of 249
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
1/249
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
2/249
Noam Chomsky
GUSARI I CAREVI, STARI I NOVI
UrednikDamir Mikulii
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
3/249
Naslov Izvornika
Noam Chomsky
PIRATES AND EMPERORS, OLD AND NEW
International Terrorism in the Real World
Noam Chomsky 1986, 1990, 1991, 2001, 2002This edition of PIRATES AND EMPERORS, OLD AND NEW first
published by Pluto Press, 2002.
This Translation is published by arrangement with Pluto Press
Ltd, London
Prava za hrvatsko izdanje, IZVORI 2003.
Nakladnik
IZVORI
Lektura
Slavica tefi
Lektura
Jasmina Mikulii
Zagreb, 2004.
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
4/249
Noam Chomsky
GUSARI I CAREVI,
STARI I NOVIMeunarodni terorizam kakav
doista jest
Preveo
Marinko Raos
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
5/249
CI P - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 327.2(73:53)"200"
323.28(53)
327.88(1 (K):73)"2001"
CHOMSKY, NoamGusari i carevi, stari i novi ;
meunarodni terorizam kakav doista jest /
Noam Chomsky ; . -
Zagreb : Izvori, 2004.
Prijevod djela: Pirates and emperors, old
and new.
ISBN 953-203-196-0
I. Imperijalizam SAD II. Terorizam -
Bliski Istok III. Terorizam - SAD -
11.09.2001. IV. S A D - Vanjska politika -
Bliski istok V. Bliski istok - Politiki
odnosi - 20. st.
440706036
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
6/249
Sadraj
Predgovor prvom izdanju 7
Uvod 13
1. Nadzor nad miljenjem: sluaj Bliskog istoka 32
2. Bliskoistoni terorizam i ameriki ideoloki sustav 51
3. Libija u amerikoj demonologiji 96
4. Uloga SAD na Bliskom istoku 120
5. Meunarodni terorizam: predodba i stvarnost 136
6. Svijet nakon 11. rujna 163
7. SAD i Izrael protiv Palestine 179
Biljeke 201
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
7/249
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
8/249
Predgovor prvom izdanju (1986.)
Ima u svetog Augustina pria o gusaru to ga je zarobio Aleksandar
Veliki te ga upitao: "Kako se usuuje harati morima?" "Kako se ti
usuuje harati itavim svijetom?" odgovori gusar. "Budui da ja to
inim samo jednim malim brodom, zovu me lupeom. Ti pak isto
ini velikom flotom pa te zovu carem."
Gusarev je odgovor bio "elegantan i izvrstan", procijenio je sv.
Augustin. Pria prilino tono doarava dananje odnose izmeu
Sjedinjenih Amerikih Drava i razliitih manje vanih igraa na
pozornici meunarodnoga terorizma, npr. Libije, PLO i drugih.
Openitije uzevi, pria sv. Augustina rasvjetljava znaenje poj-ma meunarodnoga terorizma u suvremenoj zapadnoj uporabi.
Pogaa u sr histerije oko pomno izabranih teroristikih ina to
ih se danas uzima - krajnje cinino - kao pokrie za nasilje to ga
ini Zapad.
Termin "terorizam" uao je u uporabu koncem osamnaestoga
stoljea i prvenstveno se odnosio na nasilne postupke vlasti, us-
mjerene na podinjavanje stanovnitva. Takav je pojam oito odmale koristi onima koji prakticiraju dravni terorizam. Budui
da su na vlasti, oni su u poloaju nadzirati sustav miljenja i iz-
raavanja. Stoga je naputen izvorni smisao te se izraz "terori-
zam" uglavnom poeo upotrebljavati za "terorizam namalo", to
ga provode pojedinci i skupine1. Termin se, dakle, neko rabio
za careve koji zlostavljaju svoje podanike i cijeli svijet, no danas
je ogranien na lupee koji dodijavaju monicima. Izraz nije ipakogranien samo na njih: i danas se jo primjenjuje na neprija-
teljske careve, a to je promjenljiva kategorija, koja se mijenja pre-
ma potrebama vlasti i ideologije.
Ograujui se od takve prakse, mi emo rabiti naziv "terori-
zam" kako bismo oznaili prijetnju silom ili njezinu uporabu u
svrhu zastraivanja ili pritiska (openito, s politikim, religijskim
i slinim ciljevima). Rabit emo ga bez obzira je li rije o teroriz-
mu careva ili o terorizmu lupea.
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
9/249
8 Gusari i carevi, stari i novi
Gusarev odgovor tek djelomice objanjava nedavno razvijen
pojam "meunarodnoga terorizma". Treba dodati jo jedno obi-
ljeje: teroristiki in dri se takvim samo ako ga je poinila
"njihova" strana, a ne naa. To je glavna doktrina mas-medija o
"meunarodnom terorizmu", to ju je Reaganova vlada poela vo-diti im je dola na vlast. Ona se oslanjala na uene radove u
kojima se tvrdilo kako je utvreno da su Sovjeti nadahnuli tu
poast te je ona sredstvo u njihovim rukama, "usmjereno na de-
stabilizaciju zapadnoga, demokratskoga drutva", kako pokazuje
navodna injenica da terorizam "nije usmjeren protiv Sovjetskog
Saveza niti protiv ijednog njegovog satelita ili klijentske drave",
nego se dogaa "gotovo iskljuivo u demokratskim ili razmjernodemokratskim zemljama".2
Tvrdnja je tona. Zapravo je tona ve po definiciji, s obzirom
na to kako naziv "terorizam" upotrebljavaju car i njegova odana
klika. Budui da se samo ini to ih poini "njihova" strana rau-
naju kao terorizam, slijedi da je tvrdnja nuno tona, kakve god bi-
le injenice. U stvarnom je pak svijetu pria poprilino drugaija.Glavne rtve meunarodnoga terorizma u prolim desetljeima
bili su Kubanci, stanovnici Srednje Amerike, Libanonci, ali nita
se od toga ne rauna - po definiciji. Kad Izrael bombardira pale-
stinske izbjeglike logore - esto se ak ni pretvarajui kako je to
"odmazda" za neto - ili kad alje postrojbe u libanonska sela u
"antiteroristike" akcije gdje ubijaju i razaraju, ili kad otima brodo-
ve i alje stotine talaca u zarobljenike logore, gdje ih dri u groz-nim uvjetima - onda sve to skupa nije "terorizam". tovie, rijetke
glasove prosvjeda gromoglasno osuuju vjerni sljedbenici ispravne
linije, napadajui ih zbog "antisemitizma" i "dvostrukih mjerila", jer
se odbijaju pridruiti zboru hvalitelja "zemlje kojoj je stalo do ljud-
skog ivota" (Washington Post), ija "via moralna svrha" (Time)
uvijek izaziva strahopotovanje i pljesak, zemlje koja se, kako kau
njezini udivljeni pristae, "dri viega zakona, kako ga predstavljajunjezini novinari" (Walter Goodman)4.
Isto tako, nije terorizam kada paravojne snage, koje djeluju iz
amerikih vojnih uporita i koje je obuila CIA, bombardiraju ku-
banske hotele, potapaju ribarice i napadaju sovjetske brodove u
kubanskim lukama, truju usjeve i stoku, pokuavaju ubiti Castra
i tako dalje. Na vrhuncu toga djelovanja takve su se akcije poduzi-
male gotovo tjedan za tjednom.5Takvi i mnogi slini postupci ca-
ra i njegovih tienika nisu teme konferencija niti uenih svezaka.
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
10/249
Predgovor prvom izdanju 9
a jo manje uzrujanih komentara i polemika u javnim glasilima i
strunim asopisima.
Mjerila to vrijede za cara i njegov dvor jedinstvena su u dva po-
gleda, meusobno tijesno povezana. Prvo, dok se teroristiki napa-
di na njih promatraju krajnje ozbiljno, to ak opravdava primjenunasilja "u samoobrani od buduih napada", vidjet emo da slini
ili ak tei teroristiki napadi na druge ne opravdavaju osvetu niti
preventivno djelovanje, no kad se izvedu, izazivaju bijes i strahovit
odgovor. Znaenje takvih teroristikih napada tako je neznatno da
o njima jedva da treba i izvijestiti - a nipoto ih se ne treba sjeati.
Pretpostavimo, na primjer, da libijsko mornariko pjeatvo napad-
ne tri amerika ratna broda u izraelskoj luci Haifi; pri tome jedanpotopi, a druga dva oteti, sluei se raketama istononjemake
proizvodnje. Ne treba spekulirati o tome kakva bi bila reakcija.
Okrenimo se sada stvarnome svijetu: 5. lipnja 1986. "junoafriko
mornariko pjeatvo napalo je tri ruska broda usidrena u luci Na-
mibeu na jugu Angole; jedan je brod potopljen". Pri tome su "se
sluili raketama izraelske proizvodnje 'Scorpion' /'Gabriel'/".6
Da je Sovjetski Savez na ovaj teroristiki napad na svoje tr-
govake brodove reagirao onako kako bi SAD uinile pod slinim
okolnostima - recimo, tako to bi bombardirao iz zraka Johan-
nesburg do potpuna unitenja - SAD bi vjerojatno ozbiljno raz-
miljale o nuklearnom udaru kao opravdanoj odmazdi protiv ko-
munistikoga avla. No u stvarnome svijetu, SSSR nije uope
odgovorio. Dogaaj se drao toliko beznaajnim da je ameriki ti-sak jedva i izvijestio o njemu.7
Zamislimo da je Kuba koncem 1976. napala Venezuelu u samo-
obrani od teroristikih napada, s nakanom uspostave "novoga po-
retka" u toj zemlji, ustrojena od elemenata pod kubanskim nad-
zorom. Pri tome bi pobili dvjesta Amerikanaca koji su popunjavali
sustav protuzrane obrane, granatama teko otetili ameriko ve-
leposlanstvo te ga na kraju zaposjeli i drali nekoliko dana zavrijeme osvajanja Caracasa, prekrivi time sporazum o primirju.8
Svrnimo pogled ponovno na zbiljski svijet: godine 1982. Izrael je
napao Libanon pod izlikom da titi Galileju od teroristikih napa-
da (pria je nainjena za potronju u Sjedinjenim Dravama, a u
zemlji se preutno priznavalo da je izmiljena), s nakanom uspo-
stave "novoga poretka", ustrojena od elemenata pod izraelskim na-
dzorom. Pri tome su pobili dvjesta sovjetskih dravljana koji supopunjavali sustav protuzrane obrane, granatirali sovjetsko vele-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
11/249
10 Gusari i carevi, stari i novi
poslanstvo te ga napokon zaposjeli i drali dva dana, dok su zapo-
sjedali zapadni Bejrut, krei time sporazum o primirju. O tim se
dogaajima u SAD izvjeivalo nemarno, izvan konteksta, bez po-
vijesne pozadine; kljune su se injenice preuivale ili ak nijeka-
le. Sreom, sovjetski je odgovor izostao. A da nije, ne bismo danasbili ovdje i razglabali o tome.
U stvarnome svijetu drimo da je samo po sebi razumljivo da
e Sovjetski Savez i druge zemlje koje su slubeno neprijatelji Sje-
dinjenih Drava (a veina je od njih bez obrane) stoiki podnositi
provokacije i nasilje koji bi izazvali gnjevnu reakciju - verbalnu i
oruanu - da su rtve car i njegov dvor.
