PAROHIJSKO PISMO · 2012. 11. 23. · SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U...

SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU

Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford 4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101

PAROHIJSKO PISMO Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a

I bi}e to radost i veseqe, i mnogi }e se

obradovati ro|ewu Wegovu (Lk. 1,14)

Mir Bo`јi - Hristos se rodi

Draga bra}o i sestre bliì se dan ~udesnog,

tjelesnog ro|ewa Boga. Dan radosti Angela Boìjih ali i

qudi zemaqskih. Dan mira kada je Hristos Sin Boìji

izmirio ~ovjeka sa Bogom. Dan kada je Bog primio

gre{nu ~ovjekovu prirodu i postao jedan od nas. Dan

koji nije za nas samo sje}awe nego ìvo u~estvovawe.

Jer, Hri{}anstvo nije ideja, ni neka nau~na teorija, niti

dru{tveni pokret, najmawe politika. Hri{}anstvo, to je

ìvot u Duhu, to je preobraàj srca, to je svakodnevno

svla~ewe starog ~ovjeka, Adama, i obla~ewe u novog

~ovjeka Hrista. To je ìvot u qubavi i radosti, u `rtvi i

blago~estiju, u dobroj voqi i blaènom miru. To je ìvot

u kome nema neprijateqa i neprijatnosti, jer se

neprijateq voli i neprijatnost u smirewu prima, i tim

~udesnim oruìjem - qubavqu i smirewem sve se

pobje|uje. To je ìvot u kome je Hristos ,,jaram blag i

Wegovo breme lako,,. Sve ovo poti~e i organski se

razvija iz Ro`destva Gospodweg, ne onog jedinstvenog

u istoriji, nego Ro`destva, koje se ponovno i stalno

de{ava u srcima na{im, svakog pojedinca. êmu Boìje

tjelesno ro|ewe ako se On nije rodio u nama. Bez

Wgovog ro|ewa u nama, ono vitlejemsko, tjelesno,

nama je samo na sud i osuda. Wegovo ro|ewe u nama

to je so ìvota na{ega na zemqi i svijetlost na putu

na{emu kroz istoriju. Kada bude prestalo wegovo

ro|ewe u nama tada }e nastati Apokalipsa, tada dolazi

kraj. Ipak, to nije kraj jer ìvot kraja nema, nego tada za

nas po~iwe odgovornost i sud. Svako }e od nas

polagati svoje ìvotne ra~une pred Gospodom. I ako

nismo za vrijeme zemaqskog ìvota primali i prihvatali,

kroz Svetu tajnu Pokajawa i Pri~e{}a, Ro|enog,

Raspetog i Vaskrslog Hrista, uzalud je na{a nada na

Spasewe.

Dragi parohijani, kad ovo pismo dobijete ve}

je uveliko po~eo Boì}ni post. [ta je post i {ta sve

zna~i u Na{oj Crkvi, ve} smo vam pisali u

predpro{lom pismu, jedino bi dodali da Boì}ni post je

vi{e ,,porodi~niji,,. Naime, Boì}ni post traje od 28.

novembra do 7. januara,. Zadwe tri nedjeqe posve}ene

su djeci, majkama i zadwa neposredno pred Boì},

ocima. Otuda obi~aj kod na{eg naroda da se sve vi{e

vremena provodi u krugu porodice, a naro~ito sam

Boì}, kada se samo poloàjnik do~ekuje kao drag gost.

Kao i do sada i ove godine }emo na Badwi

dan, poslije Svete slu`be da osvetimo badwak. Badwak,

drvo hrasta osve}eno, vinom preliveno, ìtom posuto,

nad wim doma}in o~ena{ o~itao, predstavqa za Srbe

svetiwu. Za nas ne zna~i ni{ta ,,jelka,, Boì}no drvo

Germana. I sam se pitam otkud se to odoma}ilo kod

nas. Neki kaù ,,vole djeca,,. A ja se pitam da li mi

vaspitavamo djecu ili povla|ujemo wihovim

prohtjevima {to svakako nije vaspitawe a po najmawe

srbsko.

Godina 1. Pred Boì} 2004

Pismo broj 4

Eto, djevojka }e za~eti, i rodi}e sina, i

nadjenu}e mu ime Emanuil, {to zna~i: S nami Bog

(Mt. 1,23)

Parohijske vijesti

Odràno parohijsko saborovawe

Sigurno ste ve} svi ~uli da je, krajem pro{log mjeseca, odràno narodno saborovawe na{e parohije. Vjerovatno

ve} znate {to je sve bilo na dnevnom redu. Li~no sam zadovoqan sa tokom saborovawa kao i sa prijedlozima koji su

skoro svi identi~ni sa onima koja su razmatrana u Povjereni{tvu. Mada, o~ekivali smo ve}i odziv.

Na skupu parohijana popuweno je Povjereni{tvo sa novim ~lanovima i izabrana je Uprava Kola SS.

Novoizabrani ~lanovi:

1) Povjereni{tvo: Gospodin Bogoqub Gli{i}, ~ermen; Gospodin Vladimir Jovanovi}, ra~unopolaga~; Gospodin

Robert Lojanica, sekretar; Gospodin Momo Krsti}, blagajnik; Gospoda Spasoje Lugowa, Miro Rozi},

Nedjeqko Gli{i} i Ranko @ivak, ~lanovi

2) Nadzorni odbor: Gospoda Risto Sari}; Todor Mitrovi} i Petar Gligorijevi}

3) Kolo srbskih sestara: Gospo|a Desa Serafijanovi}, predsjednica; Gospo|a dr Du{ica Sekuli}, zamjenica;

Gosp|a Branka Peji}, sekretar

Kwiàra

Hvala Bogu sa radom je po~ela na{a kwiàra u kojoj moète kupovati

religiozne stvari: kwige, ikone, krsti}e.., potrebne za va{ duhovni ìvot.

Tako|e, moète kupiti male xepne kalendare, za 2005. g., po $ 5 ili takve iste

samo velikog formata u kojemu se nalaze adrese svih srbskih parohija u

SAD i Kanadi, kao i reklamne poruke zna~ajnijih srbskih firmi. Ovi veliki

kalendari u obliku kwige ko{taju $15 i treba da budu u prodaji oko

Jovawdana.

Krsne slave

Draga bra}o i sestre, po{to smo bili zamislili poslati jedno pismo prije ovog u kojemu smo namjeravali ~estitati svima

Krsnu slavu, iz objektivnih razloga nismo mogli prije, zato sada koristimo priliku i svim slavarima ~estitamo dolaze}e

Krsne slave.

Jedan od najzna~ajnijih vidova pobo`nosti i povezanosti sa Crkvom kod pravoslavnih Srba jeste Krsna slava. Srbi su

jedini narod me|u hri{}anima koji imaju Krsnu slavu i zato se ne moè zamisliti nijedna srbska pravoslavna porodica

koja ne bi slavila svoju Krsnu slavu. Re~eno je: ,,Tamo gdje je Srbin - tamo je Slava,, ili drugoja~ije ,,gdje nema slave

- nema ni Srbina,,.

Iako u na{oj parohiji ima velik broj onih koji slave svoju Krsnu slavu, ima i mnogo onih koji se izgovaraju da im nije

,,predata,, Slava ili da je jo{ uvijek slave kod oca i majke. Zaboravqa se da je Slava porodi~na svetkovina, a ne ku}e ili

zemqe i da svaka ma i najmawa porodica treba da slavi Krsnu slavu, tamo gdje privremeno ili trajno boravi. I ne

zaboravimo: Slava je iskqu~ivo crkvena svetkovina zato je slavimo kako nalaè Crkva, a to je u svojim ekonomskim

mogu}nostima i molitveno prema Gospodu i Svetitequ a nikako radi bogatog ru~ka ili zna~ajnih zvanica.

U budu}e namjeravamo, kada sakupimo adrese svih slavara i koje slave slave, da {aqemo i slavska pisma u kojima

}emo uz ~estitawe slave navesti sve ono {to je do sada poznato iz zemnog ìvotopisa Svetiteqa, zajedno sa troparom i

kondakom.

Po~ela vjeronauka za djecu

Po{tovani roditeqi, ve}ina od vas ve} zna da je

po~ela vjeronauka za djecu, a ako da Bog i sam }u uskoro da

odrìm nekoliko predavawa iz vjeronauke za odrasle. Prvo

predavawe za odrasle mislimo da odrìmo u subotu 12 / 11

ove godine. Predavawe bi trebalo da po~ne poslije

Bogosluèwa, negdje oko 19, ~asova.

U razgovoru sa u~iteqicom vjeronauke Gospo|icom

Vawom @eèq, ona mi je skrenula pa`wu da bi htjela da se

djeca pri~e{}uju za vrijeme ovog posta, {to smatram da je

svakako dobro. Koliko je zna~ajan post za odrasle svakako

da je neosporno, tako isti i za djecu. Evo {ta o postu za

djecu kaè, jedna pobo`na hri{}anka, sestra Magdalina.

Od najranijeg uzrasta djeca treba da se pripremaju za Sveto

pri~e{}e i da ga sa rado{}u i{~ekuju. Nije potrebno

prisustvovati Svetoj Liturgiji a ne pri~estiti se svaki put. To

je sigurno mawe {tetno nego pri~estiti se bez pripreme

(barem po~ev od prethodne ve~ere), bez pokajawa, ~e`we,

straha Boìjeg, bez izno{ewa blagodarnosti poslije Sv.

Pri~e{}a, kao i bez ubije|ewa da primamo dar neizrecive

svetiwe. Ne smijemo zaboraviti da je mogu}e primiti Sv.

Pri~e{}e ,,na osudu,,. Mjera blagodati koju primamo od Sv.

Pri~e{}a zavisi koliko od na{e pripreme, toliko i od dara

Boìjeg, koji nije takav da se ,,automatski,, daje. Zato je

Bogohulno i duhovno opasno prisiqavati ili podmi}ivati

djecu (~ak i bebe) da se pri~e{}uju protiv svoje voqe.

Kada razmatramo pitawe odlaska u Crkvu, primawa

Sv. Pri~e{}a (i molitve kod ku}e), moramo imati u vidu ne samo

kratkoro~ne, nego i dugoro~ne rezultate i poslijedice: kako

je najboqe pripremiti neko dijete da ìvi hri{}anskim ìvotom

u ovom svijetu? [ta }e u djetetu razviti duhovno zdrav stav

prema Hristu, prema Crkvi, prema Sv. Tajnama? [ta }e mu

pomo}i da sa~uva do zrelosti èqu da spozna Hrista i sjedini

se s Wim? De{ava se da djeca odlaze u

Crkvu ~esto, ali se u sebi protive i

odbacuju blagodat. Mnogi bezbo`nici bili

su odgojeni u napadno ,,pobo`nim,,

porodicama.

Kada o Sv. Pri~e{}u govorimo

maloj djeci: ona ponekad negativno

reaguju na izraz ,,tjelo i krv Hristova,,.

Ovo se ~e{}e de{ava u razgovorima nego

u toku same Liturgije. Mo`da je dovoqno za wih da ~uju

rije~i Uzno{ewa na Liturgiji i rije~i sve{tenika prilikom

primawa Sv. Darova. U nekim prilikama moèmo re}i da

Hristos dolazi da bude me|u nama ili da primamo Hrista.

Svakako, ne bismo, ni u kom slu~aju, smjeli da prekinemo

da primamo Hristovo Tjelo i Krv, ali ponekad na{e

,,obja{wewe,, samo izaziva djecu da zami{qaju meso i kosti,

te da osje}aju neugodnost. Hristos nam dolazi u obli~iju

hqeba i vina, jer nam snishodi i zna kako bi te{ko bilo za nas

da na drugi na~in oku{amo od Wegovog @ivota.

Horske probe

Kao {to smo i najvqivali evo po~ele su i horske probe.

Parohijske aktivnosti

U subotu je 11 / 27. ove godine, Kolo srbskih sestara na{e parohije, spremilo

pokladsku ve~eru na kojoj smo imali degustaciju rakija raznih evropskih

proizvo|a~a. Prvo mjesto i najvi{e bodova degustatori su dali [qivovici staroj

tri godine a proizvedenoj u Ma|arskoj. (Nevjerovatno ali istinito)

Zamoqavamo

Zamolili bi Vas da date svoje predloge za imena i Krsne slave

1) Hora 2) Kola srbskih sestara

3) Kwiàre

Svoje predloge moète pismeno predate nekom od Povjereni{tva ili usmeno

direktno sve{teniku.

U svakom slu~aju mi }emo Vam biti zahvalni.

Draga bra}o i sestre obavje{tavamo vas da }e Boìja slu`ba u

na{em hramu biti svake nedjeqe, svakog velikog praznika

(crvenog) i svakog ve}eg praznika koji se po{tuje u Srbskom

narodu i ako nije obiqeèn crvenim. Svaki put bi}ete

obavije{teni, a ako slu~ajno zaboravimo to napomenuti na

Bogosluèwu, do|ite jer mi }emo se pridràvati ovog kalendara.

