Latinski za gimnazije - ORBIS ROMANUS 1

FUTUR II , PERFEKT, PLUSKVAMPERFEKT, PARTICIP PERFEKTA, INFINITIV PASIVNOG FUTURA; KONJUKTIVI

3/2/2014 1Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500




Sintaksa

Opisuje rečenično ustrojstvo te se u njoj izlažu pravila o slaganju riječi u rečenice

Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice u hrvatskom jeziku jest:

Predikat (P), subjekt (S), priložne oznake (PO) i objekt (O)


Predikat je najvažniji dio rečenice Ima svoje 4 kategorije

Lice

Vid

Vrijeme

Način

Lice (ja , ti ...) ; Vid (svr/nesvršenost), Vrijeme (prije, sada, poslije)


Ali 4 načina ima hr jezik, 3 latinski Indikativ =>>>> Izjavni način, vezuje se uz sve

kategorije vremena Imperativ =>>>> potiče aktivnost Kondicional =>>>>izriče se kakva mogućnost Optativ===>>>> želja

LATINSKI: Indikativ Konjuktiv Imperativ


Po sastavu rečenice dijelimo na: Neproširene (rečenicu čine subjekt i predikat,

bez objekta)Ante čita. Kiša pada.

Proširene, npr. Ante čita knjigu. (subjekt, predikat i objekt)

Složene

Nezavisno složene

Zavisno složene


Nezavisno složene - sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje mogu stajati zasebno.

Sastavne (i, pa, te , niti , ni)

Rastavne (ili)

Suprotne (a , ali , nego , već , no)

Isključne (samo , samo što, jedino što, tek što)

Zaključne (dakle, stoga , zato)


Zavisno složene

sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje ne mogu stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može stajati samostalno), dok su druge zavisne (ne mogu stajati samostalno, proširuju glavnu rečenicu).

Mjesne npr. Otišao je otkud je i došao.

Vremenske npr. Igrali smo se pred školom sve dok nije zvonilo.

Načinske npr. Što više učim, to više znam.

Namjerne npr. Došli su mnogi ljudi samo da sudjeluju u sprovodu.

Uzročne npr. Lijep je dan zato što je vedro.

Posljedične npr. Tako jako se smijao da su mu suze potekle.

Pogodbene npr. Ako stignem na vrijeme, pogledat ću film.

Dopusne npr. Umjesto da učiš, ti se igraš!


Ove prethodne su bile priložne, imaju sintaktična pravila u latinskom jeziku

Subjektne - odnosi se prema glavnoj kao subjekt prema predikatu npr. Tko je sve naučio, dobit će dobru ocjenu.

Predikatne - kao predikatni dio npr. On ti je da boljeg nećeš nikad naći.

Objektne - kao objekt npr. Ispričat ću ti što mi se dogodilo.

Atributne - kao atribut prema imenici koju opisuje npr. On je imao djevojku koja je bila jako lijepa.

Apozicijske - odnose se na vlastitu imenicu npr. Posjetili smo jednu planinu, koja je najhladnija planina u okolini.


Glagolski se oblici tvore od različnih osnova:1. prezentske (npr. od rogare: roga-),2. perfektne (rogav-)3. participske (rogato- od roga-to-).

Od prezentske osnove tvore se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta, imperativ, particip prezenta, gerund i gerundiv.

Od perfektne osnove tvore se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II i infinitiv perfekta aktiva.

Od participske osnove tvore se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II, particip i infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.


Konjuktiv

1.l.mn.prezenta: coniuctivus adhortativus (poticanje); zapovijed 2. ili 3. lice jednine i množine prezenta; negacija je ne

Zabranu, i to blažu prezentom, a strožu perfektom; negacija je ne

Mogućost prezentom ili perfektom (coniuctivus potentialis); negacija je non

Želju, i to ispunjivu prezentom, a neispunjivu imperfektom za sadašnjost, a pluskvamperfektom za prošlost; negacija je ne.


