+ All Categories
Home > Documents > Pilar tolu

Pilar tolu

Date post: 01-Jan-2017
Category:
Upload: ngokhue
View: 425 times
Download: 32 times
Share this document with a friend
96
DOCUMENTO ORIGINAL IHA INGLES CONSOLIDASAUN DEZENVOVIMENTO CAPACIDADE PESKIZA BA PRESIZU JESTAUN FINANCEIRO PUBLIKO Observasaun no proposta ba oin nian MINISTERIO BA PLANO NO FINANCAS REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE
Transcript

DOCUMENTO ORIGINAL IHA INGLES

CONSOLIDASAUN DEZENVOVIMENTO CAPACIDADE

PESKIZA BA PRESIZU

JESTAUN FINANCEIRO PUBLIKO

Observasaun no proposta ba oin nian

MINISTERIO BA PLANO NO FINANCAS

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

April 2005

Abreviasaun

A&H Atitude & HahalokPAA Planu Asaun AnualPAA Planu Asaun Anual APJD Akselerasaun Programa Jestaun DesenvolvimetuASYCUDA Automated System Customs DataAusAID Australia Agency for International DevelopmentDK Dezenvolvimentu KapasidadeBKT Baseia ba Kompetensia Treinu UKDK Unidade Koordenasaun Dezenvolvimentu KapasidadeFKTL Fundu Konsolidasaun ba Timor-LesteCHRIS Konsolidasaun Sistema Informasaun ba Rekursus HumanusCPV Commitment and Payment VoucherFMIS Sistema Informasaun Jestaun FinanseiruPF Ponto FokalGJSI Guvernasaun no Jestaun Sistema InformasaunGRIMS Government’s Reporting and Information Management SystemGTL Governo Timor-LesteRH Rekursus HumanusRH&FP Rekursus Humanus & Formasaun ProfesionalSJIRH Sistema Jestaun Informasaun ba Rekusus HumanusFMI Fundu Monetaria InternasionalINAP Instituto Nacional da Administração PúblicaIXS Indikador Xafe ba ServisuMCDAP Ministerial Capacity Development Action PlanMPF Ministeriu ba Planu ho FinansasONG Organizasaun Nao GuvernamentalOGPSIM Office Government Procurement Supply and Inventory ManagementJFP Jestaun Financeriu PublikuPDKPJF Programa Dezenvolvimentu Kapasidade ba Plano no Jestaun

FinanseiruSIJP Sistema Informasaun ba Jestaun PublikuJSP Jestaun Sektorial PublikuQRM Quarterly Report MatricesREA Registry of External AssistanceREM Registry of External ManagementA&K Abilidade & KonhisementuS&P Sistemo & ProsesuSIGTAS Système Informatique de Gestion des Taxes et AssimilésPIS Programa Invetimentu SektorialFTTL Fundu Transisaun ba Timor-LesteTSA Treasury Single AccountPNUD Programa Nasaun Unidas ba DezenvolvimentuUNMISET United Nation Mission in Support of East TimorATTL Administrasaun Transitoriu ba Timor-LesteAPDN Agensia ba Planu Dezenvolvimentu Nacional

Abbreviations

Sumario Executivo

Durante 2001 studo signigativo barak halao ona ba Dezenvolvimento Kapacidade iha timor-Leste, partikularmente iha studo hirak boot teb-tebes ne’ebe diratemente ba actividades iha Governo Timor-Leste (GTL) e mos partikularmente iha Jestaun Financeiro Publico e Ministerio ba Plano ba Financas (MPF).

Studo hirak ne’ebe halao tiha ona hare liu-liu ba aprosimasaun pilares 3 “Kapacidade no Konhecimento’, ‘Sistema no Proseso” no mos ‘Atitude no Hahalok’. Studo hirak ne’e mos hare husi liur aprosimasaun ne’ebe iha, coreito, identifika ba factores ne’ebe influensa ba dezenvolvimento capacidade ne’ebe la-tama ba pilares 3. Factor ne’ebe considera mak ‘Organizasaun’ e ‘Recursos’.

Dezenvolvimento Kapacidade ne’e hanesan atu hametin GTL hodi hadia nia matenek para halao nia serviso ba nasaun. Ne’e tebes katak funconario publico tenki halao nia funsaun guvernamental no serviso ba guverno. Hahu husi funcionario lokal ne’ebe laiha kapacidade no educasaun ne’ebe inadequado ne’ebe mak boot liu ho timor oan balun ne’e latama ba parte ne’e e mos suporta maka husi asesores rai liur mak boot teb-tebes. GTL suseso iha funcionamento ou estabelese guverno hahu iha 2002. Ida ne’e resulatado ida ne’ebe diak teb-tebes, hodi kapacita forti liu ba funcionario publico. Iha Jestaun Financeiro Publico (JFP) agora dadaun hare liu-liu ba dezenvolvimento kapacidade iha treinamento.

Ida ne’e signifika katak aprosimasaun pilar 3 ne’e fo kontribusan ba suseiso, maske filosofimente limitado ba buat balun ne’ebe intrepreta la-los. Tinan 2 liu ba, partikularmente ba aprosimasaun pilar 3 ne’ebe hare liu-liu ba treinamento ne’ebe sai hanesan maior manisfestasaun maibe treinamento ne’e focus ba aumenta kapacidade, hadok-ba konsiderasaun factor 5 ne’ebe involve iha filosovia. Pilar 3 ne’e mos la-tau hamutuk ba factor 2 seluk ne’ebe importante, Organizasaun no recursos.

Trainamento ne’e mos halo ona buat balun ne’ebe la-controla. Sira mak, iha JFP, peskisa balun presiso e peskisa balun trainamento efeitivo no mos factor 2 ne’e tenki fo konsiderasaun ba strategia treinamento oin mai. Issu organizasional inclui determinasaun dalan hodi maneje ministerio no mos ba directores, Halai liu-liu ba detaile no definisaun ne’ebe badak ba responsabilidade funcionario hodi nune adequado ba plano recursos humanos no orcamento, nune mos definisaun ba peskisa kompetensia ne’ebe sai hanesan factor prinsipal.

Presaun ne’e presisa ba revista ba sistema hotu-hotu ho komponente financeiro para estabelese standarisaun ba funsinalizasaun, integridade dados, fahe informasaun, risco ba jestaun no halo control ba receita no despesa ba actividade guverno, fundo irespectivo. Investimento ne’ene moris iha sistema diverso ho dupilakasaun dados, la-iha reconsiliasauan ho focus dados ne’ebe diferente hotu ba risco de informasaun ne’ebe failha. Proceso ne’ebe estabelse durante controla UNMISET no modifikasaun basiea ba ad hoc basis comesa hahu, ida ne’e presisa halo revista ba asunto detailes hamutuk ba sistem superta ne’ebe posivel, para hasae receita no proseso despesa.

Executive Summary

MPF halo controla dala barak ba nivel central iha inderecta ba ambiente ne’ebe MPF controla maibe fo mos tau buat balun iha conseito serviso. Ministerio mos halao birocrasia centralisa no autoridade, tuir lolos laos hanesan ne’e, ministerio seluk fo sira nia asitensia basiea ba politika administrasaun guverno. Ida ne’e laos atu heteten katak MPF la-halo buat ida (Ida ne’e keisa ), presepsaun mak hanesan fo serviso quando serviso hirak ne’e iha ministerio iha regra ne’ebe determina e satisfeito. Esensial liu mak fo serviso diak ba ema ne’ebe ita fo serviso ba hodi nune hetan bua diak ba MPF no cooperativa mak iha, nune mos halo controla adequado ba ambiente GTL.

Aspeicto dezenvolvimento capacidade hot-hotu iha interrelasaun quando ita koalia sobre dezenvolvimento capacidade, factor hirak ne’e bele considera atu bele hetan resultado ne’ebe diak ba JFP.

Relatorio ne’e identifika numero componente (16) ne’ebe presisa considera ba parte geral strategia dezenvolvimento capacidade. Ne’ebe presauan hirak ne’e atu fo programa treinamento ba funcionario lokal sira nia kapacidade no kapacita sira hodi bele troka asesores estrangeiro, relatorio ne’e mos husu programa fulan 12 ne’ebe identifika lolos ba meus ne’ebe aseita iha programa implementasaun hanesan recomendasaun ba qualqer programa dezenvolvimento capacidade ne’ebe hare liu ba hodi halao continuasaun programa ne’e. Recomendasaun balun bele implementa ba fulan hirak nial laran no bele mos halo ba tinan nia laran, maibe plataforma tanki kria husi MPF ba oin mai, hodi nune programa strategia dezenvolvimento capacidade bele implementa ho efetivo

Executive Summary

TABELA BA CONTIUDU

Numeru Pagina

Introdusaun.....................................................................................................7Sumariu ba studu Dezenvolvimentu Kapasidade uluk nian.......................9

Governo Timor-Leste...................................................................................2003 – Guia de Mapa ..............................................................................92003 –Hamenus kiak no Harii Ekonomia, Intrudusaun Dokumentu, no Encontro Parseirus Dezenvolvimentu Timor-Leste Dezembro 2003.........92005 – Jestaun Sector Publiku Programa Investimento Sectorial (Esboso Fevereio 2005) ………………………………………………………………..102005 – Strategia Dezenvolvimento Kapacidade Mediu Termo (Esbosu Preliminario, CDCU)................................................................................10

PNUD..........................................................................................................112003 – Stratejia ba haforsa Funsionariu Publiku.....................................112004 – Resulatado Preliminario iha Plano Asaun ba Dezenvolvimento Institusional-Dalan strategia ba Asesor Internacional ............................11

ATTL/APDN...............................................................................................122001 – Dezenvolvimento Kapacidade ba Guvernamenta e Jestaun Seitor Publico....................................................................................................12

AusAID.......................................................................................................13

2004 – Australia - Timor-Leste Ministrio ba Planao ho Financas, Relatorio Projeto Dezenvolvimento Kapacidade husi Grupu Asesor Tekniku

................................................................................................................13FMI/Banku Mundial...................................................................................13

2002 – Stratejia Dezenvolvimentu Kapasidade.......................................13World Banku Mundial...............................................................................14

2004 – Peskisa ba Efectifidade Institucional, Requiremento ba Asistensia Tecnika no Problema Dezenvolvimento Kapacidade..............................142004 – Programa Dezenvolvimento Kapacidade ba Planu no Jestaun Financeiro Publico – Esbosu Aide Memoire............................................14

Tema jeral iha studo DK..............................................................................151. Presisa funcionario Internacional e Asesor sira .................................152. Suporta ba ministeru seluk ba orcamento, plano e execusaun orcamento ................................................................................................................183. Requisito ba, ou presiso ba buat balun ne’e la-husu ou programa treinamento ............................................................................................194. Fiar no Atitudede.................................................................................205. Habelar Monitor e Suseso Treinamento .............................................226. Fahe Informasaun no Konhecimento .................................................247. Problema Lingua ohin loron nain........................................................258. off shore vs. Treinomento lokal ..........................................................269. Servisu Klientee..................................................................................2710. Responsavel Individual no Organizasaun ........................................2811. Organizasaun iha MPF......................................................................2912. Sistems integrasaunn........................................................................29

Contents

13. Stratejia ba tempu naruk nian ..........................................................3014. Troka Ambiente.................................................................................3115. Rekursu Limitadu..............................................................................32

Pilar Tolu.......................................................................................................33Pilar Abilidade no Konhisementu............................................................45

Estabilise treinu ne’ebe presisa liu-liu ....................................................36Pilar Sistema no Prosesu.........................................................................36

Hasae S&P..............................................................................................37Pilar Atitude no Hahalos..........................................................................38

Hasae Atitude no Hahalos.......................................................................39Interrelasaun ba Pilar Tolu.......................................................................40

Limitasaun ba Pilar Tolu..............................................................................42Problema Organizsaun.............................................................................42Rekursus no problema Seluks................................................................44

Dalan ba oin nian..........................................................................................46Proposta ba Dezenvolvimentu Kapasidade JFP iha MPF.....................46

Outline.....................................................................................................46Problema Organizasaun..........................................................................47Problema Rekursus.................................................................................49Abilidade no Konhisementu.....................................................................52Sistema no Prosesu................................................................................55Atitude no Hahalako................................................................................58Suporta Jeral ba Dezenvolvimentu Kapasidade.....................................59Prioridade no Stratejia.................................................................................

Observasaun no Konklusaun......................................................................62Observasaun.............................................................................................62Konklusaun.................................................................................................64

Contents

Introdusaun1

Proposta husi relatorio ne’e atu hasai dezenvolvimento kpacidade hodi kapasita guverno no mos departemento sira hodi hasai sira nia serviso ba parte interno no mos ba externo. Tamba ne’e mak importante hodi presisa habelar hanoin ou ideai dezenvolvimento kapacidade iha contexto ne’ebe ladun ba oin iha organizasaun ne’ebe existe dadaun, funcionario, sistema no mos hahalo iha area Jestaun Financeiro Publico (JFP). Ida ne’e tenki iha para hodi funcionaliza no mos resolve problema balun mak karik rai iha kapacidade gunerno hodi bele aumenta sira nia serviso.

Iha organizasaun ida tenki iha kapacidade ida que diak hodi halao sira nia serviso, organizasaun sira tenki iha buat hirak tuir mai ne’e:

o Iha strutura hodi suporta actividaes;o Iha strutura hodi maneja, controla no mos defini responsavel;o Iha volume recursos aplicavel para halo serviso ;o Ema sira tenki iha matenek ou konchecimento ida que adegua ba sira nia

serviso no mos sira nia responsavel;o Ajuda mos husi proseso no mos sistema ida ne’ebe apropriado;o Funcionario sira lori nia atitude no mos hahalok hodi halao sira nia

relasaun serviso ho nia colegas no mos ba ema sira ne’ebe sira fo serviso ba.

Tempu badak mai iha areia balun sai hanesan capabilidade ne’ebe limitado hodi servi ou ba sira nia objetivo produtivo.

Durante 2002, organizasaun externa barak mak halao ona peskiza ba dezenvolvimento kapacidade iha guverno Timor-Leste nia laran. Peskisa foin dadaun ne’ebe lidera husi Banko Mundial mak Plano no Jestaun Finaceiro ba programa Dezenvolvimento Kapacidade (PFMCBP), ne’e completa tiha ona iha etape 2 ho 3 , segundo iha Novembro 2004, terceiro iha Maio 2005. Nota esbouso Aide Memoire guverno aceita tha ona. Esbouso relatorio Strategia Dezenvolvimento Capacidade ba Meduim termo mak sidauk disponivel, ducumento ne’e seidauk completo maibe contesto ne’ebe mak iha ne’e tama ona ba buat hirak ne’ebe guverno Timor-Leste husu ou hakarak iha PSM. Ho intensaun ida mak CDCU karik tenki iha tempu hodi analisa e halo edit ba doumento ne’e.

Peskisa hirak ne’e identifka ona presiso balun, presiso ne’e mos guverno halo tiha ona balun baseia ba resultado peskisa ne’e hodi fo terino no curso dezenvolvimento ne’ebe considerado.

1 Studu ne’e halao tiha iha Marcu no Abril 2005 ba Divisaun Rekursus Humanus no Formasaun Profesional MPF, husiBruce Pollock, Consultor. Studu ne’ebe iha benefisiu boot husi asistensia funsionariu no assessor MPF no ministeriu seluk, CDCU, funsionariu RHFP, liu-liu Maria Braz no Joao Camilo Oliveira.

Contents7

Plataforma ne’ebe mak uza ba peskisa hirak ne’e ma baseia ba conceito pilar 3 mak tuir mai ne’e:

o Kapacidade e Konhicementoo Sistema e Prosesoo Atitude e Hahalok

Pilares 3 ne’e dalan ida hodi fo plataforma ne’ebe mak importante teb-tebes ba programa treinamento ne’ebe preparado e mos struturiza tiha ona. Format ida ne’e atu hare ba kotuk liu-liu analiza ba peskisa dezenvolivimeto kapacidade. Hanesan aprosimasaun ne’e, maibe liu ba pilares 3 ne’ebe iha limitasaun para atu kobre kompenento hou-hotu iha programa Dezenvolvimento Kapacidade liu-liu iha contexto nia laran, bain-bain blo dehan status quo. Struturas organizasaun no mos nivel recursos ne’ebe mak kompenente importante para tenki considera iha plano no mos strategia dezenvolvimento kapacidade.

Iha ne’e mos perigos balum ne’ebe utiliza aprosimasaun pilares 3 ne’e atu ha-hu proseso dezenvolvimento kapacidade, seluk tan mos sobre oinsa utiliza pilares ne’e hodi reconhese inter-relasaun ba Dezenvolvimento kapacidade iha Guverno Timor-Leste. Ne’e bele akontese husi buat balun ne’be ita la-tau intensaun, bele mos sai dezafio boot iha proseso analiza desenvolvimento kapacidade ne’ebe comleso teb-tebes. Resulstado barak mak sai ona husi peskisa Dezenvolvimento Capacidade ne’ebe la-identifika klaramente sobre-inter-relasaun no buat balum mak komplikadu liu-liu. Isue hirak ne’e bele dicute iha futuru oin mai.. Seluk tan mak halo aprosimasaun ho fo fiar barak ba funcionario sira ne’ebe existe dadaun hodi hasai no hodi nune mos sira bele hare visaun ida que global.

Quando la-hatene hotu ba risco balun mak ril, aprosimasaun ne’e atu hatudu klaro katak contexto ne’e limitadu e sai hanesan resultado ida, konsiderasaun e progreso impresivo ne’e uza tiha ona iha aprosimasaun ne’e. Ida ne’e mos fo ona benefisio ril iha confiansa ba programa treino jeralmemte iha guverno nia laran e partikularmente iha Ministerio ba Plano ho Financas -PFM. Proposta ba peskisa foin dadun ne’e hadia ou muda buat balun ona hodi ratifika requiremento dezenvolvimento kapacidade ne’eba mak formatu ona iha strategia comprehensivo hodi resolve presiso balun mak ril ba Guverno Timor-Leste (GTL).

Komponente ba relatorio ne’e haforsa ba Jestaun Financeiro Publico (PFM), ne’ebe consentra iha Ministerio ba Plano ho Fnancas (MoPF) e mos ba areia financas iha linha ministerios. Buka mos materias seluk husi peskisa DK ne’e halo ona iha Jestaun Financeiro Publico (JFP) e kria mos seria recomendasaun ba oinsa DK bele continua iha futuru hodi aumenta fundo publico ba guverno ne’ebe mak efetico e eficinte ba GTL.

Contents8

Sumario ba Peskisa Desenvolvimento Kapacidade anterior

Iha secao ne’e atu foti formato sumario ida ne’ebe nivel alto ba relatorio sira mak iha ona. Ne’ebe materia spesifiko no relevante detailes ba diskusaun oin mai, spesifikasaun sira ne’e refere ba detailes hira ne’e.

Governo Timor-Leste

2003 – Guia de Mapa

Ida ne’e importante, particularmente ba guverno foun, resultado foun husi ducumento prioiridade no siquensia ne’e mak iha Plano Dezenvolvimento Nacional. Plataforma husi formato ne’e fo ba premeiro orsamento ba independensia Timor-Leste no mos efeitivo ba dezenvolvimento ProgramaI Investimento Sectorial. Documento ne’e mos hakerek sobre Plano Asaun Annual (PAA) no matriks relatorio trimestal (MRT). Exercisio prioritario no sequnsia ne’ebe hala’o husi programa agencia ba agencia ba tinan 5 nian no mos prioritatio strutural (parte 2 relatorio) atu husu guverno para determina plano global guverno premeiro tinan 5 nian.

2003 – Hamenus kiak no Harii Economia, Intrudusaun documento, no Encontro Parseiros Dezenvolvimento Timor-Leste, Dezembro 2003

Intrudusaun documento ne’e halo referensia spesifico ba dezenvolvimento no mos inclui implikasaun balun ba proseso DK. Iha p31, relatario hateten:

‘Aspeto crusial balun inclui hanoin atu hasae Kapacidade servico iha Institusaun Nacioanl Administrasaun Publika (INAP), Hasae matenek recursos humanos no dezenvolvimento kapacidade politika, legal e plataforma regulasaun ba jestaun personalia funcionalismo publico, e ba servi guverno ho efeitivo, eficasi ba sistema recurso humanos. Para suporta ba buat hirak ne’e, areia seluk hanesan, politika, regulasaun, guia de instrudusan, dezenvolvimento procidemento, revista legislasaun, plano e orsamental, operasaun, manutensaun e jestaun informatio tecnologia, e mos jestaun ba dados konsidera hanesan parte importante hodi haforsa guverno iha capacidade jestaun seitor publiko’.

Isue balun ne’esei dezenvolve dadaun ne’e sei discute iha JFP ne’ebe apropriado, buat balun diskute iha ina detail kraik ne’e.

Contents9

2005 – Jestaun Sector Publiku Programa Investimento Sectorial (Esboso Fevereio 2005)

Esboso Jestaun Sector Publico PIS iha informasaun barak no detail sobre proposta programa sectorial. Importante mak JSP e JFP ne’e separado iha analiza PIS. Iha ne’e disucusaun diak sobre spacto oin-oin ba JFP iha PIS nia laran ne’ebe tama mos ba relatorio ne’e, programa ne’e quota ba detail tui mai. Tamba maioria e minoria progarama JSP e sub-progarama ne’ebe identifika iha PIS, ne’e la-inclui recomemdasaun ba relatorio ne’e maibe refere ona ba.

2005 – Strategia Dezenvolvimento Kapacidade Mediu Termo (Esbosu Preliminario, CDCU)

Refere ba documento ne’e e anexo comprehensivo ba documento ne’e, ida ne’e importante katak relatorio preliminario consultor ne’e la-dun pas ba tempu ne’e, asunto ne’e mos comenta husi CDCU rasik.

Relatorio ne’e mos focus ba spesialidade Asesores estranjeiro e treino ba funcionario, ida ne’e baseia ba data foun CDCU Baseline e mos Planu Asaun Dezenvolvimento Kapacidade Ministerial (PADCM) hahu prepara iha 2004. Documento hirak ne’e komleto hotu ona maibe agensia guverno 2 nia posisaun ne’e asesorres internacional mak ocupa, numero funcionario, funsaun agensia e maioria nia serviso mak sira halao iha indikador katak sir abele halo sira nia serviso. PADCM iha numero do tipo de curso ne’ebe presisa iha kada agencia baseia ba sira nia hakarak. Treino hirak ne’e responde ba numero failansa mak ba pilar, modelu, lokasaun (on or off shore) e naturalmente (formal, on-the-job, specialized etc), fo referensia hodi analisa resultado sira. Responde sira mos halo parte ba cross check ho esboso Programa Investimento Sectorial ne’ebe iha numero do tipo treinamento.

Hanesan benefisio PADCM uza pilar 3, resultado ne’e simplesmente focus ba treinamento ne’ebe iha pilar 3 nia titulu. Sistema e Proseso, pur ixemplo, la-koalia mais hakarak halo ou lai-iha, S&P main laos deit halo treinamento iha sistema e proseso. Anexan ne’e claro iha strategia, importante mak ne’e, particularmante ho S&P, sistema ho proseso rasik karik labele ignora iha dezenvolvimento kapacidade.

Isu importante balun ne’ebe sai husi preliminario statistica fo katak studo detailado ne’e sei discute iha sesao balun iha relatorio ne’e.

Contents10

PNUD

2003 – Strategia Haforsa Serviso Public

Relatorio ne’e, produs iha Novembro 2003, revista ne’e baseia ba diagnostico klica ba funcionario publico hot-hotu, relatorio ne’e liu-liu fo atensaun ba MPF (hare anexo E liu-liu, F pagina 83) ne'ebe plano ba ministerio acompanha ho analiza strategia. Resulatado importante ba MPF mak iha pagina 83 husi relatorio ne’e ho balance mapa iha anexo sobre buat hirak ne’ebe ita presisa para atu hetan. Iha mos lista ba sugestoens ba lista ne’ebe unidade sira presisa iha anexo JA number of suggested course units listed in Appendix J Klaro katak refere ba unidade idak-idak iha MPF no mos areai financas sira iha linha ministerio.

Relatorio PNUD ne’e discute no harii iha plataforma iha pilar 3 no mos discute sobre limitasaun institucional (p19), buat barak mak here liu tiha ona ou resolve dadaun. Propsota ne’e mos atu liga ba Descrisaun de trabalho e ba indicador ba xave perfomensia e Planu Asaun Anual (PAA) ida ne’e parsialmente halo tiha ona. Indicador ba Xave Performensia and jestaun conseito performansia sei nurak/joven heka iha GTL no mos PAA ne’e seidaukiha plano structural comprehensive (examplo, Laiha figura comprehenviso iha orsamento sobre PAA hanesan sequinsia perfomensia ba financeiro mos la considera ho plano ne’ebe hanesan ouituan maibe iha realita katak orsamento la-sufisiente atu halao Plano asaun ne’e iha ona.

