Date post: | 11-Dec-2014 |
Category: |
Documents |
Upload: | daniela-avramoska |
View: | 313 times |
Download: | 4 times |
S.O.E.P.T.U “Kuzman Josifoski - Pitu”
PROEKTNA ZADA^A
PO EKONOMIJA
Tema:
Izraboti: Mentor:
Avramoska Daniela Sofija
Dimoska
Prilep, Mart 2009
Voved
Poimot inflacija proizleguva od latinskiot zbor (inflation), {to zna~i
naduvuvawe, zgolemuvawe na ne{to. Inflacijata e period na
raste~ki ceni, koga kupovnata mo} na denarot pa|a. Inflacijata vo
osnova se definira kako proces koj{to sam se poddr`uva i od
razli~ni pri~ini predizvikuva raste` na cenite.
Poimot inflacija za prv pat e upotreben vo SAD i ozna~uva naglo
zgolemuvawe na cenite i na optekot na parite vo vremeto na Gra|
anskata vojna 1861 - 1865 godina koga (vladta) na SAD bila
prisilena da emituva kni`ni pari.
Koga se postavuva pra{aweto na inflacija toa predizvikuva {iroki
diskusii me|u ekonomistite, zatoa {to inflacijata kako ekonomska
pojava e razli~na, nestabilna, nepredvidliva, koja so sebe nosi ne
samo negativno tuku i pozitivno vlijanie vrz stopanstvoto. Obidot
poblisku da go opredelime poimot inflacija bi bil vo smisla na
sfa}awe na inflacijata kako element na vnatre{na monetarna
neramnote`a. Ovaa makroekonomska neramnote`a se javuva kako
rezultat na nesovpa|aweto na agregatnata ponuda od edna strana
so agregatnata pobaruva~ka od druga strana, {to predizvikuva
postepeno zgolemuvawe na op{toto nivo na cenite. Pri~inite za
inflacija, generalno, se opi{uvaat ili kako povlekuvawe od
pobaruva~kata ili kako potturnuvawe od tro{ocite. Iako odredeni
grupi vo ramkite na stopanstvoto mo`at da imaat korist od
raste~kite ceni povrzani so inflacijata, najverojatno pove}eto od lu|
eto i stopanstvoto kako celina }e stradaat.
2
poim i merewe na inflacijata
Inflacijata vleguva vo redot na najslo`enite, najkompleksnite
ekonomski pojavi. Taa e moderna bolest na sovremenite ekonomii.
Postoi vo site zemji so pazarna ekonomija, no i vo site zemji vo
tranzicija, vo preod od komandna kon pazarna ekonomija. Lu|eto se
pla{at od galopira~kata inflacija, bidej}i taa pridonesuva za
postojano zgolemuvawe na cenite na proizvodite i uslugite i go
namaluva nivniot `ivoten standard.
Hiperinflacijata pak, iako retka pojava, dokolku se javi, go razgoruva
ekonomskoto tkivo na zemjata. Vrtoglaviot porast na cenite na site
dobra i uslugi go onevozmo`uva raboteweto na pretprijatijata, a
`ivotot na najgolem broj na lu|e go pravi nepodnosliv. No {to e
prakti~no inflacijata?
Inflacijata e sostojba vo ekonomijata koga pari~nite fondovi
gi nadminuvaat stokovnite fondovi, poradi {to doa|a do
podigawe na op{toto nivo na cenite.