Nevjerojatno licemjerje, to ga pokazuju navedeni i bezbrojni
drugi primjeri (o nekima emo govoriti poslije), nije ogranieno na
meunarodni terorizam. Spomenimo drugaiji sluaj! Saveznikim
sporazumima iz vremena Drugoga svjetskog rata nadzor nad dijelo-
vima Europe i Azije dodijeljen je pojedinim saveznikim silama, s
odreenim rokovima kada se saveznike snage trebaju povui iz
tih zemalja. Zgraanje nad sovjetskim postupcima u Istonoj Eu-ropi (koji su zaista bili grozni) bilo je veliko. No ti su postupci uve-
like oponaali ono to su Sjedinjene Amerike Drave uinile na
podrujima dodijeljenima pod zapadni nadzor prema ratnim spo-
razumima (Italija, Grka, Juna Koreja itd.) Osuivalo se sporost
sovjetskoga povlaenja iz sjevernog Irana, makar su SAD prekrile
svoje obveze iz ratnih sporazuma da e se povui iz Portugala, s
Islanda i Grenlanda te s drugih mjesta. To se opravdavalo time to"vojne okolnosti" ine povlaenje "neprobitanim", kako je Zdrueni
stoer Oruanih snaga SAD tvrdio, uz potporu amerikoga ministar-
stva vanjskih poslova. Ipak, nije bilo (i do danas nema) zgraanja
nad injenicom da su SAD stavile zapadnonjemaku izvjetajnu
slubu, usmjerenu protiv SSSR-a, pod zapovjednitvo Reinharda
Gehlena, koji je za nacistiki reim u Njemakoj vodio sline
operacije diljem Istone Europe. Nitko se nije javno zgraao nitizbog toga to je CIA slala svoje agente i materijalnu pomo ukrajin-
skim pronacistikim postrojbama sve do pedesetih godina XX.
stoljea, kao dio strategije "odbacivanja" (roll-back), to je opisano
u slubenom dokumentu NSC-68 iz travnja 1950.9Da su Sovjeti
1952. potpomagali pronacistiku vojsku koja se u Stjenjaku bori
protiv amerikih vlasti, odgovor bi bio malo drugaiji.10
Primjera je napretek. Jedan od najeklatantnijih je onaj koji se
obino nudi kao dokaz kako se komunistima ne moe vjerovati
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
12/249
Predgovor prvom izdanju 11
da e se pridravati ugovorenih obveza: rije je o Parikom mirov-
nom sporazumu iz 1973., kojim je zavren Vijetnamski rat i neka
s njime povezana pitanja. Istina je da su SAD odmah objavile
kako se nee pridravati nijedne odredbe s toga komada papira
to su ga bile prisiljene potpisati; kako su poeli, tako su i nasta-
vili. Ameriki su mediji dotle, iskazujui prekomjerno sluganstvo,
prihvatile ameriku slubenu verziju sporazuma kao pravi tekst
- to je znailo krenje svih njegovih bitnih elemenata. Tako su
amerika krenja sporazuma bila "u skladu" sa sporazumom, dok
su komunistike reakcije na ta krenja dokazivale njihovu priro-
enu prijetvornost. Taj se primjer danas redovito navodi kao op-ravdanje to su Sjedinjene Drave odbile dogovorno politiko rje-
enje krize u Srednjoj Americi. Sve to pokazuje koliko je korisno
imati dobro voen propagandni sustav.11
Kao to smo ve primijetili, "meunarodni terorizam" (u speci-
finom, zapadnom znaenju) doao je u arite zanimanja vlade
Ronalda Reagana, im je on doao na vlast 1981.12Nije teko do-
kuiti razloge, premda su oni bili i ostaju neizrecivi u slubenomsustavu miljenja i izraavanja.
Reaganova je vlada imala tri glavna cilja i sva su postignuta sa
zavidnim uspjehom: 1) prijenos dobara od siromanih bogatima;
2) veliko jaanje dravnoga sektora u gospodarstvu na tradicional-
ni nain, narudbama Pentagona, ime se postie da puanstvo
financira visokotehnoloku industriju koja proizvodi visokoteh-
noloki otpad za zajameno dravno trite te time pridonosi pro-
gramu javnog subvencioniranja privatnoga profita, a sve se to zove
"slobodno poduzetnitvo"; 3) znatno pojaavanje amerikih inter-
vencija, subverzija i meunarodnog terorizma (u doslovnom smi-
slu). Takvi se politiki ciljevi ne mogu predstaviti javnosti onako
kako su zamiljeni. Mogu se primijeniti samo ako je stanovnitvo
dovoljno zastraeno udovitima protiv kojih se moramo braniti.
Uobiajeno orue jest pozivanje na ugrozu koja dolazi od neega
to je Predsjednik zvao "monolitnom i bezdunom urotom" koja tei
osvojiti svijet. To je bio predsjednik Kennedy, koji je tako govorio
poinjui ostvarivati plan slian opisanom13. Predsjednik Reagan
je to zvao "carstvom zla". No sueliti se sa samim carstvom bilo bi
opasno. Puno se sigurnije boriti protiv bespomonih neprijatelja,
obiljeenih da su bliski saveznici carstva zla. To se pak lijepo uklapau treu toku na Reaganovu popisu prioriteta, kojom se bavio uglav-
nom iz drugaijih razloga: osigurati "red i stabilnost" u posjedima
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
13/249
12 Gusari i carevi, stari i novi
to ih Washington ima diljem svijeta. "Terorizam" prikladno oda-
branih gusara, ili neprijatelja kao to su nikaragvanski ili salvador-
ski seljaci koji se usuuju braniti protiv napada meunarodnoga
terorizma - to su znatno lake mete. Kad propagandni stroj dobro
funkcionira, moe ih se iskoristiti za izazivanje eljenoga straha imobilizacije masa u domaem stanovnitvu.
U tom je kontekstu "meunarodni terorizam" zamijenio ljudska
prava na mjestu "due amerike vanjske politike" osamdesetih go-
dina. Ljudska su prava, inae, dosegnula taj poloaj kao dio kam-
panje za vraanje na staro znatno poboljanoga moralnog i inte-
lektualnog ozraja ezdesetih (to se zvalo "vijetnamski sindrom").
Time se takoer eljelo prevladati stranu "krizu demokracije"
koja je nastala u istome kontekstu time to su se znatni dijelovi
puanstva organizirali radi politike akcije, ugroavajui time su-
stav u kojem elita odluuje, a javnost potvruje njezine odluke -
to se u zapadnom politikom argonu zove "demokracija"14.
Dalje u se baviti meunarodnim terorizmom u stvarnome
svijetu, stavljajui teite prvenstveno na Sredozemlje. "Bliskois-tono-sredozemni" terorizam su za najzanimljiviju medijsku temu
godine 1985. odabrali urednici novina, radija i televizije (veinom
Amerikanci) to ih je intervjuirao Associated Press. Anketa je
provedena prije teroristikih napada na zrane luke u Rimu i
Beu u prosincu; da je provedena nakon toga, to bi vjerojatno uk-
lonilo i posljednje sumnje.15Poetkom 1986. je zabrinutost zbog
"bliskoistono-sredozemnog" terorizma dosegnula vrhunac groz-nice, to je za posljedicu imalo ameriko bombardiranje Libije u
travnju 1986. Slubena je verzija da je ovaj hrabri in, usmjeren
protiv glavnoga poinitelja teroristikih nedjela u svijetu, postigao
uspjeh. Gadafi i drugi najvei zloinci sada se skrivaju u svojim
bunkerima; pripitomio ih je odvani branitelj ljudskih prava i do-
stojanstva. No usprkos ovoj velikoj pobjedi nad silama mraka, pi-
tanje terorizma koji dolazi iz islamskoga svijeta i pravilan odgovordemokratskih zemalja na to, kako bi se obranile vrijednosti civili-
ziranog drutva, i dalje ostaje glavna tema za zabrinutost i raspra-
vu, kako to pokazuju mnogobrojne knjige, konferencije, lanci i
komentari u novinama i na televiziji itd. Koliko god se to ticalo bilo
iroke bilo elitne javnosti, rasprava se strogo pridrava naela to
smo ih upravo objavili: pozornost je usmjerena samo na terorizam
lupea, a ne cara i njegovih tienika; na njihove zloine, ne nanae. Ja pak neu biti toliko pristojan.
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
14/249
Uvod (2002.)
Posljedice teroristikoga napada izvedenog 11. rujna 2001. toliko
su snane da taj dogaaj vie ne treba nazivati ni datirati kao to
je upravo uinjeno: "9/11" je dovoljno. iroko je prihvaeno kako
je svijet uao u novo doba, u kojemu e sve biti drugaije, u "dobaterora". Nema sumnje, 9/11 ima i zadrat e istaknuto mjesto u
analima terorizma, no trebali bismo dobro promisliti zato je tome
tako. Svatko tko je upoznat sa starijom i suvremenom povijeu
zna kako razlog, naalost, nije veliina zloina nego izbor nedunih
rtava. Kakve e biti posljedice toga dogaaja uvelike ovisi o tome
kako e bogati i moni protumaiti ovaj dramatini dokaz kako
ni oni vie nisu nedodirljivi, da se i njima mogu dogoditi gubitci
poput onih to ih oni rutinski nanose drugima. Posljedice e ovisiti
i o tome kako e bogati i moni reagirati.
U svezi s time, korisno je uzeti u obzir nekoliko injenica: 1.
"doba terora" nije dolo neoekivano; 2. "rat protiv terora", objav-
ljen 11. rujna, nije nikakva novost. Nain na koji se taj rat vodio
u nedavnoj prolosti moe nas pouiti kako e se voditi danas isutra.
to se tie prvoga, iako se mora priznati kako nitko nije mo-
gao tono predvidjeti to e se dogoditi 11. rujna, ve se neko
vrijeme shvaa da e, uz pomo suvremene tehnike, razvijeni svi-
jet izgubiti dosadanji gotovo posvemanji monopol na uporabu
sile. Dobrano prije 11. rujna uoeno je kako "... dobro planirana
akcija krijumarenja (oruja za masovno unitavanje) u SjedinjeneAmerike Drave ima najmanje 90% izgleda na uspjeh".1 Meu
razmatranim su ugrozama bile "male atomske bombe", "prljave
bombe" i razliite vrste biolokog oruja. Za izvoenje akcije ne
bi trebala neka izuzetna tehnika vjetina niti organizacija. tovi-
e, moglo bi biti teko otkriti izvor terora, te dakle jo tee boriti
se protiv njega. Devet mjeseci nakon 11. 9. 2001. i masovnoga
straha od bedrenice (tu su ugrozu mnogi analitiari drali jo stra
nijom2), FBI (Savezni istrani ured - savezna policijska i protuo-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
15/249
14 Gusari i carevi, stari i novi
bavjetajna sluba SAD) je izvijestio kako i dalje ima tek indicije
o tome tko je zamislio i isplanirao napade izvedene 11. rujna. U
biti, to su isti oni kojima su ti zloini pripisani smjesta, prije jed-
ne od najveih meunarodnih istraga u povijesti - koja je ipak do-
nijela vrlo malo podataka, kako i sam FBI priznaje. Istodobno stime, FBI nije mogao izvijestiti o uspjehu u otkrivanju krivaca za
zastraivanje bedrenicom, makar je izvor otkriven u dravnim, sa-
veznim laboratorijima u SAD. Tako je usprkos golemim sredstvi-
ma posveenim toj istrazi.
Glede toke 2, valja se prisjetiti kako George W. Bush 11. rujna
nije objavio "rat protiv terora", nego ga je ponovno objavio. Obja-
vila ga je dvadeset godina prije toga vlada Reagana i Busha I.,sa slinom retorikom i uglavnom istim osobama na kljunim
poloajima. Oni su tada obeavali da e "izrezati tumore" koji
nas "vraaju barbarstvu u nae moderno doba". Otkrili su dva
glavna sredita odakle dolazi "zlo terorizma": Srednju Ameriku i
bliskoistono-sredozemno podruje. Njihova kampanja za iskor-
jenjivanje poasti u tim dvjema regijama bila je visoko na ameri-
kom popisu prioriteta u osamdesetim godinama XX. stoljea. Usluaju Srednje Amerike kampanje su brzo dovele do mobilizacije
javnosti bez presedana po svojoj naravi. Duboko ukorijenjeno u
matici amerikoga drutva, takvo je nastojanje poduzetim akcija-
ma zadobilo novu snagu. Za vrijeme amerikih ratova u Indokini -
ba kao i kod prijanjih zapadnih pohoda po svijetu - nalo se ak
i onih koji su pomiljali poi ivjeti u tamonja sela kako bi po-
mogli rtvama te svojom nazonou dali domaem puanstvu bar
neku minimalnu zatitu od stranih osvajaa i njihovih domaih
pomagaa. Postoji velika literatura o "ratu protiv terora" Reaga-
nove vlade. Ti su tekstovi pronali mjesto u pukim pokretima
koji su se nastojali suprotstaviti meunarodnom dravnom tero-
rizmu, makar ih se ne smije gotovo ni spomenuti u javnim glasili-
ma glavne struje - pod geslom da samo zloini to ih ine drugizasluuju pozornost i izazivaju strasnu osudu. Veina teksta koji
slijedi potjee iz onoga to sam osamdesetih godina XX. stoljea
pisao o toj temi3i ima, vjerujem, veliku vanost za ono to nas tek
oekuje.
