izraditi malu priču s jednostavnim zvukovima i provjeriti jesu li drugi razumjeli

njihov scenarij.

Druga percepcija, udaljenost, se može doživjeti u tami. Postavite neki objekt na udaljenosti

od nekoliko metara, hodajte prema njemu povezanih očiju i pokušajte stati kada mislite da

ste kraj njega. To je poprilično teško, a neki ljudi čak idu lijevo ili desno jer su izgubili

sposobnost hodanja ravno naprijed.

Za zvuk i dodir: radite u grupama od 8 učenika. Jedan dobrovoljac iz svake grupe izlazi van iz

sobe dok drugi pripremaju prolaz koji će simulirati tunel za pranje. Kad se dobrovoljac vrati s

povezom na očima prva dva učenika u prolazu mogu biti voda, a iduća dva sapun koji masira

dobrovoljca, nakon čega slijedi sušenje i brisanje krpom.


117

Gornje iskustvo se može ponoviti sa zvukovima šume, džungle, podvodnog svijeta, oblaka,

itd.

Konačno u grupama od troje učenici trebaju osmisliti senzorno iskustvo. Za to imaju nekoliko

minuta te mogu pitati nastavnika misli li da su ga dobro zamislili. Idući dan mogu donijeti

predmete, mirise i zvukove kako bi predstavili svoje iskustvo vršnjacima.

Jedan zaključak se može izvući nakon svega što je naučeno: iskustva se mogu zaboraviti.

Kako? Izradom novih iskustava povezanih s onim što želimo zaboraviti. Time nove neuronske

veze zamjenjuju stare ili se miješaju s njima.

Literatura:

Ascarin, Nicolás; El cerebro del Rey [The King’s Brain]; Ed. RBA Divulgación, 2010.

Punset, Eduard; El alma está en el cerebro. Radiografía de la máquina de pensar [The

soul is in the brain. An X-ray of the thinking machine]; Ed. Destino, 2012.

Punset, Eduard; El viaje al poder de la mente [A Journey to the Power of the Mind];

Ed. Destino, 2010.

Estupinyà, Pere; El ladrón de cerebros [The Brain Thief]; Ed. Debate, 2016.

http://www.pereestupinya.com/

Teatro de los sentidos: Several workshops ( http://teatrodelossentidos.com/)

Brain enigmas: http://www.elorigendelhombre.com/enigma%20del%20cerebro.html

ASMR: http://jesusgonzalezfonseca.blogspot.com.es/2013/12/el-extrano-mundo-del-

asmr-la-placentera.html

ASMR: https://en.wikipedia.org/wiki/Autonomous_sensory_meridian_response

ASMR: https://www.youtube.com/watch?v=f8rlKAsBOKA

ASMR: https://www.youtube.com/watch?v=-n33G6HP5tw

Tongue map: https://en.wikipedia.org/wiki/Tongue_map

Basic tastes: https://en.wikipedia.org/wiki/Taste#Basic_tastes

Music and the brain: https://blog.bufferapp.com/music-and-the-brain

Type of person: http://steptohealth.com/visual-kinesthetic-auditory-person/

How our brain works: https://blog.bufferapp.com/10-surprising-facts-about-how-

our-brain-works

Optical images:

https://www.google.es/search?q=optical+illusions&safe=strict&espv=2&tbm=isch&t

bo=u&source=univ&sa=X&ved=0ahUKEwittYr1_LnPAhWBtxoKHa91CuQQsAQIJg&biw

=1366&bih=613

Test your awareness: https://youtu.be/ubNF9QNEQLA

Time perception: http://lifehacker.com/5802583/why-new-experiences-are-

important-and-positively-affect-your-perception-of-time

http://www.pereestupinya.com/

http://teatrodelossentidos.com/

http://www.elorigendelhombre.com/enigma%20del%20cerebro.html

http://jesusgonzalezfonseca.blogspot.com.es/2013/12/el-extrano-mundo-del-asmr-la-placentera.html

http://jesusgonzalezfonseca.blogspot.com.es/2013/12/el-extrano-mundo-del-asmr-la-placentera.html


https://www.youtube.com/watch?v=f8rlKAsBOKA

https://www.youtube.com/watch?v=-n33G6HP5tw

https://blog.bufferapp.com/music-and-the-brain


https://blog.bufferapp.com/10-surprising-facts-about-how-our-brain-works

https://blog.bufferapp.com/10-surprising-facts-about-how-our-brain-works

https://www.google.es/search?q=optical+illusions&safe=strict&espv=2&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ved=0ahUKEwittYr1_LnPAhWBtxoKHa91CuQQsAQIJg&biw=1366&bih=613




http://lifehacker.com/5802583/why-new-experiences-are-important-and-positively-affect-your-perception-of-time

http://lifehacker.com/5802583/why-new-experiences-are-important-and-positively-affect-your-perception-of-time


118

Time perception: https://en.wikipedia.org/wiki/Time_perception#Short-term

Date post:	21-Oct-2019
Category:	Documents
Upload:	others
View:	0 times
Download:	0 times

KURIKULUM INFORMACIJSKE PISMENOSTI “THE NEW LITERACY...

Documents