Plenary - agr.unizg.hr · Nijemci su uoŁili da mehanizacija nije samo sluga proizvodnje veæ i...

1999

1919

February 22-25, 1999 * Grand hotel Adriatic * Opatija

AgriculturalScience in

Croatia at

the Treshold ofthe Third

Millenium

ABSTRACTS

BOOK

XXXV

CROATIAN

SYMPOSIUM

ON

AGRICULTURE

with an International

ParticipationANNIVERSARY OF

THE FACULTY OF

AGRICULTURE

UNIVERSITY OF

ZAGREB

80th

XXXV CROATIAN SYMPOSIUM ON AGRICULTURE

AGRICULTURAL SCIENCE IN CROATIA AT THE TRESHOLD OF THE THIRD MILLENIUM

OPLEMENJIVANJE BILJA U HRVATSKOJ

Vinko KOZUMPLIK i sur.

SA�ETAK

U Hrvatskoj veæ sredinom XIX stoljeæa �upnik Dragutin Stra�imir radi na oplemenjivanju kukuruza. Rezultatnjegovog rada bila je sorta kukuruza Stra�imirovac. U znanstvenom smislu na oplemenjivanju bilja u Hrvatskojpoèelo se raditi poèetkom ovog stoljeæa na Kraljevskom gospodarsko-�umarskom uèili�tu u Kri�evcima. Prvioplemenjivaè iz tog vremena bio je Gustav Bohutinsky koji je najvi�e dao kroz oplemenjivaèki rad na p�enici,ali je radio i na kukuruzu. Njegov rad nastavio je Mandekiæ. Izmeðu dva rata oplemenjivaèki rad bio jevezan uglavnom uz imena Koriæ i Tavèar. Ovi autori su najvi�e sorata razvili kod kukuruza i p�enice, iako seradilo i na drugim kulturama. Poslije II svjetskog rata �kolovan je u Hrvatskoj i bio na usavr�avanju uinozemstvu veæi broj oplemenjivaèa poljoprivrednog bilja. Najistaknutiji meðu njima bili su Palaver�iæ,Potoèanec i Radiæ. Ovi oplemenjivaèi radili su, ili rade u Bc Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju biljau Zagrebu, Poljoprivrednom institutu i Institutu za �eæernu repu u Osijeku, Duhanskom institutu u Zagrebu,Poljoprivrednom institutu u Kri�evcima, PC Hrvatske, Zavodu za krumpir u Staroj Su�ici i u Institutu zaoplemenjivanje povræa u Botincu, te na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu i u Osijeku. Radilo se naoplemenjivanju ratarskih, industrijskih, krmnih i povrtnih kultura. Glavni ciljevi oplemenjivanja bili su prinos,otpornost na biolo�ke i okolinske stresove i kvaliteta. Od II svjetskog rata priznato je hrvatskimoplemenjivaèima oko 550 kultivara. Po broju priznatih novih sorti vodeæe su �itarice. Slijedi industrijskobilje pa krmno bilje i povrtne kulture. Novi kultivari su bili veæinom rezultat kombinacijskog oplemenjivanja.Kod pojedinih biljnih vrsta radilo se i na selekcijskom oplemenjivanju. Po ciljevima oplemenjivanja, izboruoplemenjivaèke germplazme, te izboru i primjeni oplemenjivaèkih metoda, kao i po postignutim rezultatimahrvatsko oplemenjivanje je bilo sve do danas znanstveno i suvremeno. Rezultati ovog rada su dali i dajuogroman doprinos poljoprivredi i ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske.

PLANT BREEDING IN CROATIA

SUMMARY

By midst of 19th century cleric Dragutin Stra�imir was already working on maize breeding in Croatia. Thenew variety he obtained was named Stra�imirovac. Scientific plant breeding in Croatia was started at theRoyal high School for Agriculture and Forestry in Kri�evci at the begining of 20th century. From that timefirst breeder was Gustav Bohutinsky. He worked mostly on wheat, but did some work on maize too. Hissuccessor was Mandekiæ. Between the two world wars the plant breeding work in Croatia was mostly associatedwith the names Koriæ and Tavèar. After the World war II more plant breeders were educated in Croatia andgot additional education abroad, mostly in the USA. The most outstanding among them were Palaver�iæ,Potoèanac and Radiæ. The breeders have worked in the Institute for Plant Breeding and Crop Production inZagreb, in the Agricultural Institute and in the Institute for Sugar Beet in Osijek, in the Tobacco Institutein Zagreb, in the Agricultural Institute in Kri�evci, in the Agricultural Centre of Croatia, in the Departmentfor Potato in Stara Su�ica, in the Institute for Vegetable Breeding in Botinec and at the Faculties of Agriculturein Zagreb and Osijek. Breeding work was done on various agricultural plant species. Main breeding goalswere high yield, resistance to biological and enviomental stress and quality. Since World war II about 550cultivars have been released to the Croatian breeders. New cultivars have been mostly developed from thepopulations obtained by hybridisation. Selection breeding has been practised in some species too. Regardingbreeding goals, the used germplasm and breeding methods as well as regarding the obtained cultivars Croatianplant breeding has been scientific and contemporary. The obtained results have been tremendous contributionto the state economy through improving agricultural crop production.

Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranjeAgronomski fakultet Sveuèili�ta u Zagrebu

Sveto�imunska 25, 10000 Zagreb, HRVATSKA-CROATIA

9


AGRICULTURAL SCIENCE IN CROATIA AT THE TRESHOLD OF THE THIRD MILLENIUM 11

TEHNIÈKE OSNOVE PREPORODA HRVATSKE POLJOPRIVREDE(Prikaz na 12 primjera)

Mile ÈULJAT, Silvio KO�UTIÆ, Tajana KRIÈKA

SA�ETAK

Poljoprivredna tehnika omeðuje epohe razvoja ljudskog dru�tva. Na prijelazu drugoga utreæi milenij omoguæuje poljoprivredniku radno lagodnu i pouzdanu proizvodnju. Radpreuzimaju informatizirani kombajni i traktorski agregati visokoga eksploatacijskoga potencijala.Za opremu u stoèarstvu koriste se novi materijali i svi dosezi automatiziranja, jednako kao i kodtehnike za doradu, uskladi�tenje i èuvanje proizvoda.

Skraæuje se razmak izmeðu znanstvenih otkriæa i tehnièkih dostignuæa i njihove primjeneu poljoprivredi. Za pet do deset godina kretati æe se traktorski agregati i kombajni bez vozaèa,upravljani raèunalom provjerenim pri upravljanju vozilom na Marsu. Takav razvoj mogufinancirati i vode ga internacionalne mega korporacije.

Dotok inovativnih strojeva i strojnih sustava u na�u poljoprivredu usporen je, jer ih nematko kupiti. Brojni kombinati su veæ rastoèeni, devastirani ili su nestali. Preostali kombinati stradicijom i ugledom su prete�no na podruèju pod posebnom skrbi i jo� se nisu oporavili.

Inovacije se u razvijenim zemljama �ire brzo, jer je sve veæi broj poljoprivrednika sakademskim titulama. Njihov stvarni posao je razvoj proku�avanjem u izravnoj proizvodnji.

Ovim radom se na 12 primjera predoèava dosegnuta tehnièka razina, navode razlozi za�tose hrvatska poljoprivreda mora, te naèini kako se mo�e opremati na visokoj i najvi�oj razini.

Kljuène rijeèi: kombajn, integrirani agregat, robot za mu�nju, konzervirajuæa obrada,No-till, su�enje, biomasa, biodizel

O poljoprivredi, ljudskom radu, te radu i moguænostima strojevaTko proizvodi hranu nije gladan! �etvu i berbu treba izvoditi brzo, uz �to manje gubitke

i o�teæenja, te �to kraæi transport do spremi�ta. Hranu treba i èuvati, jer proizvoðaè je onaj tkoproizvode mo�e u svakom momentu isporuèiti. Èuvanje proizvoda ima i drugi znaèaj �kvalitetna roba je pouzdanija vrijednost od njene novèane protuvrijednosti.

Globalizacija tr�i�ta ubrzava promet roba, umanjuje rentu polo�aja i jeftinim transportomomoguæava opskrbljenost svakoga tr�i�ta u svakome momentu svim robama koje se na svijetuproizvode u dostatnim kolièinama. Utjecaju svjetskog tr�i�ta izlo�eni su svi poljoprivrednici.

Poljoprivreda je podruèje na kojem se lome koplja nacionalne i globalne politike.Fizièki ljudski rad preuzima informatizirana tehnika jer je:

- kilovatsat (kWh) rada strojeva jeftiniji tisuæu do deset tisuæa puta od kWh rada èovjeka*;razlika u cijeni se uveæava,

-

dobro odr�avani i ispravno programirani strojevi rade (za razliku od èovjeka) bez osciliranjasve dok su ispravno pode�eni i uredno odr�avani; ne umaraju se; èovjek ih nadzire,

- informatizirani strojevi se u klimatski povoljnim uvjetima mogu koristiti 16 sati ili 21 satdnevno (tri smjene po sedam sati uz obavezna tri sata servisiranja izmeðu smjena).

Strojevi nisu svemoguæi! Mogu sve, ali ne uvijek. Klimatski poremeæaji usporavaju iliiskljuèuju strojeve, poskupljujuæi rad, kao �to je èesto bio sluèaj ki�ne jeseni 1998. godine.

*Dizaè utega mo�e na kraæe od sekunde trzajem proizvesti do 4,5 kW (6 KS). Trkaè na 100 ili 200 m ili dugopruga�na kraju trke, u trajanju 5 do 10 sekundi, stvara 1,2 do 1,5 kW (1,6-2 KS) gotovo anaerobno. Kisik se ne dovodi umi�iæ, pa je Krebsov ciklus nemoguæ. Stvara se mlijeèna kiselina i izaziva grèenje mi�iæa. Iz mi�iæa se privremenose oslobodi vi�e energije, a to �porta�i posti�u treningom. Tridesetpet godi�nji radnik u 40 satnom radnom tjednuproizvodi do 0,36 kW (0,49 KS), od èega se samo 1 % ili 0,0036 kW (0,0049 KS) mo�e iskoristiti za produktivanrad. (1). Mala je to snaga i u najboljim godinama. Èovjek se, ipak, vi�e treba oslanjati na um! Na znanje.

XXXV ZNANSTVENI SKUP HRVATSKIH AGRONOMA

HRVATSKA AGRIKULTURNA ZNANOST NA PRAGU TREÆEG TISUÆLJEÆA12

Pogled preko plota na zapad i sjever�to rade susjedi s kojima �elimo biti u zajednici?Motre nas i procjenjuju kad æemo biti dovoljno uredni da nas prihvate u zajednicu. Do

tada nam vrlo rado prodaju �ito, mlijeko, meso i druge proizvode za èiju proizvodnju mi imamoekolo�ki bolje uvjete. A nije tome davno kada smo sve te proizvode njima izvozili. Utovljenajunad �ezdesetih godina bio je pojedinaèno najvrijedniji izvozni artikl na�eg gospodarstva!

Nijemci su uoèili da mehanizacija nije samo sluga proizvodnje veæ i gospodar razvoja.Na sada�njoj razini mehaniziranosti odr�iva su ratarska gospodarstva koja obraðuju vi�e od 200ha. Razlog: sve poslove mo�e obaviti jedan radnik.

Kako mo�e ratarsko gospodarstvo rasti smisleno, pita se P. Braullman (2) i to analizira naekonomiènosti ratarskih kultura. Gospodarska situacija srednjih ratarskih gospodarstava (70 do300 ha) ovisna o plodoredu i prinosu prikazana tablicom 1. mnogo pokazuje.

Tablica 1. Kalkulacija ratarske proizvodnje na �itarskim gospodarstvima srednje velièine 70 � 300 haKultura Oz. p�enica Oz. jeèam Ra� Tritikale Ulj. repica Repa UgarRazina prinosa ++ + ++ + ++ + ++ + ++ + Æ Æ

Prinos dt/ha 85 80 75 70 85 79 82 76 35 31 575 0Cijena DM/dt 24,5 24,5 24,2 24,2 21,5 21,5 22,7 22,7 48 48 10 0Ukupan prihod DM/ha 2082 1960 1815 1694 1828 1698 1681 1725 1680 1488 5750 0Premija DM/ha 615 615 615 615 615 615 615 615 1000 1000 0 0Tr�i�na vrijednost DM/ha 2698 2575 2430 2309 2442 2314 2476 2340 2680 2488 5750 780Direktni varijab. tro�kovi DM/ha 719 719 637 637 675 675 621 621 649 649 1100 85Rad strojeva DM/ha 661 661 626 626 650 650 618 618 625 625 1000 282Fiksni tro�kovi1) DM/ha 305 305 305 305 305 305 305 305 305 305 305 305Ukupni tro�kovi 1685 1685 1568 1568 1630 1630 1544 1544 1579 1579 2405 672Prihod pogona DM/ha 1012 890 862 741 812 684 932 796 1101 909 3345 108++ = vrlo visok, + = visok, Æ = prosjeèno, 1) bez zakupnine, kamata i plaæanja usluga Izvor: Rezultati voðenja knjigovodstva ratarskihgospodarstava u Vestfaliji

Tablica 1. pokazuje prinose, cijene i premije s kojima Nijemci kalkuliraju. �tedjeti semo�e jedino na tro�kovima. U direktne varijabilne tro�kove prikazane u kalkulaciji uzeto je:

sjeme 100 � 150 DM/hagnojivo mineralno 240 � 290 DM/haza�titna sredstva 230 � 280 DM/haostalo 45 - 60 DM/haUkupno: 615 � 780 DM/ha.

Tro�ak rada strojeva kreæe se od 618 do 1100 DM/ha. Tu uvijek postoje rezerve i smatrase da oni po prosjeènom hektaru gospodarstva ne bi smjeli prema�iti 500 DM/ha. Ali kako todosegnuti? Da bi imali upori�nu uporednu toèku u kalkuliranju navodimo primjer opremljenostiudru�enih gospodarstava koja zajedno imaju 225 ha. Dovoljna im je slijedeæa oprema:

- 2 traktora, snage motora cca 90 kW (@ 120 KS)* Bolje je priskrbiti traktor snage motora 100do 115 kW (135 � 155 KS), kako bi mogao nositi i pogoniti stroj za istovremenu obradu i sjetvuzahvata veæeg od �irine traktora s udvojenim kotaèima, dakle zahvata 3 m.

-

jedan èetverobrazdni plug- sjetvena kombinacija zahvata 3 m,-

prskalica 2000 L, vuèena, zahvata 15 m,- gruber za obradu strni�ta,- rabljeni kombajn kapaciteta 1,2 do 1,5 ha/h

- packer valjci, centrifugalni raspodjeljivaè gnojiva i razlièita druga oruða.Nabavna vrijednost naznaèene opreme je ispod 2600 DM/ha. Otpis je 233 DM/ha,

tro�kovi popravaka 130 DM/ha, utro�ak za gorivo i mazivo 75 DM/ha, te plaæanje uslugadrugima do 25 DM/ha godi�nje. Tro�kovi rada bez kamata iznose 463 DM/ha godi�nje.

Treba postaviti i glavna pitanja:-

mo�emo li ostvariti naznaèene prinose,- kolika je na�a povr�inska premija za pojedine kulture,-

kakva nam je prihodovna strana kalkulacije, te



-

imamo li i mo�emo li objediniti gospodarstva od 225 ha ili veæa?Nabavna vrijednost naznaèene opreme je 585.000 DM, �to predodreðuje visinu fiksnih

tro�kova, naroèito otpisa (amortizacije). Ona je 305 DM/ha ili 68.625 DM godi�nje. Kao ciljnuvelièinu amortizacije voditelji gospodarstava postavljaju raspon od 220 do 270 DM/ha godi�nje.Na pogonu povr�ine veæe od 500 ha amortizacija mo�e biti ispod 200 DM/ha godi�nje.

Uoèljiva je ukupna tijesna opremljenost, kao i �tednja u investiranju izra�ena èak ikupovina rabljenoga kombajna.

�etva 1998. godine bila je zabrinjavajuæe lo�a u mnogim regijama. Uslijedila je mizernacijena �ita (svinja i goveda), a zatim ki�na jesen, te najhladniji studeni od 1902. godine.

Najva�nija pitanja koje æe poslije ove analize uslijediti su:�

gdje je meni tolika obradiva povr�ina?�

gdje je tr�i�te koje æe prihvatiti proizvode po naznaèenim cijenama?U Njemaèkoj godi�nje nestaje od dva do èetiri posto gospodarstava. U biv�em DDR-u nije do�lodo rastakanja gospodarstava ispod velièine koja odgovara tehnièkim rezonima. Tamo èak 57 %privatiziranih gospodarstava vodi knjigovodstvo, dok je to u zapadnom dijelu kod svega 36 %gospodarstava. Knjigovodstvo je u 1997. g. vodilo 191.000 gospodarstava prosjeène povr�ine 71ha, �to ukupno èini vi�e od 13 milijuna ha ili 4/5 od ukupno 17 milijuna hektara.

Strukturne promjene gospodarstava ne idu brzo. Odvijaju se temeljito i usmjerene suomoguæavanju primjene strojeva najveæeg eksploatacijskog potencijala, radi borbe za opstanak.

Amerièki farmeri su najpostojaniji svjetski poljoprivrednici. Izlo�eni su nestabilnosti ioscilacijama potra�nje roba i pada cijena na svjetskom tr�i�tu. Veliki su pa svaki poremeæaj br�ei jaèe osjete. Uvode sorte dobivene gentehnologijom dose�uæi super rentu. Jaèe farme su prvikupci novih strojeva i s njima novih tehnologija. Ne dangube na popravcima, veæ na pr. traktorenakon èetiri do pet tisuæa sati rada prodaju. Za to vrijeme dozori nova generacija superiornijihstrojeva, koje kupuju vodeæe farme i ostaju vodeæe. Po produktivnosti konkurirali su im na�ikombinati koji se nisu prepustili rastro�nosti i lo�oj organiziranosti. Takav je svojevremeno bioPIK Vukovar. Imamo li hrabrosti ponovno baciti rukavicu najboljima na svijetu?

Farmeri u Velikoj Britaniji su u krizi. Neto prihod u 1998. godini bio im je (6) ni�i za56 % od prihoda u 1996. godini, a oèekuju daljnji pad za 48 %. Potonule cijene �itarica i mesa,lo�e vrijeme, te meðunarodna recesija razlogom su sve dublje krize.