Neka su vam Bogom blagosloveni dolaze}i praznici i Slave

Mir Vam i od Boga svako zdravqe

Na{i telefoni

Ku}ni: tel/fax 847/816-9712

Cell 224/489-3102

Boì}ni tropar i kondak

Tropar, gl.4

Ro`destvo Tvoje, Hriste Boè na{, vozsija mirovi svjet razuma: v nem bo

zvjezdam sluà{~ii zvjezdoju u~ahusja, Tebje klawatisja Solncu pravdi i

Tebe vjedjeti s visoti Vostoka, Gospodi slava Tebje.

Kondak, gl. 3

Djeva dnes presu{~estvenago razdajet, i zemlja vertep nepristupnomu

prinosit, angeli so pastirimi slavoslovjat, volsvi è so zvjezdoju

pute{estvujut: nas bo radi rodisja otroka mlado, prevje~nij Bog.

Pozdravqa vas hri{}anskim pozdravom

Mir Boì Hristos se rodi - Vaistinu se rodi

Va{ pred Gospodom molitvenik

--------------------------------------------

Jerej dr Branislav Kon~arevi}

SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU


Parish letter Your Priest Father Dr Branislav Koncarevic

“Andyou will have joy and gladness, and many will rejoice at his birth”. (Lk. 1,14)

PEACE FROM GOD – CHRIST IS BORN

Dear brothers and sisters, the day of wonderful incarnation of God is very close. That is the day when Angels rejoice, and also men on Earth. That is the day of peace, when Christ, the Son of God, made the peace between man and God. On this day God took upon Himself the human nature, and became one of us. For us this day is not only a remembrance, but also a live participation. Christianity is not some idea, or a scientific theory, or social movement, and most of all is not politics. Christianity is a life in Spirit, it is the transformation of the heart, it is leaving the old man Adam, and become a new man in Christ. That is the life in love and joy, in sacrifice and piety, in good will and blessed peace. That is the life which does not have enemies and unpleasantness, because we should love our enemies and take the unpleasantness with calm. With this powerful armor – love and repentance we can win all. In this kind of life Christ’s yoke is light and His burden is gentle (Mt. 30,11). This all comes from Christ’s birth, but not only the historical one in Bethlehem, but the Incarnation which is constantly repeated in the hearts of each and everyone of us. There is no use of Incarnation of God if it does not happen in us. If Christ isn ot born in us, the other one, the one in Bethlehem is only for our judgment. His incarnation in us is the salt of our lives on Earth and it light so our way through history. The beginning of

Apocalypse is the end of His incarnation in us, which means the end of this World. This is not the final end, because the real life never ends, but it is the beginning of our responsibility and the judgment. Everyone of us is going to answer to God. And if we did not take and receive Jesus Christ, Incarnate, Crucified and Risen from the dead, in Holy Eucharist during our earthly life, our hope in salvation is in vain.

Dear parishioners, at the time you receive this letter, Christmas fast has already begun. What is fast, and what is the meaning of fast in the Orthodox Church has already been described in the letter before the last one. The only thing I woud like to add is that Christmas fast is even more “family like”. Namely, Christmas fast begins on November 28th and lasts until January 7th. Last three Sundays of the fast are dedicated to children, mothers, and the very last before Christmas to fathers. From h\there comes the custom to spend as much time as possible with our familes. We experience this especially on the day of Christmas, when family is expecting the first visitor (polozajnik), on Christmas day, as the dearest guest.

Year 1. Christmas 2004 Letter no. 4 “Behold, the virgin shall be with child, and bear a Son, and they shall call His name Immanuel”, which is translated, “God with

us”. (Mt. 1,23)

And this year, like any other, on Christmas Eve, after the Church service, we will consecrate the Yute Log. The Yute Log (oak tree) is consecrated, blessed with wine, and sprinkled with wheat. The head of every Serbian

household reads the Lords prayer before cutting this tree. That is why this tree represents the sacred thing among Serbs.

Parish news

In the meeting of parishioners, we have complemented the stewardship with new members and new Administrative board of Circkle of Serbian sisters is elected.

Newly elected members are: 1. Stewardship: Mr. Bogoqub Glisic, chairmen; Mr. Vladimir Jovanovic, financial secretary; Mr. Robert Lojanica,

secretary; Mr. Momo Krstic, treasurer; Mr. Spasoje Lugonja, Mr. Miro Rozic, Mr. Nedjeljko Glisic, and Mr. Ranko Zivak, members.

2. The Executive board: Mr. Risto Saric; Mr. Todor Mitrovic, and Mr. Peter Gligorijevic. 3. Circle of Serbian sisters: Mrs. Desa Serafijanovic, charwoman; Mrs. Dr Dusica Sekulic, co-chair; Mrs. Branka

Pejic, secretary.

Bookstore

With God’s help our bookstore is finaly open. You can find many religious items like

religious books, icons, crosses etc, which are necessity for your spiritual life. You

can also buy a pocket calendar for (2005) $5, or you can purchase the large one

which contains addresses of all Serbian parishes in United States and Canada, and

it also contains the adds of all important Serbian companies. This large calendars

book is $15 and should be available by St. Nicholas Dec. 19.

Slavas

I would like to use this opportunity to wish you a happy Slava. One of the most important ways of piety and relationship with Church among the Orthodox Serbs in Slava. Serbian people are the only one among all the Christians to have a

Slava. Every Serbian family is obliged to celebrate their family patron Saint. Somebody saids “where there is no Slava there are no Serbs”. There are many families in our parish who celebrate ther Slava every year. But, there is a certain

number of others who do not. They say their parents did not transmit ther Slava to them. With our help, we would like to incourage tou to begin to celebrate your Slava again and bring this custom to your children. I will always be available to help your plan and prepare for your Slava. Every family, no matter how big or small, should celebrate their Slava. We

should never forget that Slava is basically church feast, and we should celebrate Slava as Church proposes. Soon, we will be sending you a list of all parish celebrants and their Slavas and information abaut each particular Slava.

The Church school had started

Dear parents, the majority of jou is already familiar with fact that our church school has begun it’s work. With God’s help I will give several lectures for adult church school. First of this lectures will be on Saturday, December 11. It will start after Vesperss, at 7 pm.

Ms. Vanja Zezelj, our Church school teacher, expressed her opinion that children schould take Communion more often during Christmas fast, and I agree with her on this. The meaning of communion is of the same importance for children as for adults. Sister Magdalene, a very pious Christian women says about children’lent and communion:

Children should prepare for, and look forward to, receiving Holy Communion from the earliest possible age. It is not wrong to attend the Liturgy without receiving communion every time; it is certainly less harmful than taking Holy Communion without preparation (at least from previous evening), without repentance, longing, fear of God, time for thanksgiving afterwards, and the conviction that we are receiving a gift of unspeakable holiness. We must not forget that it is possible to receive Holy Communion “unto condemnation” (cf. 1Cor. 11,27 ff). The measure of grace we receive from Holy Communion depends on our preparation as much as on God’s gift, which is not, as it were, “automatically” given.

It is blasphemous and spiritually dangerous to force or bribe children (even babies) to take Communion against their will.

When we consider the question of church attendance, and Holy Communion, and prayers at home, we must have in mind not anly the immediate result, but also a long term view: what is the best preparation for this child to

live a Christian life in this world? What will sow in the child a spiritually healthy attitude to Christ, to the Church, to the sacraments? What will help him to preserve until adulthood the desire to know Christ and have Communion with Him? Sometimes children attend church very often and yet inwardly they are rebelling and rejecting grace.. Some atheists were brought up in pious families. When we speak about Holy Communion to very

young children, they sometimes react negatively to the expression “the body and blood of Christ”. This occurs in discussions rather than in the context of the liturgy itself. Probably it is enough for them to hear the Words of institution at the Liturgy and the priest’s words as they receive the Holy Gifts. At other times we can speak of Christ coming to be within us, or of receiving Christ. We should certainly newer deny that we receive Christ’s body and blood, but sometimes our “explanations” only cause children to imagine flesh and bones, and they feel distaste. Christ comes to us in the form of bread and wine, because He condescends to us and knows how difficult it would be for us otherwise to partake of His life.

Choir rehersals

As we promised before, our choir had started with regular rehearsals.

Parish activities

On Saturday, November 27th, our Circle of Serbian sisters had prepared a dinner on the last day before the Christmas fast. During dinner we have tasted various European brandies. Our degustators had chosen as the best the tree years

old Slivovica brandy made, believe it or not, in Hungary.

Notice

We would like to ask you to give us your suggestion for name and Slava for:

1. Church choir 2. Circle of Serbian sisters

3. Bookstore

Feel free to send your suggestions to somebody in our Stewardship, or directly to pastor of the church. Thank you in advance.

Dear brothers and sisters, we are informing you that we will have Devine Liturgy in our church on every Sunday, Great Feast (red letters), and for Serbian people important feast, even if it isn’t printed in red. You will be notified on time for every feast of this kind,

and if we by any chance forget to remind you in church, please come because we will obey the calendar.

May you have blessed and happy Holydays and Slavas I wish you peace of God and good health

Our phone numbers: Home: tel/fax 847/816-9712

Cell: 224/489-3102

CHRISTMAS TROPARION AND KONDAK

Troparion, tone. 4

Thy Nativity, O Christ our God, hath arisen upon the world as the light of wisdom. For at it, they who worshipped the stars were, by a

Star, taught to adore Thee, the Sun of Righteousness, and to know Thee, the Orient from on high. O Lord, glory to Thee.

Kondak, tone 3

Today a Virgin bringeth forth the Super-substantial, and earth offereth a cavern to the Unapproachable; Angels together with the Shepherds sing praises; the Wise Men journey on with the Star. For our sake, God, who is before all the ages, is born a little Child.

With Christian greeting PEACE FROM GOD CHRIST IS BORN – INDEED IS BORN

Your pastor

-----------------------------------------------------------------

Rev. Father Dr Branislav Koncarevic, Parish Priest

SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU


PAROHIJSKO

PISMO Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a

Draga bra}o i sestre,

Pribliàva se Vaskr{wi, âsni ili Veliki post. Za{to se tako zove mislim da je izli{no govoriti, jer pribliàva se najve}i

hri{}anski praznik, Praznik nad praznicima - Voskresenije Hristovo. Ako pogledamo ispred i iza vidje}emo da zaista ni{ta novo

nema na ovoj zemaqskoj kugli sem Voskresenija Hristovog, koje se zbilo u pro{losti i sada se zbiva u du{ama na{im. Svaka na{a

pobijeda grijeha u nama je Voskresenije Hristovo u nama.

Hristos je svojim Vaskrsewem postao centar istorije, kqu~ razumijevawa wenog toka i sadràja. Zato su Hristos i

Hri{}anstvo veliki izazov qudskom razumu, postavqaju qudima veliku psiholo{ku i sociolo{ku prepreku: Naime, razapetog

,,zlo~inca,, priznati za Boga, i jo{ u Wemu povezati Boga i smrt, poraz i nadu, izvr{iti ne~uveni preokret od Velikog Petka ka

Uskrsu, zaista, bilo je to ne{to revolucionarno. I jeste.

Isusovo Voskrsenije je po~etak op{teg vaskrsewe qudi, zbog kojih je ustvari i On vaskrsao. Jer, On ne vaskrsava jedini,

nego prvi. On je samo ,,prvoro|eni iz mrtvih,, (Kol, 1, 18; Otk, 1,5), iza koga slijeduju drugi. Wegovo vaskrsewe je temeq, po~etak i

korijen ~ovjekova vaskrsewa. Na Isusu se pokazalo da ,,Bog nije Bog mrtvih, nego ìvih,, (Mt. 22,32). S wegovim vaskrswewem je

po~eo proces vaskrsavawa cijelog ~ovje~anstva, osmi{qavawe istorije a time i vascijelog ~ovjekova postojawa. Zato je Hristos

najve}a tajna istorije, ujedno i weno bogastvo, odnosno, uop{te bogastvo cjelokupne kulture.