2004 – Resulatado Preliminario iha Plano Asaun ba Dezenvolvimento Institusional-Dalan strategia ba Asesor Internacional

Documento ida ne’e nota ba proseso Seminario ne’e halao iha Dili February 2004 ne’ebe lidera husi Primero Ministro, documento ne’e realiza iha Maio depois tinan ida. Hanesan nota ba proseso, ne’e la-iha analisa dados maibe liu-liu frakesa iha agencia guverno sai hanesan indikador ba buat balun ne’ebe presisa, hamenus, funcionario internacional. CDCU iha tempu ne’eba halao studo ida ba agensia (Data foun mak iha - Abril 2005. Resultado preliminario ne’ebe foun sei discute iha relatorio ne’e depois). Peskisa ba espisifico ministerio nia presisa ne’e la-inclui documento 2004 maibe treinamento ba across-Ministry (generic) ne’ebe nia sumario mak tama ba aprosimasaun ba pilar mak hanesan:

1o Pilar – Kapacidade e Konhicementoo Treinamento Lingua

- Portugues- Ingles

o Treinamento Komputador (Word, Excel, PowerPoint, Access, web design)

o Treinamento ba treinadoro Kapacidade ba Apresentasaun (Koalia iha publico/kapacidade ba

komunicasaun)

Contents11

2o Pilaro Jestaun Recusos Humanoso Statuto Funsaun Publikoo JSIP(Jestaun Sistema Informasaun Pessoal)o Operasaun (Admin/jestaun financeiro)o Jestaun projeto

3o Pilar – Atitude e Hahaloko Codiko Condutao Treinamento Lideransa

ATTL/APDN

2001 – Dezenvolvimento Kapacidade ba Guvernamental no Jestaun Seitor Publico

Ida ne’e importante ba documento preliminario ne’ebe mak prepara ona husi Gabinte Administasaun Transitorio ne’ebe supora husi PNUD, Relatorio ne’e, agora troka ona husi studo sira ne’ebe foun, tau fundasaun ba dezenvolvimento kapaciadde ne’ebe imediato depois inpendencia. Identifica mos 75 progarama operasauan Dezenvolvimento Capaciade iha Timor-Leste, ne’ebe oferta husi doadores diferente no ONG. Nune mos fahe tiha ona ba Guvernamental no Programa Jestaun Seitor Publico (PJSP) ba areia 6:

o Senior medio funcionario (inclui Funcionario Executivo iha nivel Gabinet)o Dezenvolvimento Capacidade Supervisoro Jestaun Escritorio no Dezenvolvimento Kapaciadde Administrasauno Comun no Serviso Central o Administrasaun Guverno Lokalo Issu Cross-cutting iha UNO (Iqualidade Genero, Direito Humano,

Protesaun cultura no mos protesaun ambiental).

Iha documento ne’e, iha titulo (p14) nia okos husi Desheno Dezenvolvimento Kapacidade, Dezenvolvimento Kapacidade Timor aon ne’e Komponente importante teb-tebes iha strategia.

Iha pagina 21 relatorio ne’e, Lingua sai hanesan compleso teb-tebes iha discusaun partikularmente sai hanesan compenente importante iha guverno democtratico iha Timor-Leste ne’ebe fo diversos ba kapacidade iha lingua e potensial liu ba populasaun, funcionario publico. Lengua ne’e, no continua atu dezenvolve, isu iha DK ba lingau iha tinan balun hanesan dezenvolve kapacidade iha lingua baseia ba diverso ne’ebe lahanesan. Particularmente mai husi referencia sira enfrenta ba kapacidade hakerek relatorio no presisa contunia curso lengua ne’ebe agora dadaun halao. Haruka funcionario estrangeio e husu asesores sira para comica ho sira nia maluk serviso, karik iha problema komunikasaun, liu-liu ba problema tekniku, ne’ebe lingua sai hanesan dificuldade husi parte kiik iha relasaun ba malu. Ida ne’e sai problema quando halao treino iha serviso fatin husi ida ba ida ne’ebe sai hanesan parte importante ba DK.

Contents12

AusAID

2004 – Australia - Timor-Leste Ministrio ba Planao ho Financas, Relatorio Projeto Dezenvolvimento Kapacidade husi Grupu Asesor Tekniku

Relatorio AusAID ne’e premeiro liu focus ba serviso asesor nain 6 ne’ebe serviso iha MPF. Relatorio ne’e moa refere ba transferensia matenek no konhesimento ne’ebe suseso ba funcionario lokal, partikularmente iha Departemento Orsamento no Serviso Imposto. Proseso revista ba serviso no resultado funcionario estrangeiro ne’ebe iha sai hanesan parte funsaun monitorizasaun ba funcionario internasional ne’ebe serviso iha GTL. Ida ne’e diak teb-tebes ba proseso interno iha agensia doadres nian, para fo objectivo peskisa ba serviso, hanesan revista ne’ebe diak ba guverno no mos funcionario estrangeiro no asesor sira, atu bele sukat ba suseso modelu DC, bele temi Tresino iha sira nia funsaun ou on-the-job training.

Relatorio ne’e mos recomenda aprosimasaun diak ba cordenasaun ba parseiros dezenvolvimento hodi suporta ba MPF iha dezenvolvimento kapacidade. Proseso revista ba paliksaun AusAID, Halao diak liu husi MPF rasik (karik praticavel) liu husi parseiros ou doadores, karik fo compresaun ne’ebe benefisio husi funcionario estrangeiro. Ida ne’e mos fo uniforma basico ba suporta aseso husi funcionario estrangeiro no bele hetan resultado ida ne’ebe diak husi unfirma transferensia matenek ba funcionario lokal husi actividades funcionario estrangeiro. Los katak serviso ne’e uniformisado, ida ne’e presisa ba funcionario estrangerio nia maluk serviso, ida ne’e haforsa husi relatorio Webber (Hare tuir mai ne’e).

FMI/ Banku Mundial

2002 – Strategia Dezenvolvimento KapacidadeStodu ne’e halo hamutuk Steven Symansky husi FMI nian e David Webber husi Banku Mundia iha October 2002 hari ho diresaun e strategia ba harii manajerial, tekniku ho kapacidade administrasaun iha MPF nia laran. Importante ida mak liu-liu, maibe dala barak hare liu deit, aspecto relatorio ne’e tama mos isue balun mak latama ba aprosimasaun pilar 3 maibe influensa signifikan liu ba DK iha kontesto luan liu. Referensia ida ne’e halo hodi aumenta rekomendasaun ne’ebe recomenda ona husi Webber iha nia relatorio 2004 mais iha mos nota importante ne’ebe recomenda ba issue strutural iha MPF ne’ebe bele considera. Factor importante seluk mak hanesan reforsa (p19) ne’ebe mos karik hases husi over-sophistication ne’ebe bele sai potensia problema ba ema sira ne’ebe nia capacidade menus liu. Aspecto relatorio ne’e sei dicute iha oin mai iha titulu ‘Limitasaun ba pilar tolu’ ho seluk tan.

Contents13

Banku Mundial

2004 – Peskisa ba Efectifidade Institucional, Requiremento ba Asistensia Tecnika no Problema Dezenvolvimento Kapacidade

Refere ona ba ‘Relatorio Webber ’, studo ne’e habadak ba seminario ho sai strategia ba asesor husi estrangeiro. Komponente significante ba relatorio ne’e revista detail ba areia barak iha MPF e risco ba peskisa capacidade e la-ho asesor estrangeiro ho funcionario iha fatin. Peskisa ne’e indika klaro ba presisa asistensia teknika ne’ebe iha dadaun e mos fucos ba areia ne’ebe funcionario lokal sira nia fraku.

Relatorio ne’e mos hadia ona iha 2002 studo FMI/ Banku Mundial ne’ebe refere ba discusaun dteail tuir mai ne’e.

Observasaun seluk mak Weber halo ona ne’e mos iha relevante e inclui :o Accelerasaun ba Programa Jestaun Dezenvolvimento (APJD) ocus ba

treinamento, grupu kiik ne’ene funcionario lokal iha. Treinamento ne’e sei kobre aktividade MPF ne’ebe husi grupo kiik ne’e sei sai lideransa iha ministerio oin mai.

o Proplema jestaun iha OGPISM ne’ebe iha divisaun tolu ne’ebe halao nia funsaun autonomo liu tan ba Kooperasaun no Koordenasaun iha unidade iha departemento nia laran.

o Dezenvolvimento ba funcionario individual ba programa dezenvolvimento (diak liu tan ba dependensia agora dadaun ha treino jeral no espesifiko ba on-the-job ) no mos baseia ba recomendasaun iha 2002.

o Dezenvolvimento no uza kompetensai modelu basiko iha ministerio seluk hodi determina programa dezenvolvimento individual ne’ebe konjunto ba programa ministerio tomakba treinaento jeral ne’ebe sira presisa.

o Colegio Administrativo e treinamento guvernamental.

Buat hirak ne’e levante husi discusaun Webber detail mak tuir mai ne’e.

2004 – Programa Dezenvolvimento Kapacidade ba Planu no Jestaun Financeiro Publico – Esbosu Aide Memoire

Esbosu ba misaun novenmbro ne’e iha problema balun ne’ebe foti husi seminario no mos entrevista, problema ne’e importante ba oficias senior iha MPF, Financeiro Distrito Finance e ministerio seluk ne’ebe mak atende seminario ne’e. Problema barak mak relasaun ho sistema ho proseso, nune mos presisa treinamneto ne’ebe kritika no mos ba funcionario internacional balun mak involveiha DK ho problema seluk tan. Problema hirak ne’e sei discute iha relatorio ne’e depois.

Contents14

Tema jeral iha studo DK

Studo ne’e halo recomendasaun iha DK ne’ebe GTL presisa husi problema ne’ebe identifika ho lista jeral maibe tema balun ne’ebe importante neebe mak la liu husi ne’e. Sesaun iha relatorio ne’e mais importante atu hare tema ne’e importante ne’ebe iha impacto diak para hodi hetan strategia Dezenvolvimento Kapacidade.

Lista ba problemas hirak ne’e la-iha dalan iha hodi hateten katak ne’e los e lae ba kasu sira ne’e, problema sira ne’e fiar katak esiste e diak ba JSP.

Lista probelma ne’e be’e foti fali diretamento ba relatorio ne’e. Ne’ebe posivel, relatorio ne’e esplika e dezenvolve kada problema ne’ebe refere ba buat ne’ebe mak iha maibe iha kaisa barak teb-tebes, ida ne’e haketak husi entervista pessoal e discusaun ba funcionario barak iha MPF ho ministerio seluk.

Maioria tema mak identika ona inclui:1. Presisa ba funcionario Internacional no asesores sira2. Suporta ba ministerio seluk iha orcaento, plano e execusaun orcamento3. Requsito ba programa treinamento4. Fiar ho atutude5. Monitor ba extensaun ho suseso ba treino6. Konhecimento ho fahe informasaun7. Lingua ne’ebe sai hanesan problama ohin nia8. Off shore vs.treino lokal 9. Defini ba ema ne’e ita fo serviso ba10.Knar Individual ho nia responsabilidade11.Organizasaun iha MPF12.Ssstema integrasaun13.Strategia DK longo termo14.Muda ambinete15.Resource restrictions

1. Presisa funcionario Internacional e Asesor sira

Hahu 1999 ne’ebe UNO controla Timor-Leste depois referendu independensia e hakotu problema iha tempu ne’eba, Assesor internacional fo sira nian suprota esensial na posisaun hanesan assesor e halao serviso diretamento, ba funcionario publico foun guverno depois independensia 2002. Posisaun ne’ebe varius numero ne’ebe sira fo intrudusaun e jeralmente mos hamenus ona. Sira ne’e UNO mak selu ou liu husi comunidade parseiros ne’ebe tama ba parseiros dezenvolvimento. Sira nia contrato agota sei hotu iha Julho 2005 e posisaun assesor sira ne’e jeralmente seidauk determina. Maibe, iha hanoins katak assesor sira nia numero sei iha e bele determina fali. Sutudo CDCU nia Baseline hatudu katak agensia guverno tomak aumenta sira nia numero assesor, balun sira nia numero ne’e significado teb-tebes. Peskisa analisa final ne’e diak

Contents15

no fundo mos hetan tiha ona antes the determina numero assesor maibe fo hanoin deit ba numero assesor internacional.

Husi studo DK uluk, oinsa aloka assesor internacional ba posisaun sira no mos redus numero assesor internacional ne’ebe sira halao ona treinamento ba funcionario lokal Timor Leste hodi bele foti responsabilidade ba funcionario publika nia serviso. Parte ida iha DK ne’e focus ba iha strategia plano hodi haforsa lokalizasaun serviso nian. JSP mos hetan suseso balun iha parte troka assesor internacional ba timor oan e director balun agora timor oan duni maibe sei nafatin hetan supota husi assesor internacional. Ne’e mos halo ona peskisa balun ne’ebe fo comentario husi membro grupu studu ba assesor internacional ba pososaun ne’ebe diferenete. Seminario ne’ebe halo parte husi misaun novembro 2004 DK (hare anexo B, p32) numeru comentario balun contrario fali ba lista assesor.

Assesor sira ne’e halao serviso tekniku balun mak funcionario lokal sira seidauk bele halo, srviso balun presisa educasaun no esperensia ida ne’e be diak hodi GTL bele considera hodi capacita sira sai hanesan recursos ida para troka assesor sira. Relatorio esperinesia assesor sira nia serviso mos husu oinsa bele satisfas iha nivel hotu-hotu, foti mos ideai balun mak negativo no balun mos la-incopera iha actividade sira. Seidauk iha proseso formal hodi hare seviso assesor sira ida ne’e akontense hamutuk ho siada mak akontese ‘rock the boat’, iha nivel serviso oin-oin e controla efectivo oituan ba contrato serviso nian ne’ebe hasnesan consekuensia ida. Mudansa ba situasaun ida ne’e halo ona husi CDCU no ida ne’e diak teb-tebes hodi rekunhese assesor ne’ebe diak no halo sira nia serviso diak.

Focus Dezenvolvimento capacidade ne’e ba proseso lokalizasaun, hanesan DC barak mak focus ba treinamento. Ida ne’e hanesan elemento ida esnsial husi formatu balun ou formatu combinasaun DC, Metode mak inclui ‘on-the-job’ (katak sira nia maluk serviso idnetifika ona)2 no curso iha rai laran ou iha rai liur. Sira ne’e hanesan senior e bainbain ne’e funcionario tekniku/posisaun profesional, buat ruan ne’e mak capacidade no konheseimento tenki sai parte integrado iha programa treino. Sira mos presisa experiensia ida seriu ba proseso hotu-hotu no sira mos bele tuir proseso ne’e hodi hatene katak sira proseso ba resposabilidade sira nia funsaun no karik tamba sa mak sira hakarak troka. Hanesan sistema, actividade sistemizado ne’e presisa hatene hodi uza masimu mai husi sira, liu-liu ba controla, acuntabilidade no informasaun hodi suporta desizaun. Funcionario nacional presisa selesaun (recruitado ou promosaun) ou para preparado, capacidade lideransa no capacidade para lidera grupu, kria confianza ba reflesaun integridade, honestidade e professionalismo. Sira mos tenki hatene sira nia obrigasaun oinsa bele hatena ba ema ne’ebe sira fo serviso ba, governasaun no acuntabilidade publico no mais importante mak sira nia obrigasaun mai husi sira nia funcionario. Sira e sira nia posisaun funcionario iha 2 Relasaun ho on-the-job training his assesor, ne’e presisa atu hatene katak abilidade ha treinuno transferensia konhisementu ne’e laos komponente ba prosesu selesaun ba asesor tekniku. Presisa liu mak husi assessor sira nia tekniku, laos abilidade edukasaun hodi fob ba sira nia an rasik hosi superta ba treinamentu, ne’e hanesan ekspektasaun ne’ebe optimistiku los, liu-liu ba lingua ne’ebe halo parte importante iha ne’e.

Contents16

organizasaun,sira nia obrigasaun mak tenki hatena sitra nia knar no sira nia responsabilidade ho componente seluk iha organizasaun nai laran. Sei sira hatene ona no bele ona ba area sira ne’e entaun funcionario local bele continua e presia suporta husi tekniku estrangeiro.

Treino hanesan pintura ida ne’ebe luan teb-tebes iha cazu counterpart. Velatorio Weber nia conceito proposta escola ba funcionario, karik INAP3 mak bele fo serviso ne’e, bainhira sira nia capacidade to’o ona ba nivel ne’ebe sira husu, dalan jeral mak CDCU sei inicia basico ba strutura counterpart no jestaun preparasaun ba programa treino. Curso terino ne’e barak mak agora dadaun oferta ona ou ba GTL, compimisu ne’e presisa hodi focus ba sesaun grupu kiik ne’ebe custumisa ona, agency- and role-specific needs rather than generic training. Assesr sira fo nia supervisaun ba on-the-job, suporta e monitoriza matenek ne’ebe sira hetan ona, aseso ba competensia serviso ba prespektica careira no mos presisa serviso hamutuk ho CDCU iha oin mai. Aprovasaun e Guideline ne’e CDCU mak fo no nia rasik tenki baseia ba srantarizasaun internacional. Guideline ne’e tenki inclui peskisa pratica husi capacidade ne’ebe sira hetan tiha ona e adeqaudo konhicemento ne’ebe mak sira iha. Fokus treino ne’e diak liu hare husi valor implementasaun ba serviso fatin.Treino iha serviso fatin ne’e sei halao liu husi INAP, Universidade local (aprovado ona) no ONG sira.CDCU mak sei koordena hotu ba educasaun ne’e. Treinamento hirak ne’e sei garantia iha standarizasaun internacional. Recrutamento ba nivel hotu-hotu, maibe tenki tau atensaun na nivel senior, presisa mos tenki hare ba sira nia qualidade serviso ne’ebe sira iha, persisa mos sira nia responsabilidade ba posisaun sira ne’e hodi nune la-presisa asesor longo prazu.Proseo recrutamento sei lao tuir dalan, hanesan treinamento, focus ba posisaun ne’ebe presisa pata asegura ema ne’ebe diak hodi nomeia ba posiszaun ne’e.

Proseso ne’e sei hare ba problema ne’ebe iha dadaun. Konsiderasaun ba recomendasaun Weber ba APJD katak atu haforsa metin ba termu medio nian iha MPF no habelar liutan proseso recrutamento ne’ebe apropriado no bele mos focus ba dezenvomvimento curso iha JFP ne’ebe sira husu ba. Plano Recursos Humanos ba jestor sira oin mai tenki hare ba strategia ne’ebe hare liu-liu ba educasaun kada ema ida hanesan mos ba studo segundo ou treseiro hodi recruta ema ne’ebe diak ba futuru no mos saio hanesan funcionario publico ne’e dezenvolve.

Survei foun ba dezenvolvimento capacidade ne’ebe presisa agora ne’e recolha e analiza ona husi CDCU, iha mos conflito mosu katak posisaun assesor internacional ne’ebe husu husi ministerio sira no mos MPF (3). Iha termo dezenvolvimento capacidade, numero assesor ne’ebe husu aumenta ne’e katak tamba serviso mak muda ou tamba assesor sira agora dadun-daun ne’e la tahu iha program DC ne’ebe aloka ba no hatan failansa. Ida ne’e sei claro quando 3 Dezenvolve INAP ne’e hanesan rekusus ida no abilidade ba deznvolvimentu maibe laos konsidera jeral ba dezenvolvementu sufisiente iha tempu ne’e, hare liu-liu ba koordenasaun eksterna ba treinador no programa ne’ebe atu presisa atu halao. Sira mos tenki hatene halao progresu responsabiliade ba sira nia kapasidade.

Contents17

peskisa final ne’ebe CDCU halo ba. Maibe, kondisaun agora, ba assesor sira tenki prepara plano do serviso, sei bele mos haforsa quantidade serviso iha dezenvolvimento capacidade ne’ebe sira hetan ona no mos bele regularmente halo monitor ba sira nia serviso.

Sumario, treino ne’e jeralmente hanesan parte ikus liu duke hahu husi proseso capacitasaun ne’ebe ita levante ba. Esencial katak hare ba focus ne’e bele dehan ida ne’e mak nia rohan maibe lao rohan ba treino ne’e duni. Kasu funcionario internacional, ikus liu tenki troka funcionarion internacional ho funcionario nacional ne’ebe profesional.

2. Suporta ba ministeru seluk ba orcamento, plano e execusaun orcamento

Ba nivel balun, isu sira ne’e fo hatene ona ba Ponto Focal sira (PF) iha ministerio seluk. Nune mos buat balun ne’ebe hato’o ona husi prespectiva MPF maibe la-nesesario ba ministerio seluk ne’e. Evidensi anekdoata hatudu katak minietrio seluk sira ne’e iha ona PF, ema ne’ebe mak simu ona serviso ne’e simu tan serviso balun ne’ebe fo tan todan ba nia serviso. Relasaun dentro PF ho MPF relativamente suseso iha MPF, PFne’e mos iha varius recurso qualidade diak ba parte baun. Relasaun ne’e liu-liu uza ba comunikasaun funcionario local, ho hamenus dependente ba funcionario internacional. Ida ne’e positivo teb-tebes hodi uza maneira konceito PF.

Isu importante nak MPF bele konsidera for counterpart ida iha miniterio nia laran iha MPF, para hodi fo serviso quando ministerio seluk presisa ba MPF. Karik bele MPF konsidera futuru investimento posivel ba APJD ou bele mos modifika proseo recrutamento, APJD ou graduasaun segundo iha programa recrutamento ba PF iha ministerio seluk. Proseso ida ne’e atu fo FP MPF hodi hare actividades e problame iha ministerio seluk hodi ajuda sira e halo relasaun ba serviso iha futuru oian mai. Graduasaun programa recrutamento iha termo longo praju ne’e sei discute iha tuir mai.

Isu balun mak bain-bain ema husu iha discusaun ne’ebe refere mos iha sessao trabalho iha Novembro 2004 iha misaun Banku Mundial katak proseso orcamento ho Plano tenki separado. Ida ne’e sai cinfusaun ba ministerio seluk katak buat rua ne’e iha relasaun proseso ne’e atu hateten katak ne’e buat ida ne’ebe la-liga ba malu. Parte balun iha PAA iha estimasaun financerio e parte balun laiha. Orcamento mos hatene katakmiha diferensia entre CFET, TFET e mos fundo doadores ne’ebe iha, iha sira nia hanoin, oituan deir halo ba plano e oituan ba documento. Finalisa orcamento ne’ebe liu-liu husi kraik ne’e tau iha considerasaun ba conseito PAA ou kasu ba actividades. Maske ida ne’e latama ba kasu ne’ebe mosu iha situasaun proseso orcamento husi miniterio seluk. Nune mos, proseso orcamento final ne’e bele mos husuk hela PAA ne’ebe la –consege kompleta ne’ebe ministerio seluk hare katak ne’e componente importante iha sira nia plano. Separasaun Orcamanto ho plano ne’e kria experiensia ida ne’e ladun diak ba MPF e ministerio seluk e mos bele la

Contents18

kondusive ba dezenvolvimento kapacidade. PIS mos haketak ona husi proseso orcamento e mos PAA ne’be agora dadaun hare liu-liu ba sitema ne’e. Besik liu ba contesto ne’e katak margina husi areia ne’e ba unidade ou ba buat balun mak fizika mente besik malu para hodi garantia intergrasaun iha buat rua ne’e. Margina unidade rua ne’e karik bele raliza mudansa sinergi e consistensia ho plano e orcamento maibe ise organizasaun ne’e sei discute tuir ne’e.

3. Requisito ba, ou presiso ba buat balun ne’e la-husu ou programa treinamento

Meta balun mak sai husi relatorio ne’e hatudu katak tenki tahu treinamento sai hanesan parte importante ba DC ne’e GTL presisa liu-liu ba JFP. Treinamento ne’e presisa laos katak disputa maibe qualificado ne’e mak presisa liu-liu. Treinamento labele halao, pur exemplo, organizasaun nian, ou strutura, sistematica ou isu hahalok ne’ebe here liu hanesan isu sira ne’e.

Hanesan relatorio ne’e rasik hateten tiha ona, treinamento ne’e laos componen mesak iha DK no ida ne’e sai hanesan periku quando ema husu, funcionario sira bele indika sira nia fiar katak treino ne’e presisa quando componen seluk iha DK ne’e parsial ou karik maioria componen ne’e problema. Iha ne’ebe, pur exemplu, proseso no ou sistema ne’eba la-funciona ou ladun funciona, funcionario sira mos bele pronto hodi hare treino ne’ebe sira hare katak ne’e aumenta sira haoin ba sistema no proseso. Dificuldade mak oinsa bele hatene causa sira ne’ebe involve ona problema hirak ne’e.Proseso ne’ebe GTL uza ne’e barak mak mai husi UNMISET. Quando proseso sira ne’e dezenvolve iha konseito ne’e spontanita e funcionario publico ladun preparadu iha jeralmente, ne’ebe la suporta ho teknologia. Produto hanesan Freebalance, SIGTAS no CHRIS ne’e instala ba financial basico, taxa no serviso pagamento maibe proseso hirak ne’e dejinho ona atu minimiza ba buat sira ne’ebe lao ladun diak duque halo buat sira ne’e lao ho diak. Sira ne’e mos atu halo controla duque informasaun, ne’e laos buat ida diak liu hodi muda sira iha tempu hahu. Ne’e iha ona aprosimasaun ne’ebe ema hotu-hotu hatena iha tempu ne’eba. Maske capabilidade funcionario sira sei dezenvolve, ida ne’e hanesan progreso ida ne’ebe positivo ba serviso ne’ebe halao komesa UNMISET etempu neebe apropriado tu revista ta proseso sira ne’e no tahu hamutuk iha capacidade funcionario publico GTL agora dadaun, no agora dadaun ne’e lori sistema ne’ebe suporta to ohin loron ne;e iha tempu hanesan. Payroll ne’e sei aumenta ho projeto SJIP maibe balun halo tiha ona ba Freebalance, sistema ne’e halao ba buat balun hodi dezenvolve GRIMS no mos REM e antes ne’e REA. Maske hatene katak produto ida ne’e harii hodi fo hatan Freebalance ne’e agora daudaun uza. SJIF ne’e diak hodi fo suporta ba proseso informasaun ne’e presisa ba aplikasaun hanesanREA, REM no mos GRIMS estabelese ba informasaun sira ne’e.