Nizozemska i Danska su relativno male dr�ave, ali su u mesu i mlijeènim proizvodimaizvozni divovi. Naroèito velike �tete od visokih voda pretrpjeli su nizozemski poljoprivrednici.

Biti mali ima i svoje prednosti. Bli�e si tlu, pa ako i pada� to je s manje visine, ka�e JensNoordhof (10). Mali bolje pozna svoje granice. Mora biti pokretljiviji, vi�lastiji da bi dohvatiosvoj cilj... Dok se Francuzi, Nijemci i Englezi tek vr�kovima prstiju hvataju za strane jezike dotlesvi Nizozemci i Danci govore najmanje dva, a èe�æe tri ili vi�e stranih jezika. Tko �eli prodatimora se prilagoditi i pribli�iti svojim kupcima.

Da li smo i mi mali? Mo�emo li biti uspje�ni? Koliko jezika govorimo?Europska zajednica Agendom 2000 (protiv koje bavarski seljaci protestiraju nazivajuæi

ju birokratskim pritiskom iz Bruxelles-a) stalno dote�e uvjete gospodarenja. Predviða daljnjesmanjenje cijena za oko 20 %, te ujednaèavanje, a to znaèi u bogatijim dr�avama smanjenjepremija za poljoprivredu. Seljaci se bune, ali pravila im uvjete dote�u. Pod tim pritiscima slabijigase gospodarstvo, a sna�niji iznalaze neiskori�tene rezerve.

Pogled na istokU Ukrajini je pala proizvodnja �itarica od 53 na 28 milijuna tona, �eæera sa vi�e od pet

na okruglo dva milijuna tona. Prognoze su bile sasvim drugaèije. Klecala su koljena Argentini iKanadi tradicionalnim isporuèiteljima p�enice. Ali, korupcija i lo�e gospodarenje od europske�itnice èine sirotinjsku kuæu.(dlz 12/98. S 10).

Poljska ostvaruje urod �ita i povræa iznad ranijega. Pozitivna su kretanja i u govedarskojproizvodnji. Ali, za prilagoðavanje slobodnom tr�i�tu neophodni su dubinski zahvati u promjeni



strukture. Samo jedna treæina poljskih gospodarstava proizvodi za tr�i�te. Ova treæina proizvodina 70 % povr�ina i zapo�ljava oko 10 % aktivnog stanovni�tva. Preostalih gotovo 70 % sugospodarstva velièine 1 � 7 ha. Koriste 30 % poljoprivredne povr�ine i daju 26 % proizvoda,koje gotovo i ne iznose na tr�i�te! Poljaci svojim uzorom vide poljoprivredu Francuske.

�to mo�emo zakljuèiti iz pogleda u susjedstvo?Najva�nija je èinjenica da tr�i�no mogu opstati gospodarstva koja posti�u visoke prinose

uz niske tro�kove proizvodnje, a imaju podno�ljiv odnos prema okolini. Takvih gospodarstavabrojèano je sve manje, ali postaju sna�nija, opremljenija i proizvode sve vi�e. Smanjenje prihodaprisiljava poljoprivrednike da paze na tro�kove.

ZADATAK I CILJ RADAZadatak rada je opis i obrazlo�enje moguænosti dosegnute svjetske razine

poljoprivredne tehnike na prijelazu u treæi milenij. Jasan prikaz na primjerima.Cilj rada je da zornim predoèavanjem moguænosti poljoprivredne tehnike uka�e na

moguænosti preskakanja hrvatske poljoprivrede iz sada�njega sta(ja)nja i nemoæi u uzbudljivi,dinamièni, ekolo�ki i gospodarski odr�ivi ritam razvoja. Radu smo dali naslov Tehnièke osnove

preporoda hrvatske poljoprivrede. Naredni cilj je nagla�avanje uloge znanja, obrazovanja, iosposobljavanja poljoprivrednika s jedne strane, te neophodnosti strukturnih i organizacijskihpromjena tr�i�no orijentiranog dijela hrvatske poljoprivrede. Bez uèenja i naznaèenih promjenanije moguæe iskori�tenje eksploatacijskih potencijala ugraðenih u novu tehniku.

Radom se, u tablici 2. predla�u proizvodna usmjerenja i opremljenost gospodarstava svihvelièina, koja im daju izglede za opstanak.

RATARASKA PROIZVODNJA - mehaniziranost i utjecaj na tehnologijePrimjer 1: �estredni kombajni za �eæernu repu. Veæ su preuzeli preko 60 % vaðenja

�eæerne repe u Njemaèkoj. Imaju terra pneumatike �irine 800 mm, koje se koriste s tlakom < 0,6bara, èime se dovoljno dobro èuva strukturno stanje tla. Moguæ je pomak stra�njih kotaèakombajna u (lijevu) stranu tako da ne gaze tragom prednjih kotaèa, èime se dodatno èuva tlo.Spremnik korjena od 24 m3 (18 tona) omoguæena, uz prinos 10 kg/m2 (100 t/ha) vaðenje na 600metara, èime je iskljuèena potreba ulaska transportnih sredstava u tablu. Glave i li�æe repekombajn ujednaèeno raspodjeljuje po povr�ini prethodnog svoga prolaska i time ujednaèenognoji narednu kulturu. Omoguæava izravnu sjetvu p�enice sijaèicom, èime je ovaj kombajnraskrèio put uvoðenju reducirane obrade i nove tehnologije.

Kombajn ima uèinak od najmanje 1,1 ha/h ili 700 do 1000 ha u kampanji vaðenja repe.Nakon povaðenih 301 ha njegova cijena vaðenja repe* (Pitanje je do kada æe globalizirano svjetskotr�i�te trpjeti za oko pet puta skuplji �eæer iz korjena �eæerne repe u odnosu na onaj iz �eæerne trske? Kada æe se utropska podruèja preseliti i proizvodnja �eæerne repe (s obratnim ciklusom dozrijevanja od �eæerne trske), produljitikampanju rada �eæerana od sada�njih tri na devet mjeseci! Proizvodna cijena �eæera pala bi ispod sada�njeproizvodne cijene �eæera iz trske.) postaje ni�a od bilo koje dosada�nje alternative. Gubici korjena sumanji, a oèi�æenost korjena bolja.

Analogno repnom razvijen je i (èetveroredni) kombajn za vaðenje krumpira. Radibolje od bilo kojeg ranije razvijenoga stroja za vaðenje krumpira.

Berba vinskog gro�ða kombajnom rutinski je posao veæ desetak godina u Francuskoj iNjemaèkoj. U vinogradima uz Rajnu. Informatiziranost kombajnâ i kartiranje plodnosti kombajnom

Kombajni su informatizirani, a mogu biti opremljeni i za kartiranje plodnosti tla. Mjerevrijeme, put i momentalni prinos, iz èega raèunalo pokazuje ili na poziv ispisuje podatke ouèinku u ha/h i t/h, obraðenoj povr�ini u ha, te prinosu t/ha. Mjerenjem i registriranjemmomentalnoga prinosa moguæe je, u povezanosti s (D)GPS sustavom, kartiranje plodnosti tla.

Posao kartiranja plodnosti tla najzgodnije obavljaju �itni kombajni. Podaci o plodnosti tladopunjavaju se uzimanjem uzoraka tla i ispitivanjem u laboratoriju. Kartiranje plodnosti oranica



moguæe je i s repnim kombajnom, a razvijen je i sustav kartiranja plodnosti travnjaka. To nijezabava niti zanovijetanje veæ jedan od realnih putova za smanjenje tro�kova. Tko ga ne budekoristio (i na travnjacima) ima poveæanu �ansu za propadanje.

Primjer 2. Traktor s vario mjenjaèem i tempomatom. Èetiri tvrtke su na DLG izlo�biAgritehnica �97. dobili zlatnu medalju za bezstupnjeviti prijenos snage motora na kotaèe i drugepogonske organe. To su: Claas, Fendt, Steyr-Deimler-Puch i ZF.

Kod mjenjaèa Fendt-Vario prijenos snage od motora ulazi u mjenjaè mehanièki prekozupèanika planetarnog reduktora s unutra�njim ozubljenjem zvanim �sunce� i raèva se nahidraulièku i mehanièku komponentu. U prijenosniku je jedna hidro pumpa i dva hidromotoranove Fendt izvedbe sa zakretanjem do 45 0 i omoguæavanjem prijenosa snage hidrostatièkimputem u vrlo �irokom rasponu, �to omoguæava uspostavljanje bilo koje brzine od 20 m/h do 50km/s. Promjene brzine kretanja su bez trzanja. Snaga motora koristi se u njegovu najpovoljnijemre�imu rada, pa je potro�nja goriva minimalna, najmanja do sada. Nakon �to se odabere po�eljnabrzina kretanja memorira se tempomatom i odr�ava stalnom bez obzira na broj okretaja motora,proklizavanje ili druge utjecaje, sve dok se ne preprogramira. Po prvi puta je Vario mjenjaèemmoguæe egzaktno prilagoditi brzinu vo�nje i uz to i snagu motora svakoj potrebi.

Uz vario mjenjaè uspostavljene su i druge pogodnosti kod traktora:- koncipiran je istovremeno kao univerzalni i kao sistemski traktor, zatim traktor

prikladan za promet (najveæa brzina 50 km/h pri 1500 min-1 motora), te traktorprikladan za �etvene radove, ako se pri vo�nji traktora unatrag integriraju traktorusukladni radni strojevi; tako postaje integrirani agregat s kvalitetama kombajna zaposlove koji se po agrotehnièkom roku mogu istovremeno obavljati,

-

buka u kabini na uhu vozaèa na razini od 72 dB(A),- rukovanje svim funkcijama s jednom ruèicom � Joystick-om,- prednji hidraulièki podizaè i prednje PV s dvostranim okretanjem, pa je moguæe

kori�tenje stra�njih oruða na prednjoj strani,-

idealan raspored te�ina na prednjoj i na stra�njoj strani kod neoptereæenog traktora.Vlastita masa je mala; ukupna dopu�tena masa veæa je za oko 50 %, �to daje brojnemoguænosti nadogradnje spremnika i agregatiranja radnih strojeva,

-

CAN Bus (Control Area Network-Bus), EHR regulacija i prednjeg i stra�njeghidraulika, ogibljenje prednje osovine, ogibljenje kabine...

Traktori s Vario prijenosnicima snage odmakli su od dosada�nje najvi�e razine traktorskihmjenjaèa toliko da prave probleme svim ostalima kod reklamiranja svojih proizvoda. Vi�e se nemo�e reklamirati mjenjaè s brzinama!

OBRADA TLAObrada tla sudjeluje s oko 40 % u ukupnim tro�kovima. Koliko se tu mo�e u�tedjeti, a da

se ne dira u tehnolo�ke zahtjeve i ne ugro�ava prirod.Pelizzi et al. (1988., lit. 11.) navode da u okvirima poljoprivrede dr�ava EEZ od ukupne

energije potrebne za obavljanje poslova u polju 38 % otpada na obradu tla. U tome od navedenih38 %, èak tri èetvrtine tro�i primarna* (Brojni su poku�aji obaranja rekorda u oranju za 24 sata

neprekidnoga rada. Postignuti su slijedeæi rekordi: kolovoz 1991. 70 ha, kolovoz 1992. 86,01 ha, studeni 1992.91,02 ha, kolovoz 1993. 109 ha, rujan 1995. 127,7 ha i u o�ujku 1998. godine 180,36 ha. Izveden je 15 brazdnimpoluno�enim plugom premetnjakom s re�etkastim daskama tvrtke Kuhn, zahvata 50 cm po plu �nom tijelu iliukupno 7,5 m. Orano je na 25 cm dubine. Voza è je bio 35 godi�nji francuski poljoprivrednik Maurice Donval.Kori�ten je zglobni traktor John Deere � 9400 s motorom snage 313 kW (425 KS). Potro�io je 1817 litara goriva za24 sata rada, �to iznosi 10,09 L/ha, odnosno 75,7 L/h. Predusjev je bio kukuruz za zrno pod navodnjavanjem i

prinosom 115 dt/ha suhog zrna. Plug je okrenuo 450.000 m3 odnosno 585.000 tona zemlje, �to iznosi 6,77 t/s.Prosjeèna radna brzina bila je izmeðu 10 i 12 km/h, a proklizavanje < 8 %. Oranje je izvedeno kvalitetno. Prosjeèniuèinak bio je veæi od 7,5 ha/h.) obrada, �to evidentno ukazuje na èinjenicu da je obrada tla jedno odkljuènih mjesta u agrotehnici gdje treba nastojati realizirati u�tedu energije, a time u ne malojmjeri utjecati na smanjenje izravnih tro�kova proizvodnje i ostvarenje profita.



U dana�nje vrijeme poljoprivrednicima na odabir stoje tri temeljna naèina obrade tla:konvencionalna, konzervirajuæa i nulta obrada.

Konvencionalna obrada tla (oranje leme�nim plugom, uobièajeno vi�ekratno tanjuranjei drljanje kombiniranim oruðem)

Iako dokazano najskuplji ovaj naèin obrade nije dominantan samo u Hrvatskoj veæ seprimjenjuje i na 85 % proizvodnih povr�ina dr�ava EEZ (Stroppel, 1997., lit. 12). No bez obzirana reèeno odreðenim modifikacijama ovog naèina obrade moguæe je smanjiti utro�ak energije, teljudskog i strojnog rada. Modifikacije se sastoje prije svega u povezivanju poslova sastavljanjemtzv. slo�enih, integriranih agregata. Uobièajeni naziv modificirane konvencionalne obrade jereducirana obrada.

Primjer 3. Traktor + plug premetnjak + Packer valjak. Agregat ore, djelomièno ravna imrvi prethodnu brazdu. Poslije njega slijedi iduæi agregat traktor + zvrk drljaèa sa sijaèicom.

Ovakvim naèinom obrade zasigurno smanjujemo prekomjerno zbijanje tla, utro�akljudskog i strojnog rada, èime nam je omoguæeno obavljanje poslova unutar optimalnihagrotehnièkih rokova. Prema Tebrugge-u (1997., lit. 13.) ovaj naèin obrade iziskuje 18�20 kW/mzahvata vuène snage za oranje, te 15 kW/m zahvata pogonske snage za drljanje i sjetvu. Utro�akgoriva oba agregata je 35 L/ha, a utro�ak ljudskog i strojnog rada 2,0 h/ha.

Konzervirajuæa obradaNaèin obrade kojeg karakterizira supstitucija pluga rovilom, dakle primarna obrada bez

preokretanja oraniènog sloja tla, te obvezno usitnjavanje i raspodjela �etvenih ostataka �irom pooranici. Sekundarna obrada tla obavlja se uobièajeno integriranim agregatima zvrk drljaèa +sijaèica ili rotirajuæa drljaèa + sijaèica ili rovilica + sijaèica. U nekim sluèajevima se primarna isekundarna obrada integriraju npr. rovilo + zvrk drljaèa, rovilo + rovilica itd. Ovaj naèin obradedanas je zastupljen na 15 % povr�ina dr�ava srednje Europe, a prema Stroppel-u (1997., lit.12.)za oèekivati je da do 2015. godine dosegne èak 40 %. Konzervirajuæom obradom tla moguæe sudaljnje u�tede.

Primjer 4. Traktor + rovilo s krilcima i rotirajuæa drljaèa (integrirani agregat). Utro�akgoriva ovoga agregata je 25 L/ha, a utro�ak ljudskog i strojnog rada 1,0 h/ha.

Primjer 5. Traktor + rovilo bez krilaca i rotacijska drljaèa (integrirani agregat). Ovimagregatom tro�i se 24 L/ha goriva i 0,9 h/ha ljudskog i strojnog rada.

Primjer 6. Traktor + zvrk drljaèa i sijaèica (integrirani agregat). Ovaj agregat iziskuje 18L/ha goriva i 0,7 h/ha ljudskog i strojnog rada.

No-till (Nulta obrada, Izravna sjetva, Direktna sjetva)Za ovaj naèin obrade karakteristièno je izostavljanje obrade u klasiènom smislu, jer su

odreðeni radni elementi sastavni dio posebnih sijaèica za izravnu sjetvu. To su obièno kru�neèeliène ploèe nazubljenog ili glatkog oboda fizièki smje�tene ispred ulagaèa sjemena. Obraðujuzonu tla �irine 3-5 cm stvarajuæi tako brazdicu u koju se ula�e sjeme. Ovaj naèin obrade je danaszastupljen na 50 % povr�ina u USA i to vrlo uspje�no. Australija i Argentina takoðer primjenjujuovaj naèin obrade, naroèito u proizvodnji p�enice.U srednjoj Europi se No-till primjenjuje nasvega 1 % povr�ina. Stroppel (1997.) smatra da æe do 2015. godine cca 15 % europskih farmerakoristiti No-till.

Primjer 7. Traktor + No-till sijaèica. Ovim naèinom obrade sveden je utro�ak goriva na6 L/ha, a utro�ak ljudskog i strojnog rada na 0,4 h/ha.

Gotovo sve navedeno o reduciranoj, konzervirajuæoj i No-till obradi poznato je na�ojstruci, a i seljacima. No vrlo malo se ovih spoznaja primjenjuje, �to iz bojazni od slabopoznatoga (tipièno za ljudsku vrstu), �to zbog nedostatka novca, a time i nedostatka tehnikenu�ne za primjenu spomenutih naèina obrade. Zasigurno je da skupa proizvodnja ne mo�ekonkurirati na svjetskom tr�i�tu, jer ono je nemilostivo prema znanjem i novcem siroma�nima.



MEHANIZACIJA STOÈARSKE PROIZVODNJEAutomati - roboti za mu�njuRazvoj tehnike mu�nje skoncentriran je na izmuzi�ta tipa riblja kost za manja stada, te na

rotolaktore za stada sa vi�e od 400 krava. Polo�aj tijela krave omoguæava najbolji pristupvimenu. Slijedeæi razvojni korak su automati za mu�nju ili muzni roboti.

Primjer 8. Vi�e desetaka Nizozemskih i Njemaèkih gospodarstava veæ pobolj�avaorganizaciju stoèarske proizvodnje, nakon �to su uveli robot za mu�nju (4). Hans Jürgen

Gärtner s jednim radnikom opskrbljuje 185 krava. Drugi radnik brine o teladi, zasu�enimkravama, te bolesnim kravama. Harm i Jan Tinge muzu od 1995. godine robotom. Muzu 160krava sa tri robota s po jednim stajali�tem... Rade na tome da se proizvodnja po jednomzaposlenom podigne na 1,5 milijuna kilograma mlijeka godi�nje. Krave se pomuzu najmanje triputa dnevno. Dijele stado u manje grupe. Heinz Bakenhaus ka�e � ranije smo nas dvoje muzlipo èetiri sata. Danas ja sam obavim sve poslove u staji za èetiri sata!

