3. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i 7. savjetovanje Kartografija i geoinformacije Split, 14-16 rujna 2011. Procjene rizika i osjetljivosti morskih područja kod iznenadnih onečišćenja mora – GIS mogućnosti Željko Bradarić, M. Sc. Hrvatski hidrografski institut, Split Prof. Nenad Mladineo, Ph. D. Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, Split Marko Mladineo,M.Eng. Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Naval Architecture, Split
Transcript
3. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i 7. savjetovanje Kartografija i geoinformacijeSplit, 14-16 rujna 2011.
Procjene rizika i osjetljivosti morskih područja kod iznenadnih onečišćenja mora – GIS mogućnosti
Željko Bradarić, M. Sc.Hrvatski hidrografski institut, Split
Prof. Nenad Mladineo, Ph. D.Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, Split
Marko Mladineo,M.Eng.Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Naval Architecture, Split
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora (IP) je dokument održivog razvitka i zaštite okoliša kojim se utvrđuju postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša.Iznenadno onečišćenje mora: događaj ili niz događaja istog podrijetla koji izaziva ili može izazvati ispuštanje ulja i/ili smjese ulja, opasnih i štetnih tvari i koji predstavlja ili može predstavljati opasnost za morski okoliš ili obalu, te koji zahtijeva djelovanje u slučaju opasnosti ili drugo trenutačno reagiranje.Izvanredni prirodni događaj u moru: prirodna pojava koja nastaje uslijed prekomjernog rasta broja određenih morskih organizama, kao što su alge, meduze i slično.Onečišćujuća tvar: svaka tvar ili skupina tvari, uključujući ulje i opasne i štetne tvari koja zbog svojih svojstava, količine i unošenja u morski okoliš odnosno u pojedine njegove sastavnice, može biti štetna po zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost.Mjesto zakloništa: mjesto gdje je moguć privremeni smještaj broda (luka, dio luke ili zaklonjeno pristanište ili sidrište odnosno drugo zaklonjeno područje koje je kao takvo navedeno u Planu prihvata broda u nevolji) radi pružanja pomoći ili uklanjanja možebitne prijetnje ljudima, brodu ili okolišu.
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora - pravni okvir za izradu procjena rizika i osjetljivosti područja -
3. POSTUPCI ZA PREDVIĐANJE I MJERE ZA SPRJEČAVANJE I OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆENJA MORA
– praćenje stanja morskog okoliša,– proglašavanje i upravljanje područjima posebno osjetljivog mora,– osiguranje sustava za nadzor pomorskog prometa,– osiguranje tehničkih sredstava i službi za provedbu mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora,– procjenu rizika i osjetljivosti područja djelovanja Plana intervencija.
Procjena rizika i osjetljivosti područja djelovanja Plana intervencija izrađuje se u cilju učinkovitog djelovanja Plana intervencija na moguća onečišćenja mora te određivanja prioriteta zaštite i/ili sanacije morskog okoliša i odabira najprikladnijih mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora.
U županijskom planu intervencija izrađuje se detaljna procjenarizika i osjetljivosti područja.
36. Procjena rizika i osjetljivosti područja djelovanja Plana intervencija
Procjena rizika obuhvaća:– određivanje područja većeg rizika za onečišćenje mora (plovni putovi tankera, terminali, luke, sidrišta, obalne instalacije i podmorski cjevovodi, potencijalni izvori iznenadnog onečišćenja mora, platforme, potonuli brodovi i zrakoplovi u podmorju itd.),– procijenjene količine mogućeg ispuštanja ulja i/ili smjese ulja i opasnih i štetnih tvari i njihov utjecaj na posebno osjetljiva područja,– određivanje broja i frekvencije uplovljavanja brodova koji prevoze ulje i/ili smjese ulja i opasne i štetne tvari, njihovu nosivost te gustoću prometa ostalih brodova,– analize oceanografskih, hidrografskih i meteoroloških podataka,– prikaz zabilježenih onečišćenja mora uljem i/ili smjesom ulja, opasnim i štetnim tvarima,– ekonomsku valorizaciju mogućeg onečišćenja mora.
• Procjena osjetljivosti područja obuhvaća:– određivanje tipa morske obale (šljunčana, pjeskovita, kamenita i drugo),– prikaz zaštićenih prirodnih vrijednosti,– prikaz materijalnih dobara podložnih riziku (gospodarski objekti na obali i moru, sportsko-rekreacijska područja, turističke zone, ribolovna područja, zone marikulture, područja kulturnih dobara i drugo),– popis mogućih mjesta zakloništa prema Planu prihvata broda u nevolji.
• Procjena osjetljivosti područja prikazuje se u GIS-u.
• Karte osjetljivosti izrađuju se za svaku županiju i prikazuju se u GIS-u.
• Nositelj izrade procjene rizika i osjetljivosti područja je središnje tijelo državne uprave nadležno za more u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu okoliša i zaštitu prirode.
