+ All Categories
Home > Documents > MAROKINDENIKAWAŊGUAŋgua ŋana Kirisi kâ nde ipâŋga kanaŋo. Nenzi ŋgua ŋine nde mine,...

MAROKINDENIKAWAŊGUAŋgua ŋana Kirisi kâ nde ipâŋga kanaŋo. Nenzi ŋgua ŋine nde mine,...

Date post: 24-Jan-2020
Category:
Upload: others
View: 1 times
Download: 0 times
Share this document with a friend
549
Transcript
  • iiMARO KINDENI KAWA ŊGUA

    The New Testament and Psalms in the Sio Language of Papua NewGuinea

    Nupela Testamen long tokples Sio long Niuginicopyright © 1995 Wycliffe Bible Translators, Inc.Language: SioTranslation by: Wycliffe Bible TranslatorsThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivatives license 4.0.You may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:

    You include the above copyright and source information.You do not sell this work for a profit.You do not change any of the words or punctuation of the Scriptures.

    Pictures included with Scriptures and other documents on this site are licensed just for use with thoseScriptures and documents. For other uses, please contact the respective copyright owners.2013-02-08PDF generated using Haiola and XeLaTeX on 11 Jan 2020 from source files dated 30 Dec 201921a9f7d3-4b3e-512c-ab21-eb25ed7aef4f

    http://www.wycliffe.orghttp://www.ethnologue.org/language/xsihttp://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/

  • Contents

    Matai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Malaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Luka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88Yoane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145Pâri Tamâta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186Rom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2361 Korin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2632 Korin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289Galesia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306Efesus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316Pilipai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325Kolosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3321 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3382 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3431 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3462 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354Titi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359Pilemon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363Hibru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365Yamesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3861 Petero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3932 Petero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4011 Yoane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4062 Yoane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4133 Yoane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 414Jut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415Zo Muli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418WP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446

    iii

  • Matai 1:1 1 Matai 1:23

    MATAIPâri ara ŋana Yesu Kirisi kâ

    Matai iŋgereŊine nde pâri ara ŋana Yesu Kirisi kâ

    Matai iŋgere. Matai nde toŋge lâ kinzipâri tamâta saŋao kanaŋonzi rua, aku i ŋatoŋge nde Livai. I muŋga iveta wurâtaŋana mbumbu kaiŋa kâ panzi Rom, an-deta Yesu isarawa i tu ipono muli papa(10:3). Matai iŋgere ŋgua ŋine panzi inuwala Juda tamâta. Kinzi uru sio tininziŋana Yautâŋa Tamâta ŋinde Maro Kindeninanayoni ipa ŋgua tuma isupwa imâ panzi(i ŋa tu Kirisi), aku Matai itu itula pwatakipanzi tu Yesu tamwata nde Kirisi, inaJuda nenzi Koipu Ŋalae. Mine kala iŋgereŋgua rârâ ŋana kinzi ŋgua-tulâŋa tamâtamuŋgâŋa nenzi ŋgua, ku itula pwatakitu Yesu iveta nenzi ŋgua ŋinde ipâŋgakanaŋo.

    Yesu Kirisi timbu wukale ŋanzi1 Kinzi tamâta ŋine nde Yesu Kirisi

    timbu wukale: Yesu nde Koipu ŊalaeDaviti ne vâsa, aŋga Daviti nde Abrahamne vâsa. 2 Abraham nde Isaka tama, aŋgaIsaka nde Yakopu tama, aŋga Yakopu ndeJuda wa tai-tua wa tamanzi. 3 Juda ndePeres ku Sera rua tamanzi. Kinzi ruatinanzi nde Tamar. Aŋga Peres ndeHesrontama. Aŋga Hesron nde Ram tama. 4 Ramnde Aminadap tama, aŋga Aminadap ndeNason tama. Aŋga Nason nde Salmontama. 5Aŋga Salmon nde Boas tama; Boastina nde Rahap. Aŋga Boas nde Obet tama,aŋga Obet tina nde Rutu. Aŋga Obet ndeJesi tama. 6 Aŋga Jesi nde Koipu ŊalaeDaviti tama, aŋga Daviti nde Solomontama. Solomon tina nde muŋga imo Uriakaiwa.

    7 Aŋga Solomon nde Rehoboam tama,aŋga Rehoboam nde Abiya tama. AŋgaAbiya nde Asa tama. 8 Aŋga Asa ndeJehosafat tama, aŋga Jehosafat nde Jeho-ram tama. Aŋga Jehoram nde Usia tama.9 Aŋga Usia nde Jotam tama, aŋga Jotamnde Ahas tama. Aŋga Ahas nde Hesekiatama. 10 Aŋga Hesekia nde Manase tama,aŋga Manase nde Emon tama. Aŋga Emonnde Josaia tama. 11 Aŋga Josaia nde Je-hoiakinwa tai-tuawa tamanzi. Lâ zo ŋindekinzi Babilon ŋgu sikainzi Isrel ŋgu sionzisimo Babilon lawea, aku nâna silanzi.

    12 Kinzi Isrel ŋgu silâ sipâŋga Babilonlawea lâ, ŋineŋga Jehoiakin ipulia Sealtiel.Aŋga Sealtiel nde Serubabel tama. 13AŋgaSerubabel nde Abiut tama, aŋga Abiut ndeEliakim tama, aŋga Eliakimnde Asor tama.14 Aŋga Asor nde Sadok tama, aŋga Sadoknde Akim tama. Aŋga Akim nde Eliuttama. 15Aŋga Eliut nde Eleasar tama, aŋgaEleasar nde Matan tama. Aŋga Matan ndeYakopu tama. 16 Aŋga Yakopu nde Yosepetama, aŋga Yosepe nde Maria kaiwa. AkuMaria ipagugua Yesu, ina Kirisi, tamâtaŋinde Maro Kindeni ipatea tu ivilanzi neŋgu.

    17 Mine kala Abraham see rârâni imâipâŋga lâ Daviti ne zo, ande kinzi ŋindekambwaŋenzi ikura saŋao kanaŋonziŋapa. Aku Daviti see rârâni imâ ipâŋgalâ zo ŋinde Isrel ŋgu silâ simo nânania lâ Babilon lawea, ande kinzi ŋindekambwaŋenzi kala ikura saŋao kanaŋonziŋapa mine nâ. Aku lâ zo ŋinde simoBabilon lawea, aku ilâ lee ikura lâ zoŋinde Kirisi ipâŋga, ande kinzi ŋindekambwaŋenzi kala ikura saŋao kanaŋonziŋapa mine nâ.

    Maria ipagugua Yesu Kirisi18 Pâri ŋana Yesu Kirisi tu ipâŋga tâno

    kulu mâsi mana, ande mine: i tina Maria,muŋga sipatea i tu ma ikai kaiwa Yosepe.Andeta kinzi rua sipakâe tia yo, ŋineŋgaKoroani Sapâŋa iveta mâsi ŋalae toŋgepapa Maria, kala Maria kapwa lâ. 19 AŋgaYosepe, ina tamâne ŋinde kinzi muŋgasipatea tu ma ikai kaiwa Maria, ande itamâta ara, kala tini pwâka tu ivetamaŋetipapa Maria. Mine kala itu ipile Mariamwasa nâ. 20 Yosepe nde ilo keno mineyo, ŋineŋga lâ mbupuleŋa Maro Ŋalae neaŋelo toŋge imâ papa. Aku aŋelo nde ipaitu, “Yosepe, Daviti ne vâsa noko, noko makururu ŋana pwai kaiwa taine Maria imâimo kuno ndimo. Kuloŋo; muŋga, KoroaniSapâŋa io lâlu ŋinde ilâ ikenoMaria kapwailo. 21AkuMariama ipaguguanatu tamânetoŋge ipâŋga. Noko ma kupatu i ŋa tuYesu, ŋana tu i ma izavaru kiesaka piti lâne tamâta tininzi, aku ma ivilanzi tu simovianzi ku simo nâ.”

    22Mine kala vetâŋa rârâni ipâŋga ikuraŋgua toŋge Maro Ŋalae muŋga io lâŋgua-tulâŋa tamâta toŋge kawa mine tu,23 “Taine taipa toŋge, i muŋga ikeno kukutamâne toŋge tia, ande ima kapwa, akumaipagugua lâlu tamâne. Kinzima sipatu lâlu

  • Matai 1:24 2 Matai 2:17ŋinde ŋa tu ‘Emanyuel’. Ŋoa ŋine nde duvimine tu, ‘Maro Kindeni imo kuku kinda’.”

    24 Yosepe nde imbipole marumbu lâ,ŋineŋga imandi sânda ku iveta ikura MaroŊalae ne aŋelo kawa ŋgua mine. Yosepeikai kaiwa taine Maria imâ imo kuku, kurua sipakâe. 25 Andeta Yosepe ikeno kukuMaria tia. Kinzi simo mine lee, ŋineŋgaMaria ipagugua lâlu tamâne ipâŋga. AkuYosepe ipatu lâlu ŋinde ŋa tu “Yesu”.

    2Kinzi ilo-kalo tamâta soka pa mbwera

    warika kâ simâ simora Yesu1 Maria ipagugua Yesu lâ Betlehem

    lawea lâ Judia tâno. Pa zo ŋinde Herot imokoipu lâ Judia. Aku lâ zoni ndaina, kinzitamâta pinde soka papa tâno toŋge ikenopa mbwera warika kâ simâ pa Jerusalemlawea. Tamâta ŋinde nde sikai ilo-kaloŋananzi pitu kie-kie. 2 Kinzi simâ sipâŋgaJerusalem lâ, ŋineŋga sikasoŋa tu, “Lâluwasaseki toŋge ipâŋga lâ, i ma muli ikaikoipu panzi Juda ŋgu, ande imo ndia.Maka kamora i ne pitu pa mbwera kâ, kalakamâ tu ma kapanea i.” 3 Koipu Herotnde iloŋo ŋgua ŋinde, ŋineŋga i ilo rârâ.Aku kinzi tamâta rârâni lâ Jerusalem laweakala ilonzi rârâ mine nâ. 4 Ŋineŋga Herotipasupwa ilâ panzi Juda nenzi patarawâŋatamâta ŋalaŋala rârâni sitavanzi nenzipananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâtu simâ. Simâ sipasau lâ, ŋineŋga Herotikasoŋanzi tu, “Tamâta ŋinde sisarawa iŋa tu Kirisi, ande i ma ipâŋga lâ laweandia.” 5 Kinzi nde sipai tu, “I ma ipâŋgalâ Betlehem lawea, lâ Judia tâno. Ŋgua-tulâŋa tamâta toŋgemuŋga iŋgere ŋgua lâpepa tini mine tu,6 ‘Noko Betlehem lawea lâ Juda nenzi tâno,

    noko kumo togo lawea kaa nâ lâkinzi Juda tamâta ŋalaŋala naonzi,ande tia ndo. Noko ne koipu toŋgema ipâŋga, aku ma ikai katonâŋapanzi naneŋgu ŋgu Isrel.’ ”

    7 Herot iloŋo nenzi ŋgua lâ, ŋineŋgaipasupwa paveâŋa nâ panzi tamâta papambwera warika kâ ŋinde tu simbonzi nâsimâ kuku. Simâ lâ, ŋineŋga ikasoŋanzi tu,“Pitu ŋinde nde ipâŋga lâ zo ndia.” Akusitula pitu ne zo pwataki papa. 8 ŊineŋgaHerot isupwanzi silâ pa Betlehem lawea,aku iporo laŋeŋa panzi tu, “Miki kalâ kukaroto sondo ŋana lâlu ŋinde kâ. Mambokasânda lâlu kulu, ŋineŋga kakai pâri

    kataulo kamâ pa naŋa, aku naŋa kala maalâ apanea i.”

    9 Kinzi ilo-kalo tamâta ŋinde siloŋokoipu ne ŋgua lâ, ŋineŋga siyâti silâ. Akupituni ndaina muŋga simora pa mbwerakâ ŋinde nde imuŋga panzi. Pitu iyokaimuŋga panzi ilâ lee, ŋineŋga ipâti itâraâta lâ luma lâlu imo ŋinde kulu. 10 Kinzinde simora pitu, ku sindeka pâta kanaŋo.

    11 Aku silâ luma ilo, ande simora lâluku tina Maria rua. Ŋineŋga sipare tukunzipapa aku sipanea lâlu ŋinde. Aku sikainenzi tâŋa kawa piti, aku nenzi wisi-arakulu ŋalae tina silua; mira ara “gol”wa kâukuwae ara wa samimi kuwae ara wa silua.12 Aku lâ nenzi mbupuleŋa, Maro Kindeniitu kaika panzi tu, “Mikimakataulo kalâ paHerot kilo ndimo.” Tia ku kinzi soka nzâlatoŋge sitaulo silâ pa nenzi lawea kilo.

    Yosepe ikainzi lâlu ku tina Maria ruasikâwa silâ pa Isip tâno

    13 Kinzi ilo-kalo tamâta nde silâ lâ,ŋineŋga Maro Ŋalae ne aŋelo toŋge ipatuapa Yosepe lâ mbupuleŋa. Aŋelo ipaitu, “Noko kumandi, aku pwainzi lâluku tina rua kakâwa kalâ pa Isip tâno.Aku kamo ndaina lee ikura lâ zo ndianaŋa warakâŋgu ma amâ aporo pano kiloŋga. Herot ma isupwanzi ne tamâtatu siroto ŋana lâlu tu sipu pâta imâtekâ.” 14 Ŋineŋga Yosepe imandi sânda, akundainani nâ, lâ mbo ŋgini-ŋgini, ikainzilâlu ku tina Maria rua, aku sikâwa silâpapa Isip tâno. 15 Aku Yosepe imo Isiplee ikura lâ zo muli Herot imâte lâ ŋga.Mine kala ŋgua toŋge muŋga Maro Ŋalaeio lâ ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge kawa ndeipâŋga kanaŋo lâ. Ŋgua-tulâŋa tamâtamuŋgâŋa ŋinde ikaiMaro Kindeni kawa kuiŋgere ŋgua lâ pepa tini tu, ‘Naŋa asarâwapa natuŋgu tamâne, aku iyoka Isip imâ.’

    Herot isupwanzi zugu tamâta tu masipunzi lâlu rârâ simâte

    16 Kinzi ilo-kalo tamâta nde sitaulo silâpa nenzi lawea lâ, ŋineŋga Koipu Herotisama tu kinzi muŋga silaŋe i tuma sitaulosimâ papa. Mine kala Herot wisi nânaŋalae tina. Aku i kalo ŋgere ŋana ŋguakinzi muŋga siporo ŋinde, ŋana pitu nezo ŋana ipâŋga kâ. Mine kala isupwanzizugu tamâta pinde silâ pa Betlehem lawea,aku sikura lawea laiti laiti ŋinde tava. Akulâ lawea ŋinde sikainzi lâlu tamâne rârâninenzi mbwera rua tia yo, aku sipunzi pâtasipamateteu. 17 Vetâŋa ŋinde nde iyoke

  • Matai 2:18 3 Matai 3:15ŋgua toŋge muŋga Maro Kindeni io lâŋgua-tulâŋa tamâta Jeremaia kawa minetu,18 “Kinzi siloŋo sarawâŋa toŋge tava tiŋa

    wa kalo-kalo iveta nduŋeŋa ŋalaelâ Rama lawea. Rasele ne vâsa ndesitata ŋananzi natunzi, kala kinzitamâta silâ kunzi tu siveta ilonziara kâ. Andeta sikura tia, ŋanatu natunzi rârâni nde sipamateteulâ.”

