Date post: | 10-Apr-2016 |
Category: |
Documents |
Upload: | fejzo-topal |
View: | 24 times |
Download: | 3 times |
.?-. ir.*'
1 ,-'.(':a:
,GuffiPRVI SKUP 3
i'{
Prvi skupBosansko - Muslimanskih
intelektualaca Maglaja
Maglaj, 23. januar 1993.
lzdavad: Koordinacioni odborBosansko-Muslimanskih intelektualaca Maglaja
Za,lzdavala: Dr Salim lbrahimefendii
Urednlkr DIelal lbrakovl6
GraflCko rJe6enJo korlca: Fuad ei6ku5i6
KnJlga Stampana uz pomoC Kombinata uNatron"
$l.ampa: ,Dotn Atampeo Zonlca
Zu 6tanrparlJu: Edhem $ulJld, graf. i'ni't
MaglaJ
Ova broSura je posvecena svim palim Sehidima i cl-vilnim Zrtvema srbodetnridke agresije na BiH i gradi op6inu Maglaj
UMJESTO UVODA
U Maglaju je 23. januara odrlan prvi skup Bos,ansko Musli,manskih ,intelektu'alaca koji su usvojili povelju svoga djelovanj,a. Hi-storijske okolnosti su doprrinijele da se uz veci brol iirtelektualacakoji su se od podetka rata ukljudili u aktivan otpor okupatoru, ak.tivira ditav intelektualni potencijal muslimanskog naroda. Jedan odzakljudaka ovog skupa je da se objavi sa skufia brobura koja seupravo nalazi pred vama. ona ostaje kao svjedodanstvo jednoi vre-mena nevide'nog strad,anja Bosanskih Muslimana. Ratna tb92. i 1993.godiina su iz na5ih redova odnijele veliki broj odanih patriota Bo-sanskih Muslimana, kao i ve6i broj Bosanskih Hrvata, te Bosanskihsrba ko,iima je na du3i jedina n,asa domovina Bosna i Hercegovina.Brodura izl'azi u vrijeme kada unatod ubijanju i razaranju kble senastavlja i pored Zeneve i Njujorka, raste svijest da ie se BiH od,bra,ntiti. To je snaga kojom se nadahnju,jemo spremni i na najve6ezrtve. Neka i ova brosura bude dio te sve prisutnije zajednridke sna-ge ne samo preZivljavanja i odbrane, nego i izgradnje moderne inama najdraZe Bosne i Hercegovine.
Hafiz efendija Mustafa Efendi6
ISLAMSKA PORUKA BOSANSKO - TilUSI-IMANSKIMINTELEKTUALCIMA
Dana 23. januara 1993. godine dogodtio se skup Bosanskonru_slimanskih intelektuaraca nragrajske opcine. Na taj d'an su se oku-p'ili intelektualci sa cirjem da sumiraju svoja iskustva izadatke uovom ratnom vremenu. Znamo da su komunisti u periodu 1g45-1990.godine uiagali ogromne napore da odvoje musr,imansku rinterigenci-ju od njenog naroda. U tome su, na Zalost, u velikoj mleri usipleli.Uspjeli su da prodaju, prije svega, muslimanskim
-intelektuaioirna
laZnu parolu "bratstvo ii jedinstvo*, po kojoj bi trebaro da svi na-rodi ostanu ono sto jesu: svojom historijom, kulturom ,i tradicijom,samo da Muslima,na nestane. Dio naSe inteliigencije, koji je smo_gao sneue da ukaze na bilo koji nadin na tu opasnost, nalazio seuglavnorrr iza brave. gyl "" vrlo dobro sje6amo montiranog suJskogprocesa iz 1983. i 1985. godrine. T,ih godina su se masovno odrZa-vali skullovi naSih rintelektualaca koji su imali za cilj da se osudenasa najnaprednija ,i najiskrenij a braca. ove nem'ire iogadaje pomi-njenro sarno zbog toga da nam se sridne greske ne bi ptnovir*. lrtu-ime, Alahov Poslanik Muhamed a. s. kaZe u svom Haclisu: ,Nesmije Musliman dozvoriti da ga dva puta sa jednog te istog ;nlestaujede zrnija". Muslimanski narod ta zmija ujeda ve6 trecril pi1e.'171u-slimanski intelektualoi se dosta kasno javljaju ri okupljaju da tri na-pravili zajednicki program svog djerovanja. No ,i to
'je znatno borje
od gesta pojedinih intelektualaca koli su emigrirali u Hrvatsku, slo-veniju, Austriju ilii Njemacku, pa ie kad kod nas otopli, vratiti sekao pttice selice. svaki intelektualac zna gdje je bio i'sia je radiou proteklom periodu ri imace priliku da to"kaze-svom narodu-po za-vr5etku rata, a AIahu na Ahiretu.
Mi Musliman'i trr: tttoTcrtro r;r';rtlili l;vojtt lrttrlttt;ttosl. bt-'z svo-jc irrteiiqencije. Daklc, tntr;linlrnr;l<o; irrlclitlt:rrr;iji ltripada ntjestocelnika svog naroda" Kolil<o ltr:ll;tnto ttit:ric ltolt:c, tolil<cl trebalno i
naSe naudnike, jer iotri srr lrort;'1. N,4ttltittttt;rl :r. l;. o vrijednosti do-prinosa naudnika ka1c: "Na sudnjem dalru ce sc tinta nauinika mje-riti sa krvlju Sehida*, l)r'onrir lolrr:, l<rrl<o r;orl sc ponosimo sa zr-
votima palih Schitla litl<o lri r;c ltr:lr;tli lrotto:;ili str rljolirna naSill na-ucnika. Postavlja sr: pilrttrir: l<o t;t: l<;rz;tli tt*;ltt olticnom gradaninuMuslimanu da orr inrit r;vojlr v jcrtt, lrir;lori1tt, krrlluru, tradiciju, knji-ievnost sa kojon) so nro/o ltotror;tlt lrilo tlrljc tr svijctt-t? Ko ce mukazati rla je ui:io lirTrrrr i lrrrlrr lrir;lorijrr rr lrrolt:l<lilt 45 godina, akoto necc tecri irrlr:lcklttitlt:t'1 l'ivr ./niuro rl;t r;tt lrrr<;i vladali ovim pro-storima viSc or.l 500 rlotlirrrr. l)r-t:rrrrlir ilt ltl;lotii)ilri smatraju okupa-torirla, llred jcdrrorrr i;irrjcrrir:ottr sc ttr:lr;r zlrttrlslili: Za 500 godinanije srusena nijodlra crl(vil, ir Alalr zrtit koliko ilr jc izgradeno. Tre-ba istar;i da je tada sudio Soriat. Srllsl<ot;rttttt;ttisl<it soldatesl<a gdjegod je cloSla poruSila je d2antijc. Ovc i;ittjr:trit;r: r:c traSet.tt llarodtlnajbolje prezentiretti njegova intr-:ligr:rt<;ija. lJirl<lc, tltorattto se sviukljuciti Lr obranu svoga Dina, hist<trijt:, l<tlltttrc irtaSe drage BiH.
I'r/luslimanski intelektualci sr: tttorajtt Itaci ina prvim borbe-nim linijama, medu naSinr borcitlli), jcr Laj gest ce im ojacati mo-ral. Uvjerit ie se na5i bor<;i rllr :io ustao sav musliimanski narod u
odbranir svoje samobitnosti. Ct:lrrii;ka inteligencija nije puno okli-jevala, nego je odmah krolttrla sa svojim cetnicrirna u Sume ibr-da, jer termo divljacima ii jestc rrrjesto. Upravo sada je vrijeme ka'da se lr,4urslimani sve viSe vracajr-r svojoj UzviSenoj vjeri. Sve je vi-5e ivi5e maskirnih uniforrni u safovima, ali unatod toj ljepoti,,ipakse osjeia neka praznrina. Nettra nam ko popuniti prve safove, jercekaju ta mjesta naSe intelektualce. Al<o tnuslirnansl<a inteligencljabude inrala za evo sluha, mase vjerlttika ce krer-ruti za njima. I\aj-bolja inieligencija je ona ko.ja je r-rz svoj narod u sviln segmentima2ivola, a najbolji je narod koji je uz svojt-t inteligenciju.
Postavlja se pitanje kakvr-r inteligencijr,r 2eli Alah i Njeclov Po-
slanlk? To treba da zna sva naSa murslimanska inteligencija kakonikada vl5e u br-rduinosli ne bi bila zavedena iprevarena. Alah r-17.5.
Zeli slobodne intelektualce koji nece biti rli6ije sl<utono5e ncgtl ct--
se samo pokoravati i robovati iskljucivo Li samo Njenlr-r. Daklo Sve-
viSnji ne traZi reZimsku,inteligenciju. On ka2e: "A Alaha se boieod robor.ra Njegovih udeni.. (El
- Fatir 2BJ
Muhamed a. s. ka|e: ,Naudniku koji istraZuie, pa pogrijebi,ima iedna nagrada, a ako pogodi irnaiu dviie nagrade". lsto tako Ala-hov Poslanik lasls rNajbolji medu mojirn sljedbenicima su uienjaci,a rne€lu njima su najbolji oni koii su u milo,sti najSirokogrudniji. Pa'
6
zito, Alnh ce oprostlti udenjaku cetrdeset grijeha, prije nego nezna_lici sarr"lo jedan grijeh,<, Taberani. Ogromna snaga i energi,ta se kri-j. rr rrrrrslimanskim intelektualcirna ukoliko budu robovali samo Ala_lrrr i rri!<orn vi5e. Alahov posiariik za jedrrog takvog intelektualca ka-./o: D.ieda* jeelini u*enjelt je jaci u borbi protlv iejtana od hiljaduasl<c ta".
Po slovu Kur'ana isunneta Arahovog posranika musrimanskrrrr;r:rrjak moze se svakom protiivr:rijediti osim Alahu i Muhamecu a.r;. oc1 ucenjakovog ucenja je jedino starije ijade "Lailahe illellah Mu,harnedurresuluilah". Prema tome, nema- sisiema i vlasti koja moZebiti iznac nauke koju prati vjera u Araha. Anarogno tome, nau6nikrre dezne za vlaSiu, jer ima ne5to vrijednije od ioga, a to je nau_ka Diivirc je to razumio nas uvaZeni islamski ptuunik Nun,;n ibnisabit. Naime, njemu je harifa Harunur Rasid ponudio duZnost vrho-vnog kadije. On je to vrlo glatno odbio. potom mu je halifa na_redio da prihvati navedenu duzrrost, zaprijetivsi zatvbrom. on jena to odgovorio: "Lakse mr je nositi i brenre zarvora, negoli tudelrakkove na svojoj du5i". OtiSao je u zatvor itarnnujuci jeclnog da_rra je na zidu ielije ispisao: "Laiiahe rlllelah Muhammedunreuluilah",le sa silzama u odima kazao: "za ovo je vrijedno roditi se, raditi,iivjeti i r,rinrijeti". Prema tome, braco Muslrimar-ri intelektualci, vasejedino i pravo mjesto jeste u lslamu, jer iete jedino biti u njemuslobodni. svima nam.ie clobro znano cia bez p-r-ave siobode nemaobicnog graclanina, a kamoli intelektualca.
7-a kraj da pokuda* sa*r. da pojasnr;nr fenomen nrerlranretakod \4uslrnrarra kojeg su nasi neprijatelji kroz istoriju zlorabili izbog toga Muslinra^i u posljednjih stotinu godina stradaju vei tre-di put. Jednonr p'ilil<om *i rnoj jedan poznanik nemusliman rece:'N/lrrstai'a, vas narocl je si-rrii5e nrehal< i sarnilostan*. odgovorio san-rr.nu: "Mi smo takvi ne zato Sto smo Mr-rslimarr!, nego Sto smo seoclrotjili od vjere lslanra. lstina je da l\duslirnani moralu bliti merha-rtielli, ali prema kome? eujrno sta o tome kaZe Kur'an: Muhamnleclje Alah,rv Poslanik, a njeEovi sljecltrenici su strogi p'ema nev!erni-cima, a similosni neeclu,sobom". (Suretul _ Feth 29). Mi ,ro,,.luialost, trili samilosni prema svojirr neprijaterjima, a strogi idistan,cirani prr:rna braii rtrusrimanima. Htjer,i smo da promijlnimo AIa-hovu rij'i;, n On to ne clozvoljava, jer Njegovi zakoni nisu poclloZnrpromjerritrna. Alah dZ. S. kaie: "U Alahoviln zakonirna, ti necei ni-kad naci oclstupanja.. [suretul -- Fatirh B).
l(r-oz hist'riju su nestajar,i mncgobroji-ri iiarodi, a rJo pr.omje-rrc-'Alaliirvih zal<,rra rrikad nije doslo. prenra torne, braio Muslimarrr,lko lcli{r: ol)rjtilri rt.uviin prrrsIt.rrirra i protjerati nepri,jatell;r sa
svojih ognj,iSta, ujedinimo se u jcdirn front, prigrlimo jedn'i druge[<ao roi{enu braiu, prihvatinro sc ttaicgl Llzvi5enog Kur'ana, z-atra-
Zimo od Alaha oprost i pobjcclir sir;ttrtt<,r lrect; izostati. Napojinro sesa vreia koje nije zagadettct i otr<lit t;c ttits;tt snagu uvaZavati ditavsvijet, a nece poigravali sit ttatttir l<ito tttai;l<a sa, polumrtvim miSoin.SvevriSnji u svom Kitalltr l<it2c: "Mi vam knjigu objavljujemo u ko-joj je slava vada, pa zaSto se n() opametite". (Suretul
- Enbija 10).
Professr Kabil Velijagid
HISTORIJSKI OSVRT NA KORIJENE I RAZVOJMUSLIMANA KAO NARODA NA PODRUE.IU
MAGLAJSKE OPCINE
Danas, vi5e nego ikada ranije osjeia se nuZna potreba da sei nauino i popularno razjasnri, i u prvom redu musrimanskim masamaprezerrtira komplel<sno biie Bosanskih Muslimana koji, vei tredi putu posljednjih nekoliko decenija prezivljavaju genocii na nadin naj-gnusnijih monstruoznih metoda unistavanja kakvo sv,ijet skoro i nepozrraje.
Bosanski Muslirnani u petstogodisnjoj etrrogenezi svog origi-nalnog nacionalnog subjektiviteta, bili su svim 2ivotnim nitiina ve-zani za ovo podnebrje. prozeti dubokim osje6ajem rodorjubrja onisu kroz vijekove n jegovali humanistidku svijesf o zalednickom Zi-votu sa svojim kornsijama gradeci sa njima zajednidke vri,jeclnostinraterijalnog ri kulturnog Zivota.
Ne samo njihova prodlost nego i sadaSrrjost bile su usirrje-rene na izgradnju zajedniiStva u jedinstverroj, nedjeljivoj i 5ls5r6_noj Bosni i Hercegovini. Drugadija BiH ne moze rri uiti it<o zeii clalrr-rde zemlja pravde, mira i sretnog svestranog razvitka. sadaSnjaoruzana borba Muslimana u BiH protiv ne.apamce'..,e agresrije, vr-hunsl<i je cirr otpora snagama srpskog rracionar
- sovini2mu to.lusu r-rvijek teZile i teZe fizidkom uniSterrfu i asimilacriji Muslimana.U na"etnuto,-'-'', bezdusnom i bezobzirnom ratu Musl,lmanu B,iH su1-rroteklrh devet r-njeseci dali ogromne zrtve, nezapamcene u historr-ji covjei;anstva. Stoga je rat sto ga danas vode Muslimani uistinuosloboclilacki rat -.'- za bioloski opstanak. on kao takav mora uspije-
ti jer su na na5oj strani pravda i sve rrapredne snage svijeta, kao,i jedinstven stav islamskih zemalja.Naziv Bosanski N/luslinran (ili BoSnjak Musliman) ozna(:ava
JuZnog slovena israrnskc vjr;roispovijesti kbli se etnicki'ruruio n"podrudju BiH isancr2aka. T.ritorilarni okvir se etnidkom ofornrrje-nju Muslirnana (Bosansl<,rJ jozika) b,io je pa5aluk Bosna '- nastaona .prostoru srednjovijok.vrrr., ll'sa'sl<c drzave u doba Tvrtka I txlvstoljeiaJ. sve do 1t37{J. r1r<rirr. r s;rst.vu pasaruka je bio i Novopa-zarski sandiak ist,r;;r s. r;irrrrrz:ri;r<i rtlr-rsiimani sriratraju ruriuun,n.dijelom bosa'skih Mrrslirrrirrrir. orrr.Jl.rski Muslimani su etnidki pot-puno srodni ostalirrr M.slirrrrrriilr;r isrrratraju se dijelom rnuslimans-kog naroda.
Korij<,.ni, p.rij.kl', rrirs[i_rrrirk N,4rrslirrra'a vezan je proces Si-renja lsla'ra r.ncdu Juzrrirrr slr-rv.rrirrrir,.<llavnom od vrenrena padaBosne pod tursku vlast,'r463. , rnarla sc Batkan susre6e sa lsia-mom u znatro ranijem periodu. Tor< crrbrovorjnog preraska na rs-lam i razvoj muslimanske popuracije rnogjuce je egzaktno pratiti naosnovu popisa stanovnistva, mnooobrojnih katastarskih deftera ko_ji se objavljuju rrarodito rrakon DrLrqoll svjetskog rata, kao i u onintkoji jo5 nisu objavlje.n,i, a postojc i cuvaju se kao svojevrsno svje_dodanstvo o postojarrju i opstojarrju jed.o-q specifidnog naroda. sire-nje lslarna u istocnirl .blasrirrra Balka'a je praieno brojnim imig-racijama Tural<a, dotre rr zalradrrirrr crijelovima posebrro u Bosni, rs-larnu masovno prrilazi dontar;e - slovensko stanovnistvo.