Adria_GIS - kao IT komponenta u MRCC (MAS)ADRIA_GIS
Rezultati projekta MZ – Studija, Pravilnik i Plan, računalna podrška odlučivanju
• Study – Places of Refuge - Delivered• Ordinance on Places of Refuge with Plan for accommodation of ships in distress - in
force from 03.01.2008• ADRIA GIS Database and SW Application for selecting and ranking PoRs – in operational
use from 01.12. 2007. (new ver. 01 12. 2008. i 01.12 .2009.)
§
Početni prozor Adria GIS aplikacije
GIS support with
2D and 3D data
Multicriteria analysiswith scenario
generator
Documents andforms
Basic group of PoR according to Pilot (380 bays and 290 ports – places of refuge)
Boundaries of counties and cities, limits of territorial sea, continental shelf, military zones
Maritime limits (navigational units, harbour master’s offices, limits of port authorities)
Existing navigable waterways
Hydrographic characteristics (bathymetric, sediments and oceanographic data)
Climatological and maritime characteristics(accessibility, manoeuvrability)
Available antipollution resources and facilitiesAreas assessed as risky of pollution
DESCRIPTION RANGE PREFEREN-TIAL
SENSITIVITY LEVEL
a. Exposed Rocky Cliffs 3 max
Lowb. Rocky Shores, Steep, Exposed 2,8
c. Rocky Shores, Steep, Sheltered 2,6
d. Sand 2,2
e. Fine Gravel, Medium to Big Gravel 2
Moderate
f. Mixed Gravel and Stones 1,8g. Breakwaters (cobble-to boulder-sized
rock fragments) 1,4h. Exposed Tidal Flats (Mixed Sand and
Mud) 1,2
i. Sheltered Man-made Structures (revetments, seawalls, piers, and docks) 1 min High
Metoda za određivanje indeksa osjetljivosti obale na uljna onečišćenja
Prezentacija indeksa osjetljivosti obale na uljna onečišćenja u ADRIA GIS aplikaciji
Modul eliminacijskih funkcija ADRIA GIS aplikacije
Procjene područja rizika od pomorskih nezgoda brodova
Povratne informacije o hrvatskim rješenjima MZm: Dominic Stevens [mailto:[email protected]]Sent: pet 27.3.2009 12:17To: Maja Markovč ićSubject: Places of refuge and data storage
As you can see from my correspondence with EMSA below, the UK Maritime and Coastguard Agency (MCA) are looking to find a suitable method for storing the information that we have on Places of Refuge in the UK.
EMSA have recommended the Croatian system as a very good example and I as wondering if it were possible for you to send me a CD containing your database, so that we can perhaps get some ideas for designing our own system?
Please be assured that any information that you are able to send us will be treated as strictly confidential and will not be copied to any other organisation.
Your email has just been forwarded to me by a colleague as it came inthrough the OPR channel.
I am amongst other things the case handler for POR issues.
As per your request, I assume you’re looking to further develop your inventory based on existing best practise. I will review our files as there are a number of MS (and non-EU MS) who have developed systems for their national inventories (including the usual chart info, wildlife info, seasonal weather info, access to equipment stores etc etc).
Off the top of my head, the Croatian system - this is also the most recent, was visually well presented - may be a good starting point.
I am not in a position to send you their CD, but the person to contact is Maja of the Ministry of the Sea, Tourism, Transport and Development (MSTTD )who has developed software in cooperation between the Croatian Hydrographic Institute and the Faculty of Maritime Studies of Rijeka.This support tool appears to be an important tool for determining places of refuge: the whole Croatian coastline has been mapped and more than 380 places of refuge indicated, categorised according to availability of equipment, transport means and several factors. Any time a potential hazardous situation occurs in the Croatian waters and registered at the MRCC in Rijeka, the software allows the decision maker to chose among a list of available places of refuge each with a specific coefficient.
Maja’s details are as follows:Maja Markovčić [[email protected]]Phone: +385 (0)1 6169 025Fax.: +385 (0)1 6195 956Prisavlje 14, 10 000 Zagreb, CROATIA
All the best, and hello to Hugh,JamesJames WoodAssistant to the DirectorBureau of the Executive Director
European Maritime Safety Agency (EMSA)Av. Dom João II, Lote 1.06.2.51998-001 Lisbon, PortugalTel: +351 21 1209 220Fax: +351 21 1209 212http://www.emsa.europa.eu <http://www.emsa.europa.eu>
Thank you for your emails and please excuse my delay in response,however I have been on mission once again since my return from theREMPEC's Focal Points' meeting and preparations for our next MEPCsession are now in full swing. I have had a look at the CD you providedme containing the presentation on the decision-making procedure duringmarine accidents with potential for oil spill. I found this project veryinteresting however on reflection I should explain that IMO and morespecifically the Marine Environment Division's involvement in technicalcooperation projects concentrate with building capacities of maritimeadministrations and does not get involved in systems development as theone you shown. In principle this same would apply to IMO's integratedtechnical cooperation programme. That said I am copying this to Mr.Ivaylo Valev who is the geographical focal point for Croatia withinthe Technical Cooperation Division who might have some have some ideasto share with you.