    Yosepe ikainzi lâlu ku Maria rua kusitaulo simâ kilo

    19Aku muli, ŋineŋga Koipu Herot imâtelâ. Ŋineŋga Maro Ŋalae ne aŋelo ipatuakilo pa Yosepe lâ Isip tâno, lâ i nembupuleŋa. 20 Aku aŋelo ipai Yosepe tu,“Kumandi sânda, ku pwainzi lâlu ku tinarua kataulo kalâ pa Isrel tâno kilo. Kinzitamâta muŋga situ sipu lâlu pâta imâteŋinde, ande simâte lâ.” 21Ŋineŋga Yosepeimandi, aku ikainzi lâlu ku tina rua ku sokasilâ pa Isrel tâno.

    22Andeta Yosepe iloŋo ŋgua tu Arkelausikai tama Herot nia, kala imo koipu panzitamâta lâ Judia tâno. Aku Yosepe iruruŋana itaulo pa nia ŋinde. Ŋineŋga lâYosepe ne mbupuleŋa toŋge, Maro Ŋalaeitu kaika tu Yosepe ma iŋgeŋge ŋana niaŋinde kâ. Mine kala Yosepe ilâ papaGalilaya tâno. 23 Ipâŋga Galilaya lâ, akuimo lawea toŋge, i ŋa tu Nasarete. Minekala ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenziŋgua ŋana Kirisi kâ nde ipâŋga kanaŋo.Nenzi ŋgua ŋine nde mine, “Kinzi masiporo tu, ‘I nde Nasarete lawea warika’.”

    3Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata itula ŋgua

    1 Mbwera pinde ilâ lâ, ŋineŋga YoaneLââ-Liliŋa Tamwata ipâŋga nia bilimutoŋge lâ Judia tâno. I uru itula ŋgua panzitamâta mine tu, 2 “Maro Kindeni ne zoŋana ikai maro panzi tamâta kâ nde imâipâŋga laiti lâ. Mine nde miki kapaleleilomi kalomi.” 3 Yoane nde tamâta ŋindeMaro Kindeni muŋga iporo ŋana lâ ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia kawa mine tu,

    “Lâ nia bilimu, sarawâŋa toŋge iyokalâ tamâta toŋge kawa imâ minetu, ‘Kaveta nzâla sondo ŋana MaroŊalae ma imâ kâ’.”

    4Yoane nde uru isawa pasawaŋa muŋgasisuta lâ ŋgoa “kamel” karae, ku ipu ŋgoa

    karae lâ kambwaŋe. Aku i uru ika ndemu-ndemu tava sipa siŋi togo kâ kaniŋamwasina. 5 Lâ zo ŋinde, kinzi Jerusalemtamâta ŋgu ŋalae sitavanzi Judia tamâtarârâ aŋga tamâta lâ lawea lawea ikenoJodan Lââ tini laiti, ande kinzi ŋinde rârâninde simâ pa Yoane. 6 Kinzi sipatula nenzikiesaka papa, aku ililinzi lâ Jodan Lââ.

    7 Yoane mata ilâ imoranzi tamâta rârâlâ kinzi Parisai ŋgu wa Sadyusi ŋgu simâŋana sikai lââ-liliŋa kâ. Aku Yoane ipainzitamâta ŋinde tu, “Miki nde mwâta saka-mao natunzi! Miki ea ipaimi tu kakâwaŋanaMaro Kindeni ne wisi-nâna, a? 8Mikiŋandai kaveta vetâŋa arara ŋga. Ambomiki ma kaveta vetâŋa ara, ande ŋinde nâma itula ilomi pwataki tu miki kapaleleilomi kalomi lâ. 9Miki uru kaporo kaa nâ lâwarakami ŋginimi tu, ‘Abraham nde makatimbuma’, aku lâ ŋguaŋinemiki katuMaroKindeni ne pareŋa-nia ŋana nemi kiesakakâ ma iŋgeŋge ŋanami. Opopo, miki ka-palâŋe ndo! Naŋa aporo mao nâ pami;Maro Kindeni ikura tu ikainzi mira ŋai kuivetanzi sipâŋga Abraham ne vâsa, sitogomiki mine! 10 Kavasi nde ikeno lâ kâi duvitini. Kâi ndia uru ipula kanaŋo ara tia,ŋinde ma Maro Kindeni iso irumbia lâ yââkana lâ.

    11Naŋa uru alilimi lâ lââ nâ, aku vetâŋaŋine itula ilomi pwataki tu miki kapaleleilomi kalomi lâ. Aŋga tamâta toŋge iyokanaŋa muliŋgu mwaŋga imâ, aku i ne walonde ipole naneŋgu walo. I nde tamâtaŋalae; mine kala naŋa amo i kalo, atogotamâta kaa nâ mine. Naneŋgu ara kenoŋana akai i ne kie kâmba atogo i ne wurâtatamâta sugorai mine, ande tia. I ma ililimilâ Koroani Sapâŋa wa yââ wa. 12 I nekâro-kâro keno i mbalau ilo, aku ma ikaro‘wit’ ne kina itambira lâ. I ma igona ‘wit’kanaŋo ku io lâ kâpwa ne luma ilo. Aŋgakina nde ma irumbia lâ yââ ŋinde urumela-mela mine ku imo nâ.”

    Yoane ilili YesuMalaka 1:9-11, Luka 3:21-22

    13 Lâ zo ŋinde Yesu ipile Galilaya tâno,aku indue imâ pa Jodan Lââ. Imâ pa YoaneLââ-Liliŋa Tamwata tu ma ikai lââ-liliŋalâ Yoane mbau. 14 Andeta Yoane ileleai, aku ipai tu, “Ara ŋana noko ma kulilinaŋa. Mine nde mana mana aŋga nokokumâ pa naŋa ŋana alilino.” 15 AndetaYesu itu lâ kawa tu, “Kupile ŋga. Kindarua ma taveta ŋine, ikura Maro Kindeni ne

  • Matai 3:16 4 Matai 4:21pateâŋa mine.” Ŋineŋga Yoane isâu papaYesu ne ŋgua ŋinde.

    16Yoane ilili Yesu lâ, aku walele nâ Yesuipile lââ ku ikâki ilâ pa pâŋga pwali. Akundainani nâ samba ipwa pwataki, aku Yesuimora Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋaitogo bâlu mine indue imâ papa. 17 Akusarawâŋa toŋge iyoka pa samba indue imâmine tu, “Naŋa natuŋgu kala ŋine. Naŋailoŋgu ndo keno papa wa iloŋgu indekapapa wa.”

    4Sadana ikai samâŋa pa YesuMalaka 1:12-13, Luka 4:1-13

    1Yesu ikai lââ-liliŋa lâ, ŋineŋga KoroaniSapâŋa ikai Yesu io lâ nia bilimu toŋge,ŋana koroani saka nenzi koipu ma ikaisamâŋa papa. 2 Aku pa zo ŋinde Yesu indikaika pa tamwata tuma ika kâpwa tia, kalaimo mine lee ikura kari tamâta rua (40) lâ,kala putole ipu pâta. 3 Ŋineŋga koroanisaka nenzi koipu imâ pa Yesu, aku ipaitu, “Noko kutu Maro Kindeni natu, andeara, kuporo panzi mira ŋai tu ma sipalelesipâŋga sitogo puroŋa mine.” 4 AndetaYesu iporo taulo tu, “Maro Kindeni kawaŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Kâpwanâ ikura tu isukanzi tamâta ŋana simovianzi kâ, ande tia; ŋgua rârâni ipâŋgalâ Maro Kindeni kawa ŋinde tona maisukanzi tamâta’.”

    5 Yesu iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋgakoroani saka nenzi koipu ikai Yesu ilâJerusalem lawea, aku io i kâki imandiMaroKindeni ne luma sapâŋamende kulu. 6Akuipai Yesu tu, “Noko kutu Maro Kindeninatu, ande ara, kusoŋga kundue pa tânokulu. Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋguaikeno lâ pepa tini mine tu,

    ‘I ma ionzi ne aŋelo tu sikatonano.Kinzi ma mbaunzi nâ sisuka nokokâki, kala mira toŋge ma ikura tuisowe noko kie, ande ma tia’.”

    7Andeta Yesu ipai tu, “Maro Kindeni kawaŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, ‘Nokoma kuveta samâŋa toŋge pa noko ne MaroŊalae Kindeni ndimo’.”

    8Ŋineŋga koroani saka nenzi koipu ikaiYesu ikâki tuu ŋalae toŋge kulu, aku itulania wa lawea ndoni tava nenzi siŋgâraarara papa. 9 Aku ipai Yesu tu, “Ambonokoma kupare tuku ku kutundu kupaneanaŋa, ande naŋa ma kelekele rârâni ŋinealano.” 10 Andeta Yesu itu lâ kawa tu,“Sadana, noko pwâwa kulâ! Maro Kindeni

    kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,‘Noko ma kutundu kupanea noko ne MaroŊalae Kindeni, aku kuveta wurâta papa isimbo nâ’.”

    11Ŋineŋga koroani saka nenzi koipu ndeipile Yesu ilâ, aku kinzi aŋelo simâ kusikatona Yesu.

    Yesu iveta ne wurâta muŋga lâ Galilayatâno

    Malaka 1:14, Luka 4:14-1512 Pa zo ŋinde, Yesu iloŋo ŋgua tu kinzi

    sio Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata imo lumasakamao ilo. Mine kala itaulo ilâ paGalilaya tâno kilo. 13 Ipile Nasarete laweaku ilâ ipâŋga Kaperneam lawea, aku imolawea ndaina. Kaperneam lawea ikenoGalilaya Lââ bwalika pwali. Nia ŋinde ndekinzi Sebulun ŋgu aŋga kinzi Naptali ŋgunenzi tâno. 14 Mine kala Yesu iveta ikuraŋgua toŋge muŋga ŋgua-tulâŋa tamâtaAisaia iporo lâ. Aisaia muŋga ikai MaroKindeni kawa ku iporo tu,15 “Miki tamâta lâ Sebulun ŋgu aŋga lâ

    Naptali ŋgu, miki ŋinde kamo papaGalilaya Lââ bwalika, pa Jodan Lââtini pinde, aku kamo Galilaya tânokunzi tinikoa ŋgu, miki kaloŋo;16 Kinzi tamâta uru simo kondomailo, ande kinzi ma simora sinâlaŋalae toŋge. Mao nâ, kinzi simonia kondoma, itogo mateŋa nianzimine. Andeta sinâla ŋinde ma isi-nalanzi.”

    Yesu isarawanzi tamâta ŋapa tu siponomuli papa

    Malaka 1:16-20, Luka 5:1-11, Yoane 1:35-4217 Lâ zo ŋinde, Yesu imandi ŋana iveta

    ne wurâta ŋana itula ŋgua kâ. I uru itulaŋguamine tu, “Miki kapalele ilomi kalomi,ŋana tuMaroKindeni ne zo ŋana ikaimaropanzi tamâta kâ nde imâ ipâŋga laiti lâ”.

    18Zo toŋge Yesu iyoka Galilaya Lââ bwa-lika pwali ilâ, aku mata ilâ imoranzi tai-tua rua, Saimon, i ŋa toŋge Petero, kukui tai Andaria rua. Kinzi rua simo sita-mbira viâŋa lâ lââ bwalika ilo, ŋana turua uru sikai iŋa ŋana nenzi mbaliŋa kâ.19Aku Yesu ipainzi rua tu, “Miki rua kamâkapono muli pa naŋa, aku ma apananamiŋana kakainzi tamâta kâ”. 20Akuwalele nâkinzi rua sipile nenzi viâŋa ku soka i mulisilâ.

    21 Aku Yesu iyoka ilâ, ŋineŋga imoranzitamâta rua, tai-tua rua; Yamesi, i Sebedinatu, aŋga i tai Yoane. Kinzi rua kala

  • Matai 4:22 5 Matai 5:16

    sisaŋonawâŋga kulu kuku tamanzi Sebedi,aku siveta nenzi viâŋa sondo. Aku Yesuisarawanzi rua, 22 aku walele nâ kinzi ruasipile tamanzi imo wâŋga kulu ku sokaYesu muli silâ.

    Yesu itula ŋgua ku ivetanzi tamâta tininziara tava

    23ŊineŋgaYesu iyoka ilâ ikura nia ndonilâ Galilaya tâno. I uru ipanananzi tamâtalâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo. Akuitula pâri ara ŋana Maro Kindeni ne mâsiŋana ikai maro panzi tamâta kâ tava, akuivetanzi pukoŋa tamâta rârâni tininzi ara,kinzi ŋinde muŋga simo tava pukoŋa kie-kie. 24 Aku Yesu parina nde ilâ isalania ndoni papa Siria tâno kâ. Mine kalasikainzi tamâta rârâni ŋinde pukoŋa wanâna kie-kie ikainzi lâ, ku simâ pa Yesu.Aku sikainzi tamâta ŋinde koroani sakasipakâe kunzi ŋinde tona, sitavanzi tamâtaŋinde uru patanzi wa tininzi ruru ŋalae watukanzi pââsââ wa; kinzi sikainzi tamâtaŋinde rârâni simâ pa Yesu. Aku Yesuivetanzi tamâta ŋinde rârâni tininzi arakilo. 25Mine kala tamâta ŋgu ŋalae tina lâGalilaya tâno, aŋga lâ Lawea Saŋao, aŋga lâJerusalem lawea, aŋga lâ Judia tâno, aŋgalâ Jodan Lââ tini pinde, kinzi ŋinde sokaYesu muli silâ.

    5Yesu itula ŋgua lâ tuu toŋge kuluLuka 6:20-49

    1 Yesu nde imoranzi tamâta ŋgu ŋalaeŋinde simâ papa, ŋineŋga ilâ ikâki tuutoŋge kulu isaŋona. Aku kinzi kalo-tawanatamâta nde simâ papa.

    Yesu itula ŋgua ŋananzi tamâta ma sin-deka kâ

    2 Ŋineŋga Yesu ipanananzi mine tu,3 “Tamâta ea kinzi sipasama tu kinzi sikuraŋana sipavila warakanzi tia, kala sino paMaro Kindeni simbo nâ tu ma ivilanzi,ande kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tukinzi simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilomarumbu lâ.

    4 Aŋga tamâta ea kinzi sipamorai tunenzi kiesaka rârâ ikeno tininzi, aku ilonzimalia ŋana ŋinde kâ, kinzi ŋinde ma sin-deka, ŋana tuMaro Kindenima iveta ilonziara kilo.

    5 Aŋga tamâta ea kinzi uru sipatawawarakanzi tininzi, kinzi ŋinde ma sindeka,ŋana tu muli Maro Kindeni ma tâno ndoniilanzi.

    6 Aŋga tamâta ea kinzi ilonzi ndotu sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ MaroKindeni nao, kinzi ŋinde ma sindeka,ŋana tu Maro Kindeni ma ivetanzi sipâŋgambâra-mbâra mine nâ.

    7 Aŋga tamâta ea kinzi uru kalonzisukâŋa ŋananzi tamâta kala sisukanzi,kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu MaroKindeni ma kalo sukâŋa ŋana kinziwarakanzi mine nâ.

    8 Aŋga tamâta ea kinzi ilonzi ndo tusipono muli pa Maro Kindeni, aku ilonzirua-rua tia, kinzi ŋinde ma sindeka, ŋanatu muli kinzi matanzi ma simora i nao.

    9Aŋga tamâta ea kinzi uru silulu tininzipinde nenzi wisi-nâna wa paraŋa wa, kinziŋinde ma sindeka, ŋana tu Maro Kindenima ikatonanzi sitogo i natu wukale mine.