Na osnovu brojnirr rr.krrrnenata je r-rtvrcreno da je u bosar-sl<om sandZaku vec u prvirr crecerrijama turske uprave sirenje lsia-ma bilc veoma izra2eno. pror'a poznatom turskor.r.r istoridaiu Bar-kanu vei 1520 -
'l 530. qodirrc bosanski sandzak je brojao 16.935rnuslimanskih donraiinstava, naprenra 19.6.l9 hriscarrskih (katoliikih,i pravoslavnih). Tokom vremena muslirnanska populacija bila je joSmasovnija. Tako je u XVil vijeku, .a osnovu deftera, u bosanskomsandzaku bilo 3'4 Muslirrana od ukupr-rog broja starovnistva.
Masovno Sirenje Islarna u Bos'i objas'java se cinjericom dasu pripadnici "Crkve bosanske. (patareni ili bogurniliJ rrajbrojnijidio tadadnjeg stanovniStva Bosne, listom prcla z-ili na lslarn. Feno-men bogumila nije dovoljno istraZen, ali se zna da ie to bila oua-listicka crkva koja n'ije podizala vjerske objekte, bila je sironras-na i iz svojilr redova je birala naj'Tudrije koji su bili tur-nadi obre-da id'irektne veze iznreclu dovjeka i Boga. To je bio "Djecl" ili "DlD",crkva je dijelila sudbinu naroda, b,ila r.nu je bliska i-nije oduzinralazemlju niti trazila desctiru. Irrkv'rrrisljenje zastupao je jos 1624. u-ceni vizitator Masarcchi. [)osto jc l(ralj romas nasilrio prisilio svr:-
lrl
io porlarrike pripadnike crkve Bosarrske cra prime katoridku vjeru, otortre kaZe Masarechi "Vjerujem da su se mnog,i sjecali krivovjerjaIbogtrnilstva) i zbog.toga biri srabi u vjeni (katorickoj) pa su priil-k'r'clolasl<a Turaka rako preraziri na Iira'r da saduvalu'svoju slo-lrodu".
i)i fanje porijekla Bosanskih Muslir"nana ne moZe se po;jeclno.,staviti samo na ovaj aspekt, ono sigurno obuhvata i druge bitneelemente 'i rnomente koji su uticari na sirenje israma. siiurno jeda pripadnic! i"crkve Bosanske* nisu svi iodmah predil na Is-ianr. Jedan njihov broj se povukao ispred Turaka u Dalmac,iju, i na
'toke. sigurno je da su na rsram prelaziri i pripadnic,i kaiorican-
stva, pravoslavne vjere, kao Vlasi i sve je to teklo do kraja)iVil vijeka, dok su kasniji prerazi manjeg obima. prerazak doma-ieg stanovniiStva na lslam bio je sigurno uslovljen i drug,i{m raz-lozima kao Sto su oduvanje posjeda ipovlaScehog poloZ-alai vla_s'rele (sitnrr isrednje plernstvo, dok krupno likvidirano sa dolas-I<orn Turs[<eJ, bolji materijalni polozaj seljaka (oslobodenih feu-dalnjh obaveza) i zbog toEa 6itava sela napu5tajr.l "Crkvu Bosan_sl<ur", te veia politidka prava. U te uzroke treba ubrojati li idejnesrodnosti izmedu bogurnilstva, odnosno srocjnih religilskih udenjasa lslamom" Jasno je da pitanje direnja Islama joS nije dovoljnoiasvil'etljeno i zbog toga Sto je dosadasnja istoriograf,iia namiernoovonr pitanju posveiivala rnan je paZnje prije svega radi potiski_vanja nacionainog parnienja Muslimana. Otuda i ovaj skup imaiccian bitan zadatak da obezbjedi da se u narednom periodu uoininral<siiralan istraz'ivacki napor u osvijetljavanju korijena Musiima-na.
Sirerrje Islar.na nije r_r Bosr-ri podelo istovremeno u svirn nje-rirrr dijelor,rima. Prva etapa desira se jos prije osvajanja MehmedaIl FaLiha u bosanskom krajistu, da bi poslije oivalanja Bosneona zairvatila kraljevske zenrlje {centralna BosnaJ, a z.alim i osta-le oblasli.
NaS Nl1aglaj susreo se s Turcirtra neposredncl nakon prvognjegovogl pominjar.rja 1408. godine u povelji hrvatsko_ugarskog kra-ija Sigisrrrr,r'da. Naime, vec 1415. g;oclir.re Turci se pojivljujr-r predDobojerr kao saveznici Hrvoja vukciia, poslije paoa'eosn'e taor.podrucje od Vranduka do TeSnja iDoboja nije odmah ukljucenou sastav [rrrskog carstva. Tu je formirana vazalna tampon driavar;:nrerlu jajar:!,e r s:rebrenidke banovine.
lt4edr-rtirir, vei j,:185. godinr; u prvont;top-isu l:osanskog san_rr2altr slrorrrirrjc se rrahija Maglaj zajedno sa ozre;nsko',., nuiiiJo,.r.od larla cc irvrljc podeti intenzivniji proces prelaska na isiarrr.
11
U toku XVl, XVll iXVlll stoljeia Maglaj injegova nahijastalno se razvijao kao znad.ajan vojrri Iposebno), pr.ivredni i kultur-ni centar. Za cijelo to vrijeme (uglavnorirJ je bio Ll sastavur te5anj-skog kadilr-rka. U XIX stollcctr l\/aglaj je bio isanr sjediste kaclilu-ka, odnosno mudirluka Isrcz).
O razvoju Maqlirja l<iro l<rrllrrrrrorl centra najarg;r-unentov;rtijcgovore postojei,i arhitt:l<torrski olrjckli isporrrenici. Po sverrru su-deii najstar.ija nracllltjr.;ka tliarnijrr ztr l<oju se ne zna kada je po-dignuta jeste Sukija Ii:aru;ijskir) rllirrnija pod gradom. Ona je rnr:glada posluZi l<ao botlorrrolj:r vojrrit;irrrir tvrclave igraditeljinra veie-ljepnog objel<ta l(rrrsLrrtrli rliirrrrijo. 1o jc svakako najznadajniji spo,nrelrik l<ojeg je Tursl<ir oslirvill nir poclrrrcju rnaglajske op5tine I
jedan od najzrracajrrijilt i najljclrsih irrlritektor.rskih spomenikti izturskogl perioda r-r naSoj drZavi. Nije pozrrata gradrrja ove dZamrje,ali je po svoj prilici sagradena u drugoj lrolovici XVI stolje6a. Posvojim proporcijama tlunara ove dZanrije spada rnedu najljepSaminareta u Bosni iHercegovini. Prenra natpisu l<oji idanas stojina dZarniji kaZe se da je opravku izvrSio sr,rltan Abdul Azis u pe-riodr-r 1867 68. godine, a graclitelj clZamije iz ternelja prema tornnatpisu je Gazi Jusuf pa5a rorlorn iz Maglaja, Dneka ga Alah spasesvojom milosti." Prema do saclir saduvanonr predanju nad ulazon'ru KurSurnlilu rrekacla jc staji'rllr ploca isa pozlaienir.tr slovima) ko-ju su vojrrici Euctenit Savojskoq odrrijeli sa soborn u Bec kao rat-rri trofej. U l<rugu cllarrnije rr;rlerze se rnnoglobrojni natpi.si sa rri-Sarritna istakrrutih Maolajlija. NiSani ovog groblja, kao uostalom i
svi etnografski sponrenici Maglaja, pokazuju nam da je u ovomgradu bilo vrsnih kaligrata, kao irnajstora u l<lesanjcr niSana. Na2alost, mnogobrojni spomenici rr naSem krajr-r racleni su od ka'ne-na pje5dara, pa se veoma brzo ruiniraju i rratpisi oSteduju atlnos'ferlijama. lzgradnja jednog oval<vog monunrentalnog vjerskog ob-jekta u Maglaju, sasvim siqurno ctovori o znaiaiu ovog grada, adZamija je dobila irre po olovur koje je prel<rivalo kr-rbe nrinareta(olovo -- turski kurSum).
U migracijama stanovlriStva izuzetno l)r.llo sLr doprinosil! ra-tovi koji su vodeni sa Austrijorn krajem XVll ;i u prvoj polovrriXVlll stoljeia. Jedan dio stanovniStva nakon trirskocl qubitka:lucii-ma, Ugarske i Slavonije povladi se prema Bosni i to su uglav-nonr pripadnici islamske vjeroispovijesti (potornci nekadaSnjih Bo5-njaka koli su i osvojili te krajeve). U svojoj studiji "Ozrenci i
Maglajci" dr Fllipovii istice da su najveca naseljavanja Ozrenabila sa podrudja Hercegovine iCrrre Gorc ito r-r posljednja tristoljeca"
1',Z
Nni'; jc Mlqlrrj zn vi=ijn'r-rc trrrsl<c vlnrJrviric clrcl riiz islui,irtr-tih drZavnika. Prije svega,'istice se Kalavun Jusuf pasa Budimlr.la,br-rdimsl<i vezir i graditelj Kursumlije. Najistaknutiji Maglajlija ovogperioda je bio Fazli - pa5a Maglajac, osnranlijski vojskovoda, na-
'njesnik u Anadoliji, a 1647. godine je i komandant mornarice (kapu-
dan pa5aJ. Za vlade Mehmeda lV bio je namjesnik u Tem,i5varu,Budimu i Bosni. Namjesnik Bosne je bio u tr:i navrata. U Maglajuje ostavio zaduzbinu - dzamiju (Fazli pasina d2amija), jednostav-na graelevina manjih dimenzija sa drvenom .munarom, a u Cari-gradu je ostav,io saraj "Hiljadu,i jedan stup(. JoS jedan Maglaj-lija je dosao do duZnosti bosanskog varije. Bio je to MahrnudpaSa valija bosanski od 1621 72" gocrine. Sefere pasa rocrom izl'tnaglaja, takoder je bio valija Bosne lTOg 10. godine. lbrahim * pa-5a NovoSeherlija je bio namjesnik Egipta 1595. godine, a bio jeiveliki vezir. U svom rodnom rnjestu je u prvoj polovini XVllvijeka sagradio dZamiju. Murteda paSa Novodeherac bio je vezirlrr.rdin'rski 1625. godine. Porcd niza istaknr_rtilr sup;raelana, navesiujcdno ime - covjeka koje je stvarao znatno kasnije, koji nije niotlrzavnik, a to je Edhem efendija Murabdic, jedan od uetikana na-$ccl grada. Na Zalost, o njemu donedavno nisnro mnogo znali, jerse r5lo za tim eJa zariranje bosanske kulture od starog sistema, stojr: imalo za cilj zattiran)e Musrinrana kao naroda i ponistavanje nji-hovog istorijskog pamcet.rja. Edhem Mulabdii, naS sr-rgradan,in ,1ejedan od najvecil-r knjiZevnika BiH Muslimana, pisac pivog roma-.a kod Muslimana. Njegova proza s jedne strane, izvire iz narodnopripovjedackilr trad'icija, a s druge strane, svodi se iprimjenjujer;r akiuelnu problematikr-r drustverrog i kulturnog razvoja BosanskihNllrrs;lirnana na razn.redi dva vijeka, l<ao ina raznredi civilizacija:lrrr :;l<c i austrougarske"
U svom daljem historijskorn razvoju, l,,4aglaj se ponrinje kaolr;rlr.lurija i to prvi put 25. novembra 1253. godine do ,lg35. grrdi-rrr: k;rtlll je ova institucija ukinuta. Za vrijeme upravljanja Bosnorn,rl :;l'ilrro Abdr-rl pase Defteroviia, izvrsena je opravka vise utvr-rl.rr1;r rrrt-'rlrr kojima je bio iMagrlaj" lnspekcija ra delu sa bosan-:,1(rr rrr:irrrarom Hasan agom 13. 2. 1782. godine k0nstatovala jertir lrr:lr;r i,'vrsiti popravku pet kLrla, pet karar-rla i da treba graditlIr;u rrt;rrrrr. l),1rravka je kasnije izvrsena i to je bila prva po"pravkarrurr;lir;:rl<r: tvrrlave. U Maglaju je u to vrijeme bilo 500 vojnika kojisrr rl.lriv;rli rr:rlovrrr.r plaru. Zna se da je nakon drugog prodora Aus-llijlrrrrrr:ir, iz Mrr<ylaja otpremljeno 125 vojnika i vise buljubasa kodl(lirrlrrrc clrijt: s;r: vodila borba sa Austrijancinra. Tako 1e tezo. go-dinc'rrrir<llirjska l<alletanija otpremila u rat protiv Rusije 72 vojnika.Posljednji rrru<rlajski kapetan je bio Emin kapetan, pristalica refor-
13
nri Husein kapetana GradaSccvir;it izr,rI ttvtttl ;trlzttitIoc1 lttlst.lttskoi.ljr-rnaka Muslimana, sada Lr pjosttt:tttti.t opJov?.r)o-c; iza kojeg r-t na-rodu,i dan danas vlada pozitivno rrtiSljerrje u vezi bucienja rraci,r-nalne svijesti" O tome govoro i clitttits prisutni nazivi kakvi si-t
kapetanova voda i kula, kiro,i r.;rrvrro l<apctetnovo u Uli5rijal<u. Pos-ljednji maglajski kapctan ic ur))ro 1lll3'/. clocline i njegov brat jebio Uzeir beq prvri rnirtllrrjr;l<i rrrrrsclirrr (sresl<i nacelnik). Njegovipotomci su bezi Uzcirllt:t;ovir:t.
Aktivnost ljttdi rrr;rrylirislcoty l\r'iriir od prvih pocetaka, pa cio
sredine 19. stoljcr;ir lrilir jt: tr;tnicrr:ttir nlr poljoprivredu i sitne za-nate. Tek negdje oko 'i tJ{i0. i;ttrltttr: l<;trllt su Austrtijanci podeii cia
eksploatiSu Surnc rlr Ozrctrtt, jirvllirjrr st: prvi ltodeci indurstrijaliza-cije na naSenr prostoru. [J lttrskorn 1lt:riorltt sc intenzivno razvija-la trgovina irrrirrllajsl<i brtzrrr sr,ijt:tlortt (ttltttlrr srijeda u lVagla1itije bio stjeciSt<,'prodajc i l<tt1t<lvittt:. O<l z;tn:rlit posebno se istidtt:terzije, pekari, kovzri;i, samarcl2ijtl, t.ltrrttiori, lr.rrtrrrdzije. Neophodrtipribor kupovali su kod rnaglajskih trllovat;a l<oji su vr5ili nabavkeiz Sarajeva. Novi Seher je bio pozrtat po ltroizvodnji kosa za ka'Senje trave, a ove kose sLr se posobtto clol<azale r-r brdskirn kraje-vima, kose koje su blle na daloko pozrtate kao 'novo5eherke" i
ko5tale su podetl<om ovog stoljcr;a jr-'rlitrt zlalni dukat. Maglaj je, uzTrebinje, Pocitelj iGradacac slladao u gradove gdje je sahat kulabila u sastavu tvrdave. Maglajski kraj je imao dosta hanova, a u
samom gradu Delibegov hart i lran u vlasniStvu Ahmet-age Vellbe'goviia, oba na desnoj obali rijeke Bosne. Bilo je viSe hanova smje-Stenih uz tadaSnju trasu puta Sarajevo - Brod. Saobra6aj !e blcnerazvijen, a sve do dolaska Austro-Ugarske putovalo se volovskinlkolima. Od Sarajeva do Broda putovalo se 46 sati iMaglaj je bio
jedna od usputnih stanica.
O sudbini Bosne iHercegovine odludile su velike sile nil
Berlinsl<om kongresu 1878. godine. Berlinskim ugovorol'lr je rijeSe-
no da Austro Ugarska zaposjedne BiH, a okupacija je pocela 29'
jula 1878. godine. Austro Ugarska vojska je naiSla na Zestok 'ptpor-Muslimana, kao isvih onih koji su braniii cast islobodu i'domo-
vinom osjedall BiH. Posebno se na5 Maglaj istice u pruZanju otpo-
ra okupatorlt, a sluaaj otpora Maglajlija je bio prvi sluIaj orgairi-
ziranog otpora u cijeloj BiH.
Broj muslinranskog stanovniStva Lr bosanskoill paSalLlku zlrii-
tno se mijenjao. Dok je u XVlll stoljecir, kako je vec reccno, lnLl'
slimanska populacija bila dalel<o najbrojnija, r-r kasnijim vretnetritr.ibroj Muslimana je podeo opadati . Tonre su doprinijeli veliki rato-
vi (u kojima su udestvovali iskljudrivo Muslimani) iteSke poSasti
l<uge, koje su opet pogadale gusto naseljene gradove [tnahotn na-
14
scljr-'i'ri Mtrslirnanirni.r). N1.rn1r'ro velike posljeclice ostavio je velikir at 1083 - - 1699. g,Jcdine, kada je za vrijeme provale Eugena Sa-vojskog i na5 Maglaj opusto5en. lsto tako i te5ke ,posljedice os-tavila je i kuga 1813 - 1817. godine kao i ratovi u Srbiji s podetkaXIX stoljeia. Tako je prema popisu od 1850 .- 5j. godine u Bosnibilo 424.000 Muslimana, odmah poslijb okupacije BiH od straneAustro UEarske dolazi do najjadeg pokreta iseljavanja Muslimana,kada je iseljeno u Tursku oko 160.000 Musl,imana. Masovno je ise-ljeno u Tursku i 1882. godine, poslije ustanka u lstodnoj Hercego-vin'i, 1908. poslije aneksije i 't 918. godine poslije stvaranja Kralje_vine SHS. Sve je to dovelo do promjene r-l einidkoj strukturi sta_novniStva.
