ISHODI UČENJA I SAMO-PROCJENA STUDENATA NA KOLEGIJU

UPRAVLJANJE OKOLIŠEM

LEARNING OUTCOMES AND SELF-ASSESSMENTS OF STUDENTS IN AN

ENVIRONMENTAL MANAGEMENT COURSE

mr. sc. Tanja Radić Lakoš (tanja@vus.hr)

Ana Perišić dipl. ing. (sisak@vus.hr)

prof. dr. sc. Marko Radačić (radacic@vus.hr)

University of Applied Sciences in Šibenik, Trg Andrije Hebranga 11, 22000 Šibenik,

Hrvatska

SAŽETAK

Odgoj i obrazovanje za okoliš važna je komponenta održivosti. Studenti stručnog studija

menadžment, smjer turistički menadžment, na prvoj godini studija studiraju kolegij

Upravljanje okolišem. Očekivani ishod učenja polaganjem kolegija je da studenti razumiju

probleme koji se tiču vlastitog okoliša radi samostalnog donošenja odluka u poslovnom

okruženju. Istraživanjem samo-procjene studenata provedenim na uzorku od 74 studenata na

Veleučilištu u Šibeniku procijenjene su ocjene važnosti i stečenosti kompetencija iz područja

upravljanja okolišem, te mjere promjene stava prema okolišu nakon slušanja i polaganja

kolegija Upravljanje okolišem. Također, primjenom odgovarajućih statističkih metoda

analizira se veza između stjecanja znanja o upravljanju okolišem i promjene stava prema

okolišu.

Ključne riječi: Upravljanje okolišem, obrazovanje, kompetencije

ABSTACT

An important component of sustainability is education for the environment. On the first year

of professional study of management, direction and orientation of tourist management,

Environmental Management course is carried out. Understanding the issues affecting their

own environment for independent decision making in business environments is the expected

outcome of the course. The self-assessment study was conducted on a sample of 74 students.

The importance and the acquirement of competences in the field of environmental

management have been estimated as well as measures in changes of attitude towards the

environment after listening and passing the Environmental Management course. The

relationship between the acquiring of knowledge on environmental management and changes

in attitudes towards the environment has also been analyzed using appropriate statistical

methods.

Key words: Environmental management, education, competences

1. UVOD

Zbog opće zabrinutosti javnosti zbog stanja okoliša u posljednjih 50 godina došlo je do

uspona zanimanja za ekološke probleme. Dok je 60-e godine prošlog stoljeća obilježio

defanzivan pristup zaštiti okoliša uz uvođenje čistijih tehnika i tehnologija, 70-e su

karakteristične po preventivnom pristupu zaštiti okoliša koji je imao cilj da briga za okoliš

postane dio državne gospodarske politike i dio poslovne politike poduzeća. Veći pomak

napravljen je tek u 90-im ofenzivnim pristupom zaštiti okoliša kada briga za okoliš postaje

brigom za opstanak života.

Većina zemalja, barem formalno, poštuje načela trajno održivog razvoja, a traženje

međunarodne suradnje u rješavanju globalnih ekoloških problema, kao što je promjena klime,

postalo je središnjom brigom međunarodne diplomacije. Međutim, zaštitari okoliša često

prigovaraju da se malo toga promijenilo. Opće stanje okoliša u većini zemalja i dalje se

narušava, unatoč stanovitom uspjehu u smanjenju nekih oblika onečišćenja zraka. Postoje

dokazi da klimatske promjene, vjerojatno najozbiljniji globalni ekološki problem, ubrzavaju

korak, dok se stanje s drugim globalnim problemima, kao što su gubitak biološke raznolikosti,

krčenje šuma i širenje pustinja, sve brže pogoršava. Popis ekoloških katastrofa – koje se

protežu od prirodnih nesreća kao što su poplave i suše, preko istjecanja nafte s tankera i

nuklearnih nesreća do indirektnih posljedica NATO-vih napada – sve je veći. Istodobno,

globalni kapitalizam i potrošački način života sve su zahtjevniji prema okolišu. Ljudi žele sve

više dobara i vezani su za kulturu „odbacivanja stvari“ koja je dovela do stvaranja odlagališta

otpada na kojima se gomilaju plastične boce i zastarjela računala.

