Nakon završetka poslijediplomskog studija, na ovome bih se mjestu neizmjerno
zahvalio svome mentoru doc.dr.sc. Mariu Baiću na pomoći prilikom organizacije i provedbe
testiranja ispitanika za ovo istraživanje, te na ogromnom strpljenju i velikoj pomoći koje mi je
pružao ne samo tijekom izrade ovog rada, nego tijekom cijelog mog poslijediplomskog
studija. Kada je najviše trebalo i u trenucima kada sam mislio odustati od studija i izrade ovog
znanstvenog rada, on me je bodrio i motivirao da ustrajem.
Jednako tako, zahvalio bih se i Kristijanu Slačancu, prof. na velikoj pomoći prilikom
organizacije i same provedbe testiranja svih ispitanika, te na korisnim savjetima prilikom
pisanja ovog rada.
Posebnu zahvalu upućujem svojoj obitelji, supruzi Tanji i kćerima Nikolini i Andrei,
te roditeljima Vesni i Alesiu, ne samo na moralnoj i psihičkoj, nego i na materijalnoj pomoći,
pa stoga ovaj rad i posvećujem njima, posebice Nikolini i Andrei, koje su se mnogo puta
morale odreći igre i druženja sa svojim ocem.
Ivica Biletić – magistarski rad
SAŽETAK
Podizanje i razvijanje kondicijskih sposobnosti osnova su trenažnog procesa, ali je
važnost istih za uspjeh u borbi različita kod hrvača različitog načina borenja, težinske skupine
i dobi.
Primarni cilj istraživanja je utvrditi postoji li, i kakva je, struktura razlika u
kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača, klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.
Dopunski cilj je utvrditi strukturu razlika u kondicijskoj pripremljenosti hrvača
klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.
Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 138 dječaka hrvača (57 dječaka hrvača
u dobi od jedanaest godina i 81 dječak hrvač u dobi od dvanaest godina).
Svaka dobna skupina hrvača podijeljena je u tri težinske skupine („laki“, „srednje
teški“ i „teški“), ovisno o tjelesnoj masi hrvača. Svi ispitanici bili su podvrgnuti mjerenjima u
ožujku 2009. godine.
Uzorak mjernih instrumenata činilo je 18 varijabli za procjenu sportskog staža,
antropometrijskih karakteristika i kondicijske pripremljenosti, a koje su detaljno opisane u
više referenci.
U skladu s definiranim ciljevima istraživanja, postavljene su tri alternativne hipoteze
koje tretiraju problem istraživanja.
Sve varijable za procjenu kondicijske pripremljenosti opisane su osnovnim
statističkim parametrima, a provedeno je i testiranje normaliteta distribucija. Univarijatnom
analizom varijance (ANOVA) utvrđene su razlike u manifesnom prostoru kondicijske
pripremljenosti kod tri težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača a
diskriminacijskom analizom testirane su kvalitativne razlike između istih.
Postupci diskriminacijske analize potvrdili su prvu hipotezu da postoji statistički
značajna razlika između različitih težinskih skupina hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi
Stranica 2
Ivica Biletić – magistarski rad
od jedanaest godina, u varijablama za procjenu snage gornjih i donjih ekstremiteta i
koordinacije.
Rezultati istraživanja, potvrđuju i drugu hipotezu, da dječake hrvače u dobi od
dvanaest godina, različitih težinskih skupina, u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu
kondicijske pripremljenosti, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija,
definirana kao snaga gornjih i donjih ekstremiteta.
U skladu s postavljenim dopunskim ciljem ovoga istraživanja, rezultati istraživanja
potvrđuju treću hipotezu, odnosno postojanje diskriminacijske funkcije koja statistički
značajno razlikuje hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest
godina u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu koordinacije, fleksibilnosti i frekvencije
pokreta.
Dobiveni rezultati govore o važnosti individualnog pristupa kondicijskom treningu
različitih težinskih skupina dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i
dvanaest godina, vodeći računa o težinskoj skupini kojoj hrvači pripadaju.
Praktični značaj rada očituje se u primjeni dobivenih rezultata istraživanja u cilju
pravilnije i kvalitetnije selekcije te usmjeravanja dječaka u klasični način hrvanja, ali i
kvalitetnijem planiranju, programiranju i provođenju kondicijskih treninga
jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih dječaka hrvača različitih težinskih skupina.
KLJUČNE RIJEČI
klasični način, antropometrijske karakteristike, motoričke sposobnosti, funkcionalne
sposobnosti.
Stranica 3
Ivica Biletić – magistarski rad
ABSTRACT
Raising and developing fitness abilities are the basis of training process, but their
importance to the success in the fight are various for the different ways of fighting different
weight and age groups.
The primary aim of this study is to define whether there are differences in the structure
of the physical preparations of different weight groups („light“, „medium heavy“ and
„heavy“) wrestlers, classical style wrestling, at the age of eleven and twelve years old.
Secondary aim is to define the structure of the difference in fitness preparations
wrestlers, classic ways of wrestling, at the age of eleven and twelve years old.
The research was conducted on a sample of 138 boys wrestlers (57 wrestlers boys
aged eleven years, and 81 boy wrestlers at the age of twelve years), who were divided
depending on their body weight in three groups (I group - the „light” up to 38 kg., group II –
„medium heavy” of 38.1 up to 53 kg. and group III – „heavy” of 53.1 kg.). All subjects were
exposing to measurements in March 2009.
The sample of measurement instruments consisted of 18 tests for evaluation of the
anthropometric characteristics, motorical and functional abilities, which are described in
detail in the several references.
In accordance with the defined objectives of the research, there are posted three
alternative hypotheses that treat research problem.
All variables for the evaluation of the physical fitness are described in the basic
statistical parameters and there was conducted a test of normality distribution. Univariate
analysis of variance (ANOVA) identified the differences in manifest area of fitness abilities in
all three weight groups ("light", "medium heavy" and "severe") of boys wrestlers, and with
Discriminate analysis were tested the qualitative differences between them.
The procedures of discriminate analysis confirmed the first hypothesis, that there is a
statistically significant difference between the different weight of groups of wrestlers in
Stranica 4
Ivica Biletić – magistarski rad
classical style at the age of eleven, in the tests for valuation of the strength of upper and lower
extremities and coordination.
The research findings confirmed the second hypothesis, that the boys wrestlers in the
age of twelve years, different weight groups, in the space of the variables used to evaluation
of the physical conditions, are statistically significantly discriminate with one discriminate
function, defined as the power of the upper and lower extremities.
In accordance with established secondary aim of this study, the results of the study
confirm the third hypothesis, regarding the being of discriminate function that statistically
significantly discriminates wrestlers of classical style of fighting at the age of eleven at the
age of twelve years in the space of the variables used to valuation coordination, flexibility and
the frequency of movement.
These results indicate the importance of an individual approach to condition training
different weight groups of boys classic wrestlers wrestling at the age of eleven and twelve
years, taking into account the weight class in which wrestlers belong.
Findings and conclusions of this study are going to contribute to the right and better
selection and guidance of young boys in classic style of wrestling, more quality planning,
programming and implementation of the transformation process of the wrestlers in different
weight groups.
The practical importance of this work is reflected in the application of the results of
research in order to better and more appropriate selection and directing boys in classic style of
wrestling, more quality planning, programming and implementation of the fitness training for
eleven and twelve years boys wrestlers, of different weight groups.
KEY WORDS
classical style, anthropometric characteristics, motorical abilities, functional abilities.
Stranica 5
Ivica Biletić – magistarski rad
SADRŽAJ
1. UVOD ………...............................................................................……... 7
2. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA ……………….……. 12
2.1. Istraživanja stranih autora………………………………………...…… 13
2.2. Istraživanja domaćih autora ……………………………….…..........… 17
3. CILJ ISTRAŽIVANJA ….………………………………………….…24
4. HIPOTEZE …………………………………………….…….………... 26
5. METODE RADA ………………………………………………………28
5.1. Uzorak ispitanika …………………………………………...……..….. 29
5.2. Uzorak mjernih instrumenata (varijabli ) ……………………….……..32
5.2.1. Parametri dobi i sportskog staža ................................................ 33
5.2.2. Antropometrijski testovi ............................................................ 34
5.2.3. Testovi za procjenu kondicijske pripremljenosti ....................... 37
5.3. Način provođenja eksperimenta ………………………………...…..…46
5.4. Metode obrade podataka (rezultata) ………………………….............. 48
6. REZULTATI I RASPRAVA ……………………………………….…506.1. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina
(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina ………………….….…….…….. 52
6.2. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina …………………….……….….... 70
6.3. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti između dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina ……….……………………………………………..
8 89
7. ZAKLJUČAK …………………………………………………….……101
8. LITERATURA .…………………… …………………………………. 106
Stranica 6
Ivica Biletić – magistarski rad
1. UVOD
Stranica 7
Ivica Biletić – magistarski rad
Prema broju sposobnosti i osobina važnih za postizanje uspjeha, hrvanje pripada grupi
borilačkih sportova s velikim kompleksitetom u kojem se može promatrati kretanje jednog
hrvača i kretanje biomehaničkog sustava oba hrvača (Marić, 1985). U hrvačkoj borbi dolazi
do fizičkog kontakta dvaju boraca s ciljem simboličke destrukcije i kontrole protivnika, a do
pobjede se dolazi primjenom velikog broja tehničkih i taktičkih varijanti najpogodnijih za
trenutačnu situaciju (Slačanac i sur., 2007). Borbe se odvijaju prema međunarodnim hrvačkim
pravilima ovisno o dobi hrvača (dječaci, kadeti, juniori i seniori), u različitim težinskim
kategorijama.
Hrvačku borbu karakterizira velika varijabilnost koja proizlazi iz karakteristika
protivnika, situacija, položaja (npr. u parternom ili u stojećem položaju) i težinskih kategorija
pa se hrvanje može definirati kao polistrukturalna aciklička aktivnost koja pozitivno utječe na
cijeli niz antropoloških obilježja, a ponajprije na kondicijske sposobnosti te neke socijalne
vrijednosti.
Prema Mariću u hrvanju je danas registrirano oko 400 elemenata tehnike i
kombinacija u stojećem i parternom položaju. Svaka tehnika ima po nekoliko načina taktičkih
priprema koje bi trebale omogućiti njihovo efikasno izvođenje u borbenim uvjetima a zahvati
u klasičnom načinu hrvanja klasificirani su na sljedeći način:
I. Klasifikacija zahvata u stojećem položaju:
1. Dovođenja u parter hvatom ruke, vrata i trupa
2. Obaranja hvatom ruke, vrata i trupa
3. Bacanja uvinućem (bez mosta, s polumostom i preko mosta)
a) Bacanja hvatom ruku, vrata i trupa s boka
b) Bacanja hvatom ruku i trupa straga
c) Bacanja hvatom ruku, vrata i trupa sprijeda
4. Bočna bacanja hvatom ruke, ruke i vrata, ruke i trupa
5. Ramenska bacanja
6. Presavijanja
II. Klasifikacija zahvata u parternom položaju:
1. Prevrtanja naprijed, u natrag i u stranu hvatom ruku, ruke, ruke i vrata, ruke i trupa,
trupa (obilaženjem, preskakivanjem, uvrtanjem)
Stranica 8
Ivica Biletić – magistarski rad
2. Okretanja hvatom ruke i trupa, obuhvatom trupa
3. Bacanja (dizanja iz partera) uvinućem, preko boka
4. Hvatovi držanja i rušenja mostova (hvatom ruke, glave i ruke, ruke i trupa, obuhvatom
trupa) sprijeda i sa strane
5. Izlasci i protunapadi iz mosta.
Kod izvođenja većine zahvata i protuzahvata u hrvanju se koristi protivnikova
neravnoteža. Gubitak ravnoteže protivničkog hrvača poradi izlaska projekcije centra težišta
njegovog tijela izvan površine oslonca ili reaktivne sile koja je nastala kao rezultat obrambene
reakcije na napad, omogućava efikasno izvođenje pojedine tehnike. Znanja iz osnova
biomehanike omogućuju brže i racionalnije usvajanje tehnike hrvanja. Prema Mariću (1985)
osnovni biomehanički principi pri izvođenju zahvata i protuzahvata u hrvanju su sljedeći:
generiranje sile što većeg broja mišićnih grupa, napad u pravcu najmanje stabilnosti
protivnika, napad na najslabije mišićne grupe protivnika, korištenje težine vlastitog tijela,
mogućnost produživanja poluge na koju se djeluje, fiksacija točke oslonca.
Uvjet je adekvatne pripreme mlađih uzrasta sportaša za vrhunska sportska dostignuća,
osim vrhunske tehnike i taktike, podizanje kondicijskih sposobnosti. One značajno utječu na
efikasnost sportaša u svim dijelovima natjecateljske aktivnosti, podložne su u većoj ili manjoj
mjeri promjenama pod utjecajem određenih kinezioloških operatora, a razvoj kondicijskih
sposobnosti ključna je stavka tijekom cijelog trenažnog ciklusa, posebice u početnim etapama
sportskog razvoja.
Kod mlađih uzrasta koordinacijske sposobnosti zauzimaju najvažnije mjesto u
kondicijskoj pripremi, dok kod starijih uzrasta sve važnije mjesto u kondicijskoj pripremi
zauzima snaga i izdržljivost (Sertić, 1994; Sertić i Kuleš, 1999; Marić i sur., 2003).
U više radova utvrđeno je da postoje razlike u antropološkim obilježjima hrvača
različitih težinskih skupina (Starosta, 1984; Glaz, 1998; Baić i sur., 2002; Baić, 2006), ali se
navedeni radovi odnose na hrvače starijih uzrasta (kadete, juniore i seniore). U tim radovima
utvrđeno je da bi hrvači različitih težinskih skupina trebali različito i individualno razvijati
svoje kondicijske sposobnosti.
Stranica 9
Ivica Biletić – magistarski rad
U malom broju dosadašnjih istraživanja u kojima se utvrđuju razlike u kondicijskim
sposobnostima dječaka hrvača u dobi od jedanaest i dvanaest godina, podijeljenih prema
težinskim skupinama (Slačanac i sur., 2007; Biletić i sur., 2012), autori zaključuju da bi
dječaci hrvači te dobi trebali različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći
računa o težinskoj skupini kojoj pripadaju.
Naznaka individualizacije u treningu kondicijskih sposobnosti i kod tako mladih
hrvača, koji su ustvari hrvači početnici, predstavlja novinu u trenažnoj praksi, što u svakom
slučaju vrijedi istražiti jednim značajnim istraživanjem.
Uz problem malog broja dosadašnjih istraživanja, uočena je i tendencija napretka
kondicijske pripreme u hrvanju unatrag desetak godina (Dinev i sur., 1991; Starosta i sur.,
1998). Tome možda pogoduju i posljednje promjene pravila hrvačke borbe, a sve navedeno
stavlja ovo istraživanje u „fokus“ interesa hrvačkih trenera koji su svjesni važnosti
uravnotežene kondicijske i tehničko taktičke pripreme u višegodišnjem razvoju hrvača (Baić i
sur., 2007).
Prema aktualnim međunarodnim hrvačkim pravilima borba za dječake i kadete traje 2
x 2 minute s 30 sekundi odmora između dvije runde. Ovisno o tehničkoj nadmoći ili gubitku
borbe „tušem”, borba može i ranije završiti, ili se može i nastaviti dodatnom trećom rundom
od dvije minute u slučaju da oba hrvača imaju isti broj bodova. Nadalje, pojedini zahvati
(bacanja) izvode se u kratkotrajnim eksplozivnim naprezanjima sa zadržavanjem disanja, dok
u pojedinim momentima borbe za ostvarivanje hvata, držanja ili protunapada iz položaja
„mosta”, prevladavaju statička naprezanja određenih mišićnih grupa. Sudjelovanje na
turnirima s većim brojem borbi (od 5 do 6) zahtijeva izvanrednu specifičnu izdržljivost i
optimalan odnos anaerobne i aerobne produktivnosti. Uz sve navedeno utvrđeno je da hrvači
različitih težinskih skupina pokazuju različitu situacijsku efikasnost u borbama, te da
primjenjuju različite tehničko - taktičke elemente na natjecanjima (Chatzilelekas, 1999).
Upravo se zbog svega toga pojavljuje potreba definiranja kondicijske pripremljenosti
hrvača različitih težinskih skupina pa čak i u ovoj dobi hrvača - početnika.
Stranica 10
Ivica Biletić – magistarski rad
Većina istraživanja na dječacima hrvačima u Hrvatskoj provedena je standardnim
kompletom testova za osnovne škole (Findak i sur., 1996) pa se tako dobiveni rezultati ne
mogu znanstveno usporediti s rezultatima istraživanja stranih autora na istoj populaciji.
Jednako tako, u Hrvatskoj ne postoje modelni normativi za „vrhunske“ hrvače dječake (prema
težinskim skupinama) u testovima za procjenu kondicijske pripremljenosti, s kojima bi se
uspoređivati dječaci hrvači. Treneri kojima su takvi rezultati potrebni, uglavnom se
zadovoljavaju utvrđivanjem razlika u manjem broju testova i usporedbom trenutnog stanja
njihovih sportaša s modelnim vrijednostima stranih autora iz jedino dostupnih istraživanja
starijeg datuma (Gukov, 1978; Hoffman i Hollosi, 1979).
Poradi svega navedenog, rezultati ovog istraživanja trebali bi predstavljati doprinos u
području istraživanja hrvačkih sportova u Hrvatskoj, definirati razinu kondicijske
pripremljenosti dječaka hrvača u dobi od jedanaest i dvanaest godina, sukladno težinskoj
skupini kojoj pripadaju te utvrditi razlike između istih. Također se mora napomenuti da je ovo
istraživanje svojevrstan nastavak istraživanja kondicijske pripreme hrvatskih hrvača (Baić,
2006). Navedeni autor je te godine u svojoj disertaciji vrlo dobro obradio ove probleme
kondicijske pripreme, ali na uzorku kadeta i juniora, dok se ovaj rad ograničio na populaciju
dječaka hrvača koja je u biti najslabije istražena.
Stranica 11
Ivica Biletić – magistarski rad
2. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA
Stranica 12
Ivica Biletić – magistarski rad
U pregledu dosadašnjih istraživanja kronološki su prikazana istraživanja sa tematikom
kondicijske pripremljenosti koja su provedena na dječacima hrvačima.
U vrlo malom broju dosadašnjih istraživanja povezanih sa strukturom kondicijske
pripremljenosti na dječacima hrvačima, vidljivo je da se u njima istraživači uglavnom koriste
mjernim instrumentima koji su različito kombinirani u kompletima testova te se uglavnom ne
vodi računa o razlikama u kondicijskoj pripremi hrvača različitih težinskih skupina.
2.1. Istraživanja stranih autora
Broj istraživanja stranih autora u kojima se utvrđuju razlike u strukturi kondicijske
pripremljenosti hrvača različite dobi i težinskih skupina vrlo je malen, a rezultati su uglavnom
dobiveni na različito kvalitetnim ispitanicima hrvača starije dobi (juniorima i seniorima).
Pretraživanjem baza podataka SCOPUS (SciVerse), WoS (Web of science), OVID,
EBSCO, WILEY i INWR (International network of wrestling researchers) nisu pronađeni
znanstveni radovi u kojima je istraživana kondicijska pripremljenost hrvača različite težinske
skupine i ove dobi (jedanaest i dvanaest godina).
Od pronađenih radova na hrvačima dječacima, za izdvojiti je rad Kokinidisa i njegovih
suradnika (2001) koji utvrđuje utjecaj dobi, visine i tjelesne mase na rezultate u varijablama
za procjenu motoričkih sposobnosti kod hrvača mlađih uzrasta. Također se može izdvojiti i
nekoliko istraživanja starijeg datuma (Gukov, 1978; Hoffman i Hollosi, 1979; Song i Garvie,
1980). Poljski znanstvenici Glaz (1998) te Starosta i Glaz (1998) utvrđivali su razlike između
hrvača „lakše”, „srednje” i „teške” kategorije na većem broju vrhunskih hrvača. Autori su
utvrdili da se kondicijska priprema hrvača ne može odvijati po istom programu za sve
težinske skupine.
Stranica 13
Ivica Biletić – magistarski rad
Gukov je 1978. godine utvrdio kontrolne normative kondicijske pripremljenosti za
dječake hrvače od 13 do 17 godina starosti, klasičnog načina hrvanja (Tablica 1) s obzirom na
dobnu i težinsku skupinu kojoj hrvač pripada. Zadovoljavajući (zad.) i dobri (dob.) rezultati
posebno su istaknuti. Vidljivo je poboljšanje rezultata u primijenjenim zadacima s
povećanjem tjelesne težine i dobi hrvača, a navedena tendencija uočena je u svim navedenim
zadacima.
Tablica 1. Kontrolni normativi kondicijske pripremljenosti (Gukov, 1978) Vježbe Težina Dobna skupina(zadaci) hrvača do 13 g. do 14 g. do 15 g. do 16 g. do 17 g.
zad. dob. zad. dob. zad. dob. zad. dob. zad. dob.do 50 kg 25 27 28 30 33 35 38 40 42 45
1. Sila lijeve šake do 60 kg 27 29 30 33 35 38 40 42 45 48do 70 kg / / 33 35 38 40 42 45 46 48pre. 70 kg / / / / 40 42 45 48 50 54do 50 kg 27 28 29 31 34 36 38 42 44 46
2. Sila desne šake do 60 kg 28 30 32 34 36 38 42 44 46 50do 70 kg / / 34 36 39 42 44 46 48 52pre. 70 kg / / / / 42 44 46 48 52 55do 50 kg 75 80 85 90 100 105 110 115 120 125
3. Generalna sila do 60 kg 80 90 95 100 110 120 125 130 135 140do 70 kg / / 100 105 115 125 130 135 140 145pre. 70 kg / / / / 125 135 135 140 145 150
4. Bacanje medicinke uvinućem unazad do 50 kg 7 8 10 12 14 15 16 17 17 18 s dvije ruke (3kg) do 60 kg 9 10 12 14 16 17 17 18 19 20 do 70 kg / / 14 16 18 19 19 20 21 22
pre. 70 kg / / / / 19 20 21 22 23 245. Bacanje medicinke s dvije ruke do 50 kg 6 7 8 10 11 12 12 14 13 14 prema naprijed iz držanja iza glave do 60 kg 7 8 9 11 12 14 14 15 15 16 do 70 kg / / 10 12 13 15 15 16 16 17 pre. 70 kg / / / / 14 16 16 17 17 186. Skok u dalj s mjesta / 165 170 175 185 190 195 200 205 210 2157. Zgibovi / 6 8 10 13 14 16 17 19 20 248. Sklekovi sa nogama na švedskim ljestvama / 20 25 27 30 32 34 35 37 38 409. Čučnjevi s partnerom iste težine / 8 10 12 14 14 15 15 16 16 1810. Trčanje na 60 metara / 10.0 9.4 9.2 9.0 8.6 8.4 8.2 8.0 8.0 7.811. Sklekovi u 15 sekundi / 8 9 9 10 10 11 11 12 12 1412. Zgibovi u 15 sekundi / 4 5 5 6 / 6 6 7 7 813. Podizanja trupa do 90º s učvršćenim nogama u 10 sekundi / 6 8 10 11 12 14 16 17 17 18
Song i Garvie (1980) utvrdili su da je apsolutna snaga veća kod težih, nego kod lakših
hrvača, odnosno da relativna snaga u potpunosti ne prati promjene u težini tijela a kod
relativne snage utvrdili su da je ona veća kod lakših nego kod težih hrvača. Autori
Stranica 14
Ivica Biletić – magistarski rad
upozoravaju na oprez kod donošenja zaključaka prilikom usporedbe apsolutne i relativne
snage više grupa hrvača kada im je tjelesna težina različita.
Istraživanja na hrvačima u školskoj (Freisclag, 1984), pretpubertetskoj (Clarke i sur.,
1984), i srednjoškolskoj dobi (Song i Cipriano, 1984) upućuju na zaključke da se snaga i
mišićna izdržljivost povećavaju. Housh je sa suradnicima (1988; 1989; 1990) utvrdio da se
izokinetička snaga mišića ramena hrvača školske dobi povećava u skladu s godinama.
Starosta je sa svojim suradnicima (1998) na uzorku različito naprednih hrvača
klasičnog načina borenja, podijeljenih u dvije grupe različite dobi utvrđivao dimenzije snage,
fleksibilnosti i koordinacije. Prvu grupu činilo je 18 hrvača u dobi od 14 do 15 godina, a
drugu grupu činilo je 16 hrvača u dobi od 16 do 17 godina. U istraživanju je korišteno 7
testova za procjenu snage, 4 testa za procjenu fleksibilnosti i 3 testa za procjenu koordinacije.
