1
PREGLED EFEKATA GLOBALNE KRIZE NA FISKALNU POLITIKU I
POZICIJU U BIHNaida Čaršimamović Vukotić
CDMA Radionica Fiskalna politika i programsko budžetitranje u Bosni i
HercegoviniSarajevo, februar 2011. godine
2
Pregled prezentacije
1. Fiskalna kuća BiH2. Uticaj krize3. Usvojene i (ne)implementirane mjere protiv krize 4. Pregled Stand By aranžmana sa Međunarodnim
monetarnim fondom5. Daljnje preporuke6. Pitanja i odgovori
3
Fiskalna kuća BiH: Velika vlada
0
10
20
30
40
50
60A
lban
iaR
om
ania
Slo
vak
Rep
ublic
Lith
uan
iaIr
elan
dG
reec
eLa
tvia
Tur
key
Sw
itzer
lan
dC
zech
Rep
ublic
Est
on
iaU
nite
d K
ingd
omP
ola
nd
Bul
gar
iaS
pai
nLu
xem
bour
gR
ussi
aP
ort
ugal
Ukr
ain
eM
old
ova
Slo
ven
iaH
ung
ary
Ger
man
yC
roat
iaIta
lyB
elar
usN
eth
erla
nds
Aus
tria
Bel
giu
mF
inla
ndB
osn
ia &
…F
ran
ceD
enm
ark
Sw
eden
No
rway
Generalna vlada: ukupni prihodi i grantovi (u % BDP/a)
Fiskalna slika• Ukupni prihodi i grantovi = 11,1 mlrd KM (oko 46%% of GDP)• Preveliko oslanjanje na indirektne poreze i doprinose, veliko
poresko opterećenje na rad, evazija
Source: Eurostat, IMF 4
Neporezni prihodi12%
Grantovi
4%
Indirektni porezi43%
Doprinosi34%
Direktni porezi7%
u % BDP-a Indirektni porezi Doprinosi Direktni porezi
BiH 19% 15% 4%
Slovenija 15% 14% 9%
EU 27 13% 14% 13%
Fiskalna slika• Ukupni rashodi = 12,1 mlrd KM (oko 50%% of GDP)• Struktura se ne razlikuje toliko do strukture u drugim zemljama, ali je
problem kvalitet i nivo administracije!
Source: Eurostat, IMF 5
Socijalna zaštita; 35%
Stambena poli-tika; 2%
Opšte javne usulge; 24%Odbrana; 3%
Javni red i sigurnost; 9%
Ekonomski poslovi; 7%
Zdravsto; 11%Obrazovanje; 8%
Kultura, religija i rekreacija; 1%
u % BDP-a Opšte javne usluge Odbrana ObrazovanjeZdravstvoSocijalna
zaštita
BiH 11,6% 1,5% 3,9% 5,2% 17,2%
Slovenija 6,2% 1,3% 5,8% 5,9% 15,5%
EU 27 6,1% 1,5% 5,1% 6,6% 18%
Fiskalna slika• Konsolidirani rashodi FBiH = 7.3 mlrd KM• Konsolidirani rashodi RS = 3.9 mlrd KM• Institucije BiH = 1 mlrd KM
6
Instucije BiH8%
Vlada FBiH15%
Kantoni FBiH14%
Opštine FBiH5%
Vanbudžetski fondovi RS23%
Ceste FBiH1%
Vlada RS13%
Opštine RS4%
Van-budžetski
fondovi RS
13%
Ceste RS1%
BD2%
Zaposlenost i primanja
Izvori: Agnecije za statistiku BiH i Slovenije
7
Registrirani zaposleni po SK BiH (25% od ukupno zaposlenih) 173,000 Javna administracija, Odbrana, Socijalna zaštita 70,000 Zdravsto, uključujući privatne ustanove 57,000 Obrazovanje, uključujući privatne ustanove 46,000 Slovenija (15% od ukupno zaposlenih) 162,000 Javna administracija, Odbrana, Socijalna zaštita 51,000 Zdravsto, uključujući privatne ustanove 60,000 Obrazovanje, uključujući privatne ustanove 61,000
Broj zaposlenih u Opštoj vladi Total BiH 134,000 FBiH 67,000 RS 42,000 BD 3,500 institucije BiH 21,500
Izvori: DOB-ovi
Izvori: MMF
Ukupna primanja vladinog sektora u % BDP-aBiH Hrvatska Slovenija EU27 Srbija CG Makedonija Albanija Bugarska Rumunija
12.50% 11.30% 10.80% 10.50% 9.90% 9% 8% 6.50% 5.90% 5.50%
8
Fiskalni bilans u BiH – PDV: izgubljena šansa