Automati za mu�nju � roboti samo su korak dalje u automatiziranju procesa. Kao i svakojnovotariji postavlja im se niz primjedbi, meðu kojima je mo�da najva�niji (ozakonjeni) postupakda se na prvim mlazovima mlijeka iz svake èetvrti mora vizualno provjeriti da li je mlijekozdravo. Oko 85 % krava ima oblik (izgled) vimena prikladan za mu�nju robotom. Razvijen je usastavu robota i sustav za automatsko pranje vimena i pripremu za mu�nju, ali se primjeæuje dato nije dovoljno dobro. Razvoj se nastavlja.

Na Euro Tier 12-14. studenoga 1998. u Hannoveru pratili smo mu�nju robotom (LiveShow) i odu�evili se. Robot radi. Krave se dolaze same pomusti! Nedoreèenosti æe se doreæi, aprednosti æe brzo pro�iriti primjenu automata za mu�nju.

Robot je na izlo�bi Euro Tier bio ugraðen u jeftinoj prozraènoj staji. No to je veæ druga,ali jednako znaèajna tema.

Kombajn za krmljenje govedaPrimjer 9. Komplicirani sustavi hranidbe sve vi�e ustupaju mjesto pojednostavljenoj

pripremi racio obroka. Razvijeni su i atestirani samokretni strojevi s ureðajem za izuzimanjepojedinih komponenti, precizno odvagivanje, ujednaèeno mije�anje s odstupanjem do ± 3 % iurednu raspodjelu krme. Ovaj samokretni stroj � kombajn za krmljenje veæ je pobijedioorganizacijski i tehnolo�ki. Primjenjuje se ne samo na velikim farmama, veæ i na veæem brojumanjih farmi. Istièe se primjer uslu�noga krmljenja jednim strojem na 18 farmi s dnevnimvoznim redom dugim 108 km.

Mali, usitnjeni posjedi mogu se u nekim proizvodnim granama osloniti na velikagospodarstva ili zadruge, osposobljene za otkup, financiranje, prihvat, doradu i preradu. Drugavarijanta je udru�ivanje u proizvodno-preraðivaèke zadruge kakve na pr. postoje u Austriji.Do domovinskog rata u Hrvatskoj su graðeni prete�no veliki silosi i skladi�ta s vi�e prijemnih iuzvlaènih linija, te opremom za predèi�æenje i su�enje zrna �itarica i uljarica. Od 53 skladi�no-silosna objekta tri èetvrtine skladi�nog prostora je u 22 objekta, od kojih svaki ima prostora zavi�e od 25.000 tona zrna.



Tablica 2. Moguæe velièine i usmjerenja gospodarstava, te kljuèni strojevi � opremaPrijedlog opremanja koji svim velièinama gospodarstava otvara perspektivu

Gospodarstvena grupa poduzeæa,ha i proizvodno usmjerenje Glavni proizvodi

Kombajni i drugi bitni stro -jevi, vlastiti ili zajednièki.

Potreban broj kljuènih i prateæihtraktora, snaga u kW, pogon,

1 2 3 4 51 0,5-1 ha (A) - dopunski izvor

prihoda- povræe pod plastikom- voæe pod mre�ama s navodnjav.

- povræe, svje�e (B)- svje�e voæe- cvijeæe, rezano cv.

- ruèni alati- naprave vlastite izrade

Motokultivator 3-5 kW i/iliMotokultivator 6 kW, 1 - 2 strojaeventualno traktor 20 do 35 kW

2 1-3 ha - povræe - vinograd - voænjak- (ratarstvo+ svinjog. iliperadarstvo)

- povræe i cvijeæe- stolno gro�ðe i voæe- odojci, jaja, brojleri

- platforme za sadnju i berbu- prikolica

Traktor 25 � 35 kW ili zglobnitraktor 25 kW+ motokultivator 3 � 5 kW

3. 3-10 ha - vinogradarstvo (C) - voæarstvo,- ratarstvo + perad. ili svinjog.

- gro�ðe®vino- voæe ® prerað.- jaja,...prasad ...

- platforme- prikolice- posude

Tr. uski, 50 kW, 4x4, s prednjimhidraulikom i dobrom kabinomMotokulltivator 5,5-10 kW

4. 10-30 ha rat.+ pr. mlijeka - ratarstvo + tov junadi - ratarstvo + svinjogojstvo - ratarstvo + peradarstvo

- mlijeko(prerað.)- tovna junad- tovne svinje (kulen)- jaja, brojleri

-izmuzi�te-mixer prikolica-mixer prikolica

Traktor 50-100 kW, 4x4Traktor 35 � 55 kW s prednjimutovarivaèem

5. 30-100 ha, ratarstvo + mlijeko (D) - ratarstvo + tov junadi - ratarstvo + svinjog.-rasplod - ratarstvo + peradarstvo - rataratsvo + stoè.+ voæ. ili vin.

- mlijeko (prerað)- tovna junad- tovne svinje, prasad- jaja, brojleri-p�en., .kuk., soja, sun

-izmuzi�te-robot, >60 krava-mixer prikolica-mixer prikolica-autom. hranilice-univerzalni kombajn

Traktor 65 � 110 kW, 4x4Traktor 50-70 kW,4x4, pred..hid.Traktor 35 � 55 kW s utovarivaè.Dvori�ni traktor ili utovarivaè

6 100-300 ha - ratarstvo - ratarstvo + mlijeko ili tov junadi - ratarstvo + tov svinja - ratarstvo + peradarstvo

-p�en.,kuk.,repa, soja- mlijeko, junad- tovne svinje, prasad- jaja, brojleri

-univ. kombajn, 10 kg/s-mixer prikolica, 17 m3

-mixer prikolica, 17 m3

-mixer prik.,prema proj.

Traktor 135-185 kW, 4 x 42 traktora 65-110 kW, 4 x 4, spred. hidraulikom i p. vratilom2 traktora 35-55 kW s utovarivaè.

7 300-500 ha, rat.+ mlijeko - ratarstvo + tov junadi - ratarstvo + svinjogojstvo

- mlijeko (prerað)- tovna junad- tovne svinje, prasad

-sila�ni kombajn, radni zahvat 4,5 m-mixer-kombajn, volumena 12 ili 17 m3

Traktor 135-185 kW, 4 x 42 traktora 65-110 kW, 4 x 4, p.h.2 traktora 50-70 kW,4x4, pr.hidr.Dvori�ni traktor ili utovarivaè

8 500-1000 ha - ratarstvo- ratarstvo + mlijeko- ratarstvo + tov junadi- ratarstvo + svinjogojstvo

-p�en.,kuk.,repa, soja- mlijeko (prerað)- tovna junad- tovne svinje, prasad

-sila�ni kombajn, 4,5 m-repni kombajn, 6 r. 24 m3

-univ. kombajn, 10 kg/s-mixer kombajn, 17 m3

2 traktora 155-185 kW. 4x44 traktora 65-110 KW, 4 x 44 traktora 50-70 kW, od toga 2 sprednjim utovarivaèem

9 1000-3000 ha (E)- ratarstvo + mlijeko- ratarstvo + tov junadi- ratarstvo + svinjogojstvo

-p�en.,kuk.,repa, soja- mlijeko (prerað)- tovna junad- tovne svinje, prasad

-2 univer. kombajna 18 kg- repni komb., 6 r., 24m3

- kombajn za krm, samokr.- sustav automatske hranid.

Traktor 155-305 kW, gusjen.(F)3 traktora 155-185 kW, 4x47 traktora 65-100 kW , 4 x 4,5 traktora 50-70 kW

10 3000-5000 ha- ratarstvo +- stoèarstvo kao odvojene jedinice

-p�.,k.,repa, soja, suncokret + st. hrana- stoèarski proizvodi

- 4 univ.komb. 15 kg/s- repni kombajn, 6r., 24m3 - kombajn za krmljenje,volumena 17 m3

Traktor 155-305 kW, gusjenièar5 traktora 155-185 kW, 4x48 traktora 65-100 kW , 4 x 4,8 traktora 50-70 kW

11 5000-10000 ha- ratarstvo +- stoèarstvo kao odvojenae jedinice

-p�.,kuk.,repa, soja,-suncokret, sjeme,-stoèna hrana-stoè. proizvodi

- 6 univer. komb. 15 kg/s- repni kombajn.,6r., 24m3 -sila�ni kombajn 4,5 m- komb. za krmljenje, 17 m3

Traktor 155-305 kW, gusjenièar8 traktora 155-185 kW, 4x410 traktora 65-100 kW , 4 x 4,10 traktora 50-70 kW

12 Zadruge,iznajmljivaèi strojeva,Iznajmljivaèi usluga

- usluge- otkup proizvoda- opskrba reprom.

- univ. komb. 10 i 15 kg/s- repni komb., 6r. 24 m3

- mixer komb., 17 m3

Traktor 210-230Traktor 90-135, 4 x 4,Traktor 70 - 90 KS

(A) Okuænice, vrtovi, ali i pravi proizvodni prostor tipièan za primorska mjesta, uz vikendice, te u naseljima.(B) Izravna prodaja u susjedstvu, ugovorna isporuka restoranu ili prodaja na obli �njoj tr�nici.(C) Voæarstvo i vinogradarstvo mo�e se organizirati i na svakom veæem gospodarstvu ili njegovu dijelu. Tri hektara voænjaka ilivinograda su dovoljna za racionalno uposlenje jednog radnika s punim radnim vremenom. Tako se gospodarstvo povr�ine 3-10ha mo�e odr�ati.(D) U rasponu 30-100 ha mo�e se oèekivati vi�e od 5000 obiteljskih gospodarstava. Zajedno s r.br. 6. mogu biti ciljna grupa.(E) Veæa gospodarstva su udaljenija od naselja i gradova.(F) Iako u nas jo� nisu provjereni gusjeni èari s gumenim gusjenicama najbolje mogu preuzeti dio poslova obrade tla.Na primjer u agregatu sa strojem tipa EcoloTiger za konzervirajuæu obradu i rahljenje do dubine 55 cm. TvrtkaAgro-Grom-Claas nudi dva osnovna tipa sa sedam razli èitih snaga motora gusjenièara tvrtke Caterpilar. Traktori subez hidraulièke trozglobne poteznice, dakle tegljaèi, a prednosti su im manji specifièni tlak na tlo i veæa vuèna silapo tlu normalne vla�nosti. Na predstavljanju ovih traktora u Enying- u u Maðarskoj sugerirana je njihova primjena iza transportne radove pri izno�enju uroda iz table, u agregatu s jednoosovinskom prikolicom Horsch s jako �irokimkotaèima, volumenom bunkera 16 m 3, te s pu�nim pretovaraèem.



TEHNOLOGIJAVeliki prijemni centri propisuju uvjete prijema robe od onih malih gospodarstava koja

nemaju skladi�nog prostora ni opreme za su�enje, pa im moraju predati zrno izravno od �etve.Uvjeti i postupci su slijedeæi:

- tro�kovi su�enja ovisni su o vlazi,-

kolièinski se odbijaju primjese i otparena voda,- vrijeme preuzimanja robe je, u boljem sluèaju odreðeno i poznato; èe�æe se mora

èekati u redu za prijem i su�enje,-

obraèun tr�i�ne vrijednosti svodi se na (od strane vlasnika su�are) propisanuvla�nost,

-

moguæe podsu�enje se ne bonificira.Poveæanjem obiteljskih gospodarstava i njihovim prerastanjem u poduzeæa raste �elja i

orijentacija na su�enje i skladi�tenje robe u vlastitom dvori�tu s ciljem njene prerade iliprodaje u trenutku za koji se procijeni da je moguæe postiæi najveæu dobit. Takav pristup jeopravdan kod gospodarstava u usponu, koja obraðuju veæe povr�ine.

Tehnologija i tehnika su�enja ide tome ususret. Moguæa su dva tehnolo�ka postupka:a)

dvofazno kontinuirano su�enje zrna s vla�no�æu vi�om od 25 %. Zahtjeva se malamobilna su�ara u kojoj bi se zrno su�ilo u prvoj fazi, a dosu�ivanje bi bilo upostojeæim silosno-skladi�nim objektima,

b)

su�enje u silos-su�ari za vla�nosti zrna ispod 25 %. Zahtjeva se izgradnjaprihvatnih centara manjih ili srednjih kapaciteta.

Su�enje �itarica i uljaricaU Hrvatskoj se su�i pribli�no milijun tona kukuruza, uz utro�ak preko 30.000 TEN

(tona ekvivalent nafte, odnosno energetska vrijednost koja se dobije od jedne tone lo� ulja.). Su�e se popotrebi i druge �itarice (p�enica, jeèam), te uljarice (repica, soja, suncokret). U tu svrhuizgraðeno je vi�e od 90 velikih su�ara (kapaciteta 15 � 40 t/h pri su�enja kukuruza sa 32 na 14% vlage), te isto toliko malih su�ara. Su�are su slijedeæih karakteristika i moguænosti:

- 49 % su�i kukuruz dvofazno, a 51 % jednofazno (u jednom prolasku),-

42 % su�ara je s posrednim, 28 % s kombiniranim, a 30 % s neposrednimsu�enjem,

- 41 % su�ara koristi plin, 37 % lo� ulje, 16 % mazut i 6 % ugljen.Su�are su najveæim dijelom zastarjele (70 %) ili su potpuno dotrajale (25 su�ara).

Tro�e previ�e energije. Radi ilustracije navodimo utro�ke energije za su�enje 100 kg kukuruzasa 32 na 14 % vlage, pri èemu treba ispariti 20,93 kg vode.

Primjer 10. Tablica 3. U�tede energije podizanjem su�arâ nove generacijeSpecifièni podaci Potro�nja za 100 kg kukuruza

Generacijasu�arâ

kJ/kg isparenevode

kg isparene vode iz 100 kg zrnakukuruza su�enoga sa 32 na 14 %

ukupno kJ( = 2 ́ 3)

treba kg lo� ulja(1kg @41000 kJ)

1 2 3 4 5stare su�are @ 7500 20,93 156975 3,83nove su�are @ 4000 20,93 83720 2,04

U�teda u gorivu je oko 50 %. Za koliko vremena æe se u�teda izjednaèiti s investicijom?

Novih su�ara je vrlo malo. Velike su�are se krpaju, jer je postavljanje novih velikainvesticija. Za sada investiraju pojedine zadruge i obiteljska gospodarstva u usponu.

Prijelaskom na ubiranje kukuruza u zrnu umjesto u klipu javlja se �elja i potreba zamanjim stacionarnim ili preseljivim su�arama. Procjenjujemo da je veæ u uporabi desetaksu�ara kapaciteta 500, 1000 ili 1500 kg/h su�enja kukuruza. Prete�no se kao gorivo koristi lo�ulje.



Primjer 11. Biomasa se rijetko koristi kao izvor energije za su�enje.Ukupni godi�nji energetski potencijal biomase u Hrvatskoj (prema 15) iznosi 50065 PJ

(1015 J) , od èega je 39059 PJ tehnièki potencijal, dakle energija koju je moguæe veæ danas poèetiiskori�tavati. Za preostali dio potrebna su dodatna istra�ivanja i zahvati.

Prikladan izvor bioenergije je biodizel. Biodizel je gorivo za dizel motore,a proizvodi seiz biljnog (repièinog, suncokretova...) ulja esterifikacijom metanolom. Mo�e se koristiti sâmo, iliu smjesi s dizel gorivom mineralnoga podrijetla. Dodatkom vi�e od 5 % biodizel gorivapobolj�ava mazivost dizel goriva, a dodatkom iznad 20 % bitno se smanjuje emisija nepo�eljnihplinova. Biodizel ima mnoge poklonike, pa se na primjer u Njemaèkoj redovno toèi na oko 700pumpnih stanica. Austrijanci su jo� veæi poklonici biodizel goriva.

Uvoðenjem biodizel goriva poljoprivreda mo�e ponovno postati energetski neovisna,jednako kao �to je to bila u doba animalne vuèe. Za hranidbu radne stoke kori�teno je 22 do 25% povr�ina. Za pogon svih radnih strojeva na gospodarstvu i za su�enje proizvoda dovoljno jezasijati uljaricama 10 do 15 % povr�ine i pretvoriti ih u biodizel.

Primjer 12. Su�enje voæa i povræaSmanjena je proizvodnja duhana. Raèuna se da podravsko-slavonsko podruèje daje 80 %

ukupne proizvodnje duhana. Oko èetiri tisuæe malih su�ara za duhan sve manje se koriste, patreba izuèiti njihovu prilagodbu su�enju ljekovitoga bilja, ali i drugih proizvoda.

Na�a zemlja ima agroekolo�ke uvjete za uzgoj i su�enje poljoprivrednih proizvoda.Omasovljenjem programâ su�enja voæa i povræa bilo bi moguæe ostvariti znaèajne devizneprihode. Umjesto toga gotovo sve potrebe na su�enom voæu i povræu zadovoljavamo uvozom.Najèe�æe iz visokorazvijenih zemalja Europe i USA.

Tehnologija pripreme voæa i povræa za konzerviranje jednaka je tehnologiji njihovepripreme za su�enje. Obzirom da su linije pripreme skupe predla�e se uvoðenje su�enja uproizvodni proces, èime bi se postiglo dvojno iskori�tenje sada nedovoljno iskori�tenihtehnolo�kih linija.

ZAKLJUÈCIProfesionalna poljoprivreda je proizvodnja za tr�i�te. Da bi bila konkurentna mo�e

platiti samo neizbje�ni, bitno skuplji, u proces stvarno ulo�eni ljudski rad. Kilovatsat (kWh)strojnog rada ima za tisuæu do deset tisuæa puta ni�u cijenu kilovatsata ljudskog rada. Sve radnjekoje se ponavljaju mogu se mehanizirati i automatizirati. Strojevi ih obavljaju bez oscilacija,toèno onako kako su pode�eni. Ne umaraju se. Ni�a cijena, vi�a toènost i pouzdanost rada razlogsu mehaniziranja, zatim kvalitetnijeg i skupljeg mehaniziranja i u narednom korakuautomatiziranja proizvodnih procesa. Razvoju tu nije kraj. Ruèni rad cijenom mogu podnijetiluksuzni proizvodi i umjetnine.