Perigu mak atu mosu maka husi hatama sala probelama. Treino ba sira ne’e sei la-resolve probelama ne’ebe dezenvolvimento orcamento no execusaun orcamanto hasoru. Maioria revista proseso financeiro iha guverno sei husi

Contents19

guverno tomak ne’e identifika ona sistema e proseso ne’ebe prsesisa muda ou modifika para bele hatudu kontribusaun signifikadu ba problema sira ne’e funcionario sira hetan, programa ne’ebe hadia ne’e bele harii ona. Exersicio n’e iha valor ne’ebe sukat ba presaun terinamento ho efikas. Ho treinamanto ne’ebe presisa liu-liu atu hare problema ne’ebe iha hodi fo suporta ba sistema no proseso, halao sutodo balun. Los duni, sira mos sei bele hatene treinamento ne’e lae, iha kasu balun, problema hotu-hotu!! Ne’ebe pilar 3 ne’ebe mak iha, hanesan hateten tiha ona liu ba, Compenente 3 ne’e hotu tenki avalia ba buat hirak ne’e foin dadaun halo ne’e. Revista ba sistema no proseso mayoría ne’ebe sai hanesan componente esencial iha Dezenvolvimento capacidade e basea ba trainemento ne’e baseai ba modelu ne’ebe diak iha sistema e proseso. Maske treino ne’ebe diak ne’e ladun aproveita, bele, ambiente serviso ne’e ladun, ladun utiliza ho diak. Ida ne’e laos kaisa ida iha termo badak nia ba mediu termo, iha mundu pratika ne’e diak liu. Hanesan Webber heteten ona iha 2002 e 2004, Sistema e proseso tenki hare liu-liu ba nivell ne’ebe funcionario lokal sira maneja no comprende. Evidencia ba funcionario sira ne’e diak iha sistema no proseso ne’e compleso katak loke ba nivel critika iha buiat hotu-hotu ba funcionario lokas no internacional.

Prosesp ida que potensial teb-tebes ba significado sistema no proseso maka relasaun ho problema ba proseso CPV. Proseso ne’e hato’o ona ba revisaun dadaun ne’e no hato’o mos iha velatorio ne’e hodi hetan considerasaun ba Ministra. CPV’s ne’e agora considera focus ba treino ne’e halao tiha ona e husu tan para halo liu tan. Maibe, ida ne’e laos atu responde probleme ne’e relata tiha ona. Premeiro Ministro halo ona instruksaun revista ba proseso no sente Katar proseso ne’e sei revista, ida ne’e lao revista proseso deit maibe bele mos hahu fali hodi hetan solusaun.

Proseu seluk mos kria difikuldade ba execusaun plotika guvernu nian. Despessa ba minor no maior capital menus ba orcamento uluk ne’e mos ba ministerio seluk, problema ne’e mosu tamba ida laiha capacidade programa serviso ou laiha abilidade para atu halao responsabilidade ba proseo despesa. Distribusan ba Cash iha distrito nia laran, reconsiliasaun revenua ba banku no sistema financeiro sai hanesan exemplo problema ne’ebe sira relata tiha ona. Tamba CPV hanesan comun ona e sai hanesan probelam jeral, ne’e katak ema hotu-hotu hatene uza no karik labele hare liu-liu ba atensaun sira ne’e.

4. Fiar e Atitude

Hanesan discute ona iha titulu treinamento iha leten, proseso dezenvolvomento ne’ebe iha aprosimasaun manajemento UNMISET ne’e baseando ba minimisa risco, tamba ne’e, ‘over’ controla ba proseso. Ne’e refleta necesario aprosimasaun conservativa ne’ebe sira huso tamba lahatene no funcionario sira la-sente katak conflito 1999 iha impacto boot. Risku minimizasaune no tipu controla esensial sistema ne’ebe la-iha confiansa. Hanesan kapacidade no abilidade funcionario sira aumenta, risku manjementu no fiar bele redus ba controla proseso aprovasaun no ducomentasaun. Proseso JFP fo forsa ba

Contents20

despesa GTL. Pur examplu, sei todan demais iha controla maibe claro katak presisa ba nivel controla ne’ebe ema hotu hatene iha 1999.

Risko managemento bele suporta husi sistema nian ba ponto seguransa iha buat rua mak hanesan aseso ilegal limite ba sistema ne’e no controla ba despesa ne’e liu agora dadaun nune mos ba codiko ne’ebe lao ladun diak. Agora dadaun sistema bele halo auditoria ba ema sira ne’ebe halo ona ba sistema ne’e, fo formatu ba pra-Auditoria ele halo controla ba documentos iha serviso fatin. Exemplu, uza modelu aprovisionamento, halo aseso Freebalance ba iha ministerio seluk hodi bele halo aprovasaun iha sistema, sistema ne’e hanesan CPV. Ho modelu aprovisionamento bele intrgado diak ho levro contas nian, Comitmento automatica bele hare fila fali tempu ril ba fundu ne’be sei aplicavel iha linha item ou grupo item. CPV, bele liu test ne’e, karik mos ‘posted’ iha pending status no orcamento ne’ebe reserva hela. Avalia ba sistema recorde ba CPV husi Divisaun Aprovisionamento: confirma, no karik mos isu, ba purchase order; ou bele mos halo tuir hanesan proseso CPV Supply; ou halo ba sistema tender ne’ebe presisa. Hanesan check automatik ba orcamento, Iha etape ne’e presisa involvimento husi Tesouro. Ida ne’e posivel atu harii sistema liu husi aprovionamento ba ministerio seluk ho ema ne’ebe la-hanesan manda CPV, aranja Konfrimasaun on line (Seguransa sistema ne’e bele fo limitado ba ema balun deit). Ba proseso controla balun ne’ebe limitado post transaction audit nian, iha rua Audit interna e externa ne’ebe claro maibe sira so bele ler deit ba aseso transaksaun iha sistema nia laran no sira mos bele halo tuir manual ou standarizasaun auditoria nian.

Ida ne’e no instrusaun seluk mak bele refere ba “controla” ne’e importante katak rasaun sentraliza controla ne’e bele hare liu-liu para estabelese no analiza. Kontrola ne’e lae no karik lae sacrifisiu ne’e presisa liu. Isu componente 1 defini ba strutura organizasaun senior, hanesan esplika tuir mai ne’e, karik estabelese regras no responsabilidade ba ministrios no jestor sira iha MPF ne’ebe parte mos ba proseso, rasaun rasuavel hodi bele controla no determina diak liu tan.

Ida ne’e mais exemplu ida mak oinsa sistema ne’e bele halo redus controla duqe mantein, abilidade uza sistema, no normak katak nivel controla transansaun ba sira nia proseso ne’ebe iha ona. Regras Tesouro nian ne’e hare liu-liu ba aprovasaun pagamento quando bems ou serviso sira ne’e halo ona transansaun (on line again) iha MPF ou ministerio seluk. Iha etape ne’e, Tesouro sei hare ba codigo, , hare ba validade cash no bele mos halo foun orario pagamento ou pagamento imidiata ba check ou transfere pagamento liu husi elektronika ba Autoridade Pagamento no Bankaria. Risko managemento ne’e basico iha fiar maibe ho kuidadu definoi sistema controla no proseso. Iha liberdadi ba funcionario hodi halo sira nia knar hodi guverno naran ba delegasaun limita ne’ebe mak fo tiha ona e bele sei aumenta maibe sei basie aba sistema controla hodi manteian besik liu ba proseso monitorizasaun.

Confiansa seluk mak iha area materlizasaun ba delegasaun. Confinsa ne’e existe ba relasaun serviso no adequado kapacidade (Konfiansa seluk iha area

Contents21

hanesan peskisa), responsavel ne’e sei delega ba ema balun hodi hatan transasaun no redus serviso barak mak delega ona ba sira. Ida ne’e mos tau kontrola ne’ebe los ba funcionario sira ne’ebe qualidade hodi bele hatene purchase orders liu tan ba agensia sentral ne’ebe responsavel ba politika aprovisionamento, negosia ba controktor sira ba fornecimento hodi asiste aprovisionamento, pur exemplu, funcionario ministerio seluk sei lae sira nia delegasaun ne’e halu liu tan fali.

Risko managemente hare liu-liu iha area ne’e iha factor material. Hanesan manetrial natural ba transasaun ne’e aumenta, qoidadu mos aumenta. Liu husi prosedimento auditoria ne’ebe adequado, kada transasaun sei quidadu responsabilidade maibe valiu boot; qaudadu ne’e bele aplika no hare liu-liu ba transasaun minir ba proseso controla ne’ebe ladun.

5. Habelar Monitor e Suseso Treinamento

Treinamento ne’e bele kategoriza ba tipu basico rua, dezenvolvimento kapacidade generico e dezenvolvimento kapacidade tekniko.

Kapacidade generiko nia okos, abilidade iha lingua, uza komputador, arquivo, komunikasaun basico (maneira telefone, formatu email), hakerek e seluk tan hanesan komprende serviso bele mos incliuba programa ne’e. Treinamento iha area hirak ne’e treino fatin ne’ebe boot iha GTL (iha MPF)

kapacidade teknico ne’e hare liu-liu ba focus serviso no dezenvolve proposta espesifico ba Excel workbooks (dezenvolvimento capacidade), structuriza no proseso operasaun tender, maneja serviso fatin, economic forecasting, dezenvolve PAA, prepara Prosedimento Standar Operasaun (PSO) no mos seluk tan.

Treinamento ne’ebe presisa ne’e diferente ne’e katak metede terino ne’e mos diferente. Educasaun Profissional (graduado husi Liceciatura), halo parte ba ‘umbrella’ clasifikasaun treino tekniku ne’e claro katak presisa iha classe universidade ou supervisaon ba terino sub-profissional training ou treino ba aplikasaun kapacidade professional ne’ebe bele uza treino hare liu-liu ba ambiente serviso. Ida ne’e presisa hodi analiza metode treino espesifico ba tipu treino espesifico ne’e presisa. Proposta relatorio ne’e, ne’e bele hanoin ba misaun Banku Mundial 3rd ne’ebe mai ne’e sei bele hatan espesifico liu. Karik ida ne’e mak lae, ne’e katak MPF tenki husu konsultor sira nia hanoin, iha kombinasaun ho assesor sira ne’e iha experinsia ba treino hodi defini treino spesifico ne’eba mak presia iha metodu treinamanto4.

Treinamento, ne’e hanesan aspeto ida, ne’e nunka hotu iha componente importante ba DK. Treinamento diak ne’e hanesan terjeto ikus nian. Atu hatene

4 Misaun Segundo Banku Mundial iha Novembro 2004, ‘modalidade’ diskute ona iha treinu jeral maybe presisa tu halo liu tanl. Pur exemplu Distance Learning Centre ne’ebe funsionariu seidauk hatene katak sei bele indika ba la-uza didiak fasilidade hirak ne’e.

Contents22

karik ne’e diak ne’e presia peskisa hodi hatene nia resultado. Ho considerasaun investimento treino ne’ebe GTL halao ona, laiha base dados sentral ida hodi ahetene sei mak halo ona treinamento e resultado saida mak hetan tiha ona. Karik CDCU plano hela tu recolha dados, nia daik hodi hahu buka buat balun ne’ebe la-completo, tau hamutk dados ne’e hodi be;le uza para halo plano recusos humanos ba proseo long prazu.

Area orcamento halo intrudusaun on iha Treino Compentensia Basico (TCB) ne’ebe uza tenkinu treino adulto nian hanesan mekanismo halao hanesan parte ba komponente dezenvolvimento Kapacidade. TCB hanesan aprosimasaun ida ba treino vacasaun nian ne’ebe hare lu-liu ba resultado saida mak funcionario ne’e agora dadaun halao. Maske aprosimasaun ba pessoal no halo peskisa ba componen ne’ebe ba capacidade pessoal nia studa hela. Peskisa formal ne’e inclui TCB, ne’ene halao quando partispante sente sira pronto ona, tan nune, tenki hatene saida mak hetan ona iha tresino. Treino barak mak agora ne’e halo dadaun iha JFP iha slasse ou on-the-job. TCB seluk tan mak oferta no fo tan medode balun sei posivel, ba ema barak, karik mos fasilidade treino (funcionario, fatine equipamento) hodi suporta proseso

Treino Monitorizasaun no Avaliasaun ne’e treino ne’ebe bain-bain sai hanesan dezafio ba benefisio iha terino ne’e duni karikmmos labele realiza iha programa treinamento quando serviso ne;ebe la-hare fali. Ne’ebe organizasaun externa mos involve ona (INAP), sira tenki husu peskisa saida mak sita hetan husi curso ne’e e peskisa sira ne’e tenki aprova husi CDCU. Curso Internacional barak mak iha ona formatu peskisa e politika foun ne’ebe iha ona hodi uza ba tuir curso iha rai liur ne’e hanesan pasu foun diak idat. Programa formal ne’ebe la-ho peskisa ne’e sei hetan miskonfiansa husi organizador treinamento sei karik sira hanesan unidade jeral liu katak buat hotu-hotu mesak tekniku nia deir.

INAP iha potensialidade hodi bele fo serviso treinamento ba GTL maibe sidauk iha buat barak hodi halao serviso sura ne’e. INAP rasik tenke dezenvolve sira nia kapacidade hodi bele fo serviso treinamento direta ba programa treinamento neBe sira focus ba ne’ebe sei assite DK iha MPF. Ne’e sei fo scope ida ba funcionario senior tekniku sira iha MPF ba instrutor iha prograna ne’e ou unidadde ne’e, benefisio ba ema hotu-hotu e fo oportunidade discusaun barak ba audensia hotu-hotu. Agora dadaun, INAP konsentra liu-liu ho aranja treino no dezenvolve sira nia capacidade hodi aumenta capacidade treinamento iha relevansia ho prespektiva kultural.

Hatene katak treino iha rai liu ne’ebe presisa teb-tebes. Justificasaun ba treino iha rai liur, karik mos caru teb-tebes ba treini ne’ebe mak iha, ne’ebe sei bele suporta hatudu plano serviso individual, halo parte ba aplikasaun ba studa, ne’e rasaun ba programa no resultado husi progarama. Ikus husi program treino, funcionario sira mos presisa modifika sira nia plano serviso e manda sira versaun final iha MPF no Divisaun RH&FP, copia ba CDCU. Ida ne’e formatu basiko avaliasaun iha programa treinamento no sai hanesan resultado

Contents23

avaliasaun tempu ne’ebe iha ( fulan 3 ba tinan 1) depois fila ba serviso normal. Ida ne’e bele onsidera ba premeiro kazu programa treinamento.

Quando SIJP ne’e funsiona lolos, abilidade SIJRH atu sai evidensia ba programa coursu no resultado sei bele asiste CDCU hodi tahu ina sira nia tipu do dumentasaun ne’ebe sira hakarak e mos bele hasai sira orcamento ba recursos humanos. Sistema RH barak, iha mos abilidade hodi documenta curs ne’e halao tiha ona no mos peskisa ne’ebe halao ona ba funcionario, ne’e duni efectivo duni hodi analiza ba programa treinamento. Uza sistema RH ba suporta treino no monotirizasaun ba treino ne’e resultado ne’ebe presisa teknikamente no mos bele iha abilidade hodi estabelese sistema proseso hosi supeorta proseso ne’e ho sucseso, maybe benefisio husi uza base dados ne’e bele considera.

Area ida ne’e normalmente advisor e funcionario loka sira temi bebeik ne’e mak abilidade ida lei, iha abilidade ba funcionario timor oan barak mak halo data no analiza situasaun. Maske ne’e los ba ema barak, irrespective ba sira nia nacionalidade, ida ne’e atu mosu partikularmente iha GTL. Ida ne’e katak nivel abilidade iha lei ne’e kausa iha relative ba nivel edukasaun iha lei ou naturalmente edukasaun funcionario barak iha kolabora ba sira nia serviso, situasaun ne’e contribui ba tempu okupasaun e periode independencia.5. Nune mos kausa, impacto mak ba ema sira ne’ebe hetan dificuldade faculdade sira ne’e, katak barak mak assessor internasional. Koalia sobre inaqequado ne’e esencial liu iha problema longe termo hanesan hanorin abilidade analitika no bain-bain implika ba ba komponent programa, aprosimasaun jeral mak dezafio ba ba studante nia situasaun ou problema mak sira hasoru dentro sira nia konhesimento, abilidade ba analiza. Maske laos alumnu hotu-hotu husi programa terseiro iha ona abiliade hodi analiza efectivo no depois curso hotu balun iha duni abilidade no mos funcionario balun bele sai hanesan funcionario duiak iah futuru oin mai (liu husi progaram recrutamento) hodi halo treseiro educasaun, ne’e imoportante hodi aumenta capacidade. Iha nivel educasauna sub-professional, metode treinamento ba educasaun adulto ne’e mos hare liu-liu iha situasaun analiza hodi bele ajudabuat ne’ebe ladun diak no liu liu iha classe nia laran.

6. Fahe Informasaun ho Konhecimento

Problema comun ne’ebe apresenta iha MPF no ministerio seluk ho MPF ne’e mak isu fahe informasaun. Husi varius comentario mak hetan iha encontro no durante sesao trabalho iha Banku Mundial iha Novembro 2004 ema hotu hatene, preservasaun ba informasaun ne’e hatudu katak sempre kada ema dia hateten nia los ba ema seluk nia informasaun. Informasaun, iha limitado ema hotu buka hatene ‘need-to-know’ no konfidensialidade, ne’e hanesan ba-bain ona iha organizasaun nai laran(hanesan GTL) tenki halo hotu ba ema nebe deit ho 5 Studu barak mak halao ona no sei halao iha Indonesiaa, Katak buat balun halo didiak ona no repete buat balun tan iha edukasaun iha nasaun balun mos. Ne’e la-hametin funsionariu idak-idak ou abilidade analitika. Ne’e sei bele konsidera iha selesuan ba lokasaun programa ida ne’e. maie ignora tiha benefisiu balun husi Indonesia. Formatu no hare liou-liu ba edukasaun. Treinu iha Indonesia ne’e diak ba guvernu nian funsionariu.

Contents24

justifika ba infromasaun ne’e sira presisa (exemplu ba monitor, relatorio foti desisaun and relatorio contabilidade). Quidade halo plano ba asesibilidade informasaun ba infromasaun ne’be ita presisa ba buat hotu ne’e ita hakarak hatene liu tan.

Problema sira ne’e mos relasiona iha fiar no atitudo maibe problema sira ne’e mos bele husi nivel base serviso fatin. Encontro funcionario mosu iha excluzaunliu duqe regra e encntro ho funcionario ho assessor ne’ebe ladun comun. Durante proseso PIS, buat ne’ebe comun roha husi agensia sira mak lai existe, nein ema ida hatene saida mak PIS ne’e. Encontro ho funcionario e halo brifing ba funcionario iga nivel divisaun ne’e importantel, Diresaun ou isu ministerio no decisaun ne’ebe ladun comun.Hanesan resultado, problema sira ne’e ladun loke hodi discute ba malu iha nivel hotu e inforsauan ne’e poder ida. Ne’e partiluramente hahalok negative ba etika serviso nian. Bele mos dirije para cultura basiko iha serviso fatin ho halo intrudusaun ba funcionario sira saida mak sir abele halo maybe quando laoha partisipasaun iha debate ne’e hanesan deit. Comentario sira ne’e mso indika katak alokasaun ne’ebe laiha standar serviso labele ducumenta ho maneira seluk e laiha responsabilidade, nune mos, estabilizado ou monitorizado.

Atitudu hanesan ne’e komun ba fatin serviso nian e menifesta ba servo ne’e duni iha hanoin fahe informasaun iha nivel director iha MPF ho ema sira ne’ebe ita fo serviso ba. Aseso ba sistema basico ba informasaun ne’e laiha consistensia. Intensauin ba resolve resultado GRIMS ba agensia ne’e esforsu ida hodi hetan informasaun nivel maibe tamba duvida ba produsaun nee, aseso agensia ne’e ladun hetan progreso. Perguntas mak mosu ne’e mak sira hakarak aseso ba Freebalance no base de dados central seluk.

7. Problema Lingua ohin loron nain

Abilidade iha varuis lingua ba funcionario GTL ho asesor sira, treinador no komunikador seluk tan, ne’e quando combina ba malu iha cultura ne’be diferente, ne’e hanesan problema ne’ebe sempre foti husi funcionario sira no assesor sira. Ne’e katak presisa treino ba lingua GTL, maibe hanesan treino hotu-hotu, presisa peskisa efectivo hodi hatene resultado ne’ebe hetan husi Guverno. Diferencia iha cultura ne’e bain-bain hetan husi asesor sira quando sira hakarak tenta atu komunika ho funcionario local no mos sira mos tenta atu hatene lengua saida mak sira uza atu komunika ba funcionario local sira husi sira rasik.

Abilidade scrita ne’e mos problema bain-bain mak sira hato’o, husi funcionario lokal ho assesor sira. Treinamento iha MS Word, pur exemplu, karik ne’e mos fo hidi sira hatene hakerek maibe lao abilidade atu kria ou hadia/edit ba documento husi proposta politika ruma ou proposta ba instruksaun ba email ruma. Assesor sira mos uza iha termo tekniku ba kazu tekniku ou treminologia complicado hodi comprende no tradusaun, aumenta tan potensialidade confusaun. Partikularmento iha lingua tetum, lingua ne’e menus terminologia

Contents25

tekniku. Funcionario sira ne’ebe tradus husoi sira nia lian ba tetum, sei Staffs, who mentally translate from the spoken language into Tetum, sei muda ho termu tekniku no terminologia.

Ba oin mai area lingua sei problema iha desiminasaun iha historia no material foun ne’ebe preparado ba guverno husi assesor, consultor no selu tan. Materia sira ne’e apresnta ona ou existe iha autor lingua, situasaun ne’e quase hanesan. Para halo materia sira ne’e iha ba audensia hotu, ne’e tenki trades ba lingua 3. Ne’e sai hnesan probleme maior 2 iha impacto negative iha konhicemento basico. Atu halo desiminasaun ida rapido to’o tradusaun ne’e pronto no sei selu osan ba tradutor sira nia tradusaun, halo serviso balun lao neneik iha tempu hanesan.

Hanesan problema desiminasaun, sasan nia fatin, tradusaun no folin mak sai nafatin, Guverno sei aher fila fali ba politika lingua no sei tau lingua hodi halo apresentasaun.

8. off shore vs. Treinomento lokal

Ne’e sai hanesan interse ne’e as teb-tebes ba treinamento dentru funcionario lokal. Maske ema balun mak sei halo viagen, ne’e klaro katak material balun iha ona iha liur duqe iha rai laran/Dili. Ne’e interesadu ho treino onshore no offshore katak presisa atu iha considerasaun atu harii politika ida ou strategia ba treino tekniko nian.Manda funcionario ba offshore, ne’e ema barak mak sei partisiopa, bele mos osan barak mak sei lori mai iha Timor-Leste. Treinadr husi rai liu sei la sufusinete hatene karakter Timor oan ne’ebe focus liu ba treino ou hatene variasau local ba atitide internacional. Iha tempu ne’ebe hanesan, treino iha rai liu bele lori cultura seluk mai iha rai laran hodi hatene sira nia horizon, fo tempu ba sira hoid hatene sai da mak akontese iha rai seluk.

Uza Distance Learning Centre ne’e hanesa metode kombinasaun ba qualidade maibe opsaun tama ba sclala boot liu iha sessao trabalo ne’ebe banku Mundial Novembro ba ‘modalities’. Institutu Educasaun Loka hanesan INAP, Universidade no organizasaun treino iha ONG maske agora qualidade ladun diak ba serviso barak, karik treino ou curso sei halo barak hodi fo fiar para bele halo treino barak ne’ebe sustentavel basico iha Timot-Leste. Konceito ba treino specifico iha Academia Financas, bele mos parte ba INAP ou iha universidade hodi fo fiar ba institusaun sira hodi harii sira ia kapacidade para suporta JFP, karik mos habelar potensialidade ba serviso consultansia nian ba MPF no ministerio seluk e ba longo prazu bele troka fali funcionario internacional sira. Dezenvolvimento Institucional ne’e atu capacita ema hoti troka asesor sira ( selui makas), serviso konsultor, ne’e mos iha potensia boot atu hetan reseita husi institusaun ne’e atu hasai sira nia kapacidade atu servi guverno.