2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012
-7%
-6%
-5%
-4%
-3%
-2%
-1%
0%
1%
2%
3%
Regionalni fiskalni pokazateljiu % BDP-a 2007 2008 2009 2010 2011 2007 2008 2009 2010 2011
Albanija Bosna i HercegovinaPrihodi 25.7% 26.8% 26.0% 25.2% 25.0% 46.7% 45.5% 44.6% 45.9% 45.8%Rashodi 29.6% 32.3% 33.4% 30.3% 31.1% 47.1% 50.3% 50.2% 50.4% 48.8%Bilans -3.9% -5.5% -7.4% -5.2% -6.1% -0.3% -4.8% -5.7% -4.5% -3.0%
Javni dug 53.9% 55.2% 59.7% 62.8% 65.1% 32.9% 30.8% 35.4% 39.1% 43.0%Hrvatska Makedonija
Prihodi 40.7% 39.8% 38.7% 37.6% 37.4% 33.2% 33.5% 31.4% 33.2% 32.7%Rashodi 42.0% 40.7% 41.9% 41.2% 41.1% 32.6% 34.5% 34.3% 35.7% 34.7%Bilans -1.3% -0.9% -3.2% -3.6% -3.7% -0.5% -1.0% -2.8% -2.5% -2.0%
Javni dug 33.2% 29.3% 35.4% 38.2% 39.6% 31.5% 21.5% 24.5% 26.2% 26.3%Crna Gora Srbija
Prihodi 47.7% 48.6% 43.2% 41.8% 39.8% 43.5% 41.9% 39.5% 38.8% 38.0%Rashodi 40.9% 48.8% 46.4% 48.9% 47.4% 45.4% 44.5% 43.6% 43.6% 42.0%Bilans 6.7% -0.3% -3.2% -7.1% -7.6% -1.9% -2.6% -4.1% -4.8% -4.0%
Javni dug 27.5% 40.1% 34.8% 27.5% 29.0% 5.3% 33.4% 35.6% 40.5% 41.6%
9
10
Odgovor vlasti na recesiju• Vlasti u BiH na svim razinama su usvojile određene mjere protiv krize u
prošloj godini provodile više aktivnosti na ublažavanju efekata recesije u ekonomiji BiH. Vidljivi rezultati su postignuti u savladavanju financijske krize, posebice krize u bankarskom sektoru.Urađeno je puno na usklađivanju razine javne potrošnje i rješavanju pitanja deficita u proračunima.– Zatvaranje proračunskog deficita-potpisivanje sporazuma s IMF– Smanjivanje obvezne rezerve banaka kod CBBH– Sporazum s bankama (majkama) o podršci financiranja u BiH– Povećanje iznosa osiguranog depozita– Produljivanje otplata kredita za stanovništvo i gospodarstvo (dozvole
Agencije za bankarstvo FBiH)– Usklađivanje javne potrošnje (smanjivanje plaća u javnom sektoru i
usklađivanje socijalne podrške)
11
Odgovor vlasti na recesiju• Federalna vlada je u prosincu 2008. godine usvojila Program mjera za ublažavanje
posljedica globalne ekonomske krize i unaprjeđenja poslovnog ambijenta i Socijalni sporazume za 2009. i 2010. godinu, uključujući:– smanjenje neformalnog sektora unapređenjem regulative i jačanjem kontrola – smanjenje doprinosa i drugih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja privrede– osiguranje financijske potpore firmama putem Razvojne banke– intenziviranje aktivnosti na regulatornoj reformi tzv. giljotina propisa– racionalizacije rada upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća i fondova, te
vezivanja naknada za rezutate– usklađivanje boračke, invalidske i socijalne zaštite sa realnim financijskim
mogućnostima – nastavak PIO reforme uz racionalizaciju povoljnih uslova penzionisanja,– reformu obrazovanja u cilju boljeg podudaranja obrazovanog i traženog kadra– osiguranje investicija u elektroenergetski, infrastrukturni i poljoprivredni sektor– ubrzavanje restruktuiranja državnih preduzeća u cilju povoljnije privatizacije, kao i
restruktuiranje i povećanje proizvodnje u proizvodnim firmama.