Između dvije grupe ispitanika različite dobi najveće razlike utvrđene su u prostoru snage a na
razlike između grupa utjecala je i koordinacija, koja se je nešto manje isticala.
Rezultati testova upućuju na zaključak da postoji mogućnost značajnog mijenjanja
snage, fleksibilnosti i koordinacije pod utjecajem treninga hrvanja.
Starosta i Glaz (1998) su na uzorku ispitanika od 132 poljska hrvača reprezentativaca
seniora, od čega je 63 bilo klasičnog a 69 slobodnog načina borenja, utvrđivali strukturu
motoričke pripremljenosti kod različitih težinskih skupina.
Hrvači su bili podijeljeni u tri različite težinske skupine – lagani (48, 52, 57 kg),
srednji (62, 68, 74) i teški (82, 90, 100 i 130 kg). Za procjenu motoričke pripremljenosti
korišteno je 15 motoričkih testova.
Rezultatima istraživanja utvrđene su razlike u motoričkim sposobnostima hrvača
različitih težinskih skupina. Autori sugeriraju korištenje različitih setova vježbi u
individualizaciji treninga hrvača, kako bi se razvile različite sposobnosti.
Glaz (1998) je uzorak ispitanika od 132 poljska hrvača reprezentativaca seniora, od
čega je 63 bilo klasičnog a 69 slobodnog načina borenja, uvjetno podijelio u tri težinske
kategorije i to u „lakše” (od 48 do 57 kg), „srednje” (od 62 do 74 kg) i „teške” (od 82 do 130
kg). Autor je na takvom uzorku utvrđivao faktorsku strukturu motoričkog prostora.
Dobiveni rezultati nameću zaključak da se u hrvanju fizička priprema ne može odvijati
po istom programu za hrvače različitih težinskih kategorija.
Stranica 15
Ivica Biletić – magistarski rad
Kokinidis i suradnici (2001) proveli su istraživanje na uzorku od 85 hrvača klasičnog
načina, od 8 do 16 godina starosti iz najboljih 8 klubova u sjevernoj Grčkoj.
Ciljevi su bili utvrditi utjecaj dobi, visine i težine na rezultate testova za kontrolu
mladih hrvača, ustanoviti efekt od implementiranja iskustva bugarske hrvačke škole na
pripremama mladih hrvača, te razraditi normativnu bazu opće i specijalne fizičke
pripremljenosti za potrebe selekcije i kontrole treniranosti mladih hrvača u Grčkoj. Testiranje
je provedeno 1994. godine nakon dvogodišnjeg korištenja bugarske metode za obuku, trening
i kontrolu treniranosti.
Pozornost autora bila je usmjerena na činjenicu da dob, visina i težina, utječu na
rezultate motoričkih sposobnosti sportaša pa su istraživali povezanosti ta tri navedena faktora
sa rezultatima testiranja opće i specijalne fizičke pripremljenosti mladih hrvača (Tablica 2).
Uz pomoć jednostavne linearne regresijske analize, oslanjajući se na dob ispitanika,
prikazan je utjecaj dobi, visine i težine tijela, s namjenom izračunavanja teoretski očekivanih
rezultata u primijenjenim testovima.
Tablica 2. Vrijednosti jednostavne linearne regresije s obzirom na dob hrvača (n = 85) (Kokinidis S.L. i sur., 2001)
R.B. VARIJABLE MJ f˝=n+bA P r SE1. Tjelesna visina cm f˝= 103.1+4.3 A 0.00 +0.99 2.222. Tjelesna težina kg f = 8.1 + 3.54 A 0.00 +0.99 1.453. Zgibovi na preči br. pon f = -0.08 + 1.05 A 0.02 +0.94 1.364. Skok u dalj s mjesta cm f = 99.3 + 7.4 A 0.07 +0.85 16.75. Trčanje na 800 m sek. f =245.5 – 2.3 A 0.00 -0.99 1.336. Trčanje na 60 m sek. f = 13.6 – 0.32 A 0.03 -0.92 0.507. Sklekovi br. pon. f = 8.4 +2.3 A 0.00 +0.98 1.668. 10 kolutova s mostom sek. f =68.9 – 1.9 A 0.09 -0.81 5.059. Šestarenje sek. f =67.8 – 2.29 A 0.04 -0.89 4.2510. Dizanje max. težine do prsa kg f = -21.6 + 5.5 A 0.00 +0.9 2.5011. Dizanje max. težine iznad glave kg f = - 25.7 + 5.2 A 0.00 +0.99 2.4012. Bacanje lopte (150 gr.) m f =14.8 + 1.4 A 0.003 +0.92 2.1413. Bacanje lopte (1 kg.) m f = 9.8 + 0.6 A 0.04 +0.88 1.1014. Ekspertna ocjena val f = 7.3 + 0.1 A 0.10 +0.80 0.3015. Most – 1 cm f = 46.5 – 0.1 A 0.77 -0.18 1.2016. Most - 2 cm f = 34.8 + 0.7 A 0.007 +0.85 1.50
Legenda: Ako mladi hrvač S. R. ima 13 godina i na testu br. 7 je napravio 30 sklekova nakon rješavanja funkcije (A mijenjamo s godinama hrvača – 13), dobit ćemo moguću matematičku vjerojatnost tj. teoretski očekivanu vrijednost na testu. Nakon izračunavanja se vidi da dječak koji ima navršenih 13 godina treba moći napraviti 38.3 skleka. Takav rezultat nam govori da on zaostaje u razvoju repetitivne snage ruku za 8 sklekova naspram svojih vršnjaka. Izračunate funkcije su vrlo dragocjene u sportovima s dobnim i težinskim kategorijama kod djece i mladeži. Razlog tomu je što razlika u težini može biti presudan faktor i zato što dobna grupacija ne nosi realnu informaciju sposobnosti testiranog hrvača.
Stranica 16
Ivica Biletić – magistarski rad
Ova metoda omogućava utvrđivanje da li je ispitanik napredan ili zaostaje za opće
prihvaćenom tendencijom razvitka.
2.2. Istraživanja domaćih autora
U istraživanjima domaćih autora na hrvačima dječacima, većinom je korišten komplet
testova koji se standardno koristi u osnovnom školstvu u Republici Hrvatskoj (Findak i sur.,
1996). Istraživanja su uglavnom bila usmjerena na utvrđivanje razlika u kondicijskoj pripremi
između hrvača i npr. nesportaša, dok je u drugim radovima istraživan utjecaj treninga hrvanja
na antropološka obilježja dječaka hrvača.
Svega je nekoliko dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj u kojima se utvrđuju razlike u
kondicijskoj pripremljenosti dječaka hrvača različitih težinskih skupina a to su ustvari „pilot“
istraživanja koja su prethodila pisanju ovog magistarskog rada. Značajnija istraživanja na ovoj
tematici napravljena su tek na uzrastima kadeta (Baić i sur., 2002; Baić, 2003; Baić, 2006), pa
se može reći da je ovo istraživanje svojevrstan nastavak istraživanja kondicijske pripreme
hrvatskih hrvača u uzrastu dječaka.
Baić i Kuleš (2001) pratili su rezultate testova za procjenu kondicijske pripremljenosti
te antropometrijskih karakteristika kod hrvača dječaka starih između 12 i 13 godina u
šestomjesečnom trenažnom ciklusu. Utvrdili su da su statistički značajne promjene postignute
u rezultatima varijable za procjenu antropometrijskih karakteristika opseg podlaktice te u tri
varijable za procjenu motoričkih sposobnosti: statičke snage, koordinacije i fleksibilnosti.
Baić je sa suradnicima (2002) utvrđivao razlike antropološkog statusa na 38 različito
teških vrhunskih kadeta hrvača klasičnog načina borenja u dobi od 15 do 17 godina.
Među tim ispitanicima bilo je 20 hrvača koji su osvajali prva, 9 hrvača koji su osvajali
druga i 9 hrvača koji su osvajali treća mjesta na nacionalnim prvenstvima 2000., 2001. i 2002.
godine a troje ih je bilo i među deset najboljih na Europskom prvenstvu 2000. i 2001. godine.
Stranica 17
Ivica Biletić – magistarski rad
Za sve ispitanike izračunati su osnovni statistički parametri, te aritmetičke sredine svih
varijabli posebno za svaku težinsku kategoriju u kojoj su ti sportaši nastupali (Tablica 3).
Autori su također prikazali prosječne dobivene rezultate po kategorijama u kojima su ti
sportaši nastupali (Tablica 4).
Tablica 3. Osnovni statistički pokazatelji grupe hrvača kadeta n = 38 (Baić i sur., 2002)
VARIJABLE A.S. MIN MAX S.D.
1. KATEGORIJ 66.76 46 85-100 14.292. GODINE 16.42 15 17 0.643. STAŽ 5.23 1 8 1.534. TJBRTR 4.1944 1 5 1.065. VISINA 173.10 155 186 7.596. TEŽINA 66.01 46.5 97.8 12.117. ZGIB-P 13.89 2 33 5.658. ZGIB - R 14 2 29 6.439. BENCH 69.06 45 117.5 16.4210. CUCANJ 92.33 60 130 19.49
Legenda: Kategorija u kojoj hrvači nastupaju (KATEGORIJ), dob (GODINE), sportski staž (STAZ), prosječni tjedni broj treninga (TJBRTR), tjelesna visina (VISINA), tjelesna masa (TEZINA), zgibovi na preči (ZGIB-P), sklekovi na ručama (ZGIB-R), podizanje maksimalne težine iz ležanja – bench-press (BENCH), čučanj s maksimalnom težinom (CUCANJ). A.S.-aritmetička sredina, MIN-minimalni rezultat, MAX-maksimalni rezultat, S.D.-standardna devijacija
Tablica 4. Prikaz aritmetičkih sredina dobivenih rezultata ispitanika po težinskim kategorijama (n = 38) (Baić i sur., 2002)
VARIJABLE PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA PO TEŽINSKIM KATEGORIJAMA
1. KATEGORIJ 46 50 54 58 63 69 76 85 1002. GODINE 15.5 15.5 16.6 16.33 16.5 16.5 17 16.33 16.333. STAŽ 4 3 6 4.75 5.67 6.0 5.8 4.66 4.674. TJBRTR 4 4.5 4 3.67 4.33 4.4 5 3.33 4.335. VISINA 159.25 156.5 167.5 170.08 173.17 177.58 179.2 180.5 182.176. TEŽINA 47.3 50.1 57.04 59.43 63.38 69.62 73.5 79.6 92.947. ZGIB-P 14.5 12.5 14.4 13 13 18.67 15.8 7.67 98. ZGIB - R 9 15.0 14.8 11.17 11.33 18.67 20.2 7.33 139. BENCH 48.75 52.5 62.5 60.83 62.08 73.75 85 65 89.1710. CUCANJ 65 68.75 81.67 86.67 87.5 96.25 108 107 115.83Legenda: Kategorija u kojoj hrvači nastupaju (KATEGORIJ), dob (GODINE), sportski staž (STAZ), prosječni tjedni broj treninga (TJBRTR), tjelesna visina (VISINA), tjelesna masa (TEZINA), zgibovi na preči (ZGIB-P), sklekovi na ručama (ZGIB-R), podizanje maksimalne težine iz ležanja – bench-press (BENCH), čučanj s maksimalnom težinom (CUCANJ).
Stranica 18
Ivica Biletić – magistarski rad
Plavec i suradnici (2002) utvrđivali su povezanost motoričkih testova s uspjehom u
hrvanju. Uzorak ispitanika činilo je 50 dječaka hrvača starih 12 i 13 godina. Izračunati su
osnovni statistički parametri i multipla regresijska analiza. Dobiveni rezultati ukazuju da
primijenjeni testovi objašnjavaju 43 % varijable kriterija. Najveći utjecaj registriran je kod
varijabli za procjenu koordinacije i snage ruku. Autori smatraju da su baš te dimenzije vodeći
faktori u jednadžbi specifikacije hrvača toga uzrasta.
Šerbetar i Lorger (2002) proveli su eksperiment kojim su usporedili efikasnost dva
različita postupka, odnosno klasične nastave tjelesne i zdravstvene kulture i treninga hrvanja,
na uzorku od 85 učenika starosti jedanaest i dvanaest godina koji se nisu organizirano bavili
sportom, osim na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Tijekom trenažnog postupka praćene
su sljedeće varijable:
skok u dalj s mjesta, taping rukom, broj sklekova u 15 sekundi, trčanje na 20 metara iz
visokog starta, repetitivna snaga trupa, statička snaga ruku i ramenog pojasa, trčanje 6 minuta
- aerobna izdržljivost. Nakon inicijalnih testiranja za eksperimentalnu je skupinu proveden
transformacijski postupak temeljen na treningu hrvanja. Dobiveni rezultati favoriziraju
nastavu osnovanu na elementima hrvanja.
Eksperimentalna skupina jedanaestogodišnjaka postigla je bolji rezultat u brzini frekvencije
pokreta ruku (a u svim ostalim dimenzijama značajno podigla rezultate u odnosu na inicijalno
testiranje) od kontrolne skupine. Eksperimentalna skupina dvanaestogodišnjaka ostvarila je
značajno bolje rezultate u obje dimenzije brzine (taping rukom i sprint na 20 m.) te u
dimenzijama repetitivne snage.
Cvetković i suradnici (2004) proveli su istraživanje antropoloških obilježja na uzorku
od 97 dječaka, od toga 52 dječaka hrvača i 42 dječaka „nesportaša“ iste dobi koji nisu bili
uključeni u organiziran i programiran trening, osim na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u
osnovnoj školi. Raspon godina mjerenog uzorka bio je jedanaest godina šest mjeseci.
Ispitanici su izmjereni mjernim instrumentom od jedanaest testova za procjenu antropološkog
statusa koja se koristi u hrvatskim osnovnim školama. Cilj istraživanja bio je usporediti stanje
antropološkog statusa dječaka hrvača i dječaka nesportaša. Za potrebe obrade podataka
primijenjena je analiza razlika aritmetičkih sredina pomoću t-testa za nezavisne grupe
ispitanika. Dobiveni rezultati pokazali su da su dječaci hrvači postigli bolje rezultate u gotovo
svim varijablama za procjenu antropološkog statusa od dječaka nesportaša.
Stranica 19
Ivica Biletić – magistarski rad
Budinšćak i suradnici (2005) istraživali su kondicijske karakteristike dječaka džudaša
i dječaka hrvača u dobi od dvanaest godina šest mjeseci. Uzorak ispitanika je činilo 127
dječaka, od kojih se 67 dječaka bavilo džudom (obuhvaćeno je 10 klubova iz cijele hrvatske),
a 60 dječaka bavilo se je hrvanjem (obuhvaćeno je 9 klubova iz cijele hrvatske). Prosječni
sportski staž dječaka džudaša bio je 41,71 mjeseci, a prosječni tjedni broj treninga iznosio je
3,09 treninga tjedno. Prosječni sportski staž dječaka hrvača bio je 16,02 mjeseci, a prosječni
tjedni broj treninga iznosio je 3,13 treninga tjedno.
Za ovo istraživanje korišten je skup od šesnaest testova za procjenu:
1. antropometrijskih karakteristika (tjelesna masa, tjelesna težina, opseg podlaktice, nabor
nadlaktice),
2. motoričkih sposobnosti: koordinacije (okretnost na tlu, koraci u stranu, poligon natraške),
fleksibilnosti (pretklon raskoračno), brzina pokreta (taping rukom), eksplozivne snage (skok u
dalj s mjesta), repetitivne snage (podizanje trupa u 60 sekundi, sklekovi u 60 sekundi,
čučnjevi, 1 bacanje i 2 skleka u 90 sekundi), statičke snage (izdržaj u visu zgibom) te
3. funkcionalnih sposobnosti (trčanje 6 minuta).
Dobiveni rezultati pokazali su da dječaci džudaši imaju bolje rezultate u varijablama za
procjenu motoričkih sposobnosti koordinacije (koraci u stranu), fleksibilnosti (pretklon
raskoračno) i repetitivne snage (pretklon trupa i 1 bacanje i 2 skleka u 90 sekundi). Dječaci
hrvači imaju bolje rezultate u varijablama za procjenu motoričkih sposobnosti statičke snage
(izdržaj u visu zgibom) i brzine pokreta (taping rukom).
Autori objašnjavaju dobivene statistički značajne razlike specifičnostima svakog pojedinog
navedenog sporta. U džudu se koriste i nožne tehnike, a sudačka pravila i karakteristike borbe
su takva da potiču dinamična neprestana kretanja koja služe za pripremu tehnika bacanja.
Za razliku od džuda, u hrvanju klasičnim načinom nema nožnih tehnika, tako da je i sam
trenažni proces usmjeren na razvoj snage i brzine pokreta ruku koje omogućuju uspješno
izvođenje tehnika klasičnog načina hrvanja, čak iz statičkih pozicija nogu.
Autori također zaključuju da bi hrvači morali više pozornosti posvetiti vježbama repetitivne
snage trupa a da bi džudaši u svojim treninzima mogli uspješno koristiti vježbe tipa
„zavlačenje ruku“ kao dopunu vježbama za razvoj snage i brzine frekvencije pokreta ruku.
Hrvači su za razliku od džudaša imali kraći trenažni staž, a po svojim rezultatima motoričkih
sposobnosti u nekim su testovima bili vrlo blizu džudašima, dok su u nekim testovima postigli
i bolje rezultate pa autori zaključuju da su treninzi hrvača koji se provode za ovu dobnu
skupinu usmjereni razvoju testiranih motoričkih sposobnosti te da je vjerojatno provođena i
bolja selekcija.
Stranica 20
Ivica Biletić – magistarski rad
Sertić i suradnici (2005) proučavali su učinke jednogodišnjeg treninga kod dječaka
koji treniraju borilačke sportove (džudo i hrvanje) u periodu njihove jedanaeste i dvanaeste
godine. Uzorak ispitanika je sačinjavao 49 aktivnih vježbača borilačkih sportova (17 džudaša
i 32 hrvača) iz različitih klubova u Hrvatskoj koji su testirani na početku i na kraju
jednogodišnjeg trenažnog procesa. Antropološki status ispitanika testiran je skupom od 16
testova. Za procjenu antropometrijskih karakteristika korišteni su testovi: tjelesna visina,
tjelesna težina, opseg podlaktice, nabor nadlaktice.
Motorički prostor opisan je testovima: okretnost na tlu, koraci u stranu, poligon natraške, skok
u dalj s mjesta, izdržaj u visu, podizanje trupa u 60 sekundi, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi
u 60 sekundi, pretklon raskoračno, taping rukom i test specifične izdržljivosti: 1 bacanje i 2
skleka u 90 sekundi. Za procjenu funkcionalnih sposobnosti korišten je test trčanje 6 minuta.
Korišten je t-test za zavisne uzorke. Iz dobivenih rezultata uočeno je da su numeričke razlike
postignute u svim testovima, a statistički značajne razlike uočene su u 12 od 16 varijabli.
Statistički značajne razlike nisu postignute jedino u varijablama pretklon raskoračno, 1
bacanje i 2 skleka u 90 sekundi, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi.
Ovim istraživanjem autori su dokazali da se trenažnim procesom, definiranim kao dugotrajni
organizirani proces vježbanja, razvijaju sva znanja, sposobnosti i karakteristike. Zaključili su
da su antropometrijske karakteristike, osim treningom, promijenjene i uslijed rasta i razvoja,
no da je jednogodišnji trening svakako omogućio pravilan smjer i povećanu brzinu svih
potrebnih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti te stvorio kvalitetnu bazu za nastavak rada i
postizanje kvalitetnih natjecateljskih rezultata.
Slačanac i suradnici (2007) proveli su istraživanje na uzorku od 141 dječaka hrvača u
dobi od jedanaest godina koji su bili uključeni u program treninga hrvanja u 10 hrvatskih
hrvačkih klubova. Prosječni trenažni staž iznosio je 14,22 13,96 mjeseci a tjedni broj
treninga 3,01 ± 0,81 puta. Ovisno o njihovoj tjelesnoj težini, hrvači su podijeljeni u „lakšu“
(n=37), „srednje tešku“ (n=61) i „tešku“ (n=43) težinsku skupinu. Autori su zaključili da je
uzorak reprezentativan jer čini gotovo 75 % populacije svih hrvača tog uzrasta u Hrvatskoj.
Uzorak varijabli činio je skup od 16 testova za procjenu motoričkih i funkcionalnih
sposobnosti te antropometrijskih karakteristika, kako slijedi:
1. antropometrijska obilježja: tjelesna visina, tjelesna težina, nabor nadlaktice i opseg
podlaktice;
2. motoričke sposobnosti: koordinacija (poligon natraške, okretnost na tlu i koraci u
stranu), brzina pokreta (taping rukom), gibljivost (pretklon raskoračno), snaga (skok u
Stranica 21
Ivica Biletić – magistarski rad
dalj s mjesta, izdržaj u visu zgibom, podizanje trupa u sijed u 60 sekundi, sklekovi u
60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi), specifična izdržljivost (1 bacanje + dva skleka u
90 sekundi) te
3. funkcionalne sposobnosti (trčanje 6 minuta).
Dobiveni rezultati pokazali su da se kondicijske sposobnosti ispitanika razlikuju ovisno o
težinskoj kategoriji. Najviše korelativne veze primijenjenih testova motoričkih i funkcionalnih
sposobnosti sa značajnom diskriminacijskom funkcijom utvrđene su kod testova sklekovi u
60 sekundi i izdržaj u visu zgibom. Temeljem tako dobivenih korelativnih veza
diskriminacijska varijabla koja statistički značajno diskriminira različite težinske skupine
dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja definirana je kao snaga ruku i ramenog pojasa.
Prema autorima dobiveni rezultati upućuju na zaključak da bi jedanaestogodišnji dječaci
hrvači trebali različito i individualno razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti, vodeći
računa o težinskoj skupini kojoj pripadaju.
Biletić i suradnici (2012) su uzorak ispitanika od 57 dječaka hrvača klasičnog načina
hrvanja u dobi od jedanaest godina, podijelili ovisno o njihovoj tjelesnoj masi, u tri težinske
skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) kako bi utvrdili razlike između navedenih težinskih
skupina u 17 varijabli za procjenu antropometrijskih karakteristika, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti. Istraživanjem je utvrđeno da se težinske skupine dječaka hrvača
statistički značajno razlikuju u 6 varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (koraci u
stranu, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, izdržaj u visu zgibom, sklekovi, te čučnjevi).
Autori su zaključili da ispitanike u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti, prema rezultatima istraživanja statistički značajno razlikuje jedna
diskriminacijska funkcija, definirana kao snaga gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacija.
Utvrđeno je da skupina „laki” hrvača jedanaestogodišnjaka ima najveću mogućnost
manifestacije primarno snage i sekundarno koordinacije, da „srednje teški“ hrvači
jedanaestogodišnjaci imaju slabije razvijene sposobnosti snage i koordinacije od skupine
„lakih“ hrvača, ali da imaju bolje vrijednosti od skupine „teški“ hrvača u testovima za
procjenu snage i koordinacije. Skupina „teški“ hrvača jedanaestogodišnjaka postiže najmanje
vrijednosti od svih skupina i kod manifestacije snage i kod manifestacije koordinacije.
Biletić je sa suradnicima (2012) na uzorku od 81 dječaka hrvača klasičnog načina
hrvanja u dobi od dvanaest godina, utvrđivao razlike u 17 varijabli za procjenu kondicijskih
sposobnosti između tri težinske skupine hrvača dječaka („laki“, „srednje teški“ i „teški“).
Stranica 22
Ivica Biletić – magistarski rad
Temeljem dobivenih rezultata, diskriminacijska funkcija definirana je kao snaga gornjih i
donjih ekstremiteta. Istraživanje je potvrdilo hipotezu da se različite težinske skupine hrvača
(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) statistički značajno razlikuju a dobivene razlike upućuju na
to da skupina hrvača „laki“ ima najveću mogućnost manifestacije snage gornjih i donjih
ekstremiteta, dok skupina hrvača „srednje teški“ ima veće vrijednosti u testovima za procjenu
snage gornjih i donjih ekstremiteta od skupine „teški“, ali manje od skupine „laki“. Skupina
dječaka hrvača „teški“ ima najmanju mogućnost manifestacije snage gornjih i donjih
ekstremiteta.
Rezultati tog istraživanja govore u prilog tome da u uzrastu hrvača od dvanaest godina
treba nastojati različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći računa o
težinskoj skupini kojoj hrvači pripadaju. Prema mišljenju autora, treba uzeti u obzir da je
linearan pad vrijednosti rezultata u varijablama koje najviše doprinose diskriminaciji ovih
težinskih skupina hrvača više posljedica morfoloških karakteristika težinskih skupina nego
vremena provedenog u trenažnom procesu.