Čitavo vrijeme traje neprekidna borba između tehnocentrika i ekocentrika (Carter, 2004.).

Prvi, s antropocentričnim pogledom na svijet, šire pretpostavke o obilju (po kojima ne postoje

granice rasta) uz istovremenu neograničenu posvećenost ekonomskom rastu, znanstveni i

tehnološki optimizam kako će ljudska domišljatost naći odgovor na svaki ekološki problem, a

snažan naglasak stavljaju na materijalne vrijednosti i otpor prema širem sudjelovanju javnosti

u donošenju odluka, ekocentrici vjeruju da postoje i ekološke i socijalne granice rasta,

razvijaju filozofiju koja nastoji umanjiti upotrebu prirodnih resursa i djelovati unutar nosećeg

kapaciteta ekosustava. Uz navedeno, ekocentrični pristup poštuje složenost ekosustava i

granica ljudskog razumijevanja i elitističke ekspertize sa stavom kako ne možemo riješiti

svaki problem i kako moramo usvojiti oprezan pristup primjeni tehnologija. Također vjeruju

da je materijalizam sam po sebi pogrešan, što rezultira isticanjem nematerijalnih vrijednosti

(obrazovanje, prijateljstvo, građanska odgovornost, demokratska participacija, zajednica) uz

ekocentrično poštivanje prirode i vjerovanje da svi oblici života moraju dobiti mogućnost za

razvoj vlastite sudbine.

Ideja da planet prolazi kroz ekološku krizu koja može ugroziti i samo postojanje života

kakvog poznajemo vrlo je raširena. Vjerojatno iz tih razloga na izbor načina života mnogih

ljudi sve više utječu ekološki faktori: oni odlaze na posao biciklom, jedu organsku hranu,

investiraju svoj novac „etično“ te tako vrše pritisak na vlade da zaštite okoliš.

2. ULOGA OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ NA PRIMJERU VELEUČILIŠTA U

ŠIBENIKU

Po čemu se odlikuje zaštita okoliša? Glavna značajka je da ponajprije vodi računa o odnosu

ljudskog društva s prirodom. Taj odnos čovjeka i prirode spaja niz problema kojima upravlja

politika zaštite okoliša, koja uključuje:

zaštitu biljnog i životinjskog svijeta i očuvanje prirode,

bezbrojne oblike onečišćenja i degradacije zraka, vode i tla,

iscrpljivanje prorijeđenih resursa poput zaliha ribe, prašuma i ugroženih vrsta,

upotrebu nuklearne energije i biotehnologije,

„globalne“ probleme kao što su gubitak biološke raznolikosti, klimatske promijene i

oštećenje ozonskog omotača.

Svi ovi problemi dio su politike zaštite okoliša kojom se omogućava uspostava prirodnog

sklada s okolišem, očuvanje kakvoće okoliša i prirodnih zajednica uz racionalno korištenje

prirodnih resursa i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet održivog

razvoja.

Kao važna komponenta održivosti ističe se odgoj i obrazovanje za okoliš. „Obrazovanje mora

igrati važnu ulogu u osposobljavanju ljudi za zajednički život na način koji pridonosi

održivom razvitku. Međutim, obrazovanje trenutno često pridonosi neodrživom življenju. Do

toga može doći zato što oni koji uče nemaju priliku preispitati svoje vlastite stilove života te

sustave i strukture koji takve stilove života promiču. To se također događa reprodukcijom

neodrživih modela i praksi. Stoga, preoblikovanje razvitka zahtijeva preusmjeravanje

obrazovanja prema održivom razvitku. Osim što obrazovanje za održivi razvitak povećava

svijest o složenosti i dinamici problema, ono također igra ključnu ulogu u razumijevanju

održivog razvitka i u njegovoj primjeni na konkretan način. Obrazovanje za održivi razvitak

pomaže u razvijanju sposobnosti za kritičko i sustavno promišljanje i sposobnosti predviđanja

te u motiviranju na aktivnosti koje promiču održivi razvitak“ (UN, 2011.). Na sličnom tragu

misli je i čuveni fizičar Fritjof Capra koji je rekao kako „ljudsku zajednicu nije potrebno

iznova osmišljavati već je potrebno promišljati o novoj reorganizaciji te zajednice u smislu i

po uzoru na prirodne ekosustave“ (Carter, 2004).