Stapkata na inflacija se meri na sledniov na~in:
Nivo na cenite (godina t) - nivo na cenite (godina t -1)
IR=___________________________________________________
Nivo na cenite (godina t -1)
Nivoto na cenite se meri kako ponderiran prosek na dobrata i
uslugite vo ekonomijata. Prakti~no op{toto nivo na cenite se meri
preku presmetuvawe na indeksi na cenite. Najpoznat indeks na
cenite preku koj se meri op{toto nivo na cenite, odnosno inflacijata,
e indeksot na potro{uva~kite ceni (consumer price index – CPI),
ili kako {to kaj nas se narekuva indeks na tro{ocite za `ivot. Pri
presmetuvaweto na indeksot na tro{ocite na `ivot vo mnogu zemji
3
se zemaat cenite na dobrata i uslugite {to ja so~inuvaat t.n.
potro{uva~ka ko{ni~ka (dobrata neophodni za opstanok na
~etiri~leno semejstvo), vklu~uvaj}i gi tuka i cenite za domuvawe,
ogrev, gorivo, zdravstveni uslugi, {kolarina itn. Vo SAD, na primer,
pri presmetuvaweto na indeksot na tro{ocite na `ivot se zemaat 364
razli~ni proizvodi i uslugi, pri {to cenite se sobiraat od 21.000
pretprijatija, vo 91 region na zemjata. Ponderiraweto na cenite ne se
vr{i po principot na prosta aritmeti~ka sredina, tuku naj~esto
spored relativnata ekonomska va`nost na sekoja oddelna stoka i
usluga, odnosno na oddelnite grupi na stoki i uslugi. Da
pretpostavime, na primer, deka vo edna zemja potro{uva~ite
kupuvaat tri grupi na proizvodi: hrana, stan i tro{oci za {koluvawe.
Hranata, pri toa, u~estvuva so 50% vo vkupniot familijaren buxet,
stanot so 30% i {koluvaweto so 20%. Ako kako bazna godina ja
zememe 2000 godina, }e ja postavime cenata na sekoja grupa
proizvodi na 100, taka {to ineksot na tro{ocite za `ivot vo baznata
godina }e bide isto taka 100, odnosno (0,30 x 100) + (0,30 x 100) +
(0,20 x 100) = 100. Sega sakame da ja presmetame stapkata na
inflacija vo ekonomijata vo 2001 godina. Statistikata ni poka`uva
deka vo 2001 godina cenite na hranata porasnale za 5%, zna~i 105,
na stanovaweto za 7%, zna~i 107 i na {koluvaweto za 4%, zna~i
104. Spored toa indeksot na tro{ocite za `ivot vo 2001 }e bide:
(0,50 x 105) + (0,30 x 107) + (0,20 x 104) = 105,4
Vaka dobieniot indeks na tro{ocite za `ivot go sporeduvame
so onoj vo baznata godina - vo 2000. Vo baznata godina (godinata
so koja sporeduvame, vo odnosot na koja{to ja merime inflacijata)
indeksot e 100, a vo tekovnata 2001 indeksot e 105,4. Toa zna~i
deka stapkata na inflacija vo ekonomijata vo 2001 godina vo
odnos na 2000, merena spored indeksot na tro{ocite na
`ivot, iznesuva 5,4%.
Drug poznat indeks so koj se meri stapkata na inflacija vo
ekonomijata e GDP deflatorot, so pomo{ na koj, kako {to vidovme,
nominalniot bruto doma{en proizvod se sveduva na realen bruto
4
doma{en proizvod, odnosno se eliminira vlijanieto na inflacijata
(porastot na cenite) vrz nominalniot bruto doma{en proizvod.
Inflacijata ima dolga istorija. Taa e stara kolku {to se stari i
pazarnite ekonomii.
Su{tina na inflacijata
Inflacijata e fenomen koj{to se javuva u{te pred novata era,
vo vremeto na kovaweto na zlatnite pari, po pat na kovawe na pari
so pomala te`ina na zlato od propi{anata ili so pomal procent na
~istota na zlatoto vo kovanicata. Me|utoa, za inflacijata poseriozno
po~nalo da se razmisluva duri vo xıx vek.
Vo sega{niot, sovremeniot svet, so sigurnost mo`e da se re~e
deka re~isi ne postoi zemja, odnosno ekonomija vo koja nema
inflacija. Inflacijata se manifestira na razli~ni na~ini, ili po pat na
poka~uvawe na cenite ili po pat na sozdavawe na redovi za ~ekawe
za oddelni proizvodi.
