UVOD Udruga »fra Grga Vilić« planira ovoga ljeta (2014.) objaviti Enciklopediju Bosanske Posavine (na oko 800 stranica). Autor Enciklopedije je mr. sc. Anto Knežević, predsjednik udruge »fra Grga Vilić«. Ovaj kviz je napravljen uglavnom prema podatcima iz prve Enciklopedije Bosanske Posavine. Kviz ima dva dijela. U prvom dijelu su PITANJA, a u drugom ODGOVORI. Kviz sadrži 50-ak pitanja uglavnom o kulturi Bosanske Posavine, ali i opće povijesti BiH i Hrvatske. Uz svako pitanje ponuđena su 4 odgovora: a), b), c) i d). Na svako pitanje postoji najmanje jedan točan odgovor. Napomene: Za neka pitanja postoji više točnih odgovora.
U jednom pitanju treba navesti 4 imena prema ponuđenom ključu za 4 osobe.
PITANJA 1. Koliko Bosanska Posavina ima općina? a) 7 b) 8 c) 9 d) 10 2. Koji je pravilan naziv za žitelja Bosanske Posavine? a) Posavac b) Posavljak c) i Posavac i Posavljak d) i Posavac i Posavljak i drugi nazivi
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 2 od 26
3. Koji je naziv za žitelja Bosne stariji? a) Bosanac b) Bošnjak c) ne zna se točno koji je naziv stariji d) oba se naziva pojavljuju u isto vrijeme (u 17. stoljeću) 4. Koliko Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ima službeno proglašenih svetaca? a) nijednog b) jednog c) dvojicu d) trojicu 5. Koliko »neslužbenih svetaca« iz Bosanske Posavine štuju posavski, slavonski i srijemski katolici (Hrvati)? a) nijednog b) dvojicu c) trojicu d) više od trojice 6. Gdje je rođen osnivač prve hrvatske župe u Americi? a) u Dubravama kraj Brčkoga b) u Međugorju u Hercegovini c) u Potočanima kraj Odžaka d) u Sinju u Hrvatskoj 7. Koja je religija dopuštala bratimljenje kršćana i muslimana tijekom osmanske vlasti (1463.-1878.)? a) islam b) kršćanstvo c) i islam i kršćanstvo d) ni islam ni kršćanstvo 8. Koja religija u BiH dopušta bratimljenje između članova vlastite vjerske zajednice? a) islam b) katoličanstvo c) pravoslavlje d) nijedna vjerska zajednica 9. Gdje su rođeni najčuveniji bosanskohercegovački hajduci početkom 19. stoljeća? a) u Blidinju blizu Tomislavgrada b) na planini Romaniji c) u Ružićima kraj Gruda u zapadnoj Hercegovini d) u Bosanskoj Posavini
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 3 od 26
10. U kojoj je posavskoj župi osnovana prva pučka osnovna škola u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Potočani kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja 11. O kojim su posavskim selima do sada objavljene knjige? a) o selu Bišnja kraj Dervente b) o selu Donje Kolibe kraj Bos. Broda c) o selu Donji Rahić kraj Brčkoga d) o selu Gornja Močila kraj Bos. Broda 12. U kojem se kraju Posavine navodno ukazala Gospa nakon drugoga svjetskog rata? a) u Tramošnici kraj Gradačca b) u Zoviku kraj Brčkoga c) u Pećniku kraj Modriče d) u Vidovicama kraj Orašja 13. U kojoj je posavskoj općini rođen urednik knjige Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas (Sarajevo, 2001.)? a) Bosanski Brod b) Derventa c) Gradačac d) Orašje 14. U kojoj je posavskoj župi bila izgrađena najveća katolička crkva u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Potočani kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja 15. U kojoj se posavskoj župi nalazi jedna od najvećih umjetničkih galerija u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Svilaj kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja 16. U kojem je posavskom selu osnovana prva zemljoradnička zadruga u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Garevac kraj Modriče d) Tolisa kraj Orašja
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 4 od 26
17. U kojoj se posavskoj župi gradi nova umjetnička galerija? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Dubica kraj Odžaka d) Koraće kraj Bosanskoga Broda 18. U kojoj se župi nalazi najvrjednija muzejska građa u Posavini? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Tramošnica kraj Gradačca d) Tolisa kraj Orašja 19. Kada su se i gdje pojavile prve ustaške skupine u Bosanskoj Posavini (1941.-1945.)? a) u Derventi 12. travnja 1941. b) u Odžaku 14. travnja 1941. c) u Brčkom 24. svibnja 1941. d) u Bos. Šamcu sredinom svibnja 1941. 20. Koji je istaknuti vođa ustaškog pokreta boravio u Bosanskoj Posavini (1941.-1945.)? a) poglavnik NDH Ante Pavelić b) ministar NDH Mile Budak c) zapovjednik UNS-a Eugen Dido Kvaternik d) ministar NDH Andrija Artuković 21. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći ustašku odoru? a) nijedan b) 12 c) 32 d) više od 80 22. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći odoru njemačkoga Abwehra? a) nijedan b) 12 c) 60 d) više od 60 23. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći domobransku odoru? a) nijedan b) 12 c) 32 d) više od 80
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 5 od 26
24. Najpoznatiji ustaški zapovjednici u Posavini rođeni su na području: a) Odžaka i Brčkoga b) Odžaka i Dervente c) Odžaka i Bosanskoga Šamca d) Odžaka i Orašja 25. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći partizansku uniformu? a) nijedan b) 7 c) 18 d) više od 25 26. Koliko je među partizanima bilo komunista? a) više od 80% b) oko 50% c) oko 30% d) manje od 15% 27. Koja je posavska općina dala najviše Hrvata partizana? a) Brčko b) Gradačac c) Modriča d) Orašje 28. Koji je hrvatski načelnik posavske općine (postavljen od NDH) surađivao s partizanima od 1943. godine? a) načelnik Brčkoga b) načelnik Gradačca c) načelnik Modriče d) načelnik Dervente 29. Koji je istaknuti vođa partizanskog pokreta boravio na području Bosanske Posavine (1941.-1945.)? a) general Franjo Herljević, komandant 18. hrvatske brigade b) Džemal Bijedić, partijski sekretar za Posavinu c) Rodoljub Čolaković, sekretar predsjedništva AVNOJ-a d) maršal Josip Broz Tito 30. Koji je četnički zapovjednik (osim komandanta Gorske kraljeve garde Nikole Kalabića, rodom Posavljaka, koji je 1946. izdao Dražu Mihailovića) boravio u Bosanskoj Posavini? a) pop Momčilo Đujić, komandant Dinarske četničke divizije b) general Draža Mihailović c) vojvoda Kosta Pećanac d) vojvoda potpukovnik Petar Baćović, komandant četnika istočne BiH
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 6 od 26
31. Koji je posavski grad od 1943. bio centar za trgovinu oružja s četnicima? a) Brčko b) Gradačac c) Modriča d) Orašje 32. Općina u kojoj je vođena posljednja bitka drugoga svjetskog rata u Europi zove se: a) Široki Brijeg b) Grude c) Odžak d) Han Pijesak 33. Koliko je oružanih postrojaba (osim vojnika Kraljevine Jugoslavije, žandara Kraljevine Jugoslavije, ustaša, domobrana, četnika, partizana i njemačkih vojnika) djelovalo u Bosanskoj Posavini od travnja 1941. do svibnja 1945. godine? a) nijedna postrojba b) jedna postrojba c) dvije postrojbe d) više od dvije postrojbe 34. U kojoj su posavskoj općini nakon 1945. iznijenjena (potpuno ili djelomično) imena triju sela? a) Bosanski Šamac b) Bosanski Brod c) Derventa d) Odžak 35. Koja je posavska župa najviše porušena u posljednjem ratu (1992.-1995.)? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Potočani kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja 36. Koji je posavski autor objavio knjigu Dnevnik plehanske satnije? a) Anto Adžamić b) Mato Krajinović c) Jure Rašić d) Anto Šestić 37. Tijekom posljednjega rata (1992.-1995.) franjevačka je zajednica pružala medicinsku skrb ranjenima. Primjeri su ratna bolnica smještena u franjevačkom samostanu u Tolisi i Franjevačka bolnica u Novoj Biloj. Odakle je rodom posavski franjevac koji je tijekom posljednjega rata osnovao i bio ravnatelj ustanove koja je pružala ne samo medicinsko-rehabilitacijsku pomoć ranjenicima i invalidima, nego je imala i socijalnu svrhu?