Washington je za svoju bazu za borbu protiv poasti u Srednjoj
Americi odabrao Honduras. Ameriki dunosnik koji je bio na
vodeem poloaju za najkrvavijih godina jest veleposlanik JohnNegroponte. Njega je godine 2001. George Bush II. imenovao da
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
16/249
Uvod 15
u Ujedinjenim narodima vodi diplomatsku sastavnicu ponovno
objavljenoga "rata protiv terora". Reaganov posebni izaslanik za
Bliski istok u razdoblju kad je tamo palo najvie nevinih rtava
bio je ministar obrane Donald Rumsfeld. On danas vodi vojnu sa-
stavnicu kampanje. Ostali vodei planeri u Washingtonu takoersu donijeli u novi "rat protiv terora" dragocjeno iskustvo to su ga
stekli u njegovoj prvoj fazi.
U objema je regijama Reaganova vlada poinila teroristike na-
pade s mnotvom rtava. rtava je bilo daleko vie nego od svega
onoga protiv ega su se navodno borili. Na Bliskom istoku se naj-
gori zloini i veina rtava mogu pripisati Sjedinjenim Dravama
i njihovim klijentima na terenu. Oni su posvuda za sobom ostavi-li trag krvoprolia i razaranja, osobito u unitenim drutvima Li-
banona i podruja pod izraelskom vojnom okupacijom. Srednja
je Amerika pretrpjela jo goru katastrofu pod teroristikim za-
povjednicima u Washingtonu i njihovim domaim poslunicima.
Jedan od ciljeva bila je drava Nikaragva. Ona se drala onoga
to zahtijevaju lijepe rijei meunarodnoga prava kad je neka
zemlja napadnuta: obratila se meunarodnim forumima. Meu-narodni sud je presudio u korist Nikaragve, odredivi kako su
Sjedinjene Drave krive zbog "nezakonite uporabe sile" i povrede
meunarodnih sporazuma. Sud je odredio SAD da prekinu me-
unarodne teroristike zloine i plate znatnu ratnu odtetu. SAD
su s prijezirom odbile takvu presudu. Slubeno je tumaenje bilo
da, ako se druge drave ve ne slau sa SAD, onda one same tre-
baju odluiti to je u njihovu "unutarnjem djelokrugu"; u ovom je
to sluaju bio teroristiki rat protiv Nikaragve. Uz potporu obiju
glavnih stranaka, amerika je vlada odmah pojaala ritam zloina.
Nikaragva se poalila Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje
su SAD svojim vetom sprijeile donoenje rezolucije kojom bi
se poduprla odluka Meunarodnoga suda te pozvalo sve drave
na potivanje meunarodnoga prava. U Opoj skuptini UN
SAD su takoer same (uz jo jedan ili dva glasa klijentskih dr-
ava) glasovale protiv slinih rezolucija. Sjedinjene Amerike Dr-
ave su pojaale napade, ometajui time nastojanje predsjednika
srednjoamerikih drava da se pregovorima postigne mirno rje-
enje. Kad je nikaragvansko stanovnitvo napokon popustilo pod
pritiskom, ameriki tisak nije skrivao svoje oduevljenje (premda
u isti mah priznajui kakve su se teroristike metode upotreblja-vale). Novine su izvijestile svijet kako su Amerikanci "Sjedinjeni u
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
17/249
16 Gusari i carevi, stari i novi
radosti" zbog te "Amerike pobjede u potenoj igri" (naslovi u New
York Timesu).
Drugdje u Srednjoj Americi narod nije imao vojske koja bi ga
titila. Zloini su stoga bili jo uasniji i rtava znatno vie nego u
Nikaragvi - a tamo je ve bilo vie nego strano. Poinitelji su bilesnage to su ih naoruale, opremile i obuile SAD i drave koje su
se pridruile amerikoj meunarodnoj teroristikoj mrei. Voeni
s neopisivim barbarstvom i brutalnou, ameriki ratovi su u opu-
stoenim zemljama Srednje Amerike ostavili za sobom oko dvjesta
tisua mrtvih i milijune prognanika, izbjeglica i ratne siroadi.
Jedan od glavnih ciljeva "rata protiv terora" bila je Katolika crkva,
koja je poinila teak grijeh. Napustivi svoju tradicionalnu ulogusluenja bogatima i monima, Crkva se uglavnom odluila "dati
prvenstvo siromasima". Sveenici, redovnice i vjernici laici nasto-
jali su organizirati narod koji je ivio u bijedi kako bi ljudi uinili
neto za sebe. Stoga su u oima Washingtona postali "komunisti",
koje treba istrijebiti. Vie je od simbolike to to je desetljee zloina
poelo ubojstvom konzervativnoga nadbiskupa koji je bio postao
"glas onih koji nemaju glasa", a zavrilo okrutnim ubijanjem e-storice vodeih isusovaca intelektualaca. U oba sluaja ubojstva
su poinili omiljeni tienici Washingtona. Dogaaji su meu od-
govornima pobudili slabo zanimanje. Malo tko ak zna i imena
ubijenih intelektualaca, to je u dramatinoj suprotnosti s disiden-
tima u neprijateljskim dravama. Moemo zamisliti kakva bi bila
reakcija kada takvi ne bi bili samo strpani u zatvore ili prognani,
nego bi im prosule mozak elitne snage to ih je Kremlj obuio i na-
oruao, ime bi se zaokruio popis groznih zloina.
Osnovne su injenice jasne. "kola dviju Amerika" s ponosom
je objavila kako je "teologija osloboenja (...) poraena uz pomo
amerike vojske", zahvaljujui uvelike obuci koju je ta vojska da-
vala vojnim asnicima ovisnih drava.
"Amerika pobjeda u potenoj borbi" nije za sobom ostavila tragsamo od iznakaenih trupala i unitenih ivota, nego je uzrokovala
i ekoloku katastrofu. Poto su SAD 1990. ponovno preuzele vlast
u njoj, Nikaragva se srozala na razinu najsiromanije zemlje u za-
padnoj hemisferi nakon Haitija. On je pak, ne sluajno, bio itavo
stoljee glavnim ciljem amerikih intervencija i nasilja, a sada s
Kubom dijeli ast izdravanja unitavajueg amerikog embarga.
Drugdje u regiji:
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
18/249
Uvod 17
Neoliberalne mjere ekonomske politike, kao to su ukidanje sub-
vencija cijena osnovnih proizvoda i poveavanje poreza na pro-
met, pogorale su stanje siromanih slojeva, dre Ujedinjeni na-
rodi. Godinja socijalna potronja u etirima suom pogoenim
zemljama Srednje Amerike iznosi stotinu dolara po glavi - jed-na estina latinskoamerikoga prosjeka /koji je ve sramotno
nizak/. Statistiki podatci prikupljeni za godinji sastanak Or-
ganizacije za prehranu i poljoprivredu UN (FAO), koji se ovoga
tjedna /11. lipnja 2002./ odrava u Rimu pokazuje kako je brj
ljudi koji u Srednjoj Americi pate od kronine pothranjenosti
porastao tijekom prologa desetljea gotovo za treinu - od pet
na 6,4 milijuna od ukupno 28 milijuna stanovnika.4
Specijalizirane agencije UN pokuavaju neto uiniti, "no bez
djelotvorne zemljine reforme takve mjere imaju tek ogranien ui-
nak". Puke organizacije koje bi mogle dovesti do agrarne refor-
me i drugih mjera od kojih bi koristi imala siromana veina sta-
novnitva u biti su unitene "ratom protiv terora" to ga je vodio
Washington. Uvedena je formalna demokracija, no to se uglavnom
dojmilo tek ideologa. Ispitivanja javnog miljenja diljem zapadne
hemisfere pokazuju kako povjerenje u demokraciju stalno pada,
djelomice zato to je unitena drutvena osnovica za pravu demo-
kraciju, a djelomice najvjerojatnije zato to je uspostava formalne
demokracije bila popraena neoliberalnom makroekonomskom
politikom koja suava prostor za sudjelovanje u demokraciji.U svom pregledu programa "donoenja demokracije u Latinsku
Ameriku", Thomas Carothers, koji je sudjelovao u "demokratiza-
cijskim" projektima Reaganove vlade, zakljuuje kako je takva po-
litika bila "dobronamjerna", ali je "zavrila neuspjehom" osobite
sustavne vrste. Gdje je Washington imao najmanje utjecaja - na
junom vrhu kontinenta - uspjesi su bili najvei, unato nastojanji-
ma Reaganove vlade da ih sprijei. Gdje je utjecaj Washingtona bionajjai, bilo je najmanje uspjeha. Razlog je, zakljuuje Carothers,
to je Washington nastojao odrati "osnovni poredak (...) podosta
nedemokratskih drutava" te izbjei "populistike promjene (...)
neizbjeno traei tek ograniene demokratske promjene od vrha
prema dolje koje ne remete tradicionalne strukture moi, s kojima
su Sjedinjene Drave tradicionalno povezane". On odbacuje "libe-
ralnu kritiku" toga pristupa zbog njegove "trajne slabe toke": nenudi nikakvu alternativu. Mogunost doputanja narodima da u
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
19/249
18 Gusari i carevi, stari i novi
znatnijoj mjeri sudjeluju u upravljanju vlastitim poslovima jedno-
stavno nije na dnevnom redu.5
U vladajuoj kulturi terorizma, zloini "rata protiv terora" i
poraa izazivaju malo artikuliranih zamjerki, izuzmemo li takti-
ka promiljanja. O injenicama obilato izvjeuju organizacije zazatitu ljudskih prava, crkvene skupine i drugi, katkad ak i ti-
sak. No na sve se to uglavnom sramotno odmahuje rukom, a zlo-
ini se opravdavaju. Sve nas to ne ui nita o "ratu protiv terora".
Vei je dio prie izrezan iz povijesti, pa ak i pozdravljen kao
"nadahnue za pobjedu demokracije u naem vremenu" (New Re-
public). Kad su ugroza stvarne demokracije i oajniki potrebne
reforme uguene u krvi, podruje se vratilo u mrak prijanjih go-dina, kad je golema veina ljudi patila teko, ali u tiini, dok su
se strani ulagai i "tradicionalne strukture moi s kojima su Sje-
dinjene Drave ve dugo povezane" bogatili.
Reakcija ima smisla ako se drimo prevladavajue pretpostavke
da su rtve "samo stvari" iji ivoti "nemaju vrijednosti" - da posudi-
mo Hegelov elegantni termin za nie slojeve. Pokuaju li "dii glave",
treba ih smrviti meunarodnim terorizmom, koji emo odlikovati
kao plemenitu stvar. Nastave li pak patiti u tiini, njihovu se bijedu
moe zanemariti. Iz povijesti se malo koja pouka moe izvui tako
kristalno jasno.
