Evaluation of land suitability for vineyards in Cestica region

Section 1 . Agroecology and Ecological Agriculture 81

Procjena pogodnosti zemljišta općine Cestica za vinogradarstvo

Marina MAJHEN1, Mario SRAKA2

1Srednja škola Arboretum Vinica, Vinička cesta 52, Vinica, Hrvatska 2Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (e-mail: msraka@agr.hr)

Sažetak

Osnovni cilj ovog rada je utvrditi sistematske jedinice i značajke tala na području općine Cestica, te izvršiti procjenu njihove pogodnosti za vinogradarstvo. Za te potrebe analizirani su tipovi tala u određenim uvjetima reljefa, geologije, klime i hidrologije, te su određene klase pogodnosti za vinogradarsku proizvodnju. Procijenjena je sadašnja pogodnost tala za vinogradarstvo, navedene su glavne vrste ograničenja, te su preporučene agrotehničke i hidrotehničke mjere za njihovo uklanjanje. Smatramo da su ovakva istraživanja nužna, budući je racionalno korištenje i zaštita zemljišnih i vodnih resursa nacionalni i temeljni interes održivog razvoja.

Ključne riječi: pogodnost, zemljište, vinogradarstvo, općina Cestica

Evaluation of land suitability for vineyards in Cestica region

Abstract

The main goal of this work was to determine the types and characteristics of soils on the territory of Cestica region, and to evaluate their suitability for vineyards. Having in mind the characteristics of soils, relief, climate and hydrology, the classes of land suitability for vineyards were determined. The estimated present soils suitability for vineyards is given, and agrotechnical and hydrotehnical measures to remove existing restrictions are recommended. We believe that such studies are necessary, since rational use and protection of land and water resources are the fundamental national interests of sustainable development.

Key words: suitability, land, vineyards, Cestica region

Uvod

Općina Cestica smještena je na krajnjem sjeverozapadu Varaždinske županije, jednim svojim dijelom na vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini rijeke Drave. Prostire se na površini od 46 km2 (4600 ha), gdje obitava oko 5700 stanovnika, koji se uglavnom bave poljoprivredom. Od ukupne površine općine Cestica, prema podacima varaždinskog Ureda za katastar, 2945 ha je poljoprivrednih površina (64 %), dok šume zauzimaju 1147 ha (25 %). Ostali dio općine su naselja i vodene površine. Tlo u užem i zemljište u širem smislu ograničeni su i neobnovljivi resursi i s njima treba racionalno gospodariti i namjenski ih koristiti. U vrednovanju i procjeni zemljišta za namjenske svrhe mogu se izdvojiti dvije vrste ograničenja: ograničenja u prostoru ili vanjskim obilježjima zemljišta i ograničenja u samom tlu ili unutarnjim značajkama soluma (i matičnog supstrata). Iako postoje razne mogućnosti korištenja zemljišta, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, lovišta, rekreacijska i sportska područja, urbani i industrijski zemljišni prostori, rudnički kompleksi i drugo, za potrebe ovoga rada izvršena je procjena pogodnosti zemljišta općine Cestica za vinogradarsku proizvodnju.

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Proceedings . 47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture . Opatija . Croatia (81–85)

Marina MAJHEN, Mario SRAKA

47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture 82

Materijal i metode

Za izradu ovoga rada korišteni su pedološki i drugi postojeći podaci Zavoda za pedologiju i Centralne poljoprivredne knjižnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tla su razvrstana prema važećoj klasifikaciji tala (Škorić et al., 1986), a rasprostranjenost tala utvrđena je prema Osnovnoj pedološkoj karti Republike Hrvatske mjerila 1:50.000, sekcije Ptuj 1 i 2. Fizikalne i kemijske značajke tala opisane su prema podacima ranijih terenskih i laboratorijskih istraživanja, koja se nalaze u prilogu tumača pedoloških karata. Značajke reljefa utvrđene su na temelju topografskih karata mjerila 1:50.000. Analiza klimatskih značajki općine Cestica provedena je na osnovi podataka meteorološke postaje Varaždin, a uključuje oborine, srednju mjesečnu temperaturu zraka, relativnu vlažnost zraka, brzinu vjetra i insolaciju za razdoblje 1970-2000. godine. Procjena stupnja pogodnosti ili nepogodnosti zemljišta za vinogradarstvo na području općine Cestica, uvažavajući vrste i intenzitet ograničenja za njihovo intenzivno korištenje izrađena je prema modificiranoj metodi FAO (FAO, 1976; Vidaček, 1976).

Rezultati i rasprava

Zemljopisni položaj općine Cestica Općina Cestica nalazi se u Varaždinskoj županiji, na 46°22'18" sjeverne geografske širine i 16°07'31" istočne geografske dužine. Na istoku i jugu graniči s općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, a na zapadu i sjeveru sa slovenskim općinama Zavrč, Gorišnica i Ormož.