Petstogod,i5nje prisustvo lslarna na Balkanu,izvrSilo je snaZ-ne uticaje orijentalne civilizacije, narocito na Muslimane u Bosni,kao i u drugim republikama i pol<ra.jinama biv5eg jugoslovenskogprostora, ali isto tako ina nemuslrimane. privladnost orijentalno -- islamske civilizacije proizilazila je iz iinjenice sto je donosila: vi-Si siandard Zlvota (stanovanja, narnje5taj, noSnja, jelo, higijena ri
slicno),5to je prilagodena potrebama 2ivota (arhitektura),5to jeclonos'ila lagodnost (rahatluk), nove potroiadke potrebe (kozmetika,nakit, kafa, duhan), po svom odnosu spram prirode (njegovanje ze-lenila, cvijeia, kulta vode - Sadrvani) davala maha ma5ti (pridc,legende i njelna poez,ija ri sevdalinka].
Narodito snaZan utjecaj orijentalno - islamske civilizacijerrrr biv5e jugoslovenske narode vidimo u brojnim turcizmima (jezik).ll rjecniku turcizama orijentaliste Abdulaha skaljiia registrovalro1c r;irl< 6.878 pojmova sa 8.724 rijedi orijentalno islamskog porijekla.lrrr;r;rrr;i u vidr-r da prosjedno obrazovan covjek ima znatno manjilrrrrrl rijedi, to je ditav jedan jezik sadrZan u rijecima koje su zan;ri rivo postale najnornralniji matern.jri jezik. Banija narodna no5-r1;r rr jrrryoslovenskim zemljama bila je sasvim orijentalnog tipa. eaklrr r Vrrk Karadzic proglasio fes nacionalnom no5njom. orijentalno
r:;l;rrrr:;ki utjecaj osjeia se dak iu crkvenom graditeljstvu, cr-llvr:rr,rrr rlrrrrjestajlr i prednretirna u uvezLr i ukraiavanju crkvenihlitrltryrr rlrl.
I rr;r rr;r:;crn podrudju mi bosanski l\4uslinrani Maglaja imamo binlerlir r;c rlir:inro i ltol<aZemo svijetu naSe l<ulturne vrijednosti kao 5tosu lvrrl;rvir, rlz;lrrija Kr,rr5umlija, ostaci vodovoda, kanalizacije, De-libct;rrv lr;rrr, t;ijr:li carSijski kompleks Zar je onda dudno daneprijirtclj ul)r'ilvo lta ovom terenu desne obale Bosne uniStava sveSto strignc, jcr sc tinre udara u samu du5u muslimanskog naroda?
15
Obaveza Bosarrskih Muslinrana intclcktualaca Ll ovorn clrama-tidnom trenutku za na5 narod, kad nam prijeti bioloSki opstanak -
- da dvrsto zbijemo svoje redove, da se joS viSe okrenemo svotttnarodu, da udinimo sve za odbrarru nam lijepe domovine, sve za
pobjedu nad agresoront zit l)ro(tres i prosperitet na5eg naroda.
16 li
DZelal lbrakovi6, profesor sociologije
Emancipacija, pretpostavke za otvaranje perspektiva,putovi izlaza Muslimana -* ratno osvjeiiivanjeNa podrudju maglajske opcine, ako se izuzme ova posljednja
cs;l<alacija sukoba, koji bi se mogli samo uslovno nazvati meclu-rracionalni sukobi, mi smo godinama suodeni sa laznom slikom osrlidnim medunacionalnim odnosima, a da je tako govori i jednaod izjava znamenitog denerala Mladiia, koji ce poput svog preihocl-rril<a DraZe Miha;ilovica zauvijek ostati upamien kao ol,idenje sa_rrrog davola, odnosno Sejtana. ovaj cfeneral je u razgovoru sa pred-slervnicima HVO (citirano u "Globusu") izrekao na upit zadto selrrko divljadki granatiraju gradovi kao Sto su Maglaj da to nije za-lrrirjavajuce, jer tamo je ionako previse balija. ovaj oficir jos izlit.vsl<og Skolovanja akademaca izraslih na teorijama oNo I oszrlr lrrirtstva ijedinstva je time izrekao svu satansku sustinu pla-ilil rno(l uniStavanja BiH: uniStiti balije, poturice, mudzahedine, un,is-lili rrjilrovu ekonomsku ibiolosku osnovicu isa ostatkonr se obra-r:rIr;rlr jr.'dr.rostavno pretvarajuci ih na podetku u grac[ane drugog rc.-rLr IMrrslinrani su Zidovi ovog rata - cigani i tretiraju se najdesceliiro Ir;i lrrtalice). Pogled kroz istorijsku prizrnu iskrivljene svijesti:;r1,lil<rrr; rrirr:iorralnog biia uvijek je zasnovan na mitovima i legen-rlrrrrr;r k.rj. rrajobidnije izazivaju zal<rvavljene odi s kojima hordettuttrijrrl<;r rl;rrrirs tumarajr,r od Bijeljine, Fode, Bosanskog Broda, pre-ko llor;irrl;l<c Krajirre, pa do Hercegovine dineii nevidene zlodinel<ojc olrir;rrrr rrrrrlilaze inajtamnije strane ljudskog uma. Sama po-rttisirrr rlir jt: zivot rr Bosni danas najodvratniji horor film uzivo izwzivtt jt',tu kojir se linr vi5e povecava kada se zna s kakvom ravno-dLrsnor;rr s() lo l)osnratra u Evropi isvijetu. Evropa opsjednr'lta svo-jitn laZnirn rrrirotn iprocesom vlastitog ujedinjavanja kao da ne
prinrjo(')uic (lN sc l(ailcc)roclcni l)r'ocor;i InSizacijo (loSilvfljr] u sflnroi]1rrjerronr tl<ivu postajuci prijcIrrjrr no silr)lo rrjcrrtrrn tnirrt nego iop-Stern miru naSe civilizacijc: l<ojir s;c lrribliTava razmedi dva mileLii-juma. Poku5ao sarn da;lrillrcrnnjrrci se za ovo pronadem sltidtreslucajeve zlocina u svjelsl<oj povijr:sli, ali ovo Sto se deSavalo uBiH nadilazi i mengel<-rvsl<r: rirtlriorricc i nraStarije markiza de Sada.Opsjednutost sobor.rr i vlirslilorn rrovoclnorn istorijskom snagonrtemeljenoj na razvijarrjrr polricrlnir;l<o<y ttrentaliteta mogla je satmoda u tom narodu dolrilc polvrrlrr kroz rrrristavanje navodno najsla-bijeg citavog jednrlrl rrirrorlrr. Io r;t: orlrrosi, traravno, na muslimanskinarod kojem je prc.tlrotlno porrrrrlcrr lal<ozvani istorijski sporazum skojim bi muslinlr)r)sl(i n;rrorl pol.;liro sirrri;cstrik u zlocinu nad Hrvai-skonr iko zna rlo l<ojcty rrovol; irpt:lilir rrczajeZljive beogradske a2-
daje. Naravno, poslijc lri kiro svirl<i tlolrar slttga loieg gospodarai sanr doZivio isttr strrllrintr rrrriSIr:rtja. [3lit;l<rig je trebao da r-rni5tisve 5to je mLrsltirrrirrrsl<o itako sc ist<-rrija potrovila sa svim tra-gidnirrr posljedicar)ri.r uvocnrrirn'darras za suvrerneno naoruZanje.
Muslirransk'i rrarod ocl ocllaska Turaka sa ovilr prostora doZivlja-va poniZenja i postavlja sc rr infcrionri status razvijajuci kod tog na-roda toleranciju pa ipraStrrrrjc ivlastitirn krvrricima. Od prisilnogi dobrovoljnog rascljavarrja rkrlasl<orrr Austro Ugarske, stradanja Lt
prvom svjetskom ratu i rrirroiiilo po rrjegovonr okoncavanju kadase sav bijes "pclbednii;kc" srpske vcljske sru6io upravo na na5 na-rod irazvlaScivanje navo<lno0 begluka'i nasilno uzimanje zemljekoja je po prirodnonl pravu pripadala Muslimanima postaje vlas-niStvo mahom Srba. Takr-r je stvorena nacionalna, svijr651 Srba dase sve moze nasilnirn putcnr oduzeti iond,a to pretvoriti u faktickostanje zakonom, ustavonr ili necim drugim. Tako se srpski posjedposlije svakog rata Sirio ivaljda je tako i sada za nezaie?liive ppe-tite srpsko-crnogorske soldateske u ovom ratu.
Kada je rijed o maglajskoj opcini postojanje Muslimana kao na-
roda je istorijski cin koji se desio vec sa dolaskom Turske na ovo po-
drudje. Nisu poznati pol,iticki procesi, odnosno u istoriografijl nisu do-voljno osvijetljeni, iz razumljivih razloga, jer se Zeljelo o Muslimanimada prikrijr-r sve bitne dinjenice kako bi se potisnula nacionalna svijest i
zamijenila sa jugoslovenstvom, ili srpstvom. lstorijska nauka se takostavila u sluZbu tekuce politike prenebregavajuci 'istorijske cinjenice i
od svojilr poturica stvarala mitske junake, dok su pravi muslimanskijunaci uglavnom bili ona druga negatrivna strana. Marl<o Kraljevici njegov konj Sarac su poznatiji od svih srednjovjekovnih junaka
a namjerno se minimizirao utjecaj brojnih musl'imanskih predstav'nika. Tako je Markov konj Sarac uSao kaskom u iistoriju prije sviitintelektualaca, narodnih heroja imudraca, kao icijele jedne kultu-
lo
rc 1r[cl'irrjorrr)(J stilrfi kojCt; je izrranrr:r'ril.i (ielrl ocijcrrio kaei vi hu-rrrc i;itajurci "Onr<lra i iVlerrinrrr". on.icr i Merirna i nepozr-rati prjcs-nili i;r-r potisnuti pod navalom raznih braca Jugovica, Vuka Branko-vica, Ljntice BoEdana, Milo5a Obilica ibrojnih clrugih SupermenaiBr"trnena sa tri prsta. o toj istorijskoj mafiji ikulturnom geno-r;idu na planu odgoja i obrazovanja malo' je redeno,do sada. rVLoidalri o to're vise mogli sudiIi zapisnici, jer se i slusanje starih sev-r.lalinki smatraio za muslimanskri nacion alizam. Jednostavno se el(-sIreirizam l<od srba imenovao za lijepu rijed iiberalizam, kod Hrva-lir se kao ikod Muslimana iSlo direktno u glavu, pa je to biolrrvatsl<i nacional,izam ustastvo, ali je trebalo rimati uvijek pokricesrpsl<og nacionalizma ihegemonije u navodnoj opasnosti od drugrh.lal<o je bilo, uostalom, u cijeloj jstoriji, jer se poslije svih veli_l<ih ratova srbija prosirivala kao navodna pobjcdr-ricka. Ta llezasitosti llrikrivanje vlastitog nacionalizrrra lorsiranjenr teze o navodnojrrtlrozenosti srpskog rraroda r-rvijek je u prvi plan izbacivala ili istorijskcpr:rvo precivodnice naroda ovog dijela Balkanskog poluostrva, jugr_r-:;lovenstvo, bratstvo ijedinstvo, pozivanje rra nralronr srpske Zrtverr svinr ratovima. To je uz veliku halabuku povoclom obiljezavanjalrill<r: na Kosovu dobilo obiljezje nacionainog programa sa znanrenitinrl\,4rr'r,randumom SANU na delu. To je, da tako kaZem, naudno pla-rririrri genocid nad Mr-rslimaniirna iHrvatima, ali sasvim sigurno i:;vilr nesrpskih stanovnika bivSe Jugoslavije. Tome se podredilo:;vr: od izuzetno priprenrljene propaEande, d,iplomacije koja jc,rilrrla navodno jugoslovenski irnidZ, a zna se da su diplomaciju ci-rriii nrahom srpski kadrovi, bai kao sto je isti slucaj i sa biisomri.vinskom agencijom IANJUG. velikosrpska ideja je tako izuzetnolr.rlodrro tle jer treba znati da cak i sa tvorevinama kao sto su:,lir;r Jugoslavija monarhisiickog tipa, bas kao ititovska Jugosla-vrrir rrisu odgovaraie kao tvorevine u l<ojima srpski narod nerna\,,(){:ililt niti stanovniStva, a o teritorijama da ne govorimo. Tako je
.liru,,r l)rotlv generala idenerala), kao irat u Hrvatskoj (artilje-r rt:,1\o r ;r,, vrrljivanje gradoval je bio tek uvod r-r jedan od najgacl_rrrIlr r;rr.vrr, l<oji je bio konrbinacija artiljerije, avijacije, specijalnelrrr::,;rrltl. r:;iltno fali atomsl<a bornba, pa da se ispuni cijeli ar_r,rrr;rl I'u1rl1r:r inapravljen od svih dosao u ruke najvecih ludakainrirrr;rl\;r li.ji srr qa uperili protiv vlastitclg susjecistva goloruko;1,rlolrr,rr;rrrr;r:rrr,ty i r:ivilizacijski priprernljenog cla r-rde u 21. vijek ili1..) L l;l,ljr:r:t:, il ,{) .l<renutog proSlosti i zagledanog u prazne san-t jrrl<c rrror;ri r:;rr-;r I ivara i misleieg praznom lobanjom raznih Gir-rirsrrnirrir, M.ljr:vir:rr, nekog kaplara cvijetina Todiia pomijesanucysa rnirist.rnr lrijclorl lrrkir itrosne kmetovske nepismenosti idugo-
t9
rjodiiinjccJ boravl<a sa slol<otn rr istoi ltosloriji. Obrerliin l<lrnjc i
rroZ kao oStrica koja briSe rlratticu iztttedu civilizacije iplemenskezarakijanosli postaju toternsl<i sirnboli tnracne rupe koja se pojaviiau velikom dijelu jednog naro<la isa tim se poniStilo sve od tolii(.rproklamiranih evancleosl<ilr i svr;tosavskih principa sa kojima .se
tako vjeSto manipuliralo ul)rilvo rr prriprerni svijesti cijelog jednognaroda srpskog da uclc l<rrtz rnrat;na vrata bezdana pakla na zemlji,zenrlji koja se od vajl(iltlit zvltllt Bostta ibila Bosna iHercegovin.rinikada takozvaner lJosrtir. Kirl<u rijct;i znamenitom biseru zemlje,rijeci Bosni, objasrrit'i rlir jr: t;rl<ozvatra l<ada su se u njoj dak i
zagri2eni potodari i brrllrri l<irl<vi stt Ozrettci ili Ozrenjaci znali smo-diti itako umodcn'i ovilt tllttir lrrliirirr je kao 5to bjelinu icistotumaterinstva, djevojaS[vir, prl.jajr-r njilrovc l<trirtde, lipacke kobre, oz-renske drmorrjo, a yl<-ltrta2u ittt svt'lsr<ltto I<ojekavke Guzine (izvini-te na izraztL), Ozreni Jorgartovici, fiacle Dokicl<e... Sve to, a kao dazaboravljaju Dizdarove nijeci da valjti irrjirna preko rijeke. Mo";-
da ce se njihova rijeka upravo zvati Bosna i poceti hucati svo-
iim lriljadugodiSnjim vodanra iobjaSnjavati irn za5to se zove up'ravo Bosna iSta je Bosna, a tr-r prictr valja sluSati igledati svt-t
ona tijela koja su Drinom plovila ijoS plove, obezglavljena, ra5de-redena, oguljena, obeSdaScerra, ali sa cistom duSom koja danasnrora da optuZi cjelokupnu navodnu sLtvremenu civilizaciju koja saustrajnom mirnocom postlatra danas kako se bez printjera tr is-
toriji uniStava jedan citav narod. Humanitarna pomoc kojr"r
nam 5alje ista na5a sr,rsjeda Evropa icijeli svijet samo su izlazza otvaranje ventila vlastite savjesti njihovih stanovnika koji ne
vjeruju da se to ba5 tako kod nas dogaela. MoZda iveliki diozaluclenog srpskog naroda upravo ne vjeruje onom Sto piSu r,us-
ta5ke* ,i "mudZahedinske novine", ili "imperijalistidki" "Die Welt",Sto govori i slikom obja5njava Skaj Njuz, Bi-Bi-Si... Uostalom, vla-damo danas pouzdanim podacima da je svtim Srb'irna zabranjenr;da slu5aju ili gledaju bilo Sta drugo osim onog Sto kaZu BTV Sr-bije, Politika, Srna (kod ovoga imena samo mala digresija *- na
osnivanju ove agencije laii cak je i jedna Desanka Maksimovii t-t
starim senilnim oduSevljenjima je bila Siroka u destitkama, videcisrnu kao pesnidku metaforu, a oni koji su destitke primali su pLl-
cali drZeii das ubijanjaJ.