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 7 od 26
a) iz Dubrava kraj Brčkoga b) sa Plehana kraj Dervente c) iz Potočana kraj Odžaka d) iz Tolise kraj Orašja 38. Koji je Posavljak napisao temeljitu i međunarodnoj javnosti dostupnu studiju o početku rata (1992.-1995.) u Bosanskoj Posavini? a) dr. Anto Kovačević b) Jerko Zovak c) prof. Dragan Lukač d) dr. Marko Babić 39. Koji je suvremeni posavski istraživač objavio najviše radova o povijesti Bosanske Posavine? a) dr. Marko Babić b) dr. Pavo Barišić c) dr. Mirko Marjanović d) dr. Pavo Živković 40. U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Po kojim se važnijim (povijesno naslijeđenim) svojstvima pripadnici hrvatskoga naroda u BiH razlikuju od pripadnika drugih dvaju naroda? a) po nacionalnoj svijesti formiranoj u 19. stoljeću b) po značajkama iz ranoga srednjeg vijeka (vjeri, pismu itd.) c) po značajkama iz kasnijega razdoblja (narodne nošnje, običaji itd.) d) po značajkama koje potječu iz praslavenskoga razdoblja 41. Koji je posavski istraživač objavio knjigu o vrhbosanskom nadbiskupu Josipu Stadleru? a) dr. Marko Babić b) dr. Željko Pavić c) dr. Mirko Marjanović d) dr. Pavo Živković 42. Koliko je različitih posavskih narodnih kola (plesova) opisao istraživač Miroslav Šilić? a) dvadesetak b) tridesetak c) četrdesetak d) pedesetak 43. U kojem se gradu čuvaju zvučni snimci pjesama i priča snimljenih 1956. u posavskim selima Ledenice (kraj Gradačca), Čardak i Dobrinja (kraj Modriče) te Donja Mahala i Vidovice (kraj Orašja)? a) Zagreb b) Tuzla
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 8 od 26
c) Mostar d) Sarajevo 44. Koja je posavska župa 2012. proslavila 270. godišnjicu postojanja? a) Garevac kraj Modriče b) Modran kraj Dervente c) Novo Selo kraj Bosanskoga Broda d) Zovik kraj Brčkoga 45. S kojih općina potječu dva posavska pisca koji su nakon 1995. objavili najviše knjiga? a) Bosanski Šamac i Modriča b) Bosanski Brod i Gradačac c) Derventa i Odžak d) Brčko i Orašje 46. Koliko značenja ima riječ čardak u Bosanskoj Posavini? a) 3 b) 5 c) 7 d) više od 7 47. Koliko ima posavskih riječi za kukuruzni klip bez zrna? a) 3 b) 5 c) 7 d) više od 7 48. Koliko u zapadnoj Hercegovini ima riječi za kukuruzni klip bez zrna? a) 3 b) 5 c) 7 d) više od 7 49. Koliko Posavci i Hercegovci imaju zajedničkih riječi za kukuruzni klip bez zrna? a) nijednu b) 5 c) 7 d) više od 7 50. Navedite Posavce ili Posavke koji se prezivaju Bubalo, a istaknuli su se kao: a) profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu b) izvođač izvornih (seljačkih) pjesama c) katolička novinarka
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 9 od 26
d) pisac knjige o Bosanskoj Posavini 51. Kako se zove posavski franjevac, graditelj crkava i samostana, »mecena Posavine«, poznavatelj zapadnih i istočnih jezika (uključujući arapski i perzijski), a napose turski zbog čega je prozvan nadimkom »Turkuša«? a) fra Anto Nedić b) fra Bono Nedić c) fra Martin Nedić d) fra Stjepan Nedić 52. Koje piće je, prema mišljenju Posavljaka, bolje od majčinog mlijeka? a) izvor-voda sa studenca b) napitak od domaćega meda i soka od kiselih jabuka c) rakija d) poseban čaj od sušene majčine dušice 53. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine (Mostar, 2009.) posvećuje članku »Dubrovačka Republika« 3 stranice, članku »Arheologija« 6 stranica, a članku »Crna Gora« 7 stranica. Koliko stranica ima članak »Bosanska Posavina« u istoj Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine? a) 2 b) 6 c) 10 d) više od 10
ODGOVORI
1. Koliko Bosanska Posavina ima općina? a) 7 b) 8 c) 9 d) 10
Danas se pod Posavinom najčešće smatra osam sjevernobosanskih općina, prema popisu iz 1991. godine. To su: Brčko, Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Derventa, Gradačac, Modriča, Odžak i Orašje.
Neki autori iz ovoga popisa izostavljaju Gradačac (pa bi Posavina imala 7 općina). Drugi popisu dodaju Doboj i Srebrenik (pa bi Posavina obuhvaćala 10 općina). 2. Koji je pravilan naziv za žitelja Bosanske Posavine? a) Posavac b) Posavljak c) i Posavac i Posavljak d) i Posavac i Posavljak i drugi nazivi
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 10 od 26
Za žitelja Bosanske Posavine ima više pravilnih naziva. To su i Posavac (stariji naziv) i Posavljak, ali i drugi nazivi: Posavljanac, Posavljanin itd. Postoje i drugačiji nazivi za ljude koji žive pokraj rijeke Save: Prisavac, Prekosavac, Uzsavac itd. 3. Koji je naziv za žitelja Bosne stariji? a) Bosanac b) Bošnjak c) ne zna se točno koji je naziv stariji d) oba se naziva pojavljuju u isto vrijeme (u 17. stoljeću)
Riječ Bošnjak je starija i upotrebljava se od 15. stoljeća. Riječ Bosanac ušla je u širu uporabu tek u 19. stoljeću, nakon što ju je zabilježio Vuk Stefanović Karadžić u Srpskom rječniku (1818.).1 4. Koliko Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ima službeno proglašenih svetaca? a) nijednog b) jednog c) dvojicu d) trojicu
Katolička crkva u Bosni i Hercegovini nema nijednog službeno proglašenog svetca.2 5. Koliko »neslužbenih svetaca« iz Bosanske Posavine štuju posavski, slavonski i srijemski katolici (Hrvati)? a) nijednog b) dvojicu c) trojicu d) više od trojice
Posavski, slavonski i srijemski katolici (Hrvati) štuju četvericu »neslužbenih svetaca« iz Bosanske Posavine: jednoga rano preminulog mladića (Šimu Ivkića iz Vidovica kraj Orašja, 1911.-1929.) i trojicu franjevaca.
Prvi je fra Šimun Filipović (rođen 1732. u Seoni, a umro 1802. u Italiji).
Drugi je fra Lovro Milanović, župnik iz Tramošnice kraj Gradačca, čiji grob posjećuju vjernici, a zavjetuju mu se čak i svećenici.
Treći posavski franjevac na glasu svetosti je Augustin Augustinović (rođen 1917. u Gornjoj Skakavi kraj Brčkoga, na slici). Umro je 1998. u gradu Caracasu. Čim je fra Augustin umro, mjesna je crkva u Venezueli otvorila postupak za njegovo proglašenje svetim.