Veleučilište u Šibeniku osnovano je 2006. godine. Ustrojena su tri odjela: Odjel

Menadžmenta, Odjel Prometa i Odjel Upravnog prava na kojim se izvode četiri studijska

programa. Od formiranja Veleučilišta, na prvoj godini stručnog studija Menadžment (za

smjerove: turistički menadžment i informatički menadžment) izvodi se obavezan kolegij

Upravljanje okolišem, a na prvoj godini stručnog studija Promet izvodi se obavezan kolegij

Promet i ekologija. Manje izmijene studijskog programa na stručnom studiju Menadžment (ne

veće od 20% studijskog programa) napravljene su u akademskoj godini 2008./2009. Kolegij

Upravljanje okolišem za studente stručnog studija Menadžment, smjer informatički

menadžment je ukinut te je formiran novi obavezni kolegij Informatičke tehnologije i zaštita

okoliša. Na specijalističkom diplomskom stručnom studiju Menadžment akademske godine

2011./2012. uveden je novi izborni kolegij Menadžment zaštićenih područja.

Kolegij Upravljanje okolišem jednosemestralni je kolegiji koji nosi 7 ECTS bodova, a ukupno

radno opterećenje studenata na kolegiju je 210 sati. Od toga 60 sati nastave predavanja i 30

sati nastave seminara, dok se ostatak radnog opterećenja studenata odnosi na vrijeme utrošeno

na studiranje literature i pripremu za kolokvije, pismeni i usmeni ispit te pripremu

seminarskog rada. Ciljevi nastavnog procesa ovog kolegija su:

1) Studiranjem i polaganjem kolegija studenti će spoznati ekonomske procese koji

ugrožavaju prirodne resurse, načine i metode integralnog pristupa razvoju,

gospodarenju, korištenju i zaštiti prirodnih resursa odnosno okoliša;

2) Studenti trebaju prepoznati štetu koju poslovni sustavi mogu nanijeti prirodnim

ekosustavima, limitirajući tako razvoj poslovnih sustava primjenom politike održivog

razvoja;

3) Studenti moraju moći primijeniti sadržaje ovog kolegija u poslovnoj praksi.

Kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi u nastavi se koriste verbalne metode, a nastavni

sadržaji izlažu se ex cathedra monološkom metodom i upotpunjuju studijama slučaja.

Također se u nastavi koristi i posredno izlaganje suvremenim sredstvima masovnih

komunikacija (film, CD, Internet). Na nastavi seminara po prezentaciji studentskih radova

koriste se metode diskusije i oluje ideja.

3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Istraživanje samo-procjene studenata o postignutim ishodima učenja provedeno je u svibnju

2012. na Veleučilištu u Šibeniku na prvoj godini stručnog studija Menadžment, smjer

turistički menadžment. Od ukupno 74 anketnih upitnika, 74 je uredno ispunjeno.

U prikupljanju podataka korištena je metoda ankete na uzorku studenta. Anketni upitnik je

podijeljen u tri dijela. Prvi dio obuhvaća osobna pitanja o dobi, spolu, principu studiranja

(redovan/izvanredan), dosadašnjoj prosječnoj ocjeni studija. Drugi dio anketnog upitnika

sastojao se od pitanja vezanih uz kolegij Upravljanje okolišem: očekivanoj i ostvarenoj ocjeni

iz kolegija, pitanja o usklađenosti bodovne vrijednosti kolegija (ECTS) sa stvarnom

opterećenosti na kolegiju i pitanja o preraspodjeli vremena posvećenog teorijskom sadržaju

kolegija, praktičnom i seminarskom radu te multimedijalnim sadržajima u nastavi. U trećem

dijelu upitnika studenti su ocijenili važnost i stečenost kompetencija poznavanja i

razumijevanja teorije i organizacije ekosustava, sastavnica okoliša i njihove degradacije,

učinaka čovjeka na degradaciju okoliša i poznavanje i razumijevanje ekogenih tehnologija u

praksi. Također, ispitano je u kojoj su mjeri studenti slušanjem i polaganjem kolegija

Upravljanje okolišem promijenili postojeće stavove prema okolišu i to stavove vezane uz

energetsku efikasnost, recikliranje otpada, potrošnju vode, biranje proizvoda s ekološkim

certifikatima i boravak u prirodi. Anketni upitnik dan je u prilogu (dodatak 1).

