LIFE COEXLIFE COEX

Istituto di Ecologia Applicata

Faculdade de Cências- Universidade de Lisboa

Escola Superior Agrária - Instituto Politécnico de

Castelo Branco - PortugalFundación Oso Pardo - Spain

WWF France - France

Associacion pour laCohabitation

Pastorale - France

Association Pays de l'Ours - ADET - France

Fonds d'Intervention Ecopastoral - France

Ferus - France

Provincia di Perugia - ItalyProvincia di Terni - ItalyParco Nazionale Gran Sasso e Monti della Laga - Italy

Parco Nazionale d’Abruzzo, Lazio e Molise - Italy

Parco Nazionale della Majella - Italy

Legambiente - Italy

Ministarstvo PoljoprivredeSumarstvai Vodnoga

Gospodarstva - Croatia

Veterinarski fakultet, Sveucilisteu Zagrebu Croatia

Istituto di EcologiaApplicata

Via Cremona, 71 - 00161 Romatel. e fax: +39.06.4403315

web: www.ieaitaly.org iea@ieaitaly.org

LIFE04NAT/IT/000144www.life-coex.net

Grupo Lobo - Portugal

NASI PARTNERI

Covjek je od davnina, zbog steta koje nanosepoljoprivredi, proganjao velike zvijeri. U proslosti je ovajsukob, zajedno sa fragmentacijom stanista, doveo doistrebljenja medvjeda u mnogim podrucjima koja su prijenastanjivali. No, tijekom povijesti postoje i primjeri mirnogsuzivota covjeka i ovih zivotinja, i to zahvaljujuci upotrebimjera za prevenciju napada.Projekt LIFE COEX je pokrenut sa ciljem unaprjed ivanja suzivota ljudskihaktivnosti i velikih zvijeri, putem razvijanja neophodnih socio-ekonomskihi zakonskih preduvjeta za ublazavanje konfliktnih situacija u ciljanim podrucjima.Projekt je pokrenut u listopadu 2004. godine, trajati ce do rujna 2008.,a ukljucuje 17 organizacija u 5 zemalja juzne Europe (Portugal, Spanjolska,Francuska, Italija i Hrvatska).Projekt LIFE COEX promièe zastitu prioritetnih vrsta unutar mreze Natura 2000te promièe harmonièan suzivot ovih vrsta i njihova okolisa.Sve projektne akcijesu u skladu sa naèelima mreze, usmjerene njihovoj uspjesnoj provedbi kao ipostizanju njihova prihvaèanja od strane sire javnosti.

LIFE-COEX projekt

Gdje zivi?

Smedi medvjed (Ursus arctos L, 1758,red Carnivora, porodica Ursidae) jeprisutan u Europi, Aziji i SjevernojAmerici, te je najrasprostranjenija vrstamedvjeda na svijetu. U proslosti jeobitavao na podrucju cijele Europe(osim na velikim otocima kao sto suIrska, Korzika i Sardinija), no tijekomproslog stoljeca se njegovarasprostranjenost znacajno smanjila.Razlog su sjeca suma sto dovodido fragmentacije stanista i proganjanjeod strane covjeka. Danas u Europi na oko 2.5 milionakm2 zivi oko 50 000 smedihmedvjeda.

Gustoca medvjedih populacija u Europiznacajno varira i cini se da je povezanasa raspolozivim izvorima hrane iutjecajem covjeka. Podrucje koje se prostire izmedu planineUral i zapadne obale Finske dom jenajvece medvjede populacije, koju cinioko 37 500 jedinki. Karpatska populacijasa oko 8 100 jedinki je druga najvecau Europi. Dinarsku populacija cine medvjedi kojinastanjuje podrucje izmedu IstocnihAlpi i Grcke planine Pindos, brojecioko 2 800 jedinki. U Zapadnoj i Juznoj Europi (Kantabrija,Zapadni Pirineji, Apenini i jugo-zapadeAlpe) prisutno je 5 manjih, izoliranihpopulacija.

