78
PRAVNI ODNOS Doc. dr. sc. Luka Burazin Literatura: B. Perić, Struktura prava
PRAVNI ODNOS
Doc. dr. sc. Luka Burazin
Literatura: B. Perić, Struktura prava
2
POVIJEST POJMA PRAVNI
ODNOS
porijeklo: facultas ili potestas (qualitas, a
ne relatio)
Conrad Summenhart (1458–1502) izričito
koristi relatio u definiciji ius, ali u
značenju facultas/potestas
H. Grotius (1583-1645) – qualitas moralis
I. Kant (1724-1804) - rechtliches
Verhältnis i Rechtsverhältnis (pravni
odnos)
POVIJEST POJMA PRAVNI
ODNOS
K. F. von Savigny (1779-1861):
System des heutigen römischen
Recht – pravni odnos
(Rechtsverhältnis) prvi put definiran,
specijalizirano korišten, sa
sustavnim položajem
A. Merkel (1836-1896) – „pojam (...)
pravnog odnosa središnji je pojam naše
znanosti” (JE, par. 19) 3
POJAM PRAVNOG ODNOSA
društveni odnos (gospodarski, religijski,
osobni odnos, pravni odnos)
pravni odnosi su oni društveni odnosi koji
su regulirani pravnom normom (Perić)
rezultat normativne koncepcije prava
a) društveni odnosi nemaju posebna
svojstva koja bi ih činila pravno
relevantnima
b) svi društveni odnosi mogu biti pravni
odnosi
4
5
POJAM PRAVNOG ODNOSA
pravni odnos može biti:
a) apstraktan = društveni odnos uređen (općim i posebnim) pravnim normama
b) konkretan = društveni odnos koji stvarno nastaje između konkretnih pravnih subjekata
6
POJAM PRAVNOG ODNOSA
opća pravna norma
↓
apstraktan pravni odnos
(?) ↓ (?)
konkretan pravni odnos
↑
(pojedinačna pravna norma)
7
POJAM PRAVNOG ODNOSA
nastanak konkretnog pravnog odnosa posljedica je nastupanja činjenica predviđenih u hipotezi pravne norme
pravne činjenice – činjenice koje izazivaju postanak, promjenu ili prestanak pravnih odnosa (te činjenice koje su pretpostavka za ustanovljenje pravne odgovornosti)
8
POJAM PRAVNOG ODNOSA
Čl. 376. st. 1. Zakona o obveznim odnosima
“Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se
obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a
kupac se obvezuje platiti mu cijenu.”
9
Hipoteza
ako je sklopljen
ugovor o
kupoprodaji
Delikt
ako kupac ne plati
prodavatelju
cijenu dobrovoljno
Dispozicija
kupac je obvezan
prodavatelju platiti
cijenu
Sankcija
sud će, na prijedlog
prodavatelja, odrediti
prisilno namirenje
POJAM PRAVNOG ODNOSA
10
POJAM PRAVNOG ODNOSA
međuovisnost između apstraktnih i
konkretnih pravnih odnosa
apstraktan p.o. ne može sam po sebi
postojati ako se ne očituje putem
konkretnih p.o.
dakle, uvjet postojanja apstraktnog p.o.
njegova je djelotvornost (potvrđivanje
kroz konkretne p.o.)
POJAM PREDNORMATIVNOG
PRAVNOG ODNOSA
antinormativni pojam pravnog
odnosa
sociološko objašnjenje
kriterij pravnosti: normativna
kvalifikacija ili sadržaj društvenih
odnosa?