Stranica 23
Ivica Biletić – magistarski rad
3. CILJ ISTRAŽIVANJA
Stranica 24
Ivica Biletić – magistarski rad
Primarni cilj ovog istraživanja je utvrditi postoje li, i kakva je struktura, razlika u
kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina hrvača klasičnog načina hrvanja u
dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina.
Dopunski cilj ovog istraživanja je utvrditi strukturu razlika u kondicijskoj
pripremljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.
Iz navedenog možemo definirati sljedeće ciljeve ovoga istraživanja:
1. utvrditi razlike između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina hrvanja, u dobi od jedanaest godina, u varijablama za procjenu
kondicijske pripremljenosti;
2. utvrditi razlike između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina hrvanja, u dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu
kondicijske pripremljenosti te
3. utvrditi razlike između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u
dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
Stranica 25
Ivica Biletić – magistarski rad
4. HIPOTEZE
Stranica 26
Ivica Biletić – magistarski rad
U skladu s definiranim ciljevima istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze:
H11 - Postoji statistički značajna razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje
teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina u
varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
H12 - Postoji statistički značajna razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje
teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina u
varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
H13 - Postoji statistički značajna razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od
jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina u varijablama za procjenu kondicijske
pripremljenosti.
Za one hipoteze koje će istraživanjem biti potvrđene, utvrditi će se struktura razlika u
varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
Stranica 27
Ivica Biletić – magistarski rad
5. METODE RADA
Stranica 28
Ivica Biletić – magistarski rad
5.1. Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika čini ukupno 138 hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od
jedanaest i dvanaest godina, što po međunarodnim hrvačkim pravilima predstavlja uzrast
dječaka. S obzirom da dječaci s treningom hrvanja u Hrvatskoj započinju oko desete ili
jedanaeste godine, može se reći da su ovi dječaci u smislu hrvačkog znanja početnici.
Svi ispitanici izmjereni su početkom mjeseca ožujka 2009. godine na Kineziološkom
fakultetu u Zagrebu.
Navedeni uzorak činili su predstavnici 12 hrvačkih klubova iz Republike Hrvatske, pa
se može reći da je uzorak reprezentativan jer predstavlja oko 50 % populacije hrvatskih
dječaka hrvača u dobi od jedanaest i dvanaest godina.
Svaka dobna skupina hrvača (jedanaest i dvanaest godina) podijeljena je u tri težinske
skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“), ovisno o tjelesnoj masi hrvača kako slijedi:
I. težinska skupina – „laki“ do 38 kilograma,
II. težinska skupina – „srednje teški“ od 38,1 do 53 kilograma i
III. težinska skupina – „teški“ od 53,1 kilograma.
Ovisno o postavljenim ciljevima i hipotezama hrvači su podijeljeni po skupinama, a
osnovna deskriptivna statistika antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog
staža prikazana je tabelarno.
U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H11
utvrđivana je razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina, u varijablama za procjenu
kondicijske pripremljenosti.
Stranica 29
Ivica Biletić – magistarski rad
Ukupan broj ispitanika u ovoj analizi činilo je 57 dječaka hrvača klasičnog načina
borenja. Prvu težinsku skupinu „laki“ ispitanika činilo je 21, drugu težinski skupinu „srednje
teški“ činilo je 25 a treću težinsku skupinu „teški“ činilo je 10 dječaka hrvača (Tablica 5.)
Tablica 5. Deskriptivna statistika osnovnih antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog staža jedanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=57)
Varijable Težinska skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis
Sportski staž laki 17,14 1,00 72,00 20,17 1,65 1,97Broj treninga u tjednu laki 2,86 2,00 3,00 0,36 -2,20 3,14Tjelesna visina laki 144,06 133,80 156,30 6,83 0,30 -1,04Tjelesna težina laki 33,02 25,60 38,00 2,75 -0,64 1,55Opseg podlaktice laki 20,10 12,50 23,00 2,09 -2,42 8,73Kožni nabor nadlaktice laki 6,90 3,67 12,00 2,40 0,63 -0,53Sportski staž sr.teški 14,81 1,00 48,00 14,06 1,06 -0,20Broj treninga u tjednu sr.teški 2,85 2,00 4,00 0,61 0,08 -0,18Tjelesna visina sr.teški 150,22 138,60 162,80 5,26 -0,09 0,59Tjelesna težina sr.teški 42,31 38,10 51,80 3,52 0,77 0,48Opseg podlaktice sr.teški 22,10 20,40 26,00 1,20 1,40 3,25Kožni nabor nadlaktice sr.teški 14,85 4,00 24,33 4,95 0,07 -0,20Sportski staž teški 9,60 3,00 39,00 10,71 2,79 8,13Broj treninga u tjednu teški 2,80 2,00 4,00 0,63 0,13 0,18Tjelesna visina teški 157,11 143,00 163,60 6,46 -1,14 1,28Tjelesna težina teški 59,13 53,40 70,90 5,45 1,43 1,42Opseg podlaktice teški 25,13 23,70 28,00 1,41 0,95 0,18Kožni nabor nadlaktice teški 23,43 15,67 36,67 6,38 0,89 0,83Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije.
U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H12
utvrđivana je razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina borenja u dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu
kondicijske pripremljenosti.
Ukupan broj ispitanika u ovoj analizi činio je 81 dječak hrvač klasičnog načina
borenja. Prvu težinsku skupinu „laki“ ispitanika činilo je 13, drugu težinski skupinu „srednje
teški“ činilo je 35 a treću težinsku skupinu „teški“ činilo je 33 dječaka hrvača (Tablica 6.)
Stranica 30
Ivica Biletić – magistarski rad
Tablica 6. Deskriptivna statistika osnovnih antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog staža dvanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=81)
Varijable Težinska skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis
Sportski staž Laki 21,85 2,00 75,00 21,05 1,70 2,70Broj treninga u tjednu Laki 3,15 2,00 4,00 0,55 0,14 0,90Tjelesna visina Laki 147,18 142,80 153,90 3,54 0,55 -0,92Tjelesna težina Laki 34,40 29,60 37,90 2,78 -0,31 -1,20Opseg podlaktice Laki 20,47 18,30 21,70 1,17 -0,69 -0,74Kožni nabor nadlaktice Laki 9,54 4,33 21,33 4,88 1,49 1,68Sportski staž Sr.teški 24,71 1,00 66,00 19,49 0,61 -0,62Broj treninga u tjednu Sr.teški 2,83 2,00 5,00 0,57 0,99 5,49Tjelesna visina Sr.teški 155,85 144,60 165,90 6,19 -0,15 -1,14Tjelesna težina Sr.teški 45,78 38,20 51,10 3,97 -0,59 -0,71Opseg podlaktice Sr.teški 22,69 19,20 28,00 1,66 0,55 2,01Kožni nabor nadlaktice Sr.teški 13,29 5,67 22,67 4,64 0,47 -0,64Sportski staž Teški 18,58 1,00 50,00 15,65 0,60 -1,05Broj treninga u tjednu Teški 2,85 2,00 5,00 0,62 0,94 3,74Tjelesna visina Teški 162,42 151,70 173,10 5,44 0,17 -0,36Tjelesna težina Teški 65,51 53,50 122,50 15,05 2,55 6,93Opseg podlaktice Teški 25,69 23,00 32,60 2,06 1,44 3,09Kožni nabor nadlaktice Teški 22,44 8,67 40,67 8,30 0,66 -0,10Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije.
U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H13 utvrđivana
je razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u dobi od
dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
Ukupan broj ispitanika u ovoj analizi činio je 138 dječak hrvač klasičnog načina borenja.
Prvu dobnu skupinu jedanaestogodišnjaka činilo je 57 a drugu dobnu skupinu činio je 81
dječak hrvač (Tablica 7).
Tablica 7. Deskriptivna statistika osnovnih antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog staža jedanaest i dvanaestogodišnjaka (n=138)
Stranica 31
Ivica Biletić – magistarski rad
Varijable Dobna skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis
Sportski staž jedanaest 14,75 1,00 72,00 16,09 1,69 2,45Broj treninga u tjednu jedanaest 2,84 2,00 4,00 0,53 -0,18 0,36Tjelesna visina jedanaest 149,16 133,80 163,60 7,57 -0,07 -0,60Tjelesna težina jedanaest 41,84 25,60 70,90 9,78 0,99 0,61Opseg podlaktice jedanaest 21,89 12,50 28,00 2,37 -0,53 3,82Kožni nabor nadlaktice jedanaest 13,43 3,67 36,67 7,37 0,81 0,45Sportski staž dvanaest 21,75 1,00 75,00 18,27 0,88 0,04Broj treninga u tjednu dvanaest 2,89 2,00 5,00 0,59 0,77 3,09Tjelesna visina dvanaest 157,13 142,80 173,10 7,64 -0,07 -0,78Tjelesna težina dvanaest 51,99 29,60 122,50 15,52 1,85 5,87Opseg podlaktice dvanaest 23,56 18,30 32,60 2,61 0,60 1,02Kožni nabor nadlaktice dvanaest 16,42 4,33 40,67 8,20 1,01 0,90
Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije.
5.2. Uzorak mjernih instrumenata (varijabli)
Starosta i Tracewski (1981, 1998) ističu da kompleti mjernih instrumenata za procjenu
kondicijske pripremljenosti trebaju biti u uskoj vezi s dobivenim rezultatima u znanstvenim
istraživanjima i da trebaju obuhvaćati sve sposobnosti potrebne hrvačima kako bi postigli
sportski uspjeh. Trebali bi sadržavati one varijable koje se susreću kao zahtjevi u
dotadašnjem treningu i koje posjeduju visok indeks pouzdanosti. Broj varijabli kojima se
vrednuje određena sposobnost trebala bi biti adekvatna s važnošću te sposobnosti za uspjeh u
hrvanju a varijable bi trebale biti pristupačne za svakog hrvača bez obzira na njegovu dob,
masu, težinsku kategoriju ili sportsko dostignuće. Kompleti mjernih instrumenata trebali bi
uključivati one varijable koje ne zahtijevaju specijalnu opremu.
Za ovo istraživanje korišteno je ukupno 18 varijabli, najvećim djelom iz standardnog
kompleta testova (Findak i sur., 1996) koji se koristi u osnovnom školstvu u Republici
Hrvatskoj te iz knjige Mjerenje bazičnih motoričkih dimenzija sportaša (Metikoš i sur., 1989).
Stranica 32
Ivica Biletić – magistarski rad
Komplet mjernih instrumenata (varijabli) korišten u ovom istraživanju, identičan je
kao u znanstveno – istraživačkom projektu Praćenje promjena antropološkog statusa djece u
hrvačkim sportovima (nositelja prof. dr. sc. Hrvoja Sertića) kojeg je odobrilo Ministarstvo
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.
Vrlo je važno napomenuti da je to najveći projekt napravljen na hrvačima u Hrvatskoj
do sada a u sklopu navedenog projekta s ovim je kompletom mjernih instrumenata izmjeren
veliki broj hrvača u dobi od jedanaest do trinaest godina. Iz tog razloga te zbog moguće
usporedbe dobivenih rezultata ovog istraživanja s rezultatima svih dosad objavljenih
znanstvenih radova iz tog projekta, uporabljen je identičan komplet mjernih instrumenata za
procjenu kondicijske pripremljenosti.
Posebno se napominje da uzorak ispitanika iz tog projekta nije korišten u ovom
istraživanju.
U daljnjem tekstu dan je opis primijenjenog kompleta mjernih instrumenata (varijabli)
iz gore navedenih publikacija, koji se preporuča za potrebe hrvatske znanstveno – istraživačke
ali i trenažne hrvačke prakse (Baić i sur., 2011).
5.2.1. Parametri dobi i sportskog staža
Varijable od rednog broja 8 do 18 korištene su za potvrđivanje postavljenih hipoteza,
dok su varijable od rednog broja 1 do 7 korištene za izračunavanje deskriptivne statistike
dječaka hrvača i za njihovu selekciju u dobne i težinske skupine.
1. Dob (GODINE)U individualni karton ispitanika upisuje se njegov datum rođenja. Na temelju njega
izračunate su godine natjecatelja u trenutku testiranja. Korištena točnost je 1 mjesec.
Stranica 33
Ivica Biletić – magistarski rad
2. Sportski staž (STAZ_SPO)U individualni karton ispitanika upisuje se njegov sportski (hrvački) staž. Korištena
točnost je 1 mjesec.
3. Broj treninga u tjednu (TRE_TJ)U individualni karton ispitanika upisuje se broj treninga kojeg sportaš realizira u
jednom tjednu. Korištena točnost je 1 trening.
Fotografija 1. upisivanje osnovnih podataka u individualni karton ispitanika
5.2.2. Antropometrijski testovi
4. Tjelesna visina (ATV) Pomagala: Antropometar po Martinu ili visinomjer.
Opis: Tijekom mjerenja, ispitanik stoji, bos i u gaćicama, u uspravnom položaju na
ravnoj i čvrstoj podlozi. Glava mu je u položaju koji ispunjava uvjet frankfurtske
horizontale (frankfurtska horizontala je crta koja spaja donji rub lijeve orbite i gornji
rub lijevog vanjskog slušnog otvora). Mjerilac stoji s lijeve strane ispitanika i
kontrolira da li je antropometar postavljen vertikalno i neposredno uzduž leđne strane
Stranica 34
Ivica Biletić – magistarski rad
tijela, a zatim spušta klizač do tjemena ispitanika. Rezultat se očitava u razini gornje
stranice trokutastog proreza prstena klizača na antropometru ili na visinomjeru.
Ocjenjivanje: Rezultat se očitava s točnošću od 0.5 cm. Rezultat se upisuje u
milimetrima (mm), npr. 163,5cm.
Crtež 1. Mjerenje tjelesne visine i radnje mjerioca
5. Tjelesna težina (ATT) Pomagala: Elektronska ili Medicinska decimalna vaga ili vaga na pero koja posjeduje
pomični uteg.
Opis: Ispitanik bos, minimalno odjeven (samo u gaćicama), stoji mirno u spetnom
stavu do potpunog smirenja utega. Vaga mora stajati na vodoravnoj podlozi. Nakon
svakog desetog mjerenja vagu treba kontrolirati da li pokazuje početni položaj
kazaljke na točno 0 kg.
Ocjenjivanje: rezultat se očitava s točnošću od 0.1 kg, a upisuje se težina od npr. 47,8
kg.
Stranica 35
Ivica Biletić – magistarski rad
Crtež 2. Mjerenje tjelesne težine
6. Opseg podlaktice (AOP) Pomagala: Mjerna traka.
Opis: Ispitanik stoji u uspravnom stavu s opuštenim rukama niz tijelo. Mjerna traka
obavija se oko lijeve podlaktice na njenoj gornjoj trećini, poprečno na njenu os. Mjeri
se na mjestu najvećega opsega pri čemu se prije očitavanja rezultata isproba na 2-3
mjesta.
Ocjenjivanje: Rezultat se očitava s točnošću od 0.1 cm, a upisuje se u ukupnom broju
milimetara, npr. 22.1 cm.
Crtež 3. Mjerenje opsega podlaktice i radnje mjerioca
7. Kožni nabor nadlaktice (ANN)Pomagala: Kaliper (LANGE - mjerna ljestvica je označena u mm).
Stranica 36
Ivica Biletić – magistarski rad
Opis: Ispitanik je u uspravnom stavu s opuštenim rukama niz tijelo. Mjerilac
kažiprstom i palcem lijeve ruke podigne uzdužni nabor kože na stražnjoj strani lijeve
nadlaktice (nad m. tricepsom) na mjestu koje odgovara gornjoj trećini distance između
akromiona i vrha olekranona te prihvati krakovima kalipera kožni nabor, pazeći da pri
tom ne zahvati mišićno tkivo. Rezultat se očitava 2 sekunde nakon što je krakovima
kalipera uhvaćen kožni nabor masnog tkiva (u slučaju dužeg intervala krakovi klize i
rezultat nije točan). Mjeri se tri puta, a kao konačna uzima se srednja vrijednost.
Ocjenjivanje: Rezultat se očitava s točnošću od 1 mm i upisuje se u milimetrima.
Upisuje se samo srednji rezultat. Npr. 18mm.
Crtež 4. Mjerenje kožnog nabora nadlaktice i radnje mjerioca
5.2.3. Testovi za procjenu kondicijske pripremljenosti
8. Okretnost na tlu (ONT) Pomagala: 8 judo strunjača (1m x 1m), 1 džudaški kimono, štoperica.
Opis: Šest strunjača su uzdužno postavljene jedna do druge, a sedma i osma su
postavljene okomito na kraj šeste strunjače (u obliku slova „L“), na kraju osme
strunjače postavljen je propisno složen kimono.
Stranica 37
Ivica Biletić – magistarski rad
Početni položaj je da ispitanik leži potrbuške, poprečno na prvoj strunjači, potpuno
opružen. Na znak „sad“ ispitanik se valja bočno preko 6 strunjača, kada čitavim
tijelom dođe na šestu strunjaču, postavi se četveronoške i ide četveronožno nazad
preko sedme i osme strunjače do mjesta gdje se nalazi kimono. Obuhvati kimono
koljenima bez pomoći ruku i ponovo se četveronoške naprijed vraća do šeste
strunjače. Okrene se za 90º, leđima prema prvoj strunjači i koluta se nazad do prve
strunjače. Ispitanik test ponavlja 3 puta.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekundi, od startnog znaka do trenutka
kada ispitanik bilo kojim dijelom tijela prijeđe rub prve strunjače. Rezultat se upisuje
npr. 19,8 sek.
1. 2.
3.
4. 5.
Crtež 5. Shematski prikaz testa okretnost na tlu
Stranica 38
Ivica Biletić – magistarski rad
9. Koraci u stranu (KUS) Pomagala: štoperica.
Opis: Zadatak se izvodi u prostoriji sa tvrdom podlogom. Na tlu su označene dvije
paralelne linije dužine 1 metar, međusobno udaljene 4 metra. Ispitanik stoji sunožno
unutar linija, bočno uz prvu liniju.
Na znak „sad“ ispitanik se što brže može pomiče u stranu (bočni korak – dokorak),
bez križanja nogu do druge linije. Kada stane vanjskom nogom na liniju ili prijeđe
preko nje, zaustavlja se i ne mijenjajući položaj tijela, na isti se način vraća do prve
linije, koju također mora dotaknuti ili prijeći preko nje.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekundi od znaka „sad“ do završetka
šestog prelaženja staze od 4 metra. Zadatak se ponavlja 3 puta, a rezultat se upisuje
npr. 7,8 sek.
Crtež 6. Shematski prikaz testa koraci u stranu
Fotografija 2. Posljednje pripreme dvorane za testiranje
Stranica 39
Ivica Biletić – magistarski rad
10. Poligon natraške (MPN) Pomagala: štoperica, švedski sanduk, prostor minimalnih dimenzija 15x3m.
Opis: Na glatkoj podlozi (parket), koja je dovoljno skliska, ucrtamo ili označimo
samoljepivom trakom startnu crtu dužine jedan metar. Na udaljenosti 10 m od startne
crte paralelno s njom, povučemo ciljnu crtu iste dužine. Tri metra od startne crte
postavi se bazni dio švedskog sanduka, a na njega gornji dio sanduka. Visina švedskog
sanduka iznosi 50 cm + 2 cm. 6 m od startne crte postavimo okvir sanduka po širini
staze. Mjesta na koja se postavljaju sanduk i okvir moraju se označiti . ispitanik stane
ispred startne crte, leđima okrenut u smjeru kretanja i spusti se u četveronožni položaj.
Zadatak ispitanika je da na startni znak, iz navedenog položaja, kretanjem unatrag
prepuže prvu prepreku a provuče se kroz drugu prepreku. Za vrijeme izvođenja
zadatka ispitanik smije pogledom kroz noge pratiti smjer kretanja. Zadatak je završen
kada ispitanik objema rukama pređe ciljnu crtu.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekundi od startnog znaka do trenutka
kada ispitanik objema rukama prijeđe ciljnu crtu. Ispitanik ima pravo na jedno probno
izvođenje. Rezultat se upisuje npr. 9,8 sek.
Crtež 7. Shematski prikaz testa poligon natraške
11. Pretklon raskoračno (MPR) Pomagala: Drveni krojački metar ili metarska traka.
Opis: Ispred zida se po ravnoj podlozi povuku dvije crte dugačke 2 m, koje su
međusobno pod kutom od 45º (vrh kuta dodiruje zid).
Ispitanik sunožno sjedne na tlo, oslanjajući se potiljkom, lopaticama i sakralnim
dijelom kralježnice o zid. Ispružene noge treba raširiti toliko da leže po crtama
Stranica 40
Ivica Biletić – magistarski rad
označenim na tlu. U tom položaju ispruži ruke i postavi dlan desne ruke na lijevu ruku
tako da se srednji prsti pokrivaju. Zatim tako postavljene ruke opruži na tlo ispred
sebe (lopatice i potiljak moraju biti oslonjeni na zid).
Ispitivač postavlja metarsku traku u nultu poziciju, gdje ispitanik dodirne tlo. Zadatak
ispitanika je da izvede što duži pretklon, tako da vrhovi prstiju bez trzaja klize po
metru na tlu. Zadatak se ponavlja tri puta zaredom.
Ocjenjivanje: rezultat u testu je maksimalna dužina dohvata od nultog do krajnjeg
dohvata, a očitava se u centimetrima. Npr. 45 cm.
Crtež 8. Prikaz testa pretklon raskoračno
12. Skok u dalj s mjesta (MSD) Pomagala: Strunjače međusobno spojene u dužini od 3 do 4 metra, kreda, magnezij,
T-ravnalo, metarska traka, reuter-odskočna daska.
Opis: Ispitanik se sunožno odrazi s kraja obrnuto postavljene odskočne daske i što
dalje može obavezno sunožno odskoči na strunjače. Zamasi rukama i podizanje na
prste dopušteni su prije odraza. Dvostruki odraz nije dopušten. Ispitanik obavezno
skače bos.
Ocjenjivanje: Ispitanik skače 3 puta za redom, a upisuje se najduži skok. Mjeri se
razdaljina od crte odraza do najbližeg traga na doskočištu. Nepravilno izvedeni skok
se ponavlja. Mjerna traka se postavlja uz doskočište. Rezultat upisujemo u
centimetrima, npr. 201cm.
Stranica 41
Ivica Biletić – magistarski rad
Crtež 9. Prikaz testa skok u dalj s mjesta
13. Taping rukom (MTR) Pomagala: Daska dimenzija 140x30 cm, sa dvije okrugle drvene ploče debljine 5 mm
i promjera 20 cm. Centri ploča moraju biti međusobno udaljeni 81 cm, štoperica.
Opis: Ispitanik sjedne na stolicu i podvuče noge pod stol. Slabiju ruku položi na
sredinu daske između okruglih ploča a bolju postavi na ploču križno preko lošije ruke.
Na znak „sad“ ispitanik boljom rukom počne, što brže može, naizmjenično dodirivati
ploče. Svaki naizmjenični dodir obiju ploča broji se kao 1. Mjerilac broji svaki drugi
dodir po onoj ploči od koje se započelo s izvođenjem, što vrijedi 1 bod.
Ocjenjivanje: Zadatak traje 15 sekundi a izvodi se 3 puta. Rezultat koji se upisuje je
broj uspješnih (dvostrukih) dodira u vremenu od 15 sekundi. Mjerilac ne broji pokušaj
u kojemu nisu dotaknute ploče. Npr. 9 dodira upisuje se kao 9.
Crtež 10. Prikaz testa taping rukom
14. Izdržaj u visu zgibom (MIV)Pomagala: Preča, 2 strunjače, 1 stolica, štoperica, magnezij.
Stranica 42
Ivica Biletić – magistarski rad
Opis: test se izvodi na preči visine 2.5 metra ispod koje se nalaze strunjače, a na njih
je postavljena stolica. Ispitanik se popne na stolicu i rukama u širini ramena hvata
preču pothvatom. Ispitivač mu pomogne da se podigne držeći ga za noge, tako da
ispitanikova brada bude iznad visine preče uz uvjet da mu je tijelo opruženo. Zatim se
stolica izmakne a zadatak je ispitanika da bude u tom položaju što je moguće duže.
Ocjenjivanje: Rezultat u testu je vrijeme koje ispitanik zadržava u položaju visa u
zgibu, od početka do trenutka kada mu se brada spusti ispod razine preče. Ukoliko
ispitanik bude u položaju visa zgibom više od 120 sekundi zadatak se prekida.