Crkva ~ini najve}u ulogu ~ovje~anstvu kada mu, kroz cijelu istoriju, neprestano propovijeda istinu o ~ovjeku, - koju crpi

upravo iz Istine o Bogu,- Isusu Hristu. Ta Istina je: ~ovjek je stvoren po slici i prilici Boìjoj (1. Moj, 1,27), ali sagre{io je. Me|utim,

kroz Krst i Vaskrsewe Hristovo u ~ovjeku je ponovo uspostavqena Boìja svetost, on je ponovo slobodan u Bogu. Svoju slobodu

..I ustado{e mnogi, tijela svetih,

koji su pomrli.. (Mt. 27,52)

Godina 2. Pred Vaskr{wi post 2005 Pismo broj 5 Od tada po~e Isus kazivati u~enicima svojim da

wemu vaqa i}i u Jerusalim, i mnogo postradati

od starije{ina i prvosve{tenika i kwièvnika, i

ubijen biti, i tre}i dan da }e ustati (Mt. 16,21)

izraàva kao moralno bi}e, jer posjeduje moralnu svijest, koja mu pomaè da do|e do istine i poslu{nosti voqi Boìjoj, vode}i

ra~una o ~iwenici da je besmrtan, {to je veoma va`na istina o ~ovjeku. ,,Ja sam vaskresewe i ìvot,, kaè Hristos, ,,ko vjeruje u

mene, ne}e umrijeti dovijeka,,. Zato Sveta Crkva vjeruju}i u Hristove rije~i ~ini razne molitve za upokojene, i zato imamo skoro

pred svaki veliki post zadu{ne dane.Tako i pred Vaskr{wi post imamo Zadu{nice i one su 5. marta (subota, jer svaka subota je

posve}ena upokojenim). Tada bi trebalo, po pravoslavnim obi~ajima, draga bra}o i sestre, da se sjetimo na{ih upokojenih, jer tim

sje}awem nastavqamo kontinuitet, kojim povezujemo, jednom vjerom, predke i dolaze}a pokoqewa... Toga dana sluì}emo

Liturgiju i na Proskomidiji ~itati imena svih upokojenih na{e parohije, naravano ~ija imena imamo. Toko|e, i na samoj Liturgiji

~itaju se i ~ita}emo imena upokojenih i molitva za upokojene. Poslije Liturgiuje sluì}emo pomen, tada bi trebali da imamo, bar

jedno ìto za upokojene i zapaqenu svije}u u rukama namjewenu onima kojih se sje}amo, dok sve{tenik bude sluìo Pomen.

VASKR[WA VODICA

Dragi parohijani, kao {to znate na veliki praznik Bogojavqewe bilo je veliko osve}ewe vode u na{em Hramu. (O ~uvawu

Bogojavqenske vodice pisali smo vam u Podlistku Parohijskog pisma kojeg smo djelili u Hramu). Obi~aj je da poslije

Bogojavqewa pa do Vaskrsa sve{tenik ide po ku}ama i osve}uje vodu kojom kropi va{e domove, dok ostatak ostavqate da bi

mogli umjesiti jelo za Vaskrs. Mi smo ve} po{li po domovima, zato vas molim da ostavite ceduqu sa svojim slobodnim vremenom

u Hramu ili nazovete direkno sve{tenika i kaète kada je va{e slobodno vrijeme, naravno oni koji èle da im sve{teniuk do|e i sveti

vodicu. Mislim da svake nedjeqe moèmo nekoliko domova da posjetimo tako da nema potrebe da svi gledamo da to bude {to prije

i u jedan dan.

SRBSKA SLAVA

Draga bra}o i sestre, hvala Bogu, do sada sam posjetio oko 80 domova u na{oj parohiji., povodom osve}ewa domova, ili

za Slavu. Ono {to me posebno, kao sve{tenika, raduje jeste veoma visoko izraèna doma}inska svijest na{ih parohijana. To se

ogleda u lijepom doma}inskom pona{awu ali ponajvi{e u doma}inskom ustrojstvu porodica. Drugim rije~ima rije~ starijeg je

zakon. Tako je i na Slavama.

Po{to su pro{le ,,velike,, slave i po{to smo posjetili veliki broj doma}ina, ja sam se trudio da ispo{tujem sve obi~aje

slavqewa i mogu re}i, sa velikim zadovoqstvom i rado{}u da sam nai{ao na biser srbskog doma}inskog slavqewa, te narodnih

obi~aja koji seù u dubinu Rane Crkve, teolo{ki toliko jasnih da bi im pozavidjeli i teolozi modernijih shvatawa. Prosto da se

~ovjek u~i i nadahwuje na{im starim obi~ajima i predawima, ponekad me uhvati strah da li }emo imati snage i mudrosti da taj

biser prenesemo i ostavimo pokoqewima iza nas. Razmi{qaju}i ovako ponekad mi je i kao sve{teniku bilo ào {to fizi~ki nisam

mogao do}i na vrijeme da prelomim kola~, iako su doma}ini iz po{tovawa prema sve{teniku ~ekali do kasno uve~e.

Me|utim, u mome sagledavawu slavskih obi~aja uo~io sam dvije prakse (izuzimaju}i onu u kojoj nema ni ìta ni kola~a).

Naime, kao da je jedna praksa stala i druga po~ela ili obrunuto, {to smatram da je vjerovatno tokom vremena, po{to se slavarica

prenosila usmeno, ne{to i zaboravqeno, pa se na{a parohija potrudila da pripremi cjelokupnu slavaricu koju }emo, ako da Bog,

uskoro objaviti.

Dakle, narodna praksa kada doma}in zove sve{tenika da mu do|e prije Slave ima smisla jer tada sve{tenik osve}uje so,

bra{no, vino i vodu sa kojim }e se umjesiti slavski kola~ i dodati malo u ostalu slavsku hranu, i to se zove slavska vodica. Potom

bi trebalo da doma}in ili neko od uku}ana donese na sam dan Slave u Hram slavski kola~ i obavezno ìto da sve{tenik prelomi

kola~ i osveti ìto. Tamo gdje je obi~aj da doma}in sam sa svojim gostima sije~e kola~, moè to da uradi ali bi trebalo obavezno

ìto da se donese u hram. Tada bi mogao slavski ru~ak da po~ne do tri sata, a i sa~uvao bi se lijep narodni obi~aj - narodne

slavarice. Drugo, ako doma}in nema sa kim da lomi kola~ ili posebno èli da mu sve{tenik lomi kola~, sve{tenik }e to uraditi.

Slavski kola~ spremqen na osve}enoj vodi, bra{nu i soli, prelomqen i preliven vinom, predstavqa samog Hrista, odnosno

sublimaciju ili u sebi sakupqenu svu hranu koju blagoslovenu uzimamo za ìvot, jer samo blagoslovena hrana daje ìvot, u

suprotnom, neblagoslovena hrana ne izgra|uje ìvot ve} postaje hrana koja naru{ava ìvot, da ne kaèmo truje ìvot. Zato sve u

Pravoslavnoj Crkvi ima smisla ako je blagosloveno.

Slavsko ìto sublimira i simvoli{e vaskrsewe i kontinuitet ìvota. Kao {to jedno zrno pohraweno u zemqu daje klas sa

stostruko zrna, a kasnije jedno od tih zrna daje drugi klas i tako u vje~nost, takav kontinuitet ima i slavsko ìto i molitva koju

sve{tenik ~ita nad ìtom kada spomiwe ìve i upokojene u Gospodu, jer u Gospodu su svi ìvi. Time se molitveno sje}amo onih

koji su bili s nama i prenosimo pokoqewima da i oni se sje}aju nas. Tako|e, po{to su u Gospodu svi ìvi, ali i u na{em sje}awu,

upokojeni slave zajedno sa nama Slavu

ZAMOLIO BIH VAS

Da ispunite, oni koji nisu, DOMOVNIK koji vam {aqemo, kako bi kompletirali administraciju na{e parohije. Domovnik

moète vratiti po{tom ili ostaviti direkrno u Crkvi.

Drugo, oprostite {to je ovo pismo malo sadrìnom jer uskoro izlazi SPASOVDAN list na{e parohije tako da ono {to bi

poru~li pismom poru~i}e mo SPASOVDANOM

HRISTOS VOSKRESE - VOISTINU VOSKRESE

Va{ pred Gospodom molitvenik, Sve{tenik B. Kon~arevi}

SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VOZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU


Parish letter Your Priest Father Dr Branislav Koncarevic

Dear brothers and sisters,

The Great, Holy and Easter lent is coming close. I consider it redundant to explain why it is Great. It is

Great because it represents introduction in the greatest Christian Holy day, that is Holy day above all Holy days, it is Pasha. If we take a look in past and presence, we will see that there is nothing new in this world except for the resurrection of Christ, which took place in past and still takes place in our souls. Every victory over temptation and sin is new resurrection inside us.

By His resurrection, Christ became the center of history of mankind, He became the key to understanding and to content of history. For this reason Christ and Christianity are big temptation for mind of every man. They represent great psuchological and sociological obstacle. Namely, to claim yhe crucified thief to be a God, and through Him link God and death, defeat and hope, and bring despair of Great Friday to victory on Cross, it was at least revolutionary. And it is more than that.

The resurrection of Christ is the beginning of general resuurection of all mankind, because He has rose for all of us. He is the first, but not the only one to rise from the dead. He is “the firstborn from the dead” (Col, 1,18; Rev, 1,5) and is followed by others. His resurrection is the base, the beginning and the root of man”s resurrection. Jesus is our example that “God is not God of the dead, but of the living” (Mt. 22,32). His resurrection had triggered the process of resurrection of all mankind, it gave meaning to whole history and to man”s existence. Because of this Christ is the greatest mystery of the history, and at the same time the greatest treasure of the world.

By constant preaching the truth of Man, Jesus Christ, which is based upon the truth of God, Church completest it”s role in history of mankind. And the truth is: man is created according to God”s image, but he failed. But trough Christ”s resurrection, divine holiness is restored in man”s being, and man is again free in God. Man is expressing his free will as ethical being, for he is a conscience being. This consciousness is helping him to recognize the truth and to be obedient to God”s will. In the same time man is aware of his immortality in Christ, which is the most important truth about man. Jesus says: “I am the resurrection and the life. He who believes in me, though he may day he shall live” (Jn. 11,25). Holy Church believes in this words and for that reason we pray for people who passed away. Before, almost every lent, there is a special day when we commemorate those

Year 2. Letter no. 5 Beafore begining Great Lent 2005

“From that time forth began Jesus to shew unto his disciples, how that he must go unto Jerusalem, and suffer many things of

the elders and chief priests and scibes, and be killed, and be raised again the third day,, (Mt. 1,23)

..And the graves were opened; and many bodies of the saints which slept arose .. (Mt. 27,52)

people by praying for the salvation of their souls. Before Great Lent, this year we have Memorial Saturday on the 5th of March. On this day according to Christian tradition, dear brothers and sisters, we should commemorate our departed ones, because in this manner we connect with one faith, our ancestors and the future generations. On this day there will be a Holy Liturgy, and in the Order of preparation before Liturgy, all saved names of our departed parishioners will be mentioned. These names will also be read during Liturgy. Following Liturgy we will also have a Pomen. There should be at least one koljivo (cooked wheat), and every person should hold a lit candele in memory of departed oners during Pomen.

Your pastor

Rev. Father Dr Branislav Koncarevic, Parish Priest

SRBSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U ROKFORDU


PAROHIJSKO PISMO

Va{eg Paroha Jereja dr Branislava Kon~arevi}a

Hristos Voskrese, draga bra}o i sestre

Evo u miru i radosti do~ekasmo i Praznik nad Praznicima Voskresewe Hristovo. Me|utim, to nije kraj na{eg ~ekawa.

Hrista ~ekamo i ~eka}emo sve do Wegova Drugog dolaska, mada ga svakog trenutka do~ekujemo, prihvatamo i

radujemo se kad u nama vaskrsne koja lijepa vrlina. Hrista do~ekati i vjerom zagrliti zna~i svaki put na{e obnavqawe i

na{ bjeg od smrti, jer On je smr}u smrt satro i onima u grobovima ìvot darovao, kako kaè tropar Vaskrsa.

Hritovo Vaskrsewe jeste vrhunac Boìjeg djela na zemqi. Doga|aj Vaskrsewa je osnov vjere prvih hri{}ana ali i na{e

vjere. Vjera prvih hri{}ana kao i na{a vjere jeste vjera u Hrista obe}anog Mesiju i Spasiteqa svijeta. Gospod Isus

Hristos je poistovje}en sa Sinom ôvje~ijim koji }e do}i da sudi svijetu i donese kraj svijeta. Bi}e to Wegov drugi

dolazak me|u qude. Budu}i da drugi dolazak o~ekujemo pitamo se gdje je sada Hristos. Odgovor je u Wegovu

Vaznesewu, prazniku koji proslavqa na{ hram. U ~etrdeseti dan po Vaskrsu Gospod Isus Hristos se vazneo na nebo i do Drugog i slavnog svoga dolaska sjedi odesnuju Oca (s

desna Ocu). Kad se kaè odesniju, ne misli se naravno prostorno na desnu stranu, nego na slavu koju Sin ima od vje~nosti, sa

Ocem - Svetom Trojicom, kojom je udostoio i na{u qudsku, ~ovje~ansku prirodu. Wegovo desno dostojanstvo nudi se nama sve

do Wegovog slavnog Drugog dolaska. Do tada, Hristos nam daje obe}anog Duha Svetog, Duha Utje{iteqa. Na Duhove -

Pedesetnicu hri{}ani zapo~iwu novo iskustvo i nov odnos sa Bogom u Li~nosti Duha Svetog, onog istog Duha koji je nadahwivao

proroke Starog Zavjeta da prorokuju o Hristu. Prema tome na Pedesetnici Duh Sveti se projavquje kao Duh Hristov, jer ga Hristos

{aqe, ali i kao duh zajednice, jer mnoge vjernike, me|u kojima smo i mi, ~ini zajednicom - Crkvom. Dakle, Crkva je tijelo Hristovo

zajednica Svetog Duha i ta zajednica se obrazuje kroz darove koje Sveti Duh daje u tajnama Crkve. Najve}u svoju potvrdu i

punotu ti darovi nalaze u Svetoj Evharistiji - Liturgiji. Zato, draga bra}o i setre, dolaskom na Svetu Liturgiju mi zadobijamo darove

Duha Svetog, zadobijama samoga Boga i tako preobraàvamo na{u porirodu, postaju}i od prizemne i vazdiù}i se do nebeske

Boànske prirode. Zato je na{ napor na{ trud ujedno na{ duhovni uspon i uspijeh.