prednormativni pravni odnosi = oni
koji su sami po sebi pravno
relevantni 11
POJAM PRAVNOG ODNOSA
obilježja pravnih odnosa:
a) naročita važnost i snažna
konfliktnost
b) izvanjska kontrolabilnost
„Pravni odnosi su naročito važni,
konfliktini i izvanjski kontrolabilni
društveni odnosi koji su regulirani
pravnim normama.“ (Visković) 12
13
POJAM PRAVNOG ODNOSA
pravne činjenice
1. prirodni događaji
2. ljudske radnje
a) u skladu s pravom
b) protupravne
14
POJAM PRAVNOG ODNOSA
prirodni događaji
nastaju bez sudjelovanja i neovisno o ljudskoj volji
pr. činjenice su samo oni pr. događaji koji izazivaju postanak, promjenu ili prestanak pr. odnosa
npr. rođenje, prirodna smrt, elementarne nepogode, protek vremena
15
POJAM PRAVNOG ODNOSA
ljudske radnje
nastaju aktima ljudske volje
a) u skladu s pravom – npr. pravni poslovi (stupanje u radni odnos, kupovanje knjiga, uzimanje u najam), podnošenje tužbe
b) protupravne – npr. klevetanje, krađa, tjelesna povreda
primat u kauzalnom nizu (npr. udar groma i nepostavljanje zaštitnih uređaja)
16
POJAM PRAVNOG ODNOSA
posebne vrste pravnih činjenica
1. fikcije
2. presumpcije
a) oborive presumpcije (praesumptiones iuris)
b) neoborive presumpcije (praesumptiones iuris et de iure)
17
POJAM PRAVNOG ODNOSA
fikcija - pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikada neće ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila
sankcioniranje imaginarnog stanja
radi zaštite nekog opravdanog interesa
npr. “začeto dijete smatra se već rođenim, premda još nije rođeno”
npr. “sva su pravna pravila poznata svim njihovim adresatima”
18
POJAM PRAVNOG ODNOSA
presumpcija - pravna činjenica za koju nije sigurno je li se dogodila ili nije, ali se smatra kao da se dogodila
temelji se na vjerojatnosti
olakšava dokazivanje
teret dokazivanja (onus probandi) snosi onaj tko se opire određenoj presumpciji
služi povećanju brzine i ekonomičnosti pr. odnosa; štiti određene pr. vrijednosti
19
POJAM PRAVNOG ODNOSA
s obzirom na mogućnost
protudokaza razlikujemo:
1. oborive presumpcije – one protiv kojih se
dopušta dokaz koji ih može oboriti
2. neoborive presumpcije – one protiv kojih
protudokaz nije dopušten i koje se, prema
tome, pravno ne mogu oboriti
20
POJAM PRAVNOG ODNOSA
oborive presumpcije:
presumpcija nedužnosti
proglašenje nestalog umrlim
vjerodostojnost javne isprave
neoborive presumpcije:
poznavanje stanja u zemljišnim knjigama
majka djeteta je žena koja ga je rodila
21
POJAM PRAVNOG ODNOSA
elementi pravnog odnosa:
1. pravni subjekti
2. pravni objekt
3. subjektivno pravo
4. pravna obveza
u širem smislu i pravna norma
22
POJAM PRAVNOG ODNOSA
“Pravni odnos je društveni odnos
između najmanje dva pravna subjekta
koji imaju jedan prema drugome
pravnu obvezu i subjektivno pravo s
obzirom na neki pravni objekt.”
(Visković)
23
PRAVNI SUBJEKT
pravni odnos može postojati samo između
osoba (najmanje dvije)
radi omogućavanja da sudjeluju u pr. o.,
osobama se priznaje svojstvo nositelja
prava i obveza (pravni subjektivitet)
pravni subjektivitet je apstraktna i opća
sposobnost stupanja u pravne odnose
pr. subjektivitet nije ograničen svojstvima
subjekta, a ni sadržajem ili objektom
odnosa
24
PRAVNI SUBJEKT
pr. subjekt može biti:
1. fizička osoba (čovjek pojedinac)
2. pravna osoba (posebna društvena
tvorevina)
pr. subjekti su osobe, koje su nositelji
prava i obveza u pravnom poretku
25
PRAVNI SUBJEKT
2 vrste sposobnosti pr. subjekta:
1. pravna sposobnost
2. djelatna sposobnost
a) poslovna sposobnost
b) deliktna sposobnost
26
PRAVNI SUBJEKT
1. pravna sposobnost – sposobnost pr.
