1
UNAPREĐENJE KVALITETA I BEZBEDNOSTI PROIZVODA U SEKTORU PRERADE MESA
IMPROVING FOOD QUALITY AND SAFETY STANDARDS IN SERBIA’S MEAT SECTOR
Goran ZivkovOktobar 2016
Oznaka kvaliteta mesa i mesnih preradjevina
RAZLOZI ZA USPOSTAVLJANJE
OSNOVNI ELEMENTI OZNAKE
DO SADA URADJENO
DRUGI SRPSKI KONGRES MLEKARSTVA
0,45
0,17
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
Proizvodnja mesa u poredjenju sa NZČ
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Serbia NMS EU15 World
Struktura potrošnje mesa
Bovine Pig Sheep and goat Poultry
Ukupna proizvodnja mesa
2
Uvoz mesa
6 1120 28
3
234 2 4
16 13 920
39 4563
51
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
Mili
on
ido
lara
Uvoz mesa u odabranim zemljama
Serbia BiH Croatia Slovenia NMS
0
1
2
3
4
5
6
200
6
200
7
200
8
200
9
2010
2011
2012
2013
2014
Jan
Feb
Ma
r
Ap
r
Ma
y
Jun
Jul
Au
g
Se
p
Oct
No
v
De
c
Jan
Feb
Ma
r
2015 2016
Mili
on
ido
lara
Uvoz Srbije iz EU po vrstama mesa
Bovine meat Pig meat Sheep and goats meat
Poulty meat Other meat
0 20 40 60 80 100 120
TurkeyAzerbaijan
Rep. of MoldovaIceland
NorwaySpain
SerbiaGeorgia
ArmeniaSwitzerland
Bosnia HerzegovinaUkraineAlbania
TFYR of MacedoniaCyprus
RomaniaRussian Federation
FranceFinland
United KingdomCroatia
BulgariaBelarus
MaltaPoland
ItalyGermanyHungaryBelgium
GreeceSwedenEstonia
PortugalLatvia
IrelandNetherlands
LithuaniaDenmark
Czech Rep.SlovakiaSlovenia
LuxembourgMontenegro
Uvoz per capita 2012.
0 20 40 60 80 100 120
TurkeyAzerbaijan
Rep. of MoldovaSpain
NorwayArmenia
IcelandGeorgia
SerbiaUkraine
SwitzerlandBosnia Herzegovina
AlbaniaCyprus
TFYR of MacedoniaRussian Federation
RomaniaFinlandFrance
BelarusBulgaria
United KingdomMalta
HungaryGermany
ItalyCroatiaPoland
BelgiumGreeceLatvia
SwedenEstoniaIreland
PortugalNetherlands
Czech Rep.LithuaniaSloveniaSlovakia
DenmarkLuxembourgMontenegro
Uvoz per capita 2013.
0 50 100 150 200
Rep. of MoldovaTurkey
AzerbaijanUkraine
ArmeniaSpain
NorwayAlbaniaGeorgiaIceland
SwitzerlandRussian Federation
Bosnia HerzegovinaTFYR of Macedonia
BelarusSerbia
CyprusRomania
FinlandFrance
United KingdomMalta
BulgariaHungary
NetherlandsGermany
LatviaBelgiumEstonia
ItalyPoland
SwedenGreeceCroatia
SlovakiaLithuania
IrelandPortugal
Czech Rep.Slovenia
DenmarkLuxembourgMontenegro
Uvoz per capita 2014.