Consecutio temporum

Pravila o tome koje konjuktivno vrijeme dolazi u zavisnoj rečenici

To su rečenice koje su svojim sadržajem tijesno vezanu uz glavnu rečenicu

Iznutra zavisne su: upitne, namjerne i zahtjevne


Rogo quid facias = Pitam što radiš

Rogabo quid facias = Pitat ću što radiš

Rogo quid feceris = Pitam što si radio

Rogabo quid feceris = Pitat ću što si radio

Rogo, quid facturus sis = Pitam što ćeš raditi

Rogabo,quid facturus sis = Pitat ću što ćeš raditi

3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 15

Facias = 2.l.j.konjuktiva prezenta aktivnogFeceris= 2.l.j.konjuktiva perfekta aktivnogFacturus sis=2.l.j.konjuktiva prezenta perifrastične

konjugacija aktivne

U svim ovim rečenicama u glavnoj rečenici je glavno vrijeme (prezent & futur I)

Kad se radnja zavisne rečenice događa u isto vrijeme s radnjom glavne rečenice – stavlja se konjuktiv prezenta

Kad se radnja zavisne rečenice dogodila prije radnje glavne rečenice – stavlja se konjuktiv perfekta

Kad se radnja zavisne rečenice događa poslije radnje glavne rečenice – stavlja se konjuktiv prezenta perifrastične konjugacije aktivne (-urus sim)


Rogabam quid faceres = Pitah što radiš Rogavi quid faceres = Pitao sam što radiš Rogaveram quid faceres = Bijah pitao što radiš

Rogabam quid fecisses = Pitah što si radio Rogavi quid fecisses = Pitao sam što si

radio Rogaveram quid fecisses = Bijah pitao što si

radio

Rogabam quid facturus esses =Pitah što ćeš raditi Rogavi quid facturus esses =Pitao sam što ćeš

raditi Rogaveram quid facturus esses =Bijah pitao što ćeš

raditi


U svim ovim rečenicama u glavnoj rečenici je historijsko vrijeme (imperfekt, perfekt i pluskvamperfekt)

Kad je radnja zavisne rečenice u isto vrijeme sa glavnom u zavisnoj tada se stavlja konjuktiv imperfekta

Kad se radnja zavisne rečenice dogodila prije glavne rečenice stavlja se konjuktiv pluskvamperfekta

Kad se radnja zavisne rečenice događa poslije radnje glavne rečenice stavlja se konjuktiv imperfekta perifrastične konjugacije aktivne (-urus essem)


Coniunctivus potentialis

Dicat – Rekao bi tko; Dixerit quis – Mogao bi tko reći;

Pompeius bellum piratarum, vix crederes, tribus mensibus finivit; Pompej je rat sa gusarima , jedva se moglo vjerovati, svršio za tri mjeseca;


Coniunctivus irrealis

Sine amicis vita tristis esset – Bez prijatelja život bi bio tužan.

Quos Caesar fortasse servasset, tu crudelissime persecutus trucidasti. – One koje bi Cezar možda bio poštedio ti si nakon vrlo okrutnih progona smaknuo.

U latinskom kad je imperfekt konjuktiva ti prevodiš sa prezentom našim!!!

U latinskom kad je pluskvanperfektni oblik ti prevodiš našim perfektom!!!

SI tacuisses , philosophus manisses – Da si šutio, bio bi ostao filozof


Upitne latinske rečenice često su u konjuktivu (potencijalni ili irelani konjuktiv)

Quis credat? Tko bi vjerovao?

Quis dubitaverit? Tko bi posumnjao?

Quis umquam arbitraretur? Tko bi ikada bio mislio?

Quid vita hominum sine pshilosophia esse potuisset? Što bi bio vrijedio ljudski život bez filozofije?


Konjuktiv sumnje ili kolebanja? Quo me miser conferam? Quo vertam? Kamo

da se jadan sklonim? Kamo da se obratim?

Cur non laeter? Zašto da se ne veselim?


Konjuktiv zapovjedi (ima uvijek uskličnik na kraju!!!) Prudenter vivas!!! Živi razborito!

Suum quisque noscat ingenium!!! Svatko neka poznaje svoju ćud!