Dok je Srednja Amerika devedesetih godina nestala iz javnosti,
teror je drugdje ostao visoko na popisu prioriteta. Pobijedivi teo-
logiju osloboenja, amerika je vojska poslana na nove zadatke.U zapadnoj su hemisferi Haiti i Kolumbija uli u arite zanima-
nja. Kao i prije, SAD su 80-ih godina obilno podupirale dravno
nasilje. Ali novi su se problemi pojavili 1990., kad je - na ope
iznenaenje - prve demokratske izbore na Haitiju dobio sveenik
populist. Iznenaenje je nastalo uglavnom zbog zanemarivanja
velikoga pukoga gibanja u slamovima i na selu. Demokratska je
vlada brzo oborena vojnim prevratom. Hunta se odmah vratila kr-vavom teroru kako bi unitila puke organizacije, sve to uz preut-
nu potporu Busha I. i Clintona. Izabrani je predsjednik na koncu
vraen na vlast, ali uz uvjet pridravanja estoke neoliberalne po-
litike, koju je zastupao kandidat s amerikom potporom, koji je
na izborima 1990. dobio tek 14% glasova. Haiti je potonuo u jo
dublju bijedu, a Washington je opet pobrao lovorike zbog svoje
posveenosti slobodi, pravdi i demokraciji.Znatno je vea vanost amerike politike prema Kolumbiji. Ta-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
20/249
Uvod 19
mo su grozni dotadanji zloini dosegnuli vrhunac devedesetih. Ko-
lumbija je postala najvea primateljica amerike pomoi u oruju
i vojnoj obuci u zapadnoj hemisferi, u skladu s prevladavajuim
obrascem. Krajem desetljea dnevno se u toj zemlji dogaalo de-
setak politikih ubojstava (kolumbijske humanitarne organizacijetvrde da se taj broj odonda udvostruio). Broj nestalih osoba po-
peo se na dva milijuna; godinje ih nestane oko trista tisua i taj
broj neprestance raste. State Department i Korporacija "RAND"
(istraivaki zavod Ratnog zrakoplovstva SAD) slau se s nevladi-
nim udrugama da se oko 75-80% rtava moe pripisati vojsci i pa-
ravojnim skupinama. Te su skupine tako blisko povezane s voj-
skom da ih "Human Rights Watch" (bivi "Helsinki Watch") naziva"estom divizijom" (kolumbijska vojska ima pet divizija). Ukupni
broj rtava svih est divizija ostao je manje-vie stalan tijekom
cijelog desetljea, no sve su vie ubijale paravojne skupine, a sve
manje sama vojska. Teror se time privatizirao. Slian smo razvoj
vidjeli posljednjih godina i u Srbiji, Indoneziji i drugim teroris-
tikim dravama, koje trae nain kako e "uvjerljivo" zanijekati
svoje zloine. Sjedinjene Drave se slue slinom taktikom: priva-
tizirale su i obuku i njezinu primjenu, kao npr. u operacijama ke-
mijskog ratovanja ("raskuivanje") koje su imale katastrofalne po-
sljedice na poljodjelsko drutvo, pod izlikom bespotednog rata
protiv droge.6Takve se djelatnosti sve vie prenose privatnim tvr-
tkama (MPRI, Dyncorps), koje financira Washington i zapoljavaju
amerike vojne asnike. To je zgodno sredstvo za izbjegavanje ono-ga minimalnog nadzora to ga Kongres obavlja nad amerikom
izravnom angairanou u dravnom terorizmu.
Dok su se rtve gomilale, 1999. je Kolumbija postala najveom
primateljicom amerike vojne pomoi na svijetu (izuzmemo li vjene
- Izrael i Egipat), potisnuvi s toga mjesta Tursku. Turska je stra-
teki smjetena amerika saveznica, koja vojnu pomo i obuku od
SAD prima jo od 40-ih godina. No pomo je naglo poveana sre-dinom 80-ih, upravo kad je Turska pokrenula protupobunjeniku
kampanju, usmjerenu protiv svojega strano potlaenog kurdskog
stanovnitva. Dravno-teroristike operacije pojaale su se 90-ih,
kad su tamo poinjeni zloini uli meu najgore u tom i inae
stranom desetljeu. Vojne operacije, izvedene neopisivo barbar-
ski, praene masovnim muenjem, imale su za uinak milijune lju-
di raseljene iz unitenih krajeva te desetke tisua poginulih. Preo-stalo puanstvo je praktiki utamnieno te su mu uskraena ak
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
21/249
20 Gusari i carevi, stari i novi
i najosnovnija prava.7Kako je jaao dravni teror, tako su i SAD
pojaavale svoju potporu zloinu. Clinton je Turskoj pribavio 80%
njezina oruja. Izvoz oruja iz SAD u Tursku u 1997. je premaio
koliinu za itava Hladnog rata, zajedno s razdobljem pohoda na
Kurde do te godine.8
Zanimljivo je to u objanjavanju "druge faze rata protiv terora"
vrlo nedavna i vrlo relevantna povijest ne dobiva nikakvu pozor-
nost. Takoer, ini se da nitko ne tare glavu to tu drugu fazu vo-
di upravo zemlja koju su najvie meunarodne vlasti osudile zbog
meunarodnog terorizma, niti to "koalicija pravednih" ujedinjuje
znatan broj teroristikih drava, meu kojima su Rusija i Kina,
koje su se rado pridruile, kako bi tako od vodee svjetske velesi-le, koja tvrdi kako se bori da bi iskorijenila zlo iz svijeta, dobile
odobrenje za vlastite teroristike aktivnosti. Nitko se ne udi to
obrana Kabula od terora prelazi iz ruku jedne teroristike drave
(Britanije) u ruke druge (Turske), koja je to zasluila svojim "pozi-
tivnim iskustvom" u suzbijanju terorizma - kako tvrde ameriko
ministarstvo vanjskih poslova i tisak. Turska je postala "kljuna sa-
veznica u novom ratu Washingtona protiv terorizma", kako tumaistudija Brookingsove ustanove. Ona se posljednjih godina "borila
protiv teroristikog nasilja", pa je "stoga u jedinstvenu poloaju su-
djelovati u novom svjetskom nastojanju da se ukloni ta ugroza".9
Kako pokazuje nekoliko navedenih primjera (a ima ih znatno
vie), uloga Washingtona u meunarodnom dravnom terorizmu
nastavila se bez vidljiva prekida izmeu dviju faza "rata protiv te-rora", ukljuivi i reakciju na njega.
Ba kao to se moe rei i za itavu prvu fazu "rata protiv tero-
ra", o novijim pothvatima meunarodnoga terorizma s dravnom
potporom postoje velike koliine informacija. Prikupljaju ih i alju
velike organizacije za zatitu ljudskih prava, no to se ne trai, za
razliku od onih koje se daju ideoloki iskoristiti. Stoga se injeni-
ce ignoriraju ili, ako to nije mogue, na njih se odmahuje rukomkao na male i nehotine pogreke, sitna skretanja s pravednoga
puta. Izvedba je bila osobito uspjena 90-ih, kad je bilo nuno po-
tisnuti vijesti o ulozi SAD i njihovih saveznika u Turksoj, Kolum-
biji, Istonom Timoru, Bliskom istoku i drugdje. Istodobno se
Washington hvalio zbog ulaska u "plemenitu fazu" svoje vanjske
politike. Njezinim tvorcima oko glava je zasjao "svetokrug" dok su
"elnici idealistikoga Novoga svijeta krenuli unititi neovjenost"prvi put u ljudskoj povijesti, posveeni "naelima i vrijednostima",
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
22/249
Uvod 21
strasno titei ljudska prava i slobodu. To to je takva rijeka ne-
istina mogla nesmetano tei, samo je po sebi veliko postignue. No
to to su isti ti "sveci" sudjelovali u nekim od najuasnijih zloina
poinjenih u tom desetljeu - to bi doista uutkalo i samog Jona-
thana Swifta!10
Uspjeh prve faze "rata protiv terora" u Srednjoj Americi odra-
zio se i u drugom podruju od posebnog interesa, u bliskoistono-
sredozemnoj regiji. U Libanonu su palestinski izbjeglice smrvljeni
teroristikim operacijama s potporom SAD, a libanonsko je
drutvo pretrpjelo jo jednu traumu. Dvadeset tisua ljudi je po-
bijeno za izraelskoga pohoda na Libanon 1982. Mnogi su jo stra-dali od izraelske vojske i njezinih plaenika u zaposjednutom Li-
banonu u godinama to su slijedile. To se nastavilo tijekom 90-ih,
kad su povremeni izraelski upadi u Libanon istjerali stotine tisua
ljudi iz njihovih domova i pobili stotine. Prema podacima libanon-
ske vlade, za izraelske je najezde 1982. smrtno stradalo 25 tisua
ljudi. Rijetko je bilo uvjerljive izlike samoobrane, kako priznaju
i same izraelske vlasti (izuzevi promidbu za ameriko trite).Potpora SAD itavo je vrijeme bila dosljedna i odsudno vana.
Na podrujima pod izraelskom okupacijom teror i represija se
pojaavaju od osamdesetih godina do danas. Izrael je na okupira-
nim podrujima sprijeio razvoj, preoteo najbolju zemlju i vei dio
prirodnih izvora te je ustrojavao nove idovske naseobine na takav
nain da domae puanstvo ostane izolirano i bespomono. Izrael-
ski planovi i programi presudno su ovisili o vojnoj, gospodarskoj,diplomatskoj i ideolokoj potpori Sjedinjenih Drava.
U ranim je danima tridesetpetogodinje vojne okupacije Moe
Dajan - inae jedan od izraelskih elnika s najvie suosjeanja za
palestinske patnje - predloio svojim kolegama u Vladi da bi Izrael
trebao rei Palestincima kako e "ivjeti kao psi, pa stoga moe
slobodno otii tko god to eli".11Kao u mnogim slinim pothvati-
ma, vrhunac okupacije bilo je poniavanjeArabuima (ekvivalent
izraza poput "crnine", "nigeri"). Njih se moralo pouiti neka "ne
diu glave" (uobiajeni izraelski izraz). Dvadeset godina poslije to-
ga, za jedne od provala nasilja naseljenika i izraelske vojske pro-
tiv Palestinaca, politolog Joram Peri je jetko primijetio kako su
tri etvrt milijuna mladih Izraelaca za sluenja vojnog roka nauili
"kako zadaa vojske nije samo braniti zemlju od stranih vojski nabojnom polju, nego oduzimati prava nedunim ljudima i razarati
im domove samo zato to suArabuimi koji ive na podrujima
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
23/249
22 Gusari i carevi, stari i novi
to ih je Bog nama obeao". Onda e "dvonone zvijeri" (izraz
izraelskoga premijera Menahema Begina) moi jedino "teturati kao
drogirani ohari u boci" (izraz naelnika glavnoga stoera Rafaela
Ejtana). Ejtanov nadreeni Arijel aron, tek to se vratio iz poho-
da na Libanon i pokolja u Sabri i atili, predloio je da bi ses prosvjednicima najbolje moglo izii na kraj tako da im se "od-
sijeku testisi". Vodei hebrejski listovi donijeli su "podrobne pri-
kaze teroristikih napada /to su ih poinili izraelska vojska i na-
seljenici/ na osvojenim podrujima". Premijeru Beginu su na te
lanke skrenuli pozornost istaknuti politiari, meu njima i neki
ratoborni. Meu time su i opisi rutinskih poniavanja, kao to je
natjerivanjeArabuima da mokre i izbacuju izmet jedni po dru-gima, puze po zemlji viui "ivio Izrael!" ili liu zemlju. Na Dan
holokausta moraju po svojim rukama ispisivati brojke "u znak
sjeanja na idove koji su pobijeni u koncentracijskim logorima".
Vei dio Izraelaca sablaznio se nad takvim zlodjelima, ali su se ona
ipak opetovala za aronova pohoda u travnju 2002.
Uvaeni borac za ljudska prava i pravni strunjak Rada eha-da napisao je prije dvadeset godina kako za Palestince koji ive
pod okupacijom ima malo mogunosti izbora: "ivei tako, morate
se stalno odupirati dvjema napastima: ili se prepustiti tupom,
nijemom oaju, kako ele vai tamniari, ili izludjeti od mrnje pre-
ma svojim tamniarima i samom sebi". Jedina je alternativa postati
jedan odsamidina,koji nijemo podnose sve, nadzirui svoj bijes.
Jedan od najpoznatijih izraelskih knjievnika Boaz Evron ova-ko je opisao tehniku okupacije: "Treba ih drati na kratkoj uzici"
i uvijek paziti neka "znaju da im je bi iznad glave". To je bolje od
pokolja, jer to onda civilizirani ljudi "mogu mirno prihvatiti", pi-
tajui: "to je tu tako strano? Zar je netko ubijen?"
Evronov sarkazam tono pogaa bit stvari. Tonost njegova
prikaza stvari pokazala se vie puta, a vrlo otro u travnju 2002.,
kad je najnoviji aronov ratni zloin proizraelski lobi zgodno preo-brazio u dokaz kako - izvan SAD - svijetom vlada neiskorjenjivi an-
tisemitizam. Dokaz za to je to su se rani strahovi da se dogodio
golemi pokolj pokazali neopravdanima. Dogodilo se samo to da
je razoren izbjegliki logor Denin, stari grad Nablus, kulturni cen-
tar i druge graanske ustanove u Ramalahu. Uz to samo jo opsce-
no poniavanje ljudi na ve uobiajeni nain, brutalno kolektivno
kanjavanje stotina tisua nevinih ljudi i druge takve sitnice, kakveobrazovani Amerikanci i mnogi Izraelci mogu "mirno prihvatiti". Na-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
24/249
Uvod 23
ravno, samo bi kakav histerian antiiraki rasist mogao prigovarati
kad bi snage Sadama Huseina takvo to izvodile u Izraelu ili SAD.