subjekta da bude nositelj prava i obveza,
priznatih od pravnog poretka
pasivna sposobnost
2. djelatna sposobnost – sposobnost pr.
subjekta da vlastitim ponašanjem (činjenjem ili
propustom) izazove određenu pr. posljedicu
aktivna sposobnost
27
PRAVNI SUBJEKT
2 vrste djelatne sposobnost:
a) poslovna sposobnost – sposobnost sklapanja pravnih poslova
b) deliktna sposobnost – sposobnost da se bude pravno kriv, da se čine delikti i za njih pravno odgovara
“Za pravo nije dovoljno da postoji subjekt nego i da djeluje. Zato u pravu postoje dvije sposobnosti.” (Bartoš)
28
FIZIČKA OSOBA
u suvremenim pravnim poretcima svi ljudi imaju svojstvo pravnog subjekta (tj. imaju pravnu sposobnost)
pr. sposobnost fizička osoba stječe rođenjem i ona se ne može umanjiti
ali, npr. u starom Rimu robovi su smatrani stvarima
ukidaje ropstva u zapadnom svijetu tek u drugoj polovici 19. st.
29
FIZIČKA OSOBA
pravna sposobnost
stječe se rođenjem
ali, i zametku se pod određenim uvjetima priznaje pr. subjektivitet (nasciturus pro iam nato habetur, quotiens de commodis eius agitur)
gubi se smrću
ali, presumpcija smrti
30
FIZIČKA OSOBA
poslovna sposobnost
potpuna poslovna sposobnost stječe se s navršenih 18 godina
iznimno, i osobi mlađoj od 18 god. mogu se priznati:
a) neki akti poslovne sposobnosti
b) potpuna poslovna sposobnost
može se ograničiti (nepotpuno lišenje)
gubi se smrću i potpunim lišenjem
31
FIZIČKA OSOBA
a) neki akti poslovne sposobnosti
pristanak djeteta starijeg od 12 god. na posvojenje
poslovna sposobnost maloljetnika starijeg od 15 god. za sklapanje i raskidanje ug. o radu, te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora
sposobnost sastavljanja oporuke sa 16 god.
32
FIZIČKA OSOBA
b) potpuna poslovna sposobnost
sklapanje braka prije punoljetnosti
kad maloljetnik stariji od 16 god. postane
roditeljem
o tome odlučuje sud u izvanparničnom
postupku
33
FIZIČKA OSOBA
ograničenje poslovne sposobnosti
razlozi: spolni, politički, rasni, imovinski, staleški, vjerski, zdravstveni
a) potpuno lišenje poslovne sposobnosti
b) djelomično lišenje poslovne sposobnosti
odlukom suda u izvanparničnom postupku
razlozi: duševna bolest, mentalno oštećenje, ovisnost o opojnim sredstvima, senilnost
34
FIZIČKA OSOBA
deliktna sposobnost
zasniva se na ubrojivosti (imputatio)
= biti svjestan svoje odluke, svog čina i
redovitih posljedica tog čina
potpuna deliktna sposobnost nastupa s
navršenom 14. god. života
35
PRAVNA OSOBA
pravna osoba = društvena tvorevina kojoj je
pravni poredak priznao pr. sposobnost
zasebna individualnost (pravni subjektivitet)
ipak, glavni supstrat su ljudi
ostvarenje određenih ciljeva prelazi fizičku i
imovinsku snagu pojedinca; vrijeme potrebno
za njihovo postizanje prelazi prosječni životni
vijek čovjeka
stoga, pravo omogućuje određenim društvenim
tvorevinama da se uključe u pr. odnose
36