Inflacijata vo pazarnite stopanstva re~isi nikoga{ ne se
povtoruva na ist na~in ili od ista pri~ina kako prethodniot. Taa
sekoga{ e nova, poinakva od porane{nite inflacii. Duri mo`e da
ka`ime deka ne postoi edna ista inflacija vo dve ili pove}e
nacionalni ekonomii, {to zna~i sekoja inflacija si ima svoe
nacionalno obele`je po koe se razlikuva od drugi.
Od aspekt na nejzinata dinamika i intezitet, posebno od
aspekt na nejzinite posledici, inflacijata se pove}e e predmet na
raspravii, vo koi sre}avame razliki vo soglasuvaweto na su{tinata na
inflacijata. Za edni ekonomisti, od ekonomski, od socijalen i od
politi~ki aspekt inflacijata e dosta {tetna pojava, za drugi taa e
sredstvo za zabrzuvawe na dinamikata na stopanskiot razvitok.
Nekoi ja otfrlaat inflacijata, drugi toa ne go pravat. Spored toa
inflacijata se pove}e stanuva kontraverzna ekonomska pojava.
5
Vidovi na inflacija
Od aspekt na visinata na stapkata i razvojnata
dinamika inflacijata mo`e da bide umerena, galopira~ka i
hiperinflacija.
Umerenata inflacija pretstavuva blag porast na cenite na
dobrata i uslugite vo ekonomijata. Pri umerena inflacija stapkata na
inflacija na godi{no nivo e ednocifrena. Vakov tip na inflacija imaat
skoro site visokorazvieni zemji so pazarna ekonomija.
Cenite na dobrata i uslugite poka`uvaat relativno visoka
stabilnost, a so toa i nacionalnata pari~na edinica manifestira
relativno visoka stabilnost. Lu|eto imaat doverba vo parite, bidej}i
znaat deka tie i vo dogledno vreme }e imaat gore dolu ista
vrednost. Zatoa, vo ekonomiite so umerena inflacija, ne se tro{i
vreme i drugi resursi za zamena na parite vo drug imot, odnosno vo
nedvi`nosti.
Tabela - Stapki na ekonomskiot rast, nevrabotenosta i
inflacijata vo Evropa, 1960 i 1999 godina
Pokazateli 1960-1998 1997 1998 1999
Stapka na
rast na GDP
3,1 2,7 2,8 2,2
Stapka na
nevrabotenos
6,4 11,2 10,6 10,3
6
t
Stapka na
inflacija
5,7 1,8 1,8 1,8
Galopira~ka inflacija e sostojba vo ekonomijata koga
cenite po~nuvaat brzo da rastat i godi{nata stapka na inflacija
stanuva, vo po~etokot dvocifrena, a podocna i trocifrena - 20, 50,
100 ili 200 i pove}e. Koga ekonomijata }e navleze vo galopira~ka
inflacija, taa se pothranuva samata sebesi, zema vnatre{en zamav,
po~nuva brzo da raste i te{ko da se kontrolira - ova osobeno koga
stapkata na inflacija na godi{no nivo }e dostigne trocifren iznos,
odnosno }e nadmine 100%. Ovoj tip na inflacija ve}e producira
seriozni te{kotii vo ekonomijata. Brziot poras na cenite gi
obezvrednuva parite. Lu|eto ja gubat doverbata na nacionalnata
pari~na edinica i nastojuvaat da se oslobodat od parite - naj~esto
skladiraat raznovidni stoki ili pak kupuvaat nedvi`nosti. Dogovorite
vo sebe sodr`at klauzula za indeksirawe so {to se nastojuva da se
amortiziraat negativnite posledici od obezvrednuvaweto na
doma{nata pari~na edinica, ili pak sumite se iska`uvaat vo stranska
valuta. Kaj ovoj vid na inflacija kamatnite stapki ~esto pati
navleguvaat vo zonata na negativni vrednosti. Na primer, ako
nominalnata kamatna stapka vo ekonomijata e 10%, a inflacijata
neo~ekuvano dostigne 15%, realnata kamatna stapka e minus 5%.