Treino lokal ne’ebe oferese bele analiza no aprova ba sira nian serviso, Nasaun haforsa ona liu husi serviso ne’e sira halo dadaun ne’e iha dezenvolvimentu.

Contents26

Ne’e importante,sente katak valor osan ne’ebe diak liu ne’e opsaun iha dohi bele considera. Aprovasaun rasik tenki baseia ba modelu standar internasional hanesan Organizasaun Internasional ba Trabalhadores (OIT), Modifikasaun ne’e nesesario liu atu hadia kondisaun lokal nian. CDCU sei sai hanesan agensia ne’ebe hatene liu atu bele estabelse no monitoriza standar hira ne’e.

9. Serviso ba Kliente

Hatene no dezenvolve sistema serviso iha GTL ne’e los maibe iha maneira ne’ebe la-hanesan. JFP nia laran ne’e claro maibe partilularmente prespektiva ne’e limitado iha serviso ba ema sira ne’ebe ita fo serviso ba iha ponta fokal sira nia area iha ministerio seluk maibe maibe conversa ne’e la-los, katak MPF la-estabelese ekivalente hodi asosia iha MPF ho ministeriu seluk. Ida ne’e laiha identifikasaun iha MPF ba ema sira ne’ebe fo serviso ba no produtu saida mak sira bele hetan. MPF halo klaro katak presisa iha agensia seluk maibe la resonde saida mak presisa. Informasaun (diskusaun leten) ne’e exemplu klaru ba laiha serviso ida ne’ebe hare liu-liu ba ema ne’ebe ita fo serviso ba.

Area seluk mak ita la-iha kapasidade serviso ba ne’e mak hanesan halo proseso ne’e neneik liu ba transaksaun finansial iha MPF nia laran, Lian kontra sira ne’e mais husi agensia sira iha tempu badak nia laran atu responde ba serviso ne’ebe sira manda tiha ona ba MPF no iha maneira ne’e ministerio seluk hato’o ona sira nia problema. Pur exemplu, iha mos konhesimento ne’ebe ladun iha no compresaun husi ministerio seluk ladun iha, pergunta ne’ebe hato’o ona ba sira ne’e termu tenkniku liu duqe iha maneira simpatiku para hodi responde liu tan ba buat hira ne’ebe sira husu ona. Husu ba ema sira ne’e hakarak muda ba buat sira ne’ebe ladun uza ne’e karik sira hakarak informasaun barak tan ou muda informasaun deit (Muda husi serviso ne’ebe sira halo). Loron selu salario mos halo funcionario sira tenki hamrik tutuir malu iha loron pagamento ne’ebe persisa tempu naruk teb-tebes atu simu sira nia osan, ida ne’e mos hahalok ida ladun diak.

Area barak iha serviso fatin ne’ebe oferese ba ema ne’e mos ladun diak no mos exemplu balun husi liur ne’ebe mak bele hare. Regras no proseso ne’ebe hare liu-liu ba ne’e susar teb-tebes atu modifika hanesan proseso aprovisionamento ne’ebe la-ladun diak ba pagamento, fornecimento husi liur no laos ba deit tamba ladun diak ba serviso interna hanesan atu sosa sasane. Agwnsia sita halo esforsu makas hodi hatene tamba sa, pue exemplu, Orcamento no Plano ladun liga ba malu, agora tamba sa mak sira husi ba departemento sira ho pergunta hanesan ne’e. Komentario n’e hatudu ba sira katak sira la-rona. Ministerio seluk ne’e lae, turi sira involve iha diskusaun no aseita sobre la uza Pattty Cash no sira laiha ideia hodi muda politika no dekretu ne’e maibe haruka sira tuir deit, karik sira mos ladun hakarak ambiente serviso ne’e. Bele mos problema ne’e hato’o ba involvimento serviso loron-loron nia iha minsiterio no mos hanesan Webber hatetn ona Diretor jeral ou liu husi mekanismo seluk, Serviso ne’ebe fo ba ne’e mos parte importante ba A&H, ne’e presisa estabelese proseso ida hodi hatan ba problema hirak ne’e.

Contents27

Area seluk mak interesadu relasaun ho fragmentasaun ba informasaun ne’ebe mai husi MPF.Informasaun sobre orcamento no aktual despesa ne’ebe mai husi departementu seluk (ho sira nia sistma). CFET ho TFET ne’ebe iha diferensia ba livro ne’e iha. Fundu Bilateral ho multilateral nia documento ne’e separado. Ne’e aumenta tan compleksu ba difikuldade atu hasai informasaun financeiro ba jestaun no controla. Ida ne’e mos difikuldade ba assesor sira hodi fo treino ba ema ne’ebe serviso ho sira,nune mos informasaun ne’ebe iha laiha coordenasaun, laiha formatu standarizadu ou strutura no limitasaun comprensaun ne’ebe iha financas basiko ba sira nia an rasik. Ho komplesu diferensia ne’ebe mak aumenta ne’e katak presisa tau hamutk hodi bele sai hanesan figura financas comprehensivo ba jestaun ne’ebe dezafiu ba ema hotu-hotu.

Ministerio seluk mos iha serviso ida ne’ebe obrigatorio katak aumento komplesu liu fali agensia central hanesan MPF rasik ne’ebe labele suporta ba buat hirak ne’e. Conceito ba serviso ne’ebe fo ba ema ne’ebe serviso ba ne’e afeta ba aspekto hotu-hotu iha funcionario publika no sei hare fila fali conprehenviso filosofiamente ba guverno tomak, The concept of customer service affects almost all aspects of public service and it should be viewed as a comprehensive philosophy across Government, claro liu ba neseario maibe bele mos liu ba nesesario, cek ho balanso.

10. Responsavel Individual ho Organizasaun

Husi relatorio PUND foin lalis ne’e mos hateten tiha ona iha neba sobre hatene indivudual nia knar ho nia resposavel iha MPF, posisaun individual no oinsa posisaun ne’e hare ba visaun ministerio nia. Maske situasaun agora muda dadaun ona ho cosiderasaun iha comprensaun ba saida nak funcionario sira ne’e responsavel ba, hanesan knar basiku ne’ebe iha, Iha ne’ebe mos sei iha problema balun sobre konhesimento ba oinsa ministerio bele hamutuk. Strutura organizasaun mos seidauk hamutuk maibe individual sira iha undade ne’e mos dala barak la-relasi ba malu no iha objetivo ne’ebe diferente.

Ministerio sentral hanesan MPF ne’e presisa halo koperasaun ba ema sira ne’e serviso iha ne’eba hodi fo serviso ba ema. Koperasaun ne’e mos laiha iha organizasaun, ita la-esoara atu ko-opera ba individual sira ne’ebe serviso iha unidade nee’.

Ikus mai, definisaun komprensaun ne’e la-klaru ba individual iha organizasaun ho sira nia nkar no responsavel, nee’ katak la-iha plataforma atu hare liu-liu ba planu serviso individual no dezenvolvimento kapacidade. Laiha organizasaun husi kraik ba organizasaun leten nia husi hirarkia ne’e sei bele kria potensialidade ba organizasaun ne’ebe la-funsiona ne’e katak sira labele halao sira nia serviso. Referensia barak halo tiha ona ba plano serviso individual basiku ne’ebe bele fo ba dezenvolvimento ne’e hare liu-liu ba DK no formatu DK

Contents28

ne’ebe parte ba plano recursos humanos maibe plano serviso individual ne’e iha ona strutura no contestu ne’e struturiza no ba sira nia knar no responsavel sarik defini ona.

11. Organizasaun iha MPF

Ba sujestaun (hare partikularmente ba relatorio Webber) katak MPF presisa serviso tomak iha Administrasaun iha kontesto Director Jeral (ou Secretario Jerak), hanesan discute ona foin lalais ne’e katak decisaun politika karik iha organizasaun balun hatudu ba posisaun ne’e nia posto. Posisaun ne’e laos importante hanesan funsaun sira ne’ebe fo serviso no serviso balun mak la-funsiona didiak iha MPF wainhira halo debate ba dezenvolvimento kapaciadade. Sujestaun ba knar Director Jeral (os secretario Jeral) ne’e atu estabelese kontrola administrasaun iha ministerio nia laran no fo diretiva ba dezenvolvimento stratejia, aprosimasaun konsistensia, hatan serviso ne’ebe presisa, harii priorida administrativos, nune mos ba responsabiliza interna iha MPF/ou halo kontrol (ou keta laiha)seluk tan. Posisaun ne’e mos bele cordena ho Ministra ho Vice Ministra ho recurso sobre guverno nian, dezenvlovimento interna no investimento (iha treinamento, sistema, proseso no seluk tan) fo ideia aprosimasaun ponto ida ba problema boot ne’ebe iha ou hato’o ona husi jestor senio sira ne’ebe fo servi ba ema agensia sira ho involvimento karik iha hodi bele fo hatene ba ministra.

Aspekto seluk mak importante ba organizasaun mak tenki iha struktura interna liu husi departemento no divisaun ne’e katak proseso jestaun ne’e presisa lolos, halo gropu iha jesuan komun nia okos no aumenta comunikasain interna. Wainhira strutura organizasaun ne’e defini klaru ba knar serviso ba funcionario tomak ho sira nia responsabilidade iha Plano Assaun Annual nia laran ou sub komponente balun. PAA ne’e mos fo konseito diak ba serviso balun mak ita halo no hatene, liu-liu ba serviso ne’ebe ita suporta husi indikador serviso ne’ebe ita fo ba.

12. Integrasaun sistema

Problema balum mak hanesan mak iha proseso barak iha GTL no liu-liu iha JFP, bele mos atu hare didiak husi frakmentasaun husisistema ne’e iha ministerio sira. Problema ne;e discute ona iha anexo Banku Mundial nia Aide Memoire iha Novembro 2004 noliu-liu studu spesifiku iha sistema freebalance nian funsionalidade. Prespektiva mak halo ona ba ema sira ne’e fo serviso ba ema seluk, maibe la-servi husi tesouro. Varius studu ne’ebe analiza ona no stratejia ba aprosimasaun sei konsidera no mak nia sumario tuir mai ne’e:

o Integrasaun ho sistema finansial seluk mak iha relasaun iha MPF, inclui pagamento, dezenvolvimento orcamento, ASYCUDA, SIGTAS, REA, REM and GRIMS, Catapult Inventory

o Integrasaun modul Freebalance ba Livro kontas Jeral, Aprovisionamento ho Jestaun Asset

Contents29

o Presisa peskisa ba ema sira ne’e presisa informasaun hanesan sistema ne’ebe iha ona uluk atu halo founfali sistema kontas hodi bele uza dial liu tan

o Posivelmente atu aumenta modul aprovisionamento iha Freebalance hodi bele uza didiak iha sistema

o Revisita ba proseso ne’ebe involve iha Freebalance atu bele garantia ba proseso no sistema konfigurasaun efektivo liu iha operasaun no bele diak ba ema hotu-hotu.

Freebalance ne’ebe hateten tiha ona iha parte termu balun mak negativo, karik CPV hanesan probelama mak sempre mosu iha jestaun financeiro publiku no exekusaun orcamento iha GTL. Problema ne’ebe mosu ne’e laos deit ba freebalance tomak maibe oinsa bele uza sistema ne’e no limitasaun mak iha funsionalidade iha sistema ne’e.

13. Stratejia ba tempu naruk nian

Ne’e los katak relativamento ba guvernu foun iha nasaun joven iha fatin hotu-hotu, atu hare liu-liu ba presisa sira ne’e iha momentu ne’e. Iha plano lolos GTL,katak iha 2020 “Ami nia nasaun, Ami nia statementu, Plano Dezenvolvimento Nasional no Objectivo Dezenvolvimentu Mileniu. Buat hirak ne’e hotu iha futuru oin mai no hateten lolos iha ida ou formatu seluk hanesan dezenvolvimentu capasidade. Iha ne’e mos considera hanesan dezafui boot ba problema sira ne’ebe iha dadaun ba funcionario publiku no serviso ne’ebe sira halo. Loron ba loron tempu limitado ba buat hirak ne’e hotu atu hare liu-liu ba plano ne’ebe iha hodi cuntinua ba oin. Maibe strutura ne’e buat ida seriu liu, atu konfronta dezenvolvimentu ba tempu naruk oin mai no funcionario publiku nia hakarak ne’ebe sira hato’o ona.

Plano ba kualifikasaun ne’ebe diak liu no funcionario publiku sira sei fo sira nia serviso ne’ebe diak ne’ebe hanesan hakarak ida ne’ebe bele konsidera iha populasaun hodi bele diak ba futuru funcionario nian, base edkasaun no kualidade ho kualifikasaun ba futuru oin mai ne'e presisa iha funcioanrio publiku nia let. Plano Recursos Humanos ne’e tenki iha Timor-Leste ne’ebe sai hanesan nasaun ne’ebe kiak, harii stratejia plano ho visaun ba funcionario publiku ba futuru. Hare fila fali ba director sira dadun ne’e no aseso limitasaun ne’e gucernu hasoru, fraku ho limitasaun ne’e identifika agora bele ajuda stabelse proseso diak oin mai. Kazu lolos iha ponto ne’e katak depentente boot ba funcionario internasiona.

14. Troka ambiente

Mudansa ambiente ne’e iha aspektu rua ne’ebe relevante liu-liu ba DK iha JSP. Mudansa ida mak suporta ne’ebe sira hasoru ho rua mak mudansa natural ba ambiente financeiro ba operasional ho relatorio

Contents30

Ne’e suporta ida ne’ebe fo ba GTL, ni muda durante independensia. Hanoin ne’e mai husi Nasaun Unidas nia suporta ne’ebe agora dadun sira halo ida formatu ne’ebe lahanesan ho nia impaktu signifikadu teb-tebes ba seguarnsa nasaun nian ho posisaun assesor internasional. Hanesan numeru asseso ne’e hamenus, ida ne’e hamusu resposabilidade boot husi funsionario lokal iha exemplu balun, ne’e mos fo fiar boot ba funcionario lokal sira niar knar, Nune mos sira tenki esforsu maka’s. Husu tan ba assesor sira, ne’e refleta hodi responde ba formatu ne’ebe CDCU ba treinamento no indikasaun ba ministerio hotu-hotu sobre nivel serviso ne’e funsionariu sira iha. Ne’e mos hakarak ida ne’ebe bele fo suporta ba indikasaun ba la-iha konfidensial ba serviso maibe bele mos indika ba kondisaun ril ne’ebe sira hetan ba sira nia abilidade atu halao sira responsabilidade iha sira nia posisaun.

Mudansa iha ambiente financeiro ne’e susar liu, maibe konsikuensia mak la-hotu to iha ne’e, no iha potensialidade ba impaktu ne’e considera iha pilar sistema ho proseso. Mudansa ne’e halo ona ne’e iha akontese iha area standarizasun kontabilidade iha Seitor Internasional Publiku ne’ebe bele muda signifikan liu ba relatorio. Ne’e bele fo impaktu liu-liu ba Freebalance nia serviso ne’ebe uza dadaun iha Timor-Leste. Mudansa ne’e liu-liu ba intrudusaun, but ruma ne’ebe bele muda ba oin mai tuir obrigasaun (sei GTL hakarak tuir standar ne’ebe mak iha ) ba relatorio iha aktividades ne’ebe halao husi guvernu. Ne’e karik inclui CFET, TFET, actividades ne’e selu husi doadores no aktividades ONG ne’ebe halo lori guvernu nia naran. Hodi responde ba mudansa ne’e, doadores sira nia organizasaun mos muda sira maneira tulun financeiro ho guverno. Uza Treasury Single Account (TSA) hodi halo koleksaun ba fundo doadores nian no uza SJIF (Freebalance iha GTL) ne’e sei aseita ho signifika katak bele proteje fundo sira ne’e agora dadaun husi kontas banku separado, ida ne’e mos SJIF hodi fo relatorio no controla husi SJIF interna ho nia strutura ne’ebe seguru.

GTL nia laran, ne’e bele afeta ba maneira ne’e Freebalance nia konfigurasaun no operasaun, knar no posivel eliminasaun ba produsaun hanesan REA, GRIMS no seluk tan ou parte ba buat sira ne’e no presisa teb-tebes atu halo integrasaun ida diak ou tahu hamutuk ho didiak kopera ba sistema asosiasaun inclui Pagamento ho RH(SJIP),Orcamento, ASYCUDA, reseitas, seluk tan. Atu hatan ba perguntas ambiente hirak ne’ebe atu muda, ne’e claru liu atu hanoin uza husi financeiro no be’e uza sistema ne’ebe iha relasaun ne’ebe hakarak. Kombinasaun ne’e iha investigasaun ba projeto no proseso analiza financeiro no jestaun informasaun ne’ebe mak presisa iha nivel Guverno, la-kopera ho requirementu ne’ebe urigente ne’e katak sistema financeiro ne’ebe relasiona ho buat sira ne’e bele la-funsionaiha sistema ne’ebe iha ona, bele uza no lalais para kontrola ambiente financeiro ba JFP.

15. Recursus limitadu

Strutura abilidade ba Recursos Humanos no distribusaun iha MPF bele mosu la-iha balansu ba numero area ne’ebe iha. Tau regras husi kraik ba numero funcionario publiku ne’ebe karik la relevante hanesn jestaun no hahalok ne’ebe muda mos ba servisu ne’ebe sira halo.

Contents31

Recursus limitado iha ambiente ne’ebe la-muda bele iha impaktu ba iha organizasaun foun hanesan mudansa iha GTL, recursus limitado bele kria problema ba serviso ne’ebe halao no prudusaun ne’e bele kahur malu. Difikuldade ba recursus adequdo ne’e bele determina ne’e bele mos halo baruk atu halo aktividades ne’ebe sira labela halo ou hakarak halo tan proseso ba funsaun ne’ebe la-lao. Mudansa ambiente ne’e mos kria desafiu foun no hasai tan recursus iha area emerjensi no bele ou karik labele mamuk iha recursus iha area ne’ebe. Maski imposivel ba GTL atu hapara recrutamentu, hare ba planu recursus humanos, hare ba sistema no proseso, planu aktividade individual ho seluk tan ne’ebe bele mos fo asistensia iha identifikasaun ba kapasidade katak bele ladirekta hodi kria buat balun mak ita labele halo iha ne’ebe deit.

Alokasaun recursus humanus ne’ebe iha dadaun ne’e hansean dezafui ba servisu, ne’e hanesan parte ba requirementu:

o Halo mapa ba recursus humanuso Stratejia recrutamentu katak halo planu lolos no presisa urijente niano Proseso recrutamentu katak halo proseso recrutamento lalai liu no

hametin recursus ne’ebe presisa.o Kondisaun funcionario fleksibel hodi hetan premiu ba matenek ne’ebe

mak sira iha.

Recursus seluk mak husu iha Aide Memoire Banku Mundial Novembru 2004 ne’ebe identifika ona mak hanesan Alfandega ne’ebe husu posto hodi suporta ba sira nia servisu controlasaun iha fronteira6 tereste nian. Bele mos iha recursus nia laran obriga ba DC no bele sai hanesan konsiderasaun ba DC ne’ebe presisa.

6 Ne’e esemplu seluk ba dezenvolvimentu kapasidade ne’ebe presisa mai la-tama ba strutura pilar 3.

Contents32

Pilar tolu

Dalan pilar tolu hodi dezenvolvimentu ne’e hanesan dalan ne’e hare liu-liu ba strutura basiku 3 ne’ebe suporta ba proseso DK hotu, ne’e mak Kapasidade ho Konhisementu, Sistema ho proseso no mos Atitude no Hahalok. Dalan aplikavel jeral ne’e partikularmente utiliza didiak iha kontestu GTL maibe dalan ne’e rasik mos hetan asumsi basiku katak karik labele realiza iha Timor-Leste. Maski asumsi basiku ne’e fahe ona , hanesan husi pilar 3 ne’e naturalmente sira bele haforsa tan liu-liu ba pilar 3 ne’ebe hetan konsiderasaun ba ‘external’ ou faktor basiku.

Faktor ida husi sira ne’e mak Organizasaun. MPF kria ona posisaun ba Sekretario Jeral ou Directur Jeral, posisaun ne’e dejignadu hanesan funsionariu publiku senior ne’e directamente iha Vice Ministra nia autoridade okos, MPF maibe posisaun ne’e seidauk prense. Maski meritu no sentidu iha ba posisaun ne’e bele debate, iha mos karik decisaun politika bele foti hodi halo apontamentu (asumsi iha katak candidatu ne’e iha hela) ou Vice Ministra maneja nia tempu ba politika nian no servisu administrativu nian.

Ponto importante mak tenki iha SP no defini nia knar ne’ebe sei dauk iha agora ou strutura alternativa ne’ebe mak iha, dala barak msu mak funsaun ne’e lao no jeralmente fiar katak posisaun kontinua existe hele iha MPF. Buat hira ne’e mak lafunsiona ne’e afeta ba dezenvolvimentu capasidade ne’ebe ladun diak hanesan sei iha problema no buat hirak akontese.

Laiha koperasaun, fiar ba malu no hahalok ne’ebe halo ladun diak no dalan frakmentasaun ba problema jeral ne’ebe hato’o husi manajementu ne’ene laiha koordenasaun iha ministerio hisu directores ne’ebe la-fo posibilidade barak atu halo prosedimentu no plotika ba servisu balun mak sente la-lao ho diak. Iha mos to’o agora laiha lei organiku ne’ebe fo diretiva klaru ba knar no responsabilidade funsionatio senior husi Ministra no Vice Ministra hodi bele lare liu-liu ba intrepretasaun Lei organiku, karik diretiva ne’e presisa. Lei ne’e hakerek tiha ona maibe seidauk implementa, guverno iha ona determinasaun katak sei iha standarizasaun ba formatu lei organiku ba gensia hotu-hotu antes halo implementasaun.

Pilar 3 DK ne’e dalan ne’ebe dala barak halo ona studu iha Timor-Lette. Nune mos modelu pilar 3 ne’e hare liu-liu ba pilar rua ne’e ou parte iha JFP, ne’ebe bolu hanesan Kapasidade ho Konhisimentu no Sistema ho Proseso.Iha area MPF ne’e incliu Imposto no Alfandega, iha ne’e mos dezenvolve ona sistema no proseso inklui sistema selesaun ba projetu no implementasaun ba JSIP. Sistema spesifiku balun mos halao tiha ona iha Orcamentu, Statistika no analiza receita no mos REA ne’ebe dezenvolve ketak husi GRIMS (agora iha ona) Ida ne’e atu hare liu ba sistema financeiro balun ne’ebe ladun experiensia liu-liu ba aktividades ne’ebe la-finansia husi CFET.

Contents33

Maibe buat balun dezenvolve ona iha sistema no proseso iha CFET ou sistema intergradu ho resultadu ba servisu ne’ebe halao ona ho relasaun ne’ebe ladun lao diak ba MPF ho Ministeriu seluk, nune mos problema internal iha MPF rasik. Iha mos kausa barak ne’ebe akontese iha situasaun ne’ebe diak no ladun seriu ba sistema ne’ebe integradu.

Pilar Kapasidade no Konhesimentu

Pilar Kapasidade no Konhesimentu (K&K) ne’e refereba kapasidade no konhisementu pesoal ne’ebe hanesan membru sira presisa atu halao sira nia servisu no prepara sira nia an ba promosaun. Pilar rua nene refere ba Kapasidade no Konhisementu no referensia ne’e presisa hatene. Karik Konhisementu ne’e “Tamba Saida”, Kapasidade tenki sobre “Oin Nusa” hoid halo buat ida. Hanesan K&K bain-baintau hamutuk iha konseitu treinu ida, iha diskusaun treinu.Treinamentu ne’e tenki ba buat rua ne’e ‘Oin Nusa’ no ‘Tamba Saida’. Ne’e sempre la klaru, iha diskusaun treinu ne’e katak, ‘Tamba Saida’ ne’e hanesan inclui ona ba komponente ne’ebe klaru. Atu halo tuir komponente konhisementu ba iha formatu kiik, ou bele sai hanesan ladun importante,iha diskusaun treinamentu nia laran ne’e sei la hato’o komprehensivu. Bele mos fo impresaun katak treinu ne’e sei hakotu ho nia an rasik. Treinu ne’e mos sei sai hanesan pontu ikus liu ba treinu ne’ebe halao tiha ona. Atu halo ida ne’e, smpre relasiona ba hakarak no kompotensia, ne’e sei susesu halao no heten resultadu. Kontestu ne’e bele uza lolos. Atu muda abilidade no hatene servisu no mos karik la-halo tuir servisu, servisu ne’ebe inisia hodi haforsa lalais no bele bele lakon benefisiu hotuI.

Maioria treinu ne’ebe halo tiha ona ne’e hare liu-liu fo atensaun komprensaun no justifikasaun nian. Treinu ne’e hare hanesan responde ba pilar K&K no maski iha ona evidensia badak ba suseso ne’e hetan tiha ona, iha mos evidensia directa ne’e iha ba treinu ne’ebe gho dadaun ne’e troka fali ba investimentu. Ida ne’e laos atu hateten katak la-iha buat ne’ebe fo ona atu hodi fila fali, laiha evidensia ida ma hatudu no husik hela loke ba perguntas sobre dalan ne’ebe uza ba halo treinu ne’e iha tempu pasadu no ohin nian.