PRAVNA OSOBA
pravne osobe javnog prava:
država, županija, grad, općina, javne
ustanove (bolnice, muzeji, sveučilišta,
fakulteti), tzv. javna poduzeća (HEP, HŽ)
pravne osobe privatnog prava:
trgovačka društva (d.d., d.o.o., j.t.d., k.d.),
udruge (kulturne, športske, humanitarne)
37
PRAVNA OSOBA
glavni elementi pr. osobe:
pravno dopušten cilj
djelatnost (posebna djelatna sposobnost)
sredstva
članstvo
organi
statut
38
PRAVNA OSOBA
načini nastanka pr. osobe: stjecanje pr. sposobnosti
1. sustav slobodnog udruživanja
2. sustav normativnog akta
a) singularna odredba
b) registracija
3. sustav koncesije (odobrenje na temelju diskrecijske ocjene upravnog tijela)
39
PRAVNA OSOBA
pravna sposobnost
stječe se, u pravilu, upisom u registar pr. osoba
“posebna” pravna sposobnost – pr. osoba je nositelj samo određenih prava i obveza
obujam prava i obveza ovisi o cilju pr. osobe
određuje se statutom (tzv. statička volja)
40
PRAVNA OSOBA
poslovna sposobnost
stječe ju u istom trenutku kad i pr.
sposobnost
isključivo potpuna poslovna sposobnost
tzv. dinamička volja – izražena putem tijela
(organa) pr. osobe
radnja tijela smatra se radnjom pr. osobe
41
PRAVNA OSOBA
deliktna sposobnost
societas delinquere non potest
argument: pr. osoba nema svijest pa ne može biti kriva
“ako je moguće fizički akt koji je izvršilo ljudsko biće ubrojiti pr. osobi, iako nema tijela, mora biti moguće i psihičke akte ubrojiti pr. osobi, iako nema duše” (Kelsen)
ubrajanje je pr. konstrukcija, a ne opisivanje prirodne stvarnosti
42
PRAVNA OSOBA
načini prestanka pr. osobe:
propisom
aktom državne vlasti (zabranom)
ostvarenjem cilja
odlukom članova
stečajem
brisanjem iz registra
ukidanjem (čl. 12. ZOPOKD)
43
ZASTUPSTVO
3 osnovna slučaja:
1. fiz. osoba ima pravnu, ali nema poslovnu sposobnost (ili joj je ona umanjena)
zastupanje kao “nadomjestak poslovne sposobnosti
zakonsko zastupanje (ex lege, po odluci nadležnog tijela)
roditelji, skrbnici
44
ZASTUPSTVO
2. pravna osoba nije ljudsko biće pa ne
može vlastitim radnjama izazivati pr.
posljedice
volju pr. osobe izražava njezin organ
direktor, dekan, rektor
zakonsko zastupstvo
45
ZASTUPSTVO
3. osoba ima pravnu i poslovnu sposobnost, ali želi (ima potrebu) da netko drugi umjesto njega pravno djeluje
razlog: nedostatak pravničkog znanja, zauzetost, odsutnost
ovlašćivanje druge osobe radi zastupanja u određenim pravnim odnosima
ugovorno zastupanje
odvjetnici
46
ZASTUPSTVO
pretpostavke ugovornog zastupanja:
a) volja zastupanog
b) volja zastupnika
c) postojanje prava i obveza zastupnika
d) legitimacija prema trećima (punomoć)
47
ZASTUPSTVO
punomoć može biti:
specijalna, generična, generalna
neograničena, ograničena
punomoć može prestati:
izvršenjem posla, smrću opunomoćitelja
ili opunomoćenika, opozivom, otkazom,
istekom roka
48
PRAVNI OBJEKT
= spona, sredstvo, razlog, koji povezuje pr.