    10Aŋga tamâta ea kinzi sikai nâna ŋanasipaveta kuku Maro Kindeni ne pateâŋa,kinzi ŋinde ma sindeka, ŋana tu kelekeleŋinde Maro Kindeni uru ilanzi tamâta ikaimaro panzi ŋinde, ande ma ilanzi kinzitona.

    11Kinzi tamâta pinde ma sisama tu mikiuru kapono muli pa naŋa, aku ŋana duviŋinde kâma siporo ŋgua sakamao pamiwasiveta malia pami wa sisowe ŋgua laŋeŋakie-kie lâ tinimi wa. Ambomine, ande ara,miki ma kandeka. 12 Miki ma ilomi araŋana ŋinde kâ, aku kandeka pâta kanaŋo,ŋana tu Maro Kindeni io kulu ŋalae ikenoindamwami lâ samba ilo. Mao nâ, kinzimuŋga siveta malia mine nâ panzi ŋgua-tulâŋa tamâta simo muŋgâŋa ŋinde.”

    Kinzi kalo-tawana tamâta sitogo tâi wasinâla wa

    Malaka 4:21-23, Luka 8:16-1813 “Miki nde katogo tâi panzi tamâta

    rârâni. Ambo tâi ne makisa marumbu,ande vetâŋa toŋge ikeno ŋana tamâta masiveta ne makisa ipâŋga kilo, ande tia.Ambo tâi ne makisa tia, ande ipâŋga itogokina mine, kala tamâta uru sitambira lâtâno kulu, aku kenzi nâ sipale.

    14 Miki nde katogo sinâla panzi tamâtarârâni. Ambo lawea toŋge ikeno tuukulu, ande ikura tu ipavea tia. 15 Kinzitamâta uru sisulu sinâla ŋineŋga sio lâkondo toŋge kalo, ande tia. Kinzi uru siosinâla kâki lâ peke kulu, ŋanama isinalanzitamâta rârâni simo luma ŋinde ilo. 16 Akumiki kala mine nâ, miki ma kao nemisinâla yâti ŋana isinalanzi tamâta rârâni.Ambomiki ma kaveta mine, ande kinzi ma

  • Matai 5:17 6 Matai 5:32

    simora vetâŋa arara kala kaveta ŋinde, akuma sipanea miki tamami Maro Kindeni,ina imo samba ilo.”

    Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa17 “Ambo miki ilomi patea tu naŋa amâ

    tâno kulu ŋana azavaru Mose ne ŋguatukuŋa wa kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenziŋgua wa, ande miki ma ilomi mine ndimo.Ŋana tu naŋa amâ ŋana aveta ŋgua ŋinderârâni ipâŋga kanaŋo. 18Naŋa aporo maonâ pami; ŋgua tukuŋa ne ŋgereŋa kiri-mwata toŋge ma zavaruŋa tia ndo leesamba wa tâno ne zo marumbu. Ŋana tuvetâŋa rârâni ma ipâŋga muŋga lâ ŋga,ikura ŋgua tukuŋa iporo tu ma ipâŋgamine. 19 Ambo tamâta toŋge ipu mulipa ŋgua tukuŋa kiri-mwata toŋge, akuipanananzi tamâta tu ma sipu mulinzi paŋgua tukuŋa mine, ande tamâta ŋinde maimo kaa nâ lâ ŋgu Maro Kindeni ikai maropapa ŋinde naonzi. Aŋga tamâta ea iyokaŋgua tukuŋa rârâni muli ku ipanananzitamâta tu ma soka ŋgua tukuŋa mulimine, ande i ma imo tamâta ŋalae lâŋgu Maro Kindeni ikai maro papa ŋindenaonzi. 20 Kinzi pananâŋa tamâta ŋanaŋgua tukuŋa kâ sitavanzi kinzi tamâtalâ Parisai ŋgu, ande kinzi uru simakâsaŋana soka ŋgua tukuŋa muli. Andetanaŋa apaimi tu ambo miki nemi vetâŋaarara ŋandai ipole kinzi nenzi vetâŋaarara, ande miki ma kakura tu kamo MaroKindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia ndo.”

    Yesu itula ŋgua ŋana wisi-nâna kâ21 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua

    tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta mine,‘Kinda timbundamuŋga sikai ŋgua tukuŋaŋine: “Noko ma kupu tamâta pâta imâtendimo. Ambo tamâta toŋge ipu tamâtatoŋge pâta imâte, ande kinzi ma sikai i ilâimandi ŋgua nia”.’ Ŋine miki kasama lâ.22 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu ambotamâta toŋge wisi nâna pa ninambwetoŋge, ande Maro Kindeni ne pareŋa-niaikeno papa i. Ambo tamâta toŋge iporoŋgua sakamao papa ninambwe toŋge,ande kinzi tamâta ŋalaŋala ma situ isondo. Andeta kaloŋo ŋga; ambo tamâtatoŋge ipai ninambwe toŋge tu, ‘Nokokapa!’, ande i ipâŋga yââ ŋalae ne mbââtini laiti.

    23 Mine kala lâ zo ndia noko pwai nepatarawâŋa kulâ pa patarawâŋa nia, ambonoko kalo ŋgere ŋana muŋga kuveta sokipa ninambwe toŋge kala i wisi nâna pano,

    24 ande kuo ne patarawâŋa ndue kenopatarawâŋa nia nao, aku kulâ kuveta ŋguasondo kuku ninambwe muŋga lâ ŋga. Ku-veta sondo lâ, ŋineŋga kutaulo kilo, akukuo ne patarawâŋa ilâ pa Maro Kindeni.

    25 Ambo tamâta toŋge isowe ŋgua lânoko tini, kala miki rua koka nzâla kalâ paŋgua nia, ande walele nâ noko ma kuvetaŋgua sondo kuku i. Tia ma tamâta ŋindeio noko lâ ŋgua-samâŋa tamâta mbau ilo,ŋineŋga i ma iono lâ sambara mbaunzi ilo,ŋineŋga kinzi ma siono lâ luma sakamaoilo. 26Naŋa aporo mao nâ; noko ma kumoluma sakamao ilo lee ikura lâ zo ndia nokoma kupare ne mbumbu kulu kinzi sipateapano ŋinde marumbu lâ.”

    Yesu itula ŋgua ŋana pakâeŋa yaulâŋa kâMatai 19:3-11, Malaka 10:2-12, 1 Korin 7:1-

    1627 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua

    tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta mine,‘Ŋgua tukuŋa keno mine: “Noko ma ku-veta sakamao kuku tamâta toŋge kaiwandimo”.’ 28 Ambo taitu ŋine naŋa apaimitu, ambo tamâta toŋge mata ilea pa tainetoŋge ku ilo yosi ŋana, ande lâ i tamwatailo tamâta ŋinde iveta sakamao kuku imarumbu lâ.

    29 Ambo noko mata ilaŋeno kala kuvetakiesaka, ande ara ŋana noko ma kupasikimata ŋinde piti ku kutambira ilâ. Ambonoko mata taitu nâ, ande ŋine nde arakoŋa tia. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko tinindoni ku Maro Kindeni itambirano kulâyââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde aratia ndo. 30Ambo nokombau toŋge ilaŋenokala kuveta kiesaka, ande ara ŋana nokoma kutoto mbau ŋinde piti ku kutambirailâ. Ambo noko mbau taitu nâ, ande ŋinende ara koŋa tia. Taitu kuloŋo ŋga; ambonoko tini ndoni kulâ yââ ŋalae nembââ ilo,ande ŋinde nde ara tia ndo.”

    Yesu itula ŋgua ŋana pakâeŋa totoŋa kâ31 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua

    tukuŋa kâ uru sipananami tu, ‘Ambotamâta toŋge itu ipile kaiwa taine, andei ma iŋgere ŋgua lâ pepa toŋge tini kuilua kaiwa taine, ŋana itoto pakâeŋa kâ’.32 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu ambotamâne toŋge ipile kaiwa taine, andetataine ŋinde muŋga iveta sakamao kukutamâta toŋge tia, ande tamâne ŋindeiveta kaiwa taine ŋinde ipâŋga togo taineŋana itambira tini potomule kâ. Ambomuli tamâta toŋge ikai taine ŋinde, ande

  • Matai 5:33 7 Matai 6:2kaiwa tamâne wasaseki ŋinde iveta saka-mao kuku tamâta toŋge kaiwa.”

    Yesu itula ŋgua ŋana ŋgua pâŋa kâ33 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua

    tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta mine,‘Kinda timbundamuŋga sikai ŋgua tukuŋamine: “Ambo noko kupa ŋgua kuku MaroKindeni ŋana ma kuveta vetâŋa toŋge,ande noko ma muli kumbware ŋgua pâŋaŋinde ndimo”.’ Ŋine miki kasama lâ.34 Ambo taitu ŋine naŋa apaimi tu ambonoko kuveta ŋgua pâŋa toŋge, ande nokoma kusarâwa pa sâ toŋge tu iveta ŋguaŋinde kaika ndimo. Noko ma kusarâwa pasamba ndimo, ŋana tu samba nde MaroKindeni ne saŋonâŋa nia. 35 Aku nokoma kusarâwa pa tâno ndimo, ŋana tutâno nde Maro Kindeni ne nia ŋana io kielâ kulu kâ. Aku noko ma kusarâwa paJerusalem lawea ndimo, ŋana tu Jerusalemnde Koipu Ŋalae Maro Kindeni ne lawea.36Aku nokoma kusarâwa pa tamwata kulukâmba tu iveta ŋgua toŋge kaika ndimo,ŋana tu noko pwura ŋana kuveta kulupwau ŋinde ipâŋga pâne tâku mâmâŋga,ande tia. 37 Ambo noko ilo tu kuvetaŋgua pâŋa toŋge, ande noko ma kuporotu, ‘Naŋa ma aveta mine’, tâku, ‘Naŋa maaveta mine tia’. Ŋinde ikura lâ. Ŋguandia noko kuseŋge ilâ tava ne ŋgua pâŋa,ande ŋgua ŋinde iyoka pa koroani sakanenzi koipu nâ kawa imâ, ina sakamaotamwata.”

    Yesu itula ŋgua ŋana vetâŋa soki pareŋakâ

    38 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋguatukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta tu,‘Ŋgua tukuŋa keno mine: “Ambo tamâtatoŋge iyaula noko mata, ande ara, nokokala kuyaula i mata. Ambo tamâta toŋgeimbware noko niŋo, ande ara, noko kalakumbware i niŋo”.’ 39 Ambo taitu ŋinenaŋa apaimi tu noko ma kupare nia patamâta iveta soki pano ŋinde ndimo.Ambo tamâta toŋge iponza noko gawulapinde, ande ara, kupulia gawula pinde kalailâ papa tu iponza tona. 40 Ambo tamâtatoŋge ikaino ilâ pa ŋgua nia tu ikai nokone pasawaŋa saŋeno, ande ara, noko nepasawaŋa kulua, aku ne pasawaŋa luan-dondo kulua tava. 41 Ambo Rom nenzizugu tamâta toŋge ikaika pano tu pwalei ne kelekele ku pwoka kuku ikura niambuku taitu, ande ara, pwoka kuku ikurania mbuku rua. 42Ambo tamâta toŋge ino

    pano tu kelekele kulua, ande ara, ŋindekulua. Ambo tamâta toŋge itu ikai kelekeletoŋge saŋeno, aku ipaino tu muli i ma ituŋana, ande ara, noko ma kupu muli papa indimo.”

    Yesu itula ŋgua ŋana tininda mwasapanzi kazâŋa tamâta

    Luka 6:27-3643 “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua

    tukuŋa kâ uru sipanananzi tamâta tu,‘Ŋgua tukuŋa keno mine: “Noko ma tinimwasa panzi noko ne ŋgu, aku wisi nânapanzi ne kazâŋa tamâta”.’ 44 Ambo taituŋine naŋa apaimi tu noko ma tini mwasapanzi ne kazâŋa tamâta, aku kuno paMaro Kindeni tu ma ivilanzi tamâta easiveta mâsi sakamao pano ŋinde. 45 Ambonoko ma kuveta mine, ande ŋinde maitula pwataki tu noko nde Tamami MaroKindeni imo samba ilo ŋinde natu. Ŋanatu i uru iveta ne kari ikâki imâ âta ŋanaisinalanzi kinzi tamâta saka wa ara wa.Aku i uru iveta karâzi indue imâ panzitamâta uru soka i ne ŋgua tukuŋa muliwa kinzi tamâta uru sipu mulinzi pa ine ŋgua tukuŋa tona. 46 Ambo nokoma tini mwasa panzi tamâta uru tininzimwasa pa noko, andeta noko ŋandai tinimwasa panzi tamâta pinde, ande MaroKindeni ma kulu ara ndia ilano, a? Opopo,kinzi mbumbu-kaiŋa tamâta sakamao kalauru siveta mine wa! 47 Aku mine nâ,ambo noko uru kuporo ‘Kari ara’ panzininambwe nâ, ande noko ne vetâŋa araimo ndia, a? Opopo, kinzi tinikoa tamâtauru siveta mine wa! 48 Noko ma kuvetakie ara nâ panzi ninambwe wa ne kazâŋatamâta wa, itogo noko tama Maro Kindeniimo samba ilo uru iveta mine.”

    6Yesu itula ŋgua ŋana pavilâŋa kâ

    1 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua panzi kilomine tu, “Noko kupakatona sondo ŋga.Noko ma kuveta ne vetâŋa ara lâ tamâtanaonzi, ŋanama simora wa sisuka noko ŋakâki wa, mine ndimo. Ambo noko kuvetamine, ande noko tama Maro Kindeni imosamba ilo ma kulu toŋge ilano, ande tia.

    2 Ambo noko kutu kelekele toŋge ku-lanzi sugorai tamwatanzi, ande noko makuveta ikura tamâta pinde uru siveta,mine ndimo. Kinzi kawanzi siporo ŋguakie toŋge, aŋga ilonzi nde keno piti. Kinziuru sisupwa tamâta toŋge imbana tando

  • Matai 6:3 8 Matai 6:20imuŋga panzi. Siveta mine lâ luma ŋanapasauŋa kâ ilo wa lâ nzâla wa. Kinzi situtamâta ma sisuka warakanzi ŋanzi kâkiŋana nenzi vetâŋa kâ. Naŋa aporo maonâ pami; kinzi ŋinde ma sikai kulu toŋgelâ Maro Kindeni mbau, ande tia ndo, ŋanatu kinzi ŋgu nenzi paneâŋa ŋinde nâ maipâŋga itogo nenzi kulu mwasina. 3 Aŋganoko, ambo noko kutu kuvilanzi sugoraitamwatanzi, ande ara ŋana noko mbauŋâsi kâ ma izizâla ŋana vetâŋa ndia nokombau wia kâ iveta. 4 Mine nde noko nevetâŋa ara ma imo paveâŋa nâ. Noko tamaMaro Kindeni isama ŋana vetâŋa paveâŋakâ, ande kala i ma kulu ilano.”

    Yesu itula ŋgua ŋana noŋa kâLuka 11:1-4

    5 “Aku lâ zo ndia miki kakai noŋa, andemiki ma kaveta itogo tamâta pinde urusiveta, mine ndimo. Kinzi kawanzi siporoŋgua kie toŋge, aŋga ilonzi nde keno piti.Kinzi ilonzi ndo tu simandi sikai noŋalâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo wa lâ nzâlapasiŋâni wa, ŋana ma tamâta simoranzikâ. Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi masikai kulu toŋge lâ Maro Kindeni mbau,ande tia ndo, ŋana tu kinzi ŋgu nenzipaneâŋa ŋinde nâ ma ipâŋga itogo nenzikulu mwasina. 6 Aŋga noko, ambo nokokutu pwai noŋa, ande ara ŋana ma kulâne luma kisiŋa pwataki toŋge ilo ku kusaenzâla, ŋineŋga simbo nâ pwai noŋa patamaMaroKindeni. I uru imonia paveâŋa,aku imora vetâŋa ndia ikeno paveâŋa.Ambo noko ma kuveta mine, ande i makulu ilano.