(ako ne dodano “ne” onda je to konjuktiv zabrane)


Konjuktiv željni (optativus)

Sis felicior Augusto, melior Traiano! (dao Bog, da bio sretniji od Augusta, a bolji od Trajana)

Utinam pater meus viveret! Kamo sreće da moj otac živi!

Ako vidiš pluskvamperfektni oblik – prevedi ga perfektom u HR, a imperfekt i prezent u prezentu!


Glavna vremena: prezent, futur I i II

Historijska: imperfekt, perfekt i pluskvamperfekt;


Deklinacija I ili a-deklinacija N Terra Terrae

G Terrae Terrarum

D Terrae Terris

A Terram Terras

V Terra Terrae

AB Terra Terris


Deklinacija II ili o-deklinacija N Populus Populi

G Populi Populorum

D Populo Populis

A Populum Populos

V Popule Populi

AB Populo Populis


U-deklinacija

N Exercitus Exercitus

G Exercitus Exercituum

D Exercitui Exercitibus

A Exercitum Exercitus

V Exercitus Exercitus

AB Exercitu Exercitibus


Srednji rod o-deklinacije vs u-deklinacije N -um n -a N -u n -ua

G -i g -orum G -us g -uum

D -o d -is D -u d -ibus

A -um a -a A -u a -ua

V -um v -a V -u v -ua

AB -o ab –is AB-u ab -ibus

saeculum,-i,n. gelu,-us,n.


3. Deklinacija konsonantskaosnova N praetor n praetores

G praetoris g praetorum

D praetori d praetoribus

A praetorem a praetores

AB praetore ab praetoribus


V deklinacija

N dies n dies

G diei g dierum

D diei d diebus

A diem a dies

ABdie ab diebus


Komparacija pridjeva i priloga

POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV

Clarus 3 clarior, -ius clarissiumus 3

Pulcher 3 pulchrior, -ius pulcherriumus 3

Facilis, -e facilior, -ius facillimus 3



Bonus 3 melior, -ius optimus 3

Malus 3 peior, -ius pessimus 3

Parvus 3 minor, minus minimus 3

Magnus 3 maior, maius maximus 3

Multus 3 plus, pluris plurimus 3


Prilozi


Certe certius certissime

Dulciter dulcius dulcissime

Bene melius optime


FUTUR I.


Futur

Oblici prezentske osnove – aktiv

Oblici prezentske osnove – pasiv

Oblik perfektne osnove – aktiv

Oblici perfektne (participske) osnove - pasiv


Indikativ futura I (AKTIV)

amaboamabisamabit

amabimusamabitisamabunt

monebomonebismonebit

monebimusmonebimitismonebunt

legamlegesleget

legemuslegetislegent

capiamcapiescapiet

capiemuscapieminicapient

audiamaudiesaudiet

audiemusaudietisaudient


Indikativ futura I (PASIV)

amaboramaberisamabitur

amabimuramabiminiamabuntur

biti ću voljen

monebormoneberismonebitur

monebimurmonebiminimonebuntur

legarlegerislegetur

legemurlegeminilegentur

capiarcapieriscapietur

capiemurcapieminicapientur

audiaraudierisaudietur

audiemuraudieminiaudientur


Perfektna osnova – aktiv futura II

Buduća radnja koja će se dogoditi prije druge buduće radnje

Ut sementem feceris , ita metes. – Kako posiješ, tako ćeš i žeti; Ego certe meum officum praestitero – Ja ću sigurno izvršiti svoju dužnost;

Futur II (AKTIV)

amaveroamaverisamaveritamaverimusamaveritisamaverint


Futur II

aktivni

rogav-er-orogav-eri--srogav-eri-trogav-eri-musrogav-eri--tisrogav-eri--nt

budem upitao, upitam

monu-er-omonu-eri-smonu-eri-tmonu-eri-musmonu-eri-tismonu-eri-nt

scrips-er-oscrips-eri-sscrips-eri-tscrips-eri-musscrips-eri-tisscrips-eri-nt

puniv-er-opuniv-eri--spuniv-eri--tpuniv-eri--muspuniv-eri--tispuniv-eri--nt


Oblici perfektne (participske) osnove – pasiv za futur IIFutur II pasivni

budem upitan

rogatus-a, -um

rogati,-ae, -a

eroeraserit

erimuseritiserunt

monitus-a, -um

moniti-ae, -a

eroeraserit

erimuseritiserunt

scriptus-a, -um

scripti-ae, -a

eroeraserit

erimuseritiserunt

punitus-a, -um

puniti-ae, -a

eroeraserit

erimuseritiserunt 3/2/2014 41Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500