12
Odgovor vlasti na recesiju• Vlada RS je u veljači 2009. godine usvojila dokument «Mjere za ublažavanje
negativnih efekata svjetske ekonomske krize na RS» u kojem se navode planirana ulaganja i podsticaji uglavnom iz sredstava od privatizacije telekoma i rafinerije nafte– otpočinjanje javnih radova i infrastrukturnih projekata– realizacija investicija u energetski sektor i administrativnih barijera– obezbjeđenje sredstava za interventne mjere za pokretanje domaće proizvodnje– poboljšanje uvjetai kriterija kreditiranja za ulaganja putem poslovnih banaka;– preuzimanje odgovornosti lokalnih zajednica za privredne kapaciteta– smanjenje opterećenja privrede i restriktivnost svih oblika javne potrošnje– Program zapošljavanja, uz zbrinjavanja radnika koji ostaju bez posla– osnivanje fonda za pomoć ugroženim preduzećima od javnog zanačaja– davanja objekata u vlasništvu RS-a i općinama privrednim poduzetnicima, – jačanje rada inspekcijskih i svih drugih kontrolnih organa sa ciljem vršenja
pojačane kontrole iz oblasti radnih odnosa
13
Odgovor vlasti na recesiju• Vijeće ministara je u ožujku 2009. godine šesnaest mjera, koje uključuju:
– praćenje učinaka smanjenje stope obaveznih rezervi u saradnji CBBiH– povećanje visine osiguranih depozita na 50.000 KM– usvajanje Zakon o akcizama i uvođenja posebne cestarine– ubrzanje procesa implementacije IPA projekata (koji sadrže i infrastrukturne
projekte i podsticaje malim i srednjim poduzećima u iznosu 40 miliona EUR)– ubrzanje realizacije odobrenih projekta iz međunarodnih kreditnih sredstava– osiguranje dodatne potporu izvozu povećanjem jamstvenog fonda IGA-e,– održavanje prakse redovne fiskalne koordinacije putem Fiskalnog vijeća i
podsticaj entiteta na harmonizaciju zakonodavstva iz svih oblasti, a posebno iz oblasti direktnih poreza
– pripremu analize za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i prijedloga zakonske regulative kojom bi se unaprijedio jedinstven ekonomski prostor
– zaustavljanje rasta udjela plata u javnoj potrošnji i osiguranje usuglašenog stava Fiskalnog vijeća o zaustavljanju rasta plaća
14
Odgovor vlasti na recesiju• Iako je većina mjera u entitetskim planovima i planu Vijeća ministara kvalitetna,
mnoge nisu dovoljno detaljno razrađene, niti su određene finansijske implikacije i izvori finasiranja (pogotovo u mjerama FBiH).
• Većina mjera nije implementirana, a izostala je i koordinacija programa mjera putem Fiskalnog vijeća BiH, što su i preporuke MMF-a i Svjetske banke.