    7 Aku lâ zo ndia noko pwai noŋa, andenoko ma kuveta ŋgua kapa-kapa luan-dondo itogo kinzi tinikoa uru siveta, minendimo. Kinzi ilonzi tu mambo siveta ŋgualuandondo, ande nenzi maro ma sipaloŋopa nenzi ŋgua tâ. 8 Aŋga noko ma pwainoŋa ikura nenzi mâsi ŋinde ndimo. Ŋanatu lâ zo ndia noko kuno pa Tama MaroKindeni tia yo, ande isama lâ ŋana kelekelendia rârâni ikeno pano tia ŋinde.

    9 Mine nde miki ma kakai noŋa mine;‘Maka tamama uru kumo samba ilo, nokoŋa imo sapâŋa. 10 Kumo pwai maro ikurania nia. Noko ne aŋelo simo samba ilo ndeuru soka noko ne ŋgua muli; maka ilomatu tamâta rârâni simo tâno kulu ma sivetamine nâ. 11Kama kaniŋa kulama ŋine kari.

    12Makanemakiesaka ikeno tinima, andetakano pano tu kuzavaru ŋinde piti, ŋana tumaka muŋga kaveta mine nâ panzi tinimapinde. 13 Pwai samâŋa kaika toŋge imâpa maka ndimo; pwaima piti lâ koroanisaka nenzi koipu mbau ilo. [Noko maro;noko tini walo; noko zuzuli tamwata; nokokumo mine ku kumo nâ. Mao.]’ ” *

    14 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋgaipainzi tu, “Miki kaloŋo ŋga; ambo tamâtatoŋge iveta mâsi sakamao pano, andetanoko kuzavaru ne soki ŋinde piti lâ i tini,ande noko tama Maro Kindeni imo sambailo kala ma izavaru noko ne kiesaka pitilâ noko tini mine nâ. 15 Taitu kuloŋoŋga; ambo noko kuzavaru soki ŋinde pitilâ tamâta ŋinde tini tia, ande noko tamaMaro Kindeni ma izavaru noko ne kiesakapiti lâ noko tini, ande tia.”

    Yesu itula ŋgua ŋana tuŋa kaika ŋanakâpwa kâ

    16 “Lâ zo ndia miki katu kaika ŋanakâpwa kâ, ŋana ma kakai noŋa kâ, andemiki ma kaveta naomi matami saka-mao itogo tamâta pinde uru siveta, minendimo. Kinzi kawanzi siporo ŋgua kietoŋge, aŋga ilonzi nde keno piti. Kinziuru siveta naonzi matanzi sakamao, ŋanakinzi tamâta ma sisama tu kinzi situ kaikaŋana kâpwa kâ. Naŋa aporo mao nâ pami,kinzi ma sikai kulu toŋge lâ Maro Kindenimbau, ande tia ndo, ŋana tu kinzi ŋgunenzi paneâŋa ŋinde nâ ma ipâŋga itogonenzi kulu mwasina. 17 Aŋga noko, ambonoko kutu kaika ŋana kâpwa kâ, ande nokoma kuveta kulu pwau sondo wa kupuanao wa. 18 Ambo noko ma kuveta mine,ande kinzi tamâta ma sizizâla ŋana nokone vetâŋa ŋana kutu kaika ŋana kâpwakâ. Aŋga noko tama Maro Kindeni imopaveâŋa ŋinde, ande i simbo nâ ma isama.I uru imora vetâŋa ndia ikeno paveâŋa,ande kala i ma kulu ilano.”

    Yesu itula ŋgua ŋana mbaliŋa gonâŋa kâ19 “Miki ma kagona mbaliŋa arara lâ

    tâno ŋine kulu ndimo. Lâ tâno ŋine, andenzirika wa take kana uru iyaula kelekele,aku kinzi panawe tamwatanzi uru sipuŋgumbi pwapwataki ku sipanâwe. 20Aŋgamiki, ambo miki ma kaveta ikura naneŋguŋgua mine, ande Maro Kindeni ma ivetavetâŋa ara ndo pami lâ samba ilo. Lâ

    * 6:13: Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâtasitu tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.

  • Matai 6:21 9 Matai 7:6samba ilo, ande nzirika wa take kana ikuratu iyaula kelekele, ande tia; aku kinzipanawe tamwatanzi sikura tu sipu ŋgumbipwapwataki ku sipanâwe, ande tia. 21 Lânia ndia miki nemi mbaliŋa arara ikeno,ande miki ma ilomi keno ndo pa nia ŋindenâ.”

    Kinda matânda nde itogo sinâla pa kinda22 “Kinda matânda nde itogo sinâla pa

    kinda. Ambo noko mata ara, ande sinâlama ipane noko ilo ndoni. 23 Ambo nokomata ŋaŋa, ande noko ilo ndoni ma imoŋaŋa ndo. Mao nâ, ambo sinâla ikeno nokoilo ŋinde nde ipâŋga itogo kondomamine,ande kondoma ŋinde ma ŋaŋa ndo.”

    Tamâta toŋge ikura tu ikai wurâta panzikoipu rua, ande tia

    24 “Tamâta toŋge ikura tu ikai wurâtapanzi koipu rua ande tia, ŋana tu i mawisi nâna pa toŋge, aŋga ma tini mwasapa toŋge. Aku i ma ipono muli pa koiputoŋge, aŋga ma ipu muli pa toŋge. Mikikakura tu kao ilomi ilâ pa Maro Kindeni,aku kao ilomi ilâ pa mbaliŋa tona, andetia.”

    Yesu itula ŋgua ŋana kalonda loko wailonda paŋgereŋa wa

    25 “Mine nde naŋa apaimi tu miki mailomi paŋgereŋa ŋana nemi via ku ka-poro tu ‘Maka ma kaka kâpwa ndia wakanu lââ ndia’, mine ndimo. Aku mikima ilomi paŋgereŋa ŋana tinimi kala ka-poro tu, ‘Maka ma kasawa pasawaŋa ndia’,mine ndimo. Ŋana tu nemi via ŋindende kelekele ŋalae tina kala ipole kâpwa,aŋga warakami tinimi kala ipole pasawaŋamine nâ. 26 Ayo, miki kalomi ŋgere sondoŋananzi sii kâ. Kinzi sii uru sipau kaniŋavâsa, ande tia, aku uru sigona kâpwakanaŋo sio lâ luma ŋana kâpwa kâ ilo,ande tia. Taitumiki tamamiMaro Kindeni,ina imo samba ilo, ande uru kâpwa ilanzisii ikura zo zo. Andeta Maro Kindeni neromboŋa pa miki tamâta nde ŋalae tina,ipole i ne romboŋa panzi sii. 27Aŋga nokoea pwura tu kuseŋge zo kiri-mwata toŋgepa zo ŋine kumo via lâ tâno kulu, a? Tiando kanaŋo.

    28Aku mana mana ŋga miki ilomi ŋalaeŋana pasawaŋa kâ, a? Kalomi ŋgere sondoŋana mâle uru sipâŋga tâno ilo. Mâleŋinde nde sipâŋga ku sio matanzi mâsimana, a? Mâle uru siveta wurâta ŋanasisuta warakanzi nenzi pasawaŋa kâ, andetia ndo. 29 Ambo taitu naŋa apaimi tu

    mâle ne siŋgâra nde ara ndo, ipole KoipuŊalae Solomon ne siŋgâra arara rârâni.30Unza ŋinde ipâŋga tâno ilo lâ ŋine kari,andeta wurita kinzi tamâta ma silamo kusirumbia lâ yââ ilo kana. Opopo, MaroKindeni io siŋgâra ara ndo lâ unza kaakaa ŋinde tini; mine nde i ma ikatonamiki ŋana pasawaŋa tona. Miki nemi kalo-tawana nde mota mwata nâ! 31Mine kalanaŋa apaimi kilo tu miki ma ilomi rârâ kukaporo tu, ‘Maka ma kaka kâpwa ndia, wakanu lââ ndia, wa kasawa pasawaŋa ndia’,mine ndimo. 32 Kinzi tinikoa tamâta urukalonzi loko ŋana kelekele ŋinde kâ, kalasimo siroto ŋana. Andeta miki tamamiMaro Kindeni, ina imo samba ilo, andeisama tu miki kandolo ŋana kelekele kie-kie ŋinde rârâni. 33Mine nde miki ma kaoilomi ndo ilâ pa Maro Kindeni tu ikai maropami, aku kapaveta kuku vetâŋa arara ndiaitula pami ŋinde. Ambo miki ma kavetamine, andeMaro Kindenima kelekele ndiaikeno pami tia ŋinde ilami tona. 34 Minekala miki ma kalomi loko ŋana wurita kândimo. Miki ma kakale wurita ne maliatava kari ŋine ne malia ndimo, ŋana tumalia pinde kie-kiema ipâŋga ikura zo zo.”

    7Yesu itula ŋgua ŋana talea pa tininda

    pinde nenzi vetâŋaLuka 6:37-42

    1 “Noko ma kulea pa tamâta toŋge nevetâŋa ndimo. Tia ma Maro Kindeni ileakaika pa noko tamwata ne vetâŋa minenâ. 2 Mao nâ, Maro Kindeni ma ilea panoko ne vetâŋa lâ mâsi kie taituni itogonoko kala kuveta panzi tini pinde mine.3 Mana mana ŋga noko kalo ŋgere ŋanakâi nzileŋa mwata ikeno noko ninambwemata ilo, aŋga kuzizâla ŋana kâi mbukuikeno noko tamwata mata ilo, a? 4Ŋana sâkâ ŋga noko uru kupai ninambwe tu, ‘Naŋaatu akai kâi nzileŋa mwata ŋinde piti lânoko mata ilo’, andeta kâi mbuku ikenonoko tamwata mata ilo, a? 5 Noko kawakuporo ŋgua kie toŋge, aŋga ilo nde kenopiti! Pwai kâi mbuku ikeno noko tamwatamata ilo ŋinde pitimuŋga lâ, ŋineŋganokomapwura tu pwai kâi nzileŋamwata piti lâninambwe mata ilo.”

    6 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga isiaŋguamine tu, “Kelekele sapâŋa, andemikima kalanzi mbwâmbwa ndimo. Tia masipupulia ku sikami warakami. Aŋga miki

  • Matai 7:7 10 Matai 7:29

    ma katambira nemimbote-mbote arara ilâpanzi ŋgoa ndimo. Tia ma sipale lâ kenzi.”

    Yesu itula ŋgua pinde kilo ŋana noŋa kâ7 “Ambo miki kano pa Maro Kindeni,

    ande i ma ipaloŋo pa nemi noŋa. Ambokaroto ŋana i ne vetâŋa ara, ande makasânda kulu. Ambo kapitikina i ne nzâla,ande i ma ikai nzâla piti pami. 8 Ŋana tutamâta ea ino pa Maro Kindeni, ande i maipaloŋo pa ne noŋa; tamâta ea iroto ŋanai kâ, ande ma isânda kulu; aŋga tamâta eaipitikina nzâla, andeMaro Kindeni ma ikainzâla piti papa.

    9 Ambo noko natu toŋge ino pano tukâpwa kulua, ande noko ma mira toŋgekulua, tiya? Tia ndo! 10 Ambo ino panotu iŋa kulua, ande noko ma mwâta sakakulua, tiya? Tia ndo! 11 Opopo, mikinde kiesaka tamwatami, ambo taitu mikiuru kelekele ara nâ kalanzi natumi. Minende kalomi ŋgere sondo ŋga; miki tamamiMaro Kindeni imo samba ilo, aku indekaŋana kelekele ara ndo ilanzi tamâta ea sinopapa i.

    12Mose ne ŋgua tukuŋa tava kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenzi ŋgua rârâninde ipâŋga kanaŋo lâ ŋgua ŋine tini:‘Vetâŋa ndia miki ilomi tu kinzi tamâtama siveta pa miki, ande miki ma kavetavetâŋani ndaina pa kinzi.’ ”

    Yesu itambira ŋgua ŋana nzâla rua kâ13-14 “Nzâla toŋge ilâ pa zavaruŋa nia,

    aku nzâla ŋinde nde ŋalae tina. Mine ndekinzi tamâta ŋgu ŋalae ŋinde nde uru sokanzâla ŋinde. Aŋga nzâla toŋge ilâ pa viania, aku nzâla ŋinde nde mota mwata nâ.Mine nde kinzi tamâta ŋgu kiri-mwata nâsikura tu sisânda nzâla ŋinde kulu. Ayo,miki ma koka nzâlamota kala ilâ pa via niaŋinde nâ kalâ.”

    Yesu itula ŋgua ŋananzi ŋgua-tulâŋatamâta laŋeŋa kâ

    Luka 6:43-4515 “Miki kapakatona sondo ŋananzi

    ŋgua-tulâŋa tamâta laŋeŋa kâ. Kinzi urusitogonzi ‘lama’ kala naonzi mwasa nâsimâ pami. Ambo taitu kinzi kilalanzi maonde mine: kinzi sitogonzi mbwâmbwasaka. 16 Ambo miki ma kalomi ŋgeresondo ŋana tamâta ŋinde nenzi vetâŋa kâ,ande ma kakura tu kasama ilonzi pwataki.Ŋana tu kâi wâka-wâka uru ipula kâi wainikanaŋo, ande tia, aŋga wâlo mata-matauru ipula mbimu kanaŋo, ande tia ndo.17 Aku mine nâ, kâi ara rârâni nde uru

    sipula kanaŋonzi ara nâ, aŋga kâi sakamaonde uru sipula kanaŋonzi sakamao nâ.18 Kâi ara ikura tu ipula kanaŋo sakamaoande tia, aŋga kâi sakamao ikura tu ipulakanaŋo ara, ande tia. 19 Kâi ndia uru ipulakanaŋo ara tia, ŋinde ma kinzi sitoto kusitambira lâ yââ ilo ikana lâ. 20Kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nde sitogo kâi. Mine kala,ambo miki ma kalomi ŋgere sondo ŋananenzi vetâŋa kâ, ande miki ma kakura tukasama ilonzi pwataki.

    21Kinzi tamâta rârâ sisarâwa pa naŋa tu,‘Maro, Maro’. Taitu lâ zo muli, kinzi pindema simoMaroKindeni ne ŋgumbi ilo, andetia. Aŋga tamâta ea kinzi uru siveta ikuranaŋa Mama imo samba ilo ne pateâŋamine, kinzi ŋinde nâ ma simo i ne ŋgumbiilo. 22 Mao nâ, muli, lâ zo ŋinde naŋa maamâ ŋana apare nia panzi tamâta rârâni,ande kinzi tamâta rârâ ma sisarâwa panaŋa tu, ‘Maro, Maro, maka muŋga kakainoko ndamwa ku katula ŋguawa kasokinzikoroani saka piti tamâta ilonzi wa kavetamâsi ŋalaŋala rârâ wa!’ 23Andeta naŋa maaporo ŋgua ipâŋga nia yo pa kinzi ŋindemine tu, ‘Naŋa asama miki tia ndo. Mikinde sakamao tamwatami! Kakâwa kalâ!’ ”

    Yesu isia ŋgua ŋana luma pâŋa kâLuka 6:47-49

    24 “Mine nde tamâta ea iloŋo naneŋguŋgua ŋine, aku taŋa mwasa nâ iyoka muli,ande i itogo ilo-kalo tamâta toŋge ipane luma kâki imandi tâno kaika kulu.25 Karâzi imbe ŋalae, aku sakuru pondikâki, kala lawea iyoka kaika ndo itiŋgiluma ŋinde yâti taulo. Andeta luma ŋindesaputi ndue nde tia, ŋana tu ne ŋgunu-ŋgunu keno tâno kaika ilo. 26Aŋga tamâtaea iloŋo naneŋgu ŋgua ŋine, andeta taŋakaika ku tini pwâka tu iyoka muli, ande iitogo tamâta kapa toŋge ipa ne luma kâkiimandi tâno mbariri kulu. 27 Karâzi imbeŋalae, aku sakuru pondi kâki, kala laweaiyoka kaika ndo itiŋgi luma ŋinde ilâ waimâwa. Ande kala lumaŋinde saputi ndue,ku ipayaula ndo lâ.”