Futur II glagola “biti”

fuero prevodimo. budem (bio) fueris fuerit fuerimus fuentis fuerint


PERFEKT(prošlo svršeno vrijeme)


Perfektna osnova se tvori...

Proširivanjem glagolske osnove glasom “v” –lauda – v – i ; taj vi često je prešao u “u-i” tipa alere (hraniti) – alui

Sufiksom s koji se dodaje konsonantskim osnovama tj. Carpere (brati) – carp – s – i

Produljivanjem osnovnog vokala Sedeo – sedi (ovaj “e” prije d je kratak, a u perfektnoj osnovi postaje dug)

Perfektnom reduplikacijom: tendo (pružam) perf. Te – tend –i


Participska osnova

Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske osnove, sufiksa “tu” i nastavaka –us / -a / -um

Kod nekih je glagola djelovanjem glasovnih zakona tus presao u sus tipa : visus, fixus;


PERFEKT glagola biti

Glagol “biti” INDIKATIV KONJUKTIV

Perfekt fui bio sam fuisti fuit

fuimus fuistisfuerunt

fuerimfuerisfuerit

fuerimusfueritisfuerint


Perfekt glagola “ići”

Perfekt glagola “ići”

INDIKATIV KONJUKTIV

ii išao samistiiit

iimusistisierunt

ierimierisierit

ierimusieritisierint


I II III IV

Indikativ perfekta

rogav-irogav-istirogav-it

rogav-imusrogav-istisrogav-erunt

Upitao sam

monu-imonu--istimonu--itmonu--imusmonu--istismonu--erunt

Opomenuo sam

scrips-iscrips-istiscrips-itscrips-imusscrips-istisscrips-erunt

Napisao sam

puniv-ipuniv-istipuniv-itpuniv-imuspuniv-istispuniv-erunt

Kaznio sam

(uvijek je objekt u akuzativu sa tim glagolom)

Indikativ perfekta – ELEMENTA LATINA str 19 vježba 26!!!


Konjuktiv perfekta

rogav-eri--mrogav-eri--srogav-eri--trogav-eri--musrogav-eri--tisrogav-eri--nt

monu-eri-mmonu-eri-smonu-eri-tmonu-eri-musmonu-eri-tismonu-eri-nt

scrips-eri-mscrips-eri-sscrips-eri-tscrips-eri-musscrips-eri-tisscrips-eri-nt

puniv-eri--mpuniv-eri--spuniv-eri--tpuniv-eri--muspuniv-eri--tispuniv-eri-nt

Konjunktiv perfekta aktivnog tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda: -erim, -eris, -erit, -erimus, eritis, -erint, npr. scrips-eritis, puniv-erint,


Indikativ pluskvamperfekta

rogav-era-mrogav-era-srogav-era-trogav-era-musrogav-era-tisrogav-era-nt

bijah upitao

monu-era-mmonu-era-smonu-era-tmonu-era-musmonu-era-tismonu-era-nt

scrips-era-mscrips-era--sscrips-era--tscrips-era--musscrips-era--tisscrips-era--nt

puniv-era-mpuniv-era-spuniv-era-tpuniv-era-muspuniv-era-tispuniv-era-nt

Pluskvamperfekt se tvori od imperfekta (bijah, bijaše...) ili perfekta (bio,bili) i pomoćnog glagola biti.

U latinskom se na perfektnu osnovu doda era + nastavci

-m , - s , -t ; - mus , - tis, - nt

Vježba 27. Elementa latina str 19!!!