U analizi podataka korištene su metode deskriptivne i inferencijalne statistike: grafičke i

numeričke metode, metoda procjene parametara, korelacijska analiza, te postupci testiranja

statističkih hipoteza (t-test, Kruskal-Wallis test, Wilcoxon-Mann-Whitney test).

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Anketiranju je pristupilo 74 studenta prve godine stručnog studija menadžment, smjer

turistički menadžment. 19 ispitanika bilo je muškog, a 55 ženskog spola. Prosječna ocjena

njihova dosadašnjeg studija je 3,19. Očekivana prosječna ocjena kolegija Upravljanje

okolišem anketiranih studenata je 3,35, a ostvarena prosječna ocjena kolegija Upravljanje

okolišem anketiranih studenata je 3,38. 52 ispitanika (70,2702%) položilo je kolegij na

jednom od tri dosada održana ispitna roka, 22 ispitanika (29,7292%) nije položilo kolegij.

Kao što je vidljivo iz grafa 1. većina studenata smatra da je bodovna vrijednost kolegija u

skladu s stvarnom opterećenošću na kolegiju. Istraživanje je također pokazalo kako najveći

broj studenata smatra kako je sadržaj kolegija primjeren te da nije potrebno smanjivati ili

povećavati vrijeme utrošeno na izvođenje teorijskog sadržaja predavanja, praktičnog i

seminarskog rada te korištenja multimedijalnih sadržaja u nastavi (graf 2. i graf 3.).

Graf 1. Sukladnost bodovne vrijednosti kolegija (ECTS) s stvarnim opterećenjem.

Graf 2. Mišljenje o potrebi povećanja vremena pojedinih oblika nastavnog procesa.

Graf 3. Mišljenje o potrebi smanjenja vremena pojedinih oblika nastavnog procesa.

Studenti su ocjenama od 1 do 5 ocijenili važnost i stečenost kompetencija iz četiri područja:

1) Teorija i organizacija ekosustava (poznavanje i razumijevanje: funkcioniranja

ekosustava, važnosti protjecanja energije kroz ekosustave, važnosti kruženja

hranidbenih tvari unutar ekosustava).

2) Sastavnice okoliša i njihova degradacija (poznavanje i razumijevanje: degradacije

zraka, degradacije kopnenih voda, degradacije mora, degradacije tla, važnosti zaštite

ugroženih i zaštićenih područja prirode).

3) Učinci čovjeka na degradaciju okoliša (poznavanje i razumijevanje: utjecaja čovjeka

na okoliš, utjecaja urbanizacije na okoliš, utjecaja demografske ekspanzije na okoliš,

utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš, utjecaja upotrebe obnovljivih izvora

energije na okoliš, utjecaja proizvodnje otpada na okoliš, utjecaja prometa na okoliš,

utjecaja poljoprivrede na okoliš, utjecaja prirodnih uzročnika degradacije na okoliš,

važnosti zaštite ugroženih i zaštićenih vrsta i poznavanje i prepoznavanje nastanka

ekološke krize).

4) Ekogene tehnologije u praksi (poznavanje i razumijevanje važnosti politike održivog

razvoja i poznavanje i razumijevanje uvođenja norme ISO 14000 u poduzeća).

Graf 4. Prosječne ocjene važnosti i stečenosti kompetencija.

Na grafu 4. su dane prosječne ocjene važnosti i stečenosti kompetencija za ova četiri

područja. Ispitani studenti najveću ocjenu važnosti kompetencija daju poznavanju i

razumijevanju učinaka čovjeka na degradaciju okoliša (prosječna ocjena važnosti iznosi 4.21).

Također, ispitani studenti smatraju kako su iz istog tematskog područja u najvećoj mjeri stekli

kompetencije na studiju (prosječna ocjena 3.77).

Prosječne ocjene važnosti i stečenosti svih 21 ispitanih kompetencija dane su u dodatku 2.