Industrija poljoprivrednih strojeva oslu�kuje zahtjeve poljoprivrede. Poljoprivredniku senameæe rje�enjem boljim od onoga koje je oèekivao i uvijek boljim od svoga dosada�njegrje�enja. Velike korporacije oslu�kuju zahtjeve poljoprivrede cijeloga svijeta, jer na cijelomsvijetu i prodaju. Novi informatizirani sustavi omoguæuju industriji da ne proizvodi na zalihu,veæ da nakon izra�ene �elje i potrebe kupca slo�i toèno onakav stroj kakav kupac �eli. Svaki strojje tako svojevrsni unikat sastavljen od visokoserijskih komponenti.

Novo tisuæljeæe poljoprivreda zapoèinje veæ razvijenim vrlo uèinkovitim, praktiènim,jednostavnim, za rukovanje udobnim, prema okoli�u dovoljno obzirnim i lijepim strojevima.

Dominatnom postaje konzervirajuæa = �to manje dirajuæa obrada tla. Presudno jepravovremeno i kvalitetno izvoðenje prve operacije odmah iza prolaska kombajna.

Oranje vjerojatno neæe u potpunosti nikada biti izbaèeno. Moguæe ga je, kao najskupljuoperaciju, svesti na 1/3 do ¼ obradivih povr�ina (oranica?). Za rahljenje preostalih povr�ina, akoim je to uopæe potrebno, razvijen je veliki broj izvedbi rovila = chisel plugova = grubera,paralugova, te kombiniranih strojeva s pasivnim organima pod nazivima Multitiller-a,Ecolotiger, ili s aktivnim pogonjenim alatima za obradu kao �to je na primjer rototiller i drugi.



Sa sjetvom nema kompromisa. Sijati se uvijek mora najbolje. Prihrane i prskanja veæ seizvode po stalnim tragovima, ali se jo� uvijek gnojivo rasipa, a ne raspodjeljuje, ne dozira.

Skupi strojevi tra�e prostora. Ako ih se nedovoljno zaposli postaju najskuplji radnici.

Kada im se osigura dovoljno posla, redovno odr�avanje i uredno rukovanje rade najkvalitetnije inajjeftinije. Postaju primarni èimbenik ukupnog planiranja poljoprivredne proizvodnje.

Ne mora svako gospodarstvo imati vrhunski stroj, ali mora se naæi naèin kako da mubude na raspolaganju, da ga mo�e redovno koristiti.

Najsporije se mijenja tehnika transporta. Nu�nost je uvoðenje pretovarnih prikolica sa�irokim gumama i izbacivanje cestovnih vozila iz table. Tvrda guma na tvrdu podlogu

Dorada i èuvanje proizvoda najmanje ko�ta (vremena, goriva, gubitaka...) ako se izvedepravovremeno i suvremenom opremom. Ulaganja se iz nemoæi odgaðaju, odnosno prepu�taju utuðe ruke. A ti drugi, doraðivaèi i skladi�tari ne �ele slu�iti. Rado æe s Va�om robom gospodariti.

Dok nemamo dovoljno velika obiteljska gospodarstva da mogu imati prete�ni diovlastitih strojeva preostaju dva naèina kori�tenja strojeva visokoga potencijala: zajednièkopriskrbljivanje ili plaæanje usluge iznajmljivaèu. Èe�æi je drugi sluèaj.

Razlozi izbjegavanja zajednièkog priskrbljivanja i kori�tenja skupih strojeva visokogapotencijala su u neujednaèenosti znanja poljoprivrednika, razlièitim vje�tinama u rukovanju, terazlikama u kulturi poslu�ivanja (servisiranja i pode�avanja) strojeva. Spretniji, sposobniji iuredniji seljaci ne �ele dijeliti stroj s nemarnima i neosposobljenim susjedima.

�kolovanje�vicarska, Njemaèka, Austrija i druge zemlje veæ dva stoljeæa nastoje ujednaèiti znanje i

osposobljenost seljaka na najvi�oj razini. Tim putem krenuli su i Hrvati jo� 1860. otvaranjemGospodarskoga uèili�ta u Kri�evcima. Otvorene su po tome uzoru brojne ni�e i srednjepoljoprivredne �kole (Ilok, Osijek, Vinkovci, Donji Miholjac, Po�ega, Slavonski Brod, Zaèretje,Novi Dvori, Vinica, Gospiæ, Poreè, Ka�tel �tafiliæ ...), ali su kasnije utopljene u prosjeènostformaliziranoga stjecanja srednje struène spreme. Nisu opremane jer nije shvaæen znaèaj vje�bi,vje�bali�ta, poku�ali�ta, radionica, vrhunski opremljenih staja s izmuzi�tima, gnoji�tima,

uzornih povrtnjaka, voænjaka, vinograda, cjepili�ta, vinskih podruma, spremi�ta voæa i povræa,

su�ara, silosa... Bez ovih objekata i vrsnih voditelja vje�bi ne postaje se majstor poljoprivrede �zvanje koje je neophodno na primjer u �vicarskoj i Bavarskoj da bi upravljao gospodarstvom.

Majstor poljoprivrede se ne postaje ekskurzijom niti kraæim kursom.

Strukturne promjeneVrhunsku tehniku moguæe je izravno primjeniti na velikim pogonima. Podaci u tablici 2.

upuæuju na proizvodna usmjerenja i opremljenost s kojima gospodarstva mogu opstati. Ipak zaprihvat tehnike visokog eksploatacijskog potencijala na seljaèkim gospodarstavima neophodnesu strukturne promjene (o kakvim razmi�ljaju i Poljaci). To su:

- ruralizacija prostora; sve naredne gradnje planirati i projektirati,- arondacija,- objedinjavanje povr�ina za podizanje planta�a, ne dirajuæi u vlasni�tvo,- izmicanje farmi izvan naselja,- melioriranje kr�a i ne melioriranih podvodnih terena,- navodnjavanje gradnjom sustava iz kojih æe se korisnici poslu�ivati...InvestiranjeKupovina kombajna ili robotiziranog izmuzi�ta za 300 do 500 tisuæa DM izgleda

nedostupno. Iznos se zelena�kim kreditiranjem udvostruèuje! Kako iz poljoprivrednih proizvodaizvuæi toliko novca? Investiranje postaje vrhunska vje�tina gospodarenja. Èak i u Njemaèkimuvjetima sugerira se kupovina napr. rabljenog kombajna!



Rabljeni strojevi su zadnja vrijednost koju iz njih mo�e izvuæi njihov dosada�njikorisnik, jednako kao �to je i licenca zadnji novac koji njen vlasnik � tvornièar jo� mo�eizvuæi u momentu kad je razvio novi bolji stroj, kojim izbacuje ba� taj svoj dosada�nji!

Novi strojevi su pravo rje�enje. Tehnièki i tehnolo�ki su superiorniji. Novac jefunkcija posla. Stroj se kupuje kada mu se osigura dovoljno posla koji donosi dobit kojomse mo�e odplatiti i priskrbiti novi jo� bolji, superiorniji stroj nakon svojega amortiziranja.

Koje trgovaèke tvrtke u Hrvatskoj imaju financijske snage za priskrbljivanjenajbolje tehnike? Velike su to investicije. Da bi se ostvarile neophodna je organiziranost.Ranije je, mo�da, bila lo�a organiziranost, ali sada jo� uvijek nema nikakve. Obzirom navelike proizvodne rizike, neorganiziranost plasmana, te�ku naplatu, eventualni mali profit ispor obrtaj kapitala poljoprivreda nije privlaèna za ulaganje. Bez vlastite poljoprivrede sene smije ostati! Sve su to razlozi radi kojih se na poljoprivredi lome koplja nacionalne iglobalne politike.

Bez vrhunskog znanja i opreme poljoprivreda æe padati, opadati i propadati.Izraelska poljoprivreda se sa 90 % temelji na znanosti, a samo 10 % na radu, ka�eShimon Peres.

Pogubne su osobe koje se odupiru promjenama, razvoju, uvoðenju inovacija.Pogubnost je proporcionalna nadle�nosti.

Novi vlasnici velikih gospodarstava, neshvaæajuæi narodni znaèaj poljoprivrede,uvidjev�i da poljoprivreda nije poligon brze i velike zarade rasprodaju zateèenu imovinu.Time se okoriste jaèi seljaci. To je jedino dobro od rastakanja velikih gospodarstava.

Primjerima razvoja mehanizacije poljoprivrede �elimo potaknuti pravi pristuppreporodu hrvatske poljoprivrede. Treba upoznati moguænosti tehnike. Treba znati, jer akone�to ne znamo to za nas nema vrijednosti. Kao da ona i ne postoji.

Organizirano�æu, brigom, znanjem i vrhunskom tehnikom moguæe je uspje�nouvesti hrvatsku profesionalnu poljoprivredu u treæi milenij. Neorganiziranost i rastro�nostne mo�e ispraviti nikakva tehnologija niti tehnika.

Literatura1. Barnard, C.et al. 1981. : The body machine (Tijelo kao stroj). Prijevod Globus, Zagreb 1982., 260p2. Breulmann, P. 1998.: Wie Ackerbaubetriebe noch sinnvoll wachsen können. Top agrar 12/98 S. 32-363. Èuljat, M. 1999. Opremanje poljoprivrede. Rukopis za Simpozij AZMP Opatija 1999.4. Èuljat, M. 1977. Biotehnièke karakteristike zrna �itarica i uljarica. EM�C Osijek. Skripta, 110 stranica.5. Èuljat, M. 1992. : Zastarjelu i uni�tenu poljoprivrednu tehniku zamijeniti integralnom. Zbornik radova

�Obnova i razvoj istoène Hrvatske�. Sveuèili�te Josipa Jurja Strossmayera, Osijek.6. DLZ 12/98. 1998. Profi 12/98., Top agrar 11 i 12/98., Landtechnik 12/98., Agrar Technik 12/98., DLG

Mitteilungen 12/98. i drugi èasopisi, kao izvor podataka.7. Gerighausen, H.G., 1998.: Trends bei der Rinderfütterung. Landtechnik 6/98. S. 357-357.8. Katiæ, Z.1997.: Su�enje i su�are u poljoprivredi. Multigraf Zagreb. Ud�benik. 460p.9. Moore, M. 1998.: Managing risk in the Farm Business. The Furrow, Winter 1998/99. S. 6-8.10. Noordhof, J. 1998 : Klein, aber oho. Agrar Technik December �98, S. 311. Pellizzi, G., Guidobono Cavalchini, A., Lazzari, M. 1988.: Energy savings in agricultural machinery and

mechanization. Elesevier, London, 143p.12. Stroppel, A. 1997.: Soil tillage machines of the future. Zbornik radova �Aktualni zadaci mehanizacije

poljoprivrede� Opatija 1997., S.125-128.13. Tebrügge, F., Böhrnsen, A. 1997.: Interrelation of different tillage intesities on soil structure, biological

activity, yield and profit. Zbornik radova �Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede� Opatija 1997., S.129-138.

14. Tröger, F. 1998.: Trends bei der Melktechnik. Landtechnik 6/98. S. 357-359.15. ... 1998.: Nacionalni energetski program PROHES. Energetski institut �Hrvaoje Po�ar� Zagreb16. ... 1998.:�BIOEN� � Program kori�tenja biomase. Energetski institut �Hrvaoje Po�ar� Zagreb



TECHNICAL SUPPORT OF CROATIAN AGRICULTURE REVIVAL

SUMMARY

Agricultural technique has set milestones during development of human society. At theend of second and beginning of third millennium technique has assured to farmers easierand reliable production. Working loads are now moved to computerised combine harvestersand tractor aggregates with high exploitation potential. Livestock equipment is made ofnew materials and level of processes�s automation is equal as at processing and storagingtechnique.Period from scientific invention to technical achievement and its application in agricultureproduction has dramatically shortened. In further five to ten years operator less tractoraggregates and combine harvesters will cruise over fields, controlled by computer that hasguided Sojourner over Martian surface. Such kind of development can be financed andleaded only by the strongest corporations.Lack of money slowing down import of innovative machines and implements into Croatianagriculture. A lot of big farms owned by former government are devastated anddisappeared. Those formerly very successful and well known big farms that survived arelocated in area of special interest and care of Croatian government, have not recoveredyet.Innovative machines find their way to farmers very quickly in developed countries becausethere are more and more educated farmers with B.Sc.degree. His real job is developmentand experimenting in vivo. This paper in 12 examples shows achieved technical level ofdeveloped countries reviewing reasons and ways, why and how Croatian agriculture mustand can be equipped with machinery of top performance and reliability.

KEYWORDS

combine harvester, integral aggregate, milking robot, conservation tillage,no-till, drying, biomass, biodiesel

1 Poljoprivredni fakultet Osijek -Faculty of Agriculture OsijekTrg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek, HRVATSKA-CROATIA

2 Agronomski fakultet Sveuèili�ta u Zagrebu-Faculty of Agriculture University of ZagrebSveto�imunska cesta 25, 10000 Zagreb, HRVATSKA-CROATIA



UTJECAJ FISKALNE I MONETARNE POLITIKE NAPOSLOVANJE HRVATSKOG AGRARA

Dragan KOVAÈEVIÆ, Mario NJAVRO

SA�ETAK

U suvremenim uvjetima, kada agrar, kao i ostali gospodarski subjekti funkcionira kao dinamièki strate�ko-transakcijski sustav u odnosu na cijelinu dru�tva, mo�e se govoriti o potrebi obuzdavanja aktivnostimakroekonomske politike. Prvo, zbog prirode gospodarskog ciklusa; sam se ciklus ne mo�e obuzdati, jer jegospodarsko stvaranje proces u vremenu. Proizvodnja i stvaranje u agraru zahtjeva odreðeno vrijeme - zapotro�nju kapitalnih dobara i trajnih potro�nih dobara potrebno je odreðeno vrijeme. Tako stvarno vrijemepostaje asimetrièno promjenjivim. Prema tome, nikakvim se aktivnim mjerama makroekonomske politikene mogu otkloniti normalne fluktuacije proizvodnje, zaposlenosti i drugih ekonomskih agregata u agraru.Najvi�e �to makroekonomska politika mo�e uèiniti preko fiskalne i monetarne politike je to da sihroniziraodreðene okolnosti svoga utjecaja na ekonomsku aktivnost, a ne da presjeca prirodu ciklusa. Kao primjer,koji u radu navodimo, monetarna i fiskalna politika u agraru modelira situacije u kojima se èini da kaodr�ava zna �to se odgaða u tijeku privrednog ciklusa bolje ili prije gospodarskih subjekata u agraru. Dakle,dok je veæina efekata monetarne i fiskalne politike izvjesna, jer se tr�i�ni plasmani okreæu prema poznatompotro�aèu poznatoj novèanoj sposobnoj potra�nji, procjene su individualizirane , jer se radi o konkretnimgospodarskim subjektima na strani kupnje i na starni prodaje, veæina je efekata monetarne politike neizvjesna.U prvom sluèaju se radi o agregatnim velièinama uprosjeèenog stanja. Naglasak stavljamo na to, da svakadobra ekonomska teorija prema agraru ukazuje na to da dono�enje monetarne politike mora biti tolikoopreznije �to su efekti manje izvjesni.

KLJUÈNE RIJEÈI

monetarna i fiskalna politika, agrar, gospodarski ciklus, projekcija, efekat

UVODAgrar kao dio gospodarskog okru�enja ima dru�tvenu potrebu za afirmiranjem promjena i razvitaka. Uslo�enosti toga poduhvata nisu izlo�eni samo nosioci agrarnog razvoja nego i kreatori monetarnog i fiskalnogsustava u dra�avi. Kao znanstvena osnova pribli�avanja ovome problemu te oblikovanja stanovite misaonei spoznajne konstrukcije za uèinkovitu globalnu gospodarsku politiku u kojoj agrar zauzima znaèajno mjesto,analizirat æemo teoriju �racionalnih oèekivanja� (Rational Expectations School). Makroekonomski modelkoji se gradi na teorijskim principima klasiène ekonomije ili Keynesove ekonomije poèiva na dvije premisei to: prvo, poslovni subjekti te�e maksimaliziranju oèekivanih profita u okviru limita svojih dohodaka itehnologija, drugo, premisa koja je ne�to kontraverznija, je da se tr�i�ta prazne. To znaèi da u svakom tr�i�tukolièina koja se spontano nudi odgovara kolièini koja se spontano kupuje po odreðenoj cijeni, osim ako tone sprijeèavaju zakonska ogranièenja, provjerene informacije ili dr�avna politika. Modeli graðeni na ovedvije premise imaju bitne nedostatke. Impliciraju da æe resursi uvijek biti u potpunosti aktivirani teko da nemogu postojati nesta�ice i suvi�nost radne snage u gospodarstvu pa tako i u agraru.Alternativu u prevladavanju takve sopoznajne situacije nudi teorija racionalnih oèekivanja (RATEX), kojane odbacuje keynesijansku orijentaciju, veæ se tra�e pobolj�ane verzije u postupku.U bli�oj pro�losti se vjerovalo da dr�ava mo�e preko instrumenata fiskalne i monetarne politike kontroliratigospodarske cikluse. Ovakav pregled je od velikog znaèaja za hrvatsko gospodarstvo u kojem su sve smjernicepa tako i u agraru, za rje�avanje problema usmjerene prema dr�avi i makroekonomskim modelima. Modelskimnaèinom, koji je proveden u SAD -u, predviðalo je se da se mo�e sniziti stopa nezaposlenosti na 4% ako seprihvati stopa inflacije od oko 4%. Dalje, model je pokazao da vi�a stopa inflacije od 5-6% bi dovelanezaposlenost u kategoriju nepoznate rijeèi tj., svi kapaciteti bi bili popunjeni. No, ta predviðanja su bilapogre�na, jer nezapolenost nije pala kada je inflacija porasla , nego suprotno èak porasla.U radu æemo se osvrnuti na moguæa rije�enja i sadr�aj regulative unutar monetarnog i fiskalnog sustava injihov utjecaj na agrar te predlo�iti smjernice za moguæa bolja rije�enja za djelovanje agrara unutar fiskalnei monetarne politike, zasnovana na znanstvenim metodama rada.