• Međutim, neke mjere su zajednički implementirane putem CBBiH i Fiskalnog vijeća– Smanjivanje obvezne rezerve banaka kod CBBH– Sporazum s bankama (majkama) o podršci financiranja u BiH– Povećanje iznosa osiguranog depozita– Produljivanje otplata kredita za stanovništvo i gospodarstvo (dozvole Agencije za
bankarstvo FBiH)– Usklađivanje javne potrošnje (smanjivanje plaća u javnom sektoru i usklađivanje
socijalne podrške)– Zatvaranje proračunskog deficita - potpisivanje sporazuma s MMF-om (detalji na
narednom slideu)
Stand By za BiH – 2,2 milijarde KM do sredine 2012. godine– “Kratkoročni lijek” za fiskalni deficit (koji je iznosio 2 mlrd KM u
2009. godini)– Prateći uslovi (hitne uštede)– Budžetske uštede i rebalansi– Koje su ostale prednosti Stand By-a?:
• Zdraviji makro-fiskalni okvir = signal investitorima• Garancija za stabilnost valutnog odbora• Otvara vrata za kredite od drugih međunarodnih organizacija• Fiskalne reforme će doprinijeti konkurentnosti privatnog sektora• Povećanje fiskalne koordinacije i discipline: konsolidovano
izvještavanje
Prateći krediti za podršku budžetu– Svjetska banka: DPL Krediti za razvojnu politiku sa uslovima
(reforme)– Europska komisija: Makro-finansijska pomoć (?)
15
Stand By aranžman
–Do sada je povučeno oko 750 milijuna KM, a sva sredstva korištena su u entitetskim proračunima.–Ekonomska situacija se stabilizira–Pad ekonomske aktivnosti je zaustavljen –Povjerenje javnosti raste: depoziti su uvećani; devizne rezerve su stabilne; ukupna izloženost stranih banaka u BiH je zadržana–Dogovorene su fiskalne mjere uglavnom uštedama na rashodima (uključujići primanja uposlenih, socijalno-boračke transfere, kao i materijalne troškove i ostalu tekuću potrošnju), te blagim povećanjem prihoda novim Zakonom o trošarinama. Tako je fiskalni deficit smanjen sa prvobitno planiranih 7,8% na 5,4% BDP-a u 2009. godini. Za 2010. godini se previđa deficit od 4,5% BDP-a, a u 2011. godini deficit of 3% BDP-a. 16
Trenutno stanje SBA
–Strukturalne odrednice dogovorene sa MMF-om uključuju i kontinuirano održavanje sistema valutnog odbora, reformu socijalno-boračkih transfera u oba entiteta, usvajanje strategija reforme penzionog sistema u oba entiteta, usvajanje legislative o fiskalnoj odgovornosti, pripremu i objavljivanje konsolidarnih kvartalnih fiskalnih podataka za BiH, kao i uspostavu i rad Stalnog povjerenstva za financijsku stabilnost.
–Strukturalne odrednice nisu izvršene prema planu ni u jednom od entiteta
–Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH ?17
Trenutno stanje SBA
Naredni koraci:
–Fiskalno vijeće nije postiglo dogovor o Globalnom fiskalnom okviru za razdoblje od 2011. do 2013. godine, već su se izjasnili da usvajanje mjera uslijedi nakom uspostavljanja novih vlada
–Ovo je ugrozilo budžet institucija BiH, Stand By aranžman, te kreditne aranžmane sa Svjetskom bankom i Europskom komisijom
–U svjetlu značajnog pada financiranja proračuna od strane međunarodnih financijskih institucija i raspoloživih sredstava sa escrow računa, koji neće biti nadoknađen dovoljnim rastom prihoda, pokrivanje značajnog manjka sredstava će zahtijevati punu provedbu rashodovnih mjera o kojima je razgovarano u okviru Stand By aranžmana.