Kako izgleda?

Smede medvjede karakterizira velika glava, malene oci,usi i nos. Imaju dobro razvijen osjecaj njuha, a u potraziza hranom se koriste i vidom. Tijelo je snazno, sa izrazenomgrbom i kratkim repom. Noge su relativno kratke, a nasapama se nalaze snazni panzde koje se ne uvlace.

Svih pet prstiju dotice tlo i vidljivo je u otisku sape.Mjere prednje sape su oko 13x12 cm,prsti su polozeni u luk i capci su vrlovidljivi. Trag straznje sape je lakoprepoznatljiv, buduci da cijeli tabandotice tlo i ostavlja otisak slicanonome primata.Velicine je oko 13x25 cm.Prosjecna masa muzjaka jeizmedu 140 i 320 kg, tesu u prosjeku tezi od zenkikoje najcesce imaju izmedu100 i 200 kg. Visina mjerena uramenima, je oko1 – 1.2 m. Duzina tijela od vrhanjuske do baze repa je1.6 – 2.5 m kod muzjaka,i 1.2 – 2 m kod zenki. Rep je prosjecno dug oko8 cm.

Ukupna povrsina rasprostranjenja

medvjeda u Hrvatskoj iznosi gotovo

12 000 km2 i dijeli su na podrucja

stalnog i povremenog obitavanja.

Medvjeda nalazimo na podrucju

cijelog Gorskog kotara i Like,

u zapadnom i juznom dijelu Karlovacke

zupanije, na Ucki i Cicariji u Istri,

na sredisnjem i sjevernom dijelu

otoka Krka, na Zumberackom gorju,

u obalnom pojasu od Bakra do

Maslenice i na meduprostoru masiva

Kamesnice, Mosora i Biokova.

SMEDI MEDVJED

Projekt koji podupire suzivotcovjeka i velikih zvijeri

Drawings by Stefano Maugeri - Graphic: Pandion-Roma - Printed by Almadue srl

Sto jede?

Prehrana medvjeda sastoji se od razlicitog biljai hrane zivotinjskog podrijetla. Tijekom godine razlikujemo tri razlicite fizioloskefaze: u proljece uzimaju manje kolicine, tijekomljeta se normalno hrane, dok u jesen uzimajuvrlo velike kolicine hrane s ciljem akumuliranjamasti, koja je neophodna za zimski san.

Tijekom proljeca jedu mlade trave i travolike biljke,korijenje i gomolje, dok ljeti veci dio cine voce ibobice. Da bi nakupili dovoljne kolicine masti tijekom jeseni se vecinom hrane saorasastim plodovima (plodovi jarebike i mukinje, bukvica i zir).

Kada im je dostupno, medvjedi ce rado jesti meso buduci da je lako probavljivo ibogati izvor energije. No, Europski medvjedi se rijetko hrane velikim kraljeznjacima(kao sto su divlji papkari). Ponekad napadaju domace zivotinje.

Beskraljeznjaci (kukci i njihove licinke) vazan su izvor proteina, osobito pocetkomproljeca kada su jos veliki dijelovi tla prekriveni snijegom. Tada medvjedi cesto raskopavaju mravinjake u potrazi za licinkama i odraslimmravima. Licinke pcela takoder su cesto zastupljene u njihovoj prehrani.

U kakvom stanistu zivi?

Nekadasnja rasprostranjenost medvjeda cijelom Europom svjedoci o njihovojprilagodljivosti na razlicite uvjete u okolisu. Dok god je utjecaj covjeka neznatan,nastanjuju ne samo sumska podrucja, nego i stepu i arkticku tundru.

Najvaznije osobine stanista su raspolozivost hrane, mogucnost zaklonai prostora za brlozenje. Kvalitete ovih cimbenika takoder snazno utjecu narazmnozavanje i stupanj prezivljavanja mladuncadi.