Pojedinani sluajevi esto otkrivaju prevladavajui pristup te-
rorizmu jasnije nego opa slika. Teko je pronai ivlji i trajniji
simbol "zlog sjemena terorizma" no to je brutalno umorstvo Ame-rikanca Leona Klinghoffera, invalida u kolicima. Bilo je to za otmice
brodaAchille Laurou listopadu 1985. Ubojstvo ni na koji nain ne
opravdava to to je otmica bila osveta za izraelsko bombardiranje
Tunisa (s amerikom potporom), izvedeno samo tjedan prije toga;
tom je prigodom ubijeno sedamdeset pet Tuniana i Palestinaca,
bez uvjerljive izlike. Reakcije su bile sasvim drugaije kad su bri-
tanski novinari u izbjeglikom logoru Deninu nakon aronova na-
pada otkrili "spljotene ostatke invalidskih kolica". "Kolica su bila
posve skrena, spljotena kao u crtanom filmu", stajalo je u njiho-
vu izvjeu. I dalje: "Usred tih ostataka stajala je slomljena bijela
zastava". Palestinac Kemal Zugajer, invalid, "ustrijeljen je dok je po-
kuavao u kolicima pobjei cestom. Izraelski je tenk zacijelo preao
preko njegova tijela, jer kad ga je /prijatelj/ pronaao, nedostajala jejedna ruka i obje noge, a lice mu je, kae, bilo prepolovljeno".12ini
se da to nije zasluivalo ak ni biti zabiljeeno u amerikim mediji-
ma. A da su javna glasila o tome i izvijestila, to bi se zanijekalo
i na onoga tko bi to objavilo sasula hrpa optuaba za antisemiti-
zam, to bi vjerojatno dovelo do isprika i demantija. Ako bi i bio
priznat, zloin bi se omalovaio kao nehotina pogreka tijekom
inae opravdane odmazde - sasvim razliito nego u sluaju rtve naAchillu Lauru.Tako Kemal Zugajer nee ui u anale svjetskog tero-
rizma zajedno s Leonom Klinghofferom.
Postoji obilje takvih primjera. Amerike saveznike valja razliko-
vati odArabuima, koje oni gnjetu svojim izmama. Ba kao to
je, openitije, za dugih stoljea trebalo razlikovati prave ljude od
"obinih stvari" - robova.
Bivi ef izraelske vojne izvjetajne slube lomo Gazit bio jeza ranih godina okupacije visoki dunosnik vojne uprave okupira-
nih podruja. On je okupaciju 1985. opisao kao "potpuni uspjeh".
Stanovnitvo ne ini potekoe. Postali su samidin koji ne diu
glave. Glavni je cilj postignut: "sprijeiti stanovnike podruja da
sudjeluju u odreivanju politike budunosti podruja" ili da "se
smatraju partnerima s Izraelom". Iz toga je slijedila "potpuna za-
brana bilo kakvih politikih organizacija, jer je svakome jasno dabi, kad bi politika aktivnost i organizacije bili doputeni, njihovi
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
25/249
24 Gusari i carevi, stari i novi
elnici mogli postati sudionici u politikim poslovima". Isti nain
razmiljanja i postupanja iziskivao je "razaranje svake inicijative
i svakog nastojanja stanovnika podruja da postanu pregovaraki
kanal ili sredstvo za palestinsko arapsko vodstvo izvan podruja".
Temeljno je naelo godine 1972. ovako formulirao tada istaknutiizraelski diplomat, a poslije predsjednik Izraela Haim Hercog: "Ja
ne oduzimam Palestincima pravo na stajalite ili miljenje o bilo
kojem pitanju (...) No nipoto ih nisam spreman na bilo koji nain
priznati partnerima glede zemlje to je posveena rukama nae na-
cije ve tisuama godina. Naime, za idove na toj zemlji ne moe
biti nikakvih partnera."13
Za izraelske pokrovitelje, problemi nastaju tek kad drogiraneohare "obuzme mrnja" toliko da podignu glave te se ak okrenu
protiv svojih tamniara. U tom je sluaju kazna stroga, esto krajnje
brutalna i uvijek izvedena bezobrazno - sve dok se platia slae. Sve
do prosinca 1987. godine, kad je izbila prva intifada,Palestinci su
na okupiranim podrujima bili vrlo podloni. Kad su napokon po-
digli glave na zaposjednutim podrujima, Izraelske oruane snage,
Granina straa (neto nalik paravojnim skupinama) i naseljenici
eksplodirali su u bijesnoj, brutalnoj provali terora.14
O tome se u SAD tek sporadino izvjeivalo. Vijesti i komen-
tari uglavnom su slijedili slubenu liniju, dok se Washington rev-
no pravio da "ne vidi" mirovne ponude Palestinske oslobodilake
organizacije (PLO) i drugih za politiko rjeenje. Konano, postav-
i predmetom meunarodne sprdnje, Washington je pristao razgo-varati s PLO-om. Bilo je to pod djetinjastom izlikom - koju su ame-
riki mediji i intelektualci preteno prihvatili ne trepnuvi okom
- da se PLO pokorio te od sada krotko prihvaa neizmijenjeno
ameriko stajalite. Na prvom je sastanku (o kojem se izvjeivalo
u Izraelu i Egiptu, ali ne i u SAD, bar ne u glavnim javnim gla-
silima), Washington je zahtijevao od PLO-a da prestane s "neredi-
ma" na teritorijima pod izraelskom okupacijom, "koje mi smatra-mo teroristikim inima protiv Izraela", s nakanom "ugroavanja
/izraelske/ sigurnosti i stabilnosti". Dakle, nije terorizam ono to
ini okupacijska vojska. Njihovo je nasilje opravdano, prema prio-
ritetima amerike vlade - ba kao to je bilo i u Libanonu. Ne, ne-
go su odgovorni oni koji se usuuju podignuti glave. Premijer Ra-
bin izvijestio je elnike pokreta "Mir sada" kako je svrha pregovora
Sjedinjenih Drave i PLO-a "na niskoj razini" pruiti Izraelu dovolj-no vremena za slamanjeintifade"estokim vojnim i gospodarskim
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
26/249
Uvod 25
pritiskom". Premijer je izraelske mirotvorce uvjeravao da e Pale-
stinci "biti slomljeni".
Kao to obino biva, nasilje je postiglo svrhu. Poto su Palestinci
"slomljeni" i vratili se u stanjesamidina, u SAD se vie nisu brinuli
za njih. Kao i u drugim sluajevima, pokazala se tonost Evronove
analize, koju smo prije naveli.
Stvari su se nastavljale biti slinima tijekom 90-ih godina, sada
u sklopu tzv. mirovnog procesa iz Osla. U pojasu Gaze nekoliko
tisua idovskih doseljenika ive u raskoi; imaju bazene i rib-
njake te se vrlo uspjeno bave ratarstvom, zahvaljujui tome to su
prigrabili vei dio oskudnih vodenih izvora na tom podruju. Mi-lijun Palestinaca pak jedva preivljavaju u bijedi, zatoeni iza zida.
Sprijeen im je pristup moru i Egiptu. esto moraju hodajui ili
plivajui zaobilaziti prepreke izraelske vojske, koje jedva da imaju
ikakvu sigurnosnu funkciju, no zato teko i poniavajue ometaju
Palestincima normalan ivot. Na Palestince se esto puca kad po-
kuavaju putovati unutar svoje tamnice. Gaza je postala izraelska
"kanjenika kolonija", njegov "vraji otok, Alcatraz", kako pieistaknuti izraelski kolumnist Nahum Barnea.
Kao i u Srednjoj Americi, stanje se tijekom devedesetih stalno
pogoravalo.15Prijedlog Clintona i Baraka, iznesen u ljeto 2000. u
Camp Davidu, obilno se slavio kao "velikoduan". Doista, valja rei
da je to bio napredak u odnosu na prijanje stanje. U to su doba
Palestinci bili zatoeni u vie od dvjesta enklava na Zapadnoj obali,
a veina ih je bila siuna. Clinton i Barak su velikoduno ponudilismanjiti tu brojku na samo tri kantona, u biti odvojena jedan od
drugoga i od sredita palestinskoga ivota, kulture i komunikacija
- istonog Jeruzalema. Palestinski entitet postao bi tako "neokolo-
nijalno ovisno podruje". To bi stanje bilo "trajno"; tako je Barakov
ministar vanjskih poslova opisao svrhu mirovnog procesa iz Osla,
opetovavi izjavu Moe Dajana, izreenu trideset godina prije toga,
kako je okupacija "trajna". Po uzoru na Gazu, u ljeto 2002. izgraen
je zid za utamniavanje puanstva, s unutarnjim preprekama koje
e se moi proi - ako uope - tek nakon duge gnjavae i namjerna
poniavanja ljudi koji nastoje doi do bolnica, posjetiti roake, po-
haati kolu, pronai posao, prevesti urod, uope - preivjeti ne-
kako u toj tamnici. Ako takve mjere obnove monopol na nasilje i
teror to ga je prije uivao klijentski reim Washingtona, politika naZapadnoj obali takoer e biti ocijenjena uspjenom.
Sredinom 2002. Program UN za prehranu (WFP) zatraio je
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
27/249
26 Gusari i carevi, stari i novi
potporu donatora za program prehranjivanja pola milijuna Palesti-
naca, koji pate od gladi i pothranjenosti, jer "sve vei broj obitelji
na podrujima pod izraelskom okupacijom biva prisiljen preskaka-
ti obroke ili ih smanjiti". Tako je upozoravao WFP predviajui
kako e se stanje jo pogorati sprijei U Izrael slobodno kretanje
dobara izmeu osam kantona to ih uspostavlja u "kanjenikoj
koloniji".16
Poput svojeg uzora u Gazi, i zid na Zapadnoj obali trebao bi
biti "polupropusan". Izraelske oruane snage, idovski naseljenici i
strani turisti mogu se slobodno kretati u oba smjera - ali ne i "puke
stvari" koje za vladare "nemaju vrijednosti".Sve dok ljudi iji ivoti imaju vrijednost nisu ugroeni, sudbina
njihovih rtava moe se zanemarivati. Podignu li glave, mora ih se
pouiti poslunosti. Obino se prvo primjenjuje nasilje; upravo je
stoga dravni terorizam takva poast. Ne uspije li to, mora se raz-
motriti i ostala sredstva. Tijekom prve intifade ak su i krajnji pri-
stae izraelskoga terora poeli pozivati na djelomino povlaenje,
zbog visoke cijene to je Izrael plaa za okupaciju. U poetcimadruge intifade ubijanje stotina Palestinaca i masovno kolektivno
kanjavanje nisu ak ni omele nove poiljke helikoptera i ostalih
oruja za provedbu terora, ali kad je intifada izmakla nadzoru i
stigla do samog Izraela, postale su potrebne nove mjere. Predsjed-
nik Bush ak je objavio svoju "viziju" palestinske drave koja bi na
kraju trebala nastati te za to pobrao velike pohvale. Time se (s donje
strane) pribliio stajalitu junoafrikih rasista od prije etrdesetgodina, koji nisu imali samo "viziju" drava pod crnakom upra-
vom, nego su to i proveli u djelo.