Parohijske aktivnosti 1. Do sada smo, draga bra}o i setre, po poslijedwoj velikoj slavi, Svetom Georgiju- \ur|evdanu, obi{li 115 domaova, {to smatramo

dobrim za na{u parohiju. Kao {to smo ve} do sada nekoliko puta govorili, na{a parohija polako dobija svoju fizionomiju, kada su u

pitawu slave. Naime, na{i lijepi narodni obi~aji polako se upotpuwuju i slave postaju jednoli~nije. Na{a parohija se moè po

ne~emu jo{ pohvaliti a to je parohijsko strateqstvo. To je velika svijest svoje parohijske pripadnosti i proètosti srbskim idealima,

gdje veliki broj na{ih parohijana redovno upotpuwava svoje obaveze prema parohiji. Naàlost, veliki je broj i onih koji jednom ili

ni jednom dolaze u Crkvu i time zanemaruju svoj crkveno-narodni odnos, gdje }e tokom vremena potpuno i zanemariti taj odnos i

tako prestati biti ono {to jesu - hri{}ani.

A kad do|e Utje{iteq, koga }u vam

ja poslati od Oca, Duh Istine koji

od Oca ishodi, On }e svjedo~iti za

mene,, (Jn. 15,26)

Godina 2. Pred Vaznesewe Gospodwe 2005 Pismo broj 6 ,,David ne iza|e na nebesa, nego sam govori:

Re~e Gospod Gospodu mojemu: sjedi meni s desne

strane, dok ne poloìm neprijateqe tvoje za

podno`je nogama tvojim,, (Dap. 2, 34-35)

2. Za vrijeme ovoga Velikog Vaskr{weg posta u na{em hramu se pri~estilo 193 parohijana. O postu i wegovoj ulozi u Na{oj crkvi

do sada smo nekoliko puta govorili, ali svakako da je ova ohrabruju}a brojka podstrek za sve nas da se sve vi{e li~no zalaèmo za

praktikovawe na~ela ìvota na{e vjere.

3. Draga bra}o i sestre bliì se desetogodi{wica postojawa na{e parohije, gdje namjeravamo da pokrenemo nekoliko aktivnosti:

a) Namjera nam je da izdamo jednu Monografiju - kwigu o nastanku na{e parohije. Zato vas molim, da ko god ima ne{to od

pisanog materijala ili koju sliku, dostavi Upravi parohije kako bi mogli da upotrebimo navedeni materijal i tako slu~ajno

nekoga ne zaboravimo ko je zaista zasluàn za ovu parohiju.

b) Pokrenuli smo popisivawe i sabirawe, do sada, dobrovoqnih priloga i donacija kako bi za desetogodi{wicu mogli da

izdamo gramate i upi{emo imena ktitora i dobrotvora na plo~e koje }e biti uzidane u zid hrama. Pomozite nam i tu oko

prikupqawa imena dobrotvora.

c) Sa refinansirawem hrama smo u toku. Trenutno smo u pregovorima sa jednom bankom sa Floride. Banka koja nam je

trebalo to ovih dana da uradi ponudila je neznatno smawewe kamatnih procenata, tako da bi tro{kovi oko refinansirawa

bili zna~ajni u odnosu na kamatni postotak. êkamo, kad ve} radimo, da bude znatan doprinos za parohiju, jer se

vrijednos hrama i zemqi{ta popela duplo u odnosu na to koliko smo platili.

d) Svakako da i daqe razmi{qamo o kupovini zemqi{ta za parohijsko grobqe i tu postoji nekoliko opcija:

- kupiti potpuno novo zemqi{te

- kupiti zemqi{te u ve} postoje}em grobqu

- kupiti, ili boqe re}i, iskoristiti uslugu nekih pravoslavnih naroda koji bi nam prodali (ustupili) jedan dio od ve} postoje}eg

wihova grobqa. Za sve ovo èlimo va{u saglasnost, naravno uz konstruktivni dogovor, jer, draga bra}o i sestre parohija

nije sve{tenik nego svi mi proèti istim Duhom - Hristovim Duhom. Dogovor o~ekujemo na slijede}em parohijskom

saborovawu.

Raspored aktivnosti u narednih mjesec dana

1. Svakako da sluìm svake nedjeqe i svakog crvenog slova.

2. Za na{u Slavu Spasovdan sluì}u u ~etvrtak a u nedjequ poslije ima}emo Slavski ru~ak. Te nedjeqe dolazi

nam i Mitropolit u goste.

Raspored posebnih parohijskih aktivnosti:

1. Kao {to ve} znate subotom uve~e Kolo srbskih sestara okupqa parohijane

2. 28. maja, subota u 8. ~asova u gostima }e nam biti i zabavqati nas grupa ,,Raspjevani studenti,, koji }e

izvoditi najvi{a dostignu}a, narodne i starogradske muzike. Naravno pjeva}e i sve one pjesme koje su ostavile

traga i na{oj muzici. Ovo je prilika za mlade da vide i osjete tanane zvuke na{e muzike.

3. 25. juna subota, namjeravamo da odrìmo kwièvno ve~e i promociju na{eg lista Spasovdan.

4. Negdje u julu u gostima bi nam trebao biti prof. Dr Stanimir Spasovi}, koji bi odrào jedno predavawe iz

nacionalne istorije.

Radosne vijesti sa na{e parohije;

1. 4. juna 205. vjen~at }e se na{i parohijani Velibor Miqani} i Irena Caji}

2. Kao {to smo rekli, 12. juna u goste nam dolazi Mitropolit

3. 25, juna 2005. treba da krstimo Vasilija Kalema sina Velimira Kalema

Va{ paroh

______________________________

Jerej dr Branislav Kon~arevi}


Serbian Missionary Parish Holy Ascension of Our Lord Rockford

4301 W. Riverside Blvd., Rockford, IL 61101

PAROHIJSKO PISMO


Draga bra}o i sestre, sje}ate li se zavjeta svojih

predaka. Odnosno, jeste li se ikad zavjetovali,ili mo`da

upravo razmi{qate o zavjetu?

[to je to zavjet?

Zavjet je isto {to i molitva. Pod zavjetom se obi~no

razumije da se ne{to daruje Bogu ili Wegovoj svetiwi u

slu~aju da na{a molba bude usli{ena. Time se izraàva

blagodarnost Bogu. U Starom Zavjetu zavjeti su bili

~esti. Poznat je Jakovqev zavjet kojega smo naveli:

,,Ako Bog bude.., te Anin zavjet, koja je èqela da ima

poroda, mu{ko dijete, zavjetovala se Bogu ovim

rije~ima: ,,Gospode nad vojskama, ako pogleda{ na

muku slu{kiwe svoje, i sjeti{ me se, i ne zaboravi{

slu{kiwu svoju, nego da{ slu{kiwi svojoj mu{ko ~edo,

ja }u ga dati Gospodu dokle je god ìv, i britva ne}e

pre}i preko glave wegove,, (1 Sam. 1,11). Po{to su

zavjeti u Starom Zavjetu bili ~esti i ne{to normalno,

oni su onda bili zakonski regulisani. Ali, Zakon koji je

vrijedio za strozavjetne qude vrijedi i danas za

novozavjetne qude - Hri{}ane. Naime, zavjet nije

obaveza, ali je obavezno wegovo ispuwavawe.

Odnosno, ne mora neko da se zavjetuje, ali ako se

zavjetovao onda bi trebalo i to da ispuni. U suprotnom

pravi veliki grijeh, jer, je zavjetovawe direktni govor i

obe}awe samome Bogu, pa otud ne ispuwavaju}i

zavjet mi varamo Boga.

Dakle, Hri{}ani kada je u pitawu zavjetovawe slijeduju

Starom Zavjetu. I sam Gospod Isus Hristos je potvrdio

starozavjetne zakone rije~ima ,,ne mislite da sam

do{ao da ukinem zakon ili proroke, ne nego da ih

ispunim.., (Mt. 5,17). Isto to i apostol Pavle potvr|uje

rije~ima ..,, U nas imaju ~etiri ~ovjeka..

Zavjet, dakle, ima duboko religiozno zna~ewe, jer

se pomo}u wega izraàva vjera u Boga, u wegovo

svemogu}stvo i Wegovu dobru voqu da pomogne

~ovjeku koji se zavjetuje. Sem toga zavjetom se

izraàva ~ovjekova privrènost Bogu, predanos

Wemu iz koje poti~e sinovska privrènost i

poslu{nost. Sjetimo se samo zavjeta na{ih starih,

ili danas’ koliko, draga bra}o i sestre, poznajemo

svojih bli`wih koji su se zavjetovali na ne{to u

pojedinim manastirima, naro~ito pod Ostrogom. I

da ne nabrajamo daqe. Stoga, draga bra}o i sestre,

zavijet je molitva nad molitvama Bogu. Na{

neposredni govor i obe}awe Bogu. Zato je, kada

ispunimo zavjetovano, rados i nama i Bogu.

Zavjet je i sje}awe na na{e usnule u Gospodu.

Nema pred Gospodom ve}e radosti nego kad se

sje}amo i tako od zaborava otrgnemo na{e pretke.

Tada se na nebu vesele wihove du{e. Likuju pred

Gospodom jer dobro sjeme posija{e na zemqi,

wihovi potomci nisu napustili vjeru wihovu. A {ta

li rade one du{e kojih nema ko da se sjeti, da im

upali svije}u. [to li pred Gospodom oni govore {to

wihovi potomci zaboravi{e wih i vjeru wihovu.

Vjerujem da pla~u i mole se za grijehe na{e.

Ako Bog bude sa mnom i sa~uva me na

putu kojim idem i dami hqeba da jedem i

odjela da se obla~im, i ako se vratim na

miru u dom oca mojega, Gospod }e mi

biti Bog; a kamen ovaj koji utvrdih za

spomen bi}e dom Boìji; i {to mi god da{,

od svega }u deseto dati tebi (1 Moj. 28, 20-

22)

Godina 2. Pred praznik Svetog Ilije 2005 Pismo broj 7

,, .. U nas imaju ~etiri ~ovjeka koji su

se zavjetovali. (Dap. 21,23)

Parohijeske aktivnosti

Ve}, kao {to smo javili, ove godine smo ustanovili Rokfordske spasovdanske dane. O ~emu se radi? Naime, po{to

Slava na{eg hrama dolazi uvijek ~etvrtkom mi smo zamislili da ostala tri dana do nedjeqe budu ispuweni vjersko-

slobodnim parohijskim aktivnostima. Tako smo ove godine sluìli: ~etvrtak i imali predavawe, potom petak i imali

parohijske aktivnosti. U subotu smo imali ~itav dan parohijske zabavne aktivnosti i uve~e zabavu sa muzikom.

Zavr{ili smo u nedjequ sa Slavskim ru~kom, {to namjeravamo i ubudu}e. Pored ovih Rokfordskih dana mi smo imali i

parohijsku (predawsku) praksu, zahvaquju}i bratstvu bradiwana, da svake zadwe nedjeqe u maju Liturgijom i

pomenom sje}amo se onih, kowi~ke op{tine, koji su svoje ìvote poloìli na oltar otaxbine. Ove godine nastojimo da

uspostavimo jo{ jednu parohijsku praksu a to je da se sje}amo izlaska kraji{nika sa wihovih vjekovnih ogwi{ta. Po{to

je to bilo prve nedjeqe u augustu i mi }emo svake prva nedjeqe u augustu da Liturgijom i pomenom branimo od

zaborava Izlaz kraji{nika iz Krajine. Tako}e, svake druge subote u augustu u budu}e odràva}emo turnir u bo}awu

(balotawu). Me|utim, razmi{qali smo i razgovarli sa nekim parohijanima da bi bilo poèqno da ustanovimo i bratstvo

logora{a sa wihovom slavom i danom sje}awa da ne bi palo u zaborav. Draga bra}o i sestre ovo nemojte da krivo

razumijete, jer na{i dani sje}awa nisu dani mr`we, ve} dani hri{}anskog pra{tawa i pokajawa. Pra{tati trebamo jer je to

hri{}anska vrlina ali zaboravqati ne smijemo, jer zaborav ra|a ista ili ve}a zla. I naglasimo da ovi zadu{ni dani sje}awa

nisu samo dani bratstava koji ih pripremaju ve} sviju nas kojima je u srcu na{a parohija i kojima su u srcu predawski

zavijeti na{ih predaka.