18
Trenutno stanje SBA
Naredni koraci:
–Daljnje mjere koje su bile temeljem razgovora u okviru Stand by aranžmana u FBiH: potpunu prilagodbu i sprovedbu legislative u oblasti plaća i naknadaprilagodbu i sprovedbu legislative u oblasti ratnih invalidnina, uključujući efikasnu revizijurješavanje neizmirenih obveza prema borcima, neratnim invalidima i mirovinskom fondumirovinsku reformu, uključujući reformu beneficiranih mirovinasprovođenje dogvoorenih ušteda od strane nižih razina vlasti u FBiH
–Daljnje mjere koje su bile temeljem razgovora u okviru Stand by aranžmana u RS-u u: mirovinsku reformu, uključujući reformu beneficiranih mirovina prilagodbu i sprovedbu legislative u oblasti ratnih invalidnina, uključujući efikasnu reviziju korisnika.
19
Trenutno stanje SBA
20
U dijelu fiskalne politike, potrebno je:
1. Smanjiti i napraviti prioritete u potrošnji
2. Koordinirati ukupne fiskalne politike
3. Unaprijediti srednjoročno planiranje i implementaciju budžeta
21
Smanjiti i napraviti prioritete u potrošnji
• Potrošnja je velika
• Struktura potrošnje ne pogoduje rastu
• Rezultati su slabi
22
Struktura potrošnje ne podržava razvoj
• Mnogo se troši na administraciju
• Mnogo se troši na loše ciljane socijalne transfere
• Subvencije nisu transparentne i stalno rastu
• Infrastruktura: održavanje je zapostavljeno, a projekti se obično ne rangiraju po prioritetima
23
Rezultati su slabi, npr. u obrazovanju
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
Fro
m 1
(lo
wes
t) t
o 5
(h
igh
est)
BH
Alban
ia
Mol
dova
Serbi
a
Mon
teFm
aCro
Izvor: OECD, Pregled investicija za Jugoistočnu Europu
24
• Koja su pitanja koja trebamo postavljati?
– Ko koordinira i planira naše fiskalne politike?
– Da li su ovi budžeti kolektivno gledano prikladni?
– Šta se postiže sa uloženim novcem? Koje konkretno građani imaju koristi?
– Ko je odgovoran ako učinak nije dobar, ili ako su aktivnosti neefikasne?
– Da li privatni sektor može podnijeti ovolika opterećenja?
– Da li je konkurentnost privatnog sektora ugrožena zbog javnog sektora?
Ključna pitanja fiskalne politike
25
Pregled izazova Nedostatak jasnih prioriteta politika Univerzalno kompliciran i decentriziran sistem sa slabim mehanizmom za
koordinaciju Velik sektor opšte vlade + iscrpljeni izvori prihoda nasuprot dodatnih rashoda
koje iziskuju euroatlantske integracije Nizak nivo odgovornosti Loše ciljana socijalna davanja Nedovoljne investicije u infrastrukturu Različite i nesuvremene metodologije fiskalnog izvještavanja
Potreba za prelaz na metodologiju ESA 95 Potrebne reforme zdravstva i penzionih sistema Nedefinisan unutarnji dug
Restitucija? Slaba veza između učinka i primanja u javnom sektoru
26
Daljnje preporuke Treba pripremiti okvirne mjere koje bi usvojile sve razine
vlasti. Krovne mjere bi morale uključiti:
1. Potpuno sprovođenje programskog bužetiranja, sa definiranim i ciljanim učinsima utroška sredstava na svim nivoima vlasti
2. Fiskalne poticaje za infrastrukturne projekte
3. Koordiniranu kontrolu primanja u javnog sektoru
4. Smanjenje doprinosa, posebno u FBiH
5. Poboljšanje poslovnog ambijenta i procedura za utemeljenje, vođenje i zatvaranje poduzeća
6. Potpunu harmonizaciju izravnih poreza i doprinosa
7. Unapređivanje strukture i učinkovitosti javne potrošnje
8. Završavanje procesa privatizacije i angažiranje u restrukturiranju poduzeća, te
9. Unapređivanje učinkovitosti ulaganja u obrazovanje i ulaganje u razvitak vještina “izvan škole”