No kakva bi ta drava bila i gdje bi bila - to je i dalje ostalo
pitanje. elnik veine u Zastupnikom domu Kongresa SAD izja-
vio je kako "postoje mnoge arapske drave" koje posjeduju obilje
"zemlje, imovine i mogunosti za stvaranje palestinske drave".Tako bi Izrael trebao "prigrabiti itavu Zapadnu obalu" te bi "Pale-
stinci trebali otii". Drugi pak isto tako kau kako u New Yorku i
Los Angelesu ivi mnotvo idova. Najbogatija zemlja na svijetu bi
bez potekoa mogla progutati jo koji milijun i tako rijeiti pro-
blem. Na suprotnoj strani politikoga spektra, Anthony Lewis je
hvalio "nesentimentalnoga starog vojnika" Jicaka Rabina, ovjeka
"istog intelektualnog potenja", koji je bio voljan potpisati Spo-razume iz Osla. No izraelska se desnica, za razliku od Rabina,
"protivi bilo kakvom rjeenju koje bi Palestincima dalo odrivu dr-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
28/249
Uvod 27
avu - siunu, razoruanu, pod izraelskim gospodstvom - ali nji-
hovu vlastitu." To je "sr pitanja" i ako se Rabinova plemenita vizija
ne ostvari, mirovni e proces umrijeti.17
U meuvremenu, dravni teror ostaje prihvatljivo sredstvo nad-
zora. U prvim danima intifade Izrael se sluio helikopterimaamerike proizvodnje za napade na civilne ciljeve, ubivi i ranivi
desetke ljudi. Clinton je odgovorio najveom poiljkom vojnih he-
likoptera u itavom desetljeu. Isporuke su se nastavljale dok
ih je Izrael poeo upotrebljavati za politika umorstva i druge
teroristike inove. Sjedinjene Drave su stalno odbijale nazonost
meunarodnih promatraa, to bi vjerojatno smanjilo nasilje. U
prosincu 2001., istodobno s ulaganjem veta na jo jednu rezolu-ciju Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda koja je pozivala na ras-
poreivanje promatraa, Bushova je vlada krenula korak dalje
kako bi "pojaala teror" (a to je Arafatov zloin, prema amerikom
predsjedniku). Vlada SAD je omela meunarodno nastojanje za
zaustavljanje izraelskoga "tekoga krenja" etvrte enevske kon-
vencije. Opi je ameriki pristup dobro predstavljen u programa-
tskoj izjavi predsjednika Busha o arapsko-izraelskom sukobu (24.lipnja 2002.): osnovno je naelo da samo "elnici neuprljani su-
djelovanjem u terorizmu" mogu sudjelovati u diplomatskom proce-
su pod vodstvom SAD. Ariel aron, prema tome, automatski otpa-
da, ali ta injenica nije izazvala, ini se, nijedan komentar, makar su
neki ipak treptali kad ga je predsjednik Bush nazvao "mirotvorcem"
- zbilja, njegova pedesetogodinja teroristika karijera to lijepo do-kazuje. Nijedan ameriki dravnik ne moe biti uprljan terorizmom
- to se razumije samo po sebi. Samo palestinski voe moraju zado-
voljiti gospodarev zahtjev da njihovo nasilje i represija budu upere-
ni samo protiv drugih dvononih zvijeri, kako je bilo i prije, kad je
takva praksa dobila potporu i pohvale od ameriko-izraelskog sa-
veza itavo vrijeme pregovora u Oslu. Ako se udalje od zadae to
su im je postavile SAD ili izgube nadzor, mora ih se ukloniti i za-mijeniti pouzdanijim marionetama, po mogunosti putem izbora,
koji e biti proglaeni "slobodnima" pobijedi li odgovarajua osoba.
Osnovna naela koja se odnose na teror jednako su otvoreno
ocrtali iskreni dravnici: Winston Churchill, na primjer. On je prije
Prvoga svjetskog rata ovako izvijestio britanski Parlament:
Mi nismo mladi narod iste prolosti, a slaba naslijea. Za sebe
smo prigrabili (...) nerazmjerno velik udio u svjetskom bogat-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
29/249
28 Gusari i carevi, stari i novi
stvu i prometu. Imamo sve teritorije to smo ih uope poeljeli.
Zato na zahtjev da nas se ostavi na miru uivati nae goleme
i sjajne posjede - koje smo preteito zadobili nasilnim putem,
a tako ih i zadravamo - esto djeluje manje razborito drugima
nego nama.
Kad su se SAD i Britanija pojavili kao pobjednici 1945. godi-
ne, Churchill je iz svojih realistinih razmatranja izvukao pravilne
zakljuke:
Svjetska se vlada mora ustrojiti tako da zadovolji narode koji
ne ele nita vie od onoga to ve imaju. Bude li svjetska vla-
da u rukama gladnih zemalja, onda e opasnost biti stalna. No
nitko od nas nema razloga traiti nita vie od ovoga to ve
imamo. Mir e odravati zemlje koje ive na vlastiti nain i nisu
ambiciozne. Naa nas snaga stavlja iznad ostalih. Mi smo poput
bogataa koji u miru ivi na svojem posjedu.18
Ostali koji su stekli "goleme i sjajne posjede" - takoer na ne ba
pristojan nain - dobro shvaaju Churchillova naela. Za Kenne-
dyjevu i Reaganovu vladu obino se smatra kako su na suprotnim
polovima politikoga spektra, no u ovome pogledu su jednake.
Obje priznaju potrebu za utjecanjem teroru kako bi se natjeralo na
poslunost bogataima koji ele u miru uivati u svojim posjedi-
ma. Nakon samo nekoliko mjeseci na dunosti, Kennedy je zapo-vjedio da se na Kubu moraju oboriti "strahote zemaljske" - sve dok
Fidel Castro ne bude uklonjen. Masovni se teror nastavljao svih
godina Kennedyjeva mandata. Odobrio je novu veliku teroristiku
operaciju samo deset dana prije no to je ubijen. Razlozi su sasvim
jasni. Kubanci su podigli glave; to je jo gore, dali su "primjer i
opi poticaj" koji moe "ohrabriti agitaciju i radikalne promjene" u
ostalim dijelovima Latinske Amerike, gdje "drutvene i gospodar-ske prilike (...) pozivaju na otpor vlastima." Nije vano to Castro
ini. Kennedyjevi su intelektualci zakljuili kako "samo postojanje
njegova reima (...) simbolizira uspjeh otpora SAD-u, to je nega-
cija cijele nae politike u zapadnoj hemisferi u gotovo pola stoljea"
- a ta se politika zasniva na podinjavanju volji diva sa sjevera.
Opasnost od Castra, kako su savjetnici upozorili novoga predsjed-
nika, "jest irenje Castrove ideje da se stvari uzmu u vlastite ruke".Takva je opasnost velika dok "raspodjela zemlje i drugih oblika
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
30/249
Uvod 29
nacionalnog bogatstva uvelike favorizira posjednike slojeve (...)
Stoga siromani i obespravljeni, potaknuti primjerom kubanske
revolucije, sada zahtijevaju mogunost pristojna ivota".19
ak i bez prijetnje dobroga primjera, "uspjeno odupiranje
SAD" ne moe se trpjeti. Openito je "odravanje vjerodostojnosti"glavno dravniko naelo i uobiajeno slubeno mjerilo uspjeno-
sti politike. Ako je svijet dobrano zastraen, to je isti dobitak.
Reaganovi su planeri upozorili Europu da e, ako se Europa ne
pridrui s dovoljno entuzijazma "ratu protiv terora" to ga je poveo
Washington, "ludi Amerikanci" moda "uzeti stvari u svoje ruke".
Ameriki je tisak hvalio uspjenost toga odvanoga stajalita u
upokoravanju europskih "mlakonja". Clintonovo Strateko zapo-vjednitvo (STRATCOM) je savjetovalo da "dio nacionalne osobno-
sti koju prikazujemo" treba biti slika "iracionalne i osvetoljubive"
sile, s nekim elementima koji bi "mogli izmaknuti nadzoru".
Istaknuti strunjaci za meunarodne odnose upozoravaju jo
od osamdesetih kako Sjedinjene Amerike Drave mnogi vide kao
"otpadniku velesilu" i ozbiljnu ugrozu svojega postojanja. Ali to je
ba dobro, ako ulijeva strah u kosti, pa stoga vodi pokoravanju.
Sadanji tvorci politike, mnogi od njih preostatci iz Reagano-
vih godina, prilino otvoreno prihvaaju takvo gledite. Kad je sau-
dijski kraljevi Abdulah u travnju 2002. posjetio SAD kako bi po-
kuao nagovoriti Washington neka obrati barem malo pozornosti
potekoama to ih amerikim saveznicima u arapskome svijetu
ini potpora SAD izraelskom teroru i represiji, grubo mu je od-govoreno kako njegove brige nisu bitne. "U biti se svodi na ovo:
ako smo bili jaki u Pustinjskoj oluji, danas smo deset puta jai",
rekao je jedan ameriki dunosnik. "To smo rekli samo da bi na
primjeru Afganistana vidio kakve su nae mogunosti."
Razmiljanje vrhova Ministarstva obrane SAD dobro je ocrtao
Jay Farrar, bivi vii dunosnik Ministarstva koji vodi posebne
projekte u Centru za strateke i meunarodne studije, trust moz-gova u Washingtonu: ako su SAD "vrste i nepopustljive te djeluju
odluno, osobito u tom dijelu svijeta, ostatak svijeta e se sloiti s
nama i potovati nas zbog nae nepokolebljivosti te nam se nee
htjeti zamjeriti".20
Ukratko: nosite se! Ili ste s nama, ili ste protiv nas, kako ree
ameriki predsjednik; a ako niste s nama, pretvorit emo vas u
prah i pepeo. Eto, zato bombardiramo zemlje kao to je Afgani-stan: da bismo pokazali tvrdoglavcima to smo kadri uiniti ako
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
31/249
30 Gusari i carevi, stari i novi
nam netko stane na put. Posljedice po terorizam su drugorazred-
ne vanosti. Zapravo, amerike su obavjetajne slube zakljuile
kako je bombardiranje Afganistana vjerojatno povealo ugroenost
time to je rasprilo Al-Kaidinu mreu te potaknulo i druge na
takva djela. Osim toga, kako smo ve primijetili, devet mjeseci
nakon 11. rujna te su slube znale malo o izvorima teroristikih
napada, i dalje samo "vjerujui" da se ideja zaela u Afganistanu,
makar ne i planiranje i izvedba.21 Prema normama koje vrijede za
bogate i mone, to je dovoljno opravdanje za bombardiranje nevi-
nih ljudi, ali i za izgovaranje rjeitih proglasa o tome kako nai
elnici potuju najvie zasade morala i meunarodnog prava.Prema svemu se ini da e "rat protiv terora" nalikovati svojem
prethodniku i mnogim drugim provalama dravnoga terorizma
koji nisu primili slubenu, orvelovsku oznaku. Ipak, postoje bitne
razlike. Sada je rat ponovno objavljen kao odgovor na stvaran i
vrlo ozbiljan teroristiki zloin, a ne na iskonstruirane izlike. No
institucije ostaju stabilne i politika koja iz njih proistjee poprima
sline oblike, prilagoene novim okolnostima. Jedno od stalnihsvojstava jest privrenost Churchillovoj doktrini: bogati i moni
imaju puno pravo zahtijevati da se ih se ostavi na miru uivati to
su stekli, esto nasiljem i terorom. Ostale se moe zanemariti sve
dok pate u tiini. No umijeaju li se u ivote onih koji s pravom vla-
daju svijetom, "strahote zemaljske" oborit e se na njih s praved-
nim gnjevom, osim ako se sila zauzda iznutra.
Prvih pet poglavlja koja slijede bave se prvom fazom "rata protivterora", za vrijeme vladavine Reagana i Busha I. Predgovor i prva
tri poglavlja inila su prvo izdanje "Gusara i careva" (izdano u Cla-
remontu 1986.) Prvo je poglavlje posveeno pojmovnom okviru u
kojem se takva i srodna pitanja predstavljaju u skladu s vladajuom
doktrinom. Drugo poglavlje daje uzorak - tek malen uzorak -
bliskoistonoga terorizma kakav je u stvarnom svijetu, a uz to i ra-
spravlja o stilu apologetike koja se primjenjuje kako bi se proces
mogao nesmetano nastaviti. Tree se poglavlje bavi ulozi to ju je u
slubenoj doktrini igra Libija. etvrto se poglavlje prvi put pojavilo
u izdanju "Gusara i careva" (izdanje "Black Rose", Montreal, Kana-
da). To je prijepis uvodnog izlaganja na sastanku Udruge arapskih
sveuilinih diplomanata 15. studenoga 1986. Peto poglavlje (iz sr-
pnja 1989.) izalo je u knjizi to ju je uredio Alexander George:We-stern State Terrorism ("Zapadni dravni terorizam") iz 1991.
esto poglavlje ima za temu drugu fazu "rata protiv terora",
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
32/249
Uvod 31
koji je objavljen nakon 11. rujna. Osnova mu je govor na Konfe-
renciji Odbora Amerikoga drutva prijatelja i Programa studija
mira i pravde Sveuilita Tuft te Koalicije za mir na temu: "Nakon
11. rujna: putovi prema miru, pravdi i sigurnosti; konferencija je
odrana na Sveuilitu Tuft 8. prosinca 2001. Sedmo se poglavlje,
ba kao i etvrto, bavi amerikom politikom prema Bliskom isto-
ku. Ono je ujedno uvod u knjigu Roane Carey: The New intifada
iz 2001.