Konjuktiv pluskvamperfekta

rogav-isse-mrogav-isse-srogav-isse-t

rogav-isse-musrogav-isse-tisrogav-isse-nt

monu-isse-mmonu-isse-smonu-isse-t

monu-isse-musmonu-isse-tismonu-isse-nt

scrips-isse-mscrips-isse-sscrips-isse-t

scrips-isse-musscrips-isse-tisscrips-isse-nt

puniv-isse-mpuniv-isse-spuniv-isse-t

puniv-isse-muspuniv-isse-tispuniv-isse-nt

Infinitiv perfekta rogav-isse monu-isse scrips-isse puniv-isse

Konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog tvori se tako da se infinitivu perfekta aktiva na -isse dodaju, lični nastavci: -m, -s, -t, -mus itd., npr. monuisse-m, scrip-sisse-tis.


Aktiv Pasiv

Jedn.2.liceJedn.3.lice

I----

II-to-to

-re--

Množ. 2.liceMnož.3.lice

-te--

-tote-nto

-mini--


Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske osnove. Završava se na -tus, -ta, -tum ili -sus, -sa, -sum, npr. roga-tus, scrip-tus; man-sus, clau-sus.

Taj particip spojen s oblicima glagola esse tvori pasivni perfekt, pluskvamperfekt i futur II, na primjer rogatus sum i sim, scriptus eram i essem, punitus ero.

Od participa perfekta pasiva tvori se particip futura aktiva tako da se završeci -us, -a, -um zamijene završecima -urus, -ura, -urum, npr. rogat-urus, monit-urus, script-urus, mans-urus.


I. ili a-konj. 1.II. ili e-konj.2.III. ilikonsonantskakonj.3.IV. Ili i-konj.

Glagoli na –io 3.konj.

1. ama-bam dele-bam scrib-ebam audi-ebam faci-ebam

2. ama-bas dele-bas scrib-ebas audi-ebas faci-ebas

3. ama-bat dele-bat scrib-ebat audi-ebat faci-ebat

1. ama-bamus dele-bamus scrib-ebamus audi-ebamus faci-ebamus

2. ama-batis dele-batis scrib-ebatis audi-ebatis faci-ebatis

3. ama-bant dele-bant scrib-ebant audi-ebant faci-ebant


Latinski imperfekt

Prevodimo našim imperfektom ili perfektom svršenih glagola


Helvetii flumen lintribus transibant –Helvećani su pokušavali preko rijeke splavima

Dux animos militum leniebat – Vojskovođa je kušao umiriti vojnike


Futur I.

Donec eris sospes, multos numerabis amicos – dok budeš sretan, imat ćeš mnogo prijatelja.


Imperfekt vs. Perfekt

Sedebam et scribebam; subito amicus intravit; tum ego surrexi. – sjeđah i pisah; iznenada uđe prijatelj; tada ja ustadoh;

Parva saepe scintilla contempa magnum excitavit incendium – Često je mala prezrena iskra izazvala (u hr lijepše zvuči – izaziva) velik požar


Pluskvamperfekt – “više nego svršen” – još dalji, “stariji” od perfekta

Graeci publice eos laudabant, qui patriae vitam dederant. - Grci javno hvaljahu one koji bijahu dali život za domovinu

Tarquinius Superbus moribus cognomen illud meruerat . – Tarkvinije Oholi (svojim) vladanjem bijaše zaslužio taj nadimak.


Stavljamo kacigu kako bismo počeli raditi


Imamo hrpu porazbacanih cigli


Smisleno djelujemo kako bi nastao – Lego grad!


Gerund & gerundiv

Gerundiv je glagolski pridjev koji ima sve oblike singulara i plurala

Gerund je glagolska imenica – ima samo genitiv, dativ , akuzativ i ablativ u singularu


Gerundiv u nom.sg. Završava na –ndus,-nda,-ndum i ima pasivno značenje i izriče radnju koju treba vršiti: laudandus, laudanda,laudandum – onaj koga treba hvaliti; zove se još i particip necessitatis.

Discipulus laudandus – učenik koga treba hvaliti; discipulus non laudandus ...


Gerund + glagol esse = treba, mora, valja + infinitiv

Gerundiv se sa svojim subjektom slaže u rodu, broju i padežu!!!