Mora se i ovdje spomenuti da dugogocliSnje laino uljuljki'vanje u nenacionalnu ljuStr,rru Muslirrana povezano i sa nekirn ka-
tastrofalnim, al'i i programiranim greSkan.ra (programiranim od strir-ne drugih), a to je povezano sa navodninl nrerhametom i saburonlkao dvijema odreclnicama Muslimana bosanskog porijekla. To dob-
rodinstvo, pra5tanje, dareZljivost, strpljenje, dosljednost i dekanje
2A
da sr-rdbina odredi mjesto je nedostatak pravog tumadenja ovih od-rcdnica koje su se inametale kao n.ivo svijesti u svakodnevnom od-r;oju vec;ine muslinranskih porodica. Taj nivo svijesti proistekao izrlLrclogodiSnje ivjekovne prakse Zivljenja nije nikada uvaZavao izu-i;avarrje Kur'ana kao ishod,iSta ovih principa na pravi nadin. Da nerlovorimo, mada i danas treba to reci, da .Kur'an propisuje da Bogrrece promijeniti situaciju jednog naroda dok je narocl ne promijeni:;arrr, pa do toga da se sabur u izvornom tunradenju mora posma:-rati kao puna spremnost na ulagarrje najveiih napora i truda i pocl-rrodenje najteZih Zrtava u akt'ivnom otporu zlu i ,aktivnoj borbi zarlobro. To'izvorno tunracenje, mada sam se ja samo sluZio autori-rrra, koji imaju autoritet u ovoj oblasti iza sebe ne mogu rec,i da santpripadam ovim autorima, niti blizu dobrim poznavaocima Kur'ana eas.rrog izato ovu tezu nedu duZe elaborirati sa ovim pristupom, ali samosjetio za potrebno da u vrijeme ratrlo.J osvje5civanja Muslimana kaorraroda da istaknemo elemenat Kur'ana kao vrlo vazarr faktor osvjesiiva-nja i povratka iskonskim vrijednostima izlasl<a iz ljuSture koja se zas-rriva na nenacionalnom biiu bosanskih Muslirnana. Ovo podsjeianje nai:;larnskur dimenziju nacionalnog bica Muslrimana na prostoru Bosne !
llcrcegovine mora se danas u vrijeme rata u BiH objasniti ne kacislarnski fundarnentalizam jednog naroda nastao u evropskom okruze-rrjrr , a ne u ol<ruZenju islarnskih zemalja, nego na razmedinra civili-,,irr;ije istol<a i zapada. Sa svojirn ignorarrtskitn stavom suvrenteneI rrropa je prokockala izuzetnu 5ansu da jedarr europski narod prih-vrrlir kao europski, a ovako ispada da je bolujuii vlastitoj zabludiinepoznavanju prisiljena da pod pritiskom islamskih zemalja ovajprol:lem rje5ava. lni pol muke za Europu, koja je uvijek Balkan;rosrnatrala kao mistidrro plemerrsko leglo ili parafrazirajucii Krlezr_rrlrr je ovo balkanska krdrna u kojoj nikada nisi siguran kada ierrt;slati svjetla,i kada ie nozevi rjesavati medusobne zaclievibe,rrli postavlja se pitanje kako suStinu bosanskog Zivljenja ne zna-irr konr5ije i susjedi i kako to da su nesporazurni uvijek u funkcijirr.lcr: politidarske igre? zar ovo krvavo istorijsko,ili povijesno is-l,r.;lv'rije dovoljna opomena da se ovdje periodidno istor,ija po-rrrrvl;;r lrilo sa pucnjevima Gavrila principa ili nekog drugog-Crnog(,;rvrrl;r l<'rl sarajevskog aerodrorna kada je ub'ijerr jedan tihi Bo-r;rilir(: ll;rl<ijrr Turajlii. I u jednom i drugorn sludaju se sve de_r;irvrrlo 1rr.r:<l oi;irna uvijek prisutne evropske javnosti. Iu jedrromi rlrrrrlrrrr :;lrri:rrjtr se de5avalo dudenje, isdudavanje i klasridni te-rorizrrnr i irl<, jr: ikakva pourka iz oba sludaja to je da ovi pucnjer'irrrr)ryrr iztrzv;rti (l<irl<o se to jednonr vei desilo) svjetskr,r katastrofu.l)ir Ii r;c ir;l,ri1l lrili uciteljica Zivota ostaje na ehu Zeneve, pri.1,-:
$\/o(lir U r;vij0l;li Mrll;lirrLrner, kOji nrorajr_r pr0rr;rci svr.rjc pravo I.ricc
21
kao faktor koji nije viSe tnarllirralarr ine nrclZe se l<upovati sajednim opankom prije izbora, a rrslovljavanje dobivanja drugog opan-ka ako se zna za koga si qlasao.
Trad!cionalizam posrilatr-aniit sabura kao othukivanja uz kahvuiprlsjeianja na Cariqrarl ili P*;tLr kao nostalqija za rrekim vreme-nima davno proSlirr it;cl<irrrir-'na siilru trarcdnu "drt.rgi dan druganafaka" je definitivrro prcvirzitlr.'tlt [ornta sada kada toliki rutezzr'i
stoje u besprijekornonr rcrltt rlr::;litiatrja nrladosti ili !<ada naieiene dekaju da vriictttc i.,lrr ir;r: pl'liatrs tra!ove dirrljanja. Zato i
$amo zato podsjcrlrrnic t)it:;;tlrttt. l<oli tr izvornom tumadenju kakvo
ie vladalo do sr<lrr slittto zttltt;i rrrtvi I<abur (smrtl za Muslinrane.Daner se mudrc rllirvc ttttt:;litttlrttr;kor; ttartlrta rre broje na prstinrajedile ruke lnctttittrrt ttil<ltl<vot1 ritzlot;:t rla kriiemo tu dinjenicu ne
zato 5to snro clattas ltoslrrli N/lttslirrrrltri poprijeko, nrnogi ie reriprorniienili cJrcso.,rr: u Iirtir:tlrt tttttslitttltttsl<ottt isl<rivlienom oqledir-lLr kakvo lram sc drt sacla ttat-ttttlalo, icr jos lrviiek rrlada miSllenieda se dres karakteri5e po boiarna a nc po osjeianjima. Da ima i
tlkr,rih Murslirrrana l<oii svojc lnttslitttltlts:l<r:l ll;ce l<oriste kao i:lr':spodcbro pclr:han iisprljan pol.azrrjc iitl:; trrrijel< prisutfri tra<Jicrr---
nalizam iprovinciialrro rllr-'rlrrttic,;rli lla 7a!nst iioi tlriie!< l'.cd
jednih slijepo pristajartjr-' rr ttkipi takrlzvarrih jugosloverra. Tai l-al za
Jugoslavijom, u l<ojrr Mrrslirrilrni icsu stvarno bil,i upravo zaljublieni,danas se l<otl rrckih ttt;ttriIc:rlttir: l<:ro izbiecravanje doprirrosa borlriinoC obia5nietrjr:tr rlrt ttrr 7r:lr-'ttiestvorrati kao nacionalisti u ovr'1
borbi, kod druclih l<ao 1'lotrraqarrje kroz djelovanje pete kolone, a
kod tre6ih i najte2e, trrirrla je i ovo tebko, l<ao direktno suprotsta\Lljanje svojim sunarodnicirrta iniihovim saveznicima na strani ag-
resorske vojske" M i nroranro i danas def initivno da ra5distimo satirn da je ovdje u pitattjLt allrcsija rrajgore vrste sa oznakom srbo-crnoqorskoCJ detnicl<ogl obiljeTja sa osnovtrit'n cillem da se bioloS-l(i, ekonornski iclefinitivno pol!ticl(i uniiiti ditav iedarr narod i
iscrtaju r.rove karte. Ako je tipidno muslimanski grad Kozarac do-
bio novo ime Radoslavci kakva su tek irrtena dekala ne5to Sto te
bilo tipidno bosansko, kao Sto je rijeka Bosrra, qradovi Magia!,TeSanj, Srebrenik, Gradadac, Sarajevo, N/ostar, \/jsoko... Sudbina voclionog koji hoie, a vude onog koii neie, kaZe mudra izreka i ona go-
vori o nedemu Sto je r-r svijesti musllmernskog naroda neSto Sto
nam je nametnuto: dekanje surdbine. lz veC citiranoq izvocia i=
l(ur'ana postaje iasno da se za promietrr-t starrja traZi al<ciia, a ne
sliiepo dekanje. Zato je vriiel-ne u l<ojenr 2ivilno uistinr-l strdbinsko,er za prorr!enu situacije rrarrt je l<ao ljrrdinra Ilnada se Zeli doka-
zati rla i bioloSki tre pripadarrto ljtrdirra, Bo2ijirrr izatllratticitla na
Zerrrlji), ttcr.lo tlit silllo ltlSit l<opija zaosl.itlilt LI trvtllttciotlom raz-
22
vojtr, stoje na raspolaganju sva materijalna iduhovna svojstvaoko nas iu narna. Narna se rnora dozvoliti pravo da odbranim'svoj Z'ivot kao Ljudi, a da u nama shvatimo da unatod stradanjimajesmo Ljudi, Boziii izabranici. rslarn kao religija u nadelu odbacu-je rat, kategoridki ga zabranjuje i najstroZije osuduje kao sredstvolrolitike nasilja ito je ono Sto svakog rhuslimana u svijetu sprije-cava da bude agresor. Medr,rtim Kur'an propisuje borbu idozvo,ljava upotrebu sile:
'l . U odbrani nraterijalrrih vrijeclnosti, kao Sto je 2ivot, dontc,-virra i imetak,
2. U odbrani duhovnilr vrijednosti, kao Sto su vjera, sloboda,3. U odbrani reda, mira i svakidainje sigurnosti.
To nisu nikakvi rnudZahedinski zakoni, niti je to vjerski ia-nartizam, nego jedno od osnovnih prava covjeka kojeg priznaje ri
Povelja UN o pravima islobodanra covjeka;i gradanirra. Ljudskoclostojanstvo ne smije biti pogaZeno, a danas smo suodeni sa takvirnrlzr2enjem ljr-rdskog dostojanstva da bilo kakvi principi Ido saijapogreSno posrnatrani) i sa[:ur ti sudbine rnoraju samo biti, dos-ljcdno primijenjeni, jer se i Kur'an mora posnlatrati kao cjeloviiaknjiga, a i Zivct kao vrlo sloZena pojava izra2ena r-r raznirn obli-r; i nra.
Naravno, ovaj skup bi bio prornaiaj al<o ne bi posrnatralr i
vlirstitu ulogu. Dr2eci se nekilr Sablona u postratranju ulogg i;r-telektualca u normalnirn uslovinra, a cla ne glorrorimo o uvjetimi,ll'atnog stanja, mora se izreci jedna osnovna crta Zelje za prosjr_.-i:nirn komoditetom isigurr.rosti s kojLima se u suStini kalkulantsi<iprosjedau irrtelektualac odnosi spram svake situacije. To je iuslrrcaju rata, pa ina nasern r-naglajskorn pianu. Ta kalkulacija nij<:r;vugdje prisutna, ali je cirrjenica da je clobar broj vodecih inte-lr:l<tualaca (bolje redeno rukovodeiih) svoj mir potraZio u sigurno-:;li rrckih mirnijih predjela zemaljske kugle. Sreia je pa su os-l,rlr;xrtriotske snage, meelu kojima je ionih ii vodeiih i rukovo-rlr,r:rlr, [<oji su shvatili da je u pitanju sr-rdbina ovog grada. Svak?l;r;r,lilir;rrrst ili nebavljenje politikom koju nam propagiraju danas1ro;r:rlirrr:i zoleii da zastite svoj navodni dignitet nenacionalnih biia,l<.1rr uivr:,rl have istare slave, je nerazumijevanje osnovice svo-r;lr po:;to;;rnjlr. KaZem, svoga, jer osnovica narodnog postojanja Jctrsl;rrrovljr:rrr i lrc.z ovih kvazintelektr-r alaca i salonskih stratega ko-ii srr r;prr.rrrrri rlrr kritidki posmatraju svijei okrulen oreolom nerJi-r-rlirljiv,r;ti i lrrzrro<1 sjaja kojinr ih je nekada osvjetljavalo socijalis-lii;l<rr srrnrrul)rirvno svjctlo. To svjetro ako danas i postoji itoi_e:;lrrTiti r;rrrrro liiro zr;orlnrr orijenfir komr-lristlcl<o -- fa5istickoj klil<i
z.J
sa brda koja rras gafla ne birajuci ciljeve. Ti naSi kritidari svegapostojeieg bilo da se nalaze na Jadranu, ili t-l drugim inozemstvi-rr-ra ili u nekoj od naSih ulica Iakticki su joS uvijek na klackalicikoja ima nevidljivu stranu tra rlttoj drugoi strani. Oni jo5 ne vje-ruju, oni se joS uvijek t;trrli-', otti stra5rro pate, oni bti svaku situa-ciju bolje razrijeSili iorrtla tr rrcdostatku vlastite potencije za do'prinos borbi pribjegavajtr vlttlltttitr llotcncijala drugih.
Ja sarn nrorzto rtitr;litsit'i ovtt 11rt.rpu irrtelektr-ralaca koji su r;e
lli"idruZili kao partrcIttiir orrrr j irrrlilcrttrrtrtoj grupi samohvalisavaca i
intriganata l<akvih irrijc rrtirli lrroi iorrda kada se neSto lo5e desilikuje se sa 2arclotttttn "Josittll li jit to rekao, mene niko ne sluSa"'-lorre joS prt:cl oi;itttit itpititr zrrl;lttvo tta stadionu JNA islet kojeqclanas tzv. JA izvodi trZivo nrttl Stritistortr, Jablanicom, Bijelom Plo-
dorrr, Parnicotr, Starottt [1jc<;ic<lrrt, da si.tttt<t kaZemo naSe primjere,a o lstocnoj Bosrti, Sarajevr-r, Bril<orrr, Bileljini, Krajini da ittegovorimo.
Veliki broj fntelektualaca t\/lagllaja davao je idaje doprinospobjedi nad mradrrim Sejtanorrr l<oji se nadvio iznad nas, pa isverras isku5ava. Medu rrjima irna i orrih koji su dali svoj iivot za
slobodnu BiH. To nas obavezuie rlel iu nj'il.rovo inre, ime jednocl
Suada Brkiia, Saliha Nuhatta, Hajdara Spahiia, Hamdije iSenadaArifagiia, da pornenetn silttro ttcl<e rtz duZno po5tovanje svima, ko-ji su dali i koji ie dati svoj Zivot, jer ova borba traje i dalje, da
se rni iokrenemo ostvirrivatrju ciljeva borbe. A ciljevi su jasni da
2ivimo slobodni kao ljudi ida stvorirno uslove za bogatiji Zivotgeneracijama koje clolaze il<oje moraiu znati ri ko su iSta su i
da im se ne nikada lte ponovi viSe na5a istorija stradanja svakihtrenutaka kada na5a svijest popusti pod satanskim uticajem zabora-va. Mi moramo, kao najelitniji dio muslimanskog naroda' da od
zaborava saduvamo ono sto su nam uradile najbliZe komSije' da
u odgoju buducih generacija ispridamo ko je bio Hamdija Arifagiicovjek gromovitog glasa. Taj glas se mora duti kao mujezinov glassa Kur5umlije dZamije. OsmiSljavanje ciljeva borbe, to moramo na-
glasiti, ne vodi ni prema kojoj opciji muslimanskog fundamentalrz-rna koji Zeli naturiti Islam ikome u kr56anskoj Evropi, nego viSel<ao glas Bosanaca muslimanske provincije koji konadno znaju cia
su i irrtelektualna i fizid,ka snaga koja uvaiava interese drugih, alitraZi cla se i njihovi interesi uvaZavaju. Ovoj borbi oni zalaZu svo-je Zivote, jer im prijeti fizidko istrebljenje u 6r-rdoviSnoj nakani voZ-
clova i vojvoda. Tome se protivi li hrvatski narod koji je takodt';stavljen u BiH 92,'93, a u Hrvatskoj 91/92/93. godine pred zid uniS-
tavanja, kno i dio srpskog naroda kojem je na du5i ne takozvana,1c{Jtl olLr stvill)il l"lil-l. Oria jc clglltgvina svih rtarr-r<li-t l<oji ttt 2ivc
24
i l<oji lc l<ao dornovinu iurte i zato ne postoje nikakve domovine iro,.orvlo dol'novine. Mi je moralno osloboditi od kancerogenog obo-ljr:rr1;r, koje poput kuge iz 1600-tih godina, Bosnorn haraju. Ta ku-1,ir so zove cosicevsl<o-milo5evicevski reZirn ikoncepcija Velikeiillrijr-. sa piunima propalih psihijatara ipjesnika Sekspirologa ibio-Iot;ir l\aradZic, Koljevic, PlavSic piona. Fioni su irnrrogi bradatiirrc Srbi l<oji su do juce bili naSe korlSije isusjedi il<oji sur;voje haubice r-rsnrjerili protiv zajc;dirickog Zivota, prije svega. Orrisrr rrrislili inrnogi idanas rlisie da rade dobro djelo koje aminuji;rrjilrov patrijarlr Pavle, vei cla zvanienici kor.nunisti proglaSavaju i
ra sveca, kada artiljerijonr.qadajr-r lVlaglaj ipsuju nam preko radioOzrena nrajku balijsku. Ta korrcepcija ceSnjaka iral<'ije brlje vecpodobro smrdi cijelom Evroponr isvijetom, a njih ieka zasluZeriakazna ili novog Nirnberga ili na$ih nromaka koji zajedno sa HVOlrostaju snaga za respekt. Oslobodimo Bosnu ti Hercegovinu odrrrote, s bilo cije strane da dolazi ivratirno bosanski duh u na5elrosariske gradove, avetinjskih izgletda ipolusruSene, recimo kre-lonirna da su l<reteni iizadimo iz ljr-rStr,rre nenacionalno obojene,rrc cla bi se ogrnuli nacionalninr bojanra nego da bi zrrali tko smrtikoji je put povratka iskorru. Medu rraSim borcinra i ljr_rd,inra irla-nro ogronltu historijsku zadacu da objasninro ciljeve iplatfornturririe borbe, da vratinro utjelru za prognane iucviljene, da iir ob-jrrsnirno da imarrro slracJe da iovaj suvrenreni l<rstadl<i rat spt-ije-i;irrro isa vlastitirrt snaganla da izaclenro l<ao pobjer.lltici. llrditc-rcrrtnost ntedunarodrre zajednice ce se toj istoj zajednici vratitil<iro bunrerang, a u ovom trenutku ovolikih Zrtava nar"na je najma-rrje vaZno da li ie rat eskalirati ili rre. Samo or.ri koji podstrekava-vaju podjele i rat treba da znaju da iza nas vec rastu generacijekoje ce tadno znati iko su iSto su ii 5ta irn je diniti u miruFleograda, i sviir drugilr metropola koje sa Coca Colom i pivom ulirnenkama posmatraju kako jedan narod gine nezaSticen isa he-rojskirn otporom koji nadilazi mogucnosti opstanka. Evropa je naizboru, kao i velike sile, r.ra5 izbor se nrora da zna ili oslobacfanjeili rat do kraja svilr agresora. A pravda je na rrasoj strani iko-naclro srno svjesrri scbe i to je vec velika pobjeda na5a u ovonlratrr. A il<onadna pobjeda je blizu, na$a iu nama. poStovaiemct:;virl<oc; saveznika, a tadno zlrati ko je clopustio da nanr se ubije.polplr:rlsjcclnik Vlade, Muslilnan liakija, Bosanac. S rrjegovim ubis-lvorr valjrllr je i rranra svim jasno da je to sinrbolika ovog rata ir;ilj rrryrcsijr-..