Studenti najvišu ocjenu važnosti i stečenosti kompetencija daju poznavanju i razumijevanju

utjecaja čovjeka na okoliš (4.61, odnosno 4.27), poznavanju i prepoznavanju nastanka

ekološke krize (4.45, odnosno 3.99) i poznavanju i razumijevanju utjecaja urbanizacije na

okoliš (4.41, odnosno 3.93). Najniže ocjene važnosti i stečenosti dane su kompetencijama

poznavanja i razumijevanja uvođenja norme ISO 14000 u poduzeća (prosječna ocjena

važnosti iznosi 3.5, a stečenosti 2.97), poznavanju i razumijevanju važnosti politike održivog

razvoja (prosječna ocjena važnosti iznosi 3.85, a stečenosti 3.28) i poznavanju i razumijevanju

utjecaja demografske ekspanzije na okoliš (prosječna ocjena važnosti iznosi 3.82, a stečenosti

3.34). Na grafu 5. prikazana je usporedba prosječnih ocjena važnosti i prosječnih ocjena

stečenosti posebno za sve kompetencije (pitanja vidjeti u dodatku 1).

Graf 5. Usporedba prosječnih ocjena važnosti i stečenosti kompetencija.

Prosječne ocjene važnosti i stečenosti kompetencija su značajno linearno korelirane i to

pozitivno (koeficijent linearne korelacije iznosi 0.92). Dakle, što je ispitanim studentima

važnija kompetencija pojedine kategorije, to su je oni u većoj mjeri stekli na studiju.

Postoji statistički značajna razlika u prosječnoj ocjeni važnosti i stečenosti kompetencija

(mjerenih prosječnom ocjenom važnosti) između studenata koji su položili i studenata koji

nisu položili kolegij Upravljanje okolišem (proveden je t-test, vrijednost testne statistike

iznosi 4.13, p-vrijednost 0,0002). Studenti koji su položili kolegij Upravljanje okolišem daju

veću ocjenu stečenosti kompetencija za većinu kategorija. Ta je razlika najviše izražena za

kompetencije: poznavanje i razumijevanje važnosti kruženja hranidbenih tvari unutar

ekosustava, poznavanje i razumijevanje degradacije zraka, poznavanje i razumijevanje

degradacije kopnenih voda, te poznavanje i razumijevanje važnosti zaštite ugroženih i

zaštićenih vrsta.

Graf 6. Usporedba prosječnih ocjena stečenosti kompetencija za studente koji su položili i

studente koji nisu položili ispit iz kolegija Upravljanje okolišem.

Studenti su ocijenili koliko su slušanjem i polaganjem kolegija Upravljanje okolišem

promijenili postojeće stavove (tablica 1) prema okolišu u području: energetske efikasnosti,

recikliranja otpada, češćem boravku u prirodi, kupnje proizvoda sa ekološkim certifikatima i

ekološke hrane, potrošnja vode, smanjenoj upotrebi motornih vozila (sva pitanja vidjeti u

anketi u dodatku 1).

Tablica 1. Prosječne ocjene promjene stava.

Ispitani studenti su u najvećoj mjeri promijenili stavove o češćem boravku u prirodi

(prosječna ocjena 3.95), skoroj posjeti nacionalnom parku i parku prirode (prosječna ocjena

3.82) i vođenju računa o energetskoj efikasnosti u vlastitom domu isključivanjem iz rada

uređaja koji su osobi nepotrebni (prosječna ocjena 3.76). Najmanje ocjene daju biranju

ekološke hrane i proizvoda sa ekološkim certifikatima (2.53, odnosno 2.55). Razlika u

ocjenama mjere promjene stava za pojedine kompetencije je značajna (proveden je Kruskal-

Wallisov test, vrijednost testne statistike iznosi 116.64, p-vrijednost 0).

Ispitano je i postojanje razlike u ocjeni promjene stava prema okolišu nakon odslušanog

kolegija Upravljanje okolišem studenata koji su položili i studenata koji nisu položili kolegij.