MATERIJAL I METODEU radu smo koristili metode:dedukcije,

analize i sintezeapstrakcijematematièko-statistièke metodeslikovni i tabelarni prikazdeskriptivna metoda

Vrela podataka:Literaturni izvoriStatistièki ljetopis, 1998,DZSHInterni materijal HNB, 1997,1998. , Zagreb.Dokumentacija Ministarstva poljoprivrede i �umarstva 1997, 1998. Zagreb

FISKALNI ASPEKT UTJECAJA NA AGRAR

U fiskalnoj sferi utjecaja na agrar znaèajno mijesto zauzima novi pristup i tretman agrara u fiskalnoj politici.Znakovitost toga je ukidanje poreza na dohodak temeljenog na katastarskom prihodu te djelomiènog pu�tanjana volju ulaska u sustav Poreza na dodanu vrijednost. Znanstvenim pristupom ukazat æemo na prednosti inedostatke utjecaja PDV -a na hrvatski agrar. Treba nagalasiti da PDV nije jedini porez, nego postoji jo� nizporeza koji direktno ili indirektno utjeèu na agrar, a to su razne tro�arine i posebni porezi.Oblici PDV-a razlikuju se izmeðu sebe ovisno o postupku prema kapitalnim dobrima koje poslovni subjekt(npr. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) kupuje od drugih dobavljaèa. Tako prema poreznom tretmanudugotrajne imovine razlikujemo tri oblika PDV-a:

1) proizvodni oblik PDV-a2) dohodovni oblik PDV-a3) potro�ni tip PDV-a

Porezna osnovica proizvodnog PDV-a je:

PDV = BND = C+In+Dgdje je:

BND = bruto nacionalni dohodakC = osobna potro�njaIn = neto investicijeD = amortizacija

Kod proizvodnog oblika PDV-a ulaganja u kapital se oporezuje dva puta, jednom prilikom njihovog kupovanja,a drugi put kada se prodaje proizvod koji je pomoæu njih proizveden.Osnovica dohodovnog PDV-a je :

PDV = BND - D = C + In + D - DDakle,

PDV = NND = C + Ingdje je

BND = bruto nacionalni dohodakD = amortizacijaC = OSOBNA POTRO�NJAIn = neto investicijeNND = NETO NACIONALNI DOHODAK

S obzirom na èinjenicu da se i kod dohodovnog i kod poreznog oblika PDV -a oporezuju kapitalna dobara,a da tekuæi izdaci (sirovine) ne ulaze u poreznu osnovicu, postoji stalni poticaji da se kapitala dobra iz poreznihrazloga razvrastavaju u tekuæe izdatke da svim negativnostima u iskazivanju poslovnog rezultata.



Osnovica potro�nog oblika PDV -a je:PDV = BND - In - D = C

Dakle,PDV = C

gdje je:BND = bruto nacionalni dohodakIn = neto investicijeD = amortizacijaC = osobna potro�nja

Porezna osnovica potro�nog oblika PDV -a ekvivalentna je ukupnim izdacima osobna potro�nje prikazene unacionalnim raèunima korigirane za odreðena prilagoðavanja.Izraèunavanje porezne osnovice na dodanu vrijednost mo�e se izvr�iti pomoæu razlièitih metoda. U znanstvenostruènoj literaturi navode se slijedeæe tri metode:

1) metoda oduzimanja ( direct substration technigne)2) metoda zbrajanja (addition method)3) kreditna metoda ili metoda indirektnog sumiranja ( tax credit method or indirect substration

method)Sve navedene metode odnose se na sve sudionike u agraru, jer su obiteljska poljoprivredna gospodarstvakao i drugi poduzetnici izjednaèena u pravima i obvezama prema PDV-u. Za poljoprivredne proizvoðaèekoji su obveznici PDV -a (pravne i fizièke osobe koje imaju status poreznog obveznika) porez plaæen prinabavkama ne ulazi u tro�kove jer ima tretman pretporeza, a na sve isporuke dobara i usluga obraèunava sePDV. Pojam �mali poduzetnik� nije zakonski propisan, ali najbolje odgovara onome �to je u Zakonu o porezuna dodanu vrijednost uzeto kao granica u svrhu odreðenja nekog poduzetnika i fizièke osobe premanaznaèenom porezu. Poseban problem koji koji se nameæe je visina censusa kojim se odreðuje, u kojemtrenutku obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili drugi subjekt u agraru postaje obveznik PDV-a, ako istine vodi knjigovodstvo (�to zakonom nije propisano).Iz navedenog Zakona o PDV-u, proizlazi dosta nejasnoæa kada se radi o obilteljskim poljoprivrednimgospodarstvima kao glavnim nosiocima razvoja agrara i to:

1) kako doæi do podatka o censusu od 85000 HRK za pojedini subjekt, ako ne vodi knjigovodstvo2) da li su takvi prihodi oporezivi, jer velik dio otpada na naturalnu potro�nju.

U tome sluèaju nisu ispunjena svi uvjeti iz definicije poreznog obveznika, a to je da ne ostvaruje prihod,odnosno primitak na tr�i�tu. Osnovni smisao fiskalne politike je naplate poreza za normalno funkcioniranjedru�tva, ali i redistribucije tako skupljenog novca. Postavlja se kljuèno pitanje kako je reforma fiskalne politikeutjecala na hrvatski agrar. Mo�emo reæi, da je PDV kao neutralan porez, indirektno lo�e utjecao na hrvatskiagrar. Tu prije svega mislimo na pojavu sveopæe nelikvidnosti gospodarskog susatva, kojoj je PDV dostapripomogao, ali moramo naglasiti da PDV nije iskljuèivi krivac za nelikvodnost. Hrvatsko model PDV sjednom poreznom stopom se pokazao dosta nefleksibilan u podruèju agrara, jer sve zemlje èlanice Europskeunije imaju vi�e poreznih stopa, a najmanje jednu standardnu i nultu stopu (koja se u veæini sluèajeva odnosina kljuène prehrambene proizvode).Na slijedeæem primjeru mo�emo vidjeti odnos maloprodajne cijene prije i poslije primjene PDV -a, naosnovnim prehrambenim proizvodima.

Stanje prije PDV-a

proizvoðaèka mar�a biv�i prodajna

cijena porez cijena

kruh "sendviæ" 4,90 15% 0% 5,64

mlijeko 3,55 10% 0% 3,90

vrhnje (12% m.m.) 2,04 20% 5% 2,57

Stanje s PDV-m

proizvoðaèka mar�a PDV prodajna

cijena cijena

kruh "sendviæ" 4,90 15% 22% 6,88

mlijeko 3,55 10% 22% 4,76

vrhnje (12%m.m.) 2,04 20% 22% 2,99



Iz navedenog primjera mo�emo zakljuèiti da su prodajne cijene kod istih uvijeta, a promjenom sustavaoporezivanja kod navedenih proivoda povi�ene, �to dovodi do veæeg optereæenja potro�aèa. Oporezivanjemkroz sustav PDV -a dr�avni proraèun je u 1998g. u odnosu na prija�nju godinu u kojoj PDV-nije bio u funkcijiprikupljanja novca, prikupio od kljuènih poljoprivreno - prehrambenih proizvoda ( mlijeko svije�e, kruh,jestivo ulje, jestiva mast, �eæer, maslac, margarin, hrana za dojenèad, svinjsko meso, goveðe meso, jaja,krumpir, povræe, domaæe voæe, ju�no voæe, p�enièno bra�no, ostalo) 918.492.ooo HRK -a vi�e nego da jeoporezivanje izvr�eno porezom iz prethodnog razdoblja, tj. porezom na promet proizvoda i usluga. Dakle,iz ove informacije se mo�e zakljuèiti da je potro�nja postala optereæenija, a zajedno s njom i agrar u cjelinijer je postao vi�e porezno optereæen. Sve to produbilo je krizu nelikvidnosti i neprofitabilnosti ovoga djelagospodarstva. Prijedlog za rije�nje ovakve situacije je pravilna redistribucija uzrtoga agraru nazad u agrar,�to nije u trenutnoj sitauciji uèinjeno. Nameæe se pitanje u takvoj sitauciji je li povoljnije obiteljskimpoljoprivrednim gospodarstvima kao nociocima razvoja agrara biti u sustavu PDV -a ili ostati izvan njega.Trenutna situacija je takva da je manje od 3% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u sustavu PDV -a,�to je unatoè indirektnih �teta za agrar od uvoðenja PDV -a, direktna �teta za ta gospodarstva je ako nisu usustavu PDV -a. Na� prijedlog je da �to vi�e obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva uðe u sustav PDV-a,posebno se to odnosi na takva gospodarstva komercijalnog tipa, povezana kroz razne vidove udruga ili zadruga,zbog smanjivaja tro�kova voðenja knjigovodstava i potrebne administarcije, jer ni�ta ne gube, a mogu imatiznaèajne koristi. Specifiènost poljoprivredne proizvodnje je dug proizvodni ciklus i mal obrtaj kapitala.Pojednostavljeno reèeno dugo se ula�e i jednom dobiva ili fakturira. Kako je sustav PDV -a temeljen nasustavu poreza i pretporeza eksplicira se stanovi�te po kojem gospodarstva kroz dug ciklus proizvodnje ukojima ula�u inpute, mogu zahtjevati povrat plaæenog PDV -a, kroz sustav pretporeza. Dakle, inputi npr. uproizvodnji p�enice (sijeme, mineralno gnoivo, gorivo, usluge itd) ulaze u proces proizvodnje u jesen jednegodine, a output p�enica se dobiva tek iduæe godine u ljeto, kada je �etva. Praæenjem tako dugog procesaproizvodnje i tra�enjem povrata plaæenog PDV-a kao pretporeza, takva gospodarstva æe utjecati na pobolj�anjesvoje likvidnosti i preusmjeravanja novèanih tijekova u druge aktivnosti. Mo�emo naglasiti da su onagospodarstva koja su u sustavu PDV-a u prednosti nad onim gospodarstvima koja nisu u tome sustavu iplaæaju 22% poreza na koji nemaju pravo na povrat. Ilustrirat æemo to na jednom hipotetièkom primjeruobiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje je u sustavu PDV-a i bavi se proizvodnjom p�enice.Primjer:OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO U SUSTAVU PDV-AProizvodnja p�enice �98/99. god.

Ovaj hipotetièki primjer pokazuje prednost onoga gospodarstva koje je u sustavu PDV-a. Eksplicira se i znaèajpoveæanja likvidnosti gospodarstva kroz razdoblje proizvodnje p�enice. Naglasak se stavlja na sustavpretporeza kroz koji æe gospodarstvo dobiti nazad u svoj financijski sustav 1332 HRK -a, a na kraju ciklusaproizvodnje p�enice platiti 222HRK -a poreza, ako fakturira vrijednost p�enice od 1000 HRK-a. Osimpobolj�avanja likvidnosti takvo gospodarstvo æe smanjiti i tro�kove poslovanja.

Mjesec INPUTI CIIJENA PERETPOREZ OUTPUT POREZIX gorivo, 1000 * 22% 222

mine. gnoijvo = 1222

X prijevoz, usluge 1000 * 22% 222gorivo = 1222

XI sijeme, 1000 * 22% 222min.gnojivo = 1222

XII usluge, 1000 * 22% 222mine. gnojivo = 1222

II mine. gnojivo 1000 * 22% 222 = 1222

VII usluge 1000 * 22% 222 = 1222

VIII prodaja p�enice 1000 * 22% 1222 222 = 1222



U okviru fiskalne politike mo�emo sugerirati da gospodarstva u agraru, posebno tu mislimo na komercijalnaobiteljska poljoprivredna gospodarstva, se udru�uju u udruge ili zadruge i uðu u sustav PDV- a, koji æe imu postojeæim fiskalnim okvirima utjecati na pobolj�anje poslovanja u odnosu na stanje da nisu u sustavuistoga.

MONETARNI ASPEKT UTJECAJA NA AGRARMonetarna politika, fiskalna politika i politika plaæa tri su sna�na makroekonomska instrumenta putem kojihvlast djeluje na privredna kretanja (slika 1). Krajnji cilj sve tri politike je postiæi ravnote�u meðu proturjeènimmakroekonomskim ciljevima (stabilan gospodarski razvoj, potpunija zaposlenost èimbenika gospodarstva, uprvom redu radne snage i unutra�nja stabilnost novca, odnosno cijena). Monetarnom politikom se utjeèe nakolièinu novca u opticaju, �to se zatim odra�ava na konjukturne cikluse.Monetarnu politiku provodi centralna monetarna vlast putem instrumenata eskontne stope, obveznih rezervi,operacija na otvorenom tr�i�tu, politike teèaja. Instrumentom obvezne rezerve regulira se kolièina novèanihagregata u opticaju odnosno utjeèe se na monetarni multiplikator. Manja obvezna rezerva uveæava raspolo�ivumasu novca i multiplikator �to znaèi veæu multiplikaciju novca, odnosno veæu ekspanziju kredita bankarskogsustava gospodarstvu.

K= R*MK= zajmovni kapacitet bankeR= raspolo�ive rezerve bankeM= monetarni multiplikator(1/ % obvezne rezerve)

R=UR-ORUR= ukupne rezerveOR= obvezne rezerve

Politikom teèaja djeluje se na konkurentsku poziciju zemlje na meðunarodnom tr�i�tu, na kretanje uvoza iizvoza, te na stanje bilance plaæanja.Po metodologiji MMF-a ponuda likvidnog novca mora biti konzistentna s deviznim rezervama iskazanim udomaæoj valuti, te s plasiranim domaæim kreditima cjelokupnog bankarskog sustava

ÄM=ÄR+ÄDC

ÄM=prirast ponude novca u nekom razdoblju naspram baznom razdobljuÄR=prirast neto inozemne aktive bankarskog sustava zemlje, iskazan u domaæoj valutiÄDC=prirast neto domace aktive bankarskog sustava(domaæih kredita)

Osnovni ciljevi monetarne politike su: usporavanje i potpuno zaustavljanje inflacije, razvitak gospodarstva,financiranje dr�avnog proraèuna u skladu s odredbama zakona o HNB, osiguranje financijske potporeodreðenim prioritetnim dijelovima gospodarstva, meðu koje spada i agrar, te stvaranje deviznih rezervi.Te�ko je govoriti u kojoj je mjeri monetarna politika ispunila svoje ciljeve u Hrvatskoj. Èinjenica jest da jeprimjenom restriktivne monetarne politike zaustavljena inflacija, te da su stvorene znatne devizne rezerve.S druge strane javio se cijeli niz problema: rast kamatnih stopa, aprecijacija kune, dezinvesticijski ciklus,problemi likvidnosti i zadu�enosti, deficit vanjskotrgovinske bilance , visoka stopa nezaposlenosti, nizakstupanj razvijenosti financijskog tr�i�ta i bankarskog sektora,nedovoljna domaæa �tednja.Neki od ovihproblema(rast kamatnih stopa, aprecijacija kune) mo�emo pripisati utjecaju restriktivne monetarne politikedok su drugi problemi posljedica cjelokupnog niza makroekonomskih mjera,makroekonomskih procesa,teproblema na mikroekonomskoj razini.Pitanje rje�avanja ovih problema dovodi makroekonomiste u sukob pri èemu se uz elemente normativneekonomije ukljuèuju i elementi politièkih utjecaja.. U rje�avanju tih problema treba zauzeti stav da sustabilnost i razvoj meðusobno uvjetovane i meðusobno podr�avajuæe pojave , a i pro�la iskustva nam govoreda rast i razvoj u uvjetima nestabilnosti nisu moguæi. Isto tako treba reæi da bi bila pogre�na svaka koncepcijamonetarne politike koja bi posredno ili neposredno te�ila obezvrijediti nacionalnu valutu.U ovakovom gospodarskom okru�ju poslovanje hrvatskog agrara je ugro�eno i dovedena je u pitanje njegovasposobnost da ispunjava temeljne zadaæe. Deficit tekuæe bilance, nastao kao posljedica upravljanje ili ciljanepolitike teèaja pogaða agrar dovodeæi ga u poziciju da se bori s gotovo dampin�kim cijenama, kojekonkurencija mo�e ponuditi zahvaljujuæi vi�estrukim za�titnim mehanizmima koje provode njihove vlade.U



pogledu uvoza posebno pitanje predstavljaju i tzv. �meke granice� kao i shooping u inozemstvu. Isto takovisina prevladavajuæih kamatnih stopa na hrvatskom tr�i�tu kapitala onemoguæuje investiranje u agrar.Prikljuèenje Hrvatske svjetskim i europskim trgovinskim i politièkim asocijacijama dovesti æe agrar u jo�veæu izlo�enost konkurenciji. Dok se to ne dogodi (prikljuèenje svetskim asocijacijama) na hrvatskoj je izvr�nojvlasti da definira prioritete i smjerove razvoja te na osnovu toga poduzme i odgovarajuæe zakonske korakei gospodarske akcije na mikrorazini, na razini regija , te na razini dr�ave kojima bi se ubrzao razvoj agrara.Na monetarno-kreditnom planu mjere dr�ave mogle bi se ogledat u osnivanju kreditne banke(agrobanke),kojoj bi cilj bio sredstvima dobivenim iz proraèuna kreditirati poljoprivrednu proizvodnju po povoljnimuvjetima. Pitanje distribucije ovih sredstava tra�ilo bi i jaèanje bankovnog sektora u ruralnompodruèju.Takoðer, poticaji dr�ave osnivanju i radu �tedno-kreditnih zadruga omoguæili bi poljoprivrednicimaizbjegavanje pritiska visokih kamatnih stopa i potaknulo �tednju u ovom sektoru agrara.

ZAKLJUÈAKZnaèenje ovakvog pristupa je u pokretanju novih teoretskih pristupa modeliranju ekonomskih situacija teocijeni vrijednosti odreðene makroekonomske politike eksplicirane utjecajem fiskalne i monetarne politikena agrar. Takav pristip nagla�ava svrsihodnost individualnih akcija pojedinih subjekata u agraru, posebno tumislimo na obiteljsak poljoprivredna gospodarstva te problematiku racionalnog odluèivanja tih gospodarskihsubjekata. Nagla�avamo znaèaj izgradnje tr�i�ne infrastrukture u agraru koja je bitan preduvjet prilagodbifiskalnoj i monetarnoj politici. U radu sugeriramo gospodarskoim subjektima u agraru da se prilagode fiskalnojpolitici te uðu u sustav PDV-a. U monetarnoj politici nagla�avamo potrebu dr�ave da iznivelira uvijete umonetarnoj sferi sa znaèajem agrara te da agrar dobije zbog svoje specifiènosti, �to propulzivnije uvijetefinanciranja i kreditiranja. Takve uvijete agrar bi dobio novim pristupom u monetarnoj sferi zasnovanoj napravilnoj distribuciji i redistribuciji kapitala te direktnim poticanjem financijskim plasmanima unutar kreditno- monetarne politike.