25
Dipl. inE. lsmet Mustabaiic
GOSPODARSTVENE PRII-IKE I MOGUCNOSTIrnaglal,skog kraja kao osnovna predpostavka za organizovan Zivot
musllmanske zaiednice
Ukupan razvoj jedne zajednice unaprijed je lirni'tiran, odnos-rro uslovljen realnim mogucnostim a razvoja vlastitog gospodarstva(privrede). U dana5njem smisltt rijeci osnova za razvoi gospodar'
stva na prostorima Maglaja uspostavlja se dolaskom Austrougar-ske uprave poslije okupacije BiH 1878. godine. Reorganlzacija dr-Zavne uprave isudstva u Maglaju istinr u vezi uvodenje svojihdirrovnika u njoj, izgradrrje infrastrr,rkturnih objekata: puteva, PT(..i
-- sluZbe,2eljeznidke pruge Bosanski Brod - Sarajevo, osnovne
5l<ole ipremosiavanje rijeke Bosrre pozitivno su uticali rra razvoj
zanatstva, posebno na trgovinu ieksploataciju 5r-lrnskog idrugogbogatstva maglajskog sreza.
Privreclnu panoramu Maglaja tog vremena najbolje odslika-
va popis stanovniStva Bosne i Hercegovine 1895. godine, a obja-
vljen 1905" godine. Maglajski kotar brojao je tada 25'028 stanovrri-ka slijedeie strukture i zanimanja.
a) driavna uprava, sudstvo, Zelieznica, trgovinag1a zanimanja ima uposlenih 1.060 stanovnika.
b) poljodjelstrro 23.968 stanovnika u okviru kojeg432, slobodni zemljodijelci 7.337, kmetovi 3.423, i ostalive poljodijelstvom 375.
i obrt i dru-
su: vlasnicil<oj,i se ba-
Gontji izvori govore cla se preko 95'lir starrovniStva bavilo ze-
lnljoradnjorn iratarstvonr, koja je gocli$rrje proizvodila 680.000 t-rl<e
picnice, 18,5 hiljacla ol<a jecma,2 miliorra ol<a l<ukr,rruztt i 1,1 tnilion
2$
rrl<ir sljivc (jedrra oka - 1,28 kg), dot je brojno stanje stoke b,ilo{)(J00 ovacar i 7897 koza. Na razvoj privrednog Zivota uticaie sigur"rro iosrrivarrje prve dionicarske banke u Maglaju 1905. godine (hr-virlsl<a trgovacka banl<a i Stedionica Maglaj - glavni diorridar Mus-tajl-rog Uzeirbegovic). Pa ce tako 20-tih godirra ovog vijeka u mag-lirjsl<oj kasabi raditi 20 razlicitih privatnih trgovinskih radnji, zatimoko desetak ugostiteljskih i viSe desetina zanatskilr radnji: (pekar-ski, rnesarski, kazandiijski, saracki, kovacki, potkovadkih, krojadkih,f Lrrtrnd2ijskih i drugih).
Odlaskom Austrougarske sa ovih porostora i dolaskom odno-sno fornriranjem Kraljevine Jugoslavije (SHS) biti ce i na podrudjurnaglajskog kraja vrSene agrante reforme l<ao ina podrudju cijeieDill (1919
- 1931. godineJ. Torn prilikom oduzeto je ukupno 966.000hektara zemlji5ta. Cilj ovih reformi bio je ukidanje feudalnih odno-s;a u BiH Sto je istovremeno rezultiralo prelaskom vlasnistva naokspropisanim zemijiStem od rnuslimanskog uglavnom u pravosl;r-vnorn vlasniStvu. Naravno, predvidena zakonska naknada od (255,000.000clinara plus 550.000.000 dinara) biv5irn vlasnicima nije nikada izvr-5e rra.
Zakor.rom o agrarnoj reformi iz avgusta 1945. godine i maja1953. godine nacionalizovano je na radun veleposjednika, banaka.crkvi, zemljoradnika i drugih - slijedeiih 1.800.000 hektara zemijeLr Bll-'1. Ova nacionalizacija rrije inrala naciorralni karakter nego ide-oloSki l<aral<ter. No bez obzira na to generaliro gledano jasrro seLrocava tenderrcija osnriSljenog ul<ldanja ekononrskih mogucnosti ocl-rosno gospodarstvenih za rrontralarr razvoj ntr_rslirnanske zajednice u8iH.
Nainre, Muslirnani su sistelltatski svodeni pod zernlju posjed-rril<a na bezernlja5e. lndustrijalizacija u drugoj Jugoslaviji poslije llsvjetskog rata imala je po muslimansko stanovniStvo iste posljedice.lzclradnja industrijskilr objekata, urbanih cjelina i Infrastrukturnih ob,jel(ata u pravilr-r je vrSena na tnuslimanskorl rracionalrrom prostoru(kal<o to neki vole reii].
Maglaj zbog svoje nacionalne strukture vec od polovine 17 vi-jeka rra ovamo krece se oko B'iH prosjel<a. Stoga je on zaista tipid-na BiH sredina i svi generalisani zakljucci u potpunosti se odnoserrir nraclajski l<raj. JoS jedna specificnost odrrosno posebnost vezanczir N,4ar;laj prenaglaSena je monostruktura pr.ivrede. Naime Kombinat,,Nrrlr..n" ocl svoct osnutka od'l 955. godine na ovamo predstavlja ccn1)5",, ,rl rrl<rrJltrocl lirivrednog potencijala opiine. Posmatrajuoi vremen-:,;ki 1rr:riorl orl r;ctr .l 00 godina unazad (1895-1 gg3) uodavamo izmje-nrr privrr:tlrrc r;trrrkItrro ocl tipicne poljoprivrede do tipicno industrij-sko srcrlirrt:.
2',i
Taj prelazak u datorn periodu imao je l<oliko-toliko svoj pri-rodan kontinuiteL ipostupnost r.r 1;rvih 50-ak godina imoZe se go-voriti o razvo.ju poduzetrri$tva ljrrrli rrraglajsl<og kraja.
Podetkom izgrarlrrjr: irrrltrslrijr: papira (19521 iuvoderrjem so-cijal'isticl<ih prodr-rkciorrilr orlrror;ir ovirj trcrrd razvoja podr-rzetniStva senasilrro ukida. Ovdjc lrclrr rroi;ili rlir li lrror;csi rrisr-r ostavljali identi-car-r trag lr ol<virtr Lri nlrr;ionrrlrrc zrjcrlrrir;o koje nastanjuju ove pro-store: bosarrski Mrrslirrrrrri, lrosrrrrs;l<i Srlri ibosarrski Hrvati. Kod sr-pskog -sfilpovrriStvir rrzvijrro r;c or;jr:r:rrj trljurnfa iprivrZenosti izgra-dnji sisterrra. UccSr;r: rr prosvjr:li, polit;iji, drZavnoj upravi, u podu-zedirna, Lr sarnoul)rilvnirrr rrirlirrrirrr;r lrilo je dominantno. Kod hrvat-skog stanovnistva zlrrlrl sislcrrrirlskilr sprovodenih mjera na potiranjusamobiLnosti tr cl<orrclrrrsl<otrr, l<rrlltrrrronr i clulrovnom smislu razvi-jao se izvjestarr osjecaj odlrojnosti sllrarn sistema, ovo se posebnoodnosi lra Seherski kraj. lz, redova ovo11 rraroda regrutuje se pro-centualrro najveci broj pecalbara (takozvanih radrr'ika na privreme-nom radu). Kod Muslinrana je t-azvijan osjccarj apatije i "zlatne sre-dine".
l(od Hrvata ie sc ovo pol<aza[i i<ao vr:lika prednost jer ft:pored veielt nraterijalrroo napft:tl<it biti u okviru hrvatske populaci-je ocr-rvan poduzetnicki cltrh 5lo si1;uran rtije sludaj l<od lVluslimarro"Sav razvoj privrede kroz llrctlto<lnih.l 0 gyodina svodi se na razvojkapLrciteta "Natrouu Macllaj.
Interesarrtno jc rlir ov;ri rirzvoj rrijc pratio aclekvaletlt razvoj itt-l'rastrul<tui-e sela na rtracllirjsl<oj opcitri. Urrjesto toga sredstva stlvjerovatno sistemsl<i usr-rrjeravatra na viSe nivoe, a pod f,irmom ra-
zvoj sirovinsl<e ostrove - Sunra, gradena je putna mre1a na Ozre'nu koja je kako sada vidinlo irnala i drugu nanrjenu. eak se moZe
ustvrd,iti da su tal<ozvane "gole sjece" posljednjih par godina bileu fr-rnkciju ovog Sto se sada de5ava.
Li durZim vretnenskinr intervalitra u uslovilra soci;ialistickiltprodukcionilr odnosa Kombinat "Natron" ilokalne opiinske firme"22. decembsy" gradevinska f irma, te industrija namje5taja "Borik.Krojacka radna organizacija "lbri5im Obralii" i dr. uspjevali su Llpo-
Sljavati prirodan priraStaj radno sposobnog stanovniStva i sela i gradtl'NeuspjeSno provodene privredne ref ortne u bivSoj SFRJ ' pa
takcl iu privredi op6ine llaglaj ukazivale su rra problematiku pro-duktivnosti irealnog viSka radne snage. Problem el<onomidnosti ltindustriji papira proisticao je iz skupe sirovinske osnove iu od'nosu na evropski nivo zastarjelosti telrnidko - tehnoloSl<ih kapa-citeta u jedrrorn dijelu.
Dohodovnost odnosno profi tabilrrost oslgLll-avalla je sarllo na
racurr autarlricnosti jugloslovenske privreclt:. Zbog svgje autar[ije, ili
lr.ljc r.ci:crro rrcl<orn;latibilnosli $a nreclunaroclniin e[<onomsl<irn ol<.iltloiljort onit :;() r[rluzila r-t stalrroj stagr]aciji $l-o se clugo vrernenap|il<rivalcl stalnim zaduzenjem u inozenrstvu. U ovakvom neposrect-noill ekononrskom okruZenju "Natron. se nametnuo kao monop0-lsl<i subjekt tadasnje jugoslovenske privrede i na taj nacinr odr-lirvao relativno povoljan standard stanovnistva maglajsliog kraja po-sljednjih godina sve do agresije na mradu drZavu gosnu iH"r"*-<lovir.rLr 1992. godine.
Raspadom SSSR-a i padom komunizma {generatora siroma5tvaibijede) u svijetu, na prostorima bivse sFBJ trijumfuje nacionari-tan1, a posebno srpski, nacional - socijalizam (fa5izam] kojim se1e:li realizovati ideje Garasanina, Moljeviia i one iz memorandumasANU o velikoj srbiji. ovo je posebno prepoz'atrjivo kroz nasto-jarje da se tenkovskim gusjerricama trasira rakozvani "plavi put,.ili put Bijeljina - Banja Luka.- Benl<ovac. Ovu ideju ozbiijno kon-l<r-rri5e i ona o podjeli BiH prostora po modelLr Cvetkovii _ Ma-i;.k, koja i u prakticnom Zivotu in'rer svoje za.clovaraie i realizatore(stt-rdioznije pogledati ntal)Lt sa provirrcijarral. Ucinila se ova iclejarkrlladljivom i evropskim "mirotvorcinra* Vensu i Ovenu, jer je, ka-l<. im se cini lagana za realizacil,r princ,ipo' Fors -* balans (rav-roteza sila). Pri torne gube iz vida da je princip Fors *- balans ipal<samo stanje labilne ravnoteze inije rjesenje primjereno za BiH kaolrajno. Zajedn,idki imenitelj objerna ovim idejama i istovremeno ifatalna greSka je ignorisanje jednog fakta i realiteta sto se zoveBosansko Muslimanski narod na prostorima cjelovit-e suverene i me-tlunarodno priznate drZave Bosne iHercegovine, sa priroclnim pra-vorr na te prostore ni manjim ni vecim nego Sto ga ,imaju Bosans-l<i Srbi i Bosanski Hrvati.
Agresija na BiH ima svoje specificnosti u tome Sto ona sastanovista agresora - srboietrricke klike predstavlja samo borbu za1lo inebo iznad nje-qa. Sve sto je stvoreno riraterijalnih, kuitr-rrnih iduhovnih dobara valja uniStiti, jer je to osnova i moguinost fizickoil.pstanka po njirla nepozeljnih na tim prostorima (Mr-rslimana iHr-vata). Ma-qlaj ur svemu tonre nije izttzetal< nego bas tipidan prirn-icr, zbocl svecJa toga sistenratsl<i se razaraju postrcljenja Kombina-lir "Nrtrotr", "Borika", "Autoprevoza", Krojacke itd. Vjerski objektirr N,4rrr.llrrjrr lirkocle nisu postedcni razaranja: clzarnija Jr-rsufpaie Ka-lrrrrrlr l(rrrsrrrrrlija, sveti5te svetog; Leopolcla Mandica, pravoslav-n;r r;rlivrr il;lii;rr(). lrnajuii sve ovo u vidu lVlr-rslimanima Maglaja kaoirrr;lrrl,rrr tlij.lrr r;jclovite BiH predstoji duga iteska borba za op-sLlrrirk rur vlastitinr rracionalnim povijesrrim prostorirna. Ta borba imasvojc dvijc bitnc faze i to:
1. Odbrarra rrrrrslirtrlrrsl<or1 rrrr:iorrnlnor; l)rostort i nrt.tslimi'rtt-
ske populacije kroz orttzAlrr lrotlrtt ltlto trrirr)vtti prcllovori tt Tcttev,ne mogu dati rezultate.
Sto se tide muslimattsl<or; ltaciottalnog prostora on je, po na-
ma, svaka avlija i nrahala ttit llrosttlritna driave BiH od Une do Drine.2. Borba za vlastitu i ztrjt-'clrtickrr gospodarstvenu osnovu kao
pretpostavku organizovitttrt<; <lrtt$tvtrrt<tg zivota i satnim tim opstan-ka Musl'imarta na ovint I)ro:itoril)lil.
Realna je prt-'rlpost;tvkrt tl;t ct: prva faza trajati mnogo kra-ie, a druga znatrto <lttltl, rttlttot;t){) olli.t ce biti stalna. Alternativaovoj borbi je sartto rirscljirvittrjt:, otlt)osll<t glorki peialbarski Zivot i
postupno nestajarrjr: sit vllstitill ttitr:iottitlttill prostora" Prva faza ieznadajno oclnrakla u svotlt ritzvr.rjtt. litl<tl sLr zbo0 svog istorijskogrrasljeda Muslimarri UiH i lVlerglaja algesijLr clocekali llespremno,materijalno itelrnicki neopremljeni, iptrk postittrruti rezr-rltati u od-
brani su iznad ocekivanja i nrogr-tclrosti.
llerojizam kojeg su iskazale rrarodiLo rnlade Maglajlije u od-
brarri ovog grada je do sada nezallilje2crl tr istoriji ovih krajeva. Za
drugu fazu borbe [/luslimani Magllaja Lr ovotl trenutku nisu dovolj-no dobro organizovani, Stogla sa darraSnjirll skupom mora nastupi'ti prekretnica. Mora zapoceti btlrba za svakog naSeg covjeka Mus-
limana, a posebno,intelel<tr-ralce. Svi rnoraju biti u funkciji odbrir-ne vlastitog naroda i tracionaltrog muslimanskog prostora'
Jaka neprijateljska ofanziva, duZina prvih vatrenih Iinija u sa-
mom gradu i u industrijsl<irn objektima, blokade putnih pravaca pre-
kinula je sve privredne idruge tokove na opcini Maglaj.