Hiperinflacijata e najserioznata i najopasnata forma na
inflacija vo koja {to cenite rastat milion ili duri miljarda posto
godi{no. Vo ekonomskata istorija najpoznati se hiperinflaciite vo
Germanija, Ungarija, a vo ponovo vreme i vo SR Jugoslavija.
Neposredno posle Prvata svetska vojna pobedenata Germanija
mora{e da pla}a golemi reparacii za voenite {teti. Vo takvi uslovi
germanskata vlada do kraj gi oslobodi monetarnite ko~nici i po~na
nekontrolirano da pe~ati pari. Toa predizvika stravotna
hiperinflacija. Za nepolni dve godini, od po~etokot na 1922 godina,
7
pa nekade do krajot na 1923 godina, indeksot na ceni porasna od 1
na 10.000.000.000. Obezvrednuvaweto na parite be{e enormno -
ako na po~etokot na 1922 godina poseduvavte akcii 300 milioni
dolari, dve godini podocna so niv ne mo`evte da kupite ni edna
bonbona. Vo normalni uslovi lu|eto odat na pazar so pari vo xebot.
Poznato e deka lu|eto vo restoranite odnapred ja pla}ale smetkata,
bidej}i, polovina ili eden saat podocna, koga }e zavr{ele so
ru~ekot, istoto jadewe morale da go platat mnogu poskapo.
Posledicite od hiperinflacijata bea katastrofalni. Taa predizvika
stra{na preraspredelba na nacionalnoto bogatstvo, silno gi iskrivi
relativnite ceni, kompletno go razori monetarniot sistem na zemjata
i definitivno go donese Hitler na vlast.
Svedoci sme i sovremenici na hiperinflacijata {to vo tekot na
1992 i 1993 besnee{e vo sosedna SR Jugoslavija. Zemjata be{e vo
vojna, a pe~atnicata vo Top~ider denono}no pe~ate{e pari. Eden
od paradoksite na ovaa inflacija be{e sledniot: Jugoslovenskiot dinar
tolku obezvredni {to poeftino be{e sobata, mesto so tapeti, da se
oblo`i so kni`ni pari, po `elba sino ili crveno. (Trpeski 1995 god.)
Nie }e ja razgledame podelbata na inflacijata i od aspekt na
intenzitetot i dinamikata na nejzinoto dvi`ewe.
1.Lesna inflacija koja u{te se narekuva i dozirana inflacija.
Koga postoi ovoj vid na inflacija, cenite na malo vo nacionalnata
ekonomija se dvi`at 2 - 3% godi{no ili najmnogu 2 - 5% godi{no.
2.Sredna inflacija koja se manifestira so malku pogolem, no
se u{te umeren raste` na cenite, odnosno namaluvawe na
kupovnata sila na parite i se dvi`i pome|u 5 i 15% nekade duri 20%
godi{no.
3.Zabrzana inflacija koja se manifestira so zabele`liv
intenzitet na dinamika na inflacijata. Kaj ovoj vid na inflacija
godi{niot raste` na cenite iznesuva od 15 - 30%.
8
4.Hiper inflacija koja se u{te se narekuva superinflacija ili
razurnuva~ka inflacija. Ovoj vid na inflacija trae relativno kuso
vreme, no se manifestira so visok intenzitet. Inflacijata brzo se {iri i
nivoto na cenite na malo se zgolemuva stotina, nekolku iljadi ili
desetina iljadi pati godi{no.
tro{oci na inflacijata
Navistina e te{ko da se predvidat i sumiraat site efekti i
tro{oci {to proizleguvaat vo edna tolku kompleksna pojava kako {to
e inflacijata. Kakvi }e bidat tro{ocite od inflacijata najprvin zavisi od
toa dali taa e o~ekuvana (anticipated) ili neo~ekuvana
(unanticipated). O~ekuvana inflacija e onaa koja{to site
grupi i individui vo ekonomijata mo`at da ja predvidat i da se
za{titat sebesi od negativnite efekti {to taa gi predizvikuva.