Uvoz svinjskog mesa po glavi stanovniika
Trgovina svinjskim mesom
3
-2 443,12-1 500,76
-807,34-710,52
-568,13-557,87
-331,67-326,58-254,49-252,86-217,56-199,59
-134,84-124,05-114,37-90,67
-57,71-57,16-53,80-38,01-36,35-33,89-31,39-20,24-18,98-17,88-10,89-10,72-9,74-5,05-2,22-2,16
-0,890,000,172,203,22
121,42336,33
1 480,051 722,12
2 745,183 002,58
3 111,04
3 000 2 000 1 000 0 1 000 2 000 3 000 4 000
ItalijaRusija
Velika BritanijaPoljska
ČeškaGrčka
ŠvedskaRumunija
PortugalijaBugarskaSlovačkaHrvatskaSlovenija
FrancuskaLitvanija
BelorusijaLetonija
Crna GoraUkrajina
GruzijaBiH
EstonijaMakedonija
ŠvajcarskaJermenija
KiparLuksemburg
MaltaAlbanijaAndora
MoldavijaIsland
AzerbejdžanTurskaFinskaSrbija
NorveškaMađarska
IrskaBelgija
HolandijaNemačka
DanskaŠpanija
Miliona dolara
35 000 000
30 000 000
25 000 000
20 000 000
15 000 000
10 000 000
5 000 000
0
5 000 000
2010 2011 2012 2013 2014
Trgovinski bilans Srbije
Trgovinski bilans
svinjskog mesa 2014
Srbija postaje jedna od deset zemalja u Evropi koji imaju pozitivan bilans u trgovini
svinjskim mesom
Izvoz u Rusiju
1 700
2 200
2 700
3 200
3 700
4 200
4 700
5 200
Jan
Ma
r
Ma
y
Jul
Se
p
No
v
Jan
Ma
r
Ma
y
Jul
Se
p
No
v
Jan
Ma
r
Ma
y
Jul
Se
p
No
v
Jan
Ma
r
Ma
y
2013 2014 2015 2016
$/t
Jedinična vrednost uvoza svinjskog mesa kod odabranih zemalja
EU Srbija Rusija Hrvatska
0
2
4
6
8
10
12
200
6
200
8
201
0
201
2
Jan
Mar
May Ju
l
Sep
No
v
Jan
Mar
May Ju
l
Sep
No
v
Jan
Mar
May Ju
l
Average 2014 2015 2016
Mill
ion
do
llars
Izvoz svinjskog mesa u Rusiju
4
Cena svinjskih polutki • Cikličnost proizvodnje svinja je vidljiva i u EU i pored dugoročno poznate agrarne politike, regulisanog tržišta i velikih izvoznih potencijala, ali ta cikličnost je mnogo
umerenija i najbolje se vidi na primeru Hrvatske prilikom ulaska u EU.• Neki od glavnih razloga za veliku razliku u ceni u Srbiji su: (1) u Srbije zbog zakona o GMO soja i sojina sačma za oko 20% skuplja nego u EU, (2) Srbija ne može da izvozi
svinjetinu ni žive životinje u EU, (3) Srbija je malo tržište i cikličnost proizvodnje je značajno izraženija
100
120
140
160
180
200
220
240
260
280
III
I VV
II IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX XI I
III V
VII IX
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Euro/100kg Mesečna cena svinjskih polutki
EU HRV SRB
Uvoz svinjskog mesa u Rusiju
0
50000
100000
150000
200000
250000
Feb
Ap
r
Jun
Au
g
Oct
De
c
Feb
Ap
r
Jun
Au
g
Oct
De
c
Feb
Ap
r
Jun
Au
g
Oct
De
c
Feb
Ap
r
Jun
Au
g
2013 2014 2015 2016
Uvoz svinjskog mesa u Rusiju
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
g
Sep
Oct
No
v
Dec Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
g
Sep
Oct
No
v
Dec Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
g
2014 2015 2016
Najveci uvoznici svinjskog mesa u Rusiju
Chile Belarus Serbia Paraguay Brazil Canada
0%0%0%0%0%0%0%1%
2%3%
4%
2%
6%
5%
9%
7%
2%
7%
1% 1%
2%
5%6%
5%4%
2%
1% 1%0%0%0%0%
1%2%2%
1%0%
Aug Oct Dec Feb Apr Jun Aug Oct Dec Feb Apr Jun Aug Oct Dec Feb Apr Jun Aug
2013 2014 2015 2016
Udeo svinjskog mesa iz Srbije u ukupnom uvozu Rusije
5
Trendovi u preradjivačkoj industriji mesa nisu onakvi kakave bismo želeli
• Za poslednjih 15 godina izvoz preradjevina je uvećan 2.5 puta dok je uvoz porastao za blizu 30 puta. • Carinske makaze, skupa sirovina, niska konkurentnost u izvozu i sve oštrija konkurencija na domaćem tržištu stavlja preradjivačku industriju u jako nezavidan položaj• Prepoznavanjem šanse u oznaci višeg kvaliteta preradjivačka industrija može da poboljša konkurentnost prvenstveno na domaćem tržištu, a onda i u izvozu• Današnji potrošač želi da bude dobro informisan o proizvodu koji kupuje, istraživanja pokazuju da potrošači danas više brinu o zdravlju, nutritivnom sastavu proizvoda, načinu
uzgoja, GMO ili ne…
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Ex
po
rt g
row
th r
ate
(19
99
= 1
)