Mjerenje se izvodi jedanput. Rezultat se upisuje npr. 105 sekundi.
Crtež 11. Prikaz testa izdržaj u visu zgibom
15. Podizanje trupa u 60 sekundi (MPT 60’’)Pomagala: štoperica, strunjača.
Opis: Ispitanik na strunjači zauzima početni položaj ležanja stražnjeg s koljenima
pogrčenim pod 90º, stopala su mu razmaknuta za širinu kukova, a ruke prekrižene na
prsima s dlanovima na suprotnim ramenima. Suvježbač fiksira ispitanikova stopala
koji se od znaka za početak što brže podiže u sijed, laktovima dotakne natkoljenice i
vrati se u početni položaj. Trajanje zadatka je 1 minuta.
Ocjenjivanje: Ispitivač broji pravilno izvedena podizanja trupa u 1 minuti. Zadatak se
izvodi jedanput. Rezultat je, npr. 48 ponavljanja.
Stranica 43
Ivica Biletić – magistarski rad
Crtež 12. Prikaz testa podizanje trupa u 60 sekundi i radnje suvježbača
16. Sklekovi u 60 sekundi (SKL 60’’) Pomagala: štoperica.
Opis: Ispitanik je u položaju upora na rukama na ravnoj podlozi. Ruke su razmaknute
za širinu ramena, a noge su spojene. Zadatak ispitanika je da se spusti u položaj skleka
i vrati u početni položaj upora. Ispitivač kontrolira ispravnost izvođenja sklekova tako
da jedan dlan postavi na tlo ispod grudi, a drugi ispod koljena ispitanika. Ispitanik
mora svaki puta lagano dotaknuti oba dlana istodobno, ali se ne smije na njih oslanjati
niti odbijati od njih. Ispitivač vizualno kontrolira da li se je ispitanik svaki put vratio u
položaj upora sa pruženim rukama u laktovima .
Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ispravnih sklekova u jednoj minuti, a zadatak se
izvodi jedanput i evidentira se, npr. 13 sklekova upisuje se kao 13.
Crtež 13. Prikaz testa sklekovi u 60 sekundi
Stranica 44
Ivica Biletić – magistarski rad
17. Čučnjevi u 60 sekundi(CUC 60’’) Pomagala: štoperica.
Opis: Ispitanik stoji u stavu raskoračno (širina remena), sa rukama postavljenim o
bokove. Zadatak ispitanika je da se spusti iz tog položaja u položaj čučnja, tako da sa
“šakama” dotakne tlo. Nakon što dotakne tlo vrši uspravljanje i ponovno postavljanje
ruku o bokove. Pri izvođenju čučnjeva ispitaniku nije dozvoljeno duboko
pretklanjanje, kako bi na račun toga lakše dotaknuo šakama tlo, već trup mora biti što
uspravniji, a pogled ravno prema naprijed. Ispitivač vizualno kontrolira da li se
ispitanik svaki puta spusti u čučanj iz kojeg je dotaknuo šakama tlo, te da li se je svaki
puta uspravio u „potpuni“ stojeći položaj tako da su noge u koljenima bile potpuno
opružene, a ruke postavljene o bokove.
Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj podizanja do uspravnog položaja u jednoj
minuti, a zadatak se izvodi jedanput i evidentira se, npr. 29 čučnjeva upisuje se kao 29.
Crtež 14. Prikaz testa čučnjevi u 60 sekundi
18. Trčanje 6 minuta (F6) Pomagala: štoperica.
Opis: zadatak se izvodi na označenoj atletskoj stazi ili površini s oznakama najmanje
svakih 10 m, a još bolje svakih 5 m. Trčanje počinje iz položaja visokog starta.
Ocjenjivanje: Rezultat se očitava u broju savladanih metara staze i evidentira se, npr.
1480 metara.
5.3. Način provođenja eksperimenta
Stranica 45
Ivica Biletić – magistarski rad
Testiranje ispitanika provedeno je 07. i 14. ožujka 2009. godine na Kineziološkom
fakultetu u Zagrebu.
Kako bi se testiranje maksimalno standardiziralo za obje skupine ispitanika (7. i 14.3.
2009.), prije testiranja su se koristile iste vježbe zagrijavanja, a testovi su se provodili istim
redoslijedom.
Samo testiranje provedeno je u istim vremenskim intervalima i s istim pauzama za
odmor između pojedinih testova. Koordinacijske sposobnosti testirane su prije testova koji
zahtijevaju izdržljivost i snagu.
Zbog velikog broja testova mjerenje je provedeno u dva dijela, a u obzir je uzet porast
umora nakon prvog dijela, te su ispitanici u drugom dijelu testirani s manjim brojem testova.
Fotografija 3. Prva skupina ispitanika koja je testirana Fotografija 4. Druga skupina ispitanika koja je testirana na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu 7. ožujka 2009. godine 14. ožujka 2009. godine
Prvi dio testiranja proveden je ujutro od 9:00 do 12:00 sati, a drugi dio u
popodnevnom dijelu dana od 13:00 do 15:00 sati, sljedećim redoslijedom:
Prijepodnevni dio:
Stranica 46
Ivica Biletić – magistarski rad
1. Dob (godine),
2. Sportski staž,
3. Broj treninga u tjednu,
4. Tjelesna visina,
5. Tjelesna težina,
6. Opseg podlaktice,
7. Kožni nabor nadlaktice,
8. Okretnost na tlu,
9. Koraci u stranu,
10. Taping rukom,
11. Poligon natraške,
12. Skok u dalj s mjesta,
13. Pretklon raskoračno,
14. Trčanje 6 minuta,
Poslijepodn e vni dio:
15. Podizanje trupa u 60 sekundi,
16. Sklekovi u 60 sekundi,
17. Izdržaj u visu zgibom,
18. Čučnjevi u 60 sekundi.
Dobiveni rezultati testova odmah su se, bez iznimke, upisivali u individualni
karton ispitanika a naknadno ih je autor upisivao u računalo nakon čega su statistički
obrađeni.
5.4. Metode obrade podataka (rezultata)
Stranica 47
Ivica Biletić – magistarski rad
Sukladno postavljenim ciljevima istraživanja primijenjene su odgovarajuće metode
obrade podataka. Podaci su obrađeni pomoću programskog sustava STATISTICA ver. 7.1
(StatSoft, Inc., USA).
Sve varijable opisane su osnovnim statističkim parametrima. Provedeno je testiranje
normaliteta distribucija a iz daljnje obrade isključene su one distribucije varijabli za procjenu
kondicijske pripremljenosti za koje je utvrđeno da značajno odstupaju od normalne
raspodjele.
Izračunati su sljedeći statistički parametri:
Mean - aritmetička sredina,
Minimum - minimalna vrijednost,
Maximum - maksimalna vrijednost,
Std. Dev. - standardna devijacija,
Skewness - koeficijent asimetrije distribucije,
Kurtosis - koeficijent zakrivljenosti distribucije,
Max D – Kolmogorov - Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između
kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske
distribucije,
p - vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od
izračunate.
Univarijatnom analizom varijance (ANOVA) utvrđivana je statistička značajnost
razlika između različitih težinskih skupina dječaka hrvača te između različitih dobnih skupina
dječaka. U okviru Univarijatne analize varijance izračunati su sljedeći parametri:
SS Effect - suma kvadrata između grupa,
Df Effect - broj stupnjeva slobode između grupa,
Ms Effect - srednji kvadrat između grupa,
SS Error - suma kvadrata unutar grupa,
Stranica 48
Ivica Biletić – magistarski rad
Df Error - broj stupnjeva slobode unutar grupa,
Ms Error - srednji kvadrat unutar grupa,
F - F-omjer,
p-level - proporcija pogreške.
Kako bi se utvrdili doprinosi pojedinih skupina ukupnoj razlici između svih skupina
korištena je post hoc analiza Student – Newman – Keuls testom.
Diskriminacijskom analizom testirane su kvalitativne razlike u varijablama za
procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje
teški“ i „teški“) dječaka hrvača, kao i razlike između jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih
dječaka hrvača. U okviru diskriminacijske analize izračunati su sljedeći parametri:
Eigenvalue - varijanca diskriminacijske funkcije,
Canonical R - koeficijent kanoničke diskriminacije,
Willks' Lambda - vrijednost Willksove Lambde,
χ2 - vrijednost,
df - broj stupnjeva slobode,
p-level - proporcija pogreške.
U svrhu interpretacije testiranih razlika utvrđena je struktura diskriminacijskih
funkcija i centroidi pojedinih grupa.
Stranica 49
Ivica Biletić – magistarski rad
6. REZULTATI I RASPRAVA
Stranica 50
Ivica Biletić – magistarski rad
Iako tematika rada utvrđuje razlike u razini kondicijske pripremljenosti
jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih hrvača, u tablicama su prikazani i parametri
sportskog staža, tjednog broja treninga i antropometrijskih varijabli poradi lakše interpretacije
dobivenih rezultata. Međutim u analizi razlika, Diskriminacijskom i Univarijatnom analizom
varijance zasebno su obrađivane isključivo varijable za procjenu kondicijske pripremljenosti,
dok su antropometrijske varijable obrađivane zasebno Univarijatnom analizom varijance, radi
lakše interpretacije dobivenih rezultata u kondicijskoj pripremljenosti.
Stranica 51
Ivica Biletić – magistarski rad
6.1. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina
(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina
hrvanja u dobi od jedanaest godina
Stranica 52
Ivica Biletić – magistarski rad
Skupinu ispitanika čini 57 dječaka hrvača u dobi od jedanaest godina. Osnovni
deskriptivni statistički parametri hrvača jedanaestogodišnjaka skupno te prema težinskim
skupinama prikazani su u Tablicama od 8. do 11.
U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H11 utvrđivana
je razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača
klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske
pripremljenosti. Za vrijednosti testova koji su mjereni u tri navrata (kožni nabor nadlaktice,
okretnost na tlu, koraci u stranu, taping rukom, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, i
pretklon raskoračno) izračunate su srednje vrijednosti.
Tablica 8. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=57)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 14,75 1,00 72,00 16,09 1,69 2,45 0,30 p < ,01Broj treninga u tjednu 2,84 2,00 4,00 0,53 -0,18 0,36 0,39 p < ,01Tjelesna visina 149,16 133,80 163,60 7,57 -0,07 -0,60 0,10 p > ,20Tjelesna težina 41,84 25,60 70,90 9,78 0,99 0,61 0,13 p > ,20Opseg podlaktice 21,89 12,50 28,00 2,37 -0,53 3,82 0,11 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 13,43 3,67 36,67 7,37 0,81 0,45 0,12 p > ,20Okretnost na tlu 21,42 14,81 37,71 4,77 1,55 3,29 0,13 p > ,20Koraci u stranu 11,20 9,53 13,90 0,85 0,50 0,82 0,07 p > ,20Poligon natraške 13,48 7,77 23,71 3,04 0,80 1,17 0,10 p > ,20Pretklon raskoračno 44,74 22,67 70,67 8,81 0,39 0,60 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 174,20 142,67 206,67 16,78 0,04 -0,94 0,08 p > ,20Taping rukom 26,88 20,33 31,67 2,59 -0,37 -0,31 0,11 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 26,26 0,00 68,90 17,57 0,70 -0,22 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,39 29,00 57,00 6,70 0,55 -0,33 0,13 p > ,20Sklekovi 60’’ 26,84 0,00 97,00 15,64 1,57 5,96 0,10 p > ,20Čučnjevi 60’’ 48,16 25,00 68,00 9,09 -0,22 0,22 0,08 p > ,20Trčanje 6 minuta 1098,63 238,00 1515,00 191,02 -1,94 7,60 0,15 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
U Tablici 8. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
u dobi od jedanaest godina. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov - Smirnovljevog testa
(Tablice 8. – 11.), može se uočiti kako distribucije varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti ne odstupaju značajno od normalne distribucije. Takvi rezultati govore u
Stranica 53
Ivica Biletić – magistarski rad
prilog tomu da svi primijenjeni testovi imaju dobre metrijske karakteristike na populaciji
hrvača jedanaestogodišnjaka, različitih težinskih skupina. Jednako tako prikazani su i
parametri sportskog staža, broja treninga i antropometrijskih varijabli poradi lakše
interpretacije rezultata. Promatrane skupine statistički se značajno razlikuju prema težini, no
pripadnici su iste dobne kategorije pa je utvrđivanje razlika po spomenutim varijablama
moguće i opravdano.
U Tablici 9. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
jedanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov -
Smirnovljevog testa može se uočiti da distribucije varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti ne odstupaju značajno od normalne distribucije.
Tablica 9. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“ (n=21)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 17,14 1,00 72,00 20,17 1,65 1,97 0,27 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,86 2,00 3,00 0,36 -2,20 3,14 0,51 p < ,01Tjelesna visina 144,06 133,80 156,30 6,83 0,30 -1,04 0,13 p > ,20Tjelesna težina 33,02 25,60 38,00 2,75 -0,64 1,55 0,09 p > ,20Opseg podlaktice 20,10 12,50 23,00 2,09 -2,42 8,73 0,18 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 6,90 3,67 12,00 2,40 0,63 -0,53 0,15 p > ,20Okretnost na tlu 21,11 14,81 37,71 5,22 1,78 4,48 0,18 p < ,15Koraci u stranu 11,01 9,67 12,60 0,74 0,18 0,06 0,09 p > ,20Poligon natraške 12,39 8,79 18,26 2,51 0,74 0,11 0,14 p > ,20Pretklon raskoračno 43,56 22,67 61,00 9,65 -0,16 -0,20 0,11 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,62 149,67 205,50 15,24 -0,17 -0,30 0,15 p > ,20Taping rukom 26,87 20,33 30,33 2,71 -0,62 0,08 0,15 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 37,13 8,00 68,90 19,40 0,15 -1,22 0,14 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 41,67 30,00 54,00 6,92 0,09 -0,77 0,09 p > ,20Sklekovi 60’’ 32,19 0,00 97,00 20,02 1,48 4,84 0,15 p > ,20Čučnjevi 60’’ 51,86 41,00 65,00 6,58 0,35 -0,16 0,12 p > ,20Trčanje 6 minuta 1153,57 238,00 1515,00 239,76 -2,86 11,27 0,25 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Uspoređujući dobivene rezultate kroz osnovne deskriptivne parametre hrvača
jedanaestogodišnjaka klasičnog načina hrvanja, pokazalo se da je, bez obzira na težinsku
skupinu, tjedni broj treninga gotovo isti. Ipak „laki“ hrvači se prosječno najduže vremena
bave hrvanjem (17,14 mjeseci), dok se „teški“ bave najkraće vrijeme (9,6 mjeseci) u odnosu
Stranica 54
Ivica Biletić – magistarski rad
na druge dvije težinske skupine (Tablica 9.). Prosječno su visoki 149,16 cm (stan. dev. 7,57) i
teški 41,84 kg (stan. dev. 9,78).
Hrvači su u toj dobi, prema programu prošli univerzalnu hrvačku sportsku školu prvog
stupnja (Marić i sur., 2002) s dominantno zastupljenim razvojem bazičnih koordinacijskih
sposobnosti.
U Tablici 10. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
jedanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“.
Tablica 10. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“ (n=26)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 14,81 1,00 48,00 14,06 1,06 -0,20 0,33 p < ,01Broj treninga u tjednu 2,85 2,00 4,00 0,61 0,08 -0,18 0,33 p < ,01Tjelesna visina 150,22 138,60 162,80 5,26 -0,09 0,59 0,13 p > ,20Tjelesna težina 42,31 38,10 51,80 3,52 0,77 0,48 0,13 p > ,20Opseg podlaktice 22,10 20,40 26,00 1,20 1,40 3,25 0,17 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 14,85 4,00 24,33 4,95 0,07 -0,20 0,09 p > ,20Okretnost na tlu 20,81 15,55 30,43 4,09 0,96 0,46 0,14 p > ,20Koraci u stranu 11,03 9,53 12,57 0,71 -0,11 0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 13,08 7,77 19,73 2,58 0,38 0,74 0,12 p > ,20Pretklon raskoračno 46,62 34,33 70,67 8,71 1,01 0,98 0,15 p > ,20Skok u dalj s mjesta 174,69 147,67 206,67 17,05 -0,01 -1,03 0,15 p > ,20Taping rukom 27,36 22,00 31,67 2,46 -0,21 -0,11 0,09 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 23,59 4,60 46,70 12,58 0,23 -0,75 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,62 33,00 57,00 6,24 0,99 0,53 0,16 p > ,20Sklekovi 60’’ 27,08 8,00 53,00 10,23 0,49 0,57 0,13 p > ,20Čučnjevi 60’’ 49,27 28,00 68,00 8,55 0,00 0,73 0,12 p > ,20Trčanje 6 minuta 1076,62 573,00 1360,00 162,42 -1,28 3,18 0,16 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Dječake u dobi od jedanaest godina, približno jednake biološke dobi, karakteriziraju
slične antropometrijske karakteristike (npr. udio mišićne mase i omjer iste u tijesnoj masi), te
će prema zakonima fizike „laki“ dječaci imati bolju sposobnost održavanja mase tijela viseći
hvatom za preću u prostoru, odnosno izvršavanja većeg rada u istom vremenu. U prostoru
koordinacije, koji također pridonosi diskriminaciji težinskih skupina je ista situacija, odnosno
lakši dječaci ostvaruju bolje vrijednosti u varijablama za procjenu koordinacije. Skupina
Stranica 55
Ivica Biletić – magistarski rad
hrvača „laki“ dominantno je više vremena provela u trenažnom procesu (Tablice od 8. do
11.). Prema autoru to može značiti da je program treninga hrvanja pozitivno utjecao na
smanjenje potkožnog masnog tkiva i na povećanje kondicijske pripremljenosti. Takvi rezultati
su bili i očekivani, s obzirom da se kvalitetnim hrvačkim treningom utječe na razvoj
koordinacije, snage i izdržljivosti.
U Tablici 11. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
jedanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“.
Tablica 11. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“ (n=10)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D PSportski staž 9,60 3,00 39,00 10,71 2,79 8,13 0,33 p < ,20Broj treninga u tjednu 2,80 2,00 4,00 0,63 0,13 0,18 0,32 p < ,20Tjelesna visina 157,11 143,00 163,60 6,46 -1,14 1,28 0,17 p > ,20Tjelesna težina 59,13 53,40 70,90 5,45 1,43 1,42 0,25 p > ,20Opseg podlaktice 25,13 23,70 28,00 1,41 0,95 0,18 0,22 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 23,43 15,67 36,67 6,38 0,89 0,83 0,18 p > ,20Okretnost na tlu 23,64 18,67 37,53 5,30 2,32 6,25 0,30 p < ,10Koraci u stranu 12,02 10,30 13,90 0,99 0,24 0,79 0,15 p > ,20Poligon natraške 16,80 12,77 23,71 3,11 1,20 1,84 0,19 p > ,20Pretklon raskoračno 42,33 33,00 53,00 6,77 0,12 -1,42 0,19 p > ,20Skok u dalj s mjesta 161,53 142,67 185,00 13,50 0,76 -0,04 0,19 p > ,20Taping rukom 25,67 22,33 28,67 2,53 -0,36 -1,97 0,24 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 10,37 0,00 26,80 8,28 0,82 0,70 0,22 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 37,10 29,00 53,00 6,97 1,31 2,39 0,25 p > ,20Sklekovi 60’’ 15,00 6,00 42,00 10,84 2,08 4,41 0,30 p > ,20Čučnjevi 60’’ 37,50 25,00 48,00 7,25 -0,14 -0,47 0,13 p > ,20Trčanje 6 minuta 1025,94 889,00 1158,00 78,25 -0,16 1,29 0,22 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Osim varijabli za procjenu kondicijskih sposobnosti, promatran je i antropometrijski
prostor dječaka hrvača u dobi od jedanaest godina. Isti je opisan s četiri varijable, svaka iz
jednog prostora latentne dimenzije (longitudinalna i transverzalna dimenzionalnost skeleta,
volumen i masa tijela, potkožno masno tkivo).
Tablica 12. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu antropometrijskih varijabli različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57)
Stranica 56
Ivica Biletić – magistarski rad
Varijable SSEffect
dfEffect
MSEffect
SSError
dfError
MSError F p
Tjelesna visina 1208,2 2 604,12 2002 54 37,06 16,30 0,000Tjelesna težina 4629,2 2 2314,61 728 54 13,48 171,72 0,000Opseg podlaktice 173,4 2 86,68 141 54 2,61 33,19 0,000Kožni nabor nadlaktice 1947,0 2 973,48 1095 54 20,27 48,02 0,000Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.
U Tablici 12. je vidljivo da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
dječaka hrvača statistički značajno razlikuju (p=0,000 za sve varijable) u svim
antropometrijskim mjerama, što je i očekivano, obzirom da pripadaju različitim težinskim
skupinama, odnosno njihove antropometrijske varijable predstavljaju osnovu njihove
diskriminacije u težinske skupine. Postojan je porast u varijabli za procjenu masnog tkiva –
nabor nadlaktice, i varijable za procjenu mišićne mase – opseg podlaktice, a proporcionalan je
s povećanjem tjelesne težine, odnosno težinske skupine.
Dobiveni rezultati su očekivani i u skladu su sa zakonitostima rasta i razvoja djece te
dobi a antropometrijske varijable predstavljaju osnovu diskriminacije u težinske skupine.
Sukladno rezultatima ovog istraživanja može se zaključiti da antropometrijske karakteristike
imaju značajan utjecaj na rezultate u pojedinim testovima za procjenu kondicijske
pripremljenosti.
Prema Baiću (2006) razlike u antropometrijskim karakteristikama, pa čak i unutar
pojedinih težinskih skupina, u velikoj mjeri uvjetuju tehničko - taktički, ali i kondicijski
trening. Posljedica toga trebao bi biti individualni kondicijski i tehničko - taktički trening
hrvača koji bi se kasnije manifestirao individualnim stilom borbe, što bi uzrokovalo primjetne
generalne razlike u kondicijskoj pripremi različitih težinskih skupina hrvača. Baić smatra da
veća mogućnost izbora partnera u manjim težinskim skupinama hrvača direktno utječe na
bolju kondicijsku pripremljenost tih težinskih skupina hrvača a to bi se moglo povezati i sa
rezultatima u ovome istraživanju, kod mlađih uzrasta hrvača.
Prema postavljenim ciljevima rada, Univarijatnom analizom varijance (ANOVA)
utvrđene su razlike u manifestnom prostoru kondicijske pripremljenosti kod tri težinske
skupine hrvača.
Stranica 57
Ivica Biletić – magistarski rad
U Univarijatnu analizu varijance (ANOVA) uključeno je jedanaest varijabli koje
opisuju motorički i funkcionalni prostor dimenzijama snage, koordinacije, fleksibilnosti i
aerobnog kapaciteta. Potvrđena statistička značajnost razlika između težinskih skupina hrvača
klasičnog načina hrvanja dokazuje da je varijabilitet rezultata između težinskih skupina veći
od varijabiliteta unutar skupina a obzirom da je isti statistički značajno veći, skupine hrvača
su međusobno različite u tim varijablama. Testirana značajnost razlika za svaku pojedinu
varijablu ukazuje da varijable koraci u stranu, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, izdržaj u
visu zgibom, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi statistički značajno razlikuju
težinske skupine.
Tablica 13. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od jedanaest godina (n=57)
Varijable SSEffect
dfEffect
MSEffect
SSError
dfError
MSError F p
OKRETNOST NA TLU (sek.) 61,1 2 30,56 1215 54 22,50 1,36 0,266KORACI U STRANU (sek.) 8,2 2 4,08 33 54 0,60 6,78 0,002POLIGON NATRAŠKE (sek.) 139,4 2 69,70 379 54 7,02 9,93 0,000PRETKLON RASKORAČNO (cm) 178,8 2 89,41 4171 54 77,24 1,16 0,322SKOK U DALJ S MJESTA (cm) 2227,3 2 1113,63 13548 54 250,89 4,44 0,016TAPING RUKOM 20,7 2 10,34 355 54 6,58 1,57 0,217IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM (sek.) 5193,3 2 2596,65 12100 54 224,08 11,59 0,000PODIZANJE TRUPA 60’’ 143,8 2 71,89 2368 54 43,85 1,64 0,204SKLEKOVI 60’’ 2004,5 2 1002,25 11689 54 216,46 4,63 0,014ČUČNJEVI 60’’ 1455,4 2 727,70 3168 54 58,67 12,40 0,000TRČANJE 6 MINUTA 118264,1 2 59132,05 1852109 52 35617,47 1,66 0,200Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.