Tro5e se preostale nl.lterijalne i druge rezerve ko.ie snro stvo-
rlli u miru. Tokovi tih roba usmjererri su du2im nesigurninr putninlpravcem prema Splitr-r" lako prodr-r, robe bivaju oporezivane kroz o'tovarivanje u procentu kojeg lokalni rr.rocnik Ll tom trenutku propi-
5e. ovakvonr oporezivanju podlije2r-r bak i robe iz humanitarnih izvor;t
koje idu prema Maglaju. Sasvim je jasno da ova praksa po sellipredstavlla pritisak ivicl agresije, a jasno je da ima ipodrSku t-i
visokinr politiikirn krugovinia medu zagovornicima takozvane Hei'-
ceg Bclsne kao paradrZavne tv0revine. StanovtriStvcl u ovonl trenut-ku nije obavije5teno u dovoljnoj mjeri, jer mu se kroz kojekakve
otvorene proErarne vaSarskog tipa sa lol<alrrog radija nr,rde iluzije o
skorijern ljepSem Zivotu. Kod radnlka zaposlenih u maglajskoj pri-
vredi, a posebno radnika ,Natrona", prisrrtna je svijest o tome ci;l
ce prestankom agresije biti dovoljno sanirati materijalne Stete tta
proizvodnim postrojenjima ipokrenuti proizvodnja svega u "Natro-nu" i da ce se Zivot vratiti u normalu. Ovako rasprostranjello mi-
30
liljcrrjr: prcdr:tavlja vcliku zal:lrrdrr, a intelcktr-ralr:i Martllja nrrrlrj,.rlrr.ijr: s;vcqa rastunla(:i1i ovo stanje i1;ronaci n()ve prilvce ipLlteveritzvoja g<.lspodarstvenog Zivota na na5oj opcini. Naravno, ovom pro-blemu se odmah mora posvetiti maksimalna paZnja ne dekajuci krajrata i politickog rjeSenja na nivou drZave BiH. Potrebno je na ovinrprostorima jasno profilirati to Sto se zove ratna privreda. A zabr-rduia mirna vremena zbog izm,ijenjenog privrednog okruZenja, pri-je svega "Natrona., treba relaciju SIROVINSKA OSNOVA - TEll-NICKO TEHNOLOSKE MOGUCNOSTI - TRZISTE iznova sagledati i
postaviti primjerno novim okolnostima. Bez redefinisane ove relaci-je sigurno neie biti kreditnih linija za saniranje Steta i zanavljanjeproizvodirje. Jasno je da ie morati doii do redukcije kapaciteta iz-lnjene asortimana zatim izgradnje drugih kapaciteta, a u cilju uKi-danja monostrukture naSe privrede. lzgradr.rjom infrastrukture selatreba iskoristiti r,r gospodarstvenorn snrislu sve l<ooperativne pred-nosti koje maglajski kraj posjeduje (razvoj stocarstva, zemljorad-rrje, vocarstva itako dalje). lstovremeno sa ovim, a u skladu saqeneralnim i politidkinr opredijeljenjirra BiH valja glracliti i novevlasnidke odnose.
Kada su u pitanjr-r vlasnicki odnosi u okviru privredrrllr su-bjekata onda valja pror.ralaziti modele koji ce apsorbovati eho na"cionalnih homogenizacija kao op5teg trenda.
Kao Sto je prije 100 godina preduslov za razvoj gospodarstvana ovim prostorima bila izgradnja leljeznil,ke i putne komunikaci-je Bosanski Brod - Sarajevo, zatim PTG sluZbe, premo5tavanje ri-jeke Bosne, tako i danas osnovni preduslov za normalizac,iju gos,-podarstva predstavlja sloboda kretanja roba, kapitala, ljudi i idejacijelinr "koridorom" Sto se zove Bosna i Hercegovirra. Putna il Zelje-znicka komunikacija Bosanski Brod - Sarajevo - Ploce predstav-Ija samo kicmu ili Zilu kucavicu toga "koridora".
NaSi borci na linijama od Kosove, Bijele Ploce, Jablanice doUli5njaka, te Durbrava i Hatkinih Njiva biju bitku iprolivaju krv ba5 zatakav "koridor" Sto se zove Bosna i Hercegovirra.
3l
Skup bosanskomuslimarrskih intelektualaca l\/laglaja
Maglaj, 23. 01 - 1993. tloclittt-'
GCSPODIN SAJRUS VENIS I LORD DEJVID OVEN- -*uvsKA
KoNFERENcIJA o BiH
PoStovana gosPodo,
MiBosanskoMuslimanskiirltclekttralcigradicausrcuBos.ne iHercegovine smo se okupili u ovllrl suclbirrskim danima za na5tt
jedirru domovinu Bosnu i Hercegovinu i 2elimo da se vama kao
predstavnicima sv;et"s'ke zajednicL naroda' obratimo sa sljededim
miSljenjima. Mislimo.-Ju ftu" istaknurti d'io bi6a Bosanskih Muslima-
na inramo moralno i-iluJtrto pravo da ova -svoja ralyti3!.1nl3 v'
nesemo vama upravo u vrijeme kada se odrZavaju razgovori o bu-
;;;;; uredenju BiFL' lrnamo na to i istorijsko pravo kao stanov-
nici drevnog no.anskog;'adiea Vaglaja' koji se kao ina5a do-
nrovina clivljail<i ruSi upravo isamo zato 5to srpskom fa5izmu
smeta sve sto nosl or'tuktr bosansko' Opiina Maglaj po.. svojoj
rracio'alnoj strukturi i-po- svoiol dugoj istoriji je vjerna slika BiH
i sa herojskim otporom u kojl'" navaii .srpskog fa.Sizma svoj dop-
rirrosclajuBosarrski"rr,lu'tl*uni,BosanskiHrvatikao.ivecibrojBosanski-h Srba, postala je pozrrata Sirom svijeta
Bosna iHur"*gJuina, t<ao cjelovita teritorija je historijska
Sansa Evrope isviiet"a o moguinoiti multinacionalnog inrultikon-
iesionalnog zivljenjal I -gosaisl(i
Muslirnani' kao er'rropski narod'
moguinost Evrope i" ""p'*i istirrsku povezanost Istoka i Zapada"
Bosanski Muslimani s"'o-ri*euiu napusteni od Evrope i svjetske
zajeclnice koje prate zlodin koji se natl njirna provodi samo kao
pedantni evidenticaii,tunlu bioja poginulih' silovanih' broja sru-
Senih iosvojenih gradova, uniStavanje dr-rSe posebno jednog itc-r
naseg narodu u ieo'noj"opltoi itug"oiji to;a nam je nametnuta' Bo'
sanski Muslimani su' sa okiilevanlem medunarodne zajednice po-
tn
stnli dio cudoviiin.g er<sperinrcnta urri$tava'ja, protjerivarrja i is.trcl-rllerrja. Darras kada su clcrbrarrrberri rneharriz'..'i ulaeati rurupa;svijet sa nastavljanjem embarga na uvoz oruija, potpuno komu-nikacijskom izoracijom, kao cra zere da se nastavi'gorgota ovognaroda. Protiv nas se i dalje l<oriste avioni, hemijski i" Oo'jni ot.rovi, najrazornija artirjerija, a kada nii' smognemo snage da odgo-vorimo onda se mi optuzujemo da nismo za mir irri nam se im-putira eksces iri se pojavrjuje uNpRoFoR najdesce r,uo,ustituosvojenih srpskih teritorija. Misrirno da je prisiajanje na konceptpodjele BiH na provincije prerra racionainom r<ljueu saueu.nistuou legaiizaciji etnidkog ciscenja. Tra2inro od vas kao visokih pred-stavnika UN da ne saudestvujete u trg;ovanju teritorijom nedegaSto se provodi u ime verikodrzavrrirr arrbici,ia ito trgovanje drugihdrzava sa teritorijom BiH. sa priz'avarrjen.r stanja
*prema vasinrprijedlozima, ne bi trebaro dugo vrenrena da se ipreostari cricBosanskih Musl'imana r-rnisti i ekonornski i bioroski
"u,turnin.ekscesrrinr situacijama, ucjenarna iurtimaturnirna prije svega se)komurnikacijama. Time bi bili crovedeni precl sarnor-ibistvo "
preciocima svijeta, a kroz konadne crogovore rnedunarodna zalecrnica mo-ra tacno propisati i nadin njihove prirnjene i nreritorno tumacerrjesu5tine dokumenata. Jer, dudna je ovo iemlla draga na5a gorpoOu,ovdje se tumadenje rijeci prevodi kroz interes moinika "i ir do-sadasnjem toku rata na stctLl .- uglavnom Bosanskih Muslimarra.Ovdje se Iako susrecu i dogovaraju oni koji na poginri";i"Ou;,kao na statistidke brojke. i koji ne prepoznaju bor roditer]a kojisu izgubili djecu, a sasvim sigurno je vei puno djece bosanst<,:izgubljeno. Nemate ni vi mandat, niti bilo ko drugi, Oa nai zab-r"anite da odbraninro ono Sto nam po ljudskom pravir pripadu '-.luodbranimo svoj Zivot i zivot svoje famirije, da ocinranimo biiejednog naroda kojem se. ru5e njegove bogomolje, kojem se poravna-vaju groblja njegovih djedova i pradjedova, kojem se diiavi grar-d.ovi uzimaju, mijenjaju imena i vr5i novi krstaS-ki rat protiv njega.Vi ste dinom prisile da se sjeclne sa srpskim zlodincima legali-zirali i aminovali njihove zrocine, a moracete znati da "" nifuou,,rrarod ne moZe unistiti i bez rnirne Bosne nema ni mirne Evrope.
Ako vei do, sada svijet, zaslijepljen propaganclonn, nije shva-1io, da ovdje nema zaracenih strana, nego da postoji samo agre_sij..a covjeka, kao icijeri prostor ito onirr koji su ovaj rat za-p.i:cli, rrrislirrro da je vrijeme cla to svijet shvati unatod ftrsiranluIr:zr <lir srr .svi l<rivi. Mi jesmo mali narocl, ali narod koji ne mo-/c biti lrlvovirrr zarad eksperimentisanja ikolebljivosii. Mi nrrrnolcrno viSe slrr)iiti kao sredstvo za risprobavanje rrovih mengelovskihmetoda cudovista iz takozvane Jugoslavije kojeg svi pomalo do-
oo
hrar.rjuriu ne shvotajuii da l.n curloviSlc Cc inrnli sve ved;e isve vece
,,f*tii"" TraZinro torrkrctrrr-r alcciirr tttctlttttirr<ldtttl zajodrlice koja jr:
prirnufu Republiku Bif-l kao t:jcltlvitu ijerclinstverru ida naS bo-
ianski dovjek konadno shvati tla nije nikakvo pastorde zle macehe
iurop" iUN. U protivnonl, tri;ma kraja ratu' a ratni zlodini udi-
nleni'ovdle i koji se joS iirrr': clok vi zasjedate nikada ne6e zastal"
j;ii, "
zltoinoi ioje ivi prilrvatatc za su-cJovornike' ce odgovarati
i pred sudom, a ntntlrli trrlriicSarri r"r ovaj prljavi rat . ve6
-sada 6e
morati da objasne.u,,li, r.,1,r11,, prctl, napaienim narodorn BiH, obo-
jat;enim i osikaienirn, ltrtr<l svoiorrr savjeScu i savjeSiu demokratske
i*i o"ti, ali i pred IJotl<irrr. IJ irrrc litr<lske i-BoZije pravde konadno se
mora shvatiti istina i 0l<orr<iilti rjolrlota Bosne i Hercegovine. Sa-
mo tako, vratlce srl vjcrlt tt polrlt:tlrr ttlrd <lavolom koji tumara ovim
protiotitu izlocirr biii l<aTrrjcrr' itli zlt ttils siglurno inikad zaborav-
ljen.
Ucesnici skupa bosansl<omuslitttanskc inteligerrcije Maglaja'
Upuceno:
-- Predsjedni5tvu RePublike Bill
- General Sati5 Nambiar'- Organizacija islamsk'ih zenralja
- Preclsjednik USA Vilijam Klinl-on
J4 35
POVELJAPrvog skupa
Bosansko Muslimanskih intelektualaca Maglajaodrianog 23. januara 1993. godine
Bosanskomuslimanski irrtelektualci sa podrudja opiine Mag,laj su'istaknuti dio biia rnLrsrinrarrskog naroda ko;i je'na podruc-ju magtajskos teritorija prisutan vise od soo gojin; i kdi ovajk.raj istinski osjeca svojim prirodrrim zavidajenr i oio '.;ecrii'e
mudornovine Bosne i Hercegovine. Svojor.n dosada5njom ;;;;", Lrkoju je ugradio zivote najboljih svojiri si'ova i kieri, musrimanstr<il?.rgd maglajske opcine zajedno sa svojirr sunarodnicima siroi'[iitl je pokazao da unatod podmukroj rnedurrarodnol uroti'-u kojolkao egzekutori udestvuju idojuceraSnle kornSile, riro'e da odigr.eiistorijsku r-rlogu borbe za domovinu, cast, opstanak i borba zaZivot dostojan covjeka. politika'tskim igrama bosanskomusrimarr-skj. 1grod, koji jeste d,io.Evrope i njene civilizacije, pornat kuo mi_roljubiv i druZeljubiv i kooperativan, doveden t,i ,'"""i";"lolgorskoj 1992. godini a to se nastavlja i podetkorn 1993"- g;JinJ pr".lsituaciju da bude potpuno unisten, raseljen i istrijebffi.'"f o
"*deSava sa metodam,a fa5,izma koji se pojavio kao'proOult taSis-ticko - komunistidke . cudovisne ideje o verikol srbili nastare izbog odite korebrjivosti i eksperimentisania Evrope i su;"i"t
" ,a-jednice. Mi smo tako postari dio svjetskog eksperimentl-li )rtuo-vani narod na kojem .se dopu5taju i takvi genocidi nad Zivotom,nad materinstvom, nad djetinjstvom, nad kuiturom,- nuJ-priur".oon.,i cijelim prirodninr prostorom koji Musriman,im" 'piN"ol. 'oooro,
dusni do naivnosti uyije.k smo razumijevari probreme' Jrugih visenego svoje vlastite, ari je dosro vnijeme da zbijemo r"Jout'i prr-je svega posmatramo sebe i svoje interese. Zato se mi bosan-skomuslimanski interektuarci Magrala pridruzujemo jasnim "iuuovr-ma Kongresa bosanskomusrimanskih interektuaraca '
siH "posia;uc;
dio .jednog bratskog fronta borbe za rjudsko dostojanstvo--i ao-movinu' U toj borbi treba da iskoristirno sve materijarne idurrov-ne vrijednosti i prednosti distote naSeg morala s t<o.yima smo seuvijek razlikovali humanistidki uvalavajuci druge i insistirajuci nasuZivotu. Uvijek smo mislili da je na5a majka Bosna i Hercegovi-na dovoljno Siroka za sve koji streme nafrijed u ljuclskom stva-ranju bolje buduinosti. Biie bosanskog i hercegovaekog dovlekaoduvijek smo smatrari bosanskim i hercegova6kim bez obzira ko
kojuvjeri-tlrropnqlira,asvakaviornicllrolivnasiljliinanletanji:ll;virjilr rnlot-oaiil nll :.;ilrr rlitttlitttlt l\/lr l;lll() (lilllill; :;trOt:Ctri I;lt lrtlsprirljerrrirn llametalrjenl itttertlstt tlrrrglilr llallla, a da se to cestrl
objaSnjava ipodr2ava Llpravo vjcrOt'tl. Zato nrislimo da prioriteti
akcije u ovom vremenu i dart;rs trt:llajr-r da budu:
l"NanivouBiF|,piritrsval<ojrnikrosrediniobezbjeditimalrsimalno izmirenje Bosiirskilr Mrtslitttarra bez obzira na politidka
opredjeljenja i raztlc zrttlicvit:c i svade, koje su karakterisale'
clobrim dijelom, odn0sr: nrcrlrr lr()slttrskirn muslimanima r-r dosadas-
njim komunicirarr jirrIr. N,4()r';r :;{) |1r:vaziii zavidluk, muzevirluk' in-
tllge, te poStov;it i lrii.r'irrlriirr tt rtclttosima, a "vi5ak pameti' us-
mjLravati prellla llrt:vltzilitzt:ttitt tc izrrilt situacija u kojima .se na-
tari "letotoi,pni
6.s;rrrsk.rrrr*;lrrrirtt:;t<i 'itrod. Potisnimo u sebi mer-
hameiluk i l<.r'ri;., 'r-:*;l;r1rr*r
jt;rlrri drtr-c1itna, UmjeStO 5tO. Smtl
stalno prastali tlrrrrlirrrrr. ()vrr zl() l<ojcl srt llall1 ti drugi r-rradili ni-
kada ne rno2cnr0 init r;rilijr:rn() zitlltlraviti, pa ni oprostiti dok zlo-
cirrci ne dobijtr zirsltrzr:tttt l<itztttt'
Od zaslrtZ(xro l<;tzttr; rr(; Ill()(itl irrc smiju pobjeci ni izdajni-
citnuslimatlsl<tlclttltrtltlltl<rrji$tliztl;rliitt[eresesvoganarodaidirektno ili rral rlrLrl| rrirr:ilr:;rl slirvili tra stritn(.1 agresora iza njiit
nclnapraStatrjaltiizttttttlttl;tittltl;llrllrcitlcesenajboljeizvrSitimoralna obnova iztlr;rvtr ()liilovit zlr i;istott-t vlastitih redova.
2. Pitanje tlpsllttrl<ll lttt:;ltttsl<rltttttslimanskog naroda se pf,s-
tavlja kao oslrovrlo pilarrir:, kojc za sobom vezuje opstanak BiH
kao cjelovite irrctljtrliivir t;jclirtc, odnosno borbe za 5to vecu
teritoriju na kojoj L,,i,,,'tkt'i))t'slirnanski narod treba da ostvari
svoja irirodna ivjel<ovrril l)rilvir opstanka na ovim prostorima'
Muslimar.rise,lala,t,;lrtlt-llristorijsl<orlrzadaiornda,iskljut-divo svojim vlastitill r',.tt1ttrrttt tloprinesu' uz pomoc' saveznika'
stvaranlu'takve drzavne zajedrrir;e kojzr ce uvazavati nas etnidki i
kr-rlturni prostor u pripadJosti ptt lirirodrror"n pravr-r (gldje su od
pamtivjeka na5e avtije, naSa oglnjista, rra5a polja' naSa groblja i
clruge,naseSvetinje-nakojeagresortakobezodrrokidiSezatirv'ii waki trag nadeg postojanja stoljecima)'
3. Bosanskonlusl'imanski intelektualci i Ma'qlaja moraju sc)
do kraja r-rkljr'rciti r-r borbu iosmiSljavanje ciljeva borbe' ka.ko kro;
Arnlijr-rBiHtakoiclrugeoruzaneformacijeItrjedinicarrraHVosetakode nalaze BiH MLislimani). Njima treba cla budr-r jasni ciljevi
borbe za l<oju su, protiv srpsko-cinogorskr)(J agresora, uSli svi plr-
triotski nasirojeni BIH Muslinrani, boreci se ravnopravno sa svo-
iit - .un"."ima razbijajr-rii stereotipne preclstave o Muslimanima'
ii"rolrt i podvizi Vustimana postali su leglendarni i ostace ubilje-
Zerri u narodnoln Pamienju.