Obratno stojat rabotite so neo~ekuvanata inflacija.
Dokolku inflacijata e o~ekuvana, anticipirana i zgora na toa
uramnote`ena, taa skoro i da ne predizvikuva posebni negativni
efekti. Na primer, vo edna ekonomija cenite na stokite godini
nanazad rastat za 5%. Lu|eto i za slednata godina o~ekuvaat 5%
porast na op{toto nivo na cenite i toa nema nikogo da gi iznenadi.
Navistina, na lu|eto }e im se zgolemat za 5% tro{ocite za hrana,
obleka, stan, ogrev, gorivo, zdravstveni uslugi itn., no za 5% }e se
zgolemat i nivnite dohodi (plati, profit i sl.), za 5% }e porasnat i
nominalnite kamatni stapki, poradi {to nema nikoj da osiroma{i,
9
imotite na lu|eto }e ja zadr`at istata realna vrednost i nema da se
javat problemi vrzani so neefikasnosta vo koristeweto na resursite.
No, vo praksata inflacijata mnogu po~esto e neo~ekuvana,
najmalku zaradi tri rezoni: prvo, vo ekonomijata postojat poseriozni
disproporcii, neuramnote`enosti, poradi {to stapkata na inflacija e
pogolema od onaa {to lu|eto ja o~ekuvale; vtoro, Oddelni individui
pogre{ile vo predviduvaweto na inflacijata i fakti~kata stapka na
inflacija e pogolema od o~ekuvanata - ako tie lu|e o~ekuvaj}i
poniska inflacija barale pomalo zgolemuvawe na platite sega gubat;
treto, oddelni individui korektno ja predvidele stapkata na inflacija,
zna~i ne se izla`ale vo o~ekuvawata, me|utoa ne bile mo}ni da
izdejstvuvaat i soodvetno zgolemuvawe na platite - primer, rabotnici
koi ne ~lenuvaat vo sindikati, ili ~ii {to sindikati se slabo
organizirani. (Hardwick, Khan, Langmead 1994)
.
Koga se javuva Neo~ekuvana inflacija doa|a do negativni
efekti (tro{oci) povrzani so preraspredelbata na dohodite i
bogatstvoto pome|u oddelni kategorii na korisnici na dohod i
sopstvenici na bogatstvo:
1. Od korisnicite na fiksen dohod i vrabotenite vo
sindikalno slabo organiziranite dejnosti kon
vrabotenite vo dejnosti so jaki sindikati. Lu|eto koi
primaat fiksni dohodi (primer renta) vo inflacija gubat,
bidej}i dohodot koj{to vo nominalen iznos e ist, realno ima
pomala vrednost vo iznos na stapkata na inflacija.
Rabotnicite koi ~lenuvaat vo slabo organizirani sindikati
te{ko uspevaat da izdejstvuvaat zgolemuvawe na platite i
obratno, onie {to ~lenuvaat vo mo}ni sindikati vo toa
uspevaat. Prvite, vo uslovi na inflacija gubat, vtorite ja
zadr`uvaat realnata vrednost vrednost na platite ili pak
eventualno dobivaat i nad toa.
2. Od doveritelite kon dol`incite - vo uslovi na inflacija lu|
eto koi dol`at pari sekoga{ se vo dobivka. Zamislete deka
10
dol`ite 100.000 pari~ni edinici i deka va{ata godi{na rata
(otplata na kredidot) iznesuva 10.000 pari~ni edinici. Ako
dojde do neo~ekuvana inflacija, zna~i do op{t porast na
cenite, va{ata rata i natamu }e ostane 10.000 pari~ni
edinici, koi zaradi inflacijata realno vredat pomalku, a zgora
na toa va{ite primawa }e porasnat i dolgot }e go vratite
mnogu polesno. Se e ova to~no koga inflacijata se javuva
neo~ekuvano.