LITERATURA:1) Thurow, L. C. :�Opasni tokovi razvoja ekonomske teorije, CEKADE, Zagreb, 1987.2) Schumpeterian and Austrian Entreprenuship: Unity Within Duality, Journal of Business Venturing,Vol.5. No. 6, 1990.3) Zduniæ, S.: Central Europe and Croatian Foreign Trade Policy, Ekonomski pregled, br. 78, 1994,Zagreb4) Sekuliæ, M.: Efektivna carinska za�tita i privredni razvoj, Aktualni problemi privrednih kretanja iekonomske politike Hrvatske, Ekonmski institut, Zagreb, kolovoz 1994.5) Grupa autora: Meðunarodni ekonomski odnosi i dugoroèni razvoj, Ekonomski institut Zagreb, 1990.6) Statistièki ljetopis, 1998,DZSH7) Interni materijal HNB, 1997,1998. , Zagreb.8) Dokumentacija Ministarstva poljoprivrede i �umarstva 1997, 1998. Zagreb

determinante makroekonomski

pokazatelji

tr�i�ne sile output

AD AS zaposlenost

eksterni �okovi cijene

gospodarski rast

makroekonomski

instrumenti ravnote�a platne bilance



INFLUENCE OF FISCAL ANDMONETARY POLICY ON CROATIAN AGRICULTURE

SUMMARY

In modern conditions, when agriculture, like oters business subjects functioning like dynamic strategic-transaction system in relation with whole society, we can talk about need to keep macroeconomics policyunder control. At firs , because of economy cyclus nature, it is uncurble, cyclus is time process. Productionin agriculture need some time, consumption of capital and non-current goods also need some time. Realtime becoming asymmetricaly changeable. So, active measures of macroeconomics policy can�t move normalfluctuation of production, employment and others factors in agriculture. Most what macroeconomics policycan do through fiscal and monetary policy is syncronization with economy cyclus, not their cuting. Monetaryand fiscal policy in agrar modelling situations in which is seems that gouverment know whats happend ineconomy cyclus better and before business subject in agriculture. Most effects of monetary and fiscal policyare certain, market�s transaction turn to known consumer, to known money capacity, because of subject ondemand side and subject on supply side abstraction are individualized, most of monetary policy effects areuncertain. In firs case we are dealing with average aggregate size of state. Accent is made on caution, becauseless certain effects need more carefull macroeconomics measures.

KEY WORDS

monetary and fiscal policy, agriculture, economy cyclus, projection, effects



IZAZOVI PRED ZNANOSTIMA O TLU NA PRAGU TREÆEG TISUÆLJEÆA

Ferdo BA�IÆ, Milan MESIÆ, Anðelko BUTORAC, Ivica KISIÆ

SA�ETAK

Brojna istra�ivanja razlièitih aspekata gospodarenja tlom u nas, na regionalnoj, kontinentalnoj i globalnojrazini, pokazuju da se na pragu narednog milenija sve veæa pozornost posveæuje tlu, kao uvjetno obnovljivomprirodnom resursu i temelju odr�ivog razvitka. Jedna od temeljnih zadaæa znanosti na razvojnom raskri�juna kojemu se nalazi svjetska poljoprivreda je osmi�ljavanje teorijske osnove odr�ivog gospodarenja tlom.Proizvodnja biomase svakako je primarna i neupitno najva�nija uloga tla, premda ni druge uloge ne smijubiti zapostavljene, kao �to je do sada bivalo. Jer, osim proizvodne, tlo ima i druge, veoma va�ne uloge, odkojih izdvajamo ulogu filtera � proèistaèa (utjeèe na kakvoæu podzemne i povr�inske vode), te ulogu spremnikaorganskog ugljika i du�ika (utjeèe na koncentraciju CO2 i N2O u atmosferi). Svi proraèuni o promjeni klimepod utjecajem poveæanja razine �staklenièkih plinova� u atmosferi ukljuèuju kao znaèajne i kolièine tih plinovakoji svoje ishodi�te imaju u tlu. Na taj naèin pitanje prometa organske tvari u tlu, te gospodarenja humusomu kulturnim tlima i tlima �umskih ekosustava dobiva prvorazredan znaèaj.Koncept odr�ivog gospodarenja tlom nastao je kao posljedica spoznaje o negativnim uèincima na tlo,agroekosustave i prirodne ekosustave, odnosno druge resurse (vodu, zrak, biosferu) koje su imali razlièitibiljno uzgojni zahvati, poglavito u obradi i gnojidbi u prakticiranim sustavima intenzivnog uzgoja bilja. Zapotrebe odr�ivog gospodarenja tlom nu�no je definirati nedvojbeno jasne, lako odredive i mjerljivepokazatelje � indikatore odr�ivosti. Kako ovi pokazatelji ukljuèuju brojne èimbenike i njihova slo�enameðudjelovanja, njih je za Hrvatsku potrebno zasebno odrediti, te kao takve ukljuèiti u cjeloviti sustavprocjene odr�ivosti gospodarenja tlom na nekom podruèju. Temeljni pokazatelji odr�ivosti su: fizikalne(struktura, porozitet, kapacitet za vodu i zrak,�), kemijske (reakcija tla, sadr�aj humusa, kapacitet zamjenekationa, sadr�aj makro i mikroelemenata, sadr�aj te�kih kovina,�) i biolo�ke znaèajke tla (broj i vrstamikrooganizama, pedofauna - ki�ne gliste,�).Za svaki od navedenih pokazatelja nu�no je postaviti graniène vrijednosti za naredne razrede pogodnosti:visoko pogodno, umjereno pogodno, djelomièno pogodno i nepogodno tlo za odreðeni oblik kori�tenja.Postupak odreðivanja odr�ivog gospodarenja kao horizontalne elemente ukljuèuje:Terenska istra�ivanjaèBaze podatakaèZemljopisni informacijski sustavèKori�tenje raèunalnih modelaèPreporuke za odr�ivo gospodarenje tlom.Izbor zahvata u uzgoju bilja (obrada, gnojidba, plodored, za�tita) prihvatljivih sa stajali�ta odr�ivoggospodarenja tlom izazov je koji tra�i interdisciplinarni pristup u agronomskim znanostima.

KLJUÈNE RIJEÈI

odr�ivo gospodarenje tlom, pokazatelji (indikatori) odr�ivosti, uloge tla,

Uvod

Na tlu se proizvodi 87 % hrane èovjeèanstva pa je nezamjenjiva njegova uloga u suvremenom konceptuodr�ivog gospodarskog razvitka (Sustainable development), koji æe obilje�iti naredni milenij. Kljuèni oslonactog razvitka je odr�iva poljoprivreda (Sustainable agriculture) u kojoj sto�erni znaèaj pripada odr�ivomgospodarenju zemlji�nim prostorom (Sustainable land management). Svi scenariji buduæeg razvitka vezanisu za kori�tenje tla. Tlo je veæ danas, a jo� vi�e æe biti sutra, èimbenik koji æe zasigurno definirati èvrstaogranièenja razvitku suvremene uljudbe.

Odr�ivo gospodarenje tlom prema jednoj od definicija znaèi kombiniranje tehnologije, politièkih odluka iaktivnosti u integriranju socio-ekonomskih principa s ekolo�kim uvjetima kako bi se istovremeno:- zadr�ala ili poveæala razina proizvodnje (proizvodnja)- uklonio svaki rizik u proizvodnji (sigurnost)- za�titili prirodni resursi i sprijeèila njihova degradacija, napose tla i vode (za�tita)- postigao ekonomski uèinak (ekonomiènost)- postigla socijalna prihvatljivost (prihvatljivost)



Ovih pet uvjeta temeljni su za odr�ivost i svi su nu�ni za prognozu odr�ivosti. Izaostavljanje jednog ili nekolikouvjeta dovodi do djelomiène ili uvjetne odr�ivosti (Smyth and Dumanski, 1993).

Glavne uloge tla

Definiciju odr�ivog gospodarenja tlom treba promatrati u �irem smislu, a ne samo za poljoprivredno tlo.Razlièite uloge tla mogu se sustavno prikazati na naredni naèin:Tlo je supstrat za proizvodnju biomase. Opskrba biljke vodom, zrakom i hranjivima preduvjeti su zafotosintezu, odnosno proizvodnju organske tvari i osiguranje hrane, krme, obnovljive energije i sirovina (drvo).Tu se poljoprivreda i �umarstvo javljaju kao temeljne gospodarske grane izravno zavisne o tlu. Zbog te uloge,opstanak svih heterotrofa, ukljuèujuæi domaæu �ivotinju i èovjeka sudbinski je ovisan o tlu.Tlo je temelj biolo�kog raznovrsja (biodiversity), stani�te i �gensko spremi�te� bilja, �ivotinja imikroorganizama koji �ive iznad i ispod povr�ine. Ciklusi nekih elemenata (C, N, P, S�) ukljuèuju i etapekoje se odvijaju u tlu, pa tlo predstavlja nerazdvojni dio brojnih ekosustava. Djelovanje je uzajamno, pa seisto tako, postanak i razvoj tla odvija pod izravnim ili neizravnim utjecajem biosfere.Golem znaèaj ima klimatsko-regulacijska uloga tla. Naime, tlo je sredi�nja karika u lancu biotransformacijeorganskog ugljika. Ono utjeèe na sadr�aj i ukupnu kolièinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju �efektstaklenika�.Va�na je i hidrolo�ka uloga tla, u hidrolo�kom ciklusu, jer se u tlu skladi�ti ogromna kolièina vode, a svojimporama i koloidima (humus, glina) tlo je univerzalni proèistaè (filter) te vode od razlièitih oneèi�æenja.Osim proizvodne i regulacijske uloge, koje su najva�nije tlo ima i druge uloge:Tlo je prostorna osnova za tehnièke, industrijske i gospodarske strukture (stambeni prostor, industriju, promet,�port, rekreaciju, odlagali�te otpada),Tlo je izvor geogene energije i sirovina (pijesak, �ljunak, glina) i pitke vode,Tlo sudjeluje u oblikovanju krajobraza, prirodnog ili antropogenim utjecajem izmjenjenog,Tlo predstavlja dragocjenu prirodnu � paleontolo�ku i arheolo�ku �riznicu�.Pravilno kori�tenje tla predstavlja vremenski i prostorno usklaðeno kori�tenje svih opisanih uloga tla, kojenisu uvijek komplementarne, one se ponekad isprepliæu i meðusobno iskljuèuju. Va�na je zadaæa znanosti otlu poznavanje svih opisanih uloga i za�tita tla u stanju koje omoguæuje da se te uloge provode.U vezi s opisanim ulogama tla, znanost o tlu u posljednje doba uvodi dva u nas nedovoljno poznata termina:kakvoæa i elastiènost tla (Lal 1997). Kakvoæa tla je pogodnost tla za izvr�enje proizvodne i regulacijske uloge,a elastiènost � sposobnost oporavka (resilience) predstavlja sposobnost tla da se oporavi i vrati u prvotnostanje poslije negativnih utjecaja prouzroèenih izravno ili neizravno antropogenim utjecajem.

Ciljevi gospodarenja tlom

Buduæi se prema prognozama FAO (1996) oèekuje porast broja stanovnika na Zemlji i to sa sada�njih 6 na8 milijardi u 2025. godini, temeljna zadaæa tla u poljoprivredi bit æe osiguranje dovoljnih kolièina hrane zarastuæu populaciju. Ciljevi koji æe se u gospodarenju tlom javiti mogli bi se sa�eti na sljedeæi naèin;Na globalnoj razini:- oèuvanje ravnote�e kru�enja tvari i energije u tlu kao dijelu ukupnog okoli�a, te biolo�kog raznovrsja, kakomikroorganizama tla, tako i ukupne flore i faune,- za�tita velikih podruèja u kojima èovjekove aktivnosti nisu znaèajnije utjecale na dinamièku ravnote�ustani�ta,U ruralnim podruèjima:- oèuvanje kakvoæe tla za proizvodnju odgovarajuæe biomase na nekom podruèju,- za�tita sposobnosti tla za infiltraciju i zadr�avanje vode u masi tla i njegove biolo�ke aktivnosti,- poveæanje kolièine ugljika vezanog u tlima i vegetaciji,- osiguranje stani�ta za prirodnu vegetaciju i �ivotinje u okviru poljoprivrednih krajobraza,- praæenje proraèuna hraniva u tlu i odr�avanje plodnosti tla gnojidbom,- izbjegavanje nakupljanja perzistentnih toksiènih tvari u tlima i lancima ishrane.



U urbanim podruèjima:- minimaliziranje prekrivanja tla i omoguæavanje prirodne infiltracije oborina, biolo�ke aktivnosti u tlu iizmjene plinova,- oèuvanje stani�ta za biljke i �ivotinje i povr�ina za proizvodnju hrane u urbanim krajobrazima,- usklaðivanje kru�enja hraniva � uno�enje hraniva i njihovo ispu�tanje iz urbanih sredina po�eljno je provoditiuravnote�eno, po moguænosti u istoj regiji,- smanjenje depozicije toksiènih tvari u tlo, vodu i zrak, te izbjegavanje nakupljanja persiztentnih tvari utlima i sedimentima.

Aktualni znanstveni problemi u znanostima o tlu

Promjena klime i gospodarenje tlom

Va�no podruèje kojemu suvremene znanosti o tlu posveæuju sve veæu pozornost je utjecaj gospodarenja tlomna globalne promjene klime. Porast globalne temperature na Zemlji sasvim sigurno æe utjecati na procese utlu. Èinjenica da je 1998. godina bila, prema prosjeèenoj temperaturi najtoplija u posljednjih 140 godina, ada je istovremeno 1997. druga po redu (WMO, 1999.), ostavlja sve manje dvojbi glede smjera promjenaklimatskih uvjeta na Zemlji.Ukupna kolièina organskog ugljika u tlu-humosferi trostruko je veæa nego u nadzemnoj biolo�koj masi. Uekvatorijalnoj zoni ta je kolièina podjednaka, a u aridnoj � stepskoj zoni deset puta je veæi sadr�aj ugljika utlu nego u nadzemnoj biosferi. Nova je uloga obrade tla �upravljanje� organskim ugljikom, na naèin da seugljik ve�e u biljnim ostacima usjeva i zadr�ava na tlu u obliku malèa, stimulira humifikaciju i �usmjerava�ga u trajni humus ili pak, koristeæi fertilizacijsku vrijednost organske tvari, stimulira mineralizaciju �oslobaðanje CO2. Znatne kolièine ugljika nalaze se vezane u tlu i u anorganskim spojevima (npr. CaCO3),iz kojih se takoðer mogu osloboditi u obliku ugljik dioksida.Procesom disanja tla (humifikacija i mineralizacija - razgradnja organske tvari) danas se godi�nje u atmosferuemitira 60-75 milijardi tona ugljika (Raich i Schlesinger, 1992, cit. prema Sposito, 1998.). Kolièina iz tihizvora emitiranog ugljika pribli�no je 10 puta veæa od kolièina CO2 koji se godi�nje emitira izgaranjem fosilnihgoriva, premda se on veæim dijelom ponovno tro�i na proizvodnju biomase. Promjene u naèinu kori�tenjazemlji�ta, kao �to je napu�tanje poljoprivrednih povr�ina ili suprotno, privoðenje novih zemlji�nih povr�inapod prirodnom vegetacijom kulturi, sjeèa �uma, po�umljavanje, i dr., presudno utjeèu na prirodno kru�enjeugljika, i to izravno i neizravno. Procjena gubitka C ovim procesima kreæe u rasponu od 1,2 - 2,2 milijardetona, �to pribli�no odgovara jednoj treæini emisije izgaranjem fosilnih goriva. Taj gubitak mogao bi seudvostruèiti veæ u prvoj polovici 21. stoljeæa.Ukupna godi�nja kolièina ugljika u povr�inskoj masi biljnih ostataka iznosi oko 50 milijardi tona godi�nje,od èega u poljoprivredi oko 3,4 milijarde tona. U Hrvatskoj je za ratarsku proizvodnju ta kolièina procjenjenana oko 1,5 milijuna tona, (Ba�iæ et al., 1998.), a samo manji dio u konaènici zavr�ava kao trajni humus tla.U uvjetima umjerene klime uobièajena agrotehnika za 50 godina dovodi do smanjenja prirodnog sadr�ajaorganske tvari od 20 do 40 % (Harrison et al., 1993). Premda se u nekim sluèajevima mo�e govoriti onegativnom utjecaju erozije, uglavnom je rijeè o pojaèanoj razgradnji � mineralizaciji humusa i gubitku CO2.Na taj naèin promjene u kori�tenju tla dovode do debalansa - poremeæaja ravnote�e izmeðu kolièina ugljikautro�ene za proizvodnju biomase i kolièine osloboðene disanjem tla.Prema procjenama (Bennetts, 1995) poveæanje koncentracije plinova staklenika dovest æe do prosjeènogpoveæanja temperature zraka na Zemlji za 0,5 do 2,0 °C do 2050. godine Danas se smatra da je spomenutadonja granica (0,5 °C) maksimalno poveæanje koje terestrièki ekosustavi mogu podnijeti u narednih 5desetljeæa bez opasnih negativnih biolo�kih uèinaka (Sposito, 1998). Porast temperature pojaèava intenzitetdisanja tla pribli�no 2,4 puta za svakih 10 °C. Tako bi, primjerice, poveæanje prosjeène temperature od samo0,3 °C uvjetovalo dodatno oslobaðanje 2 milijarde tona C godi�nje, �to je vi�e nego ukupno oslobaðanjeuvjetovano promjenama u naèinu kori�tenja tla. U ovim procjenama nesigurnost je uvjetovana nesigurnimprocjenama promjena kolièine i rasporeda oborina. No, nema sumnje da æe emisija iz tla - disanja tla bitnoutjecati na efekat staklenika.S obzirom na predviðena ogranièenja emisije ugljiènog dioksida, bez sumnje æe obrada tla sutra�njice dobitisasvim nove zadaæe u reguliranje kolièine ugljika emitiranog u atmosferu. Stupanj emisije CH4 i N2O izterestrièkih ekosustava, uz presudan utjecaj mikroorganizama tla, nije jo� sasvim razja�njen na globalnojrazini. Poznavanje temeljnih procesa u ciklusu C i N kljuèno je za razvoj boljih metoda gospodarenja tlom,kako bi se ubla�ile promjene u intenzitetu proizvodnje, te poveæala potro�nja CH4 i N2O u tlu.