Parohijske aktivnosti za slijede}i mjesec

Svakako redovno bogosluèwe: Svake nedjeqe i crvenim slovom

Tako|e, namjeravamo da poslije Liturgije i pomena u prvu nedjequ augusta, ve} u slijede}u subotu odrìmo turnim u

balotama. Potom smo mislili da 21. 08. nedjeqa, odrìmo zajedni~ku sjednicu, pro{irene Uprave, te ujedno i

pozivamo ~lanove:

Nadzornog odbora: Risto Sari}, Todor Mitrovi} i Pero Gligorevi}

Povjereni{tva: Lojanica Robert, sekretar; Skakavac Grujo, blagajnik, Miro Rozi}, ~lan,

Sretko Te{i}, ~lan; i Lugowa Spasoje ,~lan.

Tutora; Boìdar Gli{i}

Kolo srbskih sestara: Desa Sarafijanovi}, presjednica; dr Du{ica Kosti}, zamjenica

i Goranka Gli{i}, blagajnica

Crkvewaka; Gli{i} Nedjeqka, da se odazovu sjednici kako bi pripremili materijal za na{e Drugo redovno parohijesko

saborovawe.

Dragi parohijani, po{to nam u susret dolazi veliki jubilej - Deset godina postojawa na{e parohije - namjeravamo da to

dostojno obiqeìmo. Zato bi na ovoj sjednici, sem teku}ih pitawa i problema, okvirno donijeli i predloge u vezi

sastavqawa Odbora za ovaj jubilej. Tako|e, namjeravamo da izdamo i Monografiju na{e parohije, pa bi, svakako,

trebali da odredimo Redakciju budu}e monografije. Isto tako, pored ve} nekih ~lanova koji sara|uju u na{em Listu,

trebali bi da damo prijedlog za sastavqawe redakcije Spasovdana. Zato molim gore navedene ~lanove, pro{irene

parohijske uprave, da se odazovu pozivu i tako svesrdno pomognu na{oj parohiji. Ujedno, koristim ovo parohijsko

pismo, da obavjestim sve parohijane da prime k znawu o na{im aktivnostima, te ako na|u za shodno pomognu nam

bilo kojim konstruktivnim prijedlogom.

Ne zaboravimo. Snaga nije u pojedincu nego u zajednici. Zato na{e sje}awe nije sje}awe pojedinca ve} sje}awe sviju

nas ma odakle dolazili. Na{a snaga je u duhu qubavi koji vlada me|u nama ali izme|u nas i na{ih predaka kao i izme|u

nas i na{ih potomaka. To zna~i ako se mi budemo sje}ali svojih predaka sje}a}e se i nas na{i potomci. Zato, draga

bra}o i sestre, sa~uvajmo i prenesimo taj Duh i tu Qubav. Odazovimo se, na{im prisustvom, svakom molitvenom

sje}awu, ma ko bili i odakle dolazili.

Va{ pred Bogom molitvenik

Sve{tenik B. Kon~arevi



PAROHIJSKO PISMO



U nekom od pro{lih bojrva Parohijskog pisma pisali smo vam {ta zna~e zadu{ni dani (kako se oni po{tuju), za na{e

upokojene u Gospodu. Po{to su uskoro Mihoqske i Mitrovske zadu{nice, u narodu poznate kao jesewe, mi }emo sluìti

u te subote Liturgiju za upokojene. Ponovo pozivamo sve one koji èle da daju imena svojih upokojenih da ih upi{emo

u Pomjanik, da to urade ovih dana. Da se zadu{nice slave od najranijih dana u na{oj Pravoslavnoj Crkvi predajem vam

ovaj tekst Nikona Jerusalimskog koji je dat kao odgovor Srbskoj despotici Jeleni Bal{i}, {to se zbiva s du{om po

upokojewu.

НИКОН ЈЕРУСАЛИМЉАНИН ЈЕЛЕНИ БАЛШИЋ

Одговор о стању душе послије смрти

Горички зборник, 1441-1442. година

лист 158 с. 1; 160 с. 2

Са српскословенског изворника превео

Митрополит Црногорско-приморски Амфилохије

О Светом Козми Етолском

24. августа/6. септембра 2000. г. Г.

О душама прије упокојеним (отишлим), ради чега вршимо њихов спомен? питаш нас, а ми као што смо

навикли из (Светог) Писма Твојој преподобности одговор ћемо дати:

Трећине чинимо зато што у трећи дан човјек мијења свој изглед (вид). Деветине пак зато што се тада растаче

сав састав (организам), остаје једино срце. Четрдесетину зато што се тада и само срце распада. Тако се и

постанак (човјеков) збива: у трећи дан се образује срце, у девети се згушњава у тијело а у четрдесети (човјек)

задобија савршени изглед (вид). Са тога разлога душама вршимо помен. Треба знати и ово: четрдесет тужних

дана по Староме (Завјету) на троје раздијелише Свети Апостоли: на трећине, на деветине и четрдесетине. Јер

тако се јави и сам Господ послије тродневног васкрсења ученицима својим, при закључаним вратима, и

дунувши на њих рече: "Примите Дух Свети"; и послије осам дана опет: "гле, по васкрсењу, осмог дана по

други пут јави им се". То што евангелист каза "послије осам дана" - васкрсни дан није у њих убројао, а са њим

броје се - девет. На тај начин вршимо од погребења до деветине други помен побожно усопшима, а такође

(вршимо) и четрдесетине, пошто се у четрдесети дан вазнесе Господ наш Исус Христос на небеса и сједе с

десне стране Оца. И то је разлог због кога вршимо помен душама.

Светога пак и великога Макарија чули смо овакву повијест која нам није непозната: Док је једном ходио

велики Макарије кроз пустињу са својим ученицима, видје ангела Божјег како иде с њима. И запита га,

говорећи: ко си ти? И рече: анђео сам Божји и послан сам од Бога теби на помоћ и чување. Тада му рече слуга

Божји Макарије: Реци ми Господа ради, шта су трећине и деветине и четрдесетине које је примила Црква Божја

да врши за упокојене. Одговори анђео, говорећи: Чуј, слуго Божји Макарије: ни једну бескорисну ствар није

Uzmite jaram moj na sebe i nau~ite se od

mene; jer sam ja krotak i smiren srcem, i

na}i }ete pokoj du{ama svojim (Mt.

11,29)

Godina 2. Zadu{nice (jesewe) 2005 Pismo broj 8

Mihoqske zadu{nice, subota pred praznik Prepodobnog Kirijaka Ot{elnika -– Mihoqdan

Mitrovske zadu{nice, subota pred praznik Sv.

Velikomu~enika Dimitrija - Mitrovdan

Бог заповиједио да се врши у Светој Цркви Његовој. Тако када неко од нас буде послан од Бога да узме душу

некојега човјека по божанској заповијести, и пође душа са њим, сагласно заповијести Човјекољупца Бога, још

се не односи та душа, него се приноси својима, ради њене утјехе, до трећега дана. И уколико душа жели она

иде и походи са анђелом сроднике. А од трећега дана већ се узноси свака душа хришћанска, која је крштена

светим Крштењем Христовим, и иде и поклања се Господу Богу својему, по угледу на васкрслога из мртвих

трећи дан Христа Бога нашега. И даље кад се одрже трећине за ту душу и саврши Света Литургија за њу,

подсјећа је анђео и говори: данас је божанствена жртва принијета Богу за тебе. И излази, дакле, она отуда да би

анђео показао души одговор за три дана - сва добра праведника. И за три следећа дана - муке грјешника, које

гледајући, осуђивана својом савјешћу и своја дјела изобличавајући, боји се и страши, не знајући још увијек

какав ће бити одговор Владике, и гдје ће она бити предана. И после тих дана поново је приводи анђео пред

Бога, па пошто се опет изврши на земљи девето служење за њу, анђео јој то опет казује, и задобија неку утјеху

због молби и молитава вршених у Цркви на земљи за њу. Потом опет чекајући та душа до четрдесет дана, тек

тада прима припремљено себи мјесто по дјелима својим. Ради тога и тада врше опет за њу на земљи Свету

Литургију. И тјеши је анђео казујући јој: данас опет на земљи врше за тебе помен и молитве. И тако од тога

четрдесетога дана зауставља се коначно душа у ономе било шта да је што је стекла по својим дјелима. И ово се

тако догађа са побожним хришћанима, а са нечестивим и грешницима не бива тако.

Parohijske aktivnosti:

A) Sluèwa;

1. Svake nedjeqe Sveta Liturgija u 10. ~asova

2. 8. Oktobra (10) 2005, Subota, Mihoqske zadu{nice, sluìmo Zadu{nu Liturgiju u 10. ~asova

3. 27. 10. 2005, Sveta Petka, sluìmo Svetu Liturgiju, po~etak u 10. ~asova

4. 5. 11. 2005, subota, Mitrovske zadu{nice, sluìmo Zadu{nu Liturgiju, po~etak u 10. ~asova

5. 8. 11. 2005, Mitrovdan, sluìmo Svetu Liturgiju, po~etak u 10, ~asova.

B) Ostale parohijske aktivnosti

Draga bra}o i sestre, namjeravamo da u subotu 8. 10., uve~e, po~etkom u 8. ~asova organizujemo degustaciju rakija,

kao {to smo to uradili pro{le godine.

Isto ovo, samo degustaciju vina, namjeravamo da odrìmo 5. 11. 2005, po~etak u 8. ~asova.

Progla{avawe pobjednika i najboqe rakije ili vina vr{i ìri koji se bira neposredno te ve~eri. Sem degustacija ove

ve~eri bi}e osmi{qene i drugim humoristi~no-muzi~kim programom.

Parohijanima na znawe:

Draga bra}o i sestre, bliì se kraj ove kalendarske godine i mi smo ve} najavili da }e uskoro biti Parohijsko

saborovawe, kada }emo pozvati sve parohijane, da iznesemo u~inak jednogodi{weg rada, i na{ih daqih namjera, kao i

birawe novih ~lanova Povjereni{tva. Za ta~an datum bi}ete blagovremeno obavije{teni, jer ~ekamo rezultate u vezi

refinansirawa i u toku smo da sa vlastima grada, rije{imo problem grobqa za na{u parohiju. Prije nego pozovemo

parohijane na saborovawe, pozva}emo jo{ jednom Pro{ireno Povjereni{tvo, da razmotrimo i usaglasimo dnevni red za

Saborovawe, kako bi pred parohijane izi{li sa konkretnim prijedlozima za dogovor.

Va{ sve{tenik

_________________________

B. Kon~arevi}



PAROHIJSKO PISMO


Draga u Hristu bra}o,

Mir vam i od Boga svako dobro,

Evo polako pribliàva se i kraj ove godine i mi, kao svaki srbski doma}in, svodimo ra~une na{eg rada za prethodnu

godinu. Iz prethodnih pisama vidijeli ste {ta se sve uradilo i {ta nije, tako da ne bismo sada ulazili u sitnice, ve} èlimo

da vam najavimo Veliku izlo`bu ikona koja }e biti odràna 27. novembra po~etkom u 12. sati, poslije Svete

Liturgije. Ujedno èlimo da vas pozovemo na Godi{we saborovawe (skup{tinu) na{e parohije koje treba da bude

20. novembra, tako|e poslije Svete Liturgije. Dnevni red skup{tine, u globalu, bio bi slijede}i: Molitva, Izvje{taj o

dosada{wem radu, Refinansirawe, Problem parkinga, Popuna Povjereni{tva, Razno. Sve va{e sugestije kao i

konstruktivne kritike rado su do{le.

Ikona

Ikona je rije~ gr~kog porijekla i zna~i slika, lik; sveti lik naslikan u dvije dimenzije koja predstavqa Gospoda Isusa

Hrista, Presvetu Bogorodicu ili Svete, koje moèmo slikati zbog toga {to su imali tijelo. Me|utim, kao slikovna

predstava, ikona moè imati istorijske, estetske i arheolo{ke karakteristike, ali ona ne pripada svijetovnoj umjetnosti,

ve} bogosluèwu Crkve, zajedno sa Svetim Pismom i Svetim Tajnama. Ona nije neki ukras, nego vizuelno

saop{tavawe boànske stvarnosti, objavqene u vremenu i prostoru. Stav Crkve prema kultu ikona postepeno se

iskristalisao kroz vi{e etapa i vjekova, da bi na Sedmom Vaseqenskom Saboru (788. god) bilo donijeto jasno u~ewe

Crkve o ikonama, i u najkra}im crtama ono glasi: Svako po{tovawe ukazano ikoni pripada naslikanoj li~nosti, a ne

materiji od koje je izra|ena..