Export growth (1999 = 1)
Serbia CEFTA NMS EU15 World
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Ex
po
rt g
row
th r
ate
(19
99
= 1
)
Import growth (1999 = 1)
Serbia CEFTA NMS EU15 World
Trendovi u preradjivačkoj industriji mesa nisu onakvi kakave bismo želeli:
• Preradjevine se uglavnom uvoze iz CEFTA zemalja koje imaju pristup jeftinoj sirovini iz uvoza, uvoz preradjevina u Srbiju nema carinske zaštite
• Srbija jedina od posmatranih zemalja uvozi više mesnih preradjevina nego mesa i ima najveći trend rasta uvoza preradjevina• Hrvatska se vodeći izvoznik u Srbiju poslednjih godina
0,3 0,3 0,6 0,9 0,8 1,01,3
4,9
9,0
11,811,3
1,92,3
3,8 3,83,2
2,4
3,4
6,1 6,45,9
0
2
4
6
8
10
12
14
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Mili
on
i do
lara
Najveći izvoznici mesnih prerađevina u Srbiju
Hrvatska BiH Italija Crna Gora Makedonija Slovenija
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Serbia CEFTA NMS EU15
Uvoz mesa i mesnih prerađevina 2011-2015
Meat Meat products
6
0
10
20
30
40
50
60
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Mili
on
a d
ola
ra
Izvoz Uvoz
Trgovina Srbije mesnimprerađevinama sa CEFTA zemljama
Kobasice: -21% (3,904,414 $)Polutrajni: -51% (2,312,651 $)Slanina: -32% (2,129,154 $)
Kobasice: -21% (7,701,165)Pastete: -23% (2,543,227)Polutrajni: -75% (1,488,909)
Ukupan pad uvoza 2014/2015 je 22%, koliko je i iz CEFTA, dok je iz NMS 10%, a iz EU15 takođe 22%.
Trgovina Srbije mesnimprerađevinama sa Rusijom
0,02 0,04 0,09 0,12 0,17 0,14
0,34 0,35 0,340,40
1,050,93
1,73
0,66
0,23
0,56
1,76
2,50
2,14
1,27
0,57
0,26
0,48
0,20 0,20
0,51
0,77
0,49
0,36
0,56
0,27
0,12 0,15 0,190,12
0,44
0,16 0,20
0,340,28
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
200
6
200
7
200
8
200
9
201
0
201
1
201
2
201
3
Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
g
Sep
Oct
No
v
De
c
Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
g
Sep
Oct
No
v
De
c
Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
g
Average 2014 2015 2016
Mill
ion
do
llars
Izvoz preradjevina u Rusiju
7
Mesna preradjivačka industrija se našla ukopana na domaćem tržištu sa:
• Nekonkurentnim cenama sirovine koje niti može da uveze niti da izveze• Sa carinskim makazama, nezaštićena od uvoznog tržišta• Pritisnuta sa procesima forsiranja robnih marki u supermarketima gde
je, po pravilu samo cena važna • Sa nastankom srednjeg kupca koji je dominantan kupac ovih proizvoda• Nemogućnosti da se valorizuje činjenice da Srbija ne koristi GMO u
ishrani stoke
• Neveraovatnom medijskom kampanjom
• Pozicioniranje ka kvalitetu i dodvanju vrednosti • Promovisanje lokalnih proizvođača mesa i mesnih preradjevina
orjentisanih ka proizvodnji kvalitetnih proizvoda. • Saradnja industrije
Odluka da se krene težim ali ispravnim putem
8
59%
37%
36%
33%
33%
30%
18%
13%
9%
8%
8%
6%
5%
4%
3%
Garantuje bolji kvalitet hrane
Garantuje prirodne sastojke
Garantuje da nisu u pitanju GMO proizvodi
Garantuje da nema aditiva (konzervansi, arome, i sl.)
Garantuje da postoji kontrola kvaliteta od strane nekeinstitucije/organizacije
Garantuje bolji ukus
Garantuje da je u pitanju organski proizvod
Garantuje da proizvod proizveden od mesa iz Srbije
Garantuje očuvanje prirodnih resursa prilikom proizvodnjehrane
Garantuje oslanjanje na tradicionalne recepte zaproizvodnju hrane
Proizvedeno sa sastojcima koji su peoizvedeni u Srbiji
Garantuje očuvanje srpskog gastronomskog nasleđa (srpskonasleđe vezano za hranu/proizvodnju hrane)
Garantuje poreklo proizvoda iz određenog regiona
Garantuje male proizvođačke jedinice ili proizvodnju udomaćinstvu
Garantuje da proizvođač hrane podržava život umarginalizovanim područjima
Potrošači smatraju da su svi aspekti oznake kvalitete važni kada odlučuju o kvalitetu proizvoda koji kupuju
(Baza: Ukupna ciljna populacija, N=835)
1. Bolji kvalitet 2. Prirodnni sastojci 3. NON GMO
Šta kažu potrošači?