6. Gdje je rođen osnivač prve hrvatske župe u Americi? a) u Dubravama kraj Brčkoga b) u Međugorju u Hercegovini c) u Potočanima kraj Odžaka d) u Sinju u Hrvatskoj
1 Izvor: Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. (Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880.), dio 2, str. 502, 557. 2 Marijan Karaula, Fra Lovro Milanović 1777-1807: U povodu 200. obljetnice mučeničke smrti. (Sarajevo: Svjetlo riječi, 2007.), str. 9.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 11 od 26
Osnivač prve hrvatske župe u Americi bio je fra Dobroslav Božić (1860.-1900.). On je rođen u župi Potočani kraj Odžaka. Predstavljao se i kao »Potočanac«, a potpisivao i kao »Želimir Nebojko-Istinić«. Objavio više knjiga i članaka.
»Školovanje započeo kod franjevaca u Potočanima; trgovački naučnik u Odžaku i Bosanskom Šamcu, a zatim ponovno na školovanju kod franjevaca na Plehanu. Novicijat završio u Kraljevoj Sutjesci, filozofskoteološki studij na Plehanu, Tolisi, Ostrogonu [Mađarska] i Gučoj Gori. Osumnjičen kao autor spomenice caru Franji Josipu I. o položaju kmetova (1885). Na Plehanu je 1888. pokrenuo i uređivao časopis Novi prijatelj Bosne [izašla četiri sveska: I, II (1888-91); III, IV (1894-96)]. Nemiran duh; često premještan. God. 1890. poslan u Albaniju (Trošan) za učitelja redovničke mladeži. Na poziv američkih Hrvata i uz pomoć biskupa Strossmayera odlazi iz Kraljeve Sutjeske početkom 1894. u Ameriku; u Alleghenyu (Pittsburgh) osnovao prvu hrvatsku rimokatoličku župu i tiskaru; u Steeltonu sagradio crkvu i školu. Surađivao u mnogim listovima: Narodni list, Sriemski Hrvat, Katolički list, Glas Hercegovca, Vrhbosna, Novi prijatelj Bosne, Obzor, Crvena Hrvatska, Posavska Hrvatska, Chicago, Chicago-Sloboda, Danica i Hrvatski branik. Utemeljio u Alleghenyu (1898) iseljenički list Danica.« 3
Fra Dobroslav Božić Potočanac:
osnivač prve hrvatske župe u Americi 7. Koja je religija dopuštala bratimljenje kršćana i muslimana tijekom osmanske vlasti (1463.-1878.)? a) islam b) kršćanstvo c) i islam i kršćanstvo d) ni islam ni kršćanstvo
Za vrijeme osmanske vlasti (1463.-1878.) bile su relativno česte pojave bratimljenja između bosanskohercegovačkih kršćana i muslimana. Međutim, ni islam ni kršćanstvo nisu službeno odobravali praksu bratimljenja.4 Bratimljenje je (uz kumstvo) jedan oblik duhovnog (nekrvnog) srodstva. 8. Koja religija u BiH dopušta bratimljenje između članova vlastite vjerske zajednice? a) islam b) katoličanstvo c) pravoslavlje d) nijedna vjerska zajednica
Nijedna vjerska zajednica u BiH ne podupire bratimljenje između članova vlastite zajednice. Međutim, Srpska pravoslavna crkva veoma štuje sv. Ivana Krstitelja, pa se u srpskom pravoslavlju poštuje i običaj bratimljenja »po Bogu i Svetom Jovanu«. 3 Vlado Pandžić i Mirko Marjanović, »BOŽIĆ, Josip Dobroslav«, Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine. Jakov Pehar, glavni urednik.
(Mostar: Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercego-vine, 2009.), sv. 1 [A-Đ], str. 391. 4 Bratimljenje bosanskih kršćana i muslimana (običaj koji ne odobravaju ni islam ni kršćanstvo) zabilježeno je još u 17. stoljeću. Evlijā
Čelebī, Putopis: odlomci o jugoslavenskim zemljama. Preveo, uvod i komentar napisao Hazim Šabanović. (Sarajevo: Svjetlost, 1967.), str. 146-147.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 12 od 26
9. Gdje su rođeni najčuveniji bosanskohercegovački hajduci početkom 19. stoljeća? a) u Blidinju blizu Tomislavgrada b) na planini Romaniji c) u Ružićima kraj Gruda u zapadnoj Hercegovini d) u Bosanskoj Posavini
Najčuveniji bosanskohercegovački hajduci početkom 19. stoljeća bili su rođeni u Bosanskoj Posavini. Ivan Grgić Kiko je rođen 1796. u Potočanima kraj Odžaka, a Juro Bošnjaković Zelo 1803. u Johovcu kraj Doboja. Poštujući stari običaj, posavski hajduci Kiko i Zelo natjerali su i svog progonitelja-bega u Banjoj Luci da se s njima pobratimi. Obojica su pogubljeni na Carevoj ćupriji u Sarajevu 1832. godine.5
Na teritoriju BiH bili su u raznim razdobljima i mjestima djelatni različiti hajduci: katolici Mijat Tomić (u Blidinju nedaleko od Tomislavgrada) i Andrijica Šimić (iz Ružića kraj Gruda u zapadnoj Hercegovini) te pravoslavci Starina Novak i legendarni dijete Grujica na planini Romaniji, kao i drugi. 10. U kojoj je posavskoj župi osnovana prva pučka osnovna škola u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Potočani kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja
Prvu pučku osnovnu školu u BiH osnovao je fra Ilija Starčević 1823. u Tolisi kraj Orašja. Fra Ilija je bio jedan od najznamenitijih franjevaca Bosne Srebrene u 19. stoljeću. Bio je prosvjetitelj, domoljub i promicatelj školstva. Imao je i poseban dar za graditeljstvo. Rođen je 1794. u Donjem Rahiću kraj Brčkoga, u obitelji Nike Starčevića i Mande rođene Mandešević. Humanistički studij, filozofiju i glazbu završio je u Mađarskoj. Zaređen je 1816. Mladu je misu slavio 1817. u Modriči. Služio je u Foči kraj Doboja, Kraljevoj Sutjesci, Tolisi. Poštivali su ga predstavnici i austrijske i osmanske vlasti. Dobro je poznavao gradačačkoga kapetana Husein-bega Gradaščevića, koji mu je dopustio gradnju crkve (za 1500 vjernika), župnog stana i škole (za 120 učenika). Godine 1823. otvara u Tolisi prvu osnovnu školu u Bosni i Hercegovini. Bila je to svjetovna škola po uzoru na škole u Hrvatskoj. Prvog učitelja doveo je fra Ilija iz Slavonije, a zvao se Ilija Boričić. Plaćao ga je fra Ilija iz zaklade koju je za tu nakanu osnovao. Fra Iliju je austrijski poslanik u Rimu predložio za apostolskog vikara 1832. godine. Umro je 1845. Pokopan je u crkvi franjevačkoga samostana u Lanzendorfu (Austrija).
Fra Ilija Starčević (na slici): utemeljitelj prve svjetovne škole u BiH
11. O kojim su posavskim selima do sada objavljene knjige? a) o selu Bišnja kraj Dervente b) o selu Donje Kolibe kraj Bos. Broda c) o selu Donji Rahić kraj Brčkoga d) o selu Gornja Močila kraj Bos. Broda
5 Fra Mirko Šestić, Zapisi iz prve ruke (Povijesne crtice, bilješke narodnog blaga i zapamćenja fra Martina Nedića i fra Grge Martića).
Tekstove sabrao, opremio i uvodnu studiju napisao fra Anto Zrakić. (Potočani i Odžak: Izvori Podvučjaka i Župni ured, 2003.), str. 228-229.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 13 od 26
Do sada su objavljene knjige o sva četiri posavska sela: Bišnji, Donjim Kolibama, Donjem Rahiću i Gornjim Močilima. Autori su prof. Jozo Jelinić (Gornja Močila), Stjepan Starčević (koji boravi u Njemačkoj; pisao o Donjem Rahiću), Pavo Dujak (Donje Kolibe) i mr. sc. Ante Nikolaš (Bišnja).6
Osim tih publikacija tiskane su knjige i o drugim posavskim selima ili župama.7
12. U kojoj se posavskoj župi navodno ukazala Gospa nakon drugoga svjetskog rata? a) u Tramošnici kraj Gradačca b) u Zoviku kraj Brčkoga c) u Pećniku kraj Modriče d) u Vidovicama kraj Orašja
Godine 1960. Gospa se navodno ukazala u zovičkome kraju. Nju su vidjele dvije djevojke, dok su moleći se išle prema crkvi. Kleknule su i »razgovarale s Gospom«.