3. Od dano~nite obvrznici kon vladata - koga vo
ekonomijata postoi inflacija dohodite nominalno rastat.
Dokolku vo zemjata postoi progresiven dano~en sistem
mo`e da se slu~i edna kategorija na korisnici na dohod,
poradi nominalniot porast na dohodot, da premine vo
povisoka kategorija na imateli na dohod i sega da pla}a
danok spored povisokata marginalna dano~na stapka.
Inflacijata zna~i da gi zgolemuva prose~nite dano~ni
stapki, a vladata pribira pogolemi danoci bez da donese
poseben zakon za zgolemuvawe na dano~noto
optovaruvawe. Vo toj slu~aj doa|a do preraspredelba na
dohodot vo korist na dr`avniot buxet. Vakvata pojava se
narekuva fiscal drag - fiskalno razvlekuvawe.
4. Od vrabotenite vo javniot sektor kon vrabotenite vo
privatniot sektor - vo uslovi na inflacija vladata vo
ramkite na antiinflacionata politika {to ja sproveduva mo`e
da ne dozvoli poka~uvawe na platite na vrabotenite vo
javniot sektor. Ako vrabotenite vo privatniot sektor, so
pomo{ na sindikatite, uspeat da izdejstvuvaat
usoglasuvawe na platite so stapkata na inflacija, }e dojde
do redistribucija na dohodot na {teta na vrabotenite vo
javniot sektor.
5. Tro{oci na autputot - denes pome|u ekonomistite postoi
visok stepen na soglasuvawe deka visokata cenovna
stabilnost na ekonomijata, ili {to e isto, niskite stapki na
11
inflacija, se uslov, bitna pretpostavka, za zdrav, stabilen, i
oddr`liv ekonomski rast. Do sedumdesettite godini na
minatiot vek se misle{e deka relativno visokite stapki na
ekonmski rast odea raka pod raka so relativno visokite
stapki na inflacija. No ponovite ispituvawa na ovaa
problematika, posebno onie vo ramkite na Svedskata
banka i na primerot na golem broj na zemji, nedvomisleno
potvrduvaat deka na dolg rok najdobri rezultati vo
pogled na autputot t.e. stapkite na ekonomskiot rast
postignuvaat zemjite so niska, ednocifrena stapka
na inflacija. Dvocifrenite stapki na inflacija, povtorno na
dolg rok, zna~ajno gi namaluvaat stapkite na ekonomski
rast, trocifrenite stapki na inflacija ve}e predizvikuvaat
negativni stapki na ekonomskiot rast, a hiperinflaciite
stanuvaat pogubni za ekonomiite. Za zemjite vo razvoj e
utvrdeno deka najvisoki stapki na ekonomskiot rast (od 5%
do 10% na godi{no nivo) se postignuvaat dokolku
godi{nite stapki na inflacija se odr`uvaat isto taka na nivo
od 5% do 10%.
6. Drugi tro{oci od inflacijata - promenite na cenite vo
vreme na inflacija gi predizvikuvaat i t.n. “menu costs”.
Imeno, poradi promena na cenite na jadewata i pijalocite,
restoranite moraat da pe~atat novi meni, trgovcite da gi
menuvaat etiketite so cenite na site proizvodi {to gi
prodavaat, zaradi gubeweto na vrednosta na metalnite
apoeni neophodno e da se {teluvaat avtomatite za
proda`ba na osve`itelni pijaloci, kafe i cigari, moraat, isto
taka, da se {teluvaat taksimetrite itn. Ovie tro{oci, iako
pomalku zna~ajni, imaat masoven karakter i pretstavuvaat
tro{ewe na vreme i drugi resursi.