JU
Jedan nenaoruZan.narod se suprotstavio vojnoj sili i pokazaoda je duh naroda neunistiv i uprkos |rtvama, opstao je i ojadaonrLtslitnanski duh. Maglaj je do sada dao nem.lerllive Zrtve, nrezari 'a-5ih rnladica i civira su oporrena svi'r karkura"tl* i"ior'itiLuntirurla se ne rno2e iqrati sa srrtrbirt-rrn dovjeka sprernnog na,ajvecarclricarrja da spasi dast ictosro;anstvo. ova borba BiFl Mr-rsrir.'a-r)a mora izaz-ivati i dostojarr rcs'ekL i pravu varorizaciju i t<oct ctru_qil.r traroda, bez ikakvog nrinilliziranja.
4' Magraj je drevri Ir.sirrsr<i c'acr, cijeri glracr, te ir-rajvecidio. opiine su upravo zrr.r; r. rrirrr. ''tr's.nske
karakteristike, izro-Zeni nevidenom besprirrj.rrr,rr rrrrislavarrju iz neposredne brizirreito od strane dojLrcorainjilt korrrsijrr. li,r,,,trad iopcina koja je ipo svojoj nacionarroj struklrrrr i istr',riji B,sna u ,r,,utor, 'iilu
pu_no moralno pravo da od Errrr.r'r, i ,rl sv j.lsl<e za jednice 'rr:uii y.i-danje embarqa na..isporukrr ,rLr)jtr, t. tl,sljr:cl'ost u provodenjLrdosadaSnjih rezolucija UN. Bcz ,,ii.t,,,,1,, crrrbirrqa lra uviz
-oruZiaza BiH i sarno nijemim posrnat'a.jurrr i',rr'.z,rr:rrjirra, oaernogucujese ostvarivanje osnovnog prava covjcl<ir cla iririr i,,,,nr',J"o"rt dabrarri 2ivot, dast idostojilrstvo t\arc,,t'"aiH,ikacla cl. sada u isto_riji nije bio gladan, a ratovi su ovdje veolra desti, a ovinr diri-g;ovaninr ratonr doveden. je i do gilu.li,.a,.,.,r.avanja i llotpurror.;LrrriStenja' sarro slarrje rr.umanitarne'pomoii i insistirarrje rra ,1'fipregovorinra sa zrocirrcirra Evropa isvilet izgreda irrajr_r narrrjc-rLr da nas nahrane l<ako ne bi glaclni urnirali od granata. BiH selrrc rrroTe prcrvoriri rr rrajvccc stovarisre reserektiv;g;i;n;u i,ro,,"i Iijekova sa bjerosvjetskih raglera a
-aa se istovrenreno greda ka-ko to postaje inajveie svjeZL n.,urnr"tt,j" cijele svjetske zajedni_
5' Bosanskomusrirnanski irrterektuarci Magraja traze osnivanjesvjetskog, suda za suclenje ratnim zrocincima, krvnicima BiH, pocr,razumijevajuci da mealu rrajvece ratne zlodin" ouof ,uta'' spaOa;,,srbocrnogorsko detnicki ztoeini sirovanla i eksperimentisanja samaterinstvom, nezabirjezeni Lr dosadaSnjol historili i irurJ"ni nr,ili/lr-rslimankanra i Hrvaticanra. Mecrurrarodna zajednica, kao i svidobrorramjerrri IjLrcri nroraju cra znaj, da su Musrimanke BiH (.r0vo' prljavonr i nama nanretlrutorr ratr-r doZivjer" tur,nu- gJnoc:dl<oji je sracunato od gfra.ne stratega iz Beograda udario Lt satnr_tdusr'r BiH Musri.nana. Kod Musrir.nn"nu z"na je stub porodice ici-jerjeno je Ijr-rdsko biie dovedeno do kr,rlta postovanja. To ce takoostati i dalje, a i ovaj skup trazi da odevi, mladici, r-nuievi i bra_ca udine sve, kao icijela muslinranska zajedrrica, da ove Zeneltrevazidu, koliko je to nroguie ovu traul'', kao rli'sradunat'rietrridkorl cisce.ja i lrrarrsko<L uris[avarrja svr:11. st, j' rr.srlrsr<o.
i{
6. Zenevske pregovore o suclbirri BiH, bosanskomuslimanskiintelektualci gledajr.i kao dio nal)ora rukovodstva BiH za oduvanjecjelovitosti i jedinstvenosti furrl<cionisanja civilne vlasti, bezbjecl-
rrog islobodnog protoka roba, ljr-rdi il<allitala r.ra cijelom podruc-
1u heclunarodno priznatih llrarrica drZave BiH. Te granice je pr,iznala
iRepublika Hrvatska irtnrrtrarsrrja stvar je naroda BiH (Bosanaca
i Hercegovaca svil-r vjcroisllovijcstiJ orglanizacije vlastitog urecle-
nja. Maglajski prilrrjcr tttt:tlrtr;olrtro I<ot.rrclitlirane akcije Armije BiH
iHVO u borbi l)roliv zrrjotltlii;l<or1 rreprijatelja treba slijediti' 3
svaki sukob Arrnijc i llvo rrr0z() t;iilrro oclgovarati pretenzijama ve-
Iikosrpskih agrcsot.il l<()iirtrir jr: /it cilj uzimanje cijele teritorijcBill iprikljucerrjc vj0stilt;l<0i lvorcvini novoj Jugoslaviji. Kooperati';-
nost u odnoslrrra l,lvo iArrrrij() llill rril podrucju maglajske opstinetreba nastaviti u7. Lrvazavarrjc llist()rijskill itlteresa iMuslimana i
Hrvata l<ao iclijela srpsl<og rrilrOdi.r k0ji jc ttstao da dijeli sudbinLl
i bori se protiv faSisticl<og agrcsclra.
Pozivamo sve Hrvate iMuslittrarlt:, l<ao ilojalne Srbe da
pokaZu idalje svoju odlr-rcrrost u otportl llajveceln zlu koje se po-
javilo na ovim prostorirra. To zlo sc zove srbocetnicka armada
i<o,a ce u svojoj svireposti ilLrkav.sti 'okuSati
da idalje imputirasu-kobe kakvi su ovih dana dcsavirju u Gornjetn vakufu idrugdje.Necemo podleci, ni ovaj ptrl rilCtoclarrra pritisal<a, jer povratka ne-
rna podaniStvu i pelrlivarljcnju tc podila2enju bilo l<akvih velikodrzav-
rrih pretenzija pre|rr0 rrarna jcclitt(Ji dorr.rovini Bosni i Hercegovini.
lrnaju6i u viclu svtr slo2errosl odtrosa koji vladaju iprijelcda se pretvore u nest() str.r llil<o rle zeli i5to nije zabiljezeno u
cosada5njoj dugoj povijesrroi saraclnji Hrvata i \/r-rslirnar.ra, povijesti
iskrenc saladrtje to isticctrlo:
-Bosanskomuslitrlarrsl<iirrtelel<tr-ralciN/laglajapodrZavajusta-vove PredsjedniStva BiH, Vlado Bil'l iVrhovtle kotlrande Arnlijt:
BiH u vezi sul<oba oko Gorn jccl Vakr-r[a i rukovodeci se i maglaj-
sl<inr primjerom, kao iprirnjerol"rr Saradnje na Sireln podrucju, tra-
2e da se svi sukobi rjesavaju nrirnim putem, a ne prejudiciraju se
bilo kakva rjeSenja prile konadrrog dogovora ir-rtvrdivanja na6int)
za njegovo Irouoi"ni" bez ikakvih proizvoljnilr i jednostranih tu-
rnadenja s bilo dije strane;_PodjelaBiHnaprovincijemorauvetZavatisverelevantne
kriterije, u ne da se pretvori iskljudivo na llacionalnu osnovu i lla
tajnacinirrauguracijuStvaranjadriavaujeclirlstvenojdrZav'i'bilodait raOl o par:adrlainim formama kakve su takozvana Republika Sr-
pit u ili takozvana Hrvatska zajedrrica Flcrceg Bosna' Pretvarartje
IrecttoZenin podjela na clrZavne tvrlrevitte, rlcittl je da. u ^ol,rttZetlju
i.r kakvonr sLi se naile takozvalle tlluslintattske provirrt;ije BiH N/lttsli-
JO
mani su za kratko vrijgme dovedeni pred potpuno ekonomsko i bi_olo.ko uni.tenje. Time. bi se uz olagosiou Evrops i svijeta regarizirralo etnidko di56enie i ostvareni uuiit oJrzavni lii"iiti'i'"ail'ionouodovedena u situaciju ou "" preloo'";u'ol,uutuju narasli apetiti i trrgovanje njenom teritorijom._. Mi se odludno protivimo svakom pritisku i ultimatuminras bilo koje strane da doraze, a poznato ie roar<o u urii.r"liof nu,-,,,"-tnutog rata da Musrimani rrisu potezari za urtimatu,"irl, .utiuranjemputeva, skidanjem pomoii u rrrani iri oduzimaniu ruturi;uino t"r,nie-kih sredstava, a i BiH. je
.svojevrornero primira veriki tlrJ; iztr;Lgticaiz Hrvatske' svaki pritisak sinro pornaze agresoru da ostvari svoledudovi.ne nakane od kojih moze'sar'o privremeno da odustane.7. Skup bosanskomuslimanskih irrtelektualaca Maglaja trali da
9e..y sre{stuima javnog informisanja propagira Oorna prJtiv-ugr"roru,istidu. primjeri herojstva sehida t<o1i
'str' clari zivot i koji nas uvijekopominju da znamo i ko smo i Sio srno, rla se na Jostolanstven,
nadin prezentira svo bogatstvo kurture bosanskih musrimana ,,.r';;'dprostorima, njihova teinja za suiivotom i europskim nadinorn razmiS-rJanla.
Od podetka ovog rata nametnuta nam je inforrnativna i komu_nikacijska blokada kao.svojevrsni pritisak i do sada stvorena srikao na5oj borbi dobrim dijelom je uvjetovana i nemoguirro5iu plasira-f]?^J:tin"_o herojstvu iciravoj rragediji kojoj je muslimanski narocltztozen. raKo Je u svijetu sivorena narljerno losa slika o tonre kose iza5to u BiH bori, a svijet do sada ni5ta nije u6inio da se stanjepronrijeni (nikad RTV BiH nije dobira obecani iateritski tanal, a bto-kadi telefona da se ine govori). Tako je najveci crio teritori;e biH o"-tao odsjeden.od cijerog svijeta, sto je jecran od najveiih zrocirra i di-rigovane nredunarodne urote koia zeri da prava stika i rijec i rre odeu svijet, a cijeli rat se pretvori u navodnu borbu protiv
-islariskog
fundamentalizma. Mi traZimo, prije svega od islarnskil,, ,",.'.,ui;u, *noidobronamjernih prijatelja da nam poilogn, u plasiranju istine oovom ratu koja, mada je spora i pracena sa ogromnim Zrtvama, ipakdopire d'o uspavane savjesti svijeta. U tome tieba da bude ;ala uro-ga svih bosanskomusrimanskirr i'telektuaraca koji rnora;u iskoristitisvoje Siroke veze sa cijelim svijetorn. lstovremeno, od bosanskomusli_manskih intelektualaca se tra2i da i u ratnim uvjetirna istraZuju kur-turno i historijsko nasljede Muslimana i od zaborava i ratnih raza_ranja saduvaju svoje naslijede koje su im sa paZnjom i ljubavlju os_tavilc. prethodne generacije. To se odnosi i rra oduvarje i razvol eko-ronrske osnove i privrecrnocl razvoja uter'erjeroS.J i na osrrrro,i",,u,,,poduzetnickorn dulrrr bosarrskih Mirilirnarra.
B. Nema te Zrtve koju je te5ko podnijeti radi oduvanja integri-lteta bosanskomuslimanskog bica i koja neie biti valorizovana krozratno osvijesiivanje i zato je svaka Zrtva, koliko god nam te5ko pa-
dala, ZrMa za suverenu drZavu Bil-|, naSu donrovinu i domovinu svil'tonih koji je takvom osjecaju. Nil<ada viSe muslimanski narod neiebiti moneta potkusurivanja vclikoclriavnilr ambicija velikobalkanskihili velikih svjetskih sila i intcrcsnih sfera. BiH Muslimani su hisotrij-ska Sansa Evrope za ytovr>tiviurjc i ja<)arrje veza lstoka i Tapada, od'nosno povezivatrje itrtcrttsa islirrttskilr zemalja i Zapada. Da li ce Evropatu Sansu iskoristiti clstajc <llr st: vidi, mada je do sada odito da Ev-'
ropa nije do kraja sviesttit to svoic Sarlse, jer unatod silnim pokuSa-jima do sada je legalizirala ttrli;rtvt:ttc.'zlocine bez svijesti da je isa'ma u5la u zamku rcstattracije fitsiznra u srcu Evrope. Tako zajednosa UN postaje satriiesrlil< tt zltli;irrtr koji sr: odvijao i dan - danas od.vija na naSim 1tr()st<lrirrtlt. BiH Mtrslirlri)lli stl pri,nLldeni da se obratesvojoi braci Muslirrrattirna cijclocl svijcla i ocito je da ie te vezejadati kao do sada jedini iz,laz- Lr Octrvanju ne sarno indentiteta, negoi
I Oiolo5kog opstanka. Uz Velil<r-r zallvalnost- i Republici Hrvatskoj ko-ja je prihvatila veliki broj prollrrarril<a i izbieclica iz rra5e drzave, i
gdje ima dosta prijatelja, rni i sa ovot; rnjesta porudujemo kao i ci-
feloj Evropi da se u profilirarrirr illtorosa i <tdnosa sprarn BiH Musli-trana vodi radupa o 9v9j clirrrr:rrziii tlcitiI prednosti uvaZavanja inte-
resa BiH Muslimarra iza vllrstitr-'itrterese i Bepr,rblil<e Hrvatske ici-jele Evrope. Svako poclcicrriivlrrrjr. BiH Muslinralla, naltLlreno od strane
srpske propagande i tklvcdorto dO stereotipa i u zvanicrrirn politikanra,
jeste burnerang kojl se prije ili poslije mora vratiti onome koji ga je
bacio.
g. u skladu sa moralnortr i cluhovnorl obttovom n]uslimanskog
BiH biia, neophodno je jadanje r-rticaja islamsl<e religije u svakodnev-
nom Zivotu Muslimana. Srusene dZamije i drucla na6a svetista poka-
zuju cla je agresoru trn u oku nasa duhovtra obrrova i napajanje sna-
gom koja se nalazi u sustini naSeg biia. lslam, kao najvitalnija svjet-
ika religila, svojim vitalnim udenjem omoguiuje da rrademo i utjehr-r
isnagu-ja ova isku5enja prevazielemo, da izaclerno imoralno ima-terijalno ja1i iz ovog svojevrsnog iskusenja. Sa steienirn
'adinom Ziv-
i;unlu u evropskom-okruienju, pronalaZenje vlasritog produhovljenja u
,ie"irl" Kur'ana easnog mo2emo nalaziti i nadi're budr-rieg zajednidkog
Zi"fj.inj, u viSekonfesionalnol zajednici, neophodnog samopo5tovattja
iviaeanja iskonskim vrijednostima. SkoraSrrii dolazak Rarnazana je
priliks ,u nouo prodi56avanje, a iskreno vicrujemo da ie predstojedi'
bajramski praznici donijeti toliko odekivatli tnir na ovim prostorima'
40
Udesnici Sl<r-rpa l<oji su l<roz lzjavu potpistrli Povr'rlj
VAI{TIJA1993, - I4I3/L4. H. GOD.
JANUAR 1993. - 1413. H. GOD.
DAN
Praznici, taze mleseca idrugi astronomski podaci Zora
lzlazSunca
Podnelkln-
dija
Akgam(zald
Sunca)Jacija
f6pc-9
oL
9E!
l
fEt6o
sm sm sm sm sm sm1
234567
Pe
SuNePoUt$rCe
8
I1011121314
RedZeb 1413. DlumaNovagodina 1. dan. PrvaEetvrt 04 s 40 mNova godina 2. dan
Eoiiri - Rodlenje Hristovo
531
313132323232
7 '15
151616161515
11 51
515252535354
14 01
0203o40506o6
16 25
262728293031
17 57
5859
18 00010203
Pun mjesec /Uitap/ 13 s38m
I9
1011121314
PeSuNePoUt$rCe
15161718192021
DZuma
Pravoslavna Nova oodinalGnuni sani
532323231313131
7151514'14't41313
11 54555555565656
14 07080910111213
16 32JJ3435363739
18 04050606070809
15
16171819
2021
Pe
SuNePoUt
$rCe
22
23242526
272A
DIuma Posljednia Eetvrt05s02m
Uodi Lejletu'l-MiradZa.Kova vodolija
s31
30292929
292A
7't2121111't0
0908
11 57
57575858
5859
14 14
't5161819
2021
16 40
41434445
4647
18 10
11121314
1516
22
23242526272A
Pe
SuNePoUt$rCe
29
301
2345
DZuma Mi.lena19s28m
6aban1413.