Pitanja koja se u znanstvenim krugovima javljaju u svezi promjene klime i gospodarenja tlom su brojna.Navodimo samo neka: Uzajamni utjecaj promjene klime i gospodarenja tlom?, Kakvi su izgledi za poveæanjeili smanjenje plodnosti tla na nekom podruèju pod utjecajem promjene klime?, Koje su stvarne moguænostiza poveæanjem kolièine vezanog ugljika u tlu?, itd.

Vrednovanje odr�ivog gospodarenja tlom

Utjecaj èovjeka na degradaciju plodnosti tla na globalnoj razini najbolje je prikazan u studiji GLASOD (globalassessment of soil degradation), prema kojoj je degradacija tla nastupila na 24% naseljene povr�ine.Degradacija opæenito znaèi smanjenje prirodne sposobnosti tla u obna�anju njegovih funkcija u ekosustavu.Od ukupno 13 340 milijuna ha povr�ine tla koja nije prekrivrena ledom, 3 030 milijuna su potencijalne oranice.(FAO, 1991). Oraniène povr�ine i trajni nasadi danas zauzimaju 1 475 milijuna ha, pa�njaci 3 200 milijunaha, a �ume i moèvare 4 050 milijuna ha. Od preostalih 4 415 milijuna ha oko 200 milijuna ha zauzimajugradovi i objekti infrastrukture.Predviðeno je smanjenje obradive povr�ine po glavi stanovnika sa 0,28 ha u 1990. godini na 0,17 ha do 2025.godine, uz uvjet da se ostvare prognoze o broju stanovnika na Zemlji. U Aziji æe, uz isti uvjet, obradivapovr�ina po glavi stanovnika iznositi 0,09 ha (de Kimpe i Warkentin, 1998).Prema Statistièkom ljetopisu za 1998. godinu u Hrvatskoj su u 1997. godini od ukupne poljoprivredne povr�ine(oko 3 milijuna ha) ukupno obradive povr�ine iznosile 1,85 milijuna ha. Povr�ina pod oranicama i vrtovimaiznosila je 1,3 mil, od èega je pod ugarom i neobraðeno bilo 0,36 milijuna ha ili 27,7%.Pogodnost tla za poljoprivredu ogranièena je s kakvoæom tla, klimom i reljefom. Globalna strategija buduæegrazvitka poljoprivrede oslanja se upravo na optimalno kori�tenje tla, koje podrazumjeva primjenu visoketehnologije na najboljim poljoprivrednim tlima, kako bi se za�titile povr�ine tla manje podobne zapoljoprivredu, te prirodna vegetacija i �ivotinjske vrste. Meðutim, i takva, manje ili vi�e intenzivna tehnologija,nu�no se mora uskladiti sa zahtjevima za odr�ivom poljoprivredom i za odr�ivim gospodarenjem tlom.Definiranje pokazatelja odr�ivosti i njihovih graniènih vrijednosti jedno je od najznaèajnijih izazova znanostio tlu na prijelazu u novo tisuæljeæe. Zakljuèci posljednje konferencije Meðunarodne organizacije zakonzervaciju tla (ISCO) odr�ane 1996. godine pod naslovom �U susret odr�ivom gospodarenju tlom�, kaoi zakljuèci sa 16. Svjetskog kongresa znanosti o tlu (WCSS) odr�anog u kolovozu 1998., jasno ukazuju naznaèaj razvoja odr�ivih oblika gospodarenja tlom. Borba protiv degradacije plodnosti tla u nastojanjima zabuduæim odr�ivim razvitkom definirana je i u Agendi 21.Temeljni pokazatelji odr�ivosti prakticiranog gospodarenja tlom su: fizikalne (struktura, porozitet, kapacitetza vodu i zrak,�), kemijske (reakcija tla, sadr�aj humusa, kapacitet zamjene kationa, sadr�aj makro imikroelemenata, sadr�aj te�kih kovina,�) i biolo�ke znaèajke tla (broj i vrsta mikrooganizama, pedofauna- ki�ne gliste,�). Osnovna prednost ovih indikatora je u moguænosti njihovog kvantificiranja � brojèanogprikaza. Za svaki od navedenih pokazatelja nu�no je postaviti graniène vrijednosti za naredne razredepogodnosti: visoko pogodno, umjereno pogodno, djelomièno pogodno i nepogodno tlo za odreðeni oblikkori�tenja. Postupak odreðivanja odr�ivog gospodarenja kao horizontalne elemente ukljuèuje:Terenska istra�ivanjaèBaze podatakaè Zemljopisni informacijski sustavèKori�tenje raèunalnih modelaèPreporuke za odr�ivo gospodarenje tlom.U nas tek predstoji osmi�ljavanje programa istra�ivanja kojima je cilj utvrditi pouzdane pokazatelje odr�ivoggospodarenje tlom. Temeljne podatke o tlima Hrvatske neophodno je objediniti i stvoriti cjelovitu bazupodataka. U svezi moguæih razlika u interpretaciji podataka kao posljedice razlièitih metoda prikupljanjapodataka, metoda kemijskih, fizikalnih i biolo�kih analiza, potrebno je istra�iti postupke za usklaðivanjeprethodno kori�tenih metoda sa suvremenim. Osim toga, u nekim podruèjima znanosti o tlu predstoje znaèajninapori za osuvremenjivanjem nekih metoda analiza, �to je potrebno brzo rije�iti, u skladu sa suvremenimdostignuæima u analitièkim postupcima.Na temelju baze podataka nu�no je odrediti prioritete za daljnja istra�ivanja u pravcu nadopunjavanjapostojeæih podataka i prikupljanja novih, u skladu sa zahtijevima za definiranje odr�ivog kori�tenja tla napodruèju Hrvatske.

Koncept vrednovanja pokazatelja odr�ivosti detaljno je razraðen u dokumentu pod nazivom FESLM (Aninternational Framework for Evaluating Sustainable Land Management ili Meðunarodni sustav zavrednovanje odr�ivog gospodarenja tlom). Naèela vrednovanja su sljedeæa:

- Odr�ivost se vrednuje za toèno i precizno odreðene naèine kori�tenja tla,- Vrednovanje odr�ivosti vr�i se za toèno odreðenu povr�inu tla,- Vrednovanje odr�ivosti je multidisciplinarni postupak,



- Za odreðeno podruèje vrednovanje se provodi u skladu s ekonomskim i socijalnim uvjetima,- Odr�ivost se vrednuje za odreðeno vremensko razdoblje,- Stanje tla i procesi u tlu uvjetovani postojeæim naèinom kori�tenja moraju se precizno odrediti prije

definiranja preporuka za odr�ivo gospodarenje tlom,- Vrednovanje se temelji na rezultatima znanstvenog rada, te znanstvenim metodama utvrðenim

pokazateljima (indikatorima) odr�ivosti i njihovim graniènim vrijednostima,- Uvoðenje novih ili izmijenjenih naèina gospodarenja tlom najprije se obavlja na istra�ivaèkim objektima,

kako bi se svaka promjena mogla detaljno analizirati.

Ovakav pristup osigurava primjenu sustava vrednovanja u svim uvjetima. Prema na�oj prosudbi, za Hrvatskuje, s obzirom na aktualno stanje i uvjete u poljoprivredi, posebno va�no dosljedno koristiti ovako prikazanpostupak vrednovanja odr�ivosti gospodarenja tlom.

Agronomski aspekti odr�ivog gospodarenja tlom

Za�tita tla od degradacije fizikalne, kemijske i biolo�ke plodnosti javlja se kao prioritet u buduæimistra�ivanjima. Kljuèni zahvati koji mogu dovesti u pitanje odr�ivost gospodarenja tlom u Hrvatskoj su obradatla, gnojidba i za�tita bilja. Osnovno pitanje svakako je kako prilagoditi zahvate obrade i gnojidbe tla, teza�tite usjeva tako da oni budu uèinkovitiji, a istovremeno da odgovaraju kriterijima odr�ivog gospodarenjatlom. Kori�tenjem rezultata znanstvenog rada mogu se ostvariti djelotvorni uèinci u smjeru smanjenjatro�kova, uz istovremeno zadr�avanje zadovoljavajuæe razine intenziteta u proizvodnji. Proces prijenosaznanja i novih tehnologija do krajnjih korisnika jedan je od stupova buduæeg razvitka, pri èemu trebauspostaviti vezu izmeðu znanstvenih ustanova, savjetodavne slu�be i poljoprivrednika.Ukupni utjecaj agrikulture na tlo najbolje je vrednovati na temelju pokazatelja koji se tièu redovitihpoljoprivrednih aktivnosti. Kao pokazatelji odr�ivosti proizvodnje javljaju se:

1. Proraèun hranivaPrekomjerna primjena organskih i mineralnih gnojiva na nekoj povr�ini mo�e dovesti do problemaeutrofizacije, zakiseljavnja, oneèi�æenja tla i vode, dok preniske kolièine hraniva uvjetuju osiroma�enje tla ismanjenje njegove plodnosti. Proraèun glavnih biljnih hraniva, du�ika, fosfora i kalija na razini gospodarstvapotrebno je voditi posebno za organska, a posebno za mineralna gnojiva i to tako da se s jedne strane prikazujeuno�enje, a s druge izno�enje hraniva prinosom usjeva.

2. Kori�tenje pesticidaKori�tenje pesticida (fungicida, insekticida, herbicida i dr.) treba provodi uz uva�avanje njihove perzistentnosti,mobilnosti i toksiènosti, te opasnosti nakupljanja rezidua pesticida u tlu, vodi i zraku, te u hranidbenimlancima.Praæenja trebaju ukljuèivati- kolièinu aktivne tvari pesticida razdijeljenu prema grupama (fungicidi, herbicidi, insekticidi, ostali

herbicidi) koja se na nekom gospodarstvu primjenjuje po jedinici povr�ine (kg/ha).- rad na procjeni rizika po okoli�, kako bi se pravovremeno odredile skupine pesticida prema njihovom

utjecaju na poljoprivredno stani�te, ali i ukupni okoli�

3. Prinosi usjevaDugoroèno praæenje prinosa usjeva osigurava informacije o biolo�kom kapacitetu proizvodnosti nekog tla,te podatke za prognozu stabilnosti proizvodnje na nekom tlu.Podaci koje je potrebno prikupiti su prinos kulture po hektaru, te raznolikost prinosa neke kulture na jednomgospodarstvu, prikazana minimalno kroz srednju vrijednost i standardnu devijaciju.

4. Gospodarenje organskim i mineralnim gnojivima i njihova primjenaPromjene u okoli�u uvjetovane ispiranjem i volatizacijom hraniva ne ovise samo o kolièini primjenjenihgnojiva, veæ i o cjelokupnom stanju agroekosustava. Isto tako, naèin i vrijeme primjene, èuvanje i samatehnologija primjene, takoðer mogu presudno utjecati na uèinkovitost gnojidbe i na same gubitke. Ti suproblemi posebno izra�eni kod spremanja i primjene tekuæeg stajskog gnoja.



Broj grla stoke po jedinici povr�ine na nekom gospodarstvu, naèin dr�anja stoke i naèin prikupljanja stajskoggnoja treba za poljoprivredne regije Hrvatske posebno promatrati, uva�avajuæi posebnosti uvjetovaneagroekolo�kim èimbenicima. Naèin uzgoja stoke, ukljuèujuæi tipove staja, vrstu stelje, vrstu i kapacitetespremi�ta za gnojiva, potrebno je precizno definirati, uva�avajuæi potrebu izbora optimalnih rje�enja u skladuza zahtjevima za odr�ivo gospodarenje tlom.

5. Naèin borbe protiv bolesti, �tetnika i korovaUjecaji na okoli� vezani uz ispiranje i volatizaciju pesticida ne ovise samo o kolièini primjenjenog sredstvai agroekolo�kim èimbenicima. Plodored, zahvati obrade tla i njege kultura, i opæenito ukupni naèingospodarenja, takoðer presudno utjeèu na primjenu pesticida. Sustav integrirane za�tite bilja temelji se naintenzivnijoj primjeni nepesticidnih metoda za�tite bilja, a pesticidi se koriste samo u sluèajevima kada jenjihova primjena nu�na.

6. Konzervacijska obrada tlaNegativni utjecaji erozije kao posljedice obrade tla na nagibu, te pitanja o gospodarenju s organskom tvaribiljnih ostataka i humusom u tlu kljuèni su za odreðivanje zahvata u sklopu konzervacijske obrade tla.

7. NatapanjeNatapanje kao zahvat koji je u Hrvatskoj izuzetno slabo zastupljen, pa je za oèekivati njegovu veæu primjenu,ima i odreðene ekolo�ke dimenzije u pravcu kontaminacije vode, zaslanjivanja, zakiseljavanja, te povr�inskogotjecanja vode i u njoj otopljenih tvari. Zato je potrebno poznavati kvalitetu vode za natapanje, povr�inukoja se natapa na nekom podruèju i iskori�tenje vode dodane natapanjem.

8. Degradacija plodnosti tlaPrirodna plodnost tla mijenja se nakon privoðenja tla kulturi. Premda pravci promjene plodnosti tla mogubi pozitivni, najèe�æe su negativni. Erozija, zakiseljavanje, smanjenje sadr�aja humusa, kvarenje strukture izbijanje tla samo su neki va�niji procesi koji znaèe degradaciju plodnosti tla.

9. Oneèi�æenje podzemne i povr�inske vodeUtjecaj poljoprivrede na povr�insku i podzemnu vodu javlja se zbog procesa ispiranja du�ika, fosfora, reziduapesticida i ostalih tvari koje mogu negativno utjecati na kvalitetu vode. Zato je potrebno poznavati kemijskisastav povr�inske i podzemne vode, posebice sadr�aj nitratnog i amonijskog du�ika, fosfora, rezidua pesticida,i dr.

10. Emisija plinova staklenika i plinova koji uzrokuju zakiseljavanje.Emisija staklenièkih plinova podrijetlom iz poljoprivrede znaèajno utjeèe na globalno zagrijavanje.Poljoprivreda se javlja kao izvor plinovitih emisija, pri kori�tenju fosilnih goriva, mineralnih i organskihgnojiva, zatim zbog broja grla stoke, te zbog razgradnje organske tvari tla. Istovremeno u masi usjeva, biljnihostataka i u organskoj tvari tla nalaze se vezane velike kolièine ugljika. Emisija plinova koji uzrokujuzakiseljavanje odnosi se na kori�tenje gnojiva, spaljivanje otpada, i potro�nju goriva pri èemu se u atmosferuoslobaðaju SO2, NOX i NH3. Zato je nu�no organizirati praæenje emisija CO2, CH4, N2O, SO2, NOX i NH3iz poljoprivrede.

11. Ukupno gospodarenje na razini cijelog gospodarstvaOdr�ivost na razini gospodarstva uvjetovana je ukupnim socijalnim, ekonomskim i ekolo�kim uvjetima nekogpodruèja. Stoga je potrebno graditi takve sustave gospodarenja u kojima je protok znanja i informacija brz.Kao sudionici u procesu razmjene podataka, znanja i tehnologije, javljaju se poljoprivredenici, savjetodavnaslu�ba i znanstvene ustanove kao bitni elementi za uspjeh koncepta odr�ivog gospodarenja tlom. Svakako,u okviru �ire dru�tvene zajednice od presudnog su znaèaja za uspjeh ovog koncepta politièke, sociolo�ke iekonomske okolnosti u kojima poljoprivrednici �ive i rade.

Kako je graða u koju zadiru problemi vezani uz odr�ivo gospodarenje tlom izuzetno kompleksna, izdvajamoposebno pravce istra�ivanja za dva agrotehnièka zahvata, a to su obrada i gnojidba tla.



Pravci istra�ivanja u obradi i gnojidbi tla

Jedan od primarnih ciljeva obrade jest stvaranje dobrih vodozraènih odnosa u tlu, putem utjecaja na strukturutla. Pitanja uèestalosti i dubine obrade, pravca obrade na nagnutim terenima i uvoðenja raznih oblikakonzervacijske obrade temeljni su zadaci istra�ivanja koja treba provesti u svijetlu novih spoznaja o utjecajuobrade na odr�ivo gospodarenje tlom. Svaka obrada tla koja dovodi do erozije, brzog gubitka humusa i zbijanjatla ne mo�e se bez revizije ukljuèiti u sustav odr�ivog gospodarenja tlom (Ba�iæ et al 1992, 1993, 1997, 1998).Pitanje utro�ka energije, utjecaja razlièitih naèina obrade tla na prinos raznih kultura, te utjecaj obrade naplodnost tla za razlièita podruèja Hrvatske u kojima su unutar agroekosustava zastupljene razlièite kulturepotrebno je dodatno istra�iti. Kao imperativ u takvim istra�ivanjima javlja se potreba smanjenja utro�kaenergije uz poveæanje ekonomske isplativosti i odr�anje plodnosti tla na odgovarajuæoj razini. Moguænostprilagodbe obrade tla u uvjetima promjene klime, gospodarenje biljnim ostacima i humusom u tlu, erozijai zbijanje tla, te interakcija izmeðu gnojidbe i obrade dodatno æe utjecati na odreðivanje smjera buduæihistra�ivanja u obradi tla.Prema Hakanssonu (1994) kratkoroèni cilj pred istra�ivanjima u obradi tla je poveæati uèinkovitost proizvodnihsustava, dok su dugoroèni ciljevi odr�anje ili poveæanje razine plodnosti tla i smanjenje utjecaja biljneproizvodnje na okoli�. Naèini obrade tla koji su komplementarni s odr�ivim gospodarenjem tlompodrazumjevaju razvitak u pravcu sljedeæih ciljeva:- smanjenja potrebe za kori�tenjem agrokemikalija,- smanjenja ispiranja hranjiva i ekolo�ki riziènih kemikalija,- smanjenja oslobaðanja plinova staklenika iz tla.