Sudar brodova, nasukavanje, požar, eksploziju, kvar na konstrukciji, nezgodu pri upravljanju brodom ili drugi događaj na brodu ili izvan njega
Aktiviranje PI, Stožera i ŽOC-eva
Pružanje pomoći otklanjanje i sprječavanje širenja
onečišćenja
IZLIJEVANJE ULJA
U mjestu zakloništa
Na otvorenom moru
Ekspertna skupina
Donositelj odluke
Izrađivač prijedloga jednog ili dva MZ
Zaht
jev
za M
ZP
rijed
log
MZ
Smje
štaj
u M
Z
Pro
cedu
ra p
rem
a P
ravi
lnik
u o
mje
stim
a za
klon
išta
Pro
cedu
ra p
rem
a P
lanu
inte
rven
cija
kod
IO m
ora
ADRIA GIS aplikacija
Zaključci1. Niti jedan sudionik završenog Projekta mjesta zakloništa ne bi trebao biti
sudionik nekog novog posla ili projekta u kojem bi se obvezniku izrade Procjene rizika i osjetljivosti područja ili nečeg sličnog isporučilo i naplatilo ono što je već jednom plaćeno sredstvima državnog proračuna, ili na čemu istovremeno netko drugi radi, a financira se iz državnog proračuna.
2. Stoga se zaključuje, ako u AGA-i ne postoji ono što treba obvezniku izrade PRiOP-a onda bi se samo o tome kao novom poslu moglo raspravljati. Na primjer, to bi se moglo odnositi na izradu karta osjetljivosti obale izvan područja potencijalnih MZ i procjene rizika po svjetski preporučenoj / poznatoj metodologiji.
3. Nadalje se zaključuje, ako i ima potrebe za dodatnim poslovima navedenim pod točkom 2. zaključaka, da bi bilo metodološki pogrešno da se ti poslovi obavljaju na razinama pojedinih županija te da se u sljedećoj fazi pojedinačni sustavi objedinjavaju u jedinstven sustav na nacionalnoj razini.
4. Ovakvim pojedinačnim i parcijalnim pristupom nastao bi problem integracije podatka zbog različitog metodološkog pristupa, nejedinstvenog modela podataka, te na koncu kao posljedica nemogućnost stvaranja jedinstvenog unificiranog rješenja za sve morske županije i zadovoljavajućeg rješenja na nacionalnoj razini.
5. Uočena je potreba integrativnih procesa ali ne na način kako predviđa važeći PIIOM već obrnutim slijedom, te na način kojim bi se postojeća AGA i ostali operativni IT i organizacijski sustavi nadzora, evidencije i podrške odlučivanju integrirali u jedinstven sustav integralnog upravljanja u urgentnim i kriznim situacijama na moru.
Prijedlozi1. Kao kratkoročno i trenutno moguće funkcionalno rješenje predlaže se
upoznavanje nadležnih (MMPI i MZOPUG) s predmetnom problematikom u duhu rezultata ovog istraživanja
2. Ukazivanje na potrebu sporazumijevanja i ugovaranja zajedničkog korištenja postojeće Adria GIS aplikacije. AGA bi se u tom slučaju koristila osim za potrebe MMPI i za potrebe MZOPUG u postupka davanja suglasnosti o MZ.
3. Nadalje, AGA bi se koristila za potrebe Stožera i Županijskih operativnih centara kod postupaka aktiviranja PIOM-a, pa čak i u postupcima kod postupanja na regionalnoj (Jadranskoj) razini.
4. Formalno-pravno rješenje prijedloga iz točke 1. i 2. može se realizirati dopunom točke 35. važećeg PI na način da se pri nabrajaju tehnička sredstva i službe potrebnih za provedbu postupaka predviđanja i provedbu mjera sprječavanja i ograničavanja onečišćenja mora, doda novi stavak koji bi glasio: - Adria GIS aplikacija, baza podataka i sustav računalne podrške u odlučivanju kod zahtjeva broda za mjestom zakloništa
5. Predlaže se da se HHI-u i neposrednim korisnicima prepusti određivanje načina (organizacijski i tehnološki) kojim bi se omogućilo ugovorno korištenje postojećeg rješenja (GIS prikaza) tj. dijela sadržaja i funkcija AG aplikacije.
6. Sporazumno korištenje podataka je model postupanja u skladu s INSPIRE smjernicama i Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (dio o NIPP-u) i mogao bi se primijeniti u slučaju davanja na korištenje podataka HHI-a kao i na korištenje podataka ostalih vlasnika podataka u sklopu postojeće Adria GIS aplikacije.
7. Kao dugoročno rješenje posebice za dio poslova procjene rizika smatra se potrebnim predložiti nadležnima da odobre izradu studije predizvodljivosti i studije izvodljivosti.