subjekte u pr. odnos
pr. objekt je razlog (ratio) zbog kojeg se
sastaju ljudske volje
pr. objekt (npr. knjiga, novac) predstavlja
određenu društvenu vrijednost
da bi se društvene vrijednosti razmijenile,
potrebno ih je pokrenuti ljudskom voljom i
fizičkom radnjom
pr. objekt = društ. vrijed. + ljudska radnja
49
PRAVNI OBJEKT
1. pr. objekti I. reda (neposredni objekti)
ljudska radnja u širem smislu (činidba)
a) aktivna ljudska radnja:
– davanje (dare)
– činjenje (facere)
b) pasivna ljudska radnja:
– propuštanje (non facere = nečinjenje)
– trpljenje (pati)
50
PRAVNI OBJEKT
2. pr. objekti II. reda (posredni objekti)
vrijednost pretpostavljena objektom I.
reda; “objektov objekt”
a) stvari (nekretnine, pokretnine)
b) posebna ljudska radnja (okopavanje
vinograda, održavanje nastave, prelaženje
preko tuđeg zemljišta)
c) neimovinska dobra (čast, ugled, red i mir)
d) subjektivna prava (tražbine, hipoteke)
51
PRAVNI OBJEKT
Čl. 307. st. 1. Zakona o vlasništvu
“Ugovorom o davanju u zalog, odnosno
ugovorom o hipoteci, obvezuje se dužnik ili
netko treći (zalogodavac) da će radi
osnivanja založnoga prava koje će
osiguravati određenu vjerovnikovu tražbinu,
predati vjerovniku određenu pokretnu stvar
u zalog, ili će mu dopustiti da svoje založno
pravo upiše u javnu knjigu kao teret
određene stvari...”
52
PRAVNI OBJEKT
Čl. 590. Zakona o obveznim odnosima
“Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje
obaviti određeni posao, kao što je izrada ili
popravak neke stvari, izvršenje kakva
fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se
obvezuje platiti mu za to naknadu.”
53
PRAVNI OBJEKT
Čl. 174. st. 1. Zakona o vlasništvu
“Služnost je ograničeno stvarno pravo na
nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega
nositelja da se na određeni način služi tom
stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a
njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti
ili pak zbog toga glede nje nešto
propuštati.“
54
PRAVNI OBJEKT
Čl. 190. st. 1. Zakona o vlasništvu
“Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo
staze ovlašten je time hodati tom stazom te
tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li
pravo progoniti stoku, ovlašten je time i
služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika,
ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini
jednom ili više zaprega, motornim vozilom i
biciklom.”
55
PRAVNI OBJEKT
Čl. 188. st. 5. Zakona o vlasništvu
“Da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu
se osnovati služnosti koje vlasnika te
nekretnine ovlašćuju na to da vlasnik poslužne
nekretnine nešto propušta, što bi inače
slobodno činio, kao što su osobito: 1. svoju
kuću ne povisivati... 3. ne oduzimati povlaštenoj
zgradi svjetlo i zrak, ili vidik; 4. ne odvraćati
kišnicu s krova svoje kuće od susjedova
zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje
vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi način.”
56
SUBJEKTIVNO PRAVO
= ovlaštenje koje pr. subjektima pripada
na osnovi pr. normi
objektivno pravo?
mjesto u strukturi pr. norme (dispozicija)
subj. pr. označava položaj pr. subjekta da
radi ostvarenja svog interesa može nešto
činiti ili ne činiti
dvostruka moć prema drugom pr. subjektu
(obvezniku): zahtjev i tužba
57
SUBJEKTIVNO PRAVO
teorije o subjektivnom pravu:
1. teorija volje (Savigny, Windscheid) – subj.
pr. je pr. poretkom zajamčena moć volje
nasciturus, djeca, duševni bolesnici?
2. teorija interesa (Ihering) – subj. pr. je
pravno zaštićeni interes
pravo nasljeđivanja?
3. voljno-interesna teorija
58
SUBJEKTIVNO PRAVO
Čl. 217. Obiteljskog zakona
“Bračni drug koji nema dovoljno sredstava
za život ili ih ne može ostvariti iz svoje
imovine, a nije sposoban za rad ili se ne
može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od
svoga bračnog druga.”