    28 Yesu iporo ŋgua rârâni ŋine panzimarumbu lâ, ande kinzi tamâta rârâniwisinzi motutu ŋana i ne mâsi ŋanaipanananzi kâ. 29 Ŋana tu i ŋandaiipanananzi itogo nenzi pananâŋa tamâtaŋana ŋgua tukuŋa kâ uru sipanananzimine; ipanananzi itogo i tamwata ikaiMaro Kindeni ndamwa kala iporo.

  • Matai 8:1 11 Matai 8:198

    Yesu iveta tamâta toŋge tini saga-sagaipâŋga mbâra-mbâra kilo

    Malaka 1:40-45, Luka 5:12-141 Yesu iyoka tuu ŋinde kulu indue imâ,

    aku tamâta rârâ soka kuku silâ. 2 Induelâ, ŋineŋga tamâta toŋge, i tini saga-saga,nde imâ pa Yesu ipare tuku ku ipai tu,“Maro Ŋalae, ambo noko ilo tu kuvetamine, ande noko pwura tu kuveta naŋatiniŋgu ipâŋga mbâra-mbâra”. 3Aku Yesuisuŋa mbalau ilâ itaŋo tamâta ŋinde tiniku ipai tu, “Naŋa iloŋgu tu aveta mine;kala ŋine nânoko kupâŋgambâra-mbâra!”Aku ndainani nâ pukoŋa saga-saga ŋindemarumbu lâ tini, aku tamâta ŋinde ipâŋgatini mbâra-mbâra lâ. 4 Ŋineŋga Yesu ipaimine tu, “Kuloŋo sondo ŋga; noko makutapâri pa tamâta toŋge ŋana vetâŋa kalaipâŋga pano ŋine ndimo. Kulâ kupatulatini pa patarawâŋa tamâta, aku kuvetapatarawâŋa ŋana tini mbâra-mbâra kâ,ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula mine.Ambo noko ma kuveta mine, ande kinzitamâta ma sisama tu noko ne pukoŋa ndemarumbu lâ.”

    Yesu iveta zugu tamâta nenzi koipu toŋgene wurâta tamâta toŋge tini ara

    Luka 7:1-105 Yesu iyoka ilâ lee ipâŋga Kaperneam

    lawea. Ŋineŋga Rom zugu tamâta nenzikoipu toŋge nde imâ papa ku ino tu,6 “Tamâta Ŋalae, naneŋgu wurâta tamâtatoŋge ikai pukoŋa, kala ikeno luma.Pukoŋa ŋinde iveta i tini râki-râki kutuka pââsââ lâ, aku ikai nâna ŋalae tina.”7 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua taulo papa tu,“Ara, naŋa ma alâ aveta i tini ara kilo.”8 Andeta koipu ŋinde ipai tu, “TamâtaŊalae, mine tia. Naŋa nde tamâta kaanâ; mine nde mana mana ŋga noko kutukumâ naneŋgu luma ilo, a? Ambo nokomakuporo lâ kawa nâ, ande naneŋgu tamâtaŋinde ma tini ara kilo. 9Ŋana tu naŋa kalamine nâ uru aveta wurâta panzi tamâtaŋalaŋala pinde. Aku naŋa warakâŋgu akaipoe panzi zugu tamâta ŋgu toŋge. Ambonaŋa apai toŋge tu, ‘Kulâ!’, ande ma ilâ.Ambo naŋa apai toŋge tu, ‘Kumâ!’, andema imâ. Ambo naŋa aporo pa naneŋguwurâta tamâta toŋge tu, ‘Kuveta wurâtaŋine!’, ande i ma iveta.” 10Yesu iloŋo Romkoipu ne ŋgua ŋinde, aku i wisi motu. Akuipainzi tamâta soka kuku i ŋinde minetu, “Opopo, tamâta ŋai nde tinikoa ma,

    andeta naŋa aporo mao nâ pami tu naŋamuŋga amora tamâta toŋge lâ Isrel ŋgu nekalo-tawana irerege kuku tamâta ŋine nekalo-tawana, ande tia.

    11 Mine nde naŋa apaimi tu kinzi kalo-tawana tamâta rârâma soka pa tâno ndonisimâ, aku ma sisaŋona sika kunzi tim-bunda Abraham, Isaka, ŋga Yakopu, lâ zoŋinde Maro Kindeni ma ikai maro panzitamâta lâ tâno kulu. 12 Aŋga kinzi Judatamâta ŋinde muŋga Maro Kindeni is-arawanzi tu simo i ne ŋgu, ande i maiŋaranzi silâ pa nia kondoma. Aku lâ niaŋinde kinzi ma sita ŋalae ku niŋonzi giri-giri ŋana sikai nâna kâ.”

    13Yesu iporo ŋgua ŋinde lâ, ŋineŋga ipaikoipu ŋinde mine tu, “Ayo, ŋine nâ nokokutaulo kulâ, aku vetâŋa ŋinde ma ipâŋgapano, ikura noko ne kalo-tawana mine”.Aku lâ kari tai ndainani nâ, koipu ŋinde newurâta tamâta ŋinde tini ipâŋga ara kilo.

    Yesu iveta Petero ana taine tini ara kiloMalaka 1:29-34, Luka 4:38-41

    14Ŋineŋga Yesu iyoka ilâ Petero ne lumailo, aku mata ilâ imora Petero ana taineipoko ikeno ne kenoŋa nia, ikai pukoŋandamwa nâna. 15 Yesu ilâ ikai taine ŋindembau, aku ndainani nâ pukoŋa ipile i ilâlâ. Ŋineŋga taine imandi ku isu kâpwa paYesu.

    Yesu ivetanzi tamâta rârâ tininzi mbal-aunzi ara

    16 Kari indue lala lâ, ŋineŋga kinzitamâta lâ lawea ŋinde sikainzi tamâta rârâŋinde koroani saka sipakâe kunzi, akusimâ pa Yesu. Aku Yesu itu kaika panzikoroani saka ku iŋaranzi, kala sipilenzitamâta ŋinde sikâwa silâ. Aku Yesu ive-tanzi pukoŋa tamâta rârâni tininzi ara kilotona. 17 Yesu ne vetâŋa ŋinde nde iyokeMaro Kindeni kawa ŋgua toŋge muŋga iolâ ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia kawa. Aisaiaiporo ŋgua mine tu, “I tamwata izavarunenda pukoŋa kie-kie piti lâ tininda.”

    Yesu itula ŋgua ŋana nenda mâsi ŋanatapono muli pa i

    Luka 9:57-6218Yesu mata ilâ imora tamâta ŋgu ŋalae

    tina simandi siŋge i lâ, kala ipainzi nepâri-tamâta mine tu, “Kinda ma tamb-waliu talâ pa lââ bwalika tini pinde”.19 Ŋineŋga pananâŋa tamâta ŋana ŋguatukuŋa kâ toŋge nde imâ pa Yesu ku ipaitu, “Pananâŋa, lawea ndia noko kutu kulâpapa, ande naŋa kala ma ayoka noko muli

  • Matai 8:20 12 Matai 9:6alâ”. 20 Andeta Yesu iporo taulo tu, “Kinzimbwâmbwa ŋgoi nenzi ŋgânza nde kenodugu ilo, aŋga kinzi sii nde palanzi kenotona. Aŋga naŋa Tamâta Natu nde niâŋgutoŋge ŋana akeno apwarea kâ, nde tia.”21 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kalo-tawana tamâta toŋge ipai Yesu tu, “MaroŊalae, mwaŋga ŋga. Naŋa ma alâ akeanaŋamamamuŋga lâ ŋga.” 22Andeta Yesuipai tu, “Kalo loko. Kinzi mateŋa tamâtama sipakea warakanzi nawalanzi. Aŋganoko kumâ, kupono muli pa naŋa.”

    Yesu iporo itu kaika pa kâla-lawea, kalapâti kii lâ

    Malaka 4:36-41, Luka 8:22-2523Ŋineŋga Yesu ikâki wâŋga toŋge kulu

    kunzi ne pâri-tamâta, aku simbwaliu silâ.24 Kinzi silâ lee sipâŋga lââ bwalika ŋgini,ŋineŋga walele nâ lawea iyoka more-moreŋalae aku ne kâla kâki iliŋi lâ wâŋga ilo.Aŋga Yesu nde ikeno utu lâ. 25Tia ku kinzipâri-tamâta silâ sipaŋo Yesu ku sipai tu,“Maro Ŋalae, kuvilama tâ! Tia ma tamb-watuke ku ma naonda tia lâ!” 26 ŊineŋgaYesu ipainzi tu, “Miki nemi kalo-tawanande kiri-mwata nâ! Ŋana sâ kâ ŋga mikikaruru pâta, a?” Yesu iporo ŋgua ŋinelâ, ŋineŋga imandi ku itu ŋgua kaika palawea wa kâla wa. Aku walele nâ laweaimâte lâ, aku lââ pâti kii lâ. 27 Kinzi pâri-tamâta simora ŋine ku ilonzi rârâ, akusipakasoŋa warakanzi tu, “Opopo, tamâtaŋine nde tamâta mana kala iporo kaikapa kâla-lawea, aku kinzi kala sipaloŋo pai kawa ŋgua!”

    Yesu isokinzi koroani saka piti lâ tamâtarua ilonzi

    Malaka 5:1-21, Luka 8:26-4028 Yesu ilâ itoa lâ Galilaya Lââ bwalika

    tini pinde, lâ kinzi Gadara nenzi tâno.Ŋineŋga tamâta rua simâ sipakâtu kukuYesu. Koroani saka uru simo kinzi tamâtarua ŋinde ilonzi, ande kala rua uru simopotomule lâ ŋgânza ilo lâ kuru nia. Kinzirua nde sipuli ŋgoi ndo; mine kala kinzitamâta sikura tu soka nzâla ŋinde silâ,ande tia. 29 Ŋineŋga walele nâ kinzi ruasisarâwa kaika mine tu, “Maro KindeniNatu, noko kutu kuveta mana pa maka.Maro Kindeni ne zo ŋana ipare nia panzine kazâŋa tamâta nde ipâŋga tia yo, an-deta noko kumâ ŋana nâna kulua maka,a?” 30Andeŋgoa ŋguŋalae toŋge nde simonia ŋinde, sipaŋuŋu sika simo malawaemwasa. 31 Aku koroani saka ŋinde sino

    Yesu mine tu, “Ambo noko kuŋara maka,ande maka iloma tu noko ma kuoma kalâpa ŋgoa ŋinde ilonzi.”

    32 Ŋineŋga Yesu isâu panzi ku ipainzitu, “Kakâwa kalâ!” Aku walele nâ ko-roani saka sipilenzi tamâta rua ŋinde, akusilâ ŋgoa ilonzi. Aku ŋgoa ŋinde ndoniwisinzi motutu simaŋguru sipalilu kaikasilâ sindue nia ndamwa toŋge. Ŋineŋgasisoŋga sindue lââ bwalika ilo sinu lââ kusipamateteu marumbu lâ.

    33 Kinzi katonâŋa tamâta ŋana ŋgoakâ simora mâsi ŋinde, aku sipalilu silânenzi lawea ilo. Kinzi sitapâri panzitamâta ŋana mâsi muŋga ipâŋga panziŋinde. Aku sitapâri panzi tona ŋana mâsikala ipâŋga panzi tamâta rua ŋinde ko-roani saka muŋga simo ilonzi. 34 Kinzitamâta ndoni lâ lawea ŋinde siloŋo pârilâ, ŋineŋga rârâni simâ pa Yesu. Sipakâtukuku, ŋineŋga sino kaika papa tu ma ipilenenzi ninia ku ilâ pa nia toŋge.

    9Yesu iveta tamâta toŋge kie-mbalau saka-

    mao ipâŋga araMalaka 2:1-12, Luka 5:17-26

    1ŊineŋgaYesu ikâkiwâŋga kulu ku imb-waliu ilâ pa lââ bwalika tini pinde. Ilâ leeitoa Kaperneam lawea, lawea ŋinde i uruimo. 2 Itoa lâ, ŋineŋga tamâta pinde sikalepukoŋa tamâta toŋge simâ papa. Pukoŋatamâta ŋinde kie-mbalau ndoni nde imâtelâ, kala ikeno rombe-rombe kulu. Yesuisama kinzi tamâta ŋinde kilalanzi pwatakitu nenzi kalo-tawana ikeno pa i. Mine kalaipai pukoŋa tamâta ŋinde tu, “Natuŋgu,noko wisi puu ndue. Naŋa azavaru nokone kiesaka piti lâ tini.”

    3 Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋguatukuŋa kâ pinde nde siloŋo Yesu ne ŋguaŋinde, kala ilonzi ŋuru-ŋuru siporo pawarakanzi tu, “Yoo, tamâta ŋine nde ituikai Maro Kindeni nia, kala iporo ŋgua aratia ndo lâ Maro Kindeni nao!”

    4 Yesu isama kinzi ilonzi kalonzi ŋindelâ, kala ipainzi mine tu, “Ŋana sâ kâ ŋgailo-kalo sakamao ŋinde ikeno miki ilomi,a? 5 Mao nâ, naŋa akura tu apai pukoŋatamâta ŋine mine tu, ‘Naŋa azavaru nokone kiesaka piti lâ tini’. Aku mine nâ, naŋaakura apai tu, ‘Noko kumandi sânda, kupwoka kulâ’. Ayo, ŋgua ndia ma itulananeŋgu walo pwataki pami, a? 6 Andetanaŋa iloŋgu tumiki ma kasama ŋine: naŋaTamâta Natu akai Maro Kindeni ndamwa

  • Matai 9:7 13 Matai 9:22lâ tâno ŋine kulu, ikura ŋana azavarukiesaka piti lâ tamâta tininzi tona.” Yesuiporo ŋgua ŋine panzi lâ, ŋineŋga ipaipukoŋa tamâta ŋinde tu, “Noko kumandisânda, pwai ne rombe-rombe aku pwokakulâ pa tamwata ne luma!” 7 Ŋineŋgatamâta ŋinde imandi ku iyoka ilâ pa neluma. 8 Kinzi tamâta simora mâsi ŋinde,kala ilonzi rârâ. Mine nde sipanea MaroKindeni, ŋana tu i ne walo ŋalae ikeno paYesu.

    Yesu isarawa Matai tu ipono muli papaMalaka 2:14, Luka 5:27-28

    9Yesu iyoka ilâ, aku mata imora tamâtatoŋge, i ŋa mine Matai. Matai nde uruiveta wurâta lâ Rom nenzi luma ŋanambumbu kaiŋa kâ toŋge, kala isaŋona imolumani ndaina ilo. Aku Yesu ipai tu, “Nokokumâ, kupono muli pa naŋa.” ŊineŋgaMatai imandi ku iyoka Yesu muli ilâ.