Univarijatnom analizom varijance (Tablica 13.) utvrđena je statistički značajna razlika
između aritmetičkih sredina 6 od 11 varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti.
Post hoc komparacijom aritmetičkih sredina varijabli koje značajno razlikuju težinske
skupine, utvrđena je statistički značajna razlika između težinskih skupina „laki“ i „teški“
dječaka hrvača a postojana je u svim varijablama. Statistički značajna razlika utvrđena je
između skupina „laki“ i „srednje teški“ samo u varijabli izdržaj u visu zgibom, dok je
značajna razlika između skupina „teški“ i „srednje teški“ utvrđena u varijablama koraci u
stranu, poligon natraške i čučnjevi u 60 sekundi. (Slike 1 - 6.)
Stranica 58
Ivica Biletić – magistarski rad
Utvrđeno je da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača u
dobi od jedanaest godina statistički značajno pojedinačno razlikuju u nekim varijablama
koraci u stranu (p=0,002), poligon natraške (p=0,000), skok u dalj s mjesta (p=0,016), izdržaj
u visu zgibom (p=0,000), sklekovi u 60 sekundi (p=0,014) te čučnjevi u 60 sekundi
(p=0,000). Navedene razlike prikazane su na Slikama od 1. do 6.
Slika 1. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu koraci u stranu između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina
Iz Slike 1. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu koraci u stranu od „laki“ (p=0,015) te „srednje teški“ (p=0,017) hrvača, a
nema razlike između „laki“ i „srednje teški“ (p=0,995) dječaka hrvača. Iz Slike 2. je vidljivo
da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno lošiji rezultat u testu poligon
natraške od „laki“ (p=0,001) te skupine „srednje teški“ (p=0,008), dok nema razlike između
skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,679) hrvača.
Stranica 59
Ivica Biletić – magistarski rad
Slika 2. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu poligon natraške između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina
Slika 3. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu skok u dalj s mjesta između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina
U Slici 3. vidimo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno lošiji
rezultat u testu skok u dalj s mjesta od skupine „laki“ (p=0,036), dok nema razlike između
skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,574) te „srednje teški“ i „teški“ (p=0,161).
Stranica 60
Ivica Biletić – magistarski rad
Slika 4. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu izdržaj u visu zgibom između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina
Iz Slike 4. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od skupine „laki“ (p=0,001) uz razliku između
skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,014), a razlike nema između skupina „srednje teški“ i
„teški“ (p=0,128).
Slika 5. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu sklekovi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina
Stranica 61
Ivica Biletić – magistarski rad
U Slici 5. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno lošiji
rezultat u testu sklekovi u 60 sekundi od skupine „laki“ (p=0,031), a nema razlike između
težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,502) te „srednje teški“ i „teški“ (p=0,168).
Iz Slike 6. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu čučnjevi u 60 sekundi od skupina „laki“ (p=0,000) te „srednje teški“
(p=0,003), dok razlike nema između težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,521)
dječaka hrvača.
Slika 6. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu čučnjevi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi u od jedanaest godina
U Tablicama 14. i 15. prikazani su rezultati diskriminacijske analize radi usporedbe
prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina
(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača od jedanaest godina. Rezultati ukazuju na dobru
diskriminaciju različitih težinskih skupina.U varijablama izdržaj u visu zgibom, čučnjevi u 60
sekundi i sklekovi u 60 sekundi, koje prema rezultatima najbolje doprinose diskriminaciji
skupina, sadržan je linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine.
Odgovor se nalazi više u morfološkim karakteristikama težinskih skupina nego u
vremenu provedenom u trenažnom procesu.
Analizom navedenih rezultata možemo zaključiti da su jedanaestogodišnjaci težinske
skupine „laki“ najbolji u svim navedenim varijablama, a da su „teški“ najlošiji. Slijedom
navedenog u trenažnom procesu trebalo bi koristiti one trenažne operatore koji bi kod hrvača
Stranica 62
Ivica Biletić – magistarski rad
težinske skupine „teški“ utjecali na smanjenje potkožnog masnog tkiva (aerobne vježbe) i na
povećanje koordinacije (npr. izvođenje elemenata hrvačke tehnike u obje strane – u lijevo i
desno, primjenom adekvatnih elementa akrobatike i gimnastike, rad sa trenažnom lutkom i
adekvatnim sparing partnerima…). Istovremeno, kod hrvača težinske skupine „laki“ trebalo bi
i nadalje raditi na kondicijskoj pripremi, odnosno otići „korak dalje“ te raditi sa njima u
homogeniziranim skupinama (ako već nije moguće i individualno) na svim onim
kondicijskim sposobnostima koje je potrebno i dalje razvijati s obzirom na antropometrijske
karakteristike hrvača i njihovu „sklonost“ ka određenim tehnikama.
Mora se napomenuti da takav „individualizirani“ pristup kod težinskih skupina hrvača
„laki“ i „srednje teški“ nije prenapredan jer dječaci hrvači ove dobi u tim težinskim
skupinama prosječno imaju najveći trenažni staž (Tablice 9. – 11.).
Tablica 14. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnje hrvače klasičnog načina hrvanja prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – test značajnosti i moć diskriminacijske funkcije (n=57)
DiskriminacijskaFunkcija Eigenvalue Canonical R Willks' Lambda χ2 df p
1 0,741 0,653 0,422 40,59 22 0,009Legenda: Eigenvalue – varijanca diskriminacijske funkcije; Canonical R – koeficijent kanoničke diskriminacije; Willks' Lambda – inverzna mjera intergrupnog varijabiliteta; χ2 – vrijednost Hi-kvadrat testa; df – broj stupnjeva slobode; p – razina značajnosti razlike (proporcija pogreške koja se čini prihvaćanjem hipoteze da je razlika statistički značajna).
U skladu s primarnim ciljem ovog istraživanja i postavljenom hipotezom H11,
Diskriminacijskom analizom utvrđivala se diskriminacijska funkcija u prostoru varijabli za
procjenu kondicijske pripremljenosti koja statistički značajno diskriminira različite težinske
skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest
godina. Kao što je prikazano u Tablici 14., samo jedna diskriminacijska funkcija statistički
značajno razdvaja težinske skupine na temelju prostora varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti, što je vidljivo i na slici 7.
S obzirom da kod druge diskriminacijske funkcije nije utvrđena statistička značajnost
u razlikovanju težinskih skupina, ista nije niti interpretirana.
Mjeru intergrupnog varijabiliteta predstavlja vrijednost Willksove lambde, čije
teorijske vrijednosti variraju u rasponu od 0 do 1, a dobivena vrijednost diskriminacijske
funkcije od 0,422 govori o relativno dobroj diskriminaciji različitih težinskih skupina u
izabranim varijablama za procjenu kondicijskih sposobnosti (Tablica 14.).
Stranica 63
Ivica Biletić – magistarski rad
Vrijednost Barlettovog Hi-kvadrat testa diskriminacijske funkcije (χ2) iznosi 40,59. Ta
je vrijednost veća od granične vrijednosti uz 22 stupnja slobode (p<0,01) pa se može
zaključiti da su razlike između tri težinske skupine statistički značajne. Vrijednost dobivene
varijance diskriminacijske funkcije (Eigenvalue) od 0,741 govori da je intergrupni
varijabilitet rezultata dovoljno velik u odnosu na intergrupni varijabilitet rezultata na
diskriminacijskoj varijabli. Koeficijent kanoničke diskriminacije (Canonical R) od 0,653
objašnjava korelaciju između Diskriminacijske funkcije 1 i binarne karakteristike varijable
kojom je određena pripadnost pojedinog sportaša skupini. Činjenica da je taj koeficijent
dovoljno visok, govori u prilog tome da se diskriminacijskom funkcijom 1 u visokom stupnju
postiže razlikovanje težinskih skupina dječaka hrvača. Drugim riječima, rezultati ukazuju na
vrlo dobru diskriminaciju različitih težinskih skupina dječaka hrvača u dobi od jedanaest
godina. Diskriminacijska funkcija iscrpljuje dio varijance razlika (0,741) uz dobar koeficijent
kanoničke korelacije (Canonical R = 0,653), pa je moguće ustvrditi da varijable kondicijske
pripremljenosti dobro razlikuju pojedine težinske skupine.
Slika 7. Prikaz distribucije pojedinačnih ispitanika različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57)
Stranica 64
Ivica Biletić – magistarski rad
Tablica 15. Prikaz centroida težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (n=57)
Težinska skupina DiskriminacijskaFunkcija 1
„Laki“ -0,787„Srednje teški“ 0,087
„Teški“ 1,781
Na pravcu koji predstavlja diskriminativnu varijablu (Crtež 15.) prikazani su centroidi grupa.
L ST T D.F.1.
–3 –2 –1 0 1 2 3
-0,787 0,087 1,781 Legenda: D.F. – diskriminacijska funkcija (snaga gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacija); L – laki, ST – srednje teški, T – teški.
Crtež 15. Položaj centroida hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina temeljem značajne diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (D.F.)
Tablica 16. Prikaz kvadratnih Mahalanobisovih udaljenosti težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57)
Težinska skupina Kvadratna Mahalanobisova udaljenost (F; p)„Laki“ „Srednje teški“ „Teški“
„Laki“ 2,011 (1,716; 0,103) 6,622 (2,817; 0,008)„Srednje teški“ 2,011 (1,716; 0,103) 4,544 (2,041; 0,048)
„Teški“ 6,622 (2,817; 0,008) 4,544 (2,041; 0,048)
Rezultati iz Tablice 16. jasno ukazuju na postojanje statistički značajne razlike između
„laki“ i „srednje teški“ težinske skupine s jedne strane i „teški“ težinske skupine s druge
strane.
Stranica 65
Ivica Biletić – magistarski rad
Udaljenosti skupina (kvadratna Mahalanobisova udaljenost temeljem dviju
diskriminacijskih funkcija) opisuju skupinu „laki“ dječaka jedanaestogodišnjaka, kao onu s
najboljom mogućnosti manifestacije snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije, što je,
zasigurno, posljedica i većeg vremena provedenog u trenažnom procesu, od ostale dvije
težinske skupine.
Skupina „srednje teški“ dječaka hrvača ima manje vrijednosti u testovima za procjenu
snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije, nego skupina „laki“, no ipak veće
vrijednosti od skupine „teški“ dječaka hrvača. Dječaci hrvači težinske skupine „teški“ postižu
najmanje vrijednosti u varijablama koje opisuju snagu gornjih i donjih ekstremiteta i
koordinaciju.
Tablica 17. Sažetak analize diskriminacijskih funkcija radi usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57); (Willks' Lambda: 0,422; F (22,84)=2,062; p<0,0099)
Varijable Willks'Lambda
PartialLambda
F toremove p Toler. 1-Toler.
(R-Sqr.)OKRETNOST NA TLU 0,440 0,959 0,895 0,416 0,493 0,507KORACI U STRANU 0,457 0,922 1,783 0,181 0,560 0,440POLIGON NATRAŠKE 0,458 0,921 1,792 0,179 0,343 0,657PRETKLON RASKORAČNO 0,467 0,903 2,263 0,117 0,759 0,241SKOK U DALJ S MJESTA 0,438 0,963 0,804 0,454 0,538 0,462TAPING RUKOM 0,425 0,993 0,157 0,855 0,754 0,246IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM 0,516 0,817 4,697 0,014 0,494 0,506PODIZANJE TRUPA 60’’ 0,422 0,998 0,042 0,959 0,584 0,416SKLEKOVI 60’’ 0,424 0,995 0,103 0,902 0,429 0,571ČUČNJEVI 60’’ 0,441 0,956 0,972 0,387 0,594 0,406TRČANJE 6 MINUTA 0,440 0,959 0,893 0,417 0,678 0,322Legenda: Willks lambda – vrijednost Willksove lambde koju bismo dobili kada bismo iz modela isključili pripadajuću varijablu; Partial lambda – vrijednost koju izražava odnos Willksove lambde nakon dodavanja dotične varijable i Willksove lambde prije dodavanja te iste varijable; F to remove – F-vrijednost temeljem koje se testira statistička značajnost doprinosa svake varijable diskriminacijskoj moći modela; Toler – mjera količine nezavisnih informacija pojedine varijable u odnosu na sve ostale iz modela; 1-Toler. (R-Sqr.) – kvadrat multiple korelacije svake varijable s ostalim varijablama iz modela; p – razina značajnosti razlike.
Iz Tablice 17. je vidljivo da samo jedna varijabla – izdržaj u visu zgibom (MIV)
nezavisno statistički značajno razlikuje različite težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i
„teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od jedanaest godina.
Slično je vidljivo i iz Tablice 18. gdje varijabla izdržaj u visu zgibom pokazuje
najznačajniju obrnuto proporcionalnu povezanost s Funkcijom 1 (- 0,706).
Stranica 66
Ivica Biletić – magistarski rad
Iz iste je Tablice vidljivo da je Funkcija 1 značajnije povezana i s varijablama koraci u
stranu (0,556), poligon natraške (0,652) te obrnuto proporcionalno sa varijablama čučnjevi u
60 sekundi (- 0,656) i sklekovi u 60 sekundi (- 0,429).
Uspoređujući vrijednost Willksove lambde na hrvačima juniorima (Baić, 2006), može
se zaključiti da korišteni komplet testova u tome istraživanju (Starosta, 1984), bolje razlikuje
različite težinske skupine hrvača klasičnog načina hrvanja. Ipak, mora se uzeti u obzir da
testovi ovoga istraživanja (Findak i sur., 1996) imaju znatno veću praktičnu primjenu u
Hrvatskoj, jer većim dijelom čine standardni komplet testova za osnovnu školu, a ipak
statistički značajno razlikuju različite težinske skupine dječaka hrvača u dobi od jedanaest
godina.
Tablica 18. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnjake prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – korelacije testova kondicijske pripremljenosti s diskriminacijskom funkcijom (n = 57)
VarijableDiskriminacijs
kaFunkcija 1
OKRETNOST NA TLU 0,255KORACI U STRANU 0,556POLIGON NATRAŠKE 0,652PRETKLON RASKORAČNO -0,095
SKOK U DALJ S MJESTA -0,394
TAPING RUKOM -0,202IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM -0,706
PODIZANJE TRUPA 60’’ -0,288
SKLEKOVI 60’’ -0,429ČUČNJEVI 60’’ -0,656TRČANJE 6 MINUTA -0,274
Prije donošenja zaključaka o diskriminacijskoj funkciji treba povezati predznake
varijabli s pozicijom težinskih skupina. Struktura diskriminacijske funkcije (Tablica 18.) i
rezultati centroida na diskriminacijskoj funkciji (Tablica 15.) definiraju bipolarnost
diskriminacijske funkcije.
Stranica 67
Ivica Biletić – magistarski rad
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalazi se težinska skupina „laki“, a na
pozitivnom hrvači težinske skupine „srednje teški“ i „teški“.
Prema strukturi diskriminacijske funkcije vidljivo je da varijable izdržaj u visu
zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi najbolje definiraju negativni pol, dok
varijable poligon natraške i koraci u stranu najbolje definiraju pozitivan pol.
Nadalje, vidljivo je da varijabla izdržaj u visu zgibom pokazuje statistički
najznačajniju obrnuto proporcionalnu povezanost s Diskriminacijskom funkcijom 1 (- 0,706).
Jednako tako, vidljivo je da je ista ta funkcija značajnije povezana i s varijablama
koraci u stranu (0,556), poligon natraške (0,652), te obrnuto proporcionalno s varijablom
čučnjevi u 60 sekundi (- 0,656) i sklekovi u 60 sekundi (- 0,429).
Za razliku od toga Diskriminacijska funkcija 2 ne pokazuje statistički značajnu
povezanost s većim brojem varijabli, te se poradi toga nije dalje razrađivala.
Visoke korelativne veze primijenjenih testova za procjenu kondicijskih sposobnosti
definiraju diskriminacijsku funkciju kao snagu gornjih i donjih ekstremiteta i
koordinaciju.
Utvrđena diskriminacijska funkcija gotovo je identična istraživanju Slačanca i
suradnika (2007), koja je na uzorku ispitanika iste dobi bila definirana kao snaga ruku i
ramenog pojasa.
Moglo bi se zaključiti da ovisno o generaciji hrvača koja se testira, te napretku ili
nazadovanju u kondicijskoj pripremi hrvača, može doći i do različitih rezultata u tretiranju
istoga problema. Međutim te razlike vjerojatno nisu statistički značajne, što bi se moglo
utvrditi nekim drugim istraživanjem.
Autor smatra da je do drugačijih rezultata u ovome istraživanju došlo zbog napretka u
kondicijskoj pripremi hrvatskih hrvača, o čemu su kao o trendu pisali strani autori (Dinev i
sur., 1991).
Na temelju definirane diskriminacijske funkcije pod nazivom snaga gornjih i donjih
ekstremiteta i koordinacija, prema veličini i predznaku centroida može se zaključiti da je
Stranica 68
Ivica Biletić – magistarski rad
odnos težinske skupine „laki“ i varijable izdržaj u visu zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i
sklekovi u 60 sekundi, proporcionalan.
To znači da skupina „laki“ hrvača ima veće vrijednosti u testovima snage, a time i
kvalitetniju dimenziju snage.
Sukladno navedenom pozitivan predznak centroida težinske skupine „srednje teški“ i
„teški“ trebao bi ukazivati na činjenicu da te skupine ostvaruju veće vrijednosti u varijablama
poligon natraške i koraci u stranu od hrvača skupine „laki“, što je i istina. No, zbog obrnute
proporcionalnosti rezultata u navedenim testovima, „laki“ hrvači imaju kvalitetnije razvijenu
dimenziju koordinacije.
U varijablama izdržaj u visu zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi,
koje prema rezultatima najbolje doprinose diskriminaciji težinskih skupina kod
jedanaestogodišnjaka, sadržan je linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine.
Odgovor se nalazi više u morfološkim karakteristikama težinskih skupina, nego u vremenu
provedenom u trenažnom procesu.
Dječake u dobi od jedanaest godina približno jednake biološke dobi, karakteriziraju
slične antropološke karakteristike (npr. udio mišićne mase i omjer iste u tjelesnoj masi) te će
prema zakonima fizike, „laki“ dječaci imati bolju sposobnost održavanja mase tijela viseći
hvatom za preću u prostoru, odnosno izvršavanja većeg rada u istom vremenu.
U prostoru koordinacije je također prisutan linearan pad vrijednosti rezultata porastom
težinske skupine (Baić, 2006). To znači da „laki“ dječaci imaju bolje razvijenu koordinaciju
od težinskih skupina „srednje teški“ i „teški“. Razlog tome vjerojatno je taj što je skupina
dječaka hrvača „laki“ dominantno više vremena provela u trenažnom procesu (Tablice 9. -
11.).
Promatranjem kondicijskih sposobnosti različitih težinskih skupina i analizama
razlika, u skladu s postavljenim ciljem rada, potvrđena je pretpostavka definirana prvom
hipotezom, odnosno utvrđena je jedna diskriminacijska funkcija definirana kao snaga gornjih
i donjih ekstremiteta i koordinacija koja statistički značajno diskriminira različite težinske
skupine dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina.
Stranica 69
Ivica Biletić – magistarski rad
Drugim riječima, razlici dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od
jedanaest godina, različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
doprinose pokazatelji snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije.
Stranica 70
Ivica Biletić – magistarski rad
6.2. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina
(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina
hrvanja u dobi od dvanaest godina
U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H12,
utvrđivana je razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina hrvanja, u dobi od dvanaest godina u varijablama za procjenu
kondicijske pripremljenosti.
Skupinu ispitanika čini 81 dječak hrvač u dobi od dvanaest godina. Osnovni
deskriptivni parametri dvanaestogodišnjaka ukupno, te prema težinskim skupinama, prikazani
su u Tablicama od 19. do 22.
Za vrijednosti testova koji su mjereni u tri navrata (kožni nabor nadlaktice, okretnost na
tlu, koraci u stranu, taping rukom, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, i pretklon
raskoračno) izračunate su srednje vrijednosti.
Tablica 19. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=81)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 21,75 1,00 75,00 18,27 0,88 0,04 0,14 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,89 2,00 5,00 0,59 0,77 3,09 0,36 p < ,01Tjelesna visina 157,13 142,80 173,10 7,64 -0,07 -0,78 0,07 p > ,20Tjelesna težina 51,99 29,60 122,50 15,52 1,85 5,87 0,12 p > ,20Opseg podlaktice 23,56 18,30 32,60 2,61 0,60 1,02 0,07 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 16,42 4,33 40,67 8,20 1,01 0,90 0,10 p > ,20Okretnost na tlu 19,24 12,59 29,96 3,69 0,84 0,39 0,10 p > ,20Koraci u stranu 11,06 9,40 13,77 0,92 0,57 -0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 13,16 8,41 26,04 3,31 1,35 2,54 0,12 p > ,20Pretklon raskoračno 48,81 29,67 75,67 9,79 0,48 0,22 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,41 125,67 221,33 21,15 -0,54 -0,03 0,09 p > ,20Taping rukom 27,95 20,33 35,33 2,81 -0,08 0,10 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 24,18 0,00 79,00 17,63 0,92 0,68 0,10 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 38,98 0,00 56,00 8,11 -1,29 5,57 0,11 p > ,20Sklekovi 60’’ 23,98 0,00 60,00 12,17 0,32 0,19 0,06 p > ,20Čučnjevi 60’’ 47,36 24,00 69,00 10,33 -0,11 -0,18 0,07 p > ,20Trčanje 6 minuta 1132,34 595,00 2132,00 206,64 0,93 6,69 0,11 p > ,20
Stranica 71
Ivica Biletić – magistarski rad
Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
U Tablici 19. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
u dobi od dvanaest godina. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov-Smirnovljevog testa (Tablice
19. – 22.) može se uočiti kako distribucije varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti ne
odstupaju značajno od normalne distribucije.
Takvi rezultati govore u prilog tomu da svi primijenjeni testovi imaju dobre metrijske
karakteristike na populaciji hrvača dvanaestogodišnjaka, različitih težinskih skupina. Jednako
tako prikazani su i parametri sportskog staža, broja treninga i antropometrijskih varijabli radi
lakše interpretacije rezultata. Promatrane skupine statistički se značajno razlikuju prema
težini, no pripadnici su iste dobne kategorije pa je utvrđivanje razlika po spomenutim
varijablama moguće i opravdano.
S dvanaest su godina mladi hrvači već selekcionirani, treniraju prosječno 21,75
mjeseci te prelaze s plana i programa treninga za početnike, na nešto napredniji plan i
program treninga.
Uspoređujući dobivene rezultate kroz osnovne deskriptivne parametre (Tablice 19. -
22.) pokazalo se da je tjedni broj treninga za težinsku skupinu „laki“ neznačajno veći (3,15
sati tjedno) dok je za težinske skupine „srednje teški“ i „teški“ tjedni broj treninga gotovo isti
(2,83 i 2,85 sati tjedno).
Kako je variranje vremena provedenog u trenažnom procesu različitih težinskih
skupina minimalno, razlike se ne mogu objasniti kraćim vremenom provedenim u trenažnom
procesu skupina „srednje teški“ i „teški“ hrvača, kao što je slučaj kod mlađe promatrane dobi
hrvača (jedanaestogodišnjaci). Prosječno su visoki 157,13 cm (stan. dev. 7,64) i teški 51,99
kg (stan. dev. 15,52).
Stranica 72
Ivica Biletić – magistarski rad
U Tablici 20. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
dvanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“.
Iz prikazanih rezultata Kolmogorov - Smirnovljevog testa može se uočiti da
distribucije varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti ne odstupaju značajno od
normalne distribucije.
Tablica 20. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“ (n=13)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 21,85 2,00 75,00 21,05 1,70 2,70 0,23 p > ,20Broj treninga u tjednu 3,15 2,00 4,00 0,55 0,14 0,90 0,38 p < ,05Tjelesna visina 147,18 142,80 153,90 3,54 0,55 -0,92 0,17 p > ,20Tjelesna težina 34,40 29,60 37,90 2,78 -0,31 -1,20 0,14 p > ,20Opseg podlaktice 20,47 18,30 21,70 1,17 -0,69 -0,74 0,19 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 9,54 4,33 21,33 4,88 1,49 1,68 0,26 p > ,20Okretnost na tlu 18,91 14,30 26,97 3,40 0,93 1,36 0,13 p > ,20Koraci u stranu 10,74 9,60 12,87 0,85 1,27 2,37 0,21 p > ,20Poligon natraške 11,22 8,83 15,61 2,04 1,29 0,79 0,28 p > ,20Pretklon raskoračno 46,36 29,67 65,00 10,10 -0,20 -0,22 0,18 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,69 133,00 206,67 18,92 -1,24 2,15 0,21 p > ,20Taping rukom 28,08 25,33 31,67 1,85 0,40 -0,41 0,13 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 48,91 23,10 79,00 17,99 0,18 -0,95 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 42,08 33,00 51,00 5,12 0,05 -0,38 0,12 p > ,20Sklekovi 60’’ 36,77 18,00 60,00 11,03 0,37 0,57 0,20 p > ,20Čučnjevi 60’’ 54,62 40,00 69,00 8,89 0,20 -0,84 0,15 p > ,20Trčanje 6 minuta 1202,42 893,00 2132,00 311,47 2,43 7,28 0,26 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
U Tablici 21. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
dvanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov -
Smirnovljevog testa može se uočiti da distribucije varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti ne odstupaju značajno od normalne distribucije.