Lice koje vrši radnju u latinskom je u dativu –takozvani dativus auctoris – taj dativ se provodi u HR naaravno nominativom, i on je subjek reečenice

Discipulo discendum est – učenik treba da uči


Gerund

Glagolska imenica aktivnog trajnog značenja

Ima samo padeže singulara, a kao nominativ služi joj infinitiv prezenta;

U akuzativu se upotrebljava samo sa prijedlozima;


NOM Legere čitati ili čitanje

GEN Legendi čitanja

DAT Legendo čitanju

AKUZ ad legendum za čitanje

ABL Legendo čitanjem ili čitajući


SUPIN

Supin je glagolska imenica 4 deklinacije

Ima oblikm na –um i oblik na –u

Supin na –um je akuzativ cilja koji se upotrebljava uz glagole kretanja kao što su eo, venio, profiscor, mitto

Eo dormitum – idem spavati

Caesar legatos misit obsides postulatum – Cezar je poslao poslanike da traže taoce.


Particip

Glagolski pridjev.

Glagoli imaju u aktivu: particip prezenta npr . Laudatus (hvaleći, onaj koji hvali) i particip futura npr. laudaturus,-a,-um onaj koji će hvaliti, koji kani hvaliti, a u pasivu particip perfekta: laudatus,-a,-um (pohvaljen, pohvaljena, pohvaljeno)


Particip perfekta pokazuje radnju koja se dogodila prije radnje glavnog glagola:

Romani Carthaginem expugnatam deleverunt. Rimljani razoriše Kartagu, koju su osvojili

Može i : Rimljani osvojiše i razoriše Kartagu.


Particip futura aktiva izriče radnju koja će se dogoditi poslije radnje glavnoga glagola npr. Librum tibi valde profuturum mitto. Šaljem ti knjigu koja će ti veoma koristiti.

Katkad particip futura aktiva označuje ono što je kome unaprijed određeno:

Ave, Cesar imperator, morituri te salutant. Zdravo, Cezare imperatore, pozdravljaju te oni kojima je određeno da umru.


Radni tekst – 118 str.


Verba deponentia

Oni glagoli koji imaju pasivne oblike , a značenje aktivno; Oni kao da su odložili aktivne oblike odnosno pasivno značenje;

Loquor - govorim;

Morior – umirem;

Konjugira se kao pasiv običnih glagola;

Gerundiv je jedini oblik koji ima pasivno značenje: Hortandus,-a,-um onaj koji treba da se hrabri


Verba semideponentia

Oni glagoli kojima su oblici prezentske osnove aktivni, dok perfekt , pluskvamperfekt i futur II imaju pasivne oblike sa aktivnim značenjem

Audeo,audere, ausus sum – usuditi se

Gaudeo, gaudere, gavisus sum – radovati se

Soleo, solere, solitus sum – običavati

Fido, fidere, fisus sum – uzdati se


Plinije, str 139 Orbis romanus [10=prev 62.] Salus, -utis , f . = pozdrav

Avunculus, -i m. = ujak

Exitus,-us, m. =smrt

Ago 3. egi actum = voditi, raditi (+gracias=zahvaljivati)