    Kinzi Parisai tamâta silelea YesuMalaka 2:15-20, Luka 5:29-35

    10 Aku muli, zo toŋge, ŋineŋga Yesuilâ Matai ne luma ilo ku isaŋona ikakâpwa kuku. Ande kinzi mbumbu-kaiŋatamwatanzi ŋgu ŋalae sitavanzi kiesakatamwatanzi pinde, kinzi rârâni simo lumaŋinde ilo sika kunzi Yesu ŋga ne pâri-tamâta. 11 Andeta kinzi tamâta pinde lâParisai ŋgu nde simora ŋinde, ande kalasikasoŋanzi Yesu ne pâri-tamâta mine tu,“Wa, ŋana sâ kâ ŋga miki nemi pananâŋaika kunzi tamâta sakamao ŋana mbumbukaiŋa kâ wa kinzi kiesaka tamwatanzi wa,a?”

    12Yesu iloŋo nenzi ŋgua ŋinde, ŋineŋgaipainzi tu, “Kinzi tamâta tininzi ara urusilâ pa tamâta ŋana ivetanzi pukoŋa kâ,ande tia. Kinzi pukoŋa tamâta nâ urusilâ pa tamâta ŋana ivetanzi pukoŋa kâ.13 Andeta Maro Kindeni ne ŋgua ikeno lâpepa tini mine tu, ‘Naŋa tiniŋgu pwâkaŋana simbi ŋinde miki uru kapatarâwapana. Taitu naŋa iloŋgu ndo tu mikima kalomi sukâŋa ŋananzi tinimi pindeku kasukanzi.’ Ara ŋana miki ma karotoŋana ŋgua ŋinde ne duvi kâ. Naŋa ŋandaiamâ tâno kulu ŋana asarawanzi kinzivetâŋa ara warakanzi ŋga; naŋa amâ ŋanaasarawanzi kinzi kiesaka tamwatanzi.”

    14Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga Yoane Lââ-LiliŋaTamwata ne pâri-tamâta pinde simâ paYesu, aku sipai tu, “Maka uru katu kaikaŋana kâpwa kâ, ŋana ma kakai noŋa kâ,aku kinzi tamâta lâ Parisai ŋgu kala uru

    siveta mine tona. Mine nde mana manaŋga noko ne pâri-tamâta uru siveta mâsiŋine tia, a?”

    15 Ŋineŋga Yesu itu lâ kawanzi aku isiaŋgua lâ tamwata tini mine tu, “Ambotamâta toŋge itu ikâe kâ, ande i ninambwekinzi ma ilonzi malia lâ zo ŋinde i imokunzi yo, ande ma tia. Taitu muli, lâ zoŋinde kinzima sikai pakâeŋa tamâta ŋindepiti lâ ninambwe ŋgininzi silâ, ŋineŋga lâzoni ndaina kinzima kalonzi sukâŋa ŋalae,aku ma situ kaika ŋana kâpwa kâ.”

    Yesu isia ŋgua ŋana i ne mâsi wasasekiaŋga nenzi mâsi siŋga

    Malaka 2:21-22, Luka 5:36-3916 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Kinzi tamâta

    uru sisaraka lalava wasaseki katiŋe kusisuta ipono pasawaŋa siŋga râge-râge,ande tia. Ambo siveta mine, ande lalavaŋana ipono pasawaŋa râge-râge ŋinde maipasaŋgu ku isaraka pasawaŋa kilo, kalama râge-râge ipwa ŋalae tina kilo. 17Aŋgakinzi tamâta uru siwuwu waini waseki lâŋgoa karae patu siŋga ilo, ande tia. Ambosiveta mine, ande waini ma ipondi kâkiku ma iveta ŋgoa karae patu siŋga ipwapwataki. Ŋineŋga waini ma imaliŋi kaanâ indue lâ tâno kulu, aku ŋgoa karaepatu kala ma ipâŋga sakamao tona. Kinzitamâta uru siwuwu waini waseki lâ ŋgoakarae patuwasaseki nâ ilo, ande kala ruanima keno sondo.”

    Yesu ipaŋo katonâŋa toŋge natu taineimandi imo via kilo, aku iveta taine toŋge tiniara tava

    Malaka 5:21-43, Luka 8:40-5618 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi tamâta

    marumbu tia yo, ande luma ŋana pasauŋakâ ne katonâŋa tamâta toŋge iyoka imâlaiti. Ipare tuku papa Yesu ku ipai tu,“Naŋa natuŋgu taine ŋineni ŋga imâte lâ.Taitu naŋa asama tu ambo noko ma kumâkuo mbau lâ i kulu, ande i ma imo viakilo.” 19 Ŋineŋga Yesu imandi aku iyokakuku katonâŋa ŋinde ilâ, aku Yesu ne pâri-tamâta nde soka kunzi silâ tona.

    20 Andeta taine toŋge imo ndaina, i urutini mâta ikai see ikura zo zo lee mbwerasaŋao kanaŋo rua lâ. Aku ndainani nâtaine ŋinde iyoka pa Yesu muli imâ laiti,akumbau ilâ itaŋo Yesu ne pasawaŋa luan-dondoŋgaŋe. 21 I ne vetâŋa ŋindende duvimine; muŋga i taine ilo patea tu, “Ambonaŋambauŋgu ataŋo i ne pasawaŋa ŋgaŋenâ, ande ma tiniŋgu ara kilo”. 22 Mine

  • Matai 9:23 14 Matai 10:6kala mbau ilâ itaŋo Yesu ne pasawaŋaŋgaŋe. Ŋineŋga Yesu itale ku mata ilâimora taine ŋinde, aku ipai tu, “Natuŋgu,noko wisi puu ndue; noko ne kalo-tawanaŋinde iveta noko tini ara lâ.” Aku ndainaninâ, taine ŋinde tini ara kilo.

    23 Ŋineŋga Yesu iyoka ilâ katonâŋaŋinde ne luma ilo, aku mata ilâ imoranzitamâta pinde simbana kauro ŋana mateŋakâ, aku imoranzi ŋgu ŋalae sita wa sivetania nduŋeŋa ŋalae tina. 24 Andeta Yesuipainzi tu, “Kavetamine ndimo! Lâlu taineŋine imâte tia; ikeno mata nâ.” Andetakinzi siŋelea i pâta kanaŋo. 25 Mine kalaYesu ionzi siyâti silâ pa nia yomarumbu lâ,ŋineŋga ilâ luma ilo kisiŋa pwataki ŋindeilo. Aku ikai taine taipa mbau, ŋineŋgataine imandi sânda imo via kilo. 26 Akupâri ŋinde nde ilâ ikura nia ŋinde ndoni.

    Tamâta rua matanzi leva-leva aŋgatamâta toŋge kawa pasâe nde simâ pa Yesu,aku ivetanzi tininzi ara lâ

    27 Yesu ipile luma ŋinde aku iyokailâ. Andeta tamâta rua matanzi leva-leva nde sitawa i simâ, aku kawanzi ŋalaesisasarâwa papa mine tu, “Noko Davitine vâsa, kalo sukâŋa ŋanama!” 28 Yesuiyoka ilâ ne luma ilo, ŋineŋga tamâta ruaŋinde simâ papa. Aku Yesu ikasoŋanzitu, “Mana mana; miki rua kalomi tawanatu naŋa akura ŋana aveta matami arakilo, tiya?” Kinzi rua nde siporo taulotu, “Tamâta Ŋalae, maka kaloma tawanamine”. 29 Ŋineŋga Yesu io mbau lâ kinziruamatanzi ku ipainzi tu, “Miki nemi kalo-tawana ikeno pa naŋa; mine kala vetâŋamiki ilomi papa ŋine, ande ma ipâŋgapami mine nâ”. 30 Aku ndainani nâ kinzirua matanzi pareŋge simora kilo. ŊineŋgaYesu iporo itu kaika panzi rua mine tu,“Miki rua ma katapâri pa tamâta toŋgeŋana vetâŋa ŋine ndimo.” 31Andeta muli,kinzi rua siyâti silâ, ŋineŋga situla Yesuparina panzi tamâta ikura nia ndoni.

    32 Kinzi rua simandi ŋana sipile Yesusiyâti silâ, ŋineŋga tamâta pinde sikaitamâta toŋge imâ pa Yesu. Koroani sakatoŋge muŋga ipakâe kuku tamâta ŋinde,kala iveta i kawa pasâe lâ. 33Ŋineŋga Yesuisoki koroani saka ŋinde ikâwa ilâ lâ, akutamâta ŋindemuŋga kawapasâe nde iporoŋgua kilo. Kinzi tamâta simora mâsi ŋindekala wisinzi motutu lâ, aku siporo minetu, “Opopo, vetâŋa toŋge kie mine muŋgaipâŋga lâ kinda Isrel ŋgininda, ande tia

    ndo!” 34Andeta kinzi tamâta pinde lâ Pari-sai ŋgu nde siporo ŋgua pavaligiŋa minetu, “Yoo, ikai koroani saka nenzi koipune walo, kala isokinzi koroani saka piti lâtamâta ilonzi”.

    Yesu kalo sukâŋa ŋananzi tamâta35Yesu iyoka ilâ ikura lawea ndoni ikeno

    Galilaya tâno. I uru ipanananzi tamâtalâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, kuitula pâri ara panzi ŋana Maro Kindeni nemâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Akukinzi pukoŋa tamâta rârâni, kinzi ŋindesimo tava pukoŋa kie-kie, ande ivetanzitininzi ara kilo. 36 Yesu mata ilâ imoranzitamâta ŋgu ŋalae simo nia ŋinde, aku ikalo sukâŋa ŋananzi, ŋana tu kinziwalonzitia ku sikura tu sipavila warakanzi, andetia. Kinzi simo sitogonzi “lama” ŋgu, nenzikatonâŋa tamâta tia. 37 Mine kala Yesuitambira ŋgua panzi ne pâri-tamâta minetu, “Kâpwa maria ndo keno tâno ilo, an-deta wurâta tamâta ŋana sikai kâpwa kânde kambwaŋenzi mota mwata. 38 Minende miki ma kakai noŋa kano pa MaroKindeni, ina tâno ŋine warika, ŋana maionzi wurâta tamâta pinde silâ sisukamiŋana kagona i ne kâpwa ŋinde.”

    10Kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua

    ŋanzi1 Yesu isarawanzi ne pâri-tamâta saŋao

    kanaŋonzi rua simâ, ŋineŋga i walo kaikailanzi ŋana sisokinzi koroani saka wasiveta tamâta nenzi pukoŋa kie-kie rârânitininzi ara kilo.

    2Kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi ruaŋinde ŋanzi andemine: Saimon, i ŋa toŋgePetero, tava i tai Andaria; aŋga Yamesi,i Sebedi natu, tava i tai Yoane; 3 aŋgaPilip kuBartolomyu rua; aŋgaTomas, aŋgaMatai, i muŋga uru iveta wurâta ŋanambumbu kaiŋa kâ; aŋga Yamesi, i Alfiusnatu, aŋga Tadius; 4 aŋga Saimon Selot,aŋga Judas Iskariot, i muli ikai kulu-pâŋgaŋana Yesu kâ, ku io i lâ kinzi kazâŋa tamâtambaunzi ilo.

    Yesu iwae wurâta panzi ne pâri-tamâtasaŋao kanaŋonzi rua

    Malaka 6:7-13, Luka 9:1-65 Ŋineŋga Yesu ionzi ne pâri-tamâta

    saŋao kanaŋonzi rua silâ. Aku ipainzi tu,“Miki ma kalâ pa kinzi tinikoa ŋgu nenzininia ndimo, aku kalâ kinzi Samaria ŋgunenzi lawea ilo ndimo. 6 Miki ma koka

  • Matai 10:7 15 Matai 10:25

    sondo kalâ panzi tamâta lâ Isrel ŋgu nâ.Kinzi ŋgu ŋinde nde sitogo ‘lama’ ŋgu,sisapiri kala soka potomule siroroto ŋananzâla kâ. 7 Miki kalâ katula ŋgua panzimine tu, ‘Maro Kindeni ne zo ŋana ikaimaro panzi tamâta kâ, ande imâ ipâŋgalaiti lâ.’ 8 Miki kalâ kavetanzi pukoŋatamâta tininzi ara kilo; aku kapaŋonzimateŋa tamâta wa kavetanzi tamâta tin-inzi saga-saga ipâŋgambâra-mbâra wa ka-sokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonziwa. Naŋa muŋga walo kaika alami ŋanakavetamâsi kie-kie ŋinde, akumiki ŋandaimbumbu toŋge kalua naŋa ŋana kakaiwalo ŋinde ŋga. Mine kala lâ zo ŋana mikima kaveta mâsi ŋinde panzi tamâta, andemiki ma kakai mbumbu ŋana ndimo.

    9Aku miki ma kazeze mbumbu pinde lânemi tâŋa ilo ndimo. 10Mao nâ, lâ zo ŋanamiki koka kâ, ande miki ma kakai keta wapasawaŋa rua wa kemi kâmba wa tukâlaŋana yokâŋa kâ ndimo. Ara ŋana kinzitamâta ma kelekele ŋinde silua tamâta eaiveta wurâta panzi.

    11 Ambo miki koka kalâ lawea toŋge ilo,ande miki ma kalâ karoto ŋana tamâta ealâ lawea ŋinde ma ilo ara pami. Ambokasânda tamâta kulu, ande miki ma kamondaina kuku tamâta ŋinde lee, ikura lâzo ŋana miki kapile lawea ŋinde kalâ.12 Ambo miki kalâ luma toŋge ilo, andekaporo wisi-ara ne ŋgua panzi tamâtasimo luma ŋinde. 13 Ambo kinzi tamâtasimo luma ŋinde ma ilonzi ara nâ pami,ande kano pa Maro Kindeni tu ma itunzâmbe panzi. Taitu kaloŋo ŋga; ambokinzi ilonzi ara pami tia, ande kakai noŋakilo tu Maro Kindeni ne nzâmbe ma pitilâ tininzi. 14 Ambo kinzi tamâta rârâni lâluma toŋge tâku lawea toŋge nde tininzipwâka tu sikaimi kamo kunzi, aku tininzipwâka tu siloŋo nemi ŋgua, ande mikima kapilenzi, ŋineŋga kapamasi kemi tânogawura piti, ŋana itula nenzi vetâŋa sokiŋinde pwataki. 15 Naŋa aporo mao nâpami; lâ zo muli, Maro Kindeni ma ionzitamâta rârâni lâ i ne ŋgua nia. Aku pazo ŋinde, kinzi tamâta lâ lawea ŋinde masikai nâna ŋalae tina, ipole nâna ndia kinzitamâta sakamaomuŋga simoSodom laweaŋga Gomora lawea ŋinde ma sikai.”

    Malia kie-kie ma ipâŋga16 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi ne pâri-

    tamâta lâ, ŋineŋga ipainzi tu, “Miki kaloŋoŋga; naŋa aomi kalâ katogonzi ‘lama’ kamo

    mbwâmbwa saka ŋgininzi. Mine nde mikima kaŋgeŋge ŋana kazâŋa kâ, itogomwâtauru iveta mine; aku kamo naomi mwasanâ, itogo sii bâlu uru imo mine. 17Miki ka-pakatona sondo ŋga, ŋana tu kinzi tamâtapinde ma sikaimi kaika ku siomi lâ ŋguania, aku ma sipalilimi pâta lâ nenzi lumaŋana pasauŋa kâ ilo. 18 Kinzi ma ilonzitu sitawa naŋa ŋâŋgu ndue, ande kala masikaimi kalâ panzi tamâta mbâna-mbânawa koipu ŋalaŋala wa. Lâ zo ŋinde, mikima katula pâri ara ŋana naŋa kâ pwatakipanzi Juda tamâta wa kinzi tinikoa wa.19Ambo siomi kalâ pa ŋgua nia, ande mikima karuru ku kalomi loko tu, ‘Maka makaporo ŋgua mana’, mine ndimo. Ŋanatu lâ zoni ndaina, Maro Kindeni ma itulaŋgua pami tu katula kâ. 20 Aku ŋgua mikima katula panzi ŋinde ndewarakami nemiŋgua, ande tia. Miki tamamiMaro Kindenine Koroani Sapâŋa tamwata ma io ŋguaŋinde lâ kawami.