U istoriji Crkve, osobito u domenu misije i religioznog pou~avawa, ikone su imale odlu~uju}u ulogu. One imaju:

pou~nu funkciju, budu}i da se ikonografija smatra katihizisom u~enih i neukih; duhovnu dimenziju, jer sugeri{e i

privla~i duh ka preobraènom svijetu; posredni~ku funkciju, zato {to ona predaje nevidqivu silu svetosti ìvopisanoga.

Iz ovih razloga ikona se qubi i cjeliva sa najve}om pobo`no{}u. U istoriji Pravoslavqa poznate su ~udotvorne ikone,

~ija tajna ostaje neotkrivena. Tek poslijedwih godina neke nepravoslavne religijske zajednice u ikoni otkrivaju pravu

vrijednost. Tako ikona postaje simvol meditacije i otkrivewa, jer: svijedo~i o svetome ili o Boìjem prisustvu u

vremenu i prostoru, u djelu Ovaplo}ewa ili Vaskrsewa Sina Wegovog; saop{tava se vizuelno nevidqiva Boànska

stvarnost koja se prihvata i prima osjetqivo{}u ~ula. Kratko re~eno, ikona nagovje{tava svijetlost Budu}eg Vijeka,

stawe oboèwa ili ta~ku susreta istorijskog vremena sa vje~no{}u; odnosno, ~ovjekovo u~e{}e u preobraàju

tvorevine.

Pou~ne besjede

Besjeda Svetog Teofana Zatvornika o oblikovawu srca

Tropar: Vojskovo|e nebesnih sila, mi

nedostojni uvijek vas molimo da nas ogradite

va{im molitvama, zaklonom krila va{e

duhovne slave, ~uvaju}i nas koji vam usrdno

pripadamo i kli~emo: ,,Od nevoqa izbavite

nas kao ~inona~alnici vi{wih sila!,,

Godina 2. Pismo broj 9 Pred Sabor Sv. Arhangela Mihaila - Aran|elovdan 2005

Kondak: Arhistratizi Boìji, sluìteqi Boànske slave, starje{ine an|elima i

u~iteqi qudima, molite se za ono {to nam

je korisno i za veliku milost, kao

vojskovo|e bestelesnih bi}a.

Oblikovati srca zna~i vaspitati u wemu naklonost prema svetim, Boànskim, duhovnim stvarima, kako bi srce,

prebivaju}i me|u wima, osje}alo kao u svom elementu, nalaze}i u tome blaènstvo, a prema svemu drugom bilo

ravnodu{no, nenakloweno, pa ~ak i vi{e - gajilo odvratnost.

U srcu se sti~e cjelokupna ~ovjekova duhovna djelatnost: u wega se utiskuju istine, u wega se urezuju i dobra

raspoloèwa; ali wegovo najglavnije djelo jeste wegova naklonost, ukus. Kada um sazercava ustrojstvo duhovnog

svijeta i razli~ite predmete u wemu, ili kada se u voqi slaù razli~iti dobri poduhvati, srce treba da osje}a slast zbog

svega toga i da zra~i toplinom. Duhovno nasla|ivawe prvi je znak oìvqavawa du{e umrtvqene grijehom. Zato je

izazivawe te naslade izuzetno va`no ve} na samim po~etcima.

Djelatnost koja nas na ovo usmjerava jeste na{e cjelokupno sve{tenosluèwe u svim wegovim vidovima - i

zajedni~ko, i posebno, i doma}e, i crkveno, i prije svega molitveni duh koji sve to pokre}e.

Sve{tenosluèwe, odnosno sve dnevne slu`be, imaju}i u vidu i cjelokupni izgled hrama, ikone, svije}e, ka|ewe,

pojawe, ~itawe, sve{tenodejstvovawe, kao i razne trebe, sluèwe u domu, tako|e sa crkvenim utvarama - osve{tanim

ikonama, jelejem, svije}ama, svetom vodom, krstom, tamjanom - sve ta ukupnost sve{tenih predmeta i wihovo

djelovawe na sva na{a ~ula: vid, sluh, miris, dodir, ukus - predstavqaju sredstva za o~i{}ewe ~uvstvava umrtvqene

du{e, sna`na i jedino pouzdana. Du{a je umrtvqena od duha ovoga svijeta koji ju je porobio preko grijeha {ta u woj

ìvi. îtavo sve{tenosluèwe - i po svom ustrojstvu, i po zna~ewu, i po snazi vjere, i naro~ito blagodare}i u wemu

skrivenoj blagodati - ima nepobjedivu mo} odgowewa duha svijeta, tako da, osloba|aju}i du{u od mu~nog uticaja

svijeta, omogu}ava ~ovjeku da slobodno udahne i osjeti slast duhovne slobode. ôvjek koji je u{ao u hram stupa u

sasvim druga~iji svijet, prima wegov uticaj i mjewa se u skladu sa wim. Isto to de{ava se i sa onim ~ovjekom koji je

okruèn sve{tenim predmetima. Duhovni utisci, {to se ~e{}e primaju, brè prodiru u unutra{wost na{eg bi}a i prije

dovode do preobraèwa srca. Zato, kako kaè, Sveti Teofan Zatvornik, svakome vaqa ustanoviti za sebe pravilo da {to

~e{}e prebiva u hramu, na crkvenim slu`bama, obi~no na jutrewu, Liturgiji i Ve~erwoj. Ne treba zaboraviti ni druge

slu`be, posebne, bez obzira da li se vr{e u hramu ili u domu, kao ni svoje molitveno pravilo. Isto tako, trebali bi

obiqeàvati sve crkvene praznike, vr{iti sve obrede i obi~aje, pridràvati se cjelokupnog tipika i okruìti se wime sa

svih strana, kako bismo stalno prebivali u jednoj Boànskoj atmosferi.

Ono {to najvi{e daje snagu svim na{im postupcima po pitawu vjere jeste molitveni duh. Molitva predstavqa

svemo}no sredstvo. Blagodare}i woj u um se utiskuju istine vjere, a u voqu - dobri postupci; ali najvi{e oìvqava srce u

svojim ~uvstvima. Zbog toga najprije treba da se zapo~ne sa navikavawem na molitvu i da se ona vr{i neprestano,

neumorno, sve dok Gospod ne podari molitvu i molitveno pravilo onome koe se predaje molitvi.

Parohijske aktivnosti:

Draga bra}o i sestre, kao i do sada, tako i u budu}e, svake nedjeqe i svakog praznika imamo Svetu Liturgiju.

Raspored za svaki mjesec uvijek istaknemo na oglasnoj tabli i na vratima hrama, u slu~aju spre~enosti uvijek

}ete biti blagovremeno obavije{teni.

Po{to se pribliàva i Boì}, potrudi}emo se da vam na vrijeme, Parohijskim pismom, po{aqemo raspored

Boì}nog bogosluèwa. Ostale parohijske aktivnosti bi}e izloène na oglasnoj tabli.

Mir vam i od Boga lijepo zdravqe


__________________________________



PAROHIJSKO PISMO


Draga bra}o i sestre

Hristos se rodi,

Hvala Bogu evo polako bliìmo se Boì}u, danu ro|ewa

na{eg Boga, a time i Novoj godini. Svodimo {ta smo sve

uradili u prethodnoj godini. {ta smo sve

mogli a nismo, dakle {ta smo sve propustili. Sve ovo sagledavaju}i

postajemno orniji i ja~i da u Novoj godini, budemo boqi i sa vi{e qubavi i snage

predamo se onom za {tan as je Bog obdario. Naprije molimo se Bogu za

zdravqe svoje i svoje familije, a sve ostalo da nam Bog podari po na{emu trudu.

Rekosmo bliì se Boì}, dan ro|ewa na{eg Boga. Jer na{ Bog je Sveta Trojica - Bog

Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti. Tri lica koja ~ine su{tinsko jedinstvo. Tako kad

kaèmo Bog Otac mislimo na troji~nog Boga i obrnuto. Dakle, Bog je jedan po

su{tini ali u tri lica.

Sveta Trojica u svojoj prevje~noj sabornosti (savjetu), to jeste prije stvarawa svijeta, odlu~io da se jedno lice Svete

Trojice ovaploti, to jeste postane ~ovjek. To lice je Drugo lice Svete Trojice - Bog Sin, koje svojim ro|ewem prima

na{e tijelo da bi mogao da ga izlije~i od grijeha i tako spase za vje~nost. Po{to se Drougo lice - Bog Sin, ovaplotilo i

primio tijelo ~ovjekovo ono je i daqe ostalo Bog, iako je Bog Sin svojim ro|ewem postao Bogo~ovjek, to jeste i Bog i

~ovjek,. Kroz Bogo~ovjeka mi realno i fizi~kim o~ima gledamo Svetu Trojicu, jer gdje je jedno od lica Svete Trojice

tu su i ostala dva. I ne samo to nego primaju}i kroz pri~e{}e Boga Sina - Hrista na Liturgiji mi primamo svu Svetu

trojicu, to jeste Boànske duhovne sile (blagodat) koje oboùju na{e duhovne sile i time ih prepora|aju i spremaju za

vje~nost Zato je draga bra}o i sestre ustanovqen Boì}ni post (i ne samo Boì}ni), da bismo kroz post i molitvu o~istili

na{e duhovne sile da {to dostojanstvenije i ~istiji primimo Boànske duhovne sile. Boga Duha Svetog. Na{e ~i{}ewe

je na{ post, molitva i ispovijest pred Sveto Pri~e{}e, u kojemu realno primamo plot Ovaplo}enog Boga. A time i

wegovu Boànsku priroda koja nam daje mogu}nost da postanemo sunaslijednici @ivoga Boga -

Svete Trojice. To je sve na{ li~ni podvig i qubav Boìja, koja nas priziva da {to dostojanstvenije

primimo Ovaplo}enog Boga i time naslijedimo Carstvo nebesko ili vje~ni ìvot.

Narodni obi~aji pred Boì} i oko Boì}a:

Djetiwci, Materice i Oci su praznici koji se praznuju svake godine na tri sedmice pred Boì}. Na

Materice ili Oce od ranog jutra djeca opkole oca ili majku, pa im vezuju ruke ili noge, traè}i od

wih da se odre{e. Ne pu{taju ih sve dok im ne predaju ve} pripremqene poklone.

Badwi dan i badwe ve~e: U ovom danu najva`niji doga|aj je sje~ewe i uno{ewe Badwaka u ku}u. Za razliku od

gradova gdje se na pijacama prodaju hrastove ili cerove gran~ice, u selima doma}in u ranu zoru odlazi u {umu i bira

stablo za Badwak. Doma}in mora iz tri puta da obori stablo paze}i da drvo padne na isto~nu stranu. U nekim mjestima

prije nego {to posije~e, doma}in prospe malo vina i baci {aku ìta ili spusti pod drvo spremqenu poga~u. Zatim kaè;

,,Pomaè Bog Badwa~e. Do{ao sam k tebi da te odnesem domu mome, da mi tamo bude{ vjeran pomo}nik u svakom

napretku i boqitku, u toru, u poqu i na svakom drugom mjestu,,. Ponegdje Badwak prizivaju i sa ,,sveti Badwa~e,,, a

dobro je kada se stablo isje~e i na osje~ku ostane ,,brada,,. Prvi iver koji otpadne prilikom sje~ewa nosi se u p~eliwak

da p~ele budu napredne

ili se stavqa u karlice da bi se nahvatao debeli kajmak.

Tropar Sv. Nikole: Pravilo vjeri i obraz krotosti,

vozderànija u~iteqa javi tja stadu tvojemu, jaè ve{~ej

istina: sego radi stjaàl jesi smirenijem visokaja, ni{~etoju

bogataja, o~e Svja{~enona~alni~e Nikolaje, moli Hrista

Boga, spastisja du{am na{im.

Godina 2. Pismo broj 10 Uo~i Vavedewa Presvete Bogorodice 2005

Tropar Vavedewa: Dnes blagovoqenija

Boìja predobraènije i ~elovjekov

spasenija propovjedanije, v hramje

Boìji jasno Djeva javqajetsja, i

Hrista vsjem predvozvje{~ajet, toj i

mi veleglasno vozopiim: Radujsja

smotrenija ì`diteqeva ispolwenije

U nekim mjestima sjeku tri badwaka, jedan proglase za glavni badwak, drugi za badwa~icu, a tre}i za wihovo djete -

badwa~e.Na Crnogorskom primoriju bio je obi~aj da se sje~e onoliko badwaka koliko ima ~eqadi u ku}i.

Badwak se donosi ku}i i prislawa na vrata, doma}ica iznosi poga~u koju prisloni na bradu badwaka, onda doma}in

unosi deblo i stavqa ga na ogwi{te, a djeca prosipaju slamu po ~itavoj ku}i ili na gomilu kod badwaka. Doma}in zalije

vinom Badwak i pospe ga ìtom uz prigodne molitve. U nekim krajevima se pore|a hrana na badwak i svi uku}ani

jedan po jedan prilaze da probaju hranu. Uz to se govori ,,Mi tebe venom i hranom a ti nama svakim dobrom i

napredkom,,. Potom se badwak gura na vatru da gori, ponegdje doma}in xarne stablo da isko~e varnice i tako vidi

koliko }e biti stoke, p{enice i vo}a. Katkada svi uku}ani ~ekaju da badwak pregori, a nekad samo doma}in ili najstariji

~lan koji ostane preko no}i da badwak pregori.