Reljef Reljef nekog kraja karakteriziraju oblik i položaj zemljine površine u prostoru. Područje općine Cestica može se podijeliti na tri reljefne cjeline: 1. povišene terase, brežuljci i brda; 2. ravničarski prostori uz rijeku Dravu; 3. uže riječne i potočne doline. Nadmorska visina varira između 190 i 200 metara u ravničarskom dijelu, dok se u istočnom dijelu uz rijeku Dravu, u plodnoj aluvijalnoj ravnici, uzdiže Haloze, s nadmorskom visinom od 318 metara.

Klima Općenito se može reći da je klima područja općine Cestica umjerena kontinentalna, pri čemu geografski položaj, reljef i nadmorska visina dodatno utječu na raspodjelu oborina i hod temperatura. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 843,1 mm, odnosno varira od 566,6 mm do 1126,4 mm. Najviša prosječna mjesečna količina oborina javlja se u lipnju i iznosi 96,5 mm, a najmanja u siječnju i iznosi 38,9 mm. Prema Langu općina Cestica ima obilježja humidne klime. Srednja godišnja temperatura zraka na području općine Cestica je 10,2 °C. Prema toplinskim oznakama riječ je o umjereno toploj klimi. Najhladniji mjesec za ovu meteorološku postaju je siječanj s prosječnom temperaturom -0,2 °C i s kolebanjima srednje mjesečne temperature od -6,0 °C do 4,3 °C. Srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca - srpnja iznosi 20,2 °C. Prema prosječnim mjesečnim vrijednostima najviša relativna vlažnost zraka se javlja u prosincu (86 %), a najmanja u travnju (69 %). Prosječna godišnja brzina vjetra za općinu Cestica iznosi 2,0 ms-1, dok prosječne mjesečne vrijednosti variraju od 1,6 ms-1 (kolovoz) do 2,3 ms-1 (ožujak i travanj). Prosječna godišnja vrijednost insolacije na području općine Cestica iznosi 2024,2 sata. Najveći broj sati sijanja sunca u prosjeku je u mjesecu srpnju (279,5), a najmanji u prosincu (66,4).

Tlo Prema podacima osnovne pedološke karte Republike Hrvatske mjerila 1:50000, sekcija Ptuj 1 i 2, na području općine Cestica utvrđena su tla iz automorfnog i hidromorfnog odjela, slika 1. Izdvojeno je 7 kartografskih jedinica, čiji je prostorni raspored prikazan na pedološkoj karti mjerila 1:50000, slika 1. Na izdignutim formama reljefa brežuljkastog područja pretežno su zastupljena automorfna tla koja imaju slobodno procjeđivanje vode čitavom dubinom bez dužeg zadržavanja prekomjerne vode u profilu. U drenažnim jarcima brda i brežuljaka, te u nizinskom području nalazimo pretežno hidromorfna tla koja su karakterizirana povremenim ili stalnim vlaženjem dijela profila ili cijelog soluma stagnirajućom oborinskom, dodatnom površinskom ili podzemnom vodom koja nije zaslanjena ili alkalizirana. Iz odjela automorfnih tala izdvojeno je 9 tipova: sirozem, koluvij, rendzina, ranker, distrično smeđe, eutrično smeđe, lesivirano i rigolano tlo. Iz hidromorfnog odjela zastupljeni su: pseudoglej, aluvijalno, semiglejno, te močvarno glejno – hipoglejno i amfiglejno tlo. Osnovne fizikalne i kemijske značajke pojedinih tipova tala opisane su prema

Evaluation of land suitability for vineyards in Cestica region

Section 1 . Agroecology and Ecological Agriculture 83

rezultatima ranijih terenskih i laboratorijski istraživanja, a nalaze se u prilogu tumača Osnovne pedološke karte tla sekcija Ptuj 1 i 2.

Slika 1. Pedološka karta općine Cestica

Legenda pedološke karte općine Cestica Broj Struktura kartirane jedinice i % zastupljenosti TLA UŽIH RIJEČNIH I POTOČNIH DOLINA

1. Koluvijalno oglejeno i neoglejeno - Močvarno glejno (60:40) 2. Hipoglejno mineralno - Amfiglejno mineralno - Koluvijalno oglejeno i

neoglejeno (40:20:40) 3. Hipoglejno mineralno - Koluvijalno oglejeno i neoglejeno (80:20)

TLA DRAVSKE NIZINE 4. Distrično smeđe - Ranker, regolitični eutrični- Lesivirano tipično -

Eutrično smeđe (30:30:30:10) 5. Aluvijalno oglejeno - Aluvijalno neoglejeno - Semiglej aluvijalni