Dijelovi prvoga poglavlja objavljeni su uUtne Readeru (veljaa-
oujak 1986.), Index on Censorship (London, srpanj 1986.) i II
Manifestu (Rim, 30. sijenja 1986.) Izvadci iz drugoga poglavljaizili su uRace & Class(London, ljeto 1986.), a u drugoj inaici u
knjizi urednika Michaela Sprinkera: Negations: Serious Scholar-
ship and Palestinian Question ("Nijekanje: ozbiljna znanost i pa-
lestinsko pitanje"; Verso, 1987.) Isti je tekst objavljen i u zbor-
niku to su ga uredili Edward Said i Christopher Hitchens:
Blaming the Victims ("Okrivljavanje rtava"; Verso, 1988.) Tree je
poglavlje izmijenjena i proirena verzija lanka objavljenog u Co-vert Action Information Bulletin (ljeto 1986.) Prijanje inaice to-
ga lanka izile su u londonskom New Statesmanu, ENDpapers
iz Nottinghama, madridskomeEl Paisu te u razliitim publikaci-
jama u Italiji, Meksiku, Urugvaju i drugdje. Dijelovi drugog i tre-
eg poglavlja ukljueni su u moje predavanje "Meunarodni tero-
rizam: predodba i stvarnost", to sam ga izloio na skupu o
meunarodnome terorizmu, odranom u Frankfurtu u travnju1986. te objavljenom u Crime and Social Justice broj 27-28,
1987. (taj broj asopisa iroko je posveen slinim temama).
Poglavlja su redigirana kako bi se uklonilo gradivo koje je izgu-
bilo na vanosti, nepotrebna opetovanja itd. U cijeloj se knjizi rijei
poput "tekue", "sadanje", "nedavno" odnose na vrijeme objavljiva-
nja. Biljeke nisam aurirao kako bih obuhvatio mnotvo vrlo va-
noga gradiva koje se pojavilo nakon objavljivanja.
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
33/249
1. Nadzor nad miljenjem: sluajBliskog istoka (1986)
S usporedbenoga gledita, Sjedinjene Amerike Drave su neobi-
an, ako ne i jedinstven sluaj u svijetu s obzirom na nepostojanje
ogranienja slobode izraavanja. No SAD su isto toliko neobineglede opsega i djelotvornosti metoda koje se upotrebljavaju za og-
raniavanje slobode miljenja. Te su dvije pojave meusobno po-
vezane. Liberalno-demokratski teoretiari odavno su opazili kako
se u drutvu gdje se uje glas naroda vladajue skupine moraju
pobrinuti da taj glas govori ono to njima odgovara. to se drava
manje moe sluiti silom u obrani interesa gornjih slojeva koji nji-
me zapravo vladaju, to je nunije razvijati tehnike za "proizvodnju
suglasnosti" - da se posluimo rijeima Waltera Lippmanna to ih
je izrekao prije vie od ezdeset godina - ili "izgradnju suglasnosti",
kako to zove Edward Bernays, jedan od rodonaelnika odnosa s
javnou kao struke u Americi.
Pod natuknicom "propaganda" u Enciklopediji drutvenih zna-
nosti, objavljenoj 1933. godine, Harold Lasswell objanjava kakone smijemo podlei "demokratskoj dogmi o tome da ljudi najbolje
prosuuju vlastite interese". Moramo iznai naine kako e se
puanstvo sloiti s odlukama svojih dalekovidnih voa. Vladajue
skupine odavno su nauile tu lekciju i upravo je uspon odnosa s
javnou kao djelatnosti izvrsna ilustracija za to. Kad se posluh
osigurava silom, vladari katkad naginju "bihevioristikoj" koncep-
ciji: dovoljno je da se narod pokorava; to misle - to i nije previevano. Kad dravi nedostaju prikladna sredstva za prisilu, bitno je
takoer nadzirati to ljudi misle.1
Izneseno je stajalite proireno meu intelektualcima svih po-
litikih boja te ga oni obino zadravaju i nakon prelaska s jedne
na drugu stranu spektra, to ine ve prema prilikama. Jednu
je inaicu iznio visoko cijenjeni moralist i politiki komentator
Reinhold Niebuhr 1932. (piui tada s gledita kranske ljevice):
uzevi u obzir "glupost prosjenoga ovjeka", dunost je "hladno-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
34/249
Nadzor nad miljenjem: sluaj Bliskog istoka 33
krvnih promatraa" razviti "nune iluzije" koje daju vjeru to semora uliti u umove manje nadarenih. Takav je nauk poznat i usvojoj lenjinistikoj inaici te u amerikoj drutvenoj znanosti i uliberalnoj misli openito. Razmotrimo sluaj bombardiranja Libije
1986. Bez iznenaenja itamo kako je to u SAD bio uspjeh s gle-dita odnosa s javnou. To je "dobro primljeno u Peoriji"* te e"pozitivan politiki utjecaj" te akcije "ojaati poloaj predsjednikaReagana u odnosima s Kongresom na pitanjima kao to su pro-raunska sredstva za vojsku i pomo nikaragvanskim 'kontrai-ma'." Prema rijeima dr. Everetta Ladda, vodeeg profesora zapodruje odnosa s javnou: "Ovakva kampanja za obrazovanje ja-
vnosti sama je sr dravnitva." On je dodao i da se predsjednik"mora angairati u izgradnji demokratske suglasnosti". Ovakvoorvelovsko stajalite, uobiajeno meu onima koji se bave od-nosima s javnou i u akademskim krugovima, razvilo se u meto-du za smanjivanje smislenog sudjelovanja javnosti u oblikovanju
dravne politike.3
Pitanje "izgradnje demokratske suglasnosti" pojavljuje se u oso-bito zaotrenu obliku kad se dravna politika ne da braniti; to je
pitanje ozbiljno onoliko koliko su ozbiljna pitanja o kojima je rije.
Nema sumnje da su ozbiljna pitanja koja izviru na Bliskom isto-
ku, osobito ne arapsko-izraelski sukob, za koji se obino (i uvjer-
ljivo) dri kako je najvjerojatniji "upalja" koji bi mogao pokrenuti
smrtonosan nuklearni rat u sluaju mijeanja velesila u regionalni
sukob, emu smo se u prolosti ve vie puta neugodno pribliili.Nadalje, politika SAD znatno je pridonijela odravanju stanja voj-
noga sukoba. Ona se temelji na neizreenim rasistikim pretpo-
stavkama koje se ne bi mogle odrati da ih se otvoreno iskae.
Postoji takoer znatno razilaenje izmeu javnog miljenja, koje
obino podupire stvaranje palestinske drave kad se to pitanje po-
stavi u anketama, te dravne politike, koja izriito zabranjuje takvu
mogunost4. No to je razilaenje od male vanosti sve dok politikiaktivni i sposobni elementi puanstva zadravaju odgovarajuu
stegu. Kako bi se osigurao takav ishod, nuno je primjenjivati ono
to su ameriki povjesniari nazivali "povijesnim inenjerstvom"
kad su svoje talente posudili vladi predsjednika Wilsona tijekom
Prvoga svjetskog rata, u jednom od ranih pothvata "proizvodnje
suglasnosti". Ima obilje naina na koje se ostvaruje takav rezultat.
* Zaostalo malo mjesto, "Prnjavor" - op. prev.
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
35/249
34 Gusari i carevi, stari i novi
Jedan je nain razviti prikladne oblike novogovora* u kojemu
kljuni termini imaju struno znaenje, posve udaljeno od njiho-
va obinog znaenja. Uzmimo za primjer termin "mirovni proces".
U strunom smislu, kako ga obino rabe amerika javna glasila
i profesori, termin oznaava mirovne prijedloge vlade SAD. Ljudi
koji ispravno misle nadaju se da e se npr. Jordan pridruiti mi-
rovnom procesu; to znai: da e prihvatiti ameriki diktat. Pitanje
svih pitanja je hoe li PLO pristati sudjelovati u mirovnom procesu
ili, hoe li mu se dopustiti pristup toj ceremoniji. Naslov pregled-
noga lanka o "mirovnom procesu" autora Bernarda Gwertzmana
uNew York Timesuglasi: "Jesu li Palestinci spremni traiti mir?"5
Ako se rije "mir" rabi u njezinu normalnom znaenju, onda je od-
govor, naravno: "da." Svi uvijek trae mir, samo pod svojim uvjeti-
ma. Tako je npr. i Hitler 1939. teio miru, ali pod svojim uvjetima.
No u sustavu nadzora nad miljenjem pitanje znai neto drugo:
jesu li Palestinci spremni prihvatiti uvjete to ih SAD postavljaju
za mir? Ti im uvjeti nijeu pravo na nacionalno samoodreenje, no
nevoljkost da se prihvati takva posljedica pokazuje kako Palestincine tee miru - u znaenju kakvo mu se ovdje pripisuje.
Primijetite kako Gwertzman ne smatra potrebnim upitati jesu
li Sjedinjene Drave ili Izrael "spremne teiti miru". Za SAD je to
jasno ve po definiciji, a obiaji odgovornoga novinarstva nalau
da to isto mora biti tono i za pristojnu klijentsku dravu.
Gwertzman dalje tvrdi kako je PLO uvijek odbacivao "svaki raz-
govor o miru s Izraelom do kojega bi se dolo pregovorima". Toje netono, ali je istinito u svijetu "nunih iluzija" to ih stvaraju
ugledne novine koje su, zajedno s drugim, isto tako uglednim li-
stovima, sasvim potisnule relevantne injenice ili ih pospremile u
tako korisnu orvelovsku rupu u pamenju.
Postoje, dakako, i arapski mirovni prijedlozi, meu ostalima i
prijedlozi PLO, no oni nisu dio "mirovnoga procesa". Tako u svo-jem pregledu "Dva desetljea potrage za mirom na Bliskom istoku"
dopisnik New York Timesa iz Jeruzalema Thomas Friedman is-
kljuuje glavne arapske mirovne prijedloge, ukljuivi i one to ih
je podnijela Palestinska oslobodilaka organizacija. Nije naveden
* "Novogovor" (Newspeak) je termin iz romana "1984." Georgea Orwel-la i oznaava uporabu jezika kojom se svjesno prikriva i iskrivljuje stvar-
nost. (prim. Prev.)
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
36/249
Nadzor nad miljenjem: sluaj Bliskog istoka 35
nijedan izraelski prijedlog, i to zato to nijedan ozbiljan nije nikad
ni podnesen; no ta se injenica u lanku ne komentira.6
Kakva je narav slubenog amerikog "mirovnog procesa" i
arapskih prijedloga, iskljuenih iz njega? Prije nego to odgovo-
rimo na to pitanje, moramo razjasniti jo jedan struni termin:"neprihvaanje". U svojoj orvelovskoj uporabi, termin se odnosi
iskljuivo na stajalite Arapa koji poriu izraelskim Zidovima pra-
vo na nacionalno samoodreenje, odnosno koji odbijaju prihvatiti
izraelsko "pravo na postojanje". To je nov, dobro smiljen nain
za iskljuivanje Palestinaca iz "mirovnoga procesa", i to tako da se
pokae "ekstremizam" onih koji odbijaju priznati kao pravedno ono
to dre otimainom svoje domovine te koji inzistiraju na tradicio-
nalnom pogledu - pogledu to ga prihvaa vladajui ideoloki su-
stav u Sjedinjenim Dravama te isto tako preteita meunarodna
praksa kad je rije o bilo kojoj dravi na svijetu osim Izraela - a to
je da, makar su drave priznate unutar meunarodnoga poretka,
njihovo apstraktno "pravo na postojanje" to nije.