Visoko kvalitetna hrana se moze naci na otvorenim prostorima no medvjedi visevole sumska podrucja, koja pruzaju veci zaklon. U zemljama gdje se medvjedi podsnaznim utjecajem ljudi stanista bogata sumskim pokrovom iznimno su vazna zanjihovo prezivljavanje. Mjesto za brlog takoder biraju u podrucjima koja su podslabim utjecajem covjeka. Uznemiravanje tijekom zimskog sna moze natjeratimedvjede da napuste brlog, sto moze biti kriticno za skotnu medvjedicu koja jenetom okotila mlade.

Kako sumedvjedi zasticeni?

Smedi medvjedi zasticeni suKonvencijom o zastiti europskih divljihvrsta i prirodnih stanista (Bernskakonvencija) i Direktivom o zastitiprirodnih stanista i divlje faune i flore(92/43/EEC). Sve medvjede populacije,osim onih u bivsem SSSR-u, suukljucene u Dodatak II Konvencije omedunarodnoj trgovini ugrozenimvrstama divlje faune i flore (CITES).

Koje su glavneprijetnje opstankumedvjeda?

Iako je medvjed zasticen namedunarodnoj razini, i iako senadoknaduje steta koju uzrokuje, direktniutjecaj covjeka je jedan od najvaznijihuzroka smrtnosti medvjeda. Razlog za to je nemar i poteskoce u provodenjupostojeci propisa, povezano sa ekonomskim konfliktima, te utjecaj povijesnih

i kulturnih predrasuda premamedvjedima.

Krivolov

Iako je medvjed zasticena vrstakrivolov jos uvijek predstavlja velikuopasnost za ovog predatora.Krivolov je najcesce odgovor zastete koje medvjedi uzrokujuuzgajivacima stoke i pcelarima.

Kako zive?

Osim tijekom razdoblja parenja, medvjedi zive samotno.Velicina podrucja na kojem jedinka zivi ovisi o kvaliteti stanista. Muzjaci se obicno krecu na vecim prostorima nego zenke. Medvjedi imaju dugi zivotni vijek, te spolno sazrijevaju sa 4 do 6 godina starosti. Tijekom sezone parenja (od sredine svibnja do polovice srpnja) i muzjaci i zenkese vise puta pare sa razlicitim jedinkama. Razvoj zametka u maternici je odlozen, odnosno najvise se razvija u posljednjatri mjeseca trudnoce, koja traje 7 – 8 mjeseci. Broj mladuncadi varira izmedu 1 i 4, a radaju se, u sijecnju i veljaci, vrlo maleni,mase oko 0.5 kg. Najcesce se osamostale sa 2 do 3 godine starosti, dok u juznim predjelimaodlaze od majke vec sa 1 do 2 godine.

Zimski san

Zbog nedostatka hrane tijekom zime medvjedi padaju u hibernaciju.Od kraja ljeta i tijekom jeseni nakupljaju zalihe masnog tkiva, koje ce bitidostatne za 3 do 7 mjeseci zimskog sna.

Tijekom tog razdoblja, koje provode u brlozima u supljim stijenama ili na tlumedu korijenjem drveca, bazicni metabolizam je snizen na minimum a utrosakenergije pada za 50 – 70%. Otkucaji srca su izuzetno usporeni, a tjelesnatemperatura pada za 5 - 8°C. Zenke u brlogu kote mlade i hrane ih vrlo bogatimmlijekom. U juznim stanistima hibernacija nije potpuna, vec se izmjenjuju periodiaktivnosti i sna, dok poneke zivotinje mogu biti aktivne cijelu zimu.

Zakonom o lovu propisanoje da je smedi medvjed uHrvatskoj divljac, kojom se izvan zasticenih podrucja lovnogospodari sukladno Planu gospodarenja smedimmedvjedom u Republici Hrvatskoj. Zasticen je lovostajem, atakoder je zabranjeno lovitizenke dok su brede ili vodemladuncad.