Pilar ne’e ba Kapasidade no Konhisementu, laos ba sira nia diak deit maibe atu kapasita sira hodi aumenta sira nia knar no ba sira nia preparasaun ba promosaun. Treinu ne’e sei la-fobuat ida ba resultadu hirak ne’e sei la-here didiak, simu no komprende ne’e ussesu ida. Iha ne’e laiha dokumentasaun ida ne’ebe iha hodi hateten katak treinu ba individual sira ne’e tuir ona ne’e susesu ou ba programa treinu ne’e rasik.Relasaun ba CDCU ne’ebe halao ona survei husi programa treinamentu hodi halo base dados ba unidade treinamentu, ba ema sira ne’e partisipa ona no peskisa balun husi ‘passing ou failing’ iha unidade no ida ne’e sei fo informasaun esensial liu. K&K, nune mos presisa halo peskisa ida ba sira wainhira sira fila fali ba sira nia servisu bain-bain nian, atu hare katak sira bele halo sira nia servisu diak liu tan, bele halo kompleta unidade treinu ne’e. Bele mos here lolos ba sira

Contents34

nia servisu katak peskisa lolos ne’e hatudu katak terinu ne’e suses no hatan ka K&K ne’e sei rekonhise.

Atu hetan resultadu no sususo ba hasai K&K, ne’e katak proseso ne’ebe konstrui ona ne’e atu identifika kapasidade ne’ebe iha ona. Depois, hare ba sentidu aproproasaun ba problema ne’e iha ona, atu hare ba spesifikasi iha ne’e presisa identifkasau no justifikasaun ba kada individual funcionario, ou, ladun frekuenta, equipa. Atu hetan tarjetu ne’e, Jestor sira tenki hatene no bele identifika nivel kapasidade funcionariu sira ne’ebe mak sira iha dadaun ne’e, ba tempu badak funsionariu presisa kapasidade, iha abilidade atu priorita treinu ne’ebe presisa no aranja fila-fali documentu nesesariu ba posisaun ne’ebe nesesario mos.

Posisaun ne’e fo fatin ba tempu konsiderasaun balun, ba halo durasaun cursu hodi hadia fila fali ba nesesariu. Iha Departementu Orcamentu, MPF, pur exemplu, sira uza ona kompetensia treinu basiku sai hanesan dalan ida no ida ne’e atu hatudu katak iha signal ida ba susesu, atu habelar katak lokalizasaun ne’e aumenta ona (resulado ida mak hare fila fali ba investimentu).

Dezenvolve sistema ambiente ne’ebe diak, tarjetu ona ba treinamentu ne’ebe atu ba maneja husi posisaun ba posisaun, utiliza sistema intregadu SJIRH ne’ebe presisa ablilidade, ba ema sira ne’e agora okupa hela servisu ho sira nia abilidade no sira nia servisu ne’e sei tahu iha fatin ne’ebe diak no halo iha e on line (ba ema sira ne’e bele iha asesu sigurana) ne’e atu fo plano orcamentu no planu recursus humanus ne’ebe detail. Uza SJIRH ne’e exemplu ida oinsa uza sistema no proseso ne’ebe bele suporta diretamente ba abilidade ho konhesimentu ne’ebe presisa. Maske ida ne’e karik mak bele pontu ikus nia ba GTL, Ne’e sei bele pratika wainhira sistema no funcionario sira nia dados servisu defini ona no abilidade ne’ebe mak presisa iha ona iha sistema ne’ebe mak kobre lalais. Projetu ne’ebe halo dadaun ne’e atu hare fila fali no hadia fila fali funsionariu sira documentu no tenta atu halo SJIRH (SIJP) loke sistema ne’e hodi bele uza futuru oin mai ne’e. Laiha fokus ida klaru,treinu ne’e bele halo ba justifikasaun nia na rasik maibe ne’e la-efikas no efektivu. Treinu ne’ebe la-iha koordenasaun, ida husi slaka ikus, bele fo impurtansia ba recursus funsionario ladun presisa no funsionario orcamentu ne’ebe halo treinamentu iha kursu kiik ou la uza ba sira nia servisu. Intrudusaun ‘sesesu’ ajuda peskisa atu garantia katak prosesu treinu lao ho diak no produtu iha iha imurtansia ba dezenvolvimentu kapasidade. Intrudusaun ohin husu MPF no suporta husi CDCU, katak funcionario sira ne’ebe tuir ona treinu iha liur sei mai halo apresentasaun ba curso ne’ebe sira hetan ba funsionario balun mak interesadu hodi aprende husi ema sira ne’e, ne’e etape ida ne’ebe klaru iha diretiva ne’ebe los.7 Ne’e make foin hahu iha peskisa hodi bele hatene lolos atu aumenta abilidade ba sira nia servisu loron-loron nian ne’ebe hetan benefisiu husi treinu ne’e.Iha etape ne’e laiha proseso peskisa formal ba nivel ne’ebe dejignadu ona ou esforsu maibe sei konsidera ba devenvolvimentu oin mai.7 Sesaun ne’ebe prensete iha MPF dadaun ne’e husi funsionariu nain 3 ne’ebe tuir kursu iha rai liur iha Janeiru no fevereiru 2005, ne’ebe Vice Ministra partisipa, ne’e hatudu katak season ne’e importantet. Apresentasaun ne’e organiza ho diak no halo ho seriu ho mosu pergunta barak husi audensia sira (karik ema 18). Ne’e karik diak hodi konsidera atu bele desimina informasaun ba ema seluk tan iha MPF, iha posisibilidade atu publika iha jornal ou ministeriu niaintranet site.

Contents35

Estabilizasaun ba treinu ne’ebe presisa liu-liu

Laiha abilidade no basedados ba funsionario ne’e sei labele elobara hodi halo programa dezenvolvimentu ba funsionariuho, programa dezenvolvimentu. Buat hirak ne’e tahu besik malu hodi sai ida ou iha kombinasaun mak:

o Husu ba funsionario sira treinu saida mak sira hakarako Husu Jestor sira treinu saida mak nia funsionariu sira hakarako Husu ba ministrus sira treinu saida mak nia funsionario sira hakarako Iha ‘sentral’ agensia sira decide sei mak hakarak treinu saida (uza,pur

exemplu, funsiona didiak SJIP)

Laiha dalan ida mak diak lolos, seidauk, atu habeler konsiderasaun balun, iha ou barak husi dalan ida ne’e mak determina ona iha programa treinamantu iha GTL. Dalan sira ne’e iha potensialidade hetan problema. Ema sempre husu saida mak muda knar ne’e; sira karik interese ba buat balun ne’ebe existi iha liu sira nia respomsabilidade, karik sente katakm treinu ne’e atu hases an husi servisu ou karik hakarak hetan pagamentu ruma husi programa treinu ne’e. Jestor sira hatene atu manda ema ne’ebe labela provoka nia, atu treinu tenki foti sira dook husi sira nia servisu fatin. Ne’e ministerio tomak mos responde tuir, Ne’e mos laiha dalan lolos ba stabelse, karik resultadu ne’ebe reflete ba sira nia hakarak ou tamba sira hare ema provoka. Iha tendensi mos ba ema atu sai ba kursu iha liu hanesan atu ba viajen no hetan osan ruma husi ne’ebe sira atu hetan iha kursu ne’e no mos ba aprende barak tan. Ikus liu, no impurtante liu-liu treinu sira ne’e bele taka problema lolos, pur exemplu, sistema no proseso la-funsiona katak kausa lolos ne’e mak saida mak manifesta ba treinu ne’ebe ita presisa (‘Hau bele halo ne’e tamba ne’e hau presisa treinu’). Evidensia fo hateten lolos kausa katak problema bele hamenus husi saida mak mosu hodi halo diak liu tan liu-liu ba titulu treinamentu hanesan atu manifesta ba sistema no proseso. Diskusaun interesadu ne’e sei detail liu iha relatoriu tuir mai ne’e.

Ne’e dalan ida ne’ebe iha hanoin ne’ebe diak, dalan sira ne’ebe uza dadun ne’e atu stabelse ba treinu ne’ebe presisa hanesan atu hetan resultadu sesesu ne’ebe liu tan. Kompetensia peskisa no peskisa ba treinu ne’ebe ita hakarak ne’e tenki liga ba servisu ne’ebe diak liu iha oin mai, liu-liu ba plataforma planu srvisu no komprende klaru ba individual nia knar no responsabilidade.

Pilar Sistema no Proseso

Sistema no Proseso (S&P) refere ba sasan ne’ebe iha hodi ajuda funsionariu sira atu halo sira nia responsabilidades. Sistema ne’be bele elektronika ou papel deit, coopera (Halo ba Guvernu) ou ‘privadu’ (halo husi individual ou grupu kiik hodi ajuda), ne’ebe laiha sistema ne’ebe iha hodi koopera. Iha area JFP, iha mos grupu balun no sitema ne’ebe la-kopera ba malu no sistema privadu barak mak mosu. Proseso hanesan metode ne’ebe uza ba aktividades guvernu no bain-bain uza spesial ba prosesu ne’ebe halibur malu ho sistema maibe laos problema hela deit. Kada sistema iha proseso maibe,ba simplifikasaun ne’ebe diak, ami refere ba sistema ne’ebe kria dados ‘permanente’, prosesu hotu-hotu iha parte

Contents36

atu hasae ba kriasaun, ou halo amandamentu ba dados sira ne’e. Barak liu mak hare ba prosesu agora dadaun uza ba CPV (Commitment and Payment Vouchers) sai hanesan problema ida ba proseso execusaun orcamentu. Argumentasaun ne’e kontinua ba tempu naruk sobre sa los mak halo problema iha CPV. Komisaun guvernu nian halo studu ba prosesu CPV no relatorio agora iha ona iha guvernu hodi halo sira nia konsiderasaun hodi halo desisaun. Historimente, problema ne’e resulta tiha ona ba total akuzasaun ne’ebe akuza no responsabilidade fo ona ba ministerio tomak, sala ba proseso bisnis ne’ebe diak, fiar an, fiar no folosifia servisu ba ema barak. CPVne’ebe exemplu ida hodi uza maibe numeru boot ida mak ba proseso funsaun iha nivel hotu-hotu hodi bele susesu no efeikas iha MPF. Area proseso Guvernu seluk mak ferere ba ema ou fatin ne’ebe la-efikas no mos presisa hatan ba buat hirakn ne’eliu-liu iha naroman bas suporta sistema no hakarak S&K atu sai liu ba komprensaun, maibe laos nesesario atu halo los problema ba proseso hirak ne'e.

Relatoriu hateten katak despesa kapital mos hetan katak ladun lao-ho diak no kausa ne’e konsidera ba exekusaun programa kapital. Distribusaun osan ba Distritu hodi halo pagamentu ba finsionariu lokal no fornesidor ne’e mos problema seluk ba relatoriu ne’e. Hatutan, problema ba prosesu ne’e hotu presisa hare fila fali ba qualqer suporta sistema hodi nune bele tulun hamenus problema no S&K mos faktor ida. Iha area CPV, treinu babain mak hare ba metode koreksaun, liu-liu ba ema sira ne’ebe iha responsavel ba sistema no proseso hodi ahre katak problema sira ne’e husi involvimentu kriasaun iha transaksaun nian.

Hasae S&P

Saida deit mak hetan iha kasu CPV ne’e, hanesan exemplue, solusaun laos atu tau liman ba malu maibe iha detail liu husi studu ne’e ni ba proseso maioria seluk ho hanoin ati stabelese iha ne’ebe no ba sistema no proseso hanoin bele tulun ba probleme sira ne’ebe mosu, hamutuk hodi stabelese treinu ne’ebe presisa atu aumenta kapasidade hodi halao proseso sira ne’e. Atu hetan ne’e, dalan tuir mai ne’e bele konsidera:

o Identifikasaun ba maioria proseso ne’ebe sente proplema partikular iha sistama iha JFP

o Studu detail ba suporta sistema no proseso ne’ebe iha dadaun no hanoin atu hadia fila fali tekniku balun ne’ebe klaru la-efikas iha komponente proseso nia laran

o Studu parale ba Abilidade no Konhisementu, rua ne’e hakarak no existi, kada etape iha prosesu

o Hanesan parte ba tipu ba delegasaun peskisa, kontrola pontu risku no halo dalan seluk hodi muda husi fatin ida ba fatin seluk.

Ne’e tamba iha iritasauan ne’ebe falha hsu funsionario balun ba proseso hirak ne’ebe haturalmente iha difikuldade ba proseso ne’e, iha ona atitude negativu ba proseso hirak ne’e liu-liu iha MPF.

Contents37

Pilar Atitude no Hahalok

Atitude no Hahalok (A&H) ne’e refere oinsa funcionario sira halo sira nia servisu. Sira nian servisuc, dedikasaun, kooperasaun no dalan seluk tan, Konseito funsionariu publika sira, ajuida identifika basiku ba ema ne’ebe ita fo servisu ba (iha funsionariu publiku nia laran ou parte external nian) husi parte pilar hirak ne’e kompostu (comersiu, , ne’e halao naturalmento ho populasaun), ida ne’e aspektu ida ne’be liga ba aktividades ba dezenvolvimentu kapasidade.

A&H ne’e bele liga diretamente ba servisu kliente nia idea ne’ebe hakarak suporta liu husi politika Gucernu nian no sira nia responsabilidade ba eksekusaun iha maneira ‘efikas no efektivu’. ‘Kliente’, iha ambiente funsioanriu publiku ne’e buat ida ne’ebe luan teb-tebes ho konseitu katak presisa hatena lai antes halao nia servisu.

‘Kliente’ iha termu funsionariu publiku ne’ebe iha visaun/hanoin ne’e luan ne’ebe bele mos mosu katak la-iha signifikadu. Bele hare ba, maibe, fatin bele sai hanesan mais importante iha xafe kliente iha area jeral iha JFP. Kleinte sira ne’e efektivamente bele ba funsionario ou membru publika balun mak contaktu diretamento ou komunikaasaun ne’ebe iha. Depois ne’e mos inklui ema balum ne’ebe halo parte iha ministeriu, ministrus no kontrator ou ema sira ne’ebe halo servosu ba invoice (devedor ou kreditor).

Ba minsiteriu seluk ne’ebe involve iha JFP, kliente sira mos inklui parte eksterna husi bems no servisu ne’ebe atu hetan, funsionario iha ministerui ne’ebe husu bems no servisu ne’e no funsionariu MPF ne’ebe tuir iha proseso pagamentu iha aprovisionamantu. MPF iha kliente ne’ebe hanesan katak sira ne’e parte ba proseso transaksaun no kliente balun mak sosa. Konseitu ne’e hare katak bele komprende dalan ne’ebe abstraku iha GTL maibe la-hanoin katak bele dirije ba A&H. Basiku atu bele servi ba kliente mak tenki iha konsiderasaun, profesionalismu iha actividades no fiar ba malu. Husi diferencia ne’eb barak maibe subjektivu luan teb-tebes, fiar ne’e mak laiha liu iha relasaun katak bele muda husi konseitu servisu kliente sira, baluntrust is seriously missing in many of the relationships that should be driven by a concept of customer service, buat ne’ebe mak klaru liu iha JFP mak iha prosedimentu eksekusan orcamentu. Laiha ema diak no fiar ne’ebe mosu mai iha ita nia hanoin ne’ebe ladun diak ba proseso trasaksaun no bele mos kontribusaun servisu ne’ebe menus ba eksekusaun orcamentu.

Fiar ne’e apsktu seluk ba A&H, no ne’e impurtamte liu. Fiar, fatin ne’e la-los, bele kriak risku maibe fatin diak bele halo fiar sai hanesan komponente esensial ba reformasaun proseso transaksaun. Bele tolera jenstaun risku balun ba controla proseso hodi hamenus nivel duplikasaun ne’ebe mosu bebeik ba ema ida nia aktividades, dependente ba asinatura barak antes aprovasaun final (‘karik ema ruma asina ne’e, ladun hanesan Hau sei responsabilida buat buat ne’ebe sala’). Fiar ne’e baseia ba fiar nia an no profesionalismu iha Trust is based on

Contents38

professionalismu iha siklus hodi garantia balansu diak liu iha controla ne’ebe la-efikass. Lei organiku no comprende klaru iha obidensia ba nia knar no responsabilidade atu diriji fiar ne’eb laiha iha abilidade atu garantai fatin sira ne’e(pur exemplu transparansia iha dados, auditoria interna, montas banku rekonsiliasaun) katak dejignadu ne’e hodi atu proteje sala ne’ebe mak iha ona maibe fo controla ba mekanismu tomak ba “tahu ema hodi honestu’. Analiza resultadu husi misaun Banku Mundial iha Novembru 2004 ne’e indika takat, Karik ladun klaru fiar iha ministeriu hotu-hotu ho departementu iha JFP ne’e laos as liu no motivisaun barak ba difikuoldade experiensia iha eksekusaun orcamentu no halo orcamentu.

Fiar ne’e baseia ba comunikasaun, honestidade no integridade no klaru ba limitasaun separasaun iha knar no responsabilidade. Espektasaun hamutuk ne’e hatene katak hetan malu no respeitu ne’ebe lolos. Sei la-ho buat diak sira ne’e,fiar basiku no attitude ho hahalok ba funsionario no unidade organizasaun lei lao ladun diak no la-kompletu.

Aspektu rua ne’e relasiona ba malu iha A&H ne’ene interna ou situasaun unidade ba organizasaun (pesoa no and interpesoal iha servisu fatin, respeitu ba malu, kooperasaun, honestidade no integridade iha kodiku de kontuda nia laran) no situasaun eksterna (integridade, akuntabilidade, orentasaun ba kleinte no servisu, fahe informasaun, delegasaun).

Aumenta Atitude no Hahalok

Buat diak iha A&H mak kada ema/interpesoal noema ne’e nia laran no dezenvolvimentu capadidade ne’e limitadu ba factor eksterna ne’ebe afeta funsionario nia servisu no hatene sira nia resplsabilidade. Sira mak tuir mai ne’e:

o Difini klaru ba knar no responsabilidadeo Treinamentu ne’e sei foti funsionario sira ba buat sira ne’ebe sira hakarak

no hetan nivel nesesario ba profisionalismuo Hatene individual nia knar no responsabilidade no interaksaun iha

proseso katak sira servi no mos servin ema seluk o Difini klaru responsabilidade ba funsionario ministeriu seluk (sira ou seluk)

Ministrieso Kodigu kondura no proseso ba hare servisu nian, peskisa ba motivasaun

atu halo servisu diak’o Sansaun no halo penalti ba funsionario sira ho justifikasaun ba sira nia

fatin servisuo Pratika jestaun demokratiku, fahe informasaun no respeitu ba malu.o Proseso asesivel ba prosidementu protesta nian no multa ba injustisa.

Relasaun diak ba kliente ne’e depende mos iha garantia atu tau ema diak iha posisaun ne’ebe diak mos. Funsionariu iha kontaktu ba publiku ne’ebe presisa ba tiupu individual no treinu ne’ebe los ba nia hodi bele hili nia sentimentu humanu, bele hili husi antagonismu ba sentimentu ne’ebe ladun diak. Sira mos tenki iha bele servisu ho konfensialidade ou konfesialidade ba korupasaun, intimidasaun no promesa ne’ebe la-apropriadu ne’ebe fob a funcsionariu publiku

Contents39

ne’ebe konsidera. Hanesan emosaun sira bele halo parte iha ‘interna’ relasaun kliente ne’ebe sira halo loron-loron ba funsionariu seluk, ne’e normalmente la-frekuenta ou esperiensia ne’ebe sira haloba ho menbru publiku ne’ebe iha numeru boot.

Guvernasaun aberta mai husi informasaun loo no for haoin ne’ebe los. Fahe informasaun iha guvernu nia laran hafors limitasaun (Bele ou laiha lei ida ne’ebe fo liberdade ba informasaun), ne’e esensial ba fia iha honestidade no integridade. Ba informasaun ne’e diak sei suporta declare ba informasaun, ba funsionariu, agensia seluk no ba iha publiku jeralmente.

Maibe, komprende ba regras kada ida ne’ebe sentral ba halao servisu ho kliente no presisa hatene lolos, diferensia ba nivel ne’ebe atu aforsa ba husi funsionariu hotu-hotu.

Husi exemplu balun ba aspektu ne’eb iha ona. Funsionariou senior no assessor internasional ne’e hanesan sentru ida hodi manda sinal ne’ebe los ba funcionariu seluk ho ema sira ne’ebe iha kontaktu ne’eb sira presisa.

Interrelasaun ho Pilar Tolu

Impurtante mak laos hare deit ba pilar tolu ne’e hanesan implementasaun iha ambiente partiluar ida maibe evita buat balun mak halo kontetente ba pilar 3 hanesan sparadu ba fatin diak liu duqe hanesan konesitu ida ho diferensia aspektu. Separasaun ba faktur partisaun hodi halao risku katak kada ida sente dehean sir abele independent husi seluk nian. Pur exemplu resuladu sura ne’e karik mai husi aktividade, dalan hodi hatenen nia abilidade liu husi treinamentu la-ho konsiderasaun ba konhisementu, sistema prosesu, attitude no hahalok. Resultadu ne’e bele mos iha konflitu ba aspektu kapasidade seluk tan.

Iha nivel simples, Abilidade no konhisementu ne’e husu atu interksi ho sistema no proseso ho attitude no hahalok ne’ebe diak. Kada ida liga no liga ba malu no konseptu ne’e labele separadu maybe iha risku posibilidade, partikularmente. Kada servisu involve iha servisu no kada proseso sistemizadu ona (Laos kazu hotu-hotu uza komputador, bainbain sala interpreta ba ‘sistema’). Nivel interaksaun sei diferente ho ambiente no ambiente ne’e inklui strutura organizasaun, difini knar no responsabilidade, recursus ne’ebe adequadu.

Importante liu mak focus sira ne’e snetralizadu ona hotu-hotu liu husi relatoriu, iha treinamentu deit sei barak mak lakonsidera ba factor seluk. Tuir mai, terinu ne’e hareha katak sanesan fali ba K&K maybe laos kazu nesesasriu. Abilidade bele harii ho konhisementu ne’’e kiik ba saiba no tamba saida servisu ne’e bela halao. Resultadu ne’e obidensia ne’ebe ladun orijin ta servisu prosesu no laiha ablidade ou motivisaun pesoal ba prosesu ne’ebe difisil iha termu ne’ebe la-relevante ou irasionalidade. Tabela hela buat ne’ebe ladun apar ou proseso la-nesesariu ba rotasaun ne’ebe la-halo buat ida hodi hasae kapasidade no hasae servisu. Funsionariu barak hanoin dominasaun ba ‘treinu’ partikularmente

Contents40

heteten lolos iha relatoriu sesao trabalho Aide Momoire Novembro 2004 (Anexo B, sesaon trabalho 2) ne’ebe referensia barak barak mak iha S&P treinu nia okos, laos sistema no proseso rasik. Termu balun hanesan treinu, asesus, suporta, klarifika instuksaun no seluk tan ne’ebe bain-bain uza iha kuluna S&P, indikasaun ba ema balun ma hanoin ba termu treinu deit. Relatorui sessao trabalho ne’e dokumentasaun ne’ebe bele uza ho didiak ba ema ne’ebe interese maibe konstestu balun ne’ebe iha isu konseptual ne'ebe bele uza ba stratejia dezenvolvimentu kapasidade.

Referensia balun mak bainbain iha ona mak presisa aumenta funsionariu no fasilidade ba area balun ne’e hatama ona ba lista S&P area sira ne’e mak literaria, ne’ebe presisa lolos no esensial ba DC, falha ruma ne’ebe tama ba titulu organizasaun ou recursuss ne’e la-kobre husi dalan pilar 3 ne’e.

Contents41

Limitasaun ba Pilar Tolu

Impurtante liu-liu ba dalan pilar tolu ne’ebe hatama ona ba fatin ne’e iha peskisa dezenvolvimentu kapasidade presisamente komprende iha GTL maibe posisaun pilar 3 ne’e dalan ida ne’ebe presisa hatene lolos. Dalan ba pilar 3 ne’e validu iha ambiente ne’ebe stavel no laiha sentimentu ida ne’ebe diak hodi hatan problema strutural ne’ebe afeta ba DC. Diskusaun ne’e refereliu ba problema strutural balun, karik mos mes-mesak deit ou la kobre ba pilar 3 ne’e.

Ida ne’e la-ataka ba dalan pilar 3 ne’e, ida ne’e atu fo hanoin deit katak fokus spesifiku iha pilar ne’e be hare hotu ba sira seluk no problema impurtante strutural.