Proveden je Wilcoxon-Mann-Whitney test. Statistički značajna razlika dobivena je u

kategorijama biranja proizvoda sa ekološkim certifikatom (vrijednost testa 2.94, p-vrijednost

0.0032), vođenju računa o potrošnji vode (vrijednost testa 3.05, p-vrijednost 0.0023) i češćem

boravku u prirodi (vrijednost testa 1.84, p-vrijednost 0.06). Studenti koji su položili ispit iz

kolegija Upravljanje okolišem daju veće ocjene promjene stava za većinu kategorija, no samo

za tri navedene kategorije je ta razlika statistički značajna.

S1 S2 S3 S4 S5 S6 S7 S8 S9 S10

Prosjek 3.04 3.76 3.27 2.77 2.59 2.55 2.53 3.61 3.95 3.82

Standardna

devijacija 1.08 1.18 1.44 1.29 1.48 1.12 1.24 1.35 1.13 1.31

Graf 7. Usporedba prosječne ocjene stava

U tablici 2. dani su koeficijenti korelacije ocjena promjene stava prema okolišu na području

energetske efikasnosti (S1, S2, S3) i ocjena stečenosti kompetencija. Izračunati Pearsonovi

koeficijenti korelacije ukazuju na pozitivnu, statistički značajnu linearnu vezu za sve

kategorije osim ekogene tehnologije u praksi. Dakle, možemo zaključiti kako studenti u većoj

mjeri stječu kompetencije iz kategorije teorija i organizacija ekosustava, sastavnice okoliša i

njihova degradacija i učinci čovjeka na degradaciju, tako se i više mijenja njihov stav o

energetskoj efikasnosti.

Tablica 2. Korelacija ocjena promjene stava prema okolišu i ocjena stečenosti kompetencija.

Teorija i

organizacija

ekosustava

Sastavnice okoliša

i njihova

degradacija

Učinci čovjeka na

degradaciju

Ekogene

tehnologije u

praksi

Energetska

efikasnost 0.316 0.346 0.425 0.287

5. ZAKLJUČAK

Dobivene prosječne ocjene stečenosti kompetencija ukazuju kako studenti smatraju da su

stekli kompetencije iz područja teorija i organizacija ekosustava, sastavnice okoliša i njihova

degradacija, učinci čovjeka na degradaciju, a da su njihove kompetencije osrednje stečene iz

područja ekogene tehnologije u praksi. Potrebno je inzistirati na razvoju kompetencija

poznavanja i razumijevanja važnosti politike održivog razvoja i uvođenja norme ISO 14000 u

poduzeća jer ispitani studenti upravo tim područjima neopravdano pridaju najmanju važnost.

Najvišu ocjenu važnosti i stečenosti kompetencija ispitani studenti dali su poznavanju i

razumijevanju utjecaja čovjeka na okoliš.

Veliku ulogu obrazovanja u zaštiti okoliša potvrđuje rezultat kako su ispitani studenti u

velikoj mjeri ocijenili važnom promjenu svojih stavova prema okolišu nakon slušanja i

polaganja kolegija Upravljanje okolišem, promjena stava je za 6 kategorija ocijenjena

osrednje važnom, a za 4 važnom. Studente je potrebno kontinuirano poticati na stjecanje

znanja o upravljanju okolišem jer to utječe i na promjenu njihovih stavova prema okolišu.

Jedan od načina kako zainteresirati studente za kolegij je korištenje multimedijalnih sadržaja

u nastavi kao što su isječci sa web-a i filmovi. Veza između stjecanja znanja i promjena u

stavu prema okolišu je najvidljivija u području vođenja računa o energetskoj efikasnosti. Što

studenti više stječu kompetencije, to se njihov stav o energetskoj efikasnosti više mijenja.

Istraživanje je pokazalo kako ispitani studenti najmanje mijenjaju stav o biranju proizvoda sa

ekološkim certifikatima i kupnji ekološke hrane. Jedan od razloga ovakvog stava može biti

mogućnost da sami ne sudjeluju u kupnji takvih proizvoda u većoj mjeri, no u idućoj

akademskoj godini potrebno je uložiti veći napor nastavnika za razvijanje kompetencija o

važnosti ekološke certifikacije što, u konačnici može pridonijeti i promijeni stava.