Badwe ve~e: Ve~era se na podu prekrivenom slamom. U pojedinim krajevima doma}in iznese trpezu na vrata i

poziva du{e pokojnih predaka na ~ast, ponegdje zovu vuka, negdje svaku divqa~, negdje svog i ostale svetce, negdje

,,starog svetca,,. U nekim mjestima doma}in iznese poga~u pred vrata i vi~e: ,,Obla~e, obla~e, |ermane i ostali svetci,

do|ite da ve~eramo, pa da se preko godine ne vidimo,,. U nekim mjestima, prije ve~ere neko od mu{karaca izi|e pred

kapiju i doziva doma}ina, a ovaj odgovara sa ,,Ajde,,, dovikiva~ odgovara: ,,êstito ti badwe ve~e i svi dani po

Boì}u,, doma}in odgovara ,,I ti zdravo i veselo - evo ja vaqam,, - ,,A {ta vaqa{?,, - ,,Vaqam sira i masla i svako dobro,

ako Bog da,, - ,,Vaqaj, vaqaj,, poslije toga unose slamu u ku}u i prosipaju po sobi. Na tu slamu se stavqa powava ili

~ar{av a potom spremqeno jelo. Ve~era je uvijek, uvijek, uvijek Posna. Doma}in strogo vodi ra~una da se djeca

me|usobno ne gurkaju i ne udaraju, da budu mirna, jer se misli ako bude suprotno da }e da se razbole.

Obi~no se pred Badwi dan isje~e svo meso koje }e se tro{iti za praznik i noèvi sklone, jer u toku praznika ne vaqa

dodirivati metal i metalne predmete, ~ak se i igle sklawaju da zmije ne bi te godine ujedale. Ako se na Badwe ve~e

nakupi dosta pepela, doma}in govori da }e zima biti duga i jaka. Na Badwe ve~e nikom se ne daje vatra iz ku}e.

Kada po~ne ve~era, doma}ica iznese poga~u koju svi redom lome. U poga~i je umje{an zlatnik, srebrewa ili bilo koji

metalni nov~i}. Ko ga prona|e tome }e godina biti veoma sretna.

Na Badwe ve~e ne zaboravqa se stoka i sve {to je ìvo u ku}i i oko ku}e. U nekim krajevima doma}ica sprema

posebnu poga~u koja se nosi stoci. Poslije ve~ere svi se me|usobno qube i èle jedan drugom sretan Boì}.

Boì};: Boì} je dan ro|ewa Sina Boìjeg, Gospoda Isusa Hrista. Jedan od najzna~ajnijih praznika u srbskom narodu.

O Boì}u treba da su svi veseli i zadovoqni. Nezamislive su sva|e i rasprave. Ako su neki prije posva|ani na Boì} se

pomire i mirboè.

Pripreme za praznik po~iwu znatno ranije. U pojedinim krajevima po~etak Boì}nog praznika po~iwe pokladama,

maskiranin povorkama koje predvode ,,djeda i baba,,. U nekim krajevima se direktno govori o dolasku Boànstva ,,iz

dalekog kraja,, i wegov se dolazak o~ekuje sa velikim nestrpqewem. Stariji qudi svakog dana iskupe djecu i pokazuju

im brda i mjesta gdje je kojeg dana stigao Boì}. Na Badwe ve~e djeci se govori da je Boì} stigao u ku}u i da im je

donio poklone, koje }e oni dobiti ujutro. Zato se negdje i zove Boì} Bata.

Na Boì} se ne primaju gosti niti odlazi u tu|e ku}e. Ovo je iskqu~ivo porodi~ni praznik. U nekim krajevima ène

ujutro kupaju djecu, reù nokte, obla~e im nova odjela. Neko od starije, mu{ke djece odlazi po vodu za ~esnicu. U ku}i

se pale svije}e, koje stoje u situ sa svim vrstama ìta. Kada se djete vrati sa vodom svi uku}ani se mole zajedno Bogu.

U drugim krajevima tek {to po~ne da se ra|a zora doma}in dovodi vola pred ku}u, stavi mu kola~ na desni rog, a zatim

prelomi drugi posebno pripremqen kola~. Polovina se daje volu, a druga polovina se nosi u staju wegovom parwaku.

Zatim se vra}a djeci i odre|uje koje }e djete da ide ovcama a koje do ìvine. Djeca tom prilikom govore uobi~ajni

boì}ni pozdrav: ,,Hristos se rodi,, i odgovaraju ,,Vaistinu se rodi,,. Za to vrijeme doma}in odlazi na vodu, koju

blagosiqa bacawem kukuruza, bere pupoqke od drena i sve to sa vodom donosi ku}i. Svako od uku}ana proguta po

jedan pupoqak i popije po malo vode, da bi u toku godine svi bili zdravi ,,kao dren,,.

Potom dolazi poloàjnik. To je obi~no neki ro|ak ili mla|i kom{ija, skoro uvijek mu{ko i tzv. ,,batlija,, odnosno osoba

sre}ne ruke. Kad se on pojavi, svi uku}ani poska~u i nastaje igra ko }e koga da prevari. Poloàjnik nekog od uku}ana

ili uku}ani poloàjnika. Poloàjnik xara vatru i prvi sagorejele badwake dodiruje govore}i: ,,Koliko àra toliko para,

koliko varnica toliko u ku}i zdravqa, u toru ovaca, u staji goveda.,,. Zatim oko wega nastaju ponovo igre; djeca mu

izmi~u stolicu, poku{avaju da mu ukradu obu}u. On se u po~etku ne da, ali kasnije popu{ta, {to izaziva {alu.

Doma}ica ga ogr}e debelom powavom, da bi kajmak bio debeo. Tada nastaje sluèwe i sve najlijep{e od jela i pi}a

pred wega se iznosi. On mora dobro da se sluì i da dobro potegne iz fla{e, da bi ku}a doma}inova u svemu

napredovala i bila puna. Ako se malo i napije, pa ~ak i odspava neko vrijeme, to se smatra za dobar predznak. Pri

odlasku uku}ani ga darivaju sitnim poklonima.

Ru~ak po~iwe tako {to doma}in isje~e srce pe~enice i svakom dodijeli po par~e da pojede bez hqeba, a onda se lomo

Boì}ni hqeb - ~esnica. U ~esnici doma}ica prilikom mje{awa stavqa nov~i}, zrno ìta i simboli{e ga , ukra{ava, za

raznu vrstu stoke. Na primjer, brstika od kakve grane predstavqa kowa; zrno gra{ka ovcu; slamka gove~e.. [to ko

prona|e i dobije u par~etu ~esnice, time }e se poslom baviti i i}i}e mu od ruke. U nekim srbskim krajevima dok se lomi

~esnica zaliva se vinom i triput mirboè. U ju`noj Srbiji lomi se nad glavom najmla|eg djeteta ili doma}ina. Ru~ak

uvijek po~iwe prije podne, oko 11. ~asova.

U Draga~evskim selima se pri~a da se na Boì} ne spava ,,jer }e se dremati preko cijele godine,,, a u mnogim selima u

Srbiji sofra se ne diè tri dana, niti se ku}a ~isti i ne sjeda na stolicu.

Drugi dan Boì}a - Boìji da.

Srbi Boì} slave puna tri dana; prvi je Boì}, drugi je Boìji dan a tre}i [}epandan ili Stevandan. Za sva tri dana vaì da

se ku}a ne ~isti, pogotovu metlom. Izuzetak su ku}e u urbanoj sredini, koje slave Stevandan kao krsno ime.

U Popovom poqu, doma}in ku}e drugog dana daje ~obaninu glavu pe~enice koju ovaj nosi sa sobom na pa{u. Kad

~obanin pojede glavu, natakne je na jasenovu granu da je ìvina ne bi kqucala. U drugim krajevima glava se ~uva do

Vasilice ili Srbske Nove Godine. Za vrijeme praznika ne sjeku se i ne lome kosti, da stoka i ~eqad ne bi lomila noge. U

ovaj dan kada se obra}aju qudi me|usobno ili stoci obavezno svima govore Radovane ... ,,Pomaè Bog Radovane,,.

Drugog dana Boì}a obilaze se prijateqi i kom{ije i primaju se gosti u ku}u.

Stefandan

Tre}i dan Boì}a posve}en je Svetom Prvomu~eniku Stefanu, arhi|akonu koji je bio prvi od sedam |akona koje su

apostoli postavili da sluè sirotiwi u Jerusalimu. Predawe kaè da je ~inio velika ~uda i djela. Qubomorni Jevreji

oklevetali su ga i osudili na smrt kamenovawem. Na su|ewu je odrào odu novoj vjeri i hrabro oti{ao u smrt.

U na{im se krajevima na Stefandan ili Stevandan pokupi boì}na slama iz ku}e. Ta slama se ~uva, a jedan dio se nosi u

vo}wak i stavqa na mlade kaleme. Ostatak se nosi u wive, ili baca u vodu. Nikada se ne spaquje.

Novosti:

Draga bra}o i sestre kao {to znate na{a parohija je imala 20. 11. Veliko parohijsko saborovawe (skup{tinu), gdje smo,

Milo{}u Boìjom, izabrali nove ~lanove u Povjereni{tvo i Nadzorni odbor. Oni su:

Povjereni{tvo; Ko~ermen (predsjedavaju}i), gosp. Risto Sari}: sekretar, gosp. Todor Mitrovi}; ra~unopolaga~, gospo.

Nenad Kosti}, blagajnik, gop. Grujo Skakavac, ovjeriva~i zapisnika, gospoda Radovan Gligorevi}, Pero Jankovi},

Milorad Vu~kovi}

Nadzorni odbor: Radovan Kuqanin, Pero Gligorevi}, @ivak Drago

Tutor: Boìdar Gli{i}, Nedjeqko Radovanovi}

Upravnik sale: Spasoje Lugowa

Crkvewak: Nedjeqko Gli{i}

Drugo obavje{tewe

O B A V J E [ T E W E

Prvo obavje{tewe

Dragi parohijani po{to imamo mogu}nost za

pokretawe {kole vjeronauke i folklora zamoqavamo

sve roditeqe koji bi èqeli da im djerca u~e srbski jezik

i kulturu da se jave: gospo|i Desi Sarafijanovi},

predsjednici K.S.S (815/885-2231) ili gospo|i Du{ici

Kosti}, potpresjednici (815/623-8202), ili gospo|i

Goranki Gli{i}, blagajnici K.S.S (815/885-2075). kako

bi upisale djecu koja èle da poha|aju {kolu.

Draga bra}o i sestre jo{ jednom apelujemo na va{u savjest da svi vi koji imate slike, ili neki pisan dokumenat

o osnivawu na{e parohije, ustupite Redakciji monografije koju nastojimo spremiti do proslave 10. godina na{e

parohije. U Monografiji (kwizi o na{oj parohiji) nastojimo dati kratak istorijat nastanka na{e parohije i sve {to je

u~iweno do sada. Bi}e to lijep dokumenat zahvalnosti sviju nas svima nama. Unaprijed se zahvaqijemo svima koji

budu shvatili va`nost ove Monografiji i budu pomogli Redakciji.

Pozdravqa vas veselim Hri{}anskim pozdravom

Hristos se rodi - Vaistinu se rodi




PAROHIJSKO PISMO


Godina 3. Pred Proqetne zadu{nice 2006 Pismo broj 11.


Evo pribliàva nam se i Veliki, âsni post. Treba se pripremiti kako dolikuje Bogu i narodu da primimo

Vaskrsloga Gospoda na{eg Boga Isusa Hrista. Na{a priprema je na{a vjera. Na{a vjera je na{ trud. Bog nagra|uje svaki

trud pa tako i na{, nazovimo ga pripremni trud, za dostojno pri~e{}ivawe. Jer, ~iwenica je da ima onih koji se nazivaju

Hri{}anima i da su ~lanovi Crkve, a da svojim ìvotom, istinski ne ìve u Hristu. ,,Ne}e svi koji mi govore Gospode,

Gospode, u}i u Carstvo Nebesko,, (Mt. 7,21); ,,Nisu svi Izraiqci koji su od Izraiqa,, (Rim. 9,6), kaè Gospod.

Hri{}ansko ìvqewe je revnost i snaga djelatnog prebivawa u op{tewu (zajedni~arewu) sa Bogom,

ispuwavawem Wegove voqe. Boànska voqa se ispuwava u revnosti ~ine}i dobra djela. Prihvataju}i Hrista ova revnost

se razbuktava Duhom Boìjim poput ogwa u ~ovjeku. ,,Svaki }e se ogwem posoliti,, (Mk. 9,49). Ovaj ogaw je revnost

koja obuzima ~itavo na{e tjelo. Kao {to duh prodiru}i kroz materiju spre~ava weno kvarewe, tako i duh revnosti,

obuzimaju}i ~itavo na{e bi}e, izgoni grijeh koji razjeda i uni{tava na{u du{u i tijelo i useqavaju}i se u nas spasava nas

od moralnog kvarewa i truleì. Zato apostol Pavle kaè: ,,Duha ne gasite,, (1. Sol. 5,19), i dodaje ,,U revnosti ne budite

lijeni; budite duhom vatreni,, (Rim. 12,11).