12
Osnovni vidovi na inflacija od aspekt na
pri~inite koi ja uslovuvaat
Vgradena, inerciska inflacija - Nie ve}e poka`avme deka
o~ekuvawata vo ekonomijata igraat zna~ajna uloga. Lu|eto
stopanisuvaj}i vo sega{nosta sekoga{ so edno oko gledaat vo
idninata. Ako vo ekonomijata postoi stapka na inflacija od 6% porast
na cenite na stokite i uslugite. Toa e fakt so koj lu|eto smetaat i
po~nuvaat da go vgraduvaat vo site dogovori i aran`mani:
dogovorite pome|u sindikatite i rabotodava~ite predviduvaat 6%
porast na naemninite, zna~i na ovoj na~in inflacijata se vgraduva
vo platite, monetarnata i fiskalnata politika na zemjata se koncipira
vrz pretpostavka od 6% porast na cenite na dobrata i uslugite, ako
se o~ekuva realen porast na bruto doma{niot proizvod od 4%,
negovata nominalna stapka na porast }e se utvrdi na 10%, 4%
realen porast plus 6% inflacija, pretpriema~ite i menaxerite
kalkulaciite gi pravat vrz baza na 6% poka~uvawe na proizvodnite
tro{oci, no i na cenite na finalnite dobra i uslugi itn. Eve kako
inflacijata vo sovremenite ekonomii stanuva vgradena, inerciska.
Vgradena inflacija mo`e da se odr`uva podolg vremenski period se
dodeka nekoja pozna~ajna promena vo ekonomijata, naj~esto
{okovi na stranata na pobaruva~kata i {okovi na stranata na
ponudata, ne pridonese inflacijata zna~ajno da otstapi od
o~ekuvanata.
Inflacija na stranata na pobaruva~kata - Determinirana
e od promenite, {okovite na stranata na agregatnata pobaruva~ka
vo ekonomijata. Ovoj vid na inflacija prakti~no nastanuva koga doa|
a do porast na agregatnata pobaruva~ka nad proizvodniot
potencijal na ekonomijata. Zgolemenata koli~ina na pari
po~nuva da se takmi~i so ograni~enata koli~ina na stoki, poradi
13
{to cenite }e porastat i ramnote`ata }e se vospostavi na povisoko
ramni{te.
Zo{to vo ekonomijata doa|a do porast na agregatnata
pobaruva~ka?
Pri~ini mo`at da bidat promenite vo monetarniot ili vo realniot
sektor. Promenite vo monetarniot sektor pretpostavuvaat vodewe
na ekspanzivna monetarna politika, odnosno pe~atewe i emisija na
dopolnitelni koli~ini pari - “monetarni do`dovi”. Postojat ekonomisti
(monetaristite na ~elo so Fridman), koi{to veruvaat deka inflacijata
sekoga{ i nasekade e monetaren fenomen. No, inflacijata na
stranata na pobaruva~kata, bez somnenie, mo`e da bide
determinirana i od promenata na realnite faktori: zgolemena
potro{uva~ka na dr`avata (fiskalni deficiti), zgolemuvawe na
investiciite na sektorot na pretprijatijata, zgolemuvawe na neto
izvozot na ekonomijata i sl. Site ovie faktori, ja zgolemuvaat
agregatnata pobaruva~ka {to mo`e da bide pri~ina za inflacija.
Tro{o~na inflacija - Nastanuva kako rezultat na porast na
proizvodnite tro{oci na pretprijatijata - vo prv red na naemninite na
rabotnicite, ponatamu na cenite na uvoznite surovini i sl.