Istraživanje je pokazalo kako prepoznavanje važnosti kompetencija studente potiče na

usvajanje istih, a usvajanjem kompetencija studenti mijenjanju stav prema okolišu. Stoga je

važno, kroz cijelu obrazovnu vertikalu, postaviti i razvijati takve kompetencije učenika i

studenata koje će im u budućnosti omogućiti lakše prepoznavanje šteta u okolišu i bolje

upravljanje sastavnicama okoliša, minimalnoj eksploataciji neobnovljivih i racionalnom

korištenju obnovljivih prirodnih resursa, uz minimalne učinke na okoliš, sve u cilju održivog

razvoja.

6. LITERATURA

1. Carter, N. (2004) Strategije zaštite okoliša – ideje, aktivizam, djelovanje. Barbat,

Zagreb.

2. Šošić, I. (2004) Primijenjena statistika. Školska knjiga, Zagreb

3. Ujedinjeni narodi, Gospodarsko i socijalno vijeće (2011) Učenje za budućnost:

kompetencije u obrazovanju za održivi razvitak, On-line (21.01.2011.) URL:

http://www.mzoip.hr/doc/Medunarodna/Kompetencije_u_obrazovanju_za_odr%C5%

BEivi_razvitak.pdf

Dodatak 1. Vaši osobni podaci:

1. Spol: A Muški B Ženski

2. Stručni studij: A Specijalistički B TM C IM

3. Status studenta A Redovni B Izvanredni

4. Godina studija A 1 B 2 C 3

5. Prosječna ocjena studija A 5 B 4 C 3 D 2

Mišljenje o kolegiju (Upravljanje okolišem, ITiZO):

6. Očekivana ocjena kolegija A 5 B 4 C 3 D 2

7. Ostvarena ocjena kolegija A 5 B 4 C 3 D 2

8. Da li je, prema vašem mišljenju, bodovna vrijednost kolegija (ECTS) u skladu s stvarnom

opterećenošću na kolegiju?

A DA

B NE, za svladavanje kolegija potreban je veći napor (više ECTS-a)

C NE, za svladavanje kolegija potreban je manji napor (manje ECTS-a)

9. Prema Vašem mišljenju, da li je na kolegiju potrebno povećati vrijeme za:

A Teorijski sadržaj predavanja

B Praktični rad (case study, problemski zadaci)

C Seminarski rad

D Multimedijalne sadržaje u nastavi (isječci sa web-a, filmovi)

E Ništa, smatram da je sadržaj kolegija primjeren

10. Prema Vašem mišljenju, da li je na kolegiju potrebno smanjiti vrijeme za:

A Teorijski sadržaj predavanja

B Praktični rad (case study, problemski zadaci)

C Seminarski rad

D Multimedijalne sadržaje u nastavi (isječci sa web-a, filmovi)

E Ništa, smatram da je sadržaj kolegija primjeren

Poštovani, Ljubazno Vas molim da ispunite Anketu u svrhu istraživanja razvijenosti kompetencija na stručnim studijima Veleučilišta u Šibeniku u sklopu izrade rada za konferenciju Ekologija i održivi razvoj. Anketa je anonimna i potrebno je svega par minuta za ispunjavanje. Zahvaljujem Vam unaprijed.

mr. sc. Tanja Radić Lakoš

Molim Vas ocijenite koliko su, prema Vašem mišljenju, navedene kompetencije važne te u kojoj mjeri ste ih stekli na studiju, koristeći sljedeću skalu: VAŽNOST: 1 = uopće nije važno, 2 = nije važno, 3 = osrednje važno, 4 = važno je, 5 = izuzetno je važno STEČENOST: 1 =uopće nisu stečene, 2 =nisu stečene, 3 =osrednje stečene, 4 =stečene, 5 =u potpunosti stečene.