Stranica 73
Ivica Biletić – magistarski rad
Dječake u dobi od dvanaest godina, što je i slučaj kod jedanaestogodišnjaka,
karakteriziraju slične antropometrijske karakteristike pa će „laki“ dječaci imati bolju
sposobnost izvršavanja većeg rada u istom vremenu.
U prostoru koordinacije koji je doprinosio diskriminaciji težinskih skupina
jedanaestogodišnjaka, kod dvanaestogodišnjaka značajno ne doprinosi razlikovanju težinskih
skupina. Razlog tome vjerojatno leži u činjenici da su dječaci hrvači u dobi od dvanaest
godina duže vremena od jedanaestogodišnjaka uključeni u organizirani stručni trenažni proces
te je isti pozitivno utjecao na poboljšanje koordinacijskih sposobnosti.
Tablica 21. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“ (n=35)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 24,71 1,00 66,00 19,49 0,61 -0,62 0,16 p > ,20Broj treninga u tjednu 2,83 2,00 5,00 0,57 0,99 5,49 0,39 p < ,01Tjelesna visina 155,85 144,60 165,90 6,19 -0,15 -1,14 0,10 p > ,20Tjelesna težina 45,78 38,20 51,10 3,97 -0,59 -0,71 0,11 p > ,20Opseg podlaktice 22,69 19,20 28,00 1,66 0,55 2,01 0,09 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 13,29 5,67 22,67 4,64 0,47 -0,64 0,15 p > ,20Okretnost na tlu 17,93 12,59 25,60 2,66 0,55 0,91 0,09 p > ,20Koraci u stranu 10,84 9,40 12,73 0,84 0,52 -0,22 0,08 p > ,20Poligon natraške 12,06 8,41 16,45 2,17 0,24 -0,75 0,09 p > ,20Pretklon raskoračno 49,88 32,00 75,67 9,89 0,41 -0,07 0,09 p > ,20Skok u dalj s mjesta 187,25 135,00 221,33 19,86 -0,60 0,31 0,12 p > ,20Taping rukom 28,25 20,33 35,33 3,14 -0,28 0,47 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 26,51 5,00 52,00 12,25 0,08 -0,56 0,07 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,20 25,00 56,00 7,25 -0,05 -0,19 0,08 p > ,20Sklekovi 60’’ 24,97 2,00 50,00 9,86 0,53 1,12 0,12 p > ,20Čučnjevi 60’’ 50,40 24,00 68,00 9,52 -0,41 0,46 0,07 p > ,20Trčanje 6 minuta 1164,76 659,00 1515,00 162,92 -0,48 2,01 0,12 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Jednako kao i kod mlađe promatrane skupine (jedanaestogodišnjaci) i kod
dvanaestogodišnjaka je prisutan linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine,
iako ne tako jako kao kod jedanaestogodišnjaka. Skupina hrvača „srednje teški“ dominantno
je više vremena provela u trenažnom procesu (Tablice od 20. do 22.). S obzirom da nema
statistički značajne razlike između težinskih skupina u prostoru koordinacije kao što je to bio
slučaj kod jedanaestogodišnjaka, prema autoru to može značiti da je program treninga
Stranica 74
Ivica Biletić – magistarski rad
pozitivno utjecao na razvoj koordinacijskih sposobnosti. Nadalje, kako i dalje dječaci hrvači
težinske skupine „laki“ postižu najbolje rezultate u varijablama za procjenu snage gornjih i
donjih ekstremiteta, autor smatra da bi u treninzima dvanaestogodišnjih hrvača trebalo više
koristiti trenažne operatore za povećanje dimenzija snage, posebice eksplozivne ali i
repetitivne, te da bi hrvači te dobi i hrvačkog znanja trebali sve više odrađivati sparing borbe.
Chatzilelekas je (1999) u svom istraživanju utvrdio da hrvači različitih težinskih
skupina tijekom hrvačkih treninga i natjecanja apliciraju različit broj tehničkih elemenata. To
znači da je repertoar tehnika i specijalki različit kod različitih težinskih skupina hrvača. Prema
njegovom istraživanju, laki i srednje teški hrvači uglavnom izvode tehničke akcije za jedan
tehnički bod, a manje tehničke akcije za dva tehnička boda, dok su teški hrvači jednako
djelotvorni u izvođenju tehničkih akcija za jedan i za dva tehnička boda, a u puno manjoj
mjeri izvode tehničke akcije za tri tehnička boda. Iako je to istraživanje napravljeno na
starijim hrvačima, iz hrvačke prakse moglo bi se reći da ta pravila vrijede i u mlađim
uzrastima.
U Tablici 22. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
dvanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov -
Smirnovljevog testa može se uočiti da distribucije varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti ne odstupaju značajno od normalne distribucije.
Tablica 22. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“ (n=33)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 18,58 1,00 50,00 15,65 0,60 -1,05 0,21 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,85 2,00 5,00 0,62 0,94 3,74 0,35 p < ,01Tjelesna visina 162,42 151,70 173,10 5,44 0,17 -0,36 0,13 p > ,20Tjelesna težina 65,51 53,50 122,50 15,05 2,55 6,93 0,24 p < ,10Opseg podlaktice 25,69 23,00 32,60 2,06 1,44 3,09 0,16 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 22,44 8,67 40,67 8,30 0,66 -0,10 0,10 p > ,20Okretnost na tlu 20,77 13,67 29,96 4,23 0,44 -0,67 0,11 p > ,20Koraci u stranu 11,42 9,80 13,77 0,94 0,41 -0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 15,10 10,02 26,04 3,74 1,09 1,04 0,14 p > ,20Pretklon raskoračno 48,65 30,33 75,00 9,69 0,89 0,95 0,16 p > ,20Skok u dalj s mjesta 170,99 125,67 202,50 20,61 -0,52 -0,49 0,13 p > ,20Taping rukom 27,58 22,67 33,33 2,77 0,11 -0,68 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 11,98 0,00 31,10 9,40 0,77 -0,72 0,20 p < ,15Podizanje trupa 60’’ 36,45 0,00 53,00 9,32 -1,71 6,56 0,17 p > ,20Sklekovi 60’’ 17,88 0,00 37,00 10,73 0,14 -0,92 0,10 p > ,20Čučnjevi 60’’ 41,27 25,00 59,00 8,43 -0,27 -0,50 0,10 p > ,20
Stranica 75
Ivica Biletić – magistarski rad
Trčanje 6 minuta 1071,33 595,00 1352,20 186,32 -0,91 0,87 0,12 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Uz varijable koje opisuju prostor kondicijskih sposobnosti, promatran je i morfološki
prostor hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi dvanaest godina, prema težinskim skupinama.
Isti je zastupljen s četiri varijable, svaka iz jednog prostora latentne dimenzije (longitudinalna
i transverzalna dimenzionalnost skeleta, volumen i masa tijela, potkožno masno tkivo).
Univarijatnom analizom varijance dobivene su očekivane razlike između težinskih
skupina u antropometrijskim varijablama.
Tablica 23. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu antropometrijskih varijabli različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81)
Varijable SSEffect
dfEffect
MSEffect
SSError
dfError
MSError F p
Tjelesna visina 2264,8 2 1132,4 2399 78 30,76 36,82 0,000Tjelesna težina 11401,9 2 5700,9 7872 78 100,92 56,49 0,000Opseg podlaktice 300,7 2 150,3 246 78 3,15 47,71 0,000Kožni nabor nadlaktice 2157,2 2 1078,6 3225 78 41,34 26,09 0,000Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.
Iz Tablice 23. vidljivo je da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od dvanaest godina statistički značajno razlikuju
(p=0,000 za sve varijable) u morfološkim pokazateljima.
Kod varijabli za procjenu masnog tkiva – kožni nabor nadlaktice, i varijable za
procjenu mišićne mase – opseg podlaktice, uočeno je da postoji porast u obje varijable s
povećanjem tjelesne težine, odnosno težinske skupine.
Dobiveni rezultati su očekivani i u skladu su sa zakonitostima rasta i razvoja djece te
dobi, a antropometrijske varijable predstavljaju osnovu diskriminacije kod težinskih skupina
kao što definiraju i različite težinske kategorije.
Stranica 76
Ivica Biletić – magistarski rad
Prema rezultatima ovog istraživanja može se zaključiti da antropometrijske
karakteristike imaju značajan utjecaj na rezultate u pojedinim testovima za procjenu
kondicijske pripremljenosti.
Prema postavljenim ciljevima rada, Univarijatnom analizom varijance (ANOVA)
utvrđene su razlike u manifestnom prostoru kondicijske pripremljenosti kod tri težinske
skupine hrvača.
U Univarijatnu analizu varijance (ANOVA) uključeno je jedanaest varijabli koje
opisuju motorički i funkcionalni prostor dimenzijama snage, koordinacije, fleksibilnosti i
aerobnog kapaciteta.
Iz Tablice 24. je vidljivo da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača u dobi od dvanaest godina statistički značajno pojedinačno razlikuju u nekim
varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
To su varijable okretnost na tlu (p=0,005), poligon natraške (p=0,000), skok u dalj s
mjesta (p=0,005), izdržaj u visu zgibom (p=0,000), sklekovi u 60 sekundi (p=0,000) te
čučnjevi u 60 sekundi (p=0,000).
Tablica 24. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od dvanaest godina (n=81)
Varijable SSEffect
dfEffect
MSEffect
SSError
dfError
MSError F p
OKRETNOST NA TLU (sek.) 139,0 2 69,5 953 78 12,21 5,69 0,005KORACI U STRANU (sek.) 9,3 2 4,7 1006 78 12,89 0,36 0,698POLIGON NATRAŠKE (sek.) 215,7 2 107,8 658 78 8,44 12,78 0,000PRETKLON RASKORAČNO (cm) 118,8 2 59,4 7553 78 96,83 0,61 0,544SKOK U DALJ S MJESTA (cm) 4493,3 2 2246,6 31288 78 401,13 5,60 0,005TAPING RUKOM 7,9 2 4,0 623 78 7,99 0,50 0,611IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM (sek.) 13053,4 2 6526,7 11806 78 151,36 43,12 0,000PODIZANJE TRUPA 60’’ 387,2 2 193,6 4881 78 62,57 3,09 0,051SKLEKOVI 60’’ 3389,2 2 1694,6 8455 78 108,39 15,63 0,000ČUČNJEVI 60’’ 2230,6 2 1115,3 6308 78 80,87 13,79 0,000TRČANJE 6 MINUTA 222410,2 2 111205,1 3151045 77 40922,67 2,72 0,072Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.
Stranica 77
Ivica Biletić – magistarski rad
Navedene razlike prikazane su na Slikama od 8. do 13. Između težinskih skupina
dječaka hrvača potvrđena je statistički značajna razlika koja dokazuje je da je varijabilitet
rezultata između težinskih skupina veći od varijabiliteta unutar skupina.
Skupine hrvača su međusobno različite u promatranim varijablama, s obzirom da je
varijabilitet statistički značajno veći.
Varijable okretnost na tlu, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, izdržaj u visu
zgibom, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi statistički značajno razlikuju težinske
skupine dječaka hrvača, temeljem testirane značajnosti razlika za svaku pojedinu varijablu.
Između skupine „laki“ i „srednje teški“ značajna razlika utvrđena je u varijablama
izdržaj u visu zgibom i sklekovi u 60 sekundi, dok je značajna razlika između skupine „teški“
i „srednje teški“ utvrđena u svim varijablama. (Slike 8. - 13.)
Iz Slike 8. (dolje) je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički
značajno lošiji rezultat u testu okretnost na tlu od skupine „srednje teški“ (p=0,004), dok
nema statistički značajne razlike između skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,753) te
težinskih skupina „laki“ i „teški“ (p=0,369).
Slika 8. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu okretnost na tlu između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina
Stranica 78
Ivica Biletić – magistarski rad
Slika 9. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu poligon natraške između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača
klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina
Iz Slike 9. vidljivo je da hrvači težinskih skupina „teški“ imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu poligon natraške od težinskih skupina „laki“ (p=0,003) te „srednje teški“
(p=0,000), dok nema razlike između težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,744).
Slika 10. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu skok u dalj s mjesta između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina
Stranica 79
Ivica Biletić – magistarski rad
Iz Slike 10. vidljivo je da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu skok u dalj s mjesta od težinske skupine „srednje teški“ (p=0,004), a
razlike nema između težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,603) te „laki“ i „teški“
(p=0,512) dječaka hrvača.
Slika 11. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu izdržaj u visu zgibom između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina
Iz Slike 11. vidljivo je da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od težinskih skupina „laki“ (p=0,000) i „srednje
teški“ (p=0,000) te da hrvači težinske skupine „srednje teški“ imaju statistički značajno lošiji
rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od težinske skupine „laki“ (p=0,000).
Na Slici 12. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu sklekovi u 60 sekundi od težinske skupine „laki“ (p=0,000) te „srednje
teški“ (p=0,019) a da hrvači težinske skupine „srednje teški“ imaju statistički značajno lošiji
rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od težinske skupine „laki“ (p=0,014).
Stranica 80
Ivica Biletić – magistarski rad
Slika 12. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu sklekovi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina
U sljedećoj je slici (Slika 13.) vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju
statistički značajno lošiji rezultat u testu čučnjevi u 60 sekundi od težinske skupine „laki“
(p=0,001) te „srednje teški“ (p=0,000), dok nema razlike između težinske skupine „laki“ i
„srednje teški“ (p=0,460).
Slika 13. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu čučnjevi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina
Stranica 81
Ivica Biletić – magistarski rad
Komparacijom aritmetičkih sredina varijabli koje značajno razlikuju težinske skupine,
post hoc testom, utvrđeno je da je statistički značajna razlika postojana između težinskih
skupina „laki“ i „teški“ u gotovo svim varijablama, osim u varijabli skok u dalj s mjesta.
Između skupine „laki“ i „srednje teški“ značajna razlika utvrđena je u varijablama
izdržaj u visu zgibom i sklekovi u 60 sekundi, dok je statistički značajna razlika između
težinske skupine „teški“ i „srednje teški“ utvrđena u svim varijablama. (Slike od 8. do 13.)
U Tablicama od 25. do 29. prikazani su rezultati diskriminacijske analize radi
usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih
težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od
dvanaest godina.
Iz Tablice 25. i Slike 14. na kojoj je prikazana distribucija pojedinačnih ispitanika
različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka dvanaestogodišnjaka,
temeljem diskriminacijske funkcije 1 opaža se značajno izdvajajanje svih triju težinskih
skupina.
Za razliku od jedanaestogodišnjaka, varijable izdržaj u visu zgibom i skok u dalj s
mjesta statistički značajno doprinose razlici težinskih skupina dvanaestogodišnjih dječaka.
Tablica 25. Rezultati diskriminacijske analize za dvanaestogodišnje hrvače klasičnog načina hrvanja prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – test značajnosti i moć diskriminacijske funkcije (n=57)
DiskriminacijskaFunkcija Eigenvalue Canonical R Willks' Lambda χ2 df p
1 1,776 0,800 0,310 84,26 22 0,000Legenda: Eigenvalue – varijanca diskriminacijske funkcije; Canonical R – koeficijent kanoničke diskriminacije; Willks' Lambda – inverzna mjera intergrupnog varijabiliteta; χ2 – vrijednost Hi-kvadrat testa; df – broj stupnjeva slobode; p – razina značajnosti razlike.
Hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina, različitih težinskih
skupina u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti, prema
rezultatima istraživanja, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija.
S obzirom da kod druge Diskriminacijske funkcije nije utvrđena statistička značajnost
u razlikovanju težinskih skupina, ista nije interpretirana.
Stranica 82
Ivica Biletić – magistarski rad
Mjeru intergrupnog varijabiliteta predstavlja vrijednost Willksove lambde, čije
teorijske vrijednosti variraju u rasponu od 0 do 1, a dobivena vrijednost diskriminacijske
varijable od 0,310 govori o relativno dobroj diskriminaciji različitih težinskih skupina u
izabranim varijablama za procjenu kondicijskih sposobnosti (Tablica 25.).
Vrijednost Barlettovog Hi-kvadrat testa diskriminacijske funkcije (χ2) iznosi 84,26. Ta
je vrijednost veća od granične vrijednosti uz 22 stupnja slobode (p<0,01) pa se može
zaključiti da su razlike između tri težinske skupine statistički značajne.
Vrijednost dobivene varijance diskriminacijske funkcije (Eigenvalue) od 1,776 govori
da je intergrupni varijabilitet rezultata dovoljno velik u odnosu na intergrupni varijabilitet
rezultata na diskriminacijskoj varijabli.
Koeficijent kanoničke diskriminacije (Canonical R) od 0,800 objašnjava korelaciju
između Diskriminacijske funkcije 1 i binarne karakteristike varijable kojom je određena
pripadnost pojedinog sportaša skupini.
Obzirom da je taj koeficijent dovoljno visok, govori u prilog tome da se prvom
diskriminacijskom funkcijom 1 u visokom stupnju postiže razlikovanje težinskih skupina
dječaka hrvača.
Drugim riječima, rezultati ukazuju na vrlo dobru diskriminaciju različitih težinskih
skupina dječaka hrvača u dobi od dvanaest godina.
Diskriminacijska funkcija iscrpljuje dio varijance razlika (1,776) uz vrlo dobar
koeficijent kanoničke korelacije (Canonical R = 0,800) pa je moguće zaključiti da varijable
kondicijske pripremljenosti u visokom stupnju razlikuju težinske skupine dječaka hrvača
(Tablica 25.).
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalaze se težinske skupine „laki“ i
„srednje teški“, a na pozitivnom hrvači težinske skupine „teški“.
Tablica 26. Prikaz centroida težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (n=81)
Težinska skupina Diskriminacijska Funkcija 1
„laki“ -2,664„srednje teški“ -0,104
„teški“ 1,157
Stranica 83
Ivica Biletić – magistarski rad
Na pravcu koji predstavlja prvu diskriminacijsku funkciju (Crtež 16.) prikazani su centroidi grupa.
L ST T D.F. 1.
–3 –2 –1 0 1 2 3 -2,664 -0,104 1,157
Legenda: 1.D.F. – diskriminacijska funkcija (snaga gornjih i donjih ekstremiteta); L – laki, ST – srednje teški, T – teški.
Crtež 16. Položaj centroida težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina temeljem 1. diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (1.D.F.)
Slika 14. Prikaz distribucije pojedinačnih ispitanika različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81) Tablica 27. Prikaz kvadratnih Mahalanobisovih udaljenosti težinskih skupina („laki“,
Stranica 84
Ivica Biletić – magistarski rad
„srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81)
Težinska skupina Kvadratna Mahalonobisova udaljenost (F; p)„Laki“ „Srednje teški“ „Teški“
„Laki“ 7,277 (5,413; 0,000) 14,603 (10,773; 0,000) „Srednje teški“ 7,277 (5,413; 0,000) 2,185 (2,895; 0,004)
„Teški“ 14,603 (10,773; 0,000) 2,185 (2,895; 0,004)
Udaljenosti skupina (kvadratna Mahalanobisova udaljenost) definiraju značajnu
razliku između svih skupina dječaka dvanaestogodišnjaka hrvača, pojedinačno. Skupina
dječaka hrvača „laki“ ostvaruje najbolje vrijednosti u testovima za procjenu snage gornjih i
donjih ekstremiteta. Dječaci hrvači skupine „teški“ postižu najmanje vrijednosti u varijablama
koje manifestiraju snagu gornjih i donjih ekstremiteta.
Iz Tablice 28. vidljivo je da dvije varijable (skok u dalj s mjesta i izdržaj u visu
zgibom) nezavisno statistički značajno razlikuju različite težinske skupine („laki“, „srednje
teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od dvanaest godina.
Tablica 28. Sažetak analize diskriminacijskih funkcija radi usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81); (Willks' Lambda: 0,310; F (22,134)=4,844; p=0,000)
Varijable Willks'Lambda
PartialLambda
F toremove p Toler. 1-Toler.
(R-Sqr.)OKRETNOST NA TLU 0,317 0,979 0,734 0,484 0,407 0,593KORACI U STRANU 0,315 0,985 0,515 0,600 0,933 0,067POLIGON NATRAŠKE 0,321 0,966 1,191 0,310 0,318 0,682PRETKLON RASKORAČNO 0,322 0,964 1,262 0,290 0,813 0,187SKOK U DALJ S MJESTA 0,340 0,913 3,182 0,048 0,339 0,661TAPING RUKOM 0,316 0,983 0,590 0,557 0,778 0,222IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM 0,523 0,593 22,957 0,000 0,729 0,271PODIZANJE TRUPA 60’’ 0,314 0,987 0,437 0,648 0,667 0,333SKLEKOVI 60’’ 0,315 0,983 0,564 0,572 0,573 0,427ČUČNJEVI 60’’ 0,331 0,939 2,189 0,120 0,521 0,479TRČANJE 6 MINUTA 0,311 0,997 0,100 0,905 0,738 0,262Legenda: Willks lambda – vrijednost Willksove lambde koju bismo dobili kada bismo iz modela isključili pripadajuću varijablu; Partial lambda – vrijednost koju izražava odnos Willksove lambde nakon dodavanja dotične varijable i Willksove lambde prije dodavanja te iste varijable; F to remove – F-vrijednost temeljem koje se testira statistička značajnost doprinosa svake varijable diskriminacijskoj moći modela; Toler – mjera količine nezavisnih informacija pojedine varijable u odnosu na sve ostale iz modela; 1-Toler. (R-Sqr.) – kvadrat multiple korelacije svake varijable s ostalim varijablama iz modela; p – razina značajnosti razlike.
Tablica 29 prikazuje da je varijabla izdržaj u visu zgibom najznačajnije obrnuto
proporcionalno povezana s Diskriminacijskom funkcijom 1 (- 0,786) slično kao i kod
Stranica 85
Ivica Biletić – magistarski rad
jedanaestogodišnjaka. Iz iste je Tablice vidljivo i to da je ta funkcija značajnije obrnuto
proporcionalno povezana s varijablama sklekovi u 60 sekundi (- 0,477) i čučnjevi u 60
sekundi (- 0,404).
Prema navedenom možemo zaključiti da varijable izdržaj u visu zgibom, sklekovi u 60
sekundi i čučnjevi u 60 sekundi najbolje definiraju negativni pol.
Tablica 29. Rezultati diskriminacijske analize za dvanaestogodišnjake prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – korelacije testova kondicijske pripremljenosti s diskriminacijskom funkcijom (n=81)
Varijable DiskriminacijskaFunkcija 1
OKRETNOST NA TLU 0,155KORACI U STRANU 0,045POLIGON NATRAŠKE 0,363PRETKLON RASKORAČNO 0,055SKOK U DALJ S MJESTA -0,130TAPING RUKOM -0,051IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM
-0,786
PODIZANJE TRUPA 60’’ -0,192SKLEKOVI 60’’ -0,477ČUČNJEVI 60’’ -0,404TRČANJE 6 MINUTA -0,176
Visoke korelativne veze primijenjenih testova definiraju koje varijable najviše
doprinose razlici težinskih skupina, te temeljem navedenog, definiraju diskriminacijsku
funkciju kao snagu gornjih i donjih ekstremiteta.
Prema veličini i predznaku centroida težinskih skupina na diskriminacijskoj funkciji
može se zaključiti da je odnos težinske skupine „laki“ i „srednje teški“ i varijabli izdržaj u
visu zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi, proporcionalan. Prema
navedenom možemo zaključiti da skupine „laki“ i „srednje teški“ hrvača postižu više
vrijednosti u testovima snage, odnosno da iste imaju kvalitetniju dimenziju snage.