Ako se posebno razmotri problem gnojidbe, razlikuju se dva sustava odr�ive poljoprivrede: ekolo�ki iintegralni. Ekolo�ki sustav znaèi uno�enje hranjiva bez primjene mineralnih gnojiva, i on kao takav, nijezanimljiv za uzgoj bilja na razini Hrvatske, premda to mo�e biti u dijelu gospodarstava opredijeljenih zaovaj naèin gospodarenja. Kao temeljni razlog istièemo dobro poznatu èinjenicu da bez odgovarajuæe mineralnegnojidbe nema moguænosti za biljnu proizvodnju koja bi osigurala dostatne kolièine poljoprivrednih proizvodaza ukupne potrebe Hrvatske.Integralni sustav utemeljen je na kori�tenju interakcija izmeðu uvjeta za rast biljaka (tlo, klima), biolo�kesposobnosti usjeva i proizvodnih uvjeta, ukljuèujuæi primjenu gnojiva i pesticida. U ovom sustavu primjenaorganskih i mineralnih gnojiva ima poseban znaèaj. Potro�nja aktivne tvari treba biti evidentirana na svakomgospodarstvu, tako da radi proraèun uno�enja i izno�enja aktivne tvari za glavna biljna hraniva. Ovaj zahtjevkomplementaran je sa zahtjevom za definiranje pokazatelja odr�ivosti, jer se samo u sluèaju poznavanjastvarnog odnosa izmeðu uno�enja i izno�enja hraniva mo�e detaljnije analizirati trenutno stanje u tlu. Zaproraèun izno�enja hraniva nu�no je poznavati visinu prinosa. Osim toga, sustavno praæena i analiziranavisina prinosa najbolji je pokazatelj plodnosti poljoprivrednog tla. Naèin i vrijeme primjene mineralnih gnojivatreba provoditi tako da se smanji moguænost nekorisnih gubitaka - ispiranja i volatizacije, a da se istovremenoostvari maksimalni pozitivan utjecaj na prinos. Èuvanje i primjena organskih gnojiva posebno je pitanje, prièemu se daleko veæi negativni uèinci po okoli� javljaju u sluèajevima neodgovarajuæe organske gnojidbe.Zbog toga su pravci istra�ivanja jasno definirani. Za primjenu mineralna gnojiva cilj istra�ivanja treba usmjeritina optimalno iskori�tenje hranjiva, te odreðivanje ekolo�ki i ekonomski opravdanih kolièina gnojiva uodgovarajuæim agroekolo�kim uvjetima i razlièitim sustavima bilinogojstva. U vezi s organskim gnojivimaistra�ivanja trebaju pru�iti odgovore na pitanje optimalnog broja grla stoke po jedinici povr�ine, naèina ikapacitete za spremanje gnoja (kruti ili tekuæi), naèine i vrijeme primjene, kako bi se izbjegli dugoroènoneodr�ivi sustavi gospodarenja.

Zakljuèak

Odr�ivo gospodarenje tlom imperativ je razvitka Hrvatske poljoprivrede kako bi se i buduæi nara�taji moglikoristiti blagodatima koja im ona pru�a, a to je proizvodnja dovoljnih kolièina zdrave hrane na tlima saèuvaneplodnosti.Svijest o potrebi odr�ivog razvitka veæ je prisutna, a nu�no je iskoristiti sve znanstvene i struène potencijaleza osmi�ljavanje odgovarajuæih istra�ivaèkih programa i primjenu rezultata u praksi. Kao prvi korak u tomsmjeru postojeæe podatke o tlima, ali i o rezultatima dosada�njih istra�ivanja tla u nas treba pohraniti uelektronskom obliku.



Kori�tenje suvremenih raèunalnih postupaka i modela stvara moguænost raèunalnog modeliranja promjenau tlu, kako bi se odr�ivo gospodarenje tlom moglo za svako podruèje Hrvatske precizno odrediti, aistovremeno, u sluèaju znakova degradacije plodnosti tla, pravovremeno modificirati.Primjenom rezultata znanstvenog rada mogu se ostvariti djelotvorni uèinci u smjeru smanjenja tro�kova, uzistovremeno zadr�avanje zadovoljavajuæe razine intenziteta u proizvodnji. Da bi se taj cilj postigao neophodanje mulitdisciplinarni pristup u rje�avanju problema u gospodarenju tlom.

CHALLENGES TO SOIL SCIENCES ON THE THRESHOLD OF THE THIRDMILLENNIUM

SUMMARY

Numerous investigations of the methods of land management, at the global level and in Croatia alike, pointto the increasing importance being laid on soil, as a potentially renewable resource. Production of biomassis certainly the primary task of soil today, though different approaches to food production have caused alsodifferent agricultural practices, as well as specific changes in soil fertility. Besides production, soil has alsoother, not less important, roles, such as its role of a filter � purifier (affecting the quality of ground andsurface water), and the role of a repository for organic carbon and nitrogen (affecting CO2 and N2Oconcentrations in the atmosphere). All estimates of climatic changes resulting from increased levels of�greenhouse gases� in the atmosphere include also their quantities in the soil. Hence, the cycling of organicmatter through the soil, as well as humus management in cultivated soils, have become issues of utmostimportance.The concept of sustainable land management came into being as a result of the growing awareness of theadverse effects of certain practice�s, mainly in tillage and fertilization involved in plant production systems,as compared with the natural soil fertility. For the needs of sustainable land management, it is necessary todefine indicators of sustainability. Since these indicators comprise a number of factors, they have to bedefined separately for Croatia, and as such included in the comprehensive system for estimating the landmanagement sustainability in a given region. Major sustainability indicators include: physical (structure,porosity, water and air holding capacity,�), chemical (soil reaction, humus content, cation exchange capacity,contents of macro and microelements, heavy metals,�) and biological soil properties (number and speciesof micro-organisms, earthworms,�). The main advantage of these indicators is the fact that they may bequantified � expressed numerically.Limit values have to be set for each of the mentioned indicators for the following soil classes: highly suitable,moderately suitable, partly suitable, and unsuitable soil for a particular use. The procedure of definingsustainable land management includes the following horizontal elements:Field research è Databases è Geographic information system è Application of computer models èRecommendations for sustainable land managementSelection of the production technologies (tillage, fertilization, crop rotation, protection) for sustainable landmanagement is a challenge that requires an interdisciplinary approach in agronomic sciences.

KEY VORDS

Sustainable land management, Indicators of sustainability, Soil functions

Zavod za opæu proizvodnju bilja, Agronomski fakultet, ZagrebDepartment of General Agronomy, Faculty of Agriculture, Zagreb



Literatura:

Ba�iæ, F., �. Vidaèek, J. Petra�, Z. Racz, 1992. Distribution and regional peculiarities of Soil Erosion inCroatia, Polj.znanstvena smotra 3-4: 503-518, Zagreb.

Ba�iæ, F., A. Butorac, M. Mesiæ, M. Saboliæ 1993. Aktualna pitanja erozije i smjernice konzervacije oraniènihtala Hrvatske, Poljoprivredne aktualnosti 3-4:227-249, Zagreb.

Ba�iæ, F., F. Tomiæ, Z. Mustapiæ, 1994. Food Standardisation � Basis of Sustainable Agriculture in Croatia,Proceedings: Managing Change in the Food �Chain and Environment, 61-64, Budapest.

Ba�iæ, F., 1995. Some aspects of sustainable agriculture in Croatia, Polj. znan. smotra 60: 237-247., ZagrebBa�iæ, F., V. Biæaniæ, B. Bertiæ, J. Igrc-Barèiæ, 1995. Sustainable management in arable farming of Croatia,

Hrvatske vode, 12: 237-251., ZagrebBa�iæ, F., V. Mihaliæ, B. Bertiæ, 1995. Trajno odr�iva poljoprivreda u novom okru�enju, HAZU, Poljoprivreda i

proizvodnja hrane u novom europskom okru�enju, Zbornik radova, 47-59., ZagrebBa�iæ, F., I. Kisiæ, A. Butorac, M. Mesiæ 1997. Soil erosion by different tillage system on stagnosol in Croatia,

Proceedings of 14th Conference of ISTRO, 63-67, Pulawy Poland.Ba�iæ, F., O. Nestroy, I. Kisiæ, A. Butorac i M. Mesiæ 1998. Za�tita od erozije � kljuèna uloga obrade tla u

aktualnim i izmjenjenim klimatskim prilikama, HAZU, Prilagodba poljoprivrede i �umarstva klimi injenim promjenama, Zbornik radova, 115-126., Zagreb

Ba�iæ, F., 1998. Odr�iva poljoprivreda, u knjizi Hrvatska i odr�ivi razvitak, Ministarstvo razvitka i obnove, 83-103, Zagreb

Bennetts, D.A., 1995. Climate Change, Chemistry international 17: 142-144.Blum, W.E.H., 1993. Sustainable Land Management with Regard to Socioeconomic and Environmental Soil

Functions � A Holistic Approach. Int. workshop Sustainable land management for the 21st century,Plenary Papers 2: 115-123, Ottawa.

Butorac, A., 1998. Opæa agronomija, ud�benik, rukopis, 903, Zagreb.Butorac, A., I. �ugec, F. Ba�iæ, 1986. Stanje i perspektive reducirane obrade tla u svijetu i u nas,

Poljoprivredne aktualnosti, Vol 25, 159-262, Zagreb.Butorac, A., 1992. Conservation Tillage in Europe, Conserv. Tillage in temperate regions, Publisher: Lewis

Publishers, CRC Press.Butorac, A., F. Ba�iæ, I. Kisiæ, 1994. Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode,

Zbornik znanstvenog skupa �Poljoprivreda i gospodarenje vodama�, 53-76, Bizovaèke toplice.DeKimpe, C.R., B.P. Warkentin, 1998. Soil functions and the future of natural recourses, ISCO Conf. Towards

sustainable land use, ed. Blume et al., vol. 1: 3-10.Fleischhauer, E., H. Eger, 1998. Can sustainable land use be achieved? � An introductory view on scientific

and political issues, ISCO Conf. Towards sustainable land use, ed. Blume et al., vol. 1: XIX.Håkansson I., 1994. Soil tillage for crop production and for protection of soil and environmental quality: a

Scandinavian veiwpoint, Soil & Tillage Research 30: 109-124.Harrison, K.G., W.S. Broecker, G. Bonani, 1993. The effect of changing land use on soil radiocarbon. Science

262: 725-726.Kisiæ. I., F. Ba�iæ, M. Mesiæ, A. Butorac, 1998. Soil erosion in different tillage systems on stagnosol in Croatia,

16th WCSS, Symp.20, 1351.Klik A., F. Fila, N. Spatny, J. Rosner, O.W. Baumer, 1996. On-Site and Off-Site Effects of Different Tillage

Systems under Austrian farming Conditions. International Annual Meeting ASAE, Phoenix, Arizona.Kovda, V. A., 1974. Biosphere, Soils and their Utilization, 10,h Congress of Soil Science, 125, Moscow.Laflen, J.M., 1992. Water Erosion Prediction, Soil Erosion Prevention and Remediation Workshop, 186-199,

Budapest.Lal, R., 1990. Soil Erosion and Land Degradation: The Global Risks, Advances in Soil Science, Vol 11, Soil

Degradation, 130-171.



Lal, R., 1997. Residue management, conservation tillage and soil restortion for mitigating greenhouse effectby CO2 enrichement, 14th ISTRO Conference, 28, Pulawi.

Mesiæ, M., A. Butorac, F. Ba�iæ, S. Red�epoviæ, S. Sikora, 1994. Liming, manuring and fertilization of maizefor better productivity and low environmental impact. 15th World Congress of Soil Science, Vol. 7b, 159-161, Acapulco.

Mesiæ, M., M. Prpiæ, V. Jelaviæ, I. Kisiæ, 1994. Procjena bilance du�ika u dunavskom slivu Hrvatske, Knjigapriopæenja znanstvenog skupa Poljoprivreda i gospodarenje vodama, str. 179-187, Bizovaèke toplice.

Mesiæ, M., A. Butorac, F. Ba�iæ, I. Ga�par, I. Kisiæ, 1997. Influence of Mineral Nitrogen Rates on the NitrateLeaching from Drained Pseudogley, Bericht der 7. Lysimetertagung, Bundesanstalt für alpenländischeLandwirtschaft Gumpenstein, p. 169-170, Irdning.

Petra�, J., F. Ba�iæ, 1998. Erozija u Hrvatskoj u svjetlu predviðenih klimatskih promjena, HAZU, Prilagodbapoljoprivrede i �umarstva klimi i njenim promjenama, Zbornik radova, 103-114.

Racz, Z., 1990. Tlo i ekolo�ki problemi dana�njice, Polj. zn. smot. 55, 183-194, Zagreb.Racz, Z., 1991. Znaèaj tla u prirodnim i agroekosustavima, Socijalna ekologija, Vol. 1, No 1, 105-118, Zagreb.Safley, M., L. Oyer, 1991. Integrating Sustainable Agriculture into SCS Conservation Programs, Agr. and

Env., The 1991 Yearb. of Agric. 194-199, Washington.Scherz, D. L., 1992. Effectiveness of Crop Residue Management in Managing Soil and Water Resources, Soil

and Erosion Prevention and remediation Workshop, 176-184, Budapest.Shaxson T.F., 1998. Concepts and indicators for assessment of sustainable land use. ISCO Conf. Towards

sustainable land use, ed. Blume et al., vol. 1: 11-20.Sposito G., 1998. The aims of soil science � challenges to be taken up by soil science � the applications and

benefits of soil science, 16th WCSS Introductory Conferences and Debate, 41-48.Varallyay, G., 1992. Central and East European Erosion Overwiew, Proc. of Soil Erosion Prevention and

Remediation Workshop, 26-37, Budapest.Varallyay, G. 1998. Climate change and soil processes, HAZU, Prilagodba poljoprivrede i �umarstva klimi i

njenim promjenama, Zbornik radova, 5-16.xxx 1995. Intergovernmental Panel on Climate Change; Agricultural options for mitigation of greenhouse gas

emissions, IPCC Workgroup 11, 23, Washington.xxx 1995. The Soil Campaign, Alliance for a responsible and united world, Foundation Charles Leopold

Mayer for the progress of Humankind.xxx FAO 1991 � World Soil Resources, Report No. 66.xxx FAO 1996 � World Food Summit � Technical background document.xxx Statistièki ljetopis, Republika Hrvatska, Dr�avni zavod za statistiku, 1998.xxx UNEP � Global Environmental Outlook � 1, United Nations Environment Programme � Global State of

the Environment Report 1997.xxx WMO Statement on the Status of the Global Climate in 1997.xxx WMO - 1998 Global Surface Temperature � Annual statament on the Global Climate



PRIMJENA GIS TEHNOLOGIJE UGOSPODARENJU ZEMLJI�NIM PROSTOROM

Matko BOGUNOVIÆ, �eljko VIDAÈEK, Stjepan HUSNJAK,Mario SRAKA, Aleksandra MIHALIÆ

SA�ETAK

Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveuèili�ta u Zagrebu veæ nekoliko godina intenzivno radi naprimjeni GIS tehnologije u vrednovanju zemlji�nih resursa za potrebe poljoprivrede i zemlji�nog katastra,tako i za potrebe prostornog planiranja, za�titu okoli�a, vrednovanje zemlji�ta za uzgoj i ureðenje �uma,urbanizacijske poslove, izgradnju putova, plinovoda, vrelovoda, te za edukacijske svrhe.Za te potrebe Zavod je pribavio opremu i raèunalne i programe za cjelovitu digitalnu obradu. Naime,raèunalne metode pronala�enja potrebnih podataka obraðenih na digitalni naèin, unutar opse�ne, dobroorganizirane baze podataka kao �to je pedolo�ka danas su impresivne.Metode rada temelje se na suvremenim osnovama geografsko informatièkih sustava (GIS-u), koje suaktualizirane daljinskim metodama pomoæu Global Positioning System (GPS) i daljinske detekcije (Remotesensing).U radu se navode rezultati dosada�njih dostignuæa na podruèju Republike Hrvatske u izradi globalnih karataprema FAO/UNESCO klasifikaciji tala, zatim namjenske pedolo�ke karte, na istim naèelima sveobuhvatniGIS slojevi za Zagrebaèku �upaniju, ukljuèujuæi grad Zagreb, te primjer izrade nekih slojeva za odreðivanjepotencijalne i stvarne erozije tla.Na kraju se navodi moguænost kori�tenja GPS tehnike u vi�enamjenskom gospodarenju tlom, primjerice zapotrebe obrade, gnojidbe, za�tite, sjetve i �etve, a svrha joj je optimalno gospodarenje u prostoru i vremenuuz statistièko raèunalno evidentiranje svih biljno-uzgojnih zahvata i prinosa za svaku proizvodnu parcelu.Upotreba digitalne tehnologije u obliku GIS-a predstavlja noviji pristup gospodarenju koji je u Hrvatskojna�alost vrlo malo u uporabi, posebno u poljoprivrednoj proizvodnji.

APPLICATION OF GIS TECHNOLOGY IN LAND MANAGEMENT

SUMMARY

The Soil Science Department of the Faculty of Agriculture, University of Zagreb, has been for several yearsactively working on application of GIS technology in evaluation of land resources for the purposes ofagriculture and land registry, as well as for physical planning, environmental protection, land evaluation forforest management, urbanization, construction of roads, gas and hot-water pipelines, and for educationalpurposes.For these purposes, the Department has provided the equipment and computer programs for comprehensivedigital processing. Namely, the computer methods of searching and finding of the required data, processedin the digital way, within and extensive and well-organized database, such as the soil map, are impressive.The methods are based on modern geographic informatic systems (GIS) updated by the Global PositioningSystem (GPS) and remote sensing.The paper presents the results achieved so far on the territory of the Republic of Croatia in elaboration ofglobal maps according to the FAO/UNESCO soil classification, the soil map and, on the same principles,the map of the Zagreb County and the city of Zagreb, as well as of some layers for determining of potentialand actual soil erosion.Finally, the paper mentions the possibility of using GIS technology in multipurpose land management, e.g.regarding tillage, fertilization, application of protective chemicals, sowing and harvesting, the ultimate goalbeing optimum land management in space and time, with statistic computer recording of all agrotechnicalmeasures and yields for each particular land parcel.Application of GIS technology is a new approach to these issues which is, unfortunately, in Croatia usedvery little, in particular in agricultural land management.

Zavod za pedologiju, Agronomski fakultet Sveuèili�ta u ZagrebuSoil Science Department, Faculty of Agriculture, University of Zagreb

Sveto�imunska 25, 10000 Zagreb, HRVATSKA-CROATIA

Date post:	01-Nov-2019
Category:	Documents
Upload:	others
View:	2 times
Download:	0 times

Plenary - agr.unizg.hr · Nijemci su uoŁili da mehanizacija nije samo sluga proizvodnje veæ i...

Documents