Mještani su o »ukazanju« i neuobičajenom ponašanju djevojaka izvijestili župnika. On je upozorio da oko toga ne treba dizati buku, da je moguće da ljudi imaju osobna viđenja, ali da nije zapovjeđeno da drugi u to moraju vjerovati. Svjedoci su navodno vidjeli kako djevojke kleče u blatu, razgovaraju s nekim otvarajući usta, ali se nije vidjelo s kime i o čemu razgovaraju. Kada bi nakon toga djevojke ustale, na njihovim koljenima nije bilo nikakvoga blata. Gospa je djevojkama rekla da će umrijeti mlade i radosne. Njihovi su roditelji i župljani bili zabrinuti. Djevojke su umrle u naznačeni dan.
Na mjestu ukazanja župljani su podigli drvenu kapelicu (»na putu koji vodi kraj Garića prema župnoj crkvi«). Kraj kapele se okupljaju mještani na molitvu krunice i obavljaju svoje zavjete Gospi.8
Glazbeni sastav »Zovik band« snimio je CD na kojemu se može čuti i pjesma posvećena »Zovičkoj Gospi«. 13. U kojoj je posavskoj općini rođen urednik knjige Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas (Sarajevo, 2001.)? a) Bosanski Brod b) Derventa c) Gradačac d) Orašje
Autor Leksikona hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas (Sarajevo: Matica Hrvatska i HKD Napredak, 2001.) je dr. Mirko Marjanović. On je rodom iz Tramošnice Gornje u općini Gradačac. 6 Mr. sc. Ante Nikolaš, Bišnja [kraj Dervente] u riječi i slici. (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska, 2013.); Pavo Dujak, Donje Kolibe kod
Bosanskog Broda (Donje Kolibe: Savez izbjeglih i raseljenih povratnika Bosanske Posavine, 2010.); Stjepan Starčević, U srcu Posavine: Donji Rahić (Donji Rahić: vlastita naklada, 2008.); prof. Jozo Jelinić, Gornja Močila kod Bosanskog Broda (Bosanski Brod: HKD Napredak, 2006.).
7 Mr. Marijan Đordić, Monografija: Turić [kraj Gradačca] (Zagreb: Buldog d.o.o., 2007.); mr. fra Andrija Zirdum i suradnici, Ulice [kraj Brčkoga] nekada i sada. (Ulice: Župni ured Ulice, 1989.); preč. Ilija Orkić i suradnici, Srednja Slatina u Bosanskoj Posavini: život i običaji (Srednja Slatina: župa sv. Franje Asiškoga iz Srednje Slatine, 2009.); fra Marijan Karaula, Župa Donja Tramošnica [kraj Gradačca]: u povodu 40. obljetnice osnutka. (Sarajevo: Svjetlo riječi, 2013.) itd.
8 »Gospino ukazanje u Zoviku«, http://web.tiscali.it/zovik/; »Kulturne, povjesne i prirodne znamenitosti Zovičkog kraja«, http://www.hrvatski-dom.com/ljudi-i-krajevi/161-ljudi-i-krajevi-1.html.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 14 od 26
14. U kojoj je posavskoj župi bila izgrađena najveća katolička crkva u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Potočani kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja
Najveća katolička crkva izgrađena u BiH bila je crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na Raščici u Tolisi.
Crkva i samostan u Tolisi 15. U kojoj se posavskoj župi nalazi jedna od najvećih umjetničkih galerija u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Svilaj kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja
Jedna od najvećih umjetničkih galerija u BiH nalazi se pri samostanu Dubrave kraj Brčkoga. Galerija »Šimun« je nazvana po čuvenom posavskom franjevcu Šimunu Filipoviću iz 18. stoljeća. Izgradnju galerije pokrenuo je profesor fra Stjepan Pavić, ljubitelj umjetnosti. 16. U kojem je posavskom selu bila osnovana prva zemljoradnička zadruga u BiH? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Garevac kraj Modriče d) Tolisa kraj Orašja
Prva poljoprivredna zadruga u Bosni i Hercegovini osnovana je 1904. godine u posavskom selu Tolisa kod Orašja. Za prvog predsjednika zadruge bio je izabran fra Ilija Oršolić, gvardijan franjevačkoga samostana. 17. U kojoj se posavskoj župi gradi nova umjetnička galerija? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Dubica kraj Odžaka d) Koraće kraj Bosanskoga Broda
Nova umjetnička galerija gradi se na Plehanu kraj Dervente.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 15 od 26
18. U kojoj se župi nalazi najvrjednija muzejska građa u Posavini? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Tramošnica kraj Gradačca d) Tolisa kraj Orašja
Najvrjednija muzejska građa u Posavini nalazi se pri samostanu Tolisa kraj Orašja. Muzejska građa sadrži, između ostaloga, zbirke staroga novca, oružja, sakralnih (crkvenih) predmeta, narodnih nošnji, fosilnih (okamenjenih) ostataka itd.9 19. Kada su se i gdje pojavile prve ustaške skupine u Bosanskoj Posavini (1941.-1945.)? a) u Derventi 12. travnja 1941. b) u Odžaku 14. travnja 1941. c) u Brčkom 24. svibnja 1941. d) u Bosanskom Šamcu sredinom svibnja 1941.
Prve ustaške skupine u Posavini pojavile su se u Derventi 12. travnja 1941. godine. Komanda 2. grupe armija Jugoslavenske kraljevske vojske naredila je da se na području njezine odgovornosti moraju ustrojiti tri motorizirana odreda za borbu protiv ustaških skupina.
»Svaki se odred trebao sastojati od po pet tenkova, pet kamiona s pješaštvom i jedan sa brdskim ili poljskim topom i pratećim sredstvima. Ove su snage trebale nadzirati cijelu Bosansku Posavinu, odnosno djelovati protiv ‘ustaških bandi’ u pojedinim mjestima, prvenstveno u Derventi. Međutim, ustrojen je samo jedan takav odred pod nazivom Brzi odred 2. armije.«10 20. Koji je istaknuti vođa ustaškog pokreta boravio u Bosanskoj Posavini (1941.-1945.)? a) poglavnik NDH Ante Pavelić b) ministar NDH Mile Budak c) zapovjednik UNS-a Eugen Dido Kvaternik d) ministar NDH Andrija Artuković
Tijekom drugoga svjetskog rata u Bosanskoj su Posavini boravili vođe različitih političkih stranaka i pokreta. U studenome 1944. godine odžačko selo Vlašku Malu posjetio je ustaški ministar Mile Budak. On je tom prigodom održao govor pred mjesnim domobransko-ustaškim postrojbama. 21. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći ustašku odoru? a) nijedan b) 12 c) 32 d) više od 80
Prema podatcima fra Grge Vilića,11 tijekom drugoga svjetskog rata poginulo je 106 odžačkih ustaša. 9 Franjevački samostan Tolisa. Muzej Vrata Bosne. Turistička monografija. (Odžak: Turistička zajednica Županije Posavske; Tolisa:
Franjevački samostan, 2013.). 10 Mr. sc. Amir Obhođaš, Mario Werhas, dr. sc. Bojan Dimitrijević i Zvonimir Despot, Ustaška vojnica: Oružana sila Ustaškog pokreta u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941.-1945. Prva knjiga, travanj 1941.-rujan 1943. (Zagreb: Despot Infinitus d.o.o., 2013.), str. 40-41. 11 Fra Grga Vilić, Vrijeme stradanja. (Tuzla: Bosanska riječ; Odžak: HKD Napredak, 2005.).