Stranica 86
Ivica Biletić – magistarski rad
Pretpostavka definirana drugom hipotezom (H12) koja govori o postojanju značajnih
razlika u varijablama kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“,
„srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina,
potvrđena je promatranjem varijabli za procjenu kondicijskih sposobnosti. Dobiveni rezultati
podudaraju se s kretanjima numeričkih vrijednosti rezultata u Tablicama od 20. do 22.
U varijablama za procjenu repetitivne snage ruku – sklekovi u 60 sekundi, i nogu -
čučnjevi u 60 sekundi dolazi do gotovo linearnog opadanja rezultata porastom težinske
skupine. Već je ranije utvrđeno da s porastom težinskih skupina kod hrvača raste i udio
masnog tkiva u ukupnoj tjelesnoj masi što je faktor koji znatno otežava postizanje viših
rezultata u ta dva testa. Prema navedenom možemo zaključiti da dobro usmjerenim trenažnim
procesima treba utjecati na ovu dimenziju snage dječaka hrvača.
Statična snaga ruku i ramenog pojasa procjenjivala se varijablom izdržaj u visu
zgibom, gdje je vidljivo da s povećanjem težinske skupine dolazi do opadanja statičke snage
ruku i ramenog pojasa. Takvi rezultati su očekivani i mogli bi se objasniti negativnim
utjecajem tjelesne težine i masnog tkiva na rezultate u ovom testu.
Hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina različitih težinskih skupina
u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti, prema rezultatima
istraživanja statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija, što je u skladu sa
postavljenim ciljem rada, a definirana je kao snaga gornjih i donjih ekstremiteta,.
Drugim riječima, razlici dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od
dvanaest godina, različitihih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
pridonosi pokazatelj snage gornjih i donjih ekstremiteta.
Dobivene razlike upućuju na to da u uzrastu hrvača od dvanaest godina treba nastojati
različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći računa o težinskoj skupini
kojoj mladi hrvači pripadaju. Konkretno, kod hrvača težinske skupine „teški“ potrebno je
utjecati na daljnje smanjenje potkožnog masnog tkiva (aerobne vježbe) te na povećanje snage
(npr. izvođenje naprednih elemenata hrvačke tehnike u obje strane – u lijevo i desno,
primjenom adekvatnih elementa akrobatike i gimnastike, rad sa trenažnom lutkom i
adekvatnim sparing partnerima…). Istovremeno, kod hrvača težinske skupine „laki“ trebalo bi
Stranica 87
Ivica Biletić – magistarski rad
i nadalje raditi na kondicijskoj pripremi, odnosno otići još jedan „korak dalje“ te raditi sa
njima individualno na svim onim kondicijskim sposobnostima koje je potrebno i dalje
razvijati s obzirom na antropometrijske karakteristike hrvača i njihovu „sklonost“ ka
određenim tehnikama. Mora se napomenuti da takav „individualizirani“ pristup kod težinskih
skupina „laki“ i „srednje teški“ hrvači nije prenapredan jer u tim težinskim skupinama u
prosjeku dječaci hrvači u ovoj dobi imaju najveći trenažni staž (Tablice 20. – 22.).
Stranica 88
Ivica Biletić – magistarski rad
6.3. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti između dječaka hrvača
klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u dobi od
dvanaest godina
Stranica 89
Ivica Biletić – magistarski rad
Sukladno postavljenim dopunskim ciljem istraživanja i postavljenom hipotezom H13
utvrđivana je razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u
dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti. Uzorak
ispitanika čini ukupno 138 dječaka hrvača (jedanaest godina, n = 57 i dvanaest godina, n =
81). Deskriptivni statistički parametri za skupinu jedanaestogodišnjaka i skupinu
dvanaestogodišnjaka, te za obje skupine zajedno, prikazani su u Tablicama od 30. do 32. Za
vrijednosti testova koji su mjereni u tri navrata (kožni nabor nadlaktice, okretnost na tlu,
koraci u stranu, taping rukom, poligon natraške, skok u dalj s mjesta i pretklon raskoračno)
izračunate su srednje vrijednosti.
U Tablici 30. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja
normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača
u dobi od jedanaest i dvanaest godina. Jednako tako prikazani su i parametri sportskog staža,
broja treninga i antropometrijskih varijabli poradi lakše interpretacije rezultata, iako su
statistički obrađeni zasebno.
Tablica 30. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka (n=57)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 14,75 1,00 72,00 16,09 1,69 2,45 0,30 p < ,01Broj treninga u tjednu 2,84 2,00 4,00 0,53 -0,18 0,36 0,39 p < ,01Tjelesna visina 149,16 133,80 163,60 7,57 -0,07 -0,60 0,10 p > ,20Tjelesna težina 41,84 25,60 70,90 9,78 0,99 0,61 0,13 p > ,20Opseg podlaktice 21,89 12,50 28,00 2,37 -0,53 3,82 0,11 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 13,43 3,67 36,67 7,37 0,81 0,45 0,12 p > ,20Okretnost na tlu 21,42 14,81 37,71 4,77 1,55 3,29 0,13 p > ,20Koraci u stranu 11,20 9,53 13,90 0,85 0,50 0,82 0,07 p > ,20Poligon natraške 13,48 7,77 23,71 3,04 0,80 1,17 0,10 p > ,20Pretklon raskoračno 44,74 22,67 70,67 8,81 0,39 0,60 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 174,20 142,67 206,67 16,78 0,04 -0,94 0,08 p > ,20Taping rukom 26,88 20,33 31,67 2,59 -0,37 -0,31 0,11 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 26,26 0,00 68,90 17,57 0,70 -0,22 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,39 29,00 57,00 6,70 0,55 -0,33 0,13 p > ,20Sklekovi 60’’ 26,84 0,00 97,00 15,64 1,57 5,96 0,10 p > ,20Čučnjevi 60’’ 48,16 25,00 68,00 9,09 -0,22 0,22 0,08 p > ,20Trčanje 6 minuta 1098,63 238,00 1515,00 191,02 -1,94 7,60 0,15 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Iz prikazanih rezultata Kolmogorov - Smirnovljevog testa (Tablice 30. – 32.), može se
uočiti kako distribucije varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti ne odstupaju
Stranica 90
Ivica Biletić – magistarski rad
značajno od normalne distribucije. Takvi rezultati govore u prilog tomu da svi primijenjeni
testovi imaju dobre metrijske karakteristike.
Tablica 31. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka (n=81)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 21,75 1,00 75,00 18,27 0,88 0,04 0,14 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,89 2,00 5,00 0,59 0,77 3,09 0,36 p < ,01Tjelesna visina 157,13 142,80 173,10 7,64 -0,07 -0,78 0,07 p > ,20Tjelesna težina 51,99 29,60 122,50 15,52 1,85 5,87 0,12 p > ,20Opseg podlaktice 23,56 18,30 32,60 2,61 0,60 1,02 0,07 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 16,42 4,33 40,67 8,20 1,01 0,90 0,10 p > ,20Okretnost na tlu 19,24 12,59 29,96 3,69 0,84 0,39 0,10 p > ,20Koraci u stranu 11,06 9,40 13,77 0,92 0,57 -0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 13,16 8,41 26,04 3,31 1,35 2,54 0,12 p > ,20Pretklon raskoračno 48,81 29,67 75,67 9,79 0,48 0,22 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,41 125,67 221,33 21,15 -0,54 -0,03 0,09 p > ,20Taping rukom 27,95 20,33 35,33 2,81 -0,08 0,10 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 24,18 0,00 79,00 17,63 0,92 0,68 0,10 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 38,98 0,00 56,00 8,11 -1,29 5,57 0,11 p > ,20Sklekovi 60’’ 23,98 0,00 60,00 12,17 0,32 0,19 0,06 p > ,20Čučnjevi 60’’ 47,36 24,00 69,00 10,33 -0,11 -0,18 0,07 p > ,20Trčanje 6 minuta 1132,34 595,00 2132,00 206,64 0,93 6,69 0,11 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Usporedbom dobivenih rezultata kroz osnovne deskriptivne parametre hrvača
klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina, pokazalo se da je
tjedni broj treninga gotovo isti (2,84 – 2,89).
Ipak dvanaestogodišnji hrvači značajno su više vremena (21,75 mjeseci) proveli u
trenažnom procesu (Tablice 8. i 19.), od jedanaestogodišnjaka (14,75 mjeseci).
Jedanaestogodišnjaci su prosječno visoki 149,16 cm (stan. dev. 7,57) i teški 41,84 kg (stan.
dev. 9,78) a dvanaestogodišnjaci su prosječno visoki 157,13 cm (stan. dev. 7,64) i teški 51,99
kg (stan. dev. 15,52).
Tablica 32. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka (n=138)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 18,86 1,00 75,00 17,69 1,13 0,55 0,21 p < ,01
Stranica 91
Ivica Biletić – magistarski rad
Broj treninga u tjednu 2,87 2,00 5,00 0,56 0,47 2,30 0,37 p < ,01Tjelesna visina 153,84 133,80 173,10 8,54 -0,07 -0,53 0,06 p > ,20Tjelesna težina 47,80 25,60 122,50 14,32 1,85 6,30 0,10 p < ,20Opseg podlaktice 22,87 12,50 32,60 2,64 0,26 2,07 0,07 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 15,18 3,67 40,67 7,98 0,95 0,85 0,09 p > ,20Okretnost na tlu 20,14 12,59 37,71 4,29 1,35 2,99 0,10 p < ,15Koraci u stranu 11,11 9,40 13,90 0,89 0,53 0,18 0,06 p > ,20Poligon natraške 13,29 7,77 26,04 3,19 1,13 1,92 0,08 p > ,20Pretklon raskoračno 47,13 22,67 75,67 9,58 0,48 0,37 0,06 p > ,20Skok u dalj s mjesta 177,26 125,67 221,33 19,57 -0,30 -0,30 0,07 p > ,20Taping rukom 27,51 20,33 35,33 2,76 -0,13 0,02 0,06 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 25,04 0,00 79,00 17,57 0,81 0,24 0,09 p < ,20Podizanje trupa 60'' 39,56 0,00 57,00 7,57 -0,82 4,51 0,08 p > ,20Sklekovi 60'' 25,16 0,00 97,00 13,73 1,14 4,48 0,07 p > ,20Čučnjevi 60'' 47,69 24,00 69,00 9,81 -0,16 -0,06 0,05 p > ,20Trčanje 6 minuta 1118,60 238,00 2132,00 200,39 -0,05 7,11 0,10 p < ,15Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.
Uz jedanaest varijabli koje opisuju prostor kondicijske pripreme, promatran je i
morfološki prostor hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.
Univarijatnom analizom varijance dobivene su očekivane razlike između hrvača u
promatranim antropometrijskim varijablama.
Razlike u svakoj od mjerenih antropometrijskih varijabli, hrvača klasičnog načina
hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina prikazane su u Tablici 33.
Iz dobivenih rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da antropometrijske
karakteristike imaju značajan utjecaj na rezultate u pojedinim testovima za procjenu
kondicijske pripremljenosti.
Iz Tablice 33. je vidljivo da se hrvači klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i
dvanaest godina statistički značajno razlikuju u antropometrijskim karakteristikama (p=0,000
za varijablu tjelesna visina, tjelesna težina i opseg podlaktice te p=0,03 za varijablu kožni
nabor nadlaktice) što je i očekivano s obzirom na dobnu razliku u vrijeme intenzivnog rasta i
razvoja.
Tablica 33. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu antropometrijskih varijabli hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138)
Stranica 92
Ivica Biletić – magistarski rad
Varijable SSEffect
dfEffect
MSEffect
SSError
dfError
MSError F p
Tjelesna visina 2127,81 1 2127,81 7874 136 57,90 36,75 0,000Tjelesna težina 3446,97 1 3446,97 24631 136 181,11 19,03 0,000Opseg podlaktice 92,89 1 92,89 861 136 6,33 14,67 0,000Kožni nabor nadlaktice 298,85 1 298,85 8423 136 61,94 4,83 0,030Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.
Usporedbom jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih dječaka hrvača prema
antropometrijskim karakteristikama vidljivo je da dvanaestogodišnjaci imaju veće dimenzije
izmjerenih longitudinalnih i transverzalnih mjera, kao i veću mjeru opsega podlaktice te
kožnog nabora nadlaktice (Tablica 33.).
Tablica 34. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138)
Varijable SSEffect
dfEffect
MSEffect
SSError
dfError
MSError F p
OKRETNOST NA TLU (sek.) 157,99 1 157,99 2368 136 17,41 9,07 0,003KORACI U STRANU (sek.) 2,05 1 2,05 1056 136 7,76 0,26 0,608POLIGON NATRAŠKE (sek.) 3,36 1 3,36 1392 136 10,24 0,33 0,568PRETKLON RASKORAČNO (cm) 555,25 1 555,25 12021 136 88,39 6,28 0,013SKOK U DALJ S MJESTA (cm) 910,82 1 910,82 51557 136 379,10 2,40 0,123TAPING RUKOM 37,84 1 37,84 1007 136 7,41 5,11 0,025IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM (sek.) 144,49 1 144,49 42153 136 309,95 0,47 0,496PODIZANJE TRUPA 60’’ 66,58 1 66,58 7779 136 57,20 1,16 0,283SKLEKOVI 60’’ 274,96 1 274,96 25538 136 187,78 1,46 0,228ČUČNJEVI 60’’ 21,41 1 21,41 13162 136 96,78 0,22 0,639TRČANJE 6 MINUTA 37040,30 1 37040,30 5343828 133 40179,16 0,92 0,339Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.
Između jedanaestogodišne i dvanaestogodišnje skupine hrvača klasičnog načina
hrvanja potvrđena je statistička značajnost razlika koja dokazuje da je varijabilitet rezultata
između dobnih skupina hrvača veći od varijabiliteta unutar dobnih skupina.
Varijable okretnost na tlu (p=0,003), pretklon raskoračno (p=0,013) i taping rukom
(p=0,025) statistički značajno razlikuju jedanaestogodišnje i dvanaestogodišnje hrvače,
temeljem testirane značajnosti razlika za svaku pojedinu varijablu (Tablica 34).
Stranica 93
Ivica Biletić – magistarski rad
Vidljivo je da dvanaestogodišnjaci imaju bolje rezultate u navedene tri varijable,
najvjerojatnije zato što imaju veći sportski staž od jedanaestogodišnjih dječaka hrvača.
Međutim, treba napomenuti da kožni nabor nadlaktice kod dvanaestogodišnjih dječaka hrvača
ima statistički značajno veće vrijednosti nego kod dječaka jedanaestogodišnjaka. Takav veći
udio masnog tkiva kod dvanaestogodišnjaka zasigurno je i ograničavajući faktor u postizanju
boljih rezultata u testovima snage (sklekovi u 60 sekundi, čučnjevi u 60 sekundi, izdržaj u
visu zgibom i podizanje trupa u 60 sekundi) u kojima dvanaestogodišnjaci postižu slabije
rezultate od jedanaestogodišnjaka. Takvi rezultati su suprotni od očekivanoga (Housh i sur.,
1990; Baić, 2006) a mogu se objasniti intenzivnom fazom rasta i razvoja u koju su ušli
dvanaestogodišnji dječaci hrvači, te ne adekvatnim treningom na razvoju snage
dvanaestogodišnjaka.
Samim time nužno je dati preporuke za dvanaestogodišnje dječake hrvače u smislu
rada u homogeniziranim skupinama ili individualnog vježbanja na slabijim kondicijskim
sposobnostima (prvenstveno snazi), ali i na redukciji masnoga tkiva koji je ograničavajući
faktor u postizanju boljih rezultata u kondicijskoj te samim time u tehničkoj pripremi tih
mladih sportaša. Također potrebno je u smislu tehničke pripreme hrvača dječaka voditi brigu
o tim njihovim kondicijskim sposobnostima, ali i težinskim skupinama, na način da se pred
njih stavljaju takvi zahtjevi (u smislu tehničkih elemenata) koje će oni moću sukladno svojim
karakteristikama optimalno izvoditi. Samo tada će se u treningu postići maksimalni rezultati u
smislu podizanja kondicijske i tehničke pripremljenosti, bez straha od ozljeđivanja
uzrokovanog nerealnim opterećenjima u kondicijskoj pripremi ili inzistiranjem na izvođenju
preteških hrvačkih tehnika.
Razlike u tim statistički značajnim varijablama (okretnost na tlu, pretklon raskoračno i
taping rukom) prikazane su slikovito od 15. do 17. Slike.
Stranica 94
Ivica Biletić – magistarski rad
Slika 15. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu okretnost na tlu između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina
Iz Slike 15 vidljivo je da hrvači u dobi od jedanaest godina imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu okretnost na tlu od hrvača u dobi od dvanaest godina (p=0,003) a Slika
16 prikazuje da hrvači u dobi od jedanaest godina imaju statistički značajno lošiji rezultat u
testu pretklon raskoračno od hrvača u dobi od dvanaest godina (p=0,013).
Slika 16. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu pretklon raskoračno između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina
Stranica 95
Ivica Biletić – magistarski rad
Iz Slike 17 je vidljivo da hrvači u dobi od jedanaest godina imaju statistički značajno
lošiji rezultat u testu taping rukom od hrvača u dobi od dvanaest godina (p=0,025).
Slika 17. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu taping rukom između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina
Kvalitativne razlike težinskih skupina dječaka hrvača, u izabranim varijablama za
procjenu kondicijske pripremljenosti utvrdile su se postupcima diskriminacijske analize.
U Tablicama od 35. do 39. prikazani su rezultati diskriminacijske analize radi
usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između hrvača u dobi od
jedanaest i u dobi od dvanaest godina. Iz Tablica je vidljivo da diskriminacijska funkcija
statistički značajno razdvaja dječake hrvače na temelju prostora varijabli za procjenu
kondicijske pripremljenosti.
Tablica 35. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnje i dvanaestogodišnje hrvače klasičnog načina hrvanja – test značajnosti i moć diskriminacijske funkcije (n=138)
DiskriminacijskaFunkcija Eigenvalue Canonical R Willks' Lambda χ2 df p
1 0,245 0,444 0,803 27,97 11 0,003Legenda: Eigenvalue – varijanca diskriminacijske funkcije; Canonical R – koeficijent kanoničke diskriminacije; Willks' Lambda – inverzna mjera intergrupnog varijabiliteta; χ2 – vrijednost Hi-kvadrat testa; df – broj stupnjeva slobode; p – razina značajnosti razlike.
Stranica 96
Ivica Biletić – magistarski rad
Diskriminacijska funkcija iscrpljuje dio varijance razlika (0,245) uz koeficijent
kanoničke korelacije (Canonical R = 0,444), pa je moguće ustvrditi da varijable kondicijske
pripremljenosti razlikuju dječake hrvače po dobi (Tablica 35.).
Vrijednost Barlettovog Hi-kvadrat testa diskriminacijske funkcije (χ2) iznosi 27,97. Ta
je vrijednost veća od granične vrijednosti uz 11 stupnjeva slobode (p<0,01) pa se može
zaključiti da su razlike između tri težinske skupine statistički značajne.
Vrijednost dobivene varijance diskriminacijske funkcije (Eigenvalue) od 0,245 govori
da je intergrupni varijabilitet rezultata dovoljno velik u odnosu na intergrupni varijabilitet
rezultata na diskriminacijskoj varijabli.
Koeficijent kanoničke diskriminacije (Canonical R) od 0,444 objašnjava korelaciju
između Diskriminacijske funkcije 1 i binarne karakteristike varijable kojom je određena
pripadnost pojedinog sportaša skupini.
Obzirom da je taj koeficijent dovoljno visok, zaključujemo da se prvom
diskriminacijskom funkcijom u visokom stupnju postiže razlikovanje težinskih skupina
dječaka hrvača.
S obzirom da nije utvrđena statistička značajnost u razlikovanju težinskih skupina kod
druge diskriminacijske funkcije, ista nije niti interpretirana.
Tablica 36. Prikaz centroida hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (n=138)
Stranica 97
Godine starosti DiskriminacijskaFunkcija 1
11 god. -0,59312 god. 0,408
Ivica Biletić – magistarski rad
Na pravcu koji predstavlja diskriminativnu varijablu (Crtež 17) prikazani su centroidi grupa.
11 g. 12 g. D.F.
–3 –2 –1 0 1 2 3 -0,593 0,408 Legenda: D.F. – diskriminacijska funkcija (koordinacija, fleksibilnost i snaga trupa); 11g. – jedanaestogodišnjaci, 12g. – dvanaestogodišnjaci
Crtež 17. Položaj centroida hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (D.F.)
Struktura diskriminacijske funkcije i rezultati centroida na diskriminacijskoj funkciji
(Tablica 36.) definiraju njenu bipolarnost. Na pozitivnom polu diskriminacijske funkcije
nalaze se dvanaestogodišnjaci, a prema strukturi diskriminacijske funkcije vidljivo je da
varijable pretklon raskoračno i podizanje trupa u 60 sekundi najbolje definiraju pozitivni pol.
Prema veličini i predznaku centroida skupina na diskriminacijskoj funkciji, negativni
pol definira varijablu koordinacije, pa se može zaključiti da je odnos skupine
jedanaestogodišnjaka i varijable okretnost na tlu, proporcionalan.
Sukladno navedenom, negativan predznak centroida skupine jedanaestogodišnjih
hrvača trebao bi ukazivati na činjenicu da ista skupina ostvaruje veće vrijednosti u varijabli
okretnost na tlu, što je i točno, ali se poradi obrnute proporcionalnosti rezultata u navedenom
testu, nameče zaključak da hrvači jedanaestogodišnjaci imaju manje kvalitetno razvijenu
dimenziju koordinacije toga tipa.
Tablica 37. Prikaz kvadratnih Mahalanobisovih udaljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138)
Godine starostiKvadratna Mahalonobisova udaljenost (F; p)
11 god. 12 god.11 god. 1,000 (2,742; 0,003)12 god. 1,000 (2,742; 0,003)
Stranica 98
Ivica Biletić – magistarski rad
Visoke korelativne veze primijenjenih testova definiraju koje varijable za procjenu
kondicijskih sposobnosti najbolje doprinose razlici skupina, a to su okretnost na tlu, pretklon
raskoračno i taping rukom.
Tablica 38. Sažetak analize diskriminacijskih funkcija radi usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138) (Willks' Lambda: 0,803; F(11,123)=2,743; p<0,003)
Varijable Willks'Lambda
PartialLambda
F toremove p Toler. 1-Toler.
(R-Sqr.)OKRETNOST NA TLU 0,845 0,951 6,404 0,013 0,456 0,544KORACI U STRANU 0,810 0,991 1,141 0,288 0,951 0,049POLIGON NATRAŠKE 0,807 0,995 0,671 0,414 0,267 0,733PRETKLON RASKORAČNO 0,834 0,963 4,765 0,031 0,871 0,129SKOK U DALJ S MJESTA 0,803 1,000 0,057 0,812 0,432 0,568TAPING RUKOM 0,831 0,966 4,287 0,041 0,834 0,166IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM 0,810 0,991 1,067 0,304 0,558 0,442PODIZANJE TRUPA 60’’ 0,812 0,989 1,309 0,255 0,657 0,343SKLEKOVI 60’’ 0,804 0,999 0,108 0,743 0,432 0,568ČUČNJEVI 60’’ 0,809 0,992 0,938 0,335 0,459 0,541TRČANJE 6 MINUTA 0,814 0,987 1,618 0,206 0,723 0,277Legenda: Willks lambda – vrijednost Willksove lambde koju bismo dobili kada bismo iz modela isključili pripadajuću varijablu; Partial lambda – vrijednost koju izražava odnos Willksove lambde nakon dodavanja dotične varijable i Willksove lambde prije dodavanja te iste varijable; F to remove – F-vrijednost temeljem koje se testira statistička značajnost doprinosa svake varijable diskriminacijskoj moći modela; Toler – mjera količine nezavisnih informacija pojedine varijable u odnosu na sve ostale iz modela; 1-Toler. (R-Sqr.) – kvadrat multiple korelacije svake varijable s ostalim varijablama iz modela; p – razina značajnosti razlike.
Iz Tablica 38. i 39. vidljivo je da tri varijable (okretnost na tlu, pretklon raskoračno i
taping rukom) nezavisno statistički značajno razlikuju hrvače u dobi od jedanaest i dvanaest
godina.
Procjena fleksibilnosti, primjenom varijable pretklon raskoračno, grupirala je rezultate
tako da su kod jedanaestogodišnjih dječaka postignuti najlošiji rezultati, dok su kod
dvanaestogodišnjih dječaka rezultati bili viših vrijednosti. Dobivenoj razlici doprinosi i
razlika u pokazatelju morfoloških karakteristika, iz razloga što rezultat u testu pretklon
raskoračno visoko korelira s antropometrijskim pokazateljima longitudinalne
dimenzioniranosti skeleta.