K Kompetencije Važnost (KV) Stečenost (KS)

1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

1 Poznavanje i razumijevanje funkcioniranja ekosustava.

2 Poznavanje i razumijevanje važnosti protjecanja energije kroz ekosustave.

3 Poznavanje i razumijevanje važnosti kruženja hranidbenih tvari unutar ekosustava.

4 Poznavanje i razumijevanje degradacije zraka.

5 Poznavanje i razumijevanje degradacije kopnenih voda.

6 Poznavanje i razumijevanje degradacije mora.

7 Poznavanje i razumijevanje degradacije tla.

8 Poznavanje i razumijevanje važnosti zaštite ugroženih i zaštićenih područja prirode.

9 Poznavanje i razumijevanje utjecaja čovjeka na okoliš

10 Poznavanje i prepoznavanje nastanka ekološke krize

11 Poznavanje i razumijevanje utjecaja urbanizacije na okoliš.

12 Poznavanje i razumijevanje utjecaja demografske ekspanzije na okoliš.

13 Poznavanje i razumijevanje utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš.

14 Poznavanje i razumijevanje utjecaja upotrebe obnovljivih izvora energije na okoliš.

15 Poznavanje i razumijevanje utjecaja proizvodnje otpada na okoliš.

16 Poznavanje i razumijevanje utjecaja prometa na okoliš.

17 Poznavanje i razumijevanje utjecaja poljoprivrede na okoliš.

18 Poznavanje i razumijevanje utjecaja prirodnih uzročnika degradacije na okoliš.

19 Poznavanje i razumijevanje važnosti zaštite ugroženih i zaštićenih vrsta

20 Poznavanje i razumijevanje važnosti politike održivog razvoja.

21 Poznavanje i razumijevanje uvođenja norme ISO 14000 u poduzeća

Molim Vas da ocijenite koliko ste slušanjem i polaganjem kolegija (Upravljanje okolišem, ITiZO) promijenili postojeće

stavove prema okolišu prema sljedećoj skali:

VAŽNOST: 1 = uopće nije važno, 2 = nije važno, 3 = osrednje važno, 4 = važno je, 5 = izuzetno je važno

S Stav (S)

Važnost

1 2 3 4 5

1 Vodim računa o energetskoj efikasnosti prilikom kupnje novih uređaja

2 Vodim računa o energetskoj efikasnosti u vlastitom domu isključivanjem iz rada uređaja koji mi nisu potrebni

3 Smanjio/la sam upotrebu motornih vozila na kraće udaljenosti

4 Recikliram otpad

5 Počeo/la sam koristiti platnene vrećice

6 Prilikom kupnje pazim na ekološke certifikate

7 Prilikom kupnje biram ekološku hranu

8 Vodim računa o potrošnji vode

9 Češće boravim u prirodi

10 Uskoro planiram posjetiti neki nacionalni park ili park prirode

Zahvaljujem na vremenu i trudu!

Dodatak 2.

Važnost

Stečenost

Prosječna

ocjena Varijanca

Standardna

devijacija

Prosječna

ocjena Varijanca

Standardna

devijacija

KV1 3,99 0,56 0,75

KS1 3,54 0,85 0,92

KV2 3,62 0,84 0,92

KS2 3,39 0,90 0,95

KV3 3,89 0,65 0,80

KS3 3,57 1,21 1,10

KV4 4,04 0,92 0,96

KS4 3,74 1,29 1,14

KV5 3,91 0,77 0,88

KS5 3,64 1,11 1,05

KV6 4,00 0,82 0,91

KS6 3,81 1,11 1,06

KV7 4,04 0,81 0,90

KS7 3,62 1,12 1,06

KV8 4,30 0,73 0,86

KS8 3,84 0,96 0,98

KV9 4,61 0,41 0,64

KS9 4,27 0,69 0,83

KV10 4,45 0,55 0,74

KS10 3,99 0,81 0,90

KV11 4,41 0,57 0,76

KS11 3,93 1,24 1,11

KV12 3,82 0,86 0,93

KS12 3,34 1,16 1,08

KV13 3,93 1,10 1,05

KS13 3,41 1,34 1,16

KV14 4,18 0,80 0,90

KS14 3,55 0,96 0,98

KV15 4,27 0,83 0,91

KS15 3,86 1,19 1,09

KV16 4,36 0,70 0,84

KS16 3,93 1,16 1,08

KV17 4,00 1,12 1,06

KS17 3,64 1,22 1,11

KV18 4,01 0,70 0,84

KS18 3,65 0,97 0,99

KV19 4,27 0,75 0,86

KS19 3,88 0,96 0,98

KV20 3,85 1,03 1,02

KS20 3,28 1,52 1,23

KV21 3,50 1,40 1,18

KS21 2,97 2,00 1,41