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 16 od 26
22. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći odoru njemačkoga Abwehra? a) nijedan b) 12 c) 60 d) više od 60
Prema podatcima iz knjige fra Grge Vilića Vrijeme stradanja (2005.), tijekom drugoga svjetskog rata poginulo je 99 odžačkih Hrvata u odori njemačkoga Abwehra.
Foto: Mato Bičvić 23. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći domobransku odoru? a) nijedan b) 12 c) 32 d) više od 80
Prema podatcima iz knjige fra Grge Vilića Vrijeme stradanja (2005.), tijekom drugoga svjetskog rata poginulo je 2449 odžačkih domobrana. 24. Najpoznatiji ustaški zapovjednici u Posavini rođeni su na području: a) Odžaka i Brčkoga b) Odžaka i Dervente c) Odžaka i Bosanskoga Šamca d) Odžaka i Orašja
Najpoznatiji ustaški zapovjednici u Posavini rođeni su na području Odžaka i Bosanskoga Šamca.
Ivan Čalušić Čalo (1910.-pogubljen 1947.) bio je zapovjednik odžačkih ustaško-domobranskih snaga (jačine oko 2500 vojnika). Rođen je 1910. godine u selu i župi Potočani, od oca Ilije i majke Mande r. Kovačević.
I Petar Rajkovačić Rajkovača (1919.-»nestao« 1945.) bio je zapovjednik ustaško-domobranskih snaga na odžačkom području (1943.-1945.). Rođen je 1919. godine u odžačkom selu Bijele Bare, župa Potočani, od oca Franje i majke Mare r. Kikić. Čalušić i Rajkovačić su sudjelovali u posljednjoj bitci drugoga svjetskog rata na tlu Europe (25. svibnja 1945.).
Marko Tomušić Škico (1922.-1946.) rođen je u Baziku kraj Bosanskoga Šamca. S jedinicom od oko 700 ljudi djelovao je u Posavini i Slavoniji. Tijekom rata Škico se oženio kćerkom Tunje Lukića, a kum mu je bio Petar Rajkovačić od Odžaka.12
12 Marijan Tomušić-Gajo, »Moj brat Škico«, objavljeno na portalu Posavski vremeplov: http://www.posavski-vremeplov.com/suzna-
dolina/moj-brat-%C5%A1kico/.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 17 od 26
25. Koliko je odžačkih Hrvata izginulo u 2. svjetskom ratu noseći partizansku uniformu? a) nijedan b) 7 c) 18 d) više od 25
Prema podatcima iz knjige fra Grge Vilića Vrijeme stradanja (2005.), tijekom drugoga svjetskog rata poginulo je 27 Hrvata s odžačke općine noseći partizansku uniformu. 26. Koliko je među partizanima bilo komunista? a) više od 80% b) oko 50% c) oko 30% d) manje od 15%
Veoma je rašireno uvjerenje da su partizani u većini slučajeva bili komunisti jer su dobili ime od »komunistička partija« (partija → partizan).
Međutim, stvarno stanje na terenu je bilo drugačije. Najčešće su jedino rukovodstva partizanskih jedinica bila sastavljena od članova komunističke partije. U ukupnom sastavu partizanskih jedinica komunisti su predstavljali izrazitu manjinu. Čak su i u ideološki najjačim jedinicama, proleterskim brigadama, komunisti bili manjina. Tako je, prema partizanskim izvorima, cjelokupno ljudstvo 6. proleterske brigade imalo 6235 partizana. Među njima je bilo 733 komunista, odnosno manje od 12% partizana. 27. Koja je posavska općina dala najviše Hrvata partizana? a) Brčko b) Gradačac c) Modriča d) Orašje
Obično se smatra da je najviše partizana dolazilo iz najrazvijenijih, radničkih općina. Međutim, stvarni podatci sa terena su drugačiji. To pokazuje i borački sastav Posavsko-trebavskog odreda, najjače partizanske jedinice u Posavini. Od svih posavskih općina najviše Hrvata (katolika) partizana dalo je Orašje (99 partizana u tom odredu). Slijede Gradačac (sa 29 partizana) i Modriča (sa 18 Hrvata partizana).13 Međutim, ti podatci nisu potpuni. Tim podatcima treba dodati još dvije skupine posavskih Hrvata koji su izginuli kao partizani.
Prvi su oni koji su izginuli u drugim partizanskim jedinicama, često izvan Bosanske Posavine Naprimjer, Ivan Ilak (rođen 1921. u G. Dubici) poginuo je u rujnu 1941. u Zagrebu, a Stjepan Stipa Odić (rođen 1908. u Odžaku) poginuo je kao partizan u travnju 1941. u Srijemskim Karlovcima.
U drugu skupinu spadaju Hrvati-partizani koje su tijekom rata (1941.-1945.) zbog ideoloških razloga likvidirali drugi partizani pa zato ti pobijeni nisu nigdje evidentirani. Udruga »fra Grga Vilić« je prikupila podatke o nekoliko takvih slučajeva razgovarajući sa starijim Posavkama (Hrvaticama) koje su preživjele 2. svjetski rat kao udovice.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 18 od 26
28. Koji je hrvatski načelnik posavske općine (postavljen od NDH) surađivao s partizanima od 1943. godine? a) načelnik Brčkoga b) načelnik Gradačca c) načelnik Modriče d) načelnik Dervente
S partizanima je od 1943. godine surađivao i hrvatski načelnik općine Modriča, kojega su postavile vlasti NDH. 29. Koji je istaknuti vođa partizanskog pokreta boravio na području Bosanske Posavine (1941.-1945.)? a) general Franjo Herljević, komandant 18. hrvatske brigade b) Džemal Bijedić, partijski sekretar za Posavinu c) Rodoljub Čolaković, sekretar predsjedništva AVNOJ-a d) maršal Josip Broz Tito
Tijekom rata (1941.-1945.) Bosansku je Posavinu posjetio veći broj istaknutih vođa partizanskog pokreta. Među njima su bili i Franjo Herljević i Džemal Bijedić.
Dana 11. travnja 1944. »omladinci i omladinke iz Modriče i okolnih sela« ispratili su na »kompi« preko rijeke Bosne komandanta 18. hrvatske brigade majora Franju Herljevića.
Dana 24. prosinca 1944. godine u modričkom je selu Riječani održan sastanak partijsko-političkog aktiva Okružnog komiteta KPJ za Trebavu i Posavinu. Sastanak je održan u kući Hrvata Tome Šubarića, a prisustvovao mu je i Džemal Bijedić, sekretar OK KPJ za Trebavu i Posavinu. 30. Koji je četnički zapovjednik (osim komandanta Gorske kraljeve garde Nikole Kalabića, rodom Posavljaka, koji je 1946. izdao Dražu Mihailovića) boravio u Bosanskoj Posavini? a) pop Momčilo Đujić, komandant Dinarske četničke divizije b) general Draža Mihailović c) vojvoda Kosta Pećanac d) vojvoda potpukovnik Petar Baćović, komandant četnika istočne BiH
U Bosanskoj je Posavini u dva navrata boravio Dragoljub Draža Mihailović. Prvo je Mihailović bio zadužen za »suzbijanje« ustaških skupina oko Dervente u
travnju 1941. godine. Zapovjednik Brzog odreda 2. armije Kraljevine Jugoslavije bio je zastupnik načelnika štaba 2. armije pukovnik Draža Mihailović. Odred je upućen u Derventu gdje je djelovao protiv ustaških skupina, a nakon što je otpor u ovom mjestu ugušen, pukovnik Mihailović je nastupio prema Brodu, dok je jedan dio uputio prema Prnjavoru.