Problema Organizasaun

Relatoriu 2002, ‘Stratejia Dezenvolvimentu Kapasidade’, husi Symansky no Webber ba MPF ne’e fo ona problema balun katak sira fiar ba buat ne’ebe atu hatana a dezenvolvimentu kapasidadeiha ministeriu. Webber, iha nia relatoriu Fev 2004, ‘Pesika ba efektivitas Institusional, Reuirementu ba Assistensia Teknika no problema Dezenvolvimentu Kapasidade’, revista iha 2002 no identifika situasaun aktual ba problema hira ne’e. Problema sira ne’e organizasaun maibe sente todan liu ba DC. Pilar 3 ne’e la hatan ba problema organizasaun, karik komponentu prosesu ba pilar S&P bele hamamar ba buat saida deit. Problema balun mak hato’o husi Symansky no Webber ne’e faktu prinsipiu ba problema balun mak konfronta iha JFP no maske relatoriu ne’e hato’o ona lolos ba problema hirak ne’e no relatoriu ne’e mos fo ona solusaun balun. Maske selusaun ne’e karik hetan ba identifikasaun problema ou sira sei kontinua hanesan problema potensial ba buat hotu ne’ebe interesadu. Nune mos informasaun barak sei bele hetan iha relatoriu 2002 no 2004, sumariu foun ba 2002 ne’ebe husi Webber iha 2004 ne’e mak hato’o iha tabela tuir mai ne’e:

Asaun ne’ebe presisaImplem.StatusFeb 04

Harii Servisu: Examina asaun ne’ebe presisa no troka planu servisu

Balun deit

1 Diskusi no konfirma objektivu dezenvolvimentu MPF….. La- implem

2 Identika tarjet spesifiku fo lokalizasaun…… La- implem

3 Meta ba dezenvolvimentu kapasidade no oinsa atu aplika……

Balun deit

4 Proseso relatoriou kada fulan 6….. La- implem

5 Kompleto esbosu lei organiku ba MPF….. Balun deit6 Distribusan lei organiku….. Balun deitl

Contents42

7 Implementasaun aranjamentu organizasaun ne’ebe iha….. La- implem

8 Halo stratejia lokalizasaun….. Partial9 Apontamentu/nomeia Chefe Eksekutivu (Director-Jeral)….. La-

implem10

Treinu komprehensivu no programa dezenvolvimentu ba funcsionario ida-idak…..

Balun deit

11

Programa treinu komsolidasaun ba ministeriu.. Balun deit

12

Aprova estabilisimentu no rekursus…funsaun jestaun recursus humanus…..

Halao ona

13

Assistensiabrekniku ba suporta teknikut… funsaun rekursus humanus…..

La- implem

14

koordena…standar no pratika ne’ebe existe….. La- implem

15

Relatoriu ba proposta hasae ba sistema no prosedimentu…..

La- implem

16

Maktik TSP Matrix hare fila fali….. La- implem

17

Esbosu proposta ba involvimentu funsionario jestor lokal ba treinamentu…..

La- implem

18

Peskisa ba dexenvolvimwntu kapasidade ne’e presisa husi donor…..

Balun deit

19

Sistema valuasaun ba splikasaun klaru ba pessoan nian….. Balun deit

Rekomendasaun balun ne’ebe iha relatoriu Webber, hahu Fevereiru 2004, dezenvolve balun ba oin ona ou implementa hotu ona maibe balun seidauk iha progresu.

Proposa relatoriu ne’e impurtante, komponente impurtnate iha tabela ne’e iha relasaun ho problema organizasaun ne’ebe iha impaktuk ba DC.

Item 2 ne’e refere ba presisa assesor internasional ne’ebe iha impatku diretamente ba dezenvolvimwntu kapasidade ba funsionariu sira, posisaun assesor ne’ebe sei la-presense no fo suportaba nia counterpart ne’ebe ikus mai sei foti responsabilidade boot ba nia servisu. Wainhira tahu hamutuk peskisa Webber ne’e katak Directur Tesouru presisa nia counterpart, ne’e sei sai presaun ida ne’ebe presisa.

Item 7 refere aba aranjamnetu organizasaun no problema strutural balun ne’ebe mak iha.

Apontamentu Director jeral iha item 9 ne’e rekomendasaun atu haketak husi politiku ba servisu administrasaun operasaun loron-loron iha ministeriu, la-presisa involvimentu ministrus sira iha ne’e (apontamentu, aprovasaun pagamentu, Koordenasaun ministerial (latama ba nivel politika) no fatin ne’ebe responsabiliza ba iha funcionariu publiku nia liman. Iha modelu demokrasia iha

Contents43

rai ne’ebe modernu, separasaun ne’e konsidera ba prinsipiu demokrsasia rai boot nian. Substancia ne’ebe totalmente ba GTL para determina iha Timor-Leste maibe problema controla ba administrasaun rasik presisa hato’o preferensia pilitika irespektiva no determinasaun ne’ebe mak bele halo. Iha MPF nia laran iha indikartur balun katak koordenasaun la-lao diak. Diskusaun mak halo ho direktur sira no asesor internacional sira ne’e bain-bain ne’e inclui komentariu sobre direktur sira rejeita sira nia servisu ou problema seluk mak sira hato’o ba atu defende responsabilidade balun ba problema, karta ne’e reflete ba buat ne’ebe klaru no definisaun Publio ba responsabilidade. Ne’e hotu atu diriji fatin mamuk ne’ebe mosu iha servisu internu no eksternu no nivel servisu no hatun kategoria balun no repeitu ba minsiteriu katak deklina ba nivel fiar nian iha pilar A&H.

Diak no la-diak iha lista Webber ne’e laos ponto iha diskusaun, ne’e katak problema organizasaun be’e iha impaktu direkta iha dezenvolvimentu kapasidade no servisu ministeriu no ne’e sai husi konsektu pilar 3 nian.

Problema organizasaun balun mos mosu iha materia adisional inklui ba relatoriu Webber, iha anexo C. Anexo ne’e identifikan ona ba kada departementu ou diresaun iha ministeriu nia knar no impaktu ba funsionariu internasional iha kada area, hamutuk ho buat balun mak sira hanoin hela ou resku ril ba funsionariu hirak ne’ebe hapara ona husi proseso ne’e, hanesan iha Fevereiru 2004. Maski eventu barak mak iha ona ho diak komesa relatoriu ne’e kompila, buat barak mak interesadu no buat hotu ne’e iha impaktu ba dezenvolvimentu kapasidade. Studu foin dadaun ba baseline CDCU ne’e ba fatin barak atu hadia problema ne’ebe mak identifika ona husi Webber no situasaun preliminari haruka fila ona, ne’ebe laiha mudansa duranti fulan 12. Sujestaun ba solusaun ne’ebe hato’o ona husi Webber inklui exemplu balun no problema organizasaun.

Rekursusn no problema balun

Iha mos faktor balun ma bele afeta mos ba dezenvolvimentu kapasidade ne’ebe latama ba strutura pilae 3.

Restriksaun potensialidade makas iha dezenvlovimentu kapasidade mak hanesan rekursus ne’ebe limitadu ba ministeriu sira ou parte iha ministeriu nia laran. Servisu ne’e fo ba sira hanesan funsionariu sira labele servisu efektivu iha sira fatin servisu, ou hare fila fali se deit mak hakarak treinu, dezenvovimentu kapasidade bele la fo benefisiu diak. Ne’e laos hanesan bain-bain katak situasaun ne’ebe hatao’o ona tamba laiha ou laliu ba pilar 3 (Abilidade no konhesimentu, suporta sistema ho seluk tan) no rekursus ne’ebe limitadu afeta ba prblema ne’ebe mosu mai. Karik mos area balun ne’ene iha servisu barak hodi nune la fo dezenvolvimentu kapasidade ba funsionariu katak mos bele hamenus ba servisu barak mak sira hetan. Iha mos limitasau balun iha rekursus humanus katak bele didikan ba dezenvolvimentu kapasidade (finansas, fasilidade treinamentu no akomodasaunn, treinador ne’ebe iha ne’e sai hanesan exemplu). Komentariu barak mak halo iha sessao trabalho 2 iha misaun Banku

Contents44

Mundial ba dala rua iha Novembru 2004, ne’e atu hatene katak funsionariu mak laiha iha area barak iha minsiterius ira iha afeta ba dezenvolvimentu kapasidade.

Faktur balun mak sai husi pilar 3 ne’e inklui lai-ha plataforma struktura kompletu (lie sira, diretiva, politika no seluk tan) katak efektivamente deznevolvimentu kapasdade ne’e limitadu tamba plataforma hodi hala’o servisu ne’e la-iha ou la-defini didiak. MPF seidauk iha Lei Organiku ne’ebe promulgadu meibe ona esbosu lei. Peseso ne’e kompletu sei fo buat e’ebe dial liu iha responsabilidade strutura ina ministeriu, sei karik mos halo komplementariu resulusaun ba posisaun Diretur Jeral ou Sekretariu Jeral (katak presnse posisaun, karik bele prensese). Fisika menta mos rekursus limitadu, ne’e faktur ida mos, Alfandega halo identifikasaun ona presisu ba postu fisiku adisional atu aumenta kapasidade ba monitorizasaun no kontrola aktividades iha fronteira no potu peskas ne’ebe sai hanesan perigu ba tipu contra bandu hotu-hotu.

Contents45

Dalan ba oin nian

Optimu posisaun Guvernu no MPF sei struturiza diak hotu no intregadu ba stratejia DK. Realidade mak ne’e, tempu agora hapara aktividade DK hotu-hotu maski stratejia ne’e aprovadu no dezenvolve ona, sei la-diresavel no impratikal. Seksaun ne;e fo hanoin ona, ‘Dalan ba Oin’, ne’e baseia ba saida mak bele ou saida mak sei bele halao ba progresu DK ne’ebe hare liu-liu ba maneira seluk husi agora dadaun nian.

Proposta ba Dezenvolvimentu Kapasidade JFP iha MPF8

Dezenvolvimentu Kapasidade iha Jestaun Finanseiru Publiku ne’e prosesu komplesu no programa hotu-hotu sempre komplesu teb-tebes. Deskrisaun proseso ba strutura programa rasik intrudus tendensia atu halo separasun husi buat ne’ebe iha tiha ona no sutuasaun ne’ebe difikulta ba susesu resultadu nian. Harii programa hodi evita situasaun ne’ebe difikulta ne’e bele mos imposivel tamba programa ne’e nian tenki apresenta no halo ema hatene liu tan. Dokumentu sira tenki tahu hamutuk loron-loron, apresentasaun no hatene lolos liu hakarak sira ne’e iha titulu no sub-titulu sira katak hakarak sira ne’e esensial liu ba interdependensia. Iha ne’e, karik bele halao oituan maibe fo hanoin ba ema sira ne’e uza labele monu ba buat ne’ebe atu sai ou lao.

Estimasaun osan ne’ebe fo ona iha relatoriu ne’e sai hanesan informasaun deit (hare Footnote 8) no osan aktual ne’e sei halo negosiasaun ho Guvernu no kontratu ho termu no kondisaun. Relativasaun osan ne’e dejigna ona atu fo impresaun relativu sira iha asasinamentu duqe ba baseia iha orcamentu seriu nian.

Outline

Relatoriu ne’e husu area 5 ne’ebe area interelasaun ne’ebe kompostu iha proposta komprehensivu ba relatoriu dezenvolvimentu kapasidadeiha ambiente aktual JFP iha GTL. Sira mak ne’e:

o Problema organizasauno Problema Rekursuss

No polar toluo Abilidade no Konhisementuo Sstema no Prosesu, noo Atitude no Hahalok

Hanesan haforsa liu ona ba area 5 ne’ebe besik liu interelasaun no tenki konsidera hanesan ‘pakote’ no laos koleksaun husi individul rasik. Iha mos seksaun seluk mak husu atu kompleta ba proposta ne’e no katak sei ba stratejia 8 Estimasaun osan ne’e hotu inklui iha sesaun ne’ebe baseia ba stimasaun loron-loron nian, per diem no Viajen no uza dollars Amerika. Valor ne’e esplika no uza proposta osan ne’ebe iha ba valor loron-loron nian ne’ebe indika ba babain nian husi valor merkadora nian.

Contents46

mediu no longu termu atu be’e hatan problema fundamental balun husi harii funsionariu. Ida ne’e perigu ba proposta area separasaun ne’e atu evita komplikasaun ba pesika prisia foin dadaun ne’e maibe sai hanesan parte importante ne’ebe atu konsidera.

Konsiderasaun importante ida iha proposta ne’e mak harii prioridade. Ho ladun iha rekusus no knar funsionariu, Timor-Leste la-loke check book ba DK no tenki hare liu-liu ba rekursus iha area diak ne’ebe presisa duqe area ne’ebe sira hakarak. ‘Presisa atu halo’ ne’ebe aspektu ne’ebe presisa tuir iha tempu ne’ee apropriadu.

Problema Organizasaun

Problema organizasaun ne’e barab husi qestaun boot ba Sekretariu Jeral atu halo deskrisaun servisu no Standarizasaun Operasaun ba Prosedimentu ba kada servisu ne’ebe halao iha finansas.

Komponente 1: Sekretariu JeralDiak liu hare ba posisaun ida, saida mak hakarak lolos iha organizasaun ne’ebe mak diak hodi studa strutura no operasaun iha MPF. Asasinamentu sei hare fali strutura no fahe responsabilidade, rekrutamentu ba posisaun senior no hirarkia katak strutura bele servisu diak iha ministeriu. Opsaun ba strutura bele karik inklui:

o Nomeia ba Sekretariu Jeralo Halo Nomeiasaun ba ‘Komisaun’ Kompostu husi Direktur senior nain 3 atu

bele fahe responsabilidade ba jestaun tomak no kordenasaun no mos iha poder atu diretamente fo hanoin ba direktur sira ba problema balun ne’ebe mosu.

o Kombinasaun ba rua ne’eo Rekomendasaun husi konsultor seluk

Sujestaun nain 3 ba komisaun ne’e sei lidera Vice-Ministra ou Ministra ne’e baseia ba membru representativu husi aktividades reseita (Impostu no Alfandega) nain ida, ida husi aktividade politika (estimasaun ekonomiku, Orcamentu, Planu, Statistika) no ida husi funsaun aktividades (Admin no TI, Aprovisonamentu, Tesouru).

Hare fila fali rekomendasaun strutura ne’e sei iha, hanesan objektivu konsultor nian:

o Estabelese strutura ne’ebe diak atu bele maneja MPF ba buat rua mak hanesan husi prepektiva Ministeriu no ba ministrus no guvernu

o Iha Strutura nia laran, konsidera saida mak knar no responsabilidade iha oin mai ba MPF

o Ho artikula,maibe la halo dominasaun husi ministeriu nian hanoino Elimina blokade transksaun boroktariku, inkonsistensia no ladun iha

kooperasaun iha departementuo Posivel atu tau hamutuk aktividades ne’ebe agora dadaun separadu

(Plano no Orcamentu)Contents47

o Harii nivel servisu agora nian liu-liu ba kultura ministeriu nian larano Halo servisu besik liu ba ministeriu no agensia seluko Estabelese pesiksa servisu basikuo Harii protokolu hodi halo relasaun ho Ministra no Vice Ministrao Hamenus servisu administrativu iha Ministra no Vice Ministra husi

estabelese proseso formal ne’ebe delega responsabilidade ba aprovasaun Komitimentu, Despesa no nomeasaun funsionariu no seluk tan.

Nune bele mos hare ba nesesidade husi posisaun direktur sira iha strutura foun ne’ebe presisa no posivel atu halo marzinasaun ba servsu balun no konsidera ba direktur balun mak hetan ona eksperiensia barak.

Konsultasaun ne’e sei halao kompletamente independente iha MPF atu grantia ba strutura ne’ebe iha dadaun no muda organizasaun ne’ebe laos automatikamente hasae ba.

Oportunidade atu hare ba organizasaun ne’ebe babain la-presenta nia an-rasik no ida ne’e sei aseita ba saida deit mak iha ona, ne’e sei indepente no hare ba oin, ho dalan kiki ida halo ona mapa transisaun husi strutura presente to’o sutrutura revista oin mai husi proposta consultor.

Politika ba rekrutamentu iha funsionariu senior ba MPF mos bele harii, ne’ebe hatan ba karakteristika ne’ebe hakarak, pur exemplu, integridade, abilidade komunikasaun, abilidade atu studa, fokus ba kliente, jestaun kapasitasaun, hatene servisu no resultadu, fahe informasaun no abilidade atu koopera ho seluk sira iha kooperatina iha ambiente fatin servisu nian.

i. Asasinamentu ne’ebe mos bele husu ba konsultor senior ba periode seman 8 no 12 ho nia estimasaun osan $60k - $80k.9

Komponente 2: Dezenvolvimentu StruturaKomponente ne’e importante atu harii iha ambiente organizasaun ba DK hodi defini knar no responsabilidade ba funsionariu sira iha organizasaun nia laran. Dalan ida mak hili divisaun iha MPF atu harii hanesan pilotu atu dokumenta strutura ho nia funsaun.

Inisia problema ne’e fo konsiderasaun ba defini knar no responsabilidade ba divisaun pilotu. Strutura divisaun ne’e iha ministeriu nia laran no kontestu JFP ba Guvernu tomak, ne’e sei defini husi Planu Asaun Annual no termu referensia individual funsionariu. Ne’e hanesan statementu uluk nia ba aktividades baseline CDCU maibe reflete ba PAA. Divisaun seluk,jeralmente laiha statementu ne’ebe klaru ba saida mak MPF espera ba divisaun, ou tamba saida halo peskisa ba servisu divisaun sira.

Ladun iha strutura ne’e laos reflesaun negativu ba divisaun. Kontrariu mak normalmente ba strutura ne’ebe deit mak laiha iha ministeriu. Ne’e hatudu katak konfusaun no atu hatudu liman ba malu ba responsabilidade wainhira servisu 9 Baseia ba ema ida , $1,200 kada loron per diem of $90 kada loron ho viagenl.

Contents48

lahatan ba malu no bele mos kria fatin ba aktividade ne’ebe ema la-husu nia responsabilidade. Konsekuensia mak laiha strutura bele mos krian problemas ba pilar hotu-hotu iha DK no balun dehan tamba sa sobre Relatoriu Banku Mundial nian ne’ebe hasai husi Webber (Fev 2004) ne’ebe refere fali ba proposta 2002 katak posisaun Direktur Jeral iha finansas bele kria no halo nomeasaun.

Ne’e sei sai exersisiu boot ida atu hili divisaun hodi exmplu ba divisaun seluk no diresaun hotu-hotu iha MPF katak agora laiha buat ida hanesan ne’e, strutura ne’e kompostu ho visaun, statementu ba responsabilidade no objektivu, xave importamente ba indikador servisu nian no sira nia asaun, resultadu husi sira nia asaun (karik diferente husi sira nia asaun) bele mos sira nia dependencia (fpur exemplu CDCU, INAP, Orcamentu). Kontratu ne’e aprovadu no publika ona, ne’e afeta ba funsionariu sira hodi hatene diak liu tan ba saida mak sira espera husi divisaun no saida mak sira hatene liu-liu ba. Formatu ne’e ‘komunikasaun aberta’ basiku be harii fiar nian.

ii. Kontratu dezenvolvimentu ne’e sei boot atu halao husi funsionariu lokal maibe assesor sira sei tulusn no fo dalan ba sira. Karik bele konsidera, konsultor bele fo tan semana 3 para asisti hodi estabelese plataforma ba kontestu kontratu no outline, fo hanoin no ba estabilisimentu ba proseo fase. Osan Consultor ne’e estimasaun mak $15,00010

Problema Recursus

Iha titulu ne’e nian okos iha faktor barak mak sei hato’o. Iha mos tendensia normal iha ema barak katak sira ne’e iha servisu barak, fiar katak rekursus barak mak sei mai iha sira nia problema maibe laos probleme hela deit. Aspektu ida mak mosu ne’e ma laiha rekursus ne’ebe konsidera iha pilar Sistema no Proseso atu estabelese proseso dezenvolvimentu iha area ne’ebe sei resolve servisu balun ba problema ne’ebe akontese tempu ne’e dadaun liu husi potensialidade inefikas no laiha sistema ho proseso ne’ebe mak lao. Problema rekursus seluk mak knar no efikas ba assesor internasional no bele funsionariu bele laho fali grupu no manda tan, iha mudansa, karik aumenta ba sira nia efikas agora nian. Tamba area ne’e la-finansia husi rekurus Guvernu, presisa kooperasaun liu-liu ho agensia ne’ebe mak finansia maibe evidensi barak ne’ebe frekuenta maibe labele ba anekdote bebeik, asesor balun babin-bain sala tamba aumenta ekpspektasaun.

Komponente 3: Assesor Internasional Maske hare ba fatin servisu ba kolokasaun assesor internasional iha ministeriu nia laran no iha area ministeriu seluk sei presisa estabelese strutura ba fatin ne’ebe aloka tiha ona posisaun, nivel no numeru asssor ne’e hanesan arandementu ne’ebe diak ba GTL iha area JFP nune mos uza recurkus ho didiak. Posisaun assesor ne’ebe existi ne’e resuldadu husu hakarak ne’ebe inisia ona, halo ona husi PNUD no ETTA durante periode independensia hahu, bain-bain midansa oituan smpre mosu wainhira ita komesa hahu estebelese.

10 Basea ba kada pessoa, $700 kada loron, loron 5 kada semana, per diem $90 kada loron ho viagen

Contents49

Posisaun balun la-iha ona maske balun kria fali ona. Sei hare fila fali ba taxa ne’ebe iha, knar no eksperiensia husi assesor ne’ebe MPF husu liu-liu, hare ba tinan 3 to’o 5 oin mai no konsidera ba kontekstu kontratu ne’ebe iha ona no aatu harii abilidade funsionariu publiku iha tempu emeijensia nian ho tempu ba treinamentu. Assesor karik balun kaer duni kran ba posisaun no balun fo assistensi ba funsionariu sira, sei bele mos hare fila fali sira nia servisu, agota ba komponenete sira nia kontratu, no nivel abilidade ne’ebe persisa atu sira iha hodi halao sirania mandatu. Maske assesor sira mos husu ona para halo sira nia relatoriu servisu, hare fila fali indepentene ne’ebe adequadu ba servisu nia indikador ne’ebe aumenta proseso relatoriu no haforsa sira assesor nia servisu diak liu tan katak renova kontratu no suporta servisu ne’eb sira halo dadaun ne’e. Sei hare fila fali mos ba konsiderasaun ba posisaun hira ne’e no strututa ba assesor sira. Hare mos ba sira nia abilidade karik sira mis lai-ha ablidade no balun mos bele iha abilidade, karik mos sei presisa assesor adisional ne’ebe justifika ona basiea ba kapasidade funsionariu lokas sira. Sub progarama sei hahu wainhira strutura hare ona hodi nune konsultor sira bele halo komparasaun no halo strutura rua ne’ebe ema hotu komprende ba buat sira ne’ebe iha laran.

Hare fila fali assesor iha tempu oin mai, depois fulan 12 tuir mai sei hare fali ba implemntasaun organizasaun ne’ebe muda ona, sei hare fila fali ba posisaun hanesan karik iha mudansa ba organizasaun ou ba ba strutura assesor sira ne’ebe iha ona. Bele mos fo dalan ba mudansa iha sistema no proseso ne’ebe bele komesa afeta ba servisu funsionario lokal sira no akrik mos mudansa ne’e rasik ba assesor no assesor nia strutura.

Objektivu ba oin mai ne’e hare lu-liu ba dezenvolvimentu ba planu iha servisu fatin, iha nivel unidade no individual ne’ebe parte ba departementu no divisaun nia PAA no plano operasasional ministeriou nia tomak. Asistensia sira ne’e konsidera hanesan ba dezenvolve planu servisu individual ne’ebe halo parte ba proseso identifikasaun ba treinamentu ne’eb sira hakarak no fo skala rila tu responde rekursus ne’ebe presisa.

iii. Estimasaun osan ba servisu ne’e presisa ba semana 8 mak inisia hanesan $46,00011

iv. Atu hare fila fali ba tinan ida nia presisa semana 4 ba consultor atu mai hadia fali resultadu ne’e inisia ona mak nis estimasaun osan $24,00012

Komponente 4: Hare fila fali ba FunsionariuRelasaun ho diretiva ne’eb fo ona iha proposta 2 iha leten, funsionaiu local sira nian haoin atu hare fila fali ba nivel rekursus ne’ebe diak atu halao servisu husi jestor local iha nivel directur duqe hare fila fali ba internasional sira nia strutura no servisu ne’ebe fob a sira atu halo iha ambiente cultural. Konhisementu ba kultura local ne’e esencial liu ba servisu ne’e. Grupu director sira ne’e bele hare fila fali ba tarjeta ne’ebe iha, servisu husi observasaun direta ba sira niar servisu imediata ba grupu ne’ebe sira servisu no tu’un liu ba sira nia organizasaun. Parte ba proseo ne’e mos bele inklui deskrisaun servisu ne’ebe halo husi idak-

11 Baseia ba semana 8, $900 kada loron 5 kada semana, $90 per diem o viajen12 Baseia ba semana 4, $900 kada loron 5 kada semana, $90 per diem ho viajen

Contents50

idak nia jestor, ida ne’ebe sei hare fila-fali durante nia servisu. Fo sira servisu ril ne’ebe iha, ida ne’e sei presisa tempu hodi proseso, Hahu husi funsionariu senior hotu-hotu, nune mos sei indika problema particular area balun ne’ebe iha prioridade atu promove. Iha kontestu ne’e funsionariu limite, la-iha kooperasaun signifika ba mudansa sira ne’e sei la tuluns ba proseso ne’e hotu. Ne’e bele mos hanesan ne’e, wainhira proseso ne’e hare ona iha nivel boot iha manajementu rua, equipa ne’e rasik sei hare fali hodi delega tu’un ba nivel kraik iha manajementu nian, no seluk-seluk tan. Esercisiu ba formatu ne’e mos fo hanoin ba jestor sira hodi hatene klaru tan saida mak sira hakarak iha sira nia ambiente servisu nune mos fo falor ba Planu rekursus humanus no stratejai dezenvolvimentu funsionariu sira, inklui trainamentu, promosaun no abailidade ne’ebe presisa iha prosesu rekrutamentu.

v. Komponentu ne’e sei la-iha osan husi eksterna.