Naemninite na rabotnicite vo sovremenite pazarni ekonomii rastat i
vo uslovi koga postoi visoka stapka na nevrabotenost i nedovolna
iskoristenost na drugite proizvodni kapaciteti. Vakviot fenomen za
prv pat se pojavuva po Golemata svetska ekonomska kriza. Mnogu
ekonomisti pri~inite za toa gi gledaat vo nesovr{enosta na pazarot
na trudot i vo zloupotrebata na monopolskata mo} od strana na
sindikatite. Imeno, rabotnicite preku svoite sindikati, za da go
zadr`at realnoto nivo na platite, postojano baraat zgolemuvawe na
naemninite. Ako, rabotnicite baraat zgolemuvawe na platite za 5%, i
ako takvoto barawe im bide zadovoleno od strana na rabotodavcite,
toa }e predizvika porast na proizvodnite tro{oci na pretprijatijata.
Zgolemenite proizvodni tro{oci }e bidat vgradeni vo cenite na
finalnite proizvodi, odnosno }e gi zgolemat cenite na proizvodite i
14
uslugite, vklu~uvaj}i gi, se razbira, i cenite na sredstvata za `ivot na
rabotnicite. Toa }e pokrene novo barawe na sindikatite za
zgolemuvawe na platite, za da se zadr`i nivnoto realno nivo, {to
potoa povtorno }e se odrazi na visinata na cenite na dobrata i
uslugite itn. Na ovoj na~in vo ekonomijata prorabotuva t.n.
inflaciona spirala.
Porastot na uvoznite ceni na surovinite isto taka mo`e da bide
pri~ina za tro{o~na inflacija.
Stagflacija - Povoeniot ekonomski razvoj ode{e po nagorna
linija se do krajot na {eesetite i po~etokot na sedumdesettite godini
na minatiot vek. Relativno visokite i stabilni stapki na porast na
bruto doma{niot proizvod vo ovoj period predizvikuvaa blag
inflatoren pritisok, koj se smeta{e za normalna pridru`na pojava na
dinami~niot ekonomski rast. Me|utoa, na preodot od {eesettite vo
sedumdesettite godini, za prv pat se javi fenomenot na stagflacijata
- inflacijata istovremeno pridru`ena so relativno visoka
nevrabotenost i niski, pa duri i stagnantii, stapki na dvi`ewe na
bruto doma{niot proizvod. Stagflacijata, vo po~etokot, gi zbuni
ekonomistite i nositelite na ekonomskata politika koi dotoga{ bea
naviknale inflacijata, me|u drugoto, da ja tretiraat i kako logi~ki
produkt na dinami~niot ekonomski rast.
Zaklu~ok:
So inflacijata se soo~uvaat i golemite i malite zemji, razvienite
i nerazvienite. Zna~i interesot za inflacijata, za nejzinite pri~ini,
15
karakteristiki i efekti, e mo{ne golem, kako {to e golem i interesot
za nejzino nadminuvawe i re{avawe.
Inflacijata gi zastra{uva re~isi site zemji vo svetot vo koi
postoi pazarno stopanstvo i se smeta deka inflacijata {irej}i se kako
bran podednakvo gi pla{i i vladite, i gra|anite, i siroma{nite, i
bogatite, i rabotnicite i rabotodavcite.
Zna~i odredeni grupi vo ramkite na stopanstvoto imaat korist
od raste~kite ceni predizvikani od inflacijata, me|utoa pove}eto od
lu|eto i stopanstvoto kako celina stradaat od posledicite na
inflacijata. Vo sovremeniot svet so sigurnost mo`eme da ka`eme
deka ne postoi zemja odnosno ekonomija vo koja nema inflacija.
Koristena literatura:
16
Internet
Ekonomija - prof.Taki Fiti
Sodr`ina:
17
Voved .................................................................................. 2
Poim i merewe na inflacija .......................................... 3
Su{tina na inflacija ..................................................... 5
Vidovi na inflacija ........................................................ 6
Tro{oci na inflacija ..................................................... 9
Osnovni vidovi na inflacija
od aspekt na pri~inite koi ja uslovuvaat .................... 12
Zaklu~ok ............................................................................ 15
Koristena literatura ..................................................... 16
18