59
SUBJEKTIVNO PRAVO
Čl. 550. Zakona o obveznim odnosima
“Ugovorom o najmu obvezuje se
najmodavac predati određenu stvar
najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se
obvezuje za to plaćati određenu najamninu.”
60
SUBJEKTIVNO PRAVO
Čl. 35. Ustava RH
“Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita
njegova (...) dostojanstva, ugleda i časti.”
61
SUBJEKTIVNO PRAVO
Čl. 30. Zakona o vlasništvu
“(1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na
određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja
da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je
volja te da svakoga drugoga od toga isključi,
ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim
ograničenjima.
(2) U granicama iz stavka 1. ovoga članka
vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja,
uporabe, korištenja i raspolaganja svojom
stvari.”
62
SUBJEKTIVNO PRAVO
Čl. 58. Ustava RH
“Svakom se jamči pravo na zdravstvenu
zaštitu u skladu sa zakonom.”
Čl. 14. Zakona o obveznom zdrav. osig.
Pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (...) obuhvaća
pravo na: prim., spec. i bol. z.z., korištenje
lijekova, stomatološku pomoć ...
SUBJEKTIVNO PRAVO
subjektivno pravo na stvar:
ovlaštenja glede stvari koja pr. subjektima
priznaju norme objektivnog prava
‘vlast’ nad stvari
stvarno subj. pr.: pr. vlasništva, založno pr., pr.
služnosti, pr. građenja, pr. stvarnog tereta
subjektivno pravo prema osobi:
ovlaštenje pr. subjekta da od drugog pr.
subjekta zahtijeva da nešto učini, ne učini ili trpi
obvezna prava
63
64
SUBJEKTIVNO PRAVO
apsolutna subjektivna prava:
djeluju prema svakom (erga omnes)
svatko ih može povrijediti
npr. stvarna prava, osobna prava
relativna subjektivna prava:
djeluju između točno određenih strana (inter
partes)
unaprijed se zna tko ih može povrijediti
npr. obvezna prava
65
SUBJEKTIVNO PRAVO
prenosiva subj. prava:
mogu se neograničeno prenositi s jednog na
druge subjekte (nasljeđivanjem, ugovorom)
npr. pravo vlasništva, ugovorna prava
neprenosiva subj. prava:
ne mogu se dobrovoljnim sporazumom
prenositi s jednog subjekta na drugi
npr. osobna, statusna i politička prava
SUBJEKTIVNO PRAVO
subj. pr. privatnog karaktera:
ovlaštenja koja jedan pr. subjekt ima prema
drugome, u odnosu u kojem nastupaju kao
ravnopravni subjekti
npr. odnos vjerovnik-dužnik
subj. pr. javnog karaktera:
ovlaštenja koja pojedinac ima u odnosu na
državu kao nositelja suverenosti
temeljna prava čovjeka: garancija protiv
samovolje i zloporabe vlasti
političke slobode (npr. pr. udruživanja, pr. glasa)
66
67
SUBJEKTIVNO PRAVO
složena subjektivna prava:
prava glede stanja (biti živ, biti zdravstveno
zaštićen, biti slobodan svojom voljom udružiti
se s drugima...)
“prava na i” – pr. na život, zdrav. zašt., udruž.
jednostavna subjektivna prava:
prava glede određene ljudske radnje (isplata
kupovnine, predaja stana na uporabu...)
“prava na g” – pr. na isplatu kupovnine, predaju
stana na uporabu
68
SUBJEKTIVNO PRAVO
ostvarivanje subjektivnog prava
1. subjektivno pravo
2. zahtjev za ostvarenje
3. pravo na tužbu (tužbeno pravo)
4. odluka mjerodavnog tijela
5. prisilno izvršenje
69
SUBJEKTIVNO PRAVO
utjecaj proteka vremena na subj.
pravo
potreba za stabilnim i jasnim odnosima
teškoće s dokazivanjem i osporavanjem
efikasnost pojedinačnih pr. akata
stoga: konstruktivan i destruktivan utjecaj
proteka vremena na subj. pr.