Deskrisaun servisu detaile no abilidade ne’ebe mak presisa hodi resulta husi sub-progarama 1 to’o 4. Strutura funsionariu ne’e sei fo suporta ba servisu CDCU no sira dados basaline, halo hodi atu estabelese basedados iha SJIP, wainhira konfigurasaun ne’e produs ona ho diak ne’e katak sei lao ho sistema on line.

Komponente 5: Persisa Rekursus fisikuRekursus fisiku ne’ebe husu tiha ona ne’e identika ona duranti studu DK, ne’e supresa boot ida, Esepsaunne’e husu husi alfandega duranti misaun Banku Mundial iha Novembru 2004 ba PFMCBP, atu aumenta postu iha fronteira. Kondisaun ril ne’e katak suporta fisiku ba aumenta abilidade sei la-jeneraliza rekonhese iha dezenvolvimentu kapasidade no bele mos la-spesifika saida mak sira husu ou identifika konsultor. Ne’e sei hanoin katak ne’e bele simu, maski atu hare fila fali hodi estabelese karik mos rekursus fisiku ne’e sira husu no ne’ebe mak identifika ona.

vi. Hare fila fali internal iha MPF niala laran ne’ebe uza funsionariu ne’ebe lauza osan eksterna.

Komponente 6: PDJAProposta hodi estabelese Progaram dezenvolvimente Jestaun Avansadu ne’e dalan ida hodi lori funsionariu ne’ebe diak iha funsionariu lokal sira nia let hodi foti sira ba nivel altu ne’ebe uza abilidade dalan ‘lalais nian’. Hanesan ho proposta ba DK, ne’ebe aniliza tiha ona saida mek presisa, sei mak sei ba involve, oinsa no iha ne’ebe programa atu halo lalais no resultadu saida mak ita atu hare iha programa ne’e no oinsa atu bele sukat resultadu hirak ne’e. Abilidade atu prense fatin hirak ne’ebe ba temporariumente husi partisipante seluk mak konsidera importante katak bele iha impaktu ba abilidade ne’e diak husi funsionariu ba realisa husi programa ne’e. Sei karik MPF hare katak programa ne’e bele dezenvolve, iha presisa atu eduka ema nia kapasidade, servisu ho CDCU no INAP, para atu hatene programa strutura, konseitu, peskisa, lokasaun no seluk tan ne’e presisa atu harii no halao programa sira ne’e.

Contents51

Konsultor ba semanar 4 weeks ho nia estimasaun osan $20,00013

Komponente 7: Rekrutamentu FormaduBa tempu naruk ne’ebe sustentavel ba GTL nia funsionariu publiku iha nivel mediu no senior iha JFP sei depende kamas liu qualidade servisu iha funsionariu publiku nia laran. Instensaun treinu ba qualidade funsionariu nee katak laos iha fatin ne’ebe diak ba tempu naruk ne’ebe sustentavel no dezenvolvimtu edukasaun profesional ne’ebe sei fo ba funsionariu senior oin mai ne’ebe sei eduka hodi bele sai funsionariu ne’ebe diak. Bele mos hanesan espresaun ba ba buat ida katak funsionariu sira sei hetan treinu no sira lakon servisu no atu hare ba buat balun ne’ebe sempre ‘perigu’. Perigu ida ne’e mos hanesan kontestu ida. Treinu ne’e suporta husi GTL no deposi ‘lakon’ ba sektor publiku hodi aumenta sira nia abilidade iha sektor privadu ne’e mos (karik povu nia hnoin iha Timor-Leste) no sei iha benefisu ba ekonomia jeral. Kontratu ba funsionariu formadu sira ne’ebe simu ona suporta husi GTL ba sira nia studu tenki selu balun ba fali GTL no sei fo dalan balun ne’ebe intresadu diak ba kareira iha rekruta nian, balun mos prepara ona hodi halo servi. Suporta ba rekrutamentu iha formatu bolsu studu ba formadu sira no ba lisensiatura sira, fo osan atu tulun iha akomodasaun iha rai liur, livros, viajen no seluk tan no fo konsiderasaun ba opsaun ne’ebe atu fo suporta ba studantes sira iha kondisaun katak sira tenki pra-aseita ba periode iha funsionario nia laran. Hanesan formadus ne’ebe liu selesaun tama ba funsionariu public, PDJA sei bele muda atu hare ba tipu diferensia ba partisipante maski ne’e karik dezenvolve ba tinan balun atu tama ba formadu iha programa rekrutamentu. Opsaun ba progarama formadu, karik konsidera husi GTL, karik sei presisa konsutor atu servisu ho CDCU, atu halao servisu analiza para estabelese naturalmente iha programa no grupu targetu iha programa ne’e rasik, resultadu no peskisa no mos numeru ba kandidatura ne’ebe sei ba rekruta ba programa ne’e.

vii. Konsultor ba semana 6 ho nia estimasaun osan $35,00014

Abilidade no Konhesiementu

Komponente 8: Informasaun TreinamentuServisu ba baseline CDCU ne’e fo dados ne’ebe nia valor boot teb-tebes sobre ministeriu hotu-hotu liu husi sira nian Baseline no MCDAPs. Maibe buat hita ne’e sei sai hanesan dados ba plano treinamentu. MPF sei presisa atu hare fali hodi aumenta dados ne’ebe bele fo informasaun barak liu ba analiza area ne’ebe presisa halo treinamentu. Dados adisonal, balun karik iha hela iha dirasaun balun no divisaun balun, presisa akumula hotu antes programa treinu ne’ebe atu halao no stratejia sei bele dezenvolve. Dados ne’ebe presia ne’ebe atu habelar ba MCDAPs sei inklui, karik ifnromasaun tuir mai ne’e:

o Naran funsionariu ne’ebe identifika ba treinuo Posisaun aktual nian narano Posisaun responsabilidade ba funsionariu nian

13 Baseia iha semana 4 kada semana $700 kada loron ho $90 per diem no viajen14 Basea ba konsultor 1 ba semana 6, loron 5 ba semana ida, $900 loron ida ho per diem $90 ho viajen

Contents52

o Abilidade aktual no nivel kompetensiao Alibilida ida lingua (Lingua hakerek, koalia, ler no karik hatene liu barak,

hatene, basiku ou laiha liu ba portugues,Tetum, ingles no Bahasa Indonesia)

o Proposta durasaun ba treinamentuo Halo prioritasaun ba kada programa treinu ne’ebe identifika onao Diskrisaun ba proposta treinamentu (relasaun ho prioridade)o Iha kasu balun, deskisaun ba treinamentu liu unidadeo Ne’ebe progresu treinamentu iha unidade fo programa strutura.

CDCU nia dados ne’e iha risku ne’e tamba formatu MCDAP, funsionariu balun indika ba treinu ne’ebe sira hakarak liu husi pilar 3 duqe konta ba treinu unidade nian. Iha halo tuir fali katak unidade treinu balun ne’ebe mak konsidera tiha ona, sei kobre 3 ou liu tan pilar sira ne’e pilar 2 ou liu ne’ebe identifika ketak-ketak, iha numeru tatal barak mak la-tau intensaun. Atu dezenvolve stratejia treinu ne’ebe bele uza diak, informasaun extra no hanoin ba metode ne’ebe uza atu konta trainu ne’ebe presisa ne’ebe standariza tiha ona ina ministeriu seluk mos.

viii. Funsionariu CDCU ho Konsultor ida ba dezenho iha semana 4 hi nia estimasaun osan $20,00015

Prioridade atu harii ba identifika treinu ne’ebe defini ona ba nivel rua ne’ebe sufisiente ba presisa sira ne’e.

o Kontente atu iha –treinamentu hodi bele aumenta funsionariu publiku nia abilidade ba promosaun no fo ba sira hodi halo sira ninia servisu fali

o Presisa atu iha – treinu katak esesial liu ba funsionariu sira atu prense diskrisaun servisu no halao resultadu ne’ee sira hakarak.

Hare liu-liu ba kategoria ‘Presisa atu iha’, konjunta ho deskrisaun servisu no abilidade ne’ebe sira iha hodi hatene funsionariu sira nia hakarak liu-liu ba saida mak importante. Uza tekniku hanesan kompetensia basiku ba treinamanetu, iha qualidade kontrola treinu no peskisa servisu, buat rua hanesan treinamnetu rasik no ema sira ne’ebe tuir treinu, fo abilidade ne’ebe hare liu-liu ba serivsu treinu ne’e no utiliza ho diak buat balun mak laiha husi progarama treinamentu.

Komponente 9: Metode TreinamentuIda ne’e temi dehan ‘modalidade’ nune mos treinamentu ne’e presisa hanoin didiak fali. Studu internasional, iha husi buat balun mos, hateten tan katak edukasaun tekniku adultu ne’ebe utiliza didiak ne’e dalan partikular ida ne’ebe sei hetan sesesu diak ba treinamentu. Utiliza resolve problema nian, knar halimar ne’e hatudu atu hetan susesu iha kasu barak-barak. Studa iha sala laran ne’e ladun susesu maibe treinu on-the-job training no semaniariu badak sira ne’ebe diak teb-tebes. Superisiasaun ba treinu ne’ebe halao tiha ona no aumeta suporta ba abilidade ne’eb iha atu halo servisu no hasai benefisu ba programa tempu naruk nian ba treinu ne’ebe diak. Sentru Studa husi Dok ne’e konsultor barak mak hateten katak ne’ebe diak teb-tebes maibe laos husi studantes sira,

15 Baseia ba semana 4 ba loron 5 kada semana $700 loron ida no $90 per diem ho viajenContents53

sujestaun sira ne’e laos ba susesu ne’ebe ita hanoin atu hetan. Ne’e takat iha asesu ba kursu no treinador internasional, ne’ebe karik mosu hanesan konsiderasaun ne’ebe potensial. Ne’e hahalok ne’ebe ladun diak ba partisipante sira (Sesao trabalho Banku Mundial, Nov 2004 Modalidades) Ne’e sei sai hanesan pergonta ida oinsa tu utiliza fasilidades sira no halao ne’e sai hanesan problema boot ida atu hetan susesu. Abilidade lingua partisipante, ne’e etapa ida atu halao hanorin, uza terminologia terkniku no teknolojia bele iha afeta ba abilidade lingua ne’ebe kahur malu ba funsionariu lokal ba meteria ne’ebe sei ba fo. Ne’e bele mos diak atu hetan susesu hanesan fasilidade komplementar atu tau iha treinamentu hodi haalao liu husi mekanismu seluk, wainhira iha problema ba lingua, terminologia ne’ebe kobre tiha ona no iha esperansa katak bele resolve.Atu evita a tendensia balum mak importante liu iha dezenvolvimentu treinu abilidade, laiha balansu no konhesimentu ne’ebe apropriadu, formatu treinu ne’ebe deit presisa atu asesu haodi garantia ba balansu sustentavel ba nivel no kompetensia treinu sira.

Kursu barak sei konsidera ‘basiku’ maibe sei jeralmente hare fila ba asuntu ne’e. Kursus sira ne’e mak bain-bain husu hela deit,mak hanesan programa MS Office ba Word no Excel, Komputer basiku, lingua jeral ne’ebe bele foti ba exemplu ba ixame deit (pur exemplu kompetensia ixame ba studante iha kursu ne’ebe pasa ona) maski kursu treinu tekniku ne’ebe sei presisa tamba iha impaktu ba sira nia servisu nia susesu ou la-haten susesu.

Presisa atu hare fila fali ba treinu tekniku hotu-hotu husi komponente peritu ba treinamentu hodi estabelse ou harii karakteristika tuir ne’e ba programa servisu iha strutura kursu nian, karik iha tempu badak ou naruk nian,sira mak inklui:

o Kontekstu deskrisaun kursu tenki klaruo Studu pra-presisa ou kompetensia studante nia backgroundo Kompetensia Studante nia servisu ba konklusaun kursu hanesansai

indikador ba servisu kursus nian. o Qualidade kontrola ba kursus hotu-hotu ne’ebe halao onao Lingua ou lingua ne’ebe uza hodi halao kursuo Kompetensia profesional ba lider sira nian kursuo Filosifia hanorin nian

Intensaun ida ne’e atu here fali hodi certifika iha standariza ne’ebe rekonhese (hanesan kompetensia problema standar husi autoridade maioriantreinamentu hanesan OIT/ILO), buat sira ne’e fo hodi atu garantia mudansa ne’ebe rasuavel ne’ebe diak no valor osan ne’ebe sai resultadu husi kursu tekniku ne’e. Kursus formal ne’ebe oferta husi institusaun edukasaun internasional mos sei hare fali ba Timorese sira ne’ebe bele atu tuir programa ne’e, iha sira nia kultura rasik. Sei hare mos ba instrusaun ne’ebe atu aplika ba standar selesaun (Pur exempli OIT/ILO) no sira nia kultura lokal ne’ebe relasiona.

ix. Programa Treinu Tekniku nia situasaun, estimasaun ba ema nain 9 kada fulan ho konsultor nain 3 mak hanesan $160,00016

16 Baseia ba ema nain 3 iha fulan 12 $700 kada loron ho $90 per diem no viajenContents54

Kursu treinamentu aktual no osan ne’e asesu independente husi misaun doadores oin mai, inklui proposta banku mundial ba misaun ba dala 3 iha maio 2005. Ho rasaun ida ne’e, laiha estimasaun ne’ebe hatama ba relatoriu ne’e. Iha esbosu temporariu Jestaun Sektor Publiku PIS iha ona estimasaun osan, husi 2004/05 to’o 2008/09 ne’e $63m maibe iha ne’e inklui programa balun mak tama ona ba komponente trainamentu ne’ebe halo parte ona ba projetu boot ne’e. Item ida ‘Abilidade servisu ba Funsionaroi Publiku sira’, ne’ebe halo ona estimasaun ba $11m. Ida ne’e sei ba komponente treinu seluk sei karik bele.

Sistema no Proseso

Studu balun mak halo tina ona husi Banku Mundial durante 2004- Progarama Dezenvolviment Kapasidade iha Plano no Finanseiro nia sesao trabalho, problema barak mak hato’o ona sobre esperiensia problema ne’ebe sira iha ho sistema no proseso iha MPF. Iha Aide Memoire ba misaun ikus nian, Aneox C halo ona observasaun sobre Freebalance no problema ne’ebe asosia ona iha maneira konfigurasaun no tau hamutuk ho sistema importante sluk iha area JFP. Nune mos, iha komentariu negativu barak mak fo tiha ona sobre informasaun barak mak ema sira ne’e fo tiha ona, proseso (liu-liu, maibe laos CPV deit) no problema seluk tan ne’ebe sente hanesan problema ril ne’ebe sira halao servisu ba kliente sira husi Guvernu.

Komponente 10: Hare ba Proseso no Informasaun ne’ebe pressaIda ne’e husi tiha ona iha relatoriu ne’e katak presisa treinamentu ba problema ne’ebe iha ona iha S&P no tamba rasaun ne’e mak GTL garantia katak atu hetan benefisu masimu husi investimentu ne’e iha sistema iha mos atu tahu hanoins rua hodi halao ba programa ne’e.

Ida, hare ba proseso iha maioria proseso ne’ebe iha MFP, inklui CPV17. Depois halao analiza ba prosesu no halo proposta hodi muda ba sistema ne’ebe presisa teb-tebes, aumenta lalais transmisaun, suporta sistema no faktur seluk ne’ebe konsidera iha ministeriu.

Rua, ne’e relasaun ho hanoin atu halao informasaun finaceiro ne’ebe detailadu ba peskisa iha guvernu tomak, Iha mapa informasaun ne’ebe iha sistema nia laran no halao analiza ho relasaun ba presisa no rekursus, fo proposta ba hanoin dados ne’ebe kaptura tiha ona, hamenus potensialidade ba eros sira, aumenta siguransa ba dados no integradu ba sistema hodi aumenta ba serivsu nian.

x. Proseso mapa no analiza, nain 6 ba semana ida ho nia estimasaun $28,00018

17 Avaliasaun espesializasaun halo tiha ona ba CPVs husi Assesor Senior ba Politika iha Financas no Orcamental, ne’ebe husu husiPremeiru Ministru. Hatene katak avaliasaun ne’e kompleta ona no hato’o ona Ministra no Vice Ministra Planu no finansas hodi fo komentariu. Resultadu husi studu ne’e (inklui knar Freebalance role ba CPVs no abilidade hodi ajuda prosesu ne’e) ne’e lahatene.

Contents55

xi. Analiza ba informasaun ne’ebe presisa no no siatema intergadu, konsultor nain 2 ba semana ho nia estimasaun $55,00019

Intrudusaun ba prosesu foun no modifika ba sistema aktual, halo sitema lao diak liu tan, hasai abilidade ne’ebe la-inklui iha proposta estimasaun osan tamba sente katak buat balun ladiak karik mosu ba extensaun ne’e maibe esbosu JFP PIS ne’ebe husu ba diferensia iha sistema dezenvolvimentu no aumenta tan kapasidade (pur exemplu SJIP $1.2m). Ne’e la-inklui aumenta kapasidade ba Freebalance ne’e iha ona estimasaun iha Aide Memoire Banku Mundial Nov 2004 ba hardware, software no services no $700k ba implementasaun no hamutuk ba dezenvolvimentu software. Osan aktual sei depende liu ba prosposta 7 no 8 ne’be iha ona.

Komponente 11: Integrasaun SistemaKompenente importante seluk iha funsaun nivel altu ne’ene hetan ona husi sistema ne’ebe simu ona husi integrasaun ba sistema hotu-hotu ba dados no funsaun sira. Ne’e sei inklui SIJF SJIP, ASYCUDA no prosesu integrasaun,ne’ebe prosesu teknikal ona, sei tuir informasaun produsaun husi dejeinu iha proposta 8. Hanesan konsiderasaun importante balun iha sistema intergasaun,inklui re-dezenvolvimentu ba strutura kontas iha Freebalance’s tuir proposta 8, karik tempu ou osan ba proseu ne’e estima ona ho diak maibe karik kiik liu husi $150,000.

Komponente 12: SIJPProdutu SIJP foun ne’e sai hanesan iha potensiakidade ba faktur maioria iha dejenhu programa treinamentu no motorizasaun ba servisu funsionariu ne’ebe hanesan resultadu husi programa treinamentu. Ne’e mos fo tulun ba planu rekyrsus humanus. Maske prosesu implementasaun sei parte ba konsiderasaun iha konhesimentu no informasaun iha GTL nia grupu projetu rekursus, hatan ba GTL nia hakarak no laos ba fornesidor. Ne’e karik sei bele husi prespektiva MPF, atu iha definisaun ne’ebe klaru ba funsaun MPF nian liu-liu ba SJIO hodi fo jesntaun rekursus humanus no laos deit ba pagamentu. Ho rasaun ne’e, karik mos iha hanoin balun ba MPF nia abilidade atu defini nivel kraik nia ba funsaun ne’ebe sira husu no negosia ba ba konsultor sira ne’ene sira husu ba grupu projetu nian. Bele mos konsultor sira presisa uza sira nia tempu iha MPF duranti iha periodu wainhira projetu hahu no bele halo visita okasional ba dili hodu tulun MPF no gtipu projetu atu simu sira nia funsaun.

xii. Definisaun funsional no suporta detail, estimasaun osan $20,00020

xiii. Suporta ba dejenho final ne’ebe halo dadaun no implementasaun, estimasaun osan $50,00021

Komponente 13: Devaluasaun no Jestaun Risku

18 Basea ba konsultor 1, semana 6,loron 5 iha semana ida, $700 kada loron ho $90 per diem ho viajen.19 Basea ba konsultor 2, semana 6, loron 5 semana ida $700 kada loron ho $90 per diem ho viajen.20Basea ba konsultor nain 1 ba semana 4, $700 kada loron, loron 5 iha semana 1, per diem $90 ho viajen21 Basea ba konsultor nain 1, lao dala 6 ba seman 1, $700 kada loron, per diem $90 ho viajen

Contents56

Komponente ne’e relasaun makas ba pilar A&H maibe ne’e inklui hanesan ba parte sistema no prosesu. Ne’e importante,nune mos laos atu lakon sinal ba fiar iha kompenente ne’e. Devaluasaun ne’ene involve iha risku, risku ne’e husi ema ne’ebe laiha abilidade ou laos ema matenek ne’ebe foti sira nia responsabilidade. Komersialidade ne’e forti ba sistema komputador basiku ne’ebe iha fleksibelidade no siguransa ne’ebe efikas katak hamenus suporta ba risku no fo devaluasaun ba kontrola nian. Produtus hanesan Freebalance no sistema foun SJIP sei bele uza atu fo fatin ba devaluasaun no kontrola ne’ebe sei fo asesu hanesan metode ida atu hasae prosesu, konseitu fiar, akuntabilidade hanesan pasu ida ba oin atu iha integrasaun ba JSP ba GTL hotu-hotu. Sistema konsultor nia abilidade sei husu atu analiza siguransa sistema iha varius opsaun ba devaluasaun, delegasaun maibe ho akuntabilidade no kontrola buat hotu-hotu iha MPF ne’ebe determina ba risku.

xiv. Hare fila fali ba siguransa sistema ba semana 3 ho nia estimasaun osan $15,00022

Komponente 14: Tau hamutuk Orcamentu no Planu ho PISIda ne’e hanoin ida iha MPF atu integra PIS ho prosesu orcamentu no planu ne’ebe agora dadaun ne’e. Maibe, ne’e importante katak problema liu tan laos deit tamba integrasaun ne’e. Iha mos problema struktural sobre jestaun aktual ba prosesu ne’ebe separadu, asuntu ne’e mos hateten tiha ona.

Komponente 15: Analiza Informasaun no halo MapaKompenente barak mak identifika ona liu hus titulu Sistemeno Prosesu ne’ebe refere diferensia sistema no prosesu mak sei presisa no importante mak karakteristiku ne’ebe iha kotuk no iha relasaun direta ba buat rua mak kontrola infromasaun no informasaun ne’ebe iha. Iha sistema barak maka iha GTL tomak, liu-liu iha MPF (no mos seluk tam mak identifika ona iha relatoriu ne’e), katak inklui finanseiru ou dados ne’ebe iha relasaun ho finanseiro. Iha dados balun mak tau hamutuk ona ba dados ne’ebe mak hanesan iha sistema ne’ebe kopera ba malu no hanesan siquensia, iha hanoin balun mak diferente ba dadus balum iha diferente valor. Ida ne’e situasauahn ne’ebe perigu teb-tebes ba prespektiva foti desisaun husi prespektiva relatoriu, kontabilidade no kontrola. Ne’e efektivu liu ba ema sira ne’ebe uza dados ne’e ho diak ou positivu ba sira nian an rasik. Ida ne’ebe presisa, hanesan parte ba analiza sistema, atu asesu daddos ne’ebe tamba ba propriadade iha sistema nai laran, identifika ho didiak no tahu ba fatin dados ne’ebe diak nian, harii propriodade dados ne’ebe presisa ba tama iha projetu sistema ne’ebe re-desinhu ona. Determinasaun ba autorizasaun ba analiza dados Irak ne’e, siguransa ne’ebe presisa no integradu ba dados nia elementus no iha abilidade atu proteje no dados ne’ebe desimana ona husi relatoriu ne’ebe iha. Consultor ba jestaun informasauan (laos ba Konsultor ICT) ne’e sei presisa atu hare fali ba dados propriodade nian, asesu siguransa no qualidade ba dados, sistema apropiriadu ba dados financeiro no determina ba impaktu sistena ne’ebe re-desinhu ne’ebe sei bele identifika (subtitui, dezenvolvimentu ou transferensia dados ba sistema apropriadu seluk tan no taka ba base de dados ne’ebe uza dadaun sei iha resultadu posivel).

22 Basea ba konsultor nain 1 ba semana 3, loron 5 ba semana ida, $700 kada loron ho per diem $90 ho viajen

Contents57

xv. Jestaun ifnroamasaun, sei bele semana 6 ho nia estimasaun osan $35,00023

Atitude no Hahalok

Komponente spesifiku balun identifika ona liui husi titulu ne’e nia okos hanesan iha komponente 15 liu ba no presisa konsiderasaun iha atituide no hahalok ne’ebe besik iha sira ou valor ril ne’ebe sira hakarak hetan.