Draža Mihailović je ponovno boravio u Posavini (na planini Vučjak) u proljeće 1945. godine, zajedno sa svojim oružanim snagama, u povlačenju ispred partizanskih jedinica. 31. Koji je posavski grad od 1943. bio centar za trgovinu oružja s četnicima? a) Brčko b) Gradačac c) Modriča d) Orašje
Centar za trgovinu oružja sa četnicima od 1943. bila je Modriča.14
14 Muhidin Spužić, Hronika događaja iz NOB-e u Modriči. (Modriča: SK BiH Opštinski komitet Modriča, Komisija za istoriju, 1969.), str. 117.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 19 od 26
32. Općina u kojoj je vođena posljednja bitka drugoga svjetskog rata u Europi zove se: a) Široki Brijeg b) Grude c) Odžak d) Han Pijesak
Posljednja bitka drugoga svjetskog rata u Europi vođena je na području općine Odžak u Bosanskoj Posavini. Bilo je to 25. svibnja 1945. godine u selu Vlaška Mala.15
Posavska Mahala (Vlaška Mala): Misa za žrtve na Nuića groblju
33. Koliko je oružanih postrojaba (osim vojnika Kraljevine Jugoslavije, žandara Kraljevine Jugoslavije, ustaša, domobrana, četnika, partizana i njemačkih vojnika) djelovalo u Bosanskoj Posavini od travnja 1941. do svibnja 1945. godine? a) nijedna postrojba b) jedna postrojba c) dvije postrojbe d) više od dvije postrojbe
Osim vojnika Kraljevine Jugoslavije, žandara Kraljevine Jugoslavije, ustaša, domobrana, četnika, partizana i njemačkih vojnika, u Bosanskoj je Posavini od travnja 1941. do svibnja 1945. godine djelovalo još nekoliko postrojaba.
Od travnja 1941. djelovali su oružnici ili pripadnici žandarmerije NDH. U Johovcu i oko Brčkoga operirali su bataljoni Čerkeza ili »vlasovaca«, sastavljeni od
zarobljenih pripadnika sovjetske vojske. Oni su nazvani po imenu generala Andreja A. Vlasova (1941.-1946.).
Nijemci su od ostataka DOMDO (domobranskih dobrovoljaca) formirali jedinice zelenoga kadra, koje su nazivane i bosanski planinci. Sličan su sastav imale i takozvane muslimanske legije.
Osim njih, u Posavini je djelovala i 13. SS oružana brdska divizija Handžar (hrvatska br. 1). Bila je sastavljena uglavnom od Hrvata (muslimana i katolika) iz BiH te doseljenih Nijemaca iz Kraljevine Jugoslavije (Volksdeutscher).
Oko Brčkoga je operirao i bjelogardijski Ruski zaštitni korpus, kao i druge oružane postrojbe.
15 Stipo Pilić i Blanka Matković, »Bitka za Odžak: Rat je završio dvadeset dana kasnije«, Bosna Franciscana, sv. 37 (2012.), str. 109-138.
Vidjeti i Zoran Dujak, Berlin pa Odžak. (Locarno, Švicarska: vlastita naklada, 1993.); Stjepan Marčetić, »Odžačka Posavina - travanj, svibanj 1945. (rat poslije rata)«. Mentor: prof. dr. sc. Ivan Balta. (Zadar: Sveučilište u Zadru Odjel za povijest, 2008.), 34 str. [dostupno i na internetu]; Ahmet Đonlagić, 27. istočnobosanska divizija. (Beograd: Vojnoizdavački zavod, 1983.), str. 501-520; Drago Karasijević, Peti korpus NOVJ. (Beograd: Vojnoizdavački zavod, 1985.), str. 320; Oslobodilački rat naroda Jugoslavije 1941-1945. (Beograd: Vojnoistorijski institut, 1957.), sv. 2, str. 588; Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944-1945. (Beograd: Vojni istoriski institut, 1957.), str. 608-609.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 20 od 26
34. U kojoj su posavskoj općini nakon 1945. iznijenjena (potpuno ili djelomično) imena triju sela? a) Bosanski Šamac b) Bosanski Brod c) Derventa d) Odžak
Nakon 1945. godine izmijenjeni su nazivi triju odžačkih sela: Mrka Ada je nazvana Ada, Balegovac - Novo Selo, a Vlaška Mala - Posavska Mahala. 35. Koja je posavska župa najviše porušena u posljednjem ratu (1992.-1995.)? a) Dubrave kraj Brčkoga b) Plehan kraj Dervente c) Potočani kraj Odžaka d) Tolisa kraj Orašja
U posljednjem je ratu (1992.-1995.) najporušenija župa Plehan kraj Dervente.
Na slici: stari Plehan
36. Koji je posavski autor objavio knjigu Dnevnik plehanske satnije? a) Anto Adžamić b) Mato Krajinović c) Jure Rašić d) Anto Šestić
Dnevnik plehanske satnije (Zagreb: HKD Napredak, 2000.) objavio je Anto Šestić. 37. Poznato je da je tijekom posljednjega rata (1992.-1995.) franjevačka zajednica pružala medicinsku skrb ranjenima. Primjeri su ratna bolnica smještena u franjevačkom samostanu u Tolisi i Franjevačka bolnica u Novoj Biloj. Odakle je rodom posavski franjevac koji je tijekom posljednjega rata osnovao i bio ravnatelj ustanove koja je pružala ne samo medicinsko-rehabilitacijsku pomoć ranjenicima i invalidima, nego je imala i socijalnu svrhu? a) iz Dubrava kraj Brčkoga b) sa Plehana kraj Dervente c) iz Potočana kraj Odžaka d) iz Tolise kraj Orašja
Fra Grga Vilić je rođen 1945. u selu Jošava (župa Potočani, općina Odžak) od oca Stipe i majke Kate (rođene Gašić). Utemeljio je i bio ravnatelj »Doma invalida Bosanske Posavine« u Đakovačkoj Breznici.
»U Domu su liječeni ne samo Hrvati iz Bosanske Posavine, nego i Bošnjaci, jedan Rom, kao i po jedan Nijemac, Englez, Turčin, Irac i Mađar, koji su stradali u Bosanskoj Posavini. Dom je tri godine (1994.-1997.) bio središnja ustanova svih invalida iz Bosanske Posavine.« 16 16 Dr. med. Matija Marković, »Fra Grga Vilić i Dom invalida Bosanske Posavine«, Bilten Udruge »Fra Grga Vilić«, br. 1 (lipanj 2011.), str. 6-
7.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 21 od 26
38. Koji je Posavljak napisao temeljitu i međunarodnoj javnosti dostupnu studiju o početku rata (1992.-1995.) u Bosanskoj Posavini? a) dr. Anto Kovačević b) Jerko Zovak c) prof. Dragan Lukač d) dr. Marko Babić
Posavljak koji je napisao temeljitu studiju o početku rata u Bosanskoj Posavini je dr. Marko Babić (rođen 1945. u Vidovicama kraj Orašja). On je autor knjige na engleskom jeziku The Owen-Stoltenberg and the international diplomatic legalization of the Serbian occupation and atrocities in Bosnian Posavina (Vidovice-Zagreb: Croatan, 1994).
Dr. Anto Kovačević (rođen 1952. u Adi kraj Odžaka) objavio je knjigu Posavski koridor smrti (Zagreb: Buldog, 2007.).
Najdokumentiraniji prikaz vojnih zbivanja na početku rata u Bosanskoj Posavini objavio je na 770 stranica Jerko Zovak, Rat u Bosanskoj Posavini 1992. (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska d.o.o., Grad Slavonski Brod, 2009.), ali Zovak nije Posavljak.