Ne
41%Da
59%
9%
4%
14%
36%
37%Do 5% više
5% do 10%
više
10% do 15%
više
15% do 20%
više
Preko 20%
više
Da li biste bili spremni da platite više za mesne prerađevine sa oznakom
kvalitete nego za druge proizvode iste vrste bez oznake kvalitete prilikom
uobičajene kupovine?
Koliko više biste bili spremni da platite za mesne prerađevine sa oznakom kvalitete prilikom uobičajene
kupovine?
Većina potrošača bi bila spreman da plati više za mesne prerađevine sa istaknutom oznakom kvalitete
Šta kažu potrošači?
9
59%
14%
26%
1%
1%Znatno ređe bih kupovao
proizvode sa oznakom
Ređe bih kupovao
proizvode sa oznakom
To ne bi uticalo na moj
izbor
Češće bih kupovao
proizvode sa oznakom
Mnogo češće bih
kupovao proizvode sa
oznakom
Ako bi na tržištu bile dostupne mesne prerađevine sa posebnom oznakom kvalitete garantujući
viši kvalitet proizvoda od mesa, da li bi Vas to motivisalo da se češće odlučujete za ove
proizvode nego za druge proizvode bez oznake kvalitete?
Kupovali bi češće, 73%
Većina potrošača u gradskim sredinama u Srbiji tvrdi da bi
kupovali češće mesne prerađevine sa oznakom
kvaliteta nego slične proizvode bez ove oznake
(Baza: Ukupna ciljna populacija, N=835)
Šta kažu potrošači?
Ko bi trebalo da garantuje verodostojnost oznake kvalitete mesnih prerađevina tako da je Vi smatrate pouzdanim?
Potrošači bi imali najviše poverenja u
oznaku kvaliteta na mesnim
prerađevinama ukoliko bi validnost
ove oznake garantovala država
ili udrženje proizvođača/prera
đivača
4%
5%
10%
13%
5%
5%
8%
10%
16%
16%
23%
24%
28%
24%
49%
48%
32%
29%
26%
27%
Oznaka kvaliteta na prehrambenim proizvodima koju
garantuje država
Oznaka kvaliteta na prehrambenim proizvodima koju
garantuje udruženje proizvođača ili prerađivača
Oznaka kvaliteta na prehrambenim proizvodima koju
garantuje neko drugo telo - nezavisno sertifikaciono telo
(SGS, Eurocert, TÜV, i sl.)
Oznaka kvaliteta na prehrambenim proizvodima koju
garantuju EU institucije
Uopšte ne bih imao poverenja 2 3 4 Imao bih apsolutno poverenje
(Baza: Ukupna ciljna populacija, N=835)
Šta kažu potrošači?
10
Šta radimo? Na osnovu istraživanja kreiramo Oznaku Kvaliteta (Srpski Kvalitet) koja će biti prepoznata od strane potrošača, upravljanja od strane privrede i Ministartva.
• Na kreiranju sistema ne samo za preradjevine od mesa nego da može da bude proširen na ostale grupe proizvoda (med, mleko, farmerski način proizvodnje mesa, povrće...)
• Na postojanju javne oznake
• Punoj samo-odgovornosti članstva i kontroli Ministarstva
• Na punoj participaciji članova kako u upravljanju tako i u finasiranju
• Punoj kontroli • Internoj kontroli • Kontroli nezavisnog nezavisnog kontrolnog tela
• Stvaramo je tako da bude dugoročno održiva i u skladu sa EU direktivom No 1151/2012 „quality schemes for agricultural products and foodstuffs“
• Article 27 - Objective: A scheme for optional quality terms is established in order to facilitate the communication within the internal market of the value-adding characteristics or attributes of agricultural products by the producers thereof.
• Article 28 National Rules: Member States may maintain national rules on optional quality terms which are not covered by this Regulation, provided that such rules comply with Union law.
• Article 29 Optional quality terms:
Dokle se stiglo?
• Na javnom konkursu odabran logo
• Pripremljena je Uredba o označavanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nacionalnom oznakom višeg kvaliteta „Srpski kvalitet“
• Uredba je dobila sva pozitina mišljenja ostalih Ministartava i očekuje se usvajanje ove nedelje
• Fomirana Asocijacija za razvoj kavliteta mesa i proizvoda od mesa (CARNEX, YUHOR, IM Topola, Zlatiborac, Suvat, Moritz)
• Pripremaju se prvi proizvodi koji će nositi oznaku
• Pripremljen je plan promocije (Ministartvo, FAO, EBRD, Asocijacija)
11