(70:20:10) TLA POVIŠENIH TERASA, BREŽULJAKA I BRDA

6. Lesivirano tipično i pseudoglejno - Pseudoglej obronačni i zaravni (70:30) 7. Rigolano – Sirozem – Lesivirano – Rendzina (30:30:30:10) 8. Šume 9. Vodene površine

Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za vinogradarstvo

Pogodnost zemljišta općine Cestica procijenjena je za potrebe vinogradarstva. Procjena je kvalitativna i prvenstveno temeljena na značajkama tla odnosno kvalitetama i/ili ograničenjima sistematskih jedinica tla za vinogradarstvo. Klasifikacijsku strukturu prema vrsti i stupnju pogodnosti zemljišnih jedinica (proizvodnih ili potencijalnih melioracijskih jedinica), čine redovi, klase i potklase pogodnosti za vinogradarstvo. Redovi određuju pogodnost (P) ili nepogodnost (N) zemljišta za vinogradarstvo, a klase stupanj pogodnosti. Klasa P-1 dobro pogodna tla za vinogradarstvo ili zemljišta bez većih ograničenja, klasa P-2 umjereno pogodna tla za vinogradarstvo ili zemljišta s pojedinačnim ograničenjima i klasa P-3 ograničeno pogodna tla za vinogradarstvo ili zemljišta s većim brojem ozbiljnih ograničenja. Klasa N-1 privremeno nepogodna tla za vinogradarstvo ili zemljišta sa zahtjevima za radikalno uređenje i klasa N-2 trajno nepogodna tla za vinogradarstvo radi nemogućnosti ili ekonomske neopravdanosti uređenja. Potklase pogodnosti i nepogodnosti određuju vrste i intenzitet ograničenja, uvažavajući kriterije i zahtjeve intenzivnih vinograda. Vrsta i intenzitet ograničenja u vinogradarskoj proizvodnji odnosi se na oblike i nagib reljefa, klimatske značajke (mraz, magla), te pedološke značajke (efektivna dubina tla, dreniranost, kapacitet za vodu, reakcija tla, opskrbljenost fiziološki aktivnim hranivima, sadržaj humusa, sadržaj karbonata, režim vlažnosti tla – stagnirajuće površinske vode, visoka razina podzemne vode, poplavne vode). Uvažavajući relevantne

Marina MAJHEN, Mario SRAKA

47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture 84

ektomorfološke, endomorfološke, fizikalne i kemijske značajke sistematskih jedinica tala općine Cestica, utvrđene su kvalitete i/ili ograničenja tih sistematskih jedinica za korištenje u vinogradarskoj proizvodnji. Rezultati procjene stupnja pogodnosti ili nepogodnosti zemljišta općine Cestica za vinogradarsku proizvodnju prikazani su u tablici 1, gdje su naznačene i glavne vrste ograničenja, te glavne mjere za njihovo uređenje ili poboljšanje.

Tablica 1. Procjena sadašnje pogodnosti tla za intenzivnu vinogradarsku proizvodnju

Klasa pogodnosti Pripadajuća pedosistematska jedinica

Glavne vrste ograničenja Glavne mjere za poboljšanje

TLA UŽIH RIJEČNIH I POTOČNIH DOLINA N-2

Trajno nepogodna tla Koluvijalna oglejana i neoglejana, močvarno glejna tla

Mraz, magla i drenaža zraka veće učestalosti, trajanja i intenzivnosti

TLA DRAVSKE NIZINE P-3

Ograničeno dobra tla Distrična i eutrična smeđa tla, ilovasta ili/i skeletoidna, aluvijalna neoglejana, semiglej ilovasti, lesivirana na pijesku

Mraz, magla i drenaža zraka manje učestalosti, trajanja i intenzivnosti, mogući višak vode

Agromelioracije

N-1 Privremeno nepogodna

tla

Aluvijalno oglejana, močvarna glejna ilovasta

Mraz, magla i drenaža zraka manje učestalosti, trajanja i intenzivnosti, mogući višak vode

Hidromelioracije Agromelioracije Ne mogu biti niti nakon poboljšanja iznad P-3 klase ograničene pogodnosti

N-2 Trajno nepogodna tla

Močvarno glejna glinasta, ranker na šljunku

Sadržaj gline, efektivna dubina i kapacitet za vodu kod rankera

TLA POVIŠENIH TERASA, BREŽULJAKA I BRDA P-1

Dobra tla Lesivirana na lesu do 25 % nagiba, te rigolana tla

Erozija na nagibu preko 12%, hraniva

Agromelioracije

P-2 Umjereno dobra tla

Rendzina, sirozem ilovasti do 25 % nagiba

Efektivna dubina, erozija na nagibima preko 12%, hraniva

Redovi i obrada okomito na pad terena, humizacija

P-3 Ograničeno dobra tla

Pseudoglejna do 25 % nagiba Efektivna dubina, erozija na nagibima preko 12%, mogući višak vode na manjim nagibima