Prof. Dragan Lukač (rođen 1956. u Bosanskom Šamcu) objavio je knjigu Ratni zločini u Bosanskoj Posavini (Zagreb: Centar za prikupljanje dokumentacije i obradu podataka o Domovinskom ratu i HKD Napredak podružnica Bosanski Šamac, 1997.). Lukač je, skupa sa Sulejmanom Tihićem, preživio tri srpska logora. Danas Lukač obnaša dužnost direktora Federalne uprave policije. 39. Koji je suvremeni posavski istraživač objavio najviše radova o povijesti Bosanske Posavine? a) dr. Marko Babić b) dr. Pavo Barišić c) dr. Mirko Marjanović d) dr. Pavo Živković
Dr. Pavo Živković je suvremeni posavski istraživač koji je objavio najviše radova o povijesti Bosanske Posavine. Među Živkovićevim publikacijama treba istaknuti dvije knjige: Prilozi za povijest Usore i Soli: Povijesni mozaik Bosanske Posavine, Usore i Soli od najstarijih vremena do današnjih dana (Zagreb: HKD Napredak, 2008.) te Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljeća i povijest Hrvata Bosanske Posavine do početka XX. stoljeća (Mostar: HKD Napredak, 1994.).
Svaki od preostale trojice navedenih istraživača jesu objavili po više znanstvenih radova, ali oni nisu povjesničari: dr. Marko Babić je arheolog i leksikograf, dr. Pavo Barišić filozof i pravnik, a dr. Mirko Marjanović pisac i leksikograf. 40. U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Po kojim se važnijim (povijesno naslijeđenim) svojstvima pripadnici hrvatskoga naroda u BiH razlikuju od pripadnika drugih dvaju naroda? a) po nacionalnoj svijesti formiranoj u 19. stoljeću b) po značajkama iz ranoga srednjeg vijeka (vjeri, pismu itd.) c) po značajkama iz kasnijega razdoblja (narodne nošnje, običaji itd.) d) po značajkama koje potječu iz praslavenskoga razdoblja.
Ovo je pitanje veoma složeno i zaslužuje duži odgovor. Ovdje nudimo kraći odgovor. Istina je da je svijest Hrvata kao nacije (ne plemena ili naroda) oblikovana u 19.
stoljeću. Kroz sličan su proces prošli i drugi europski narodi (Nijemci, Talijani, Srbi itd.) koji
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 22 od 26
su se formirali u 19. stoljeću kao nacije, s težnjom stvaranja nacionalne države. Međutim, kod nekih je naroda taj proces stvaranja nacije završen tek u 20. ili tek početkom 21. stoljeća.
Istina je da se Hrvati od drugih dvaju naroda razlikuju i po tradiciji, narodnim nošnjama i običajima. Međutim, mjesna tradicija ponekad razdvaja čak i susjedna hrvatska sela s iste općine. (Dovoljno je usporediti, primjerice, različite narodne nošnje prikazane na audiokazetama sa seljačkim pjesmama sa iste, derventske općine.) Većina hrvatskih običaja i tradicija vezana je uz vjerski (katolički) način života.
Istina je da se Hrvati razlikuju od drugih dvaju naroda i po vjeri. Međutim, stvari sa povijesnoga motrišta izgledaju drugačije. Recimo, u 9. stoljeću (prije crkvenoga raskola 1054. godine) Hrvati i Srbi su pripadali istoj, kršćanskoj vjerskoj zajednici (jer još nije bilo podjele na katoličanstvo i pravoslavlje). U 9. stoljeću Bošnjaci nisu bili muslimani (jer još nije postojalo Osmansko carstvo). Ipak postoje dvije značajke, koje potječu iz praslavenskoga razdoblja, po kojima se Hrvati razlikuju od drugih.
Prva je značajka naglasak u govoru. Radi se o posebnom naglasku zvanom »akut«. Od svih slavenskih naroda, akut iz praslavenskoga razdoblja sačuvao se jedino među Hrvatima, i to u sva tri narječja: štokavskom, kajkavskom i čakavskom. Akut se očuvao uglavnom u govorima posavskih starosjedilaca, a »starosjedioce Bosanske Posavine čine Hrvati u nekoliko sela u okolini Orašja na Savi«.17 Posavske riječi mogu imati pet naglasaka:
dugosilazni ( ˆ ), naprimjer u riječima: mâjka, tvôj, brâčnī, kûm dugouzlazni ( ˊ ), naprimjer u riječima: kúma, náda, trúdnica, príja kratkosilazni ( ˋˋ ), naprimjer u riječima: prȉjāk, brȁt, mȅtak, pȑst, strȁvine kratkouzlazni ( ˋ ), naprimjer u riječima: pòtok, žèna, tvòja, jednòkatnica akut ( ~ ), naprimjer u oraško-domaljevačkim riječima: lĩvī, ljũta, Orãše (Orašje). U
drugim se dijelovima Posavine akut očuvao u tragovima. Naprimjer, na odžačkom području ljudi pozivaju kravu da pije vodu uz pomoć riječi võč: »Ajd, võč, Perava!«
Druga značajka po kojoj se Hrvati razlikuju od susjednih naroda jest tetoviranje. Taj običaj, smatraju stručnjaci, potječe još iz ilirskoga (praslavenskoga) doba. Tijekom osmanske vlasti katoličke su majke diljem Bosne svojoj djeci tetovirale križ na kožu da ih Osmanlije ne bi odveli u Aziju (za obuku budućih vojnika). U Posavini se tetoviranje zadržalo na području Brčkoga. Hrvatski nazivi za tetoviranje jesu sȉcānje (sjeckanje) i bȍcānje (bockanje). Postoje znanstveni radovi i dokumentarni film o tetoviranju bosanskohercegovačkih Hrvata.18
Tetoviranje Hrvatica diljem Bosne19
17 Josip Baotić, Orijentalizmi u govoru starosjedilaca Bosanske Posavine. (Sarajevo: Institut za jezik, 2007.), str. 2. 18 Bonislav Grgić, Povijest Hrvata brčanskog područja. (Brčko: vlastita naklada, 2008.), str. 4. Mag. Anto Sluganović (Beč; rodom iz
Vitanovića kraj Brčkoga) napisao je rad o tradicionalnom tetoviranju Hrvata u BiH (»Die traditionelle Tätowierung der kroatisch-katholischen Bevölkerung in Bosnien-Herzegowina«). HRT je 2013. godine proizvela dokumentarni film »Sicanje, bocanje, tetoviranje«. Redateljica: Tanja Kanceljak. Trajanje: 33 minute. Film je 06. 11. 2013. prikazan u emisiji »Društvena mreža« na HRT1.
19 Slika preuzeta sa: »Tetoviranje hrvatskih katolika u Bosni i Hercegovini«, http://hr.wikipedia.org/wiki/Tetoviranje_hrvatskih_katolika_u_Bosni_i_Hercegovini.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 23 od 26
41. Koji je posavski istraživač objavio knjigu o vrhbosanskom nadbiskupu Josipu Stadleru? a) dr. Marko Babić b) dr. Željko Pavić c) dr. Mirko Marjanović d) dr. Pavo Živković
Dr. Željko Pavić (rođen u Doboju, živio u Modriči), filozof i leksikograf, objavio je knjigu Philosophia fundamentalis Josipa Stadlera. (Sarajevo: Vrhbosanska teologija, 2006.). 42. Koliko je različitih posavskih narodnih kola (plesova) opisao istraživač Miroslav Šilić? a) dvadesetak b) tridesetak c) četrdesetak d) pedesetak
Istraživač Miroslav Šilić opisao je pedesetak posavskih kola u knjizi Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata Bosanske Posavine (Široki Brijeg: Hrvatska matica iseljenika u Federaciji BiH, Hrvatska kulturna zajednica u Federaciji BiH, 2001.). 43. U kojem se gradu čuvaju zvučni snimci pjesama i priča snimljenih 1956. u posavskim selima Ledenice (kraj Gradačca), Čardak i Dobrinja (kraj Modriče) te Donja Mahala i Vidovice (kraj Orašja)? a) Zagreb b) Tuzla c) Mostar d) Sarajevo
Zvučni snimci pjesama i priča snimljenih (u listopadu 1956.) u Ledenicama, Čardaku, Dobrinji, Donjoj Mahali i Vidovicama čuvaju se u Institutu za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu.20 44. Koja je posavska župa 2012. proslavila 270. godišnjicu postojanja? a) Garevac kraj Modriče b) Modran kraj Dervente c) Novo Selo kraj Bosanskoga Broda d) Zovik kraj Brčkoga
Godine 2012. župa Zovik je proslavila 270. godišnjicu postojanja.21 45. S kojih općina potječu dva posavska pisca koji su nakon 1995. objavili najviše knjiga? a) Bosanski Šamac i Modriča b) Bosanski Brod i Gradačac c) Derventa i Odžak d) Brčko i Orašje
Najplodniji posavski autori nakon 1995. godine jesu Anto Pranjkić (iz Distrikta Brčko) i Nedjeljko Nedić (s oraške općine). Svaki je od njih do sada objavio po petnaestak knjiga.