70
SUBJEKTIVNO PRAVO
destruktivan utjecaj (protekom određenog vremena)
a) nevršenjem sadržaja prava, subj. pravo prestaje (prekluzija)
- npr. pr. na žalbu (15 dana), pr. služnosti (20 god.)
b) nepokretanjem zahtjeva za ostvar. prava, subj. pr. postaje nudum ius (zastara)
- npr. pr. na isplatu kupovnine (5 god.), pr. na popravljanje štete (3 god.)
71
SUBJEKTIVNO PRAVO
konstruktivan utjecaj
zakonom određeno vrijeme
izvršavanje bitnog sadržaja prava (npr. posjedovanje, prelaženje preko tuđeg zemljišta)
poštenje (dobra vjera)
pretvaranje faktičnog odnosa u pravni (npr. pravo vlasništva, pravo stvarne služnosti)
naličje zastare?
72
SUBJEKTIVNO PRAVO
zloporaba subjektivnih prava
Paulova izreka: “qui suo iure utitur, neminem laedit” (tko koristi svoje pravo, nikome ne nanosi štetu)
A podiže zid i B-u oduzima svjetlo, zrak; A proizvodi imisije i B-u nanosi štetu na urodu; A je vlasnik vrijedne zbirke umjetnina, koju želi prodati u inozemstvu, a država je za nju zainteresirana
sukob subjektivnih prava različitih nositelja
73
SUBJEKTIVNO PRAVO
ostvarivanje subj. prava služi normalnom postojanju i učvršćenju pr. poretka (Ihering)
ali, potreba za postavljanjem granica
ostvarivanje jednog subj. pr. = onemogućavanje ostvarivanja drugog s. p.
“pr. egoizam”, “pr. nesnošljivost”
Ciceron: “summum ius, summa iniuria” (pravo, dovedeno do apsurda, najveća je nepravda)
74
SUBJEKTIVNO PRAVO
državni nadzor nad ostvarivanjem subj.
prava
razvijanje instituta zloporabe prava i
sustava sankcija za egoistično
ostvarivanje subj. pr.
sudska zaštita protiv zloporabe prava
proces socijalizacije i humanizacije prava
75
SUBJEKTIVNO PRAVO
npr. ograničavanje pr. vlasništva: čl. 48. Ustava: Jamči se pravo vlasništva. Ali,
vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkih prava dužni su pridonositi općem dobru.
čl. 50. i 52. Ustava: mogućnost ograničenja i oduzimanja vlasništva u interesu RH
čl. 30. st. 2. ZV-a: vlasnik ne može ostvarivati svoje pravo protivno tuđim pravima i zakonskim ograničenjima
čl. 31. ZV-a: vlasnik, a ni itko drugi, ne smije se služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta
76
PRAVNA OBVEZA
= pr. položaj jednog pr. subjekta, postavljen
pr. normom, da mora nešto činiti, dati, ne
činiti ili trpjeti nekom drugom pr. subjektu
korelativnost
sadržajna suprotnost
ovlašteni subjekt nešto dobiva u svoju imovinu ili
egzistenciju (kuću, novac, pokornost, proizvod
rada, uzdržavanje, vjernost itd.)
obvezani subjekt nešto gubi iz svoje imovine ili
egzistencije (kuću, novac, gospodstvo, radnu
energiju)
77
PRESTANAK PRAVNOG
ODNOSA
1) ispunjenjem obveze
2) prestankom pr. pravila
3) prestankom subjekta
4) prestankom objekta
5) vlastitim ukinućem subj. prava
6) konfuzijom
7) kompenzacijom
78
HVALA NA PAŽNJI !
K R A J