Ako se sloìmo sa gore re~enim lako }emo se sloìti da svi na{i postupci: redovno odlaèwe u Crkvu, klawawe,

palewe svije}a i sve drugo ako nema onog unutra{weg plamema koji nas tjera na preobraèwe sve nam to nije na

korist. Sve je to dobro i vaqano ali ako ne nosi u sebi duh ìvqewa po Hristu, nema nikakve vrijednosti pred Bogom.

Zato draga bra}o i sestre, ako ispostimo i ovaj post sav, a ako u nama nema duha, ili ogwa koji nas kre}e ka Hristu, ka

preobraàvawu, onda su nam xaba svi napori koje smo ~inili. Ako nema ispovijesti, ako nema tog duhovnog ~i{}ewa,

onda nam je xaba post. Ako nema pra{tawa, bli`wem pa i neprijatequ, onda nam je xaba post. Ako nema qubavi koja

nas drì sve u postojawu, jer Bog je qubav, onda nam je xaba post. Zato draga bra}o i sestre, samo post i ispovjest su

plodovi na{eg truda koje }e Bog na svoj na~in da nagradi. êsto puta i sami se zavjetujemo da }emo postiti, bilo radi

zdravqa svojeg ili bli`wih, time shvatamo i vjerujemo u Boànsku blagodat i dobrotu. Za{to onda, ponekad

kaèmo:,,Eto ja sam postio ali se nisam pri~estio,,. To Bogu nije milo. Ali; oni koji tako misle, pitam se, na koji na~in

misle da prime zalog vje~nog ìvota. Samo primaju}i Svetu taju Pri~esti, primamo Tjelo i Krv Gospoda Isusa Hrista,

Boga, zalog na{eg budu}eg ìvota . To nam je jedni put da naslijedimo, vje~ni ìvot, Carstvo Boìje., drugog puta

nemamo. Zato, razmislimo pred ovaj Veliki, âsni post.

Molitva, Prepodobnog Jefrema, koja se ~ita za vrijeme Velikog posta

Gospode i Vladaru ìvota moga, duh qenosti, mrzovoqe, vlastoqubqa i

praznoslovija, ne daj mi. (Poklon veliki)

Duh cjelomudrenosti, smirenoumqa, trpqewa i qubavi, daruj meni, slugi Tvome. (Poklon veliki)

O, Gospode Care, daruj mi da vidim grijehe svoje, i da ne osu|ujem brata svojega,

jer si blagosloven u vjekove vjekova. Amin (Poklon veliki)

Narodni obi~aji za zadu{nice i poklade

Zadu{nice

Zadu{nice su dani posve}eni upokojenima u Gospodu. Mogu biti op{te i pojedina~ne. Ima ih ~etiri velike u

godini. [to kaè narodno predawe?

Vjerovalo se da }e familija koja zaboravi svoje umrle pretke i zanemari ih u ove dane u toku godine, doìvjeti

razne neprijatnosti i {tete i da im se ~ak i rod moè zatrti. Tako imamo razne obi~aje.

U Gorwoj P~iwi, na grobqe izlaze stariji qudi, doma}ini i sjedaju za zajedni~ku ,,trpezu,, a ène stoje i sluè ih.

,,Trpeza,, ili ,,sovra,, se postavqa na zemqu, obi~no na pe{kirima ,,meseqima,, kojima se prekriva jelo done{eno u torbi

ili korpi. Doma}ini sjede na kamewu jednakog oblika koje je pravilno raspore|eno oko ,,sovre,,. Kad su svi okupqeni i

jelo izneseno, dolazi sve{tenik da okadi ,,trpezu,,. Ko je te godine ènio sina ili udao k}erku, sklawa sa trpeze svoj

hleb, jer ako sve{tenik prekadi i wegov hleb, vjeruje se da }e neko umrijeti od mladenaca u toku te godine. @ena, koja

sluì svim prisutnima nudi jelo jednom jedinom ka{ikom. Svako zahvati i malo prospe na zemqu govore}i: ,,Vje~naja

pamjat, laka mu zemqa,,. Sli~no se radi i sa rakijom koja se nudi.

Na grobqu u selu Bresnica kod â~ka, kao i u okolini Krupwa nalaze se posebno podignute drvene ku}ice tzv.

,,sobra{ice,, koje su se koristile, pored ostalog, i o op{tim zadu{nicama. U wima se nalazio i veliki drveni sto na kojeg

su izno{ena jela i pi}a.

Qudi u Hercegovini i Popovom poqu ne izlaze na grobqa, ali prire|uju zadu{nice u ku}ama. Obi~no, prije

sunca pale svije}e mrtvima i u ku}i ili crkvi, a poneki, koji su to sa~uvali, nose i ,,~ituqe,, - kwiìcu u koju upisuju

generacijama svoje mrtve, da ih sve{tenik pomene u toku slu`be svim mrtvima. Ako se svije}e pale u ku}i, onda

doma}in poziva goste, kad

zapali svije}e. Kad su gosti stigli doma}in ulije rakiju u ~a{u i nazdravi: ,,Za pokoj mrtvih i spasewe du{a wihovih:

,,Daj im Boè rajsko naseqe, a ìvima zdravqe i veseqe,, - Amin! Prisutni mu odgovore. Zatim doma}in nazdravi

prisutnima: ,,Zdravi ste,, - prisutni odgovore ,,Bog ti dao ìvot i zdravqe,,. Doma}in ispija nalivenu ~a{u, a onda to~i i

svima ostalima.

Op{te zadu{nice se pokojnicima daju po isteku godine dana od smrti i traju dok traje sje}awe na wega. U toku

~itave nedjeqe sluè se razna jela i pi}a i lijepo se pri~a o pokojnicima. U Srbiji je obvi~aj da se za svakog mu{kog

pokojnika priprema mali hlijeb - baburica u obliku ravnokrakog krsta, a za ènske okrugao, bez krakova. Oba imaju

utisnuto ,,slovo,, od drvenog pe~ata. To je narodni obi~aj kod Srba.

Mesne poklade

Mesne poklade su jedna nedjeqa prije âsnog posta. Tada se prestaje jesti meso. Idu}e sedmice

jede se samo bjeli mrs, tj., samo mlije~ni proizvodi.

U Popovom poqu one se nazivaju i Male poklade.. U Hercegovini se u ve~erima poklada

sakupqaju prijateqi, ro|aci i susjedi po guvnima i zabavqaju uz {alu i razne igre, a kad po~ne da pada

mrak pale veliku vatru i sjede do pono}i.

Za poklade se obi~no sprema bogata trpeza i pozivaju siroma{ni susjedi i prijateqi da se i oni

dobro omrse u zajedni~kom objedovawu.

Maskirana mlade` u Popovom Poqu ide od ku}e do ku}e i zbija razne po{alice na op{te veseqe

uku}ana i zbog toga dobija }ar; razne sitne poklone u jelu i pi}u koje poslije zajedno pojedu i popiju.

Tako|e, Hercegovci maù djecu bjelim lukom po ~itavom tijelu govore}i: ,,Vje{tica ko konac, u

mene zubi kao lonac,,. Sasvim maloj djeci se obla~i odje}a naopako, protiv uroka, i da ih vje{tice ne

prepoznaju. Tamo gdje djeca spavaju preko no}i gori svjetlo cjelu no}.

Parohijske novosti

Pro{le godine u na{oj porihiji bilo je:

1. Dva vjen~awa

2. êtiri kr{tewa

3. Ispovijedilo se za Boì}ni post 133, a pri~estilo se 115, du{a, smatramo da bi na{a

parohija trebala da ide ushodnom linijom kad je pri~e{}ivawe u pitawu

4. Posjetili smo ukupno 120 domova.

5. Dobili smo nekoliko novih porodica u parohiji

6. Pojedini parohijani vra}aju se korijenima svojih djedova i po~iwu da slave Slavu.

Naro~ito je primjetno za Svetog Nikolu, jer smo ove godine imali sedam novih

slavqenika

Dragi parohijani,

Kao {to svi primje}ujemo, kad do|emo do Svetog Hrama, da na{ parking nije na zavidnom nivou, pa

smo zato odlu~ili da ga renoviramo. Naravno to iziskuje velika sredstva, ali hvala Svemogu}em Bogu,

On, kao i uvijek po svojoj qubavi, zna {ta treba ~ovjeku, pa tako i nama. Boìjom milo{}u javio se jedan

dobar Srbin koji bi svojom mehanizacijom i svojim qudima izvr{io rekonstrukciju na{eg parkinga i to bez

bilo koje nadoknade. Jedino {to bi mi morali da platimo jeste utro{eni materijal. Zato smo draga bra}o i

sestre mislili da sve vas zamolimo i da svaka obiteq pomogne i tako se ugradi u na{u parohiju. Da svi mi

budemo jedno tjelo. Jedan duh. Da nam ime bude di~no ime Srbinovo, da se uludo ne zovemo bra}a. U

to ime obavjesti}emo vas naknadno kada vidimo {ta definitivno misli Uprava na{e parohije. Dosada{weg

mi{qewa smo da bi negdje oko sto dolara po familiji bilo dovoqno da uradimo taj zaista obiman i

neophodan posao. Unaprijed se zahvaqujemo na razumijevawu, i neka Gospod nagradi svako na{e

davawe i usli{i i ispuni svaku na{u molitvu. Amin, Boè daj!

Izi{ao je novi broj na{eg lista SPASOVDAN, u wemu moète na}i, nekoliko

duhovnik i istorijskih ~lanaka od na{ih poznatih i umnih qudi. Preporu~io bi:

1.^lanak, profesora Predraga Vuki}a u kojemu nau~nom i istorijskom metodom dokazuje da su Crnogorci

= Srbi

2. Dva govora o Srbima; jedan je jednog wema~kog sve{tenika poslije Drugog Svjetskog rata i drugi je

Svetog Simeona Miroto~ivog koji je uputio Srbima kada je si{ao sa Prestola,

3. Svakako da bi trebali pro~itati ~lanak o Magiji; {ta je to magija i u kojima vidovima se ona danas

praktikuje, pa i me|u nama..

4. Donosimo i ne{to {to mo`da prvi put ~ujete, da i Beograd postoji u Americi i to zahvaquju}i Srbskoj

vladi koja je finansirala razne projekte po Americi. Jedan od projekata je i Ameri~ka èqeznica koja

povezuje dva Okeana. U 19. vjeku wu su nov~ano pomogli Srbi ~iji je dinar tada bio srebreni i iz

zahvalnosti prema Srbima danas jedan grad u Montani nosi ime Beograd. Ne vjerujte nego pogledajte i

pro~itajte..

Draga Bra}o i sestre,

Raspored bogosluèwa za ovaj mjesec je kao i prije, jedino obavije{tavamo vas de }emo na zadu{nice

u Subotu 25. februara 2006. godine sluìti Zaupokojenu Liturgiju u 10.

~asova i poslije pomen za sve na{e parohijane. Do|ite, zapalite svje}u kome imate, odajmo ono {to

najvi{e moè za na{e upokojene, a to je sjetimo se ih sa jednom malom vo{tanicom. I zapamtimo draga

bra}o; Ako se mi budemo sje}ali onih koji su bili prije nas znajte da }e se i nas sje}ati oni koji do|u

poslije nas. Smrt nije ako promijenimo svijet, ve} smrt je zaborav. Smrt je ako nema ko da nas se sje}a, to

je smrt. Smrt je ako nema ko da nas pomene u molitvi. Smrt je, dakle, zaborav.

Tako|e, Obavje{tavamo vas da }emo Velikoposno bogosluèwe, sa svim sve{tenicima na{eg

namjesni{tva i Vladikom, sluìti, kao i do sada 5. marta, uve~e. Poslije, kao i dosada, imamo

zajedni~ku ve~eru. Do|ite, podjelimo zajedno radost dolaze}eg posta i Praznika nad Praznicima -

Hristovo Voskrsewe.

Dragi parohijani, koji èlite da upi{ete djecu u na{u nedjeqnu {kolu, javite se gosp. Nade`di Travar, jer

ona je zvani~no, od strane na{e Mitropolije, postavqena za u~iteqicu pri na{em hramu. Do sada se

prijavilo desetak djece.

Mir vam i od Gospoda svako dobro. Pred Gospodom va{ molitvenik,

Date post:	09-Mar-2021
Category:	Documents
Upload:	others
View:	1 times
Download:	0 times

PAROHIJSKO PISMO · 2012. 11. 23. · SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA SVETOG VAZNESENIJA GOSPODWEG U...

Documents