U prostoru koordinacije, koji također pridonosi diskriminaciji skupina hrvača različite
dobi, otprilike je identična situacija. Analize ukazuju na činjenicu da su u dobno mlađoj
skupini postignuti najlošiji rezultati, dok je linearan porast vrijednosti rezultata u testu
koordinacije u smjeru dobno starije skupine, gdje su rezultati bili viših vrijednosti. Kretanja
Stranica 99
Ivica Biletić – magistarski rad
rezultata u testu okretnost na tlu, obrnuto skaliranih vrijednosti, u pozitivnoj su progresiji u
odnosu na dob hrvača.
U Tablici 39. Jasno vidimo da varijabla okretnost na tlu pokazuje najznačajniju
obrnuto proporcionalnu povezanost s Diskriminacijskom funkcijom 1 (- 0,519), dok su
varijable pretklon raskoračno (0,444) i taping rukom (0,387) također značajno povezane s
diskriminacijskom funkcijom.
Tablica 39. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnjake i dvanaestogodišnjake – korelacije testova kondicijske pripremljenosti s diskriminacijskom funkcijom (n=138)
VarijableDiskriminaci
jskaFunkcija 1
OKRETNOST NA TLU
-0,519
KORACI U STRANU 0,091POLIGON NATRAŠKE -0,063PRETKLON RASKORAČNO
0,444
SKOK U DALJ S MJESTA
0,213
TAPING RUKOM 0,387IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM
-0,151
PODIZANJE TRUPA 60’’
-0,187
SKLEKOVI 60’’ -0,240ČUČNJEVI 60’’ -0,159TRČANJE 6 MINUTA 0,168
Prema rezultatima istraživanja, diskriminacijska funkcija statistički značajno razlikuje
dječake hrvače u dobi od jedanaest i dvanaest godina, u prostoru primijenjenih varijabli za
procjenu kondicijske pripremljenosti.
Slijedom navedenog, možemo zaključiti da razlici dječaka hrvača klasičnog
načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina, u varijablama za
procjenu kondicijske pripremljenosti pridonose pokazatelji koordinacije, fleksibilnosti i
frekvencije pokreta.
Stranica 100
Ivica Biletić – magistarski rad
7. ZAKLJUČAK
Stranica 101
Ivica Biletić – magistarski rad
Primarni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi postoje li i kakva je struktura razlika u
varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti različitih težinskih skupina hrvača,
klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina.
Dopunski cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi strukturu razlika u kondicijskoj
pripremljenosti dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od
dvanaest godina.
Uzorak ispitanika činilo je ukupno 138 hrvača klasičnog načina u dobi od jedanaest i
dvanaest godina, što po međunarodnim hrvačkim pravilima predstavlja uzrast dječaka.
Svaka dobna skupina jedanestogodišnjaka (n = 57) i dvanaestogodišnjaka (n = 81)
podijeljena je u tri skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“), ovisno o njihovoj tjelesnoj masi.
Za uzorak ispitanika se može reći da je reprezentativan jer su u njemu bili predstavnici
12 hrvačkih klubova u Hrvatskoj, što iznosi oko 50 % ukupne populacije dječaka hrvača u
dobi od jedanaest i dvanaest godina.
Ispitanici su izmjereni s 18 varijabli, od kojih 11 varijabli opisuju prostor kondicijskih
sposobnosti koje su bile uključene u diskriminacijsku analizu ovog istraživanja. Jednako tako,
promatran je i morfološki prostor dječaka hrvača prema težinskim skupinama. Isti je
zastupljen s četiri varijable, svaka iz jednog prostora latentne dimenzije (longitudinalna i
transverzalna dimenzionalnost skeleta, volumen i masa tijela, potkožno masno tkivo).
U skladu s definiranim ciljevima istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze:
H11 - Postoji statistički značajna razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje
teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina, u
varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
H12 - Postoji statistički značajna razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje
teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina, u
varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
H13 - Postoji statistički značajna razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od
jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske
pripremljenosti.
Stranica 102
Ivica Biletić – magistarski rad
U skladu s postavljenim primarnim ciljem ovoga istraživanja utvrđene su razlike u
promatranim varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti između tri težinske skupine
dječaka u dobi od jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina.
Postupci diskriminacijske analize potvrdili su prvu hipotezu (H11), odnosno poslužili
su utvrđivanju kvalitativnih razlika različitih težinskih skupina dječaka hrvača u dobi od
jedanaest godina u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.
Na temelju definirane diskriminacijske funkcije pod nazivom snaga gornjih i donjih
ekstremiteta i koordinacija, prema veličini i predznaku centroida, može se zaključiti da je
odnos težinske skupine „laki“ jedanaestogodišnjaka i varijabli izdržaj u visu zgibom, čučnjevi
u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi, proporcionalan.
To znači da skupina „laki“ ima veće vrijednosti u testovima snage, a time i
kvalitetniju dimenziju snage.
U varijablama za procjenu snage i koordinacije, koje prema rezultatima istraživanja
najbolje prdonose diskriminaciji težinskih skupina kod jedanaestogodišnjaka, prisutan je
linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine kojoj dječaci hrvači pripadaju.
Odgovor se nalazi više u morfološkim karakteristikama težinskih skupina, nego u
vremenu provedenom u trenažnom procesu jer u dobi od deset do jedanaest godina dječaci
hrvači tek počinju sa treninzima hrvanja u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja, potvrđuju i drugu hipotezu (H12). Prema strukturi
diskriminacijske funkcije vidljivo je da varijable izdržaj u visu zgibom, sklekovi u 60 sekundi
i čučnjevi u 60 sekundi najbolje definiraju negativni pol. Skupine dječaka hrvača „laki“ i
„srednje teški“ postižu više vrijednosti u testovima snage, a time i kvalitetniju dimenziju
snage od težinske skupine „teški“.
Slijedom navedenog možemo zaključiti da dječake hrvače u dobi od dvanaest godina,
različitih težinskih skupina, u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija definirana kao
snaga gornjih i donjih ekstremiteta.
Stranica 103
Ivica Biletić – magistarski rad
Razlici između ispitanika jedanaestogodišnjaka u promatranim težinskim skupinama
prdonose pokazatelji snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije, dok razlici između
dvanaestogodišnjaka najviše pridonose varijable pokazatelji motoričkih sposobnosti snage
gornjih i donjih ekstremiteta.
Razlike u morfološkim pokazateljima hrvača klasičnog načina od jedanaest godina, i
posebice od dvanaest godina u odnosu na težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)
očekivano su statistički značajne za sve varijable.
Kod varijabli za procjenu antropometrijskih karakteristika, rezultati su očekivani i u
skladu su sa zakonitostima rasta i razvoja djece te dobi. Promjene u svim morfološkim
pokazateljima za procjenu potkožnog masnog tkiva i voluminoznosti tijela, proporcionalne su
povećanju tjelesne težine, odnosno težinske skupine i kod jedanaestogodišnjih i kod
dvanaestogodišnjih dječaka.
U skladu s postavljenim dopunskim ciljem ovoga istraživanja, interpretirani rezultati
istraživanja potvrđuju i treću hipotezu (H13), odnosno postojanje diskriminacijske funkcije
koja statistički značajno razlikuje hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi
od dvanaest godina u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti.
Lošijim vrijednostima u rezultatima testova (okretnost na tlu, pretklon raskoračno i
taping rukom) kod jedanaestogodišnjaka doprinosi razlika u pokazatelju morfoloških
karakteristika u korist dvanaestogodišnjaka jer rezultat u testu pretklon raskoračno visoko
korelira s antropometrijskim pokazateljima, longitudinalne dimenzioniranosti skeleta.
Temeljem dobivenih rezultata istraživanja dječake hrvače klasičnog načina hrvanja,
starosti jedanaest i dvanaest godina, u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske
pripremljenosti, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija koju definiraju
varijable za procjenu koordinacije, fleksibilnosti i frekvencije pokreta.
Dobivene razlike upućuju na to da u uzrastu hrvača od jedanaest i dvanaest godina
treba nastojati različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći računa o
težinskoj skupini kojoj mladi hrvači pripadaju.
Stranica 104
Ivica Biletić – magistarski rad
Dobiveni rezultati ukazuju na to da je neprimjereno dječake hrvače različite
kronološke i biološke dobi, time i različitih morfoloških karakteristika, kao i različite razine
kondicijskih sposobnosti podvrgavati istim kondicijskim opterećenjima.
Na taj je način moguće izvrgavanje pojedinih dječaka hrvača neprimjerenom treningu
što posljedično može dovesti do gubitka motivacije pojedinaca, ozljeda te u konačnici
gubljenjem talenata iz sustava treninga.
Svi dobiveni rezultati govore o važnosti individualnog pristupa kondicijskom treningu
različitih težinskih skupina dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja već u dobi od jedanaest i
dvanaest godina, vodeći računa o težinskoj skupini kojoj hrvači pripadaju.
Praktični značaj rada očituje se u primjeni dobivenih rezultata istraživanja u cilju
pravilnije i kvalitetnije selekcije i usmjeravanja dječaka u klasični način hrvanja, ali i
kvalitetnijem planiranju, programiranju i provođenju kondicijskih treninga te treninga
tehnike, kod jedanaesetogodišnjih i dvanaestogodišnjih dječaka hrvača različitih težinskih
skupina.
Stranica 105
Ivica Biletić – magistarski rad
8. LITERATURA
Stranica 106
Ivica Biletić – magistarski rad
1. Baić, M., Kuleš, B. (2001). Utjecaj treninga na neka antropološka obilježja dječaka hrvača.
U: V. Findak, K. Delija (ur.), Zbornik radova 10. Ljetne škole pedagoga fizičke
kulture Republike Hrvatske, Poreč, 27 - 28.6.2001., (str. 104- 107). Zagreb: Hrvatski
savez pedagoga fizičke kulture.
2. Baić, M., Plavec, G., Vračan, D., Marić, J. (2002). Analysis of anthropological status of
advanced Croatian cadet wrestlers. U Dragan Milanović i Franjo Prot (ur.),
Proceedings Book of the 3rd International Scientific Conference “Kinesiology – New
Perspectives”, Opatija, September 25 – 29, 2002 (str. 265 – 268). Zagreb: Faculty of
Kinesiology.
3. Baić, M., Marić, J., Karninčić, H. (2002). Utjecaj taktičkih priprema tehnika na uspjeh
hrvača. U Dragan Milanović, Stjepan Heimer, Igor Jukić, Ignac Kulier i Branka
Matković (ur.), Zbornik radova Znanstveno - stručnog skupa “Dopunski sadržaji
sportske pripreme” <u sklopu> 11. zagrebačkog sajma sporta i nautike, Zagreb, 22 i
23. veljače 2002. (str. 296 – 302). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
Zagrebački športski savez.
4. Baić, M. (2003). Razlike u razini izabranih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kod
poljskih i hrvatskih kadeta hrvača klasičnim načinom. (Magistarski rad). Zagreb:
Kineziološki fakultet.
5. Baić, M., Starosta, W., Marić, J. (2003). Differences in level of selected motor abilities by
polish and croatian cadet wrestlers in classical style. In: New ideas in sport sciences:
current issues and perspectives. Part I. State School of Higher Vocational Education in
Leszno, Poland, 27-30.
6. Baić, M., Marić, J., Valentić, M. (2004). Bazične i specifične kondicijske vježbe u
parovima za razvoj snage i fleksibilnosti trupa. Kondicijski trening 2 (2), (str 34-43),
zagreb: Udruga kondicijskih trenera Hrvatske.
7. Baić, M. (2006). Razlike između vrhunskih poljskih i hrvatskih hrvača različitih stilova,
dobi i težinskih skupina u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti.
(Disertacija), Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Stranica 107
Ivica Biletić – magistarski rad
8. Baić, M., Karninčić, H., Gluhak, P. (2011). Unificiranje dijagnostičkih postupaka za
procjenu opće i specifične kondicijske pripremljenosti hrvača. U: V. Findak (ur.),
Zbornik radova 20. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 21 -
25.6.2011., (str. 276 - 280). Zagreb: Hrvatski savez pedagoga fizičke kulture.
9. Biletić, I., Baić, M., Slačanac, K., (2012). Razlike između različitih težinskih skupina
jedanaestogodišnjih dječaka hrvača u varijablama za procjenu kondicijske
pripremljenosti. U Đ. Miletić, S. Krstulović, Z. Grgantov, T. Babvčević i A. Kezić
(ur.) Zbornik radova 4. Međunarodno – znanstvenog kongresa „Suvremena
Kineziologija“. Split, 24. - 26. kolovoz 2012., str. 256 – 261. Split: Kineziološki
fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska.
10. Biletić, I., Baić, M., Krajač, S., (2012). Diferences between weight groups of wrestlers at
the age of twelve years int he fitness abilities. U V. Šimović & A. Bežen (ur.) Book of
abstracts of International Scientific Conference „Education in the Modern European
Environment”, Opatija, Croatia, September 17 – 18, 2012., str. 77 - 78 Zagreb:
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ISBN 978-953-7210-55-7.
11. Budinšćak, M., Segedi, I., Baić, M., Sertić, H. (2005). Razlike u nekim antropološkim
obilježjima dvanaestogodišnjih džudaša i hrvača. U: V. Findak (ur), Zbornik radova
14. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, 21. do 25. lipnja 2005., (str.
83-87). Zagreb: Hrvatski kineziološki savez.
12. Chatzilelekas, E. (1999). Situacijska efikasnost hrvača na Olimpijskim igrama u Atlanti
(Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
13. Clarke, D., Vaccaro, P., Andersen, N. (1984). Physiological alterations in 7 to 9 year old
boys following a season of competitive wrestling. Research Quarterly of Exercise and
Sport 55: 318 –322.
14. Cvetković, Č., Sertić, H., Marić, J., Pekas, D., Baić, M. (2004). Razlike između djece
hrvača i nesportaša dobi od 11 godina u nekim antropološkim obilježjima. U: Zbornik
radova, Peti dani Mate Demerina: Škola i razvoj, Petrinja, 172-176.
Stranica 108
Ivica Biletić – magistarski rad
15. Dinev, P., Petrov, K., Jankova R. (1991). Iskustva diferenciranog pristupa fizičkoj
pripremi mladih hrvača. Sofija: Fizička kultura.
16. Dizdar, D. (2006). Kvantitativne metode. Zagreb: Kineziološki fakultet.
17. Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M., Neljak, B. (1996). Norme – Primijenjena
kineziologija u sportu. Zagreb: Hrvatsko pedagoško- književni zbor.
18. Freischlag, J. (1984). Weight loss, body composition, and health of high school wrestlers.
Medicine and Science in Sports. 6: 232 – 234.
19. Glaz, A. (1998). Struktura sprawnosci motorycznej zapasnikow roznych kategorii
wagowych. Zapasy. Warszawa: Kwartalnik polskiego zwiazku zapaniczego nr 2.
20. Gukov, L.K. (1978). Posobje po klasičeskoj borbe. Višejšajo škola, Minsk.
21. Hoffman, G., Hollosi, G. (1979). Birkozas– kotottfogasban-szabadfogasban. Budapest:
Testnevelesi foiskola tovabbkepzo intezet kozepfoku tanfolyam.
22. Housh, T., Johnson, G., Hughes, R., Cisar, C. Thorland, W. (1988). Yearly changes in the
body composition and muscular strength of high school wrestlers. Research Quarterly
for Exercise and Sport. 59: 240 – 243.
23. Housh, T., Johnson, G., Hughes, R., Housh, D., Hughes, R. (1989). Isokinetic strength and
body composition of high school wrestlers across age. Medicine and Science in
Sports Exercise. 21: 105 – 109.
24. Housh, T., Hughes, R., Johnson, G., Housh, D., Wagner, L. (1990). Age-related increases
in the shoulder strength of high school wrestlers. Pediatric Exercise Science. 2: 65 –
72.
25. Kokunugus, S. L., Kurov, P., Galov, M. (2001). Utjecaj uzrasta, rasta i tjelesne težine na
rezultate testova za kontrolu mladih hrvača grčko-rimskim stilom. Sport & nauka,
knjiga.
Stranica 109
Ivica Biletić – magistarski rad
26. Malina, R.M., Bouchard, C., Bar-Or, O. (2004). Growth, Maturation and Physical
Activity. (2nd edition). Champaign, IL, USA: Human Kinetics.
27. Marić, J. (1985). Rvanje klasičnim načinom. Sportska tribina, Zagreb.
28. Marić, J. (1990). Metrijske karakteristike testova za procjenu situaciono-motoričkih
sposobnosti rvača mlađih dobnih kategorija. U Mik Pavlovič (ur.), Zbornik referatov
4. kongresa športnih pedagogov Jugoslavije in 1. mednarodnog simpozija “Šport
mladih” = 4th Congress of Sports Pedagogues of Yugoslavia and 1st International
Symposium “Sport of the Young”, Ljubljana – Bled, 3. – 5. listopada 1990. (str. 599 –
602). Ljubljana: Fakultet za šport.
29. Marić, J. Kuleš, B., Jerković, S., Blašković, M., Cvetković, Č. (1996). Dijagnosticiranje i
prognoziranje sportskih rezultata u hrvanju grčko-rimskim načinom. U Dragan
Milanović (ur.), Zbornik radova 3. konferencije o sportu Alpe-Jadran “Dijagnostika u
sportu”, Rovinj, 26. – 29. rujna 1996. (str. 107 – 111). Zagreb: Fakultet za fizičku
kulturu.
30. Marić, J., Kuleš, B., Jerković, S., Blašković., M., Cvetković, Č. (1997). Dijagnostika i
prognoza sportskih rezultata u hrvanju grčko-rimskim načinom. U Dragan Milanović i
Stjepan Heimer (ur.), Zbornik radova Međunarodnog savjetovanja „Dijagnostika
treniranosti sportaša“ <u sklopu> 6. zagrebačkog sajma športa, Zagreb, 1. ožujka
1997. (str. 138 – 142). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
31. Marić, J. Plavec, G. (2001). Utjecaj nekih testova motoričkih sposobnosti na uspjeh u
hrvanju grčko-rimskim načinom za dječake. U V. Findak (ur.), Zbornik radova 10.
ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske „Programiranje opterećenja
u području edukacije, sporta i sportske rekreacije“, Poreč, 24. – 28. lipnja 2001. (str.
128 – 132). Zagreb: Hrvatski savez pedagoga fizičke kulture.
32. Marić J., Aračić, M., Baić, M., Plavec, G. (2002): Jedan od modela globalnog plana i
programa iz hrvanja. U: Zbornik radova, XI. ljetne škole kineziologa, Rovinj, 263-
266.
Stranica 110
Ivica Biletić – magistarski rad
33. Marić, J., Baić, M., Aračić, M. (2003). Kondicijska priprema hrvača. U: D. Milanović, I.
Jukić (ur.) „Kondicijska priprema sportaša“ zbornik radova međunarodnog znanstveno
– stručnog skupa Zagrebački velesajam, 21.-22.2.2003. Zagreb: Kineziološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.
34. Medved, R., Mišigoj-Duraković, M., Matković, B., Pavičić, L. (1989). Pokazatelji rasta
školske djece i omladine muškog spola 8. do 18. godine života. Medicinski vjesnik,
21(1-2), 1-4.
35. Metikoš, D., Prot, F., Hofman, E., Pintar, Ž., Oreb, G. (1989). Mjerenje bazičnih
motoričkih dimenzija sportaša. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u
Zagrebu.
36. Milanović, D. i sur. (1987). Valorizacija efekata treninga u nekim pionirskim sportskim
školama. (Elaborat), Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
37. Milanović, D. (1997). Kineziološka dijagnostika bazičnih i specifičnih motoričkih
sposobnosti sportaša. U Dragan Milanović i Stjepan Heimer (ur.), Zbornik radova
Međunarodnog savjetovanja “Dijagnostika treniranosti sportaša” <u sklopu>6.
zagrebačkog sajma športa, Zagreb, 1. ožujka 1997. (str. 97 – 103). Zagreb: Fakultet za
fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
38. Mišigoj-Duraković, M., Matković, B., Medved, R. (1995). Morfološka antropometrija u
športu. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
39. Mišigoj-Duraković, M. (1997). Morfološka antropometrija u dijagnostičkom postupku kod
sportaša. U Dragan Milanović i Stjepan Heimer (ur.), Zbornik radova Međunarodnog
savjetovanja “Dijagnostika treniranosti sportaša” <u sklopu> 6. zagrebačkog sajma
športa, Zagreb, 1. ožujka 1997. (str. 9 – 17). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu
Sveučilišta u Zagrebu.
40. Petrov, R. (1997). Structure et controle de la preparation sportive a la lutte. FILA, Rome.
41. Plavec G., Baić, M., Karninčić, H., Marić, J. (2002). Correlation of certain motor test
with performance of boys aged 12 – 13 in wrestling. U Dragan Milanović i Franjo Prot
Stranica 111
Ivica Biletić – magistarski rad
(ur.), Proceedings Book of the 3rd International Scientific Conference “Kinesiology –
New Perspectives”, Opatija, September 25 – 29, 2002 (str. 299 – 302). Zagreb:
Faculty of Kinesiology.
42. Sertić, H. (1994). Utjecaj koordinacije i snage na uspješnost u judo borbi kod djece od 11
godina (Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
43. Sertić, H., Kuleš, B. (1999). Odnos koordinacije i snage kod judaša starih 11 godina. U
Emil Hofman (ur.), Zbornik radova 4. konferencije o sportu Alpe – Jadran „Školski
sport“, Rovinj, 23. – 26. lipnja 1999. (str. 213 – 217). Zagreb: Fakultet za fizičku
kulturu.
44. Sertić, H., Segedi, I., Baić, M. (2005). One year martial arts training effects on some
anthropological characteristics of 12-year old boys. U Dragan Milanović i Franjo Prot
(ur.), Proceedings Book of the 4rd International Scientific Conference “Kinesiology –
New Perspectives”, Opatija, September 7 – 11, 2005 (str. 387 – 390). Zagreb: Faculty
of Kinesiology.
45. Slačanac, K., Baić, M., Sertić, H., Cvetković, Č., Pisačić, T. (2007). Dijagnostika
kondicijskih sposobnosti jedanaestogodišnjih hrvača različitih težinskih kategorija. U:
Zbornik radova 5. godišnje međunarodnee konferencije „Kondicijska priprema
sportaša 2007”, (str. 296-299) . Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i
Udruga kondicijskih trenera Hrvatske.
46. Song, T., Garvie, G. (1980). Anthropometric, flexibility, strength, and physiological
measures of Canadian wrestlers and comparison of Canadian and Japanese Olympic
wrestlers. Canadian Journal of Applied Sport Science. 5: 1 – 8.
47. Song, T., Cipriano, N. (1984). Effects of seasonal training on physical and physiological
function on elite varsity wrestlers. Journal of Sports Medicine. 24: 123 – 130.
48. Soršak, T. (1985). Relacije nekih motoričkih i antropometrijskih dimenzija s uspjehom
izvođenja nekih elemenata tehnike rvanja klasičnim načinom u stojećem položaju.
(Magistarski rad) Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
Stranica 112
Ivica Biletić – magistarski rad
49. Starosta, W., Tracewski, J. (1981). Komplet testova opće i specifične spremnosti za
napredne hrvače. Institut sporta - odjel sportske selekcije, Varšava.
50. Starosta, W. (1984). Sprawność ogólna i specjalna zaawansowanych zapaśników (styl
klasyczny i wolny) w świetle badań prowadzonych w latach 1981-1984. Instytut
sportu – zaklad selekciji sportowej.
51. Starosta, W., Tracewski, J. (1998). An objective method of assessing the level of motor
abilities in advanced wrestlers. International scietific conference “Movement
Coordination in Team Sport Games and Martial Arts”. Academy of Physical
Education in Warsaw – The Institute of Sport and Physical Education in Biala
Podlaska, (str. 249- 254). Biala: Podlaska.
52. Starosta, W., Głaz, A. (1998). Searching for a motor efficiency model of a wrestling
champion. Roczniki Naukowe AWF w Warszawie, t.XXXVII : 175 – 187.
53. Šerbetar I., Lorger M. (2002). Promjene u nekim motoričkim sposobnostima 11 i 12
godišnjih učenika pod utjecajem treninga hrvanja u nastavi TZK. U: V. Findak, K.
Delija (ur.), Zbornik radova 11. Ljetne škole pedagoga fizičke kulture republike
Hrvatske, Rovinj, 22 - 26.6.2002. Zagreb: Hrvatski savez pedagoga fizičke kulture.
Stranica 113