Agromelioracije i zaštita od erozije, osiguravanje evakuacije viška vode preko 12%

N-2 Trajno nepogodna tla

Sve jedinice brežuljaka i brda nagiba 25-50 %

Nagib plus sve ranije nabrojeno za pojedine jedinice

Pogodno za ekstenzivni uzgoj voćaka i vinove loze, pošumljavanje

Analizom rezultata prikazanih u tablici 1 utvrđena je pogodnost zemljišta općine Cestica za vinogradarstvo. Tla bez većih ograničenja za uzgoj vinove loze (P-1 klase) su lesivirana na lesu do 25 % nagiba, te rigolana tla vinograda. Glavna mjera uređenja za ova tla je meliorativna gnojidba. Umjereno pogodna tla (P-2 klase) su rendzina i sirozem ilovasti do 25 % nagiba. Glavne mjere uređenja su meliorativna gnojidba, humizacija i konturna obrada. Tla sa većim ograničenjima za uzgoj vinove loze (P-3 klase) su pseudoglejna do 25 % nagiba, distrično i eutrično smeđa, aluvijalna neoglejena, semiglejna, te lesivirana tla na pijesku. Glavne mjere uređenja su meliorativna gnojidba, humizacija, rahljenje, konturna obrada, terasiranje, evakuacija viška vode, kalcizacija kiselih tala. Privremeno nepogodna tla za uzgoj vinove loze (N-1 klase) su aluvijalna oglejena i močvarna glejna ilovasta tla. Osnovno ograničenje ovih tipova tala u vinogradarskoj proizvodnji predstavlja povremeni višak vode, pa je glavna mjera uređenja odvodnja. Budući da se ova tla nalaze na nižim reljefnim oblicima moguća su i ograničenja s obzirom na klimu (mraz, magla). Ova tla ne mogu niti nakon poboljšanja biti više rangirana od P-3 klase pogodnosti. Trajno nepogodna tla za vinogradarstvo (N-2 klase) su koluvijalna oglejena i neoglejena tla, te močvarno glejna tla užih riječnih i potočnih dolina, kao i močvarno glejna glinasta tla i ranker na šljunku dravske nizine. Uz klimu, glavni ograničavajući čimbenik za uzgoj vinove loze je povećan sadržaj gline kod močvarno glejnih tala, odnosno mala efektivna dubina i mali kapacitet tla za vodu kod rankera.

Evaluation of land suitability for vineyards in Cestica region

Section 1 . Agroecology and Ecological Agriculture 85

Zaključci

Ukupna površina poljoprivrednih tala na području općine Cestica, iznosi 2945 ha (64 %). U pogodna tla za vinogradarsku proizvodnju, raznog stupnja pogodnosti (klase P-1, P-2 i P-3) ulaze tla povišenih terasa, brežuljaka i brda do 25 % nagiba terena (lesivirano na lesu, rigolano, rendzina i sirozem ilovasti, te pseudoglej), te tla dravske nizine (distrično i eutrično smeđe, ilovasto ili/i skeletoidno, aluvijalno neoglejano, semiglejno ilovasto, lesivirano na pijesku). Za uspješan intenzivni uzgoj vinove loze potrebno je provest sljedeće hidro i/ili agromelioracijske mjere, pojedinačno ili u kombinaciji: odvodnju, navodnjavanje, krtičenje ili podrivanje, kalcizaciju, humizaciju, te meliorativnu gnojidbu za tla slabe opskrbljenosti hranjivima. Za korekciju reljefa koristimo konturnu obradu i terasiranje. Detaljno projektiranje i izvođenje melioracijskih radova, trebalo bi prije svega prilagoditi i uskladiti s planom razvoja poljoprivrede.

Literatura

FAO (1976). A framework for land evaluation. Soil Bull. No. 32, FAO, Rome and ILRI, Wageningen. Publ. No. 22

Smith M. (1992): CROPWAT – A computer program for irrigation planning and management, FAO, Irrigation and drainage paper no. 46, Rome

Škorić A. (1986). Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Škorić A. (1991). Sastav i svojstva tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Majhen M. (2011). Procjena pogodnosti zemljišta općine Cestica za višenamjensko korištenje u

poljodjelstvu. Diplomski rad. Vidaček Ž. (1976). Prilog korištenju nekih klasifikacija tala – zemljišta pri namjenskim pedološkim

istraživanjima na primjeru dijela srednjeg toka rijeke Plitvice. Magistarski rad. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

xxx OPK – Osnovna pedološka karta Republike Hrvatske mjerila 1:50.000, sekcije Ptuj 1 i Ptuj 2 sa pripadajućim tumačima.. Arhiva Zavoda za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

sa2012_0112