Ima drava u arapskome svijetu na koje se primjenjuje terminneprihvaanje: Libija, manjinska Fronta odbijanja u PLO te jo
neki. No ne valja smetnuti s uma da se u slubenom novogovoru taj
termin rabi u strogo rasistikom smislu. Odbacivi takve pretpo-
stavke, mi primjeujemo kako postoje dvije skupine koje polau
pravo na nacionalno samoodreenje u bivoj Palestini: domae
puanstvo i idovski doseljenici, koji su ih uglavnom istjerali, kat-
kad uza znatnu primjenu sile. Valja pretpostaviti kako domaepuanstvo ima prava usporediva s onima idovskih useljenika
(neki e zacijelo tvrditi kako to nije dovoljno, ali za sada to pita-
nje ostavljam po strani). Ako je tako, onda izraz "neprihvaanje"
treba rabiti za nijekanje prava na nacionalno samoodreenje jed-
noj ili drugoj od sukobljenih nacionalnih skupina. No izraz se u
amerikom doktrinalnom sustavu ne moe upotrebljavati u nera-
sistikom smislu, jer bi se inae odmah vidjelo kako SAD i Izraelpredvode neprihvaanje.
Slubeni "mirovni proces" je izriito odbijaki te ukljuuje SAD i
obje glavne politike skupine u Izraelu. Njihovo je odbijanje zapra-
vo toliko jako da se Palestincima ne doputa ak ni da sami izaberu
svoje pregovarae koji e pregovarati o njihovoj konanoj sudbini
- isto kao to su im pod izraelskom okupacijom oduzeta prava naopinske izbore i druge oblike demokracije. Ima li na dnevnom redu
nekog mirovnog procesa koji ne bi bio odbijaki? U amerikom je
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
37/249
36 Gusari i carevi, stari i novi
doktrinalnom sustavu odgovor, naravno: "ne" - po definiciji. U stvar-
nom su pak svijetu stvari drugaije. Osnovni uvjeti toga prijedloga
su poznati: ukljuuju palestinsku dravu na Zapadnoj obali i u
pojasu Gaze, uz Izrael, uz naelo da je "bitno osigurati sigurnost i
suverenost svih drava u regiji, ukljuivi i Izraela".Navedene rijei uzete su iz govora Leonida Brenjeva na kon-
gresu Komunistike partije Sovjetskog Saveza, odranom u veljai
1981. te odraavaju dosljedno sovjetsko stajalite. Brenjevljev go-
vor je citiran u New York Timesu, ali je ovaj najvaniji dio is-
puten. Cenzorske kare uPravdi u Reaganovoj izjavi nakon sa-
stanka na vrhu s pravom su izazvale zgraanje. U travnju 1981.
PLO je jednoglasno poduprla Brenjevljevu izjavu, ali taj dogaajnije zabiljeen u New York Timesu. Slubena amerika doktrina
dri da Sovjetski Savez, kao i uvijek, eli samo stvarati nevolje i
spreavati mir, pa zato podupire arapsko odbijanje i ekstremizam.
Mediji revno obavljaju ulogu koja im je dodijeljena.
Moglo bi se navesti jo primjera. Zajedniko priopenje Carte-
ra i Brenjeva iz listopada 1977. pozivalo je na "prekid ratnog sta-
nja te uspostavu normalnih, miroljubivih odnosa" izmeu Izraelai njegovih susjeda. PLO se sloila s time, no Carter je povukao
priopenje nakon gnjevne reakcije Izraela i njegova lobija u Ameri-
ci. U sijenju 1976. su Jordan, Sirija i Egipat poduprli prijedlog
dogovora o dvije drave. O tome se raspravljalo na sjednicama Vi-
jea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Rezolucija je ukljuivala glav-
ni dio rezolucije UN br. 242, osnovnog dokumenta za tu problema-
tiku; njome se svim dravama u regiji jami "ivot u miru unutar
sigurnih i priznatih granica". S prijedlogom se sloila i PLO. to-
vie, prema izraelskom predsjedniku Haimu Hercogu (tada vele-
poslaniku-izraelskom stalnom predstavniku pri UN u New Yorku),
nju je i "pripremila" PLO. S rezolucijom se sloio praktiki itav
svijet, ali su na nju Sjedinjene Amerike Drave uloile veto.7
Veina navedenog izrezana je iz povijesti, iz novinstva i radovastrunjaka. Meunarodna mirovna inicijativa iz 1976. nije ni spo-
menuta u inae neobino pozornom pregledu Setha Tillmana u
njegovoj knjizi "Sjedinjene Drave i Bliski istok" (The United Sta-
tes and the Middle East; Indiana, 1982.) Ipak, spominje je Ste-
ven Spiegel u svom djelu "Drugi arapsko-izraelski sukob" (The
Other Arab-Israeli Conflict; Chicago, 1985., 306. str.) To je visoko
cijenjen znanstveni rad koji prua i neke zanimljive komentare.Spiegel tako pie da su SAD "uloile veto na propalestinsku rezo-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
38/249
Nadzor nad miljenjem: sluaj Bliskog istoka 37
luciju" da bi "pokazale kako e Sjedinjene Drave rado sasluati
palestinske tenje, ali nee pristati na zahtjeve koji ugroavaju
Izrael." Privrenost ameriko-izraelskom odbijanju teko moe bi-
ti jasnija. U Sjedinjenim je Dravama takvo stajalite prihvaeno
kao ispravno, zajedno s naelom da su zahtjevi koji ugroavaju Pa-lestince sasvim legitimni, tovie hvale vrijedni - pogledajte samo
uvjete slubenoga "mirovnog procesa", na primjer. U javnoj raspra-
vi je stvar doktrine to arapske drave i PLO nikada nisu odstupile
od svoje nepomirljivosti s Izraelom u bilo kojem obliku (iznimka je
egipatski predsjednik Sadat, koji je 1977. putovao u Jeruzalem).
injenice nikad nisu bile neka smetnja, pa ak ni mala nezgoda za
dobro uhodani sustav "povijesnog ininjeringa".
Izraelska reakcija na mirovni prijedlog iz 1976., to su ga po-
dupirali PLO i arapske "drave sukoba", bilo je bombardiranje Li-
banona (ak bez izlike o "odmazdi", osim protiv Vijea sigurnosti
UN). Tada je ubijeno pedeset ljudi, a Izrael je objavio da nee ni s
kim od Palestinaca razgovarati ni o kakvim politikim pitanjima.
Bila je to "umjerena" laburistika vlada Jicaka Rabina, koji je usvojim memoarima naveo dvije vrste "ekstremizma": onaj Begino-
ve vlade i prijedlog "palestinskih ekstremista (u biti: PLO)" da se
"stvori neovisna palestinska drava na Zapadnoj obali i u pojasu
Gaze. Laburisti se samo stilom odbijanja razlikuju od "ekstremiz-
ma; takvo stajalite dijele mnogi ameriki komentatori.8
Primjeujemo jo jedan dio novogovora: "ekstremistiki" i
"umjeren"; ovaj drugi izraz odnosi se na one koji prihvaaju staja-lite SAD, a prvi na one koji ga ne prihvaaju. Ameriko je staja-
lite tako po definiciji umjereno, kao to je i stajalite izraelskih
laburista (openito), jer im je retorika slina amerikoj. Rabin
tako samo nastavlja ustaljenu praksu pri svojoj uporabi termina
"umjeren" i "ekstremistiki". Slino tome, u prikazu "ekstremizma"
i njegova uspona, izraelski dopisnik New York Timesa Thomas
Friedman pod taj je naziv podveo one koji se zauzimaju za ne-rasistiko rjeenje u skladu s meunarodnim sporazumom, dok
su zapadni voe fronte odbijanja, koji istodobno zapovijedaju te-
roristikim operacijama - "umjereni". Tako je po definiciji, moglo
bi se dodati. Friedman pie kako su "ekstremisti uvijek bolje is-
koritavali medije". U pravu je. Izrael i SAD su pokazali ovladava-
nje bez premca tim umijeem, kako pokazuju i njegovi izvjetaji i
lanci.9Njegova prilagoena verzija povijesti i pojmovni okvir nje-
gova izvjeivanja, kako smo upravo pokazali, daju nekoliko pri-
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
39/249
38 Gusari i carevi, stari i novi
mjera meu mnogima kako ekstremisti uspijevaju "iskoritavati
medije" - da uporabimo termin u njegovu doslovnom znaenju.
Prihvativi pojmovni okvir koji je nainjen kako bi sprijeio
shvaanje injenica i pitanja,New York Timesslijedi izraelske uzo-re, kao to je Rabin, koji je zasluio naziv "umjerenjaka" openito
slijedei zahtjeve amerikih vlasti. Sukladno tome, posve je priro-
dno to to su u Friedmanovu izvjeu "Dva desetljea potrage za
mirom na Bliskom istoku" vani prijedlozi koje su SAD i Izrael
odbili jednostavno izostavljeni, jer ih se dralo neprikladnima za
povijesnu kroniku. Istodobno urednici istog lista hvale izraelske
elnike zbog njihova "zdravog pragmatizma", a PLO se osuuje jer"stoji na putu miru".10
Ideoloki sustav stalno opetuje kako su javna glasila veoma
kritina prema Izraelu i SAD, a vrlo blaga, previe tolerantna pre-
ma arapskom terorizmu. injenica da je uope mogue izjaviti
takvo to, a ne biti ismijan, jo je jedan znak koliko je sustav in-
doktrinacije izvanredno uspio.
Da se vratimo onima to ih u SAD slubeno zovu ekstremisti-
ma. U travnju i svibnju 1984. Jaser Arafat je objavio niz izjava u
kojima poziva na pregovore koji bi trebali voditi uzajamnom priz-
nanju. Ameriki tisak nije elio objaviti te injenice. Times je, to-
vie, zabranio i njihovo spominjanje te je i dalje grdio "ekstremista"
Arafata to spreava mirno rjeenje.11
Ti i mnogi drugi primjeri pokazuju kako postoje prijedlozi kojinisu "odbijanje" te koji uivaju iroku potporu. S neto razliitih
nijansi, takve mirovne prijedloge podupire vei dio Europe, SSSR,
nesvrstane zemlje, vanije arapske drave, glavna struja PLO-a i
veina amerike javnosti (sudei prema onih nekoliko provedenih
ispitivanja). No oni nisu dio mirovnoga procesa jer im se protivi
amerika vlada. Dva navedena primjera zato su iskljuena iz Ti-
mesova pregleda "Dva desetljea potrage za mirom" te iz veinenovinske i strune literature o toj temi.
Ima i drugih dogaaja koji se ne uklapaju u mirovni proces.
TakoTimesovpregled ne navodi ni ponudu Anvara Sadata za sve-
obuhvatni mirovni sporazum na meunarodno priznatim granica-
ma - u skladu sa slubenom politikom SAD u to vrijeme - u veljai
1971. Tu je ponudu Izrael odbacio, uz ameriku potporu. Valja
primijetiti da je i taj sporazum bio u duhu "odbijanja", jer nijenita nudio Palestincima. U memoarima Henry Kissinger ovako
objanjava svoje tadanje razmiljanje: "Sve dok neka arapska
8/22/2019 Noam Chomsky - Gusari i Carevi, Stari i Novi
40/249
Nadzor nad miljenjem: sluaj Bliskog istoka 39
drava ne pokae volju za odvajanjem od Sovjeta, ili dok se Sovjeti
ne budu spremni udaljiti od maksimalnog arapskog programa, mi
nemamo razloga mijenjati svoju politiku." A to je bila politika "za-
stoja". SSSR je bio (u novogovoru) "ekstremistiki" zato to se sla-
gao sa slubenom (ne operativnom) politikom SAD, to je dalekood "maksimalistikog arapskog programa". Kissinger je bio u pra-
vu kad je rekao kako se arapske drave kao to je Saudijska Ara-
bija odbijaju "udaljiti od Sovjeta". Nije opazio i kao da nije shvaao
da bi to bila logika nemogunost: Saudijska Arabija nije tada (a
ni prije ni poslije) uope odravala diplomatske odnose sa SSSR-
om. Dojmljiva je stega pod kojom su amerika javna glasila i aka-
demski krugovi: te nevje