Komponente 16: Defini ba base Kliente nian

Hatene los katak sei deit mak JFP nia kliente, kliente ba MPF no iha MPF nia laran ne’ebe esensial liu atu hare liu-liu ba kliente nia servisu. Hatene tiha base kliente nian diresaun atu identifika kliente sira nian hakarak no uza metiode hirak ne’e atu servi kliente nia hakarak. Hanesan ministerio central barak iha nasaun hotu-otu, funsionariu MPF hare didiak ba agensia seluk ne’ebe servisu ona ho MPF no laiha dalan seluk ne’ebe mak sira iha. Klaru katak agensia seluk iha obrigasaunba MPF atu fo informasaun, tuir prosidementu, mantein documentasaun no komunika ho MPF ba probelama balun mak sira iha. MPF iha obrigasaun atu halao ba agensia seluk, alokasaun orsamentu, fundu, informasauan no suporta ba probelama finanseiru hotu-hotu no instruksaun no diretiva ba asuntu financeiru. Suporta ida ne’e sei koopera iha ambiente ne’e konsistensia ho asunto guvernnasaun publika no osan publiku.

Asosia ho servisu kliente ba konseitu jestaun servisu no peskisa no wainhira GTL nia posisaun sei bele atu intrudus ba jestaun servisu basiku, definisaun tarjetu preliminariu sei ajuda outline ba parte hotu-hotu iha buat ne’ebe sira hakarak ba. Iha idea balun mak rasuavel ba espektasaun servisu nune mos componente esensial ba programa treinamentu material no servisu treinamentu ne’ebe hari liu-liu ba servisu kliente nia mak sei esplika tiha ona no debate ona hanesan parte ba formatu treinamentu ne’ebe iha relasaun ho JFP karik jeral ou teknikal.Ne’e katak atraktivu liu ba MPF hodi nune konsultor sera bele halo bua balun hori hare fali ba MPF nia kliente no rasauavel katak kliente sira hakarak, tuir mai bele hare oinsa servisu ne’e bele halao no servisu sira bele sukat nia sesesu.

xvi. Hare ba presisu servisu kliente nian nee’ebe presisa ema nain 3 ba semana 6 ho nia estimasaun $92,00024

Suporta Jeral ba Dezenvovimentu Kapasidade

23 Baseia ba konsultor ida ba seman 6, loron 5 iha semana ida, $900 kada loron ho per diem $90 ho viagen. Bele mos aumenta peritu ba sistema sei karik presisa iha komponnete ne’e depende osan24 Basea ba konsultor 3 ba semana 6 nian kada ida, 2 iha $700 kada loron, 1 iha $1000 kada loron, loron 5 semana ida, per diem $90 ho viajen

Contents58

Baseia ba arumentu katak komonente hotu-hotu ba dezenvolvimentu kapasidade ne’e halo ligasaun ba malu, iha ne’ebe sei hare fali ba panel ne’ebe estabelese ona no inklui Minsitra no Vice Ministra ho tan konsultor nain 2 ne’ebe halao servisu regular ba servisu kada komponente ne’ebe identifika ona iha 1 to’o 16. Panel ne’e sei halao srvisu hodi hare fali peskisa ba progresu no garantia katak komponente ne’ebe sira here ne’e mantein ho diak maibe tenki hatene inter-relasaun ne’e diak ho sira seluk, hodi nune resultadu husi interelasaun bele hetan hanesan buat ne’ebe ita hakarak. Ne’eb aseita ho aktividade componente, opanel mos sei bele fo nian hanoin, asistensia no direksaun ba konsultor komponente nian.

Konsultor sira nia hare ba panel bele kontrariu posivelmente ho bele mos kada peskisa iha agenda encontro, ne’ebe sei karik tuir sira nia ekpektasaun ba projetu ne’e durante dala 8 ba projetu. Konsultan ba ‘panel’, Ne’e sei iha espesializsaun ida na A&H no ida husi S&P, bele mos ida husi A&K no ida husi abilidade paraktika no teoria iha organizasaun dia laran. Apropriadu ba misturasaun rua, encontro ho Ministra no Vice Ministra sei presisa no rekomenda tiha ona.

xvii. Foti konsultor 2 ba visita da 2 seman ida iha visita dala 8 ho nia estimasaun osan $175,00025

Prioridade no Stratejia

Komponente sanulu resin ne’en ho servisu sanulu resin walu ne’ebe identifika ona no verifika ona estimasaun osan ne’ebe anexu. Halo prioridade iha praktika, hanesan prosesu determinasaun ba saida praktika ne’e katak saida mak ita bele halo. Guvernu iha servisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu, sei determina prioridade no orariu ba kompenente hirak ne’ebe guvernu sei ba halao. Esforsu boot ida atu identifika ba komponenete hirak ne’e ho interelasaun ne’ebe diak liu, tuir mai ne’e strutura ne’ebe hato’o ona iha hanesan laiha obrigasaun iha mundu.

Komponente inisiu sei inklui:Komponente 1: Sekretariu JeralKomponente 2: StruturaDezenvolvimentuKomponente 10: Hare ba prosesu no Informasauan ne’ebe presisaKomponente 11: Integrasaun SistemaKomponente 12: SJIPKomponente 15: Analiza Informasaun no Halo Mapa

Tuir fali husi:Komponente 8: Informasaun TreinamentuKomponente 9: Metode TrainementuKomponente 16: Defini base kliente

Tuir:

25 Basea ba konsultor nain 2 ba visita, visita ba semana 2t,visita dala 8 , $700 kada loron, loron 5 iha semana ida, per diem ba $90 ho viajen

Contents59

Komponente 3: Assesor internasionalKomponente 4: Hare fila fali ba finsionariuKomponente 5: Presisa rekursu fisiku

Ikus liu:Komponente 13: Devakuasaun no jetaun riskuKomponente 14: Tau hamutuk orcamentu no Plano iha PIS Komponente 6: JAPDKomponente 7: Rekrutamentu ba formadu

Justifikasaun strutura ne’e mos habelar buat balun baseia ba argumentu tuir mai ne’e:

o Hahu komponente, C1 no C2, refere ba strutura administrasaun hotu no definisaun administrativu no aranjamentu ba MPF. Asesu sistema sei opera paralel ba komponente organizasaun ne’ebe ladun interaktivu no base infroamasaun ne’ebe fahe ba GTL tomak. Komponente 1 (C1) sei bele akontese ba C2 maibe ho tempu ne’ebe liu ba dadaun sei fo halo komparasaun buat rua no integra probelam ne’ebe organizasaun konsidera hotu. Sistema ne’ebe iha relasaun komponente sei hare ba C10 no C15 halao ba akontesimentu ne’ebe akontese iha tempu hanesan ou siquensia no karik ho C10 akontese ba C15, depis tuir husi C12 no Ct11. C12, SJIP, sei hahu depende ba progresu iha projetu SJIP maibe buat rua SJIP ne’ebe desenhu detail no implemetasaun sei hein resultadu ba C10 atu estabelese komponente financeiru ne’ebe hakarak. Balansu husi C12 sei fo husi C2. Sistema dezenvolvimenti ne’ebe relativamente presisa tempu naruk atu hahu hanesan ne’ebe sei husi rekursus ne’ebe sei permite.

o Komponente grupu segundu sei hare ba C16 sai hanesan prioridade ne’e as liu C8 no C9 iha posibilidade atu halao buat ne’ebe bele akonteseho C16. Hare liu-liu ba C16 sei fo strutura ba C8 ho 9 no 16 ne’e esensial ba balansu komponente nian.

o Treseiru grupu ne’ebe hatan ba parte segundu nian ne’ebe atu halao mekanismu ba komponente grupu premeiru no segundu.

o Grupu ikus liu, dalan barak, ladun iha presaun maibe importante ba seluk ne’ebe involve iha aktividades no prioridade boot nian. Ida ne’e reflete ba situasauan ne’ebe imperativu ba final 4 ne’e hodi fo ba sira atu halao lalais ne’ebe laiha afeta ba ejijensia ne’e boot dadaun ne’e. Iha oin mai wainhira sistema dezenvolve kompleta hotu ona, C13 no 14 sei sai diak liu hodi bele responde no kontrola ba aktividade sistema, liu-liu ba C10 no 15.

Bele mos duvida oituan ba avalia fali aktividade sirak ne’e, prioridade no estimasaun osan, katak ne’ene refere ba analiza, laos atu implemeta komponente hirak ne’e. Iha kasu barak, durasaun no osan ba implemetasaun sei liu barak dala barak, analiza osan maibe to’o analiza ba servisu ne’e halao ona, estimasaun osan ne’ebe realistiku ba implementasaun ne’e sei difikulta. Osan implemtasaun balun tama tiha ona iha Jestaun Sektorial Puliku PIS (prelimari esbosu Fevereiru 2005).

Contents60

Orariu ba halao servisu sira ne’e nia rekomendasaun sei bele funsiona ho diak ba fundu no ba konsultor sira ne’ebe diak, nune mos funsionariu lokal ne’ebe mak iha hoti servisu hamutuk ho sira. Ida ne’e karik bele halo konklusaun katak kompenente hirak ne’e posivel halao iha fulan 12, Treinamentu ne’ebe iha ligasaun atu implementa ba komponente ne’ebe sei dezenvolve iha tinan fiskal 2005/2006. Estimasaun ne’e sei liu ba fuklan 12 katak suporta jeral ba konsultor sira sei la korektu.

Contents61

Observasaun no Conclusaun

Observasaun

Iha ne’e halo ona studu dala barak no problema barak mak hato’o tiha ona ba studu ne’e halao ona iha iha tinan 3 to’o 4 nian laran. Maske iha tema komun, kada ida iha diferensia no figura hotu-hotu sai hanesan konsiderasaun ida ne’ebe komplesu iha saida mak sira presisa atu inkopera ba komplete stratejia dezenvolvimentu kapasidade.

Dezenvolvimentu kapadidade ne’e hare hanesan importante iha prosesu treinamentu maibe ladun diak ba figura ne’ebe la-kompleta ba saida mak guvernu presisa iha jestaun financeiru publiku.

Dalan ba pilar 3 ne’e fo motivasaun boot ba studu maibe idea ne’e katak iha prosesu ne’e buat balum limiti ba area ne’e, ne’ebe uza deit ba problema basiku iha asesu dezenvolvimentu kapasidade iha GTL.

Balun hateten tiha ona, liu-liu iha relatoriu Webber (2004) ba problema ne’ebe liu husi pilar 3 ne’e, ne’e mak limitasaun ba rekursus no strutura organizasaun MPFe. Ida ne’ebe buat boot ida ne’ebe ignora ona iha studu barak.

Importansia boot liu iha peskisa ba treinamentu ne’ebe presisa halo buat ida iha problema ne’ebe iha no hasai husi sira husi saida mak fo hatene tiha ona.

Abilidade no Konhisementu ne’e jeralmente tradus ba liu treinamentu, no sistema ho prosesu no Atitude ho Hahalok ne’e ignora tiha. Atitude no Hahalok ne’ebe hare ba saida nak sira hato’o tiha ona husi treinu no ba kodigu do konduta no hare ba problema ril ne’ebe kiik.

Treinamentu ne’ebe laiha kontrola iha liu-liu ba tinan rua depois independente, ne’e mak iha dados sei mak simu treinamentu siada sira simu no efektivitas siada maik hetan durante treinu ne’ebe liu ba.

Hanesan data treinu ne’e fo hatena klaramente ba nivel iha tinan hirak liu, laiha fokus ba treinamentu no laiha plano ba servisu no peskisa ba abilidade ne’ebe hakarak ne’e barak mak hamnus tiha nia efektividade ba esforsu ne’ebe halao tiha ona no habelar investimentu.

Planu servisu sei hato’o laos deit ba treinu ne’ebe presisa maibe mos nia signifikadu ne’e ba abilidade ne’ebe presisa atu prense tiha posisaun ne’ebe temporarmente mamuk hela ba semana ou tinan, durante ema ne’ebe lori knar ne’ebe halo treinamentu.

Contents62

Iha mos tendensia ne’ebe bele simu, la-analiza fali ba prosesu treinamentu ne’ebe ita husu.

Assesor Internasional no funsionariu, ho ema balun ne’ebe la-tama iha ne’e labele halao resultadu husi dezenvolvimentu kapasidade ne’ebe mak sira espera para atu hetan, maibe apontamentu hirak ne’e halo tiha ona ba formatu servisu nian. Apresentasaun balun iha dezenvolvimentu kapasidade hetan susesu ona maibe kritika barak mak hato’o hanesan ema balun mak fo ona kontribusaun ou prosesu ne’ebe ba tun fali ona.

Dezenvolvimentu sei halo parte ba PAA no proseu orcamentu ne’ebe sei lao, halo ba stratejia ba tempu naruk nian.

Fokus barak mak ba dezenvolvimentu kapasidade ne’ebe ahalao ona iha tempu badak nian ho importansia kiik ba tempu mediu no naruk nian, maski CDCU agora dadaun bula hodi resolve problema ne’e.

Importansia boot ida ba treinamentu ne’e mak ba on-the-job ou tipu prosesu seminariu maibe laiha studu ida ba ida ne’e karik ida ne’ene hanesan hahalok ida ne’ebe diak ba funsionariuTtimor oan sira.

Progarama ba troka assesor sira husi funsionariu lokal sira hetan susesu boot no agora direktor balun mak presense iha diresaun, maibe ne’ebe hakarak ida ne’e, agora dadaun CDCU halo hela suvei hodi hasai numeru assesor, ida ne’e indika posibilidade katak ne’e programa troka assesor sira ne’e sei iha infroamsaun nia laran.

Iha ne’e mosu problema jeral ba atitude husi funsionariu MPF katak sira nia servisu ba klinte ne’ebe ladun diak ba konstetu ne’ebe mak iha, realidade basiku mak buat barak mak minsiteriu sentral mak halo, ne’ebe servi ba agensia sira nia hakarak no asuntu eksternal ba ema sira ne’ebe sira halo relasaun ba.

Fokus iha MPF no posotivamenteTiha JFP ne’e iha kontrola ho oituan deit ba konsiderasaun ba jestaun risku, fiar no servi kria antogonismu husi MPF no kliente sira no iha MPF laran rasik.

Problema prosesu transaksaun hanesan laiha limitasaun, indikasaun ba nivel problema CPV iha MPF nia laran rasik.

Iha separasaun no sistema implementasaun ne’ebe la-diak iha parte balun ne’ebe iha limitasaun barak.

Observasaunn ne’e, maske probablemente la-atraktivu, sei laiha dalan ida atu hare ba prosesu ne’ebe halao ona ba tempu liu ba, wainhira tempu guvernu nia an rasik no ba futuru oin mai atensaun ne’e tun liu ba problema sira ne’e.

Tau hamutuk sistema ne’ebe harii tiha ona ne’ebe la-iha stretejia ida ne’ene klaru ba sistema ne’e rasik wainhira konstrui iha integrasaun sistema tomak (Integradu

Contents63

ba Jestaun sistema informasaun financeiru ted Financial Management Information Systems IJSIF, kompostu JF, RH, Pagamentu, Orsamentu) ne’ebe iha ona standar ne’ebe existe ba qualidade dados, kontrola, integridade, siguransa, disiminasaun.

Prosesu sira ne’e hare ba hanesan fali buat balun mak bele hamusu problema barak iha JFP no sei hare fila fali ba problema ne’ebe sira hatene ona, suporta ba sistema fiar, suporta bakliente kontrola no delegasaun.

Problema rekursus fisiku ne’ebe sempre ignora no hahalok aat balun sei laiha apresiasaun ba rekursu sira ne’e iha dezenvolvimwntu kapasidade.

Konklusaun

Ne’e hanesan fasil liu ba kriitkus duqe konstruktivu. Kritikasaun, maske iha komponente nesesariu ba dezenvolvimentu no regularmente hare fali ba prosesu no servisu ne’ebe presisa iha bua rua mak hanesan refleta no diretamente, reflekta ba resultadu ne’e hetan no fraku ne’ebe sei mosu hodi hatene nune mos aprende husi buat ne’ebe mak liu ona no hare fali fokus ou la-direta fali hodi minimiza sala ne’ebe halao tiha ona iha pasadu.

Studu ba Dezenvolvimentu Kapasidade ne’ebe halao dadaun iha Timor-Leste ne’e barak husi konseitu ne’ebe limitadu ba dezenvolvimentu kapasidade katak treinu ne’ebe fo atensaun makas liu, bain-bain ho ida ne’e buat balun lakon ba komponente seluk ma importante. Dalan ba pilar 3 ne’ebe halao ona hodi dirije husi kotuk sobre dezenvolvimentu kapasidade no hare liu-liu ba treinu ne’ebe halao ona atu hare netik dezenvolvimentu kapasidade, ne’ebe ita temi dehan aumenta abilidade guvernu hodi halao servisu. Iha kontestu ne’e dezenvolviment kapasidade tenki hato’o problema ne’ebe boot iha kontestu pratika nian. Pilar 3 ne’e hare liu-liu iha grupu barak no ambiente la-muda/statis, ne’e katak GTL laos hanesan ne’e.

Hotu-hotu iha inter-relasaun ba denzelvovimentu kapasidade ne’e laos katak buat hotu hasai tiha ona ne’ebe habelar iha relatoriu no karik GTL no MPF hakarak hetan benesifiu masimu husi rekursus ne’ebe fahe tiha ona, dalan ba DK ne’e tenki fahe wainhira halao treinamentu, laiha problema absolutamente importansia ba treinunne’e rasik.

Treinu hare liu-liu ba ekspresaun boot ne’eb iha dadun liu husi prosesu ba ema ne’ebe dehan katak saida mak sira presisa ou ema seluk presisa. Deklarasaun sira ne’e diak teb-tebes no klaru maibe balun husi deklarasaun aktual ne’e justifika tiha ona husi argumentu ou peskisa ba presisu sira ne’ebe komprehensivu. Planu Rekursus Humanus ne’e haketak tiha no la-koordena ba malu iha area ne’ebe sira esforsu ba treinamentu atu lori sira ba tahu hamutuk. SJIP ne’e sei hare liu-liu ba planu rekursus iha oin mai, inklui ligasaun ne’ebe klaru ba abilidade no konhisementu ne’ebe presisa ho knar no responsabilidade nune mos dezenvolvimentu kapasidade ba funsionariu sira hodi tama ba sira nia

Contents64

obrigasaun ne’ebe halao dadaun ne’e. Ne’e importante maibe planu limitadu ba aspektu planu treinamentu hanesan problema ne’ebe funsionariu sira iha wainhira sira ba treinu iha liur. Servisu sei lao nafatin karik mos funsionariu iha ou lae. Iha mos ba posisaun barak mak sira tenki laiha ba semana hirak liu nein mosu problema ida, falta ba fulan hira, hanesan la-implika ho treinu espesalidade iha rai liur. Membru funsionariu ne’ebe muda ba posisaun ne’ebe sei mamuk tenki iha abilidade ne’ebe diak no hatene servisu ne’ebe sei fo ba nia maske nia qualidade laos ida ne’e.

Pontu ne’ebe konsidera ba oin main, liu-liu ba interrelasaun ba pilar tolu ne’ebe afeta ba kondisaun ril ba treinamentu rekursus, husik tau ketak iha aspektu seluk ba DK. Pontu ne’ebe refere liu ba uluk nian ab prense fali ba posisaun maibe guvernu prolonga ba rekursus ne’ebe mak iha ba GTL, iha ema oituan atu rai lai hodi halo buat seluk, liu-liu ba abilidade ne’ebe as teb-tebes. Komentariu jeral mak hanesan laiha rekursus humanu hanesan rasaun tamba sa mak iha difikuldade no akumulasaun prosesu trasaksaun ne’ebe diak. Rekursus ne’e laos nesesriu identika ba iha abilidade. Treinamentu labele muda probelama natural maibe treinu bele tulun rekursus ne’e sai diak, karik halo los no efikas.

Rekursus ne’e laos limitadu ba rekursus humanus hanesan rekursus fisiku ne’ebe halao nia knar iha dezenvolvimentu maibe babain ignora tiha iha studu deznevolvimentu kapasidade. Ida ne’e sai ona hanesan hahalok sala ne’ebe jereal ona iha studus ba GTL no idak mak sei hare fila fali hodi hato’o ba.

Sistema no prosesu sai hanesan lian ne’ebe sempre frekuenta ba buat rua mak hanesan presisa treinu no la-iha rekursus. Sistema no prosesu ne’ebe lao diak liu ba aktividade hotu-hotu no sei aumenta nia efisiensia wainhira buat sira nia uza ho didiak. Importante liu ma sistema ne’ebe baseia ba komputador iha MPF ne’ebe la-liga ba malu no snete katak ne’e aumenta tan problema aske buat balun mak tenta atu resolve. Hanesan sasan ne’ebe bele aju funsionariu sira, sistems no prosesu ne’ebe presisa hodi fo sinal ba sira nia hakarak maibe sistema iha MPF ne’ebe hare katak laos atu hato’o maibe importante liu mak presisa ne’ebe basiku nian.

Hare ba sistema ne’ebe baseia ba komputador ne’ebe kompletu ne’e presisa atu hare lolos no sistema ne’e ajuda malu iha ligasaun duqe impede fali ba prosesu. Nune mos tenki identifika fali ba ema ne’ebe husu infromasaun sira ne’e no fo informasaun ne’ebe klaru hodi manda ba sistema ho dalan ne’ebe diak. Buat hirak ne’e iha afeta ba stratejia ne’ebe detail ba hasae sistema no bele indika hodi bele troka sistema ne’e. Dezenvolve sistema ou aumenta ne’e liu-liu ba sistma kasiku komputador, presisa konsiderasaun ba tempu no rekursus atu bele hetan resultadu ne’ebe ita hakarak. Atu habelar sistema ne’ebe sei bele iha impedimentu seriu ba dezenvolvimentu kapasidade iha JFP, atensaun ba tempu ba probelma ne’e hodi halo lalais no hetan solusaun iha ikus mai no hatan ba problema hirak ne’ebe ema kria dadaun ne’e. Karik mos bele fo avaliasaun independente klaru ne’ebe ba sistema saude nian, mos ba efektivitas ba sira nia sistema aktual karik ema balun ladun hatene to’o ohin katak prosesu ne’ene kompletu ona.

Contents65

Aspektu prosesu seluk ne’ebe nak aumenta ba rekursus ne’ebe la-uza didiak no presisa barak liu ba funsionariu nia treinamentu. Avaliasaun detailu ba prosesu maioria hotu-hotu ne’ebe presisa atu identifika ba blockade ne’e tomak, la-iha efisiensia liu barak ou la-nesesariu ba komplikasaun no duplikasaun no posibilidade ba halo kontrola tomak. Sistema ne’ebe efisiente sei ajuda hodi aumenta servisu ne’ebe halao, hamenus presisa sira ba funsionariu no hamenus konsikuensia servisu barak no abilidade funsionariu sira hanesan sei presisa. Prosesu ladun iha, la-ha sistema be’e iha halakon amioria rekursus no treinamentu. Treinu ema sira hodi uza sistema ne’ebe provoka ba sistema no prosesu ne’ebe sei aumenta oiuan wainhira basiku problema fundamental la-hato’o ona.

Halo diak desenhu no operasaun sistema no prosesu karik bele hamenus problema impedimentu ba nivel abilidade, hamenus husu rekursus barak no hatun tiha presisu sira ne’ebe ba aspektu treinu tekniku balun, afo rekursus ne’ebe diak ne’ebe diriji ba probelam ril duqe afeta ba probelema sira ne’e.

Atu taka ba studu sira ne’e, maske la-klaramente identifika ba asosia iha probelam organizasaun. Iha mos area balun ne’ebe uhis interna ou eksterna iha MPF, aspektu ne’ebe provoka iha Ministeriu. Sugestaun hato’o tiha ona hodi estabelse Sekretariu ou Director Jeral, estebelse difinisaun servisu ba funsionariu sira husi impliksaun avalia ba strutura ho aloakasaun diresaun sira hodi aumenta konsistensia hodi tahu hamutuk maibe funsaun separadu.

Ponto ikus liu refere ba konseitu ba kliente husi MPF ba kliente interna no eksterna. Servi kliente ne’e komprende oituan deit no pratika sire bele halao, Customer service is little understood and seldom practiced, hare ba liu MPF ne’e atu servi ba kliente laos kliente mak servi fali nian. Ne’ebe kria ona la fiar ba malu, la-iha koperasaun no antagonismu katak wainhira organisa didiak bele aumenta diak liu ba impedimentu ne’ebe mak mosu iha minsiteriu mos bele ba guvernu. Bain-bain atu ba pontu ikus, Atitude no hahalok ne’e hansesan hahu ida ne’ebe diak ba guvernu. A&H ne’ebe diak sei lori dezenvolvimentu Kapsidade maski iha tempu hanesan, tuir fali aktividades seluk. Atitude no Hahalok diak sei indika klaru ba interrelasaun ba dezenvolvimentu kapasidade seluk no faktor desenvolvimentu maibe probalmente iha sinal hodi komprende. Husi prespektiva Jestaun Finanseiru Publiku, konfidensia no fira sira ne’e hotu fo sinal diak ba guvernu.

Contents66


Recommended