    21Lâ zo ŋinde, kinzi tamâtama sio ninzi-nambwe lâ ŋgua nia, aku ma sipunzi pâtasimâte. Aku tamâta ma siveta mine nâ pawarakanzi natunzi tona. Aŋga kinzi lâluma sikai kazâŋa kie taituni panzi tinanzi-tamanzi tava, kala ma sionzi lâ kazâŋatamâta mbaunzi ilo tu ma sipunzi pâtasimâte. 22 Kinzi tamâta ndoni ma wisinzinâna ndo pa miki, ŋana tu miki kalomitawana naŋa. Andeta tamâta ea kalotawana naŋa kaika lee ilâ ipâŋga lâ keri,ande Maro Kindeni ma via mao ilua i.23 Ambo kinzi tamâta lâ lawea toŋge masiveta malia pami, ande kakâwa kalâ palawea toŋge. Naŋa aporo mao nâ pami;miki ma kaveta wurâta ŋine kakura Is-rel nenzi lawea rârâni marumbu tia yo,ŋineŋga naŋa Tamâta Natu ma amâ.”

    Yesu ne pâri-tamâtama sikai nâna, sitogoi mine

    24 Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâtatu, “Kinzi pepa tamâta nenzi ilo-kaloŋandai ipole nenzi pananâŋa tamâta neilo-kalo ŋga; aku mine nâ, kinzi wurâtatamâta ŋandai simo nenzi tamâta ŋalaekulu ŋga. 25 Mine nde vetâŋa ndia kinzisiveta pa pananâŋa tamâta, andema sivetamine nâ panzi i ne pepa tamâta tona;aŋga vetâŋa ndia siveta pa tamâta ŋalae,ande ma siveta mine nâ panzi i ne wurâtatamâta. Ambo kinzi tamâta pinde urusipatu tamâta ŋalae toŋge ŋa tu Belsebul(i ŋa toŋge Sadana), ande kinzi ma siporo

  • Matai 10:26 16 Matai 11:1ŋgua sakamao ndo ŋananzi tamâta urusipono muli papa i ŋinde.

    Kinda ma tamege ŋana Maro Kindenisimbo nâ

    26 “Mine nde miki ma karuru ŋananzinemi kazâŋa tamâta ndimo. Ŋgua ndiarârâni ikeno paveâŋa, ŋinde miki ma kat-ula pwataki ipâŋga nia yo, ŋana kinzitamâta ma sisama ŋgua rârâni ne duvi.27 Mao nâ, ŋgua ndia rârâni naŋa aporopami lâ nia ŋgaŋe, ŋinde miki ma kat-ula ipâŋga nia yo. Aku ŋgua ndia rârânimuŋga taporo imo ŋgininda nâ, ŋindemiki ma kamandi lâ luma kulu âta akukawami ŋalae katula pwataki. 28 Mikima karuru ŋananzi kazâŋa tamâta ndimo,ŋana tu kinzi sikura tu sipu karaemi nâpâta imâte, taitu sikura tu sipu koranamipâta imâte, ande tia. Ambo taitu miki makaruruŋanaMaroKindeni, ŋana tu i simbonâ ikura tu izavaru karaemi wa koranamilâ yââ ŋalae ne mbââ ilo.

    29 Miki kasama tu kinzi tamâta urusikonzi sii kiri-kiri rua lâ mbumbu taitunâ. Mine nde kasama tu sii nde itogokelekele kaa nâ. Andetamiki tamamiMaroKindeni uru ikai katonâŋa sondo panzisii ŋinde. Mao nâ, ambo i ma isâu tia,ande sii toŋge ma ikura tu imbe ndue iputâno, ande tia. 30 Aku mine nâ, MaroKindeni isama lâ ŋana miki nemi moŋa wavetâŋa wa. Opopo, kulu pwau ŋapia kenokulumi, ande isama ŋine wa! 31Mine ndemiki ma karuru ndimo, ŋana tu lâ MaroKindeni nao, ande miki nde kelekele arando, kapolenzi sii ndoni marumbu lâ.”

    Mâsi ŋana tatula nenda kalo-tawanapwataki kâ

    32 “Tamâta ea itula ne ilo-kalo pwatakilâ nia yo tu i kalo tawana naŋa, andemuli naŋa kala ma atula ŋgua pwatakipapa naŋa Mama lâ samba lawea minetu, ‘Tamâta ŋine nde naneŋgu tamâta’.33Aŋga tamâta ea itula ne ilo-kalo pwatakilâ nia yo tu i kalo tawana naŋa tia, andemuli naŋa kala ma atula ŋgua pwatakipapa naŋa Mama lâ samba lawea mine tu,‘Tamâta ŋine nde naneŋgu tamâta tia’.”

    Yesu imâ ŋana iveta kazâŋa ipâŋga34 “Miki ma ilomi tu naŋa amâ ŋana

    apupu paraŋa rârâni lâ tâno kulu, minendimo. Naŋa ŋandai amâ ŋana apupuparaŋa ŋga.35 Naŋa amâ ŋana aveta kazâŋa ne mâsiipâŋga. Mao nâ,

    ‘Natu tamânema ikai kazâŋa pa tama,aŋga natu taine ma ikai kazâŋapa tina, aŋga lawa ma ikai kazâŋapa ana. 36 Tamâta see kinzini masipâŋga simo i ne kazâŋa tamâta.’

    37 Ambo tamâta toŋge ne tini-mwasapanzi tina-tama ipole ne tini-mwasa panaŋa, ande i ma ikura tu imo naneŋgutamâta, ande tia. Aku mine nâ, ambotamâta toŋge ne tini-mwasa panzi natuipole ne tini-mwasa pa naŋa, ande i maikura tu imo naneŋgu tamâta, ande tia.38 Aku mine nâ, ambo tamâta toŋge tinipwâka tu ikale i ne kâi popole ku iyokanaŋa muliŋgu, ande i ma ikura tu imonaneŋgu tamâta, ande tia. 39Tamâta ea iloŋalae ŋana tamwata ne via lâ tâno kulu,ande i ma ikura tu ikai via mao, andetia. Aŋga tamâta ea kalo tawana naŋa kalaipatawa tini ku imora tamwata ne via tukelekele kaa nâ, ande i ma isânda ne viamao kulu.”

    Tamâta ikai ne kulu ara40 “Tamâta ea iveta kie ara pamiki, ande

    iveta kie ara pa naŋa tona. Aku tamâta eaiveta kie ara pa naŋa, ande iveta kie arapa Maro Kindeni tona, ina muŋga isupwanaŋa kala amâ. 41 Ambo tamâta toŋge iloara panzi Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋatamâta, kala iveta kie ara pa toŋge, andetamâta ŋinde ma ikai ne kulu, itogo kuluŋinde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta uru sikaimine. Aku mine nâ, ambo tamâta toŋgeilo ara panzi tamâta ŋinde uru siponomulipa Maro Kindeni, ande kala iveta kie arapa toŋge, ande i ma ikai ne kulu, itogokulu kinzi tamâta uru siponomuli paMaroKindeni ŋinde uru sikai mine. 42 Naŋaaporo mao nâ pami; ambo tamâta toŋgeilo ara panzi kalo-tawana tamâta, kala iliŋilââ vâra-vâra lâ kâmba ilo ku ilua naneŋgutamâta toŋge tu inu kâ, andeMaro Kindenima kulu ilua tamâta ŋinde.”

    11Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata isupwanzi ne

    pâri-tamâta simâ pa YesuLuka 7:18-35

    1 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua marumbu lâ,ŋineŋga ipile lawea ŋinde ku ilâ pa laweapinde ikeno Galilaya tâno, ku ipanananzitamâta ku itula Maro Kindeni kawa ŋguapanzi.

  • Matai 11:2 17 Matai 11:212 Aŋga Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata nde

    imo luma sakamao ilo, ande iloŋo YesuKirisi parina tu iveta mâsi kie-kie ŋinde.Mine kala Yoane ionzi ne pâri-tamâtapinde silâ pa Yesu, 3 ŋana ma sikasoŋai mine tu, “Tiambo nokoni kala tamâtaŋinde Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tuma isupwa imâ, tiya?, ma kao tinima ŋanatamâta toŋge.”

    4 Ŋineŋga Yesu itu ŋgua taulo panzitu, “Miki kataulo kalâ katapâri pa Yoaneŋana vetâŋa wa mâsi kie-kie miki kaloŋoku kamora ŋine: 5 Kinzi tamâta muŋgamatanzi leva-leva ande simora nia, aŋgakinzi tamâta muŋga kenzi sakamao ndesoka nzâla silâ. Kinzi tamâta muŋgatininzi saga-saga nde sipâŋga tininzimbâra-mbâra lâ, aŋga kinzi tamâtamuŋgataŋanzi pasâe nde siloŋo ŋgua. Kinzimateŋa tamâta nde simandi simo vianzikilo, aŋga kinzi sugorai tamwatanzi ndesiloŋo pâri ara. 6Tamâta ea ikai nâna ŋanane kalo-tawana kâ, ambo ima imandi kaikaku ipono muli sondo pa naŋa, ande MaroKindeni ne nzâmbe ma ikeno papa i.”

    7 Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne pâri-tamâta ŋinde nde silâ lâ, ŋineŋga Yesuiporo ŋgua panzi tamâta ŋgu simo kukui ŋinde. Ipainzi tu, “Miki muŋga kalâ pania bilimu ŋana kaloŋo Yoane Lââ-LiliŋaTamwata ne ŋgua, aku lâ zo ŋinde mikikalâ tu kamora sâ. Tiambo miki kalâ tukamora kuli toŋge, lawea itili ilâ wa imâwa, tiya? Mine tia. 8 Mine nde mikikalâ tu kamora sâ. Tiambo miki kalâ tukamora tamâta toŋge uru isiŋga pasawaŋaarara, tiya? Mine tia. Kinzi tamâta urusisiŋga pasawaŋa arara ŋinde nde simokoipu ŋalaŋala nenzi luma nâ ilo. 9 Minekala miki kalâ tu kamora sâ. Tiambomiki kalâ tu kamora ŋgua-tulâŋa tamâtatoŋge, tiya? Mao nâ, miki kalâ tu kamoraŋgua-tulâŋa tamâta toŋge. Andeta mikiŋandai kamora ŋgua-tulâŋa tamâta kaa nâŋga. 10 Mao nâ, kinzi ŋgua-tulâŋa tamâtamuŋgâŋa nde sikai Maro Kindeni kawaŋgua, ŋineŋga siŋgere ŋgua ŋana Yoane lâpepa tini mine tu,

    ‘Kuloŋo ŋga; naŋa ma ao naneŋguŋgua-tulâŋa tamâta toŋge ilâimuŋga pano. I ma iveta nzâlasondo pa noko.’

    11 Naŋa aporo mao nâ pami; ikura zomuŋgâŋa rârâni, ande tamâta toŋge imotamâta ŋalae kala ipole Yoane Lââ-LiliŋaTamwata, ande tia ndo. Ambo taitu miki

    kaloŋo ŋga; lâ ŋgu ŋine Maro Kindeni ikaimaro papa, tamâta ea imo kinzi tamâtarârâni kalonzi, ande i imo tamâta ŋalae,kala ipole Yoane.

    12 Muŋga, lâ zo ŋinde Yoane Lââ-LiliŋaTamwata imandi ŋana iveta ne wurâta,aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine kala tamoŋine, ande kinzi kazâŋa tamâta nde siparakaika ku sitogo tu sipono nzâla ŋana MaroKindeni ma ikai maro panzi tamâta kâ.13 Mao nâ, siŋgani, aku imâ lee ipâŋgalâ Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne zo, andeMose ne ŋgua tukuŋa aŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta rârâni nde situla ŋgua ŋanaMaro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzitamâta kâ. 14 Aku miki ea ilomi tukalomi tawana nenzi ŋgua ŋinde, andemiki kaloŋo ŋga; Yoane nde ikai Ilia nia,ina ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa ŋindekinzi siporo tu ma itaulo imâ kilo. 15Ambomiki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋinesondo.

    16 Ayo, naŋa ma aporo asia ŋgua manaŋana vetâŋa kinzi tamâta uru siveta lâ zoŋine. Kinzi nde sitogonzi lâlu kiri-kiri,ilonzi kalonzi soki-soki sisaŋona ao ŋginiku sisarâwa pa nawalanzi tu, 17 ‘Opopo,maka kambana kauro ŋanamikima kakinakiniŋa, andeta miki tinimi pwâka tu kaki.Aŋga maka kawâŋgi wâŋgiŋa kalo-kalokâ, andeta miki tinimi pwâka tu kata.’ ”18 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua siâŋa ŋinene duvi pwataki panzi tu, “Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata uru indi kaika pa tamwataŋana kâpwa wa waini wa, andeta kinzisivaligi i mine tu, ‘Koroani saka imo kukui!’ 19 Aŋga naŋa Tamâta Natu uru aka waanuwa, andeta kinzi sivaligi naŋamine tu,‘Kamora ŋga, i tamâta ŋana ika kâpwa wainu waini ŋalae tina. Aku iveta mete kunzitamâta sakamao ŋana mbumbu kaiŋa kâwa kinzi kiesaka tamwatanzi wa!’ AndetaMaro Kindeni uru iwae wurâta sondo ndopanzi ne tamâta, kala miki kamora kanaŋopwataki lâ.”

    Yesu iporo ŋgua kaika ŋananzi tamâtaŋinde sipalele ilonzi kalonzi tia

    20 Yesu muŋga iveta mâsi ŋalaŋalarârâ ŋinde lâ lawea pinde, andeta kinzitamâta lâ lawea ŋinde ŋandai sipaleleilonzi kalonzi ŋga. Mine kala Yesu iporoŋgua kaika ŋananzi tamâta ŋinde mine tu,21 “Oyae, miki tamâta lâ Korasin lawea!Oyae, miki tamâta lâ Betsaida lawea! Maliaŋalae tina ma imâ pami! Ambo naŋa

  • Matai 11:22 18 Matai 12:8muŋga aveta mâsi ŋalaŋala panzi kiesakatamwatanzi simo Tair lawea ŋga Saidonlawea, itogo naŋa muŋga aveta lâ mikinemi lawea mine, ande nanayoni kinzitamâta ŋindema sipasawa pasawaŋa siŋgawa sio kââ lâ kulunzi wa, ŋana itula ilonzipwataki tu kinzi sipalele ilonzi kalonzi ilâpa naŋa marumbu lâ. 22 Andeta naŋaaporo mao nâ pami; lâ zo ŋana MaroKindeni ma ionzi tamâta silâ pa i ne ŋguania, ande kinzi tamâta lâ Tair wa Saidonnde ma sikai nâna, aŋga miki ma kakainâna ŋalae tina! 23 Aŋga miki tamâtalâ Kaperneam lawea, miki katu kapasukawarakami tinimi ku kakâki kalâ pa sambalawea, a? Tia ndo! Maro Kindeni maitambirami kalâ kandue yââ ŋalae nembââilo! Ambo lâ nia ndoyo naŋa avetamâsi ŋalaŋala panzi kiesaka tamwatanzilâ Sodom lawea, itogo naŋa muŋga avetalâ miki nemi lawea mine, ande Sodomlaweama kenomo ŋai yo, ma zavaruŋa tia.24 Andeta naŋa aporo mao nâ pami; lâ zoŋanaMaro Kindenima ionzi tamâta silâ pai ne ŋgua nia, ande kinzi tamâta lâ Sodomma sikai nâna, aŋga miki ma kakai nânaŋalae tina!”