Comparo 1. (+ak)=pripremati , steći, pribaviti

Aeternitas,-atis,f. = vječnost

Portus,-us, m. = luka


Classis, -is, f. Mornarica

Hora,-ae,f. Sat [hora septima] = oko 1 sat poslije podne

Indico 3. dixi, dictum (+ak) = najaviti

Nubes, is, f oblak

Appareo 2. parui, - =pojaviti se

Inusitatus 3 = neuobičajen

Magnitudo, -udinis, f. Veličina

Species, -ei, f. =izgled, vrsta


Posco, 3. poposci, - (+ak) = zatražiti

Solea,-ae, f. Sandala

Ascendo , 3. scendi, scensum – uspinjati se

Mirculum, -i, n. Čudo

Orior, 4. ortus sum = nastajati, rađati se

Pinus,-us, f. Omorika, bor , pinija

Interdum = nekada


Sordidus 3 = prljav

Maculosus 3 = nečist

Cinis, -eris, m. = pepeo

___________________

Incido 3. incidi, - (+ dat.) = padati

Pumex, -icis, m. Šupljikav kamen, plavac

Ambustus 3 spaljen

Formo 1. (+ak) = oblikovati


Vadum, -i n. Plićak

Propter (+ak) = zbog

Litus, -oris,n. Obala

Obsto 1. stiti, - (+dat) ispriječiti se

Guberno 1. (+ak) = upravljati

Appropinquo 1. = približavati se

Maiora = veće

Proxima = blizu


Paulum = malo Cunctor 1. cuntatus sum = oklijevati calidior et densior =topliji i gušći Magis magisque = više i više Nisi autem + glagol = ako nisi pak... Versor 1. nalaziti se Peto 3. petivi, petitum (+ak) poći Litora [ABLATIVUS LOCI!] Gubernaculum, i n. Kormilo Teneo, 2. tenui, tentum (+ak) = držati Sarcina, ae f. prtljaga


Resideo, 2. sedi, sessum = zaustaviti se


Kulturni elementi

In saecula saeculorum – na vijeke vijekova

In loco – na mjestu

Sinekura – (beneficium) sine cura = povlastice bez brige



DEPONENTNI GLAGOLI, SEMIDEPONENTNI I BEZLIČNI GLAGOLI

Verba deponentia

To su glagoli koji imaju pasivne oblike , a značenje aktivnu.

Zovu se jer su “odložili” aktivne oblike, odnosno pasivno značenje.

Verba deponentia konjugiraju se jednako kao pasiv običnih glagola


Deponentni glagoli mogu biti prelazni ili neprelazni

Npr. hortor aliquem – hrabrim nekoga (prelazi na direktan objekt ovdje zamjenice u akuzativu)

Ili neprelazni – morior - umirem


Na nesreću...(ili sreću?)

Imaju ove aktivne oblike deponentni glagoli:

Particip prezenta

Particip futura aktiva

Infinitiv futura aktiva

Gerund

supin


Značenje smo rekli da je aktivno, ali gerundiv je jedini oblik koji ima pasivno značenje:

Hortandus,-a,-um – onaj koji treba da se hrabri

Verba deponentia se navode u 1. licu prezenta, infinitivu prezenta i 1. licu perfekta, npr. hortor, hortari, hortatus sum


Pluto et Prosperina

Coniungium, ii, n = brak

Timeo, 2. ui, - + ak bojati se, plašiti se

Frater, -tri, m. = brat

Ira,-ae,f. Srdžba

Aio = reći (nepotpuni glagol)

Cogo, 3. coegi, coactum (+ak) tjerati , skupiti

Rapio 3. rapui, raptum (+ak) = otimati, grabiti


Str 152. Pluto i Prozerpina

“Pluton je nađe na Prozerpinu u planini Etna kako bere cviće”

Apage = nosi se! Gubi se!

Perterreo, ui, itum 2. preplašiti

Conclamo 1. vikati, klicati

Luctus, us, m. Žalost, tuga

Tenebrosus 3 mračan

Amplius = više


“Nosi se, Plutone, povikala je prestrašena djevojka, ali nitko od bogova nije čuo njen glas. Dok je vodio uhvaćenu djevojku, ona sa tugom najvećom reče: “Zdravo , sunce, i zatvorena u mračnom Tartaru i nikada te više neću vidjeti!”


Str 152. Cerera i Triptolem

Cerera je dugo tražila kćer ali je nije mogla naći. Po mnogim zemljama je lutala nosći bol veliku u prsima. Slučajno dođe elizejskom kralju, čija žena bijaše bila rodila dječaka Triptolema. Kralj nosi sina Cereri da mu bude hraniteljica. Cerera, da dječaka učini besmrtnim, noću ga plamenom obavije. Jedne noći eleuzinski kralj je vidio to čudo i


Date post:	02-Jul-2015
Category:	Education
Upload:	vinko-bubic
View:	2,902 times
Download:	197 times

Latinski za gimnazije - ORBIS ROMANUS 1

Education