20 Jasmina Talam i Tamara Karača-Beljak (urednice), Legat akademika dr. Cvjetka Rihtmana. I. dio. (Sarajevo: Institut za muzikologiju
Muzičke akademije, 2008.), str. 55-57, 59. 21 Don Vitomir Zečević (priređivač), Zbornik radova 270. godina župe Zovik (Zovik kraj Brčkoga: Glas Zovika, 2012.).
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 24 od 26
46. Koliko značenja ima riječ čardak u Bosanskoj Posavini? a) 3 b) 5 c) 7 d) više od 7
Riječ čardak ima u Bosanskoj Posavini 9 značenja: 1. utvrda, tvrđava, 2. promatračnica, stražarnica; 3. naziv kule po kojoj je dobilo ime selo Čardak na modričkoj općini; 4. ljetnikovac, seoska kuća za odmor; 5. kuća na drvenim stupovima; 6. gostinjska soba na katu; 7. prostorija na katu s dijelom izbočenim na ulicu; 8. spremište kukuruza; 9. glinena posuda za nošenje vode u polje. 47. Koliko ima posavskih riječi za kukuruzni klip bez zrna? a) 3 b) 5 c) 7 d) više od 7
Za kukuruzni klip bez zrna u Bosanskoj Posavini ima 12 riječi. 48. Koliko u zapadnoj Hercegovini ima riječi za kukuruzni klip bez zrna? a) 3 b) 5 c) 7 d) više od 7
Za kukuruzni klip bez zrna u zapadnoj Hercegovini ima 10 riječi. 49. Koliko Posavci i Hercegovci imaju zajedničkih riječi za kukuruzni klip bez zrna? a) nijednu b) 5 c) 7 d) više od 7
Posavci i Hercegovci nemaju nijednu zajedničku riječ za kukuruzni klip bez zrna. Posavci se služe slijedećim riječima: bataljuška, čokotina, kočanj, komaljika, komušika, okomak, otučak, paturina, sršika, šepurina, tekun i tekunica.
Kukuruzni klip bez zrna (nalazi se lijevo od sepeta i u sepetu)
22 Ivica Gusić i Filip Gusić, Rječnik govora Dalmatinske Zagore i Zapadne Hercegovine,
http://www.scribd.com/doc/188428585/Rje%C4%8Dnik-Dalmatinske-zagore-i-Zapadne-Hercegovine, navedeno u predgovoru »Čitatelju«.
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 25 od 26
50. Navedite Posavce ili Posavke koji se prezivaju Bubalo, a istaknuli su se kao: a) profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu b) izvođač izvornih (seljačkih) pjesama c) katolička novinarka d) pisac knjige o Bosanskoj Posavini
Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu predaje prof. dr. Ivan Bubalo. Izvođač izvornih seljačkih pjesama je Anto (Ante) Bubalo. Katolička novinarka je pok. Ivanka Bubalo. Spisatelj je vlč. Marko Bubalo, autor jedne od najljepših knjiga o Bosanskoj Posavini i – majci: Molitvenik moje majke: Bosanska Posavina. (Tordinci, Hrvatska: Rkt. župni ured, 1997.). 51. Kako se zove posavski franjevac, graditelj crkava i samostana, »mecena Posavine«, poznavatelj zapadnih i istočnih jezika (uključujući arapski i perzijski), a napose turski zbog čega je prozvan nadimkom »Turkuša«? a) fra Anto Nedić b) fra Bono Nedić c) fra Martin Nedić d) fra Stjepan Nedić
Tolišanina fra Martina Nedića (1810.-1895.) zbog znanja turskoga jezika nazivali su »Turkuša«. Fra Martin je gimnaziju završio u Kraljevoj Sutjesci, a filozofsko-teološki studij u Mađarskoj. Još kao student oduševljava se idejama hrvatskoga narodnog preporoda. Pisao je pjesme povijesnog, spomenarskog, prigodničarskog i svečarskog sadržaja; dopise iz Bosne. Prikupljao je povijesnu i etnografsku građu. Autor je više objavljenih radova. Gradio je crkve i samostane. Za svoje zasluge bio je u Rimu predložen za generala franjevačkoga reda, postao je počasni član bečke Akademije te dobio orden »Medžidije III«. Godine 1940. fra Rastislav Drljić je na Univerzitetu u Beogradu obranio doktorsku disertaciju o fra Martinu Nediću. Prije četiri godine prof. Mato Nedić je objavio romansirani životopis ovoga franjevca pod naslovom Pater Martinus: romansirana biografija fra Martina Nedića (Tolisa: Zaklada Terra Tolis, 2010.). Toliška Zaklada »Terra Tolis« franjevcu u čast dodjeljuje književnu nagradu »fra Martin Nedić«.
Fra Martin Nedić:
graditelj, povjesničar, pisac, diplomat 52. Koje piće je, prema mišljenju Posavljaka, bolje od majčinog mlijeka? a) izvor-voda sa studenca b) napitak od domaćega meda i soka od kiselih jabuka c) rakija d) poseban čaj od sušene majčine dušice
Prema mišljenju nekih Posavljaka, od majčinoga mlijeka je bolja rakija. Rakija »liječi dušu« ispaćenih ljudi pa Ilija i Marko Begić pjevaju i dandanas:
»Rakija je bolja neg’ majčino mlijeko! Sto godina poživio
onaj ko je peko! I nikada, nikada pakla ne vidio!
»Bosanska Posavina: kviz znanja« - rad Udruge »fra Grga Vilić« (26. 04. 2014.) str. 26 od 26
Dabogda na onom sv’jetu svetac bio!«23
53. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine (Mostar, 2009.) posvećuje članku »Dubrovačka Republika« 3 stranice, članku »Arheologija« 6 stranica, a članku »Crna Gora« 7 stranica.24 Koliko stranica ima članak »Bosanska Posavina« u istoj Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine? a) 2 b) 6 c) 10 d) više od 10
Članak »Bosanska Posavina« zauzima 2 stranice u Hrvatskoj enciklopediji Bosne i
Hercegovine?25
Posavska kruška žutavka
KRAJ
23 Ilija i Marko Begić, pjesma »Rakija je bolja neg’ majčino mlijeko«, na zvučnoj kazeti Hrvati iz Bosne. Violina Perica Opačak; šargija
Marinko Lepan; bubnjevi Igor Fabris; urednik Jozo Patljak. (Zagreb: Alka Ton, 1994.). 24 Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine. Gl. urednik Jakov Pehar. (Mostar: Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine,
2009.), sv. 1 [A-Đ], »Dubrovačka Republika« (str. 627-630); »Arheologija« (str. 65-71); »Crna Gora« (str. 475-482). 25 »Bosanska Posavina«, Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine. (Mostar: Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 2009.),
![Marketinska Znanja Od a Do z - Philip Kotler[1]](https://static.documents.pub/doc/80x56/54a2287eac79591c168b4734/marketinska-znanja-od-a-do-z-philip-kotler1.jpg)