    Kinda ma talâ pa Yesu ŋana takaipwareâŋa kâ

    25 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ikainoŋa pa Maro Kindeni mine tu, “O, Mama,noko uru pwai maro pa samba wa tânowa. Naŋa kawâŋgu ndaŋge pano, ŋana tunoko kuvea ilo-kalo ŋinde ŋananzi ilo-kalotamwatanzi, andeta kutula pwataki panzitamâta ŋinde nenzi ilo-kalo ŋalae koŋa tia.26 Mao nâ, Mama, noko ilo patea tu makuveta mine, kala kuveta lâ.” 27 Yesu ikainoŋa ŋine lâ, ŋineŋga iporo panzi tamâtaŋgu mine tu, “Naŋa akai Mama ndamwamarumbu lâ. Tamâta toŋge isama MaroKindeni Natu kilala sondo, ande tia; Mamasimbo nâ isama. Aku naŋa Maro KindeniNatu simboŋgu nâ kala asamaMama kilalasondo, tavanzi tamâta ndia naŋa apateanzitu ma atula i kilala pwataki panzi.

    28 Mine nde noko tamâta ea kumakâsaŋalae tina kala tini pââsââ lâ, ande nokokumâ pa naŋa, aku naŋa ma pwareâŋaalano. 29 Kumâ pwai wurâta ŋine naŋaatu alano, aku naŋa ma apananano ŋanakumo naneŋgu tamâta. Naŋa uru akai poemwasa nâ panzi tamâta, aku uru apatawawarakâŋgu tiniŋgu. Mine nde kumâ panaŋa, aku noko ilo ma isânda pwareâŋa

    kulu. 30 Ŋana tu wurâta ŋine naŋa atualano, ande wurâta ŋalae koŋa tia. Akumine nâ, kelekele ndia naŋa alano tupwale, ande ŋinde nemalia nde ŋalae koŋatia.”

    12Ŋgua tuŋa kaika ŋana wurâta kaiŋa lâ

    pwareâŋa ne zo sapâŋaMalaka 2:23-28, Luka 6:1-5

    1 Zo toŋge, lâ Juda nenzi pwareâŋa nezo sapâŋa toŋge, Yesu tavanzi ne pâri-tamâta soka silâ sipâŋga kâpwa “wit” netâno ŋgini. I ne pâri-tamâta nde putoleipunzi, kala sisiki kanaŋo pinde ku sika.2 Andeta tamâta pinde lâ Parisai ŋgu ndematanzi ilâ simoranzi siveta mine, akusipai Yesu tu, “Wa! Ŋgua tukuŋa ikenotu kinda ma taveta wurâta lâ zo sapâŋandimo. Mine nde noko ne pâri-tamâtasilaŋa sipole ŋgua tukuŋaŋinde!” 3AndetaYesu iporo ŋgua taulo panzi tu, “Tiambomiki ŋandai kapono ŋgua ŋana vetâŋaŋinde timbunda Daviti muŋga iveta, lâzo ŋinde putole ipu i tavanzi ne ŋgu,a? 4 Mao nâ, Daviti ilâ luma sapâŋailo, aku mbau ilâ ikai puroŋa ŋinde kinzipatarawâŋa tamâta muŋga sipatarâwa paMaro Kindeni. Patarawâŋa tamâta ŋalaepuroŋa ŋinde ilua Daviti, ŋineŋga Davitiika kunzi ne tamâta. Andeta ŋgua tukuŋaikeno tu kinzi patarawâŋa tamâta sim-bonzi nâ ma sika puroŋa ŋinde. 5 Akutiambo miki kazizâla tava ŋana ŋguatukuŋa Mose iŋgere ŋananzi patarawâŋatamâta, tiya? Kinzi uru siveta wurâta lâMaro Kindeni ne luma sapâŋa ilo ikurapwareâŋa ne zo sapâŋa rârâni. Minende silaŋa sipole tukuŋa ŋana zo sapâŋakâ. Andeta kinzi siveta soki ŋana ŋindekâ, ande tia. 6 Naŋa aporo mao nâpami; tamâta toŋge imo ŋai, ande itamâta ŋalae, ipole Maro Kindeni ne lumasapâŋa. 7 Maro Kindeni kawa ŋgua ikenolâ pepa tini mine tu, ‘Naŋa tiniŋgu pwâkaŋana simbi ŋinde miki uru kapatarâwa panaŋa. Taitu naŋa iloŋgu ndo tu miki makalomi sukâŋa ŋananzi tinimi pinde kukasukanzi.’ Ambo miki ma kalomi ŋgeresondo ŋana ŋgua ŋinde ne duvi, andemiki ma kasowe ŋgua mine lâ tamâta ŋinetininzi, ande ma tia. Kinzi ŋandai sivetakiesaka ŋana ŋinde kâ. 8 Ŋana tu naŋaTamâta Natu akai maro pa pwareâŋa ne zosapâŋa.”

  • Matai 12:9 19 Matai 12:27Yesu iveta tamâta toŋgembalau sakamao

    ipâŋga ara lâ pwareâŋa ne zo sapâŋaMalaka 3:1-6, Luka 6:6-11

    9 Yesu ipile nia ŋinde, ŋineŋga iyokailâ Juda nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo.10 Aku tamâta toŋge imo niani ndaina,i mbalau toŋge panzukuma lâ. Aŋgakinzi Parisai tamâta pinde simo ndaina,aku situ sio Yesu lâ ŋgua nia. Minekala sikasoŋa Yesu tu, “Mose ne ŋguatukuŋa isâu ŋana taveta pukoŋa tamâtatini ara lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, tiya?”11Ande Yesu itu lâ kawanzi tu, “Ambomikinawalami tamâta toŋge ne ‘lama’ taitu nâimo, andeta lama ŋinde pata indue mbââtoŋge ilo lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, andetamâta ŋinde ma isaŋa ne lama ŋindeku itapa kâki imâ, tiya? Mao nâ, i maisaŋa itapa kâki imâ. 12 Ambo taitu lamande lama nâ, aŋga lâ Maro Kindeni naokinzi tamâta nde sipolenzi lama ndo lâ.Mine kala ŋgua tukuŋa isâu ŋana tavetavetâŋa ara lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa.”13 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporopa tamâta mbalau sakamao ŋinde tu, “Ku-sowea mbalau.” Tamâta ŋinde isoweambalau lâ, aku ndainani nâ mbalau saka-mao ŋinde ipâŋga ara lâ, itogo i mbalautoŋge mine. 14 Aŋga kinzi Parisai tamâtande simandi silâ, ŋineŋga sipasau ku sipaŋgua tu ma sipu Yesu pâta imâte.

    Yesu ndeMaro Kindeni ne wurâta tamâtamao

    Malaka 3:7-1215Andeta Yesu isama lâ ŋana nenzi ŋgua

    ŋinde. Mine kala ipile nia ŋinde ku iyokailâ. Aku tamâta rârâ soka i muli silâ,ande ivetanzi pukoŋa tamâta rârâni tin-inzi ara lâ. 16Andeta Yesu indi kaika panzitamâta ŋinde tu ma situ i parina ilâ panzitamâta pinde siloŋo ndimo. 17 Yesu ivetamine, ande kala Maro Kindeni kawa ŋguamuŋga itula papa ŋgua-tulâŋa tamâta Ai-saia ŋinde, ande ipâŋga kanaŋo. Ŋguaŋinde nde mine;

    18 “Naŋa muŋga apatea tamâta ŋinetu imo naneŋgu wurâta tamâta.Naŋa tiniŋgumwasa ndo papa, akuiloŋgu ndeka ŋana. Naŋa ma aokoranâŋgu ilâ papa i, kala i maitula ŋgua panzi tinikoa ŋgu ŋanavetâŋa sondo naŋa uru aveta lâŋgua nia. 19 I ŋana iporo ipambitakunzi tamâta wa iporo ŋgua kawapakâe ŋalae panzi, ande ma tia.

    Kinzi ma siloŋo i isarâwa lâ nzâlakawa, ande tia. 20 Ambo taumbwatoŋge kambwaŋe sasamwata, andeŋinde i ma imbware nuki ndo,ande tia. Ambo sinâla ne ‘wiki’toŋge yââ kana lâ kala mundo nâikâki, ande ŋinde i ma ipupu imâtepuusii kâ, ande ma tia. I maiveta wurâta mine lee, ikura lâ zoŋinde itunzi tamâta rârâni sondomarumbu lâ. 21 Aku kinzi tamâtapapa ŋgu rârâni ma sio nenzi kalo-tawana ilâ papa i, ku ma sio tininziŋana i ne pavilâŋa ŋinde kâ.”

    Kinzi siporo tu Yesu ikai wurâta kukukoroani saka nenzi koipu ŋalae

    Malaka 3:22-27, Luka 11:14-2322Ŋine ilâ lâ, ŋineŋga tamâta pinde sikai

    tamâta toŋge simâ pa Yesu. Tamâta ŋindende koroani saka ipagagara, aku iveta imata leva-leva wa kawa pasâe wa. AndetaYesu iveta tamâta ŋinde tini ara kilo, kalaiporo ŋgua pwataki kumata imora nia kilo.23 Kinzi tamâta ŋgu ŋalae simo ndaina,ande matanzi simora Yesu ne mâsi ŋinde.Kinzi wisinzi motutu lâ, aku sipakasoŋatu, “Opopo, tiambo tamâta ŋine nde tim-bunda Daviti ne vâsa ŋinde kala kinda urutao tininda ŋana, tiya?” 24 Andeta kinziParisai ŋgu tamâta pinde siloŋo ŋgua ŋine,aku sipainzi tu, “Tamâta ŋine ikai koroanisaka nenzi koipu ŋalae Belsebul ne walo (iŋa toŋge Sadana), kalawaloni ndaina isukai ŋana isokinzi koroani saka piti lâ tamâtailonzi.”

    25Yesu nde isama kinzi ilonzi pwataki lâ,ande kala ipainzi tu, “Ambo kinzi tamâtanenzi lawea taitu ma sipwa pwataki simoŋgu rua ku sipara, ande lawea ŋinde ikuratu imo kaika, ande tia. Ambo tamâtatoŋge natu-timbu ma sipwa pwataki simoŋgu rua ku sikai kazâŋa pa warakanzi,ande kinzi ŋgu ŋinde ma sipayaula ndo.26 Aku mine nâ, ambo Sadana ne ŋguma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sikaikazâŋa pa warakanzi, ande i ne ŋgu ŋindema sipayaula ndo. 27 Ayo, miki kaporotu koroani saka nenzi koipu ŋalae isukanaŋa kala asokinzi koroani saka. Andetamiki kalomi ŋgere sondo ŋga; miki Parisainemi tamâta uru sisokinzi koroani sakapiti mine nâ! Mine nde ea uru isuka kinzi,a? Miki nemi tamâta nenzi vetâŋa ŋindeitula nemi ŋgua ŋinde kilala pwataki tu

  • Matai 12:28 20 Matai 12:42soki ndo. 28 Andeta Maro Kindeni ne Ko-roani Sapâŋa uru imo kuku naŋa, aku waloilana ŋana asokinzi koroani saka. Minende miki kasama tu Maro Kindeni ne zoŋana ikai maro panzi tamâta kâ nde imâipâŋga pami marumbu lâ!

    29Tamâta toŋge ikura tu iyoka kaa nâ ilâtamâta kaika toŋge ne luma ilo ku ipanawei ne kelekele, ande tia. I ma ipa tamâtaŋinde kaika muŋga lâ ŋga. Iveta mine,ŋineŋga ikura tu ikai ne kelekele rârânikeno i ne luma ilo ŋinde marumbu lâ.

    30 Tamâta ea ipono muli pa naŋa tia,ande i ikai kazâŋa pa naŋa. Aŋga tamâtaea tini pwâka tu isarawanzi tamâta tu simâpa naŋa, ande i iveta wurâta ŋana iŋaranzitamâta sikâwa pwapwataki silâ.

    31 Mine kala naŋa aporo mao nâ pami;Maro Kindeni ikura tu izavaru kiesakarârâni tava ŋgua pavaligiŋa rârâni kinzitamâta siporo papa i ŋinde piti lâ tin-inzi. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋgeiporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Kindeni neKoroani Sapâŋa, itogo kala ŋine miki ka-poro mine, ande Maro Kindeni ma izavarutamâta ŋinde ne kiesaka ŋinde piti tia.32 Mao nâ, tamâta ea iporo ŋgua poto-mule pa Tamâta Natu, ande Maro Kindeniikura tu izavaru kiesaka ŋinde piti. Aŋgatamâta ea iporoŋguapotomule paKoroaniSapâŋa, ande lâ zo ŋine wa zo muli wa,Maro Kindeni ma izavaru tamâta ŋinde nekiesaka ŋinde piti, ande ma tia.”

    Kâi sakamao uru ipula kanaŋo sakamaonâ

    33 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi Parisaitamâta lâ, ŋineŋga ipainzi tu, “Kâi arane kanaŋo nde ara, aŋga kâi sakamaone kanaŋo nde sakamao. Ambo kinzitamâta ma simora kâi kanaŋo, ande masisama tu kâi ŋinde nde ara, tiya?, saka-mao. 34 Miki nde sakamao tamwatami,katogonzi mwâta saka mine! Miki kakuratu kaporo ŋgua ara toŋge tia ndo! Tamâtakawa ŋgua nde itula ilo-kalo ndia ipipi lâkeno i ilo. 35Maonâ, tamâta ara ne ilo-kaloara rârâ nde ipipi lâ keno i ilo, kala i uruiveta vetâŋa arara. Aŋga tamâta sakamaone ilo-kalo sakamao rârâ nde ipipi lâ kenoi ilo, kala i uru iveta vetâŋa sakamao.

    36 Kinzi tamâta rârâni zo pinde siporoŋgua kapa-kapa pinde. Kala ŋine apaimi tulâ zo muli Maro Kindeni ma ionzi tamâtarârâni simandi i ne ŋgua nia, aku lâ zoŋinde ima italeanzi ŋananenzi ŋguaŋinde

    ndoni. 37 Lâ zo ŋinde, Maro Kindeni maiporo panzi tamâta pinde mine tu, ‘Nokotamwata kawa ŋgua itula pwataki pa naŋatu noko ne soki toŋge keno tia.’ Aŋga maiporo ŋgua panzi tamâta pinde mine tu,‘Noko tamwata kawa ŋgua itula pwataki panaŋa tu noko ne soki keno’.”

    Tamâta pinde sino Yesu tu ma iveta mâsikaika toŋge simora

    Luka 11:29-3238 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga

    kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋakâ pinde, sitavanzi tamâta pinde lâ kinziParisai ŋgu, ande simâ pa Yesu. Aku sipaitu, “Pananâŋa, maka iloma tu noko makuveta mâsi kaika toŋge lâ naoma, ŋanama kamora ku kasama tu Maro Kindeni newalo ikeno pano.”

    39Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku ipainzitu, “Opopo, kinzi kiesaka tamwatanziŋandai sio ilonzi kalonzi ilâ mao papaMaro Kindeni ŋga. Miki kakasoŋa naŋaŋana kamora Maro Kindeni ne mâsi kaikatoŋge, a? Naŋa ma


Recommended