528
272726252424
70a
070605o40303
qo
5959
't200000000
11 14 22
232425262829
16 48
495152545557
18 17
182021222325
293031
PeSuNe
678
DiumaZadnii dan Zemheriia-Prvi dan HamsinaPrva Eetvrt 00 s 21 m
s232221
7020100
12 000101
r4 3031
16 5859
17 01
18 26272a
FEBRUAR 1993. - 1413. H. GOD.
DAN
Praznici, faze mleaoca i
drugi astonomskl podaclZotd
lzluSunca
Podnelkin-diJa
Aksam(ialaz
Sunca)Jaciia
to!coEod
p
l
1E
o
c 6m sm sm sm SlT sm
1
234
Po
utSr
6o
I1011
12
6aban 1413.
Pola zlme
52019
18
17
65€58
5€
5e
12 01
01
01
0l
14 33
3435
36
flaot607
18 29
O31
32
567I9
1011
Po
9rlleFoutSr&
13
14
1516
17
1819
DZumaUoCi Loiletu'FBorataPun mjosec 00 s 56 m
51615
't4
1.3
12
11
10
65453
51
60,K)
4746
12 01
01
&&&&G
'14 383g
41
a43
445
17810
11
12
14
15't6
1a 3335
s37
39
404'l
234567I
Fe
SullelPo
utSr6e
20212223242526
D2umaPosliednia cotvrt 15 I 58 mTripun iSubaVSreteniie iVellala/
50ot6604Q,m
644,l.l
42
40
3pcl36
l2 a.a.aQa01
01
14 45
$47
48495051
17 17
18
n21
z324
6
1.a42r|3
45
46
I,lS)
50
19
2021
2223
2425
Fe
SuIleFout
sr6e
27
282930
1
23
D2uma. Fiba. Prvo dlemreu zrak
Miiena 14 s 06 m
Bariazan 1413. PoletakDosta
459
5756
54
53
m50
6 35
33Q30
an6
12 01
01
01
01
01
01
01
t4 52
53g55
56
57
58
fina30
31
e.
34
35
18 51
5253
54
55
57
58
26
272A
Pe
slrlle
4
56
DZuma. Drugo diemre uvodu. Pola Hamsina
4
47ils
6n
2n
120f
fr0(
14 5S
15m01
17S
g7
38
18S
19 01
@
MART 1993. - 1413. H. cOD.
DAN
Praznici, faze mjeseca i
drugi astronomski podaci Zpa lzld'3rn"" Podne
lkin-diia
Aksam(zalilSunca
Jacija
ldpo6oc
.9E!
l
lE;6
& sm sm sm sm sm sm1
234
Po
utSrde
7
89
10
Ramazan 1413. Prva detvrt16s47m
Treie dlemre u zemlju
442n3837
t816't5
13
6 2mm
't1 5959
15m040405
fin41
4244
05
607€
19
5678
91011
PeSuNoPo
UtSr6"
11
121314
151617
Diuma
Pun mlesec /U5tap/ 10 s46m
Babe l. danDan pobjede na Bedru
435u32O
an6
611Gm07
sm01
585858
11 5959s58
1500€
G1C
10
11
12
17 45464€€505253
19 1011
13
14
1517
18
12131415161718
PeSuNePoUtSr6e
1819202',1
222324
DZuma
Uotri ltikafa. Mart RumiPosljednja dehrt 05 s 18 m
Pos{edajidan Baba15't3
11
4A21
1916
559585654525048
11 57575756565656
15 12-12
13
14
15
1617
17il56r5/5859
18 0001
2a242627
19 19
21
192021
22232425
PeSuNe
PoUtSr6e
252627
282930
1
02umaUodi Lejletu'l-kadraSultan Nevroz. Ekvinocii.Ovan
Mijena OB s 15 m
5errual t+tg. Balram 1. dan
4@076
0301
00358
4644rl3
41
s)3736
5 11 55
5655
54u54st
nn21
21
15 17
1819
a.0406
18
s6G'10
31
n30
19
pa3536
262728293031
PeSuNePoUtSr
234567
DZuma. Bajram2. danBalram 3. dan
Prvadetvrt06sllm
35653
451I4745
Bn%
534Q,
631
11 5353
12 53525252
15222
16 23a2424
18 11
13
19 1415
1618
19 38n
n 4'l42€ll5
Od 28, marta ljelno radunanje vremenaBajram.nrmazu6s2l m
APRIL 1993. - 1413. H. GOD.
DAN
Praznici, faze mioseca i
drugi astonomokl podaciZoE
lzleSunca
Podnelkin-dija
Jacijafd!cto
L
.9E!ol
lEEgoL
(zalu
sm sm sm sm stT sm
1 Ce I Sowal 1413. 443 6N 12 51 16 25 t9 1S 2047
2345
6
I
Pe
SuNePo
UtSrde
910
11
12't3
14
15
DIuma
Pun mies€c /Ugtap/ 20 s rl4 m
44038
35
31
8n
62119
17
15
14
12
10
12 51
51
5050
5050,N)
16 25
x%6nam
19 20
21
2zi24xn
n849
5052
5355
57
910
11
12't3
1415
PeSuNePoUtSr6e
1617
18
19
2021
22
Dluma
Posljed. detvrt 21 s 39 m
Nisan
4%n21'lB
16
14't2
60806
06
04v2m
558
4949laIrA€47
12 '1629
30
30
31
31
31
31
19 28n31
&3B
3436
n21
5800
a2
0305
06
6
lo
1718
19202122
Pe
SuNePoUtSr6e
23242526272A
29
DZuma
Goveda zima 1. dan. Bik
Miiena 01 s 5C m
4€0705
mo1
35957
55./5553
5250I,t6
12 47
4747
4646646
a.pa.333334
35
16 19 3738
3S
n41
42
€
21 @11
13
15't6
18
19
23242526272A29
Pe
SuNePoUtSr6e
1
234567
Zul-ka'de 1413. DZuma
Goveda zima, zadnii dan
Prva detvrt 14 s 41 m
35552
50€46
434-l
545€42n39
3836
124645
45Its
45
4545
16 3536
363637
3838
19 ,L5
46
47.18
50
51
52
21 21
2.246m30
e
30 Pe I Diuma 338 53: 12 44 16 38 19tr 21 33
MAJ 1993. - 1413. H. GOD.
DAN
Praznici, faze mieseca idrugi astonomski podaci Zda lzlaz
SurcaPodne
lkin-diia
Aldm(alu
Sun6)
Jacija:6c-96o&
EE!of
fE'56oI sm sm sm sm $m sm
1
23456
Su
NePoUtSr6e
9
1011
121314
Zul-ka'de 1413. Praznikrada 1. danPraznik rada 2. dan
Rozi Hidr /Juriev/. Punmiesec/Ustap/ 05 s 34 m
336
u30mn
533
p30a27
12.44
44444444
39G)39394t)
16 38 t9 55
565758
20@01
21 35
3739&4244
7I9
1011
1213
PeSuNePourSrde
1516171819202'l
DIuma
PankracijeServacije. LedeniaciPosljednja dehrt 14 s 20 m.Bonifacije
3U2n18
1.6
'14
12
52sn221
19
18
17
12 44444444444
16 40q41
41
4242ll3
NQ00ol060607m
21 6474951
53555/
14151617181920
PeSuNePoUtSr6e
22232425262728
DIuma 310086ua.01
28
51615
14131211
10
12 4444444444&
rt5
45454646
164/.44
13'14
1516
20G11
12
21 582n
@u0507m
21
222324252627
Pe
SuNePoUtSr6e
29
301
2345
DZuma. Mijena 16 s 07 mBlizanci
Zul-hididZe 1413.555351
50€46
257 5@
6ota6604
12 44
44444Mu44
16 46
646,16
474747
NT
1819
n2"1
2.I
nfi
121415
17
18
n2A293031
PeSuNePo
6789
DZuma. Prva detv. frxZ.m
Arefat
244434241
5mma01
l2Mu4.5,t5
16 4748rK)
/K)
n 24i6l261
zrl
2.21n626
JULI 1993. - 1414. H. GOD.
DAN
Praznici, faze mjeseca i
drugi astonomski podaci Zgralzle
SuncaPodne
lkin-dija
\ksm(zala3unca)
Jacija
fd!co6o&
.9€o
l
fEEgoI sm Sln sr sm sm stT
I 6e 11 Muharrem 1414 2K 500 12 51 t6 56 20 38 24.
234
567I
PeSuNe
PoUtSrde
121314
15161718
Diuma
Pun miesec /U5tap/ 01 s45m
2U3536
3739404'l
501aamm04(E
12 51
5151
52525252
16 565656
56565656
20 383838
37373736
2.434242
41
N3E)
38
131415'
I1011
12
PeSuNePo
UtSr6e
19202122
232425
Diuma
Petrovdan. Posljednjaievrt 00 s 49 m
Temuz
24246I505253
506607OB
@10'11
12 52525353
535353
16 56575757
575756
20 36363635
35u33
2.373736u33Q.30
16171819202122
FeSuNePoutSrde
26272A2930
1
2
DZuma
Mijena'13 s 25 m
Safer 1414.
555658mv20406
2
3
5111213141516'17
12 5353535353uv
16 56565656565656
20 33a.3130aa27
2.naz7%242.21
23242526272829
PeSuNePoUtSrde
34567I9
Dluma
Prva eetvrt 05 I25 m
3ffi10'll13
15'17
1S
518n212.an24
12il545454545454
16 5656565654il53
nx624z32.21n
2191816't4
1211
@
3031
PeSu
1011
DZuma 321n
525%
't2 il54
16 5352
20 19
17207
05
JUNI 1993. - 1413114. H. GOD.
DAN
Praznici, faa mirs€ca i
drugi astronom8ki podaci Zon lzlazSunca
Podnalkin-diia
Ak5am(zalaz
Sun€l
Jacijafocotc
.9EEo)
:EEgoo sm stT sm sm sn sm
1
23
Ut
Sr6e
10
11
12
Zul-hidldle 1413. Kurbanbairam 1. danKurban balram 2. danKurban balram 3. dan
239
38s
01
0cfr
t2 .15
4545
16 /tg
49lK)
nzlzx
2.Zt
a30
4
567I9
t0
Po
SuNePo
utSr6e
13
141516171819
Kurban bajram 4. dan.Dluma Pun mjesec/U5tap/ 15 e 03 m
235
34333231sO
459
5S5858575757
12 'ltt
6646I4647
16.19
505151
'515152
NE
s3131
Q,3333
e.
343536s73838
2.
11121314151617
PeSuNePottSr6e
2021n.232425m
DIumaPosfiednja let,rt 07 e 36 m
l-laziran
2An27nnnn
457575656565656
12 47474747II4
16 52535354545454
nuu353636$37
2.9Q4',1
4242a/B
18192021
222324
PeSuNePo
UtSr6o
272AI
1
234
Dluma
Miiena 03 I53 mMuharrem'1414. Musli-manska nova godinaRak. Solisticii
2n626xn27a
456565757
575758
124E48,lS)
lK)
4949rK)
16 54545655
555555
ncl383838
383838
2.43444545
4544
252627282930
PeSuNePotftSr
567I9
to
ffinna
Prva 6etv. ms44mVidovdan
Jevmu'l-aiure
28B3031aQ
4585S5959
500m
12 4950505050
50
16 565656565656
20s3(3(s3t3t
2.&44u4343
Bajram-n.mazu5s46m
AVGUST 1993. - 1414. H. GOD.
DAN
Praznici, faze mjeseca i
drugi astronomski podaci Zoralzlu
SuncaPodne
lkin.
dija
\kgam(zale Jacija6
octoI
9Eo
J
tEEcoI sm sm sm sm sm sm
1
2
345
NePo
UtSrde
1213
141516
Safer 1414-Aliilun (Hozl llilas).llindon. Pun miesec(Ustap) 14 6 10 m
325m
m3033
5na
3031a.
12 5353
535353
16 5150
505050
20 1615
141312
2.01
21 5S5-/55
m
6789
1011
12
PeSuNePoUts'rCe
17181920212223
Diuma
Sajfi Sumbule
Posliednia ietvrt 17 s 20 m
3 3537384424547
33g35373839n
5 12 53535353535252
16 ,tglK)
IrA4746,t5
20 11
09m070504v2
21 g5250la464442
13141516171819
PeSuNePoUtSr6e
242526272829
1
DiumaAgustos. Pola lieta
Mijena2l s 29 m
Rebiu-l-ewel 1'114-
3€495254555658
5414344456474
12 5252525251
51
51
16 4443rB/|i}424141
20 0019 59
5856545351
21 &383634Q3027
20212223242526
PeSuNoPoUtSrde
234567I
DIuma
Dievica
Prva cetvrt 11 s 58 m
4mv260607@10
5 rK)
505152535556
12 5150505050rK)
lK)
16 40393837373635
19 ,19
/|8464543&n
21 6I21
19t,1512
27282930
31
PeSuNePo
Ut
I101l"12
13
DZumaMedunavice 1. dan
Mevlud-RodendanMuhammeda as
412141617
19
55/5859
600
01
12 ,lS
4948I,t8
16 3433Q.30
I
t9 s)373533
31
21 10m604
@
SEPTEMBAR 1993. .1414. H. GOD.
DAN
Praznici, faze mjeseca i
drugi asUonomski podaci Zoalzle
SuncaPodne
lkin-diia
{kSam(zaluSunca)
Jacija
J6!ctoc
.9E!ol
JE
oc sm sm sm sm sm sm1
2
Sr
de
14
15
Rebiu-Fewel 1414. Punmlesec (UStap) 04 s 33 m
4n2.
6V2
CB
12N
47
16 Zl
n19 Zg
m
20 5(
5€
34567
I9
PeSuNePoUtSrde
16171819202122
Diuma
Posljednja detvrt 08 s 27 m
4 nxnmx31
33
604050708m10
11
12 47464646,t_5
4545
16 26n24n22-l
n
19 26242.2018
17't5
20 565451zl9
4745lt3
1011
1213141516
PeSuNePoUtSr6e
23242526272829
DZuma
Ejlul
Mijena 05 s 1.1 m
4U35
3738
Q41
I
6 t3l41516'17
19
n
12M44
4443434342
16 19
17
16
14
13
12
11
19 13
11
@080601a
2041t
3735
3331
a'17
18.19
2021
2223
PeSuNePoUt
Sr6e
301
234
56
DiumaRebiu-l-ahir 1414.
Vaga. Ekvinocil. Zadnjidan, MedunavicaPrva detvrt 2'l s 33 m
444lm4764S)
5'l52
6212,a24x6n
12 424241
4'lQ
NN
16 10@080706
m@
19 m18 58
575553
51
49
n%242.n18
1614
24252627282930
PeSuNePoUtSr6e
789
1011
1213
DZuma
Pun mjesec (U5tap) 19s 54 m
4U55
35657
504m
01
62830
531Q333536
12 tr)39
11 3E)
38383837
16 01
0014 59
57
565554
18 47.t5
174341
N38
np10
19 0806
060301
Od 26. seplembra zimsko rabunanle vremena
oKTOBAR 1993. - 1414. H. GOD.
DAN
Praznici, faze miesoca i
drugi astronomskl podaci Zoralzlu
SuncaPodne
lkin-dija
AkSam(zalaz
Sunca)Jaciia
:6!ctoI
.9E!ol
trE'tdoc sm sm sm sm sm sm
1
234567
PeSuNePoUtSrde
141516'ti181920
Rebiu-l-ahir 1414. Dluma 4V20304mum@
53738Q41
424344
11 37373636363635
14 5351
49484745€
l7 353331
mnt524
18 5957555351
4947
8
9101.'|
121314
Pe
SuNePoUtSr6e
21
222324252627
DZuma. Posliednia Ietvrt20 s 36 m. Mitrovdan
Miholie ljeto
Te5rini ewel
4 1'l
13
14
15
16
1718
545
647,K)
505153
1t 35
35uuuu33
14 42
41
438373635
17 2.
n18
161513
11
18 45
442Qs)3836
15161718192021
PeSuNePoUtSr6e
2829
't
2345
DZuma. Mijona 12 s 36 m
Dfumade-l-ula'1414-
Stipavac
41921
2.ZJ24a27
55455575859
600@.
11 333333333232a
14 33Q.3130mn6
17 GOB
0705mv200't7
18 34fr|Q.30an6
22
232425262728
Pe
$uNePoUtSrde
6
78I
101't12
DZuma. Prva detvrt 09 s53m
4nI3031
e3335
603
06m0708@10
11 Q.
Q,3231
313131
unn221
n1817
16 58
5755ilm51iKt
18?3
2.n19
1716
15
293031
PeSuNe
13'14
15
DiumaPun mjesec (Ustap) 13s 38 mLudin
436373tl
61213'14
11 31
31
31
14 1615
14
16 4€
445
18 1412't1
NOVEMBAR 1993. - 1414. H. GOD.
DAN
Praznici, faze mjeseca i
drugi astonomski podaci Zoralzla2
SuncaPodne
lkin-diia
Aksam(zaluSunca
JacijaJ
EcdoI
uEool
fE;coL sr sm sm stT sm sm
I234
Po
UtSr6e
16
17
1819
Dirmadel-ula 14'14. 43€442
4
61517
18
n
11 31
31
31
31
14 13
11
10
@
16 ,13
42
41
N
18 10
@0807
56
7I9
10
11
Pe
SuNePoUtSrde
2021
2223242526
DZuma
Posli€dnia dewrt 07 e 36 mlGsum. Mitrovdan
444rt5
647
48
49
51
621
24
xn23
a
11 31
31
31
31
31
31
31
14G07
m05
04
03
@.
t6 3S
37
36
35
u32
31
18 06
04
fila2
01
m17 59
12
13
14
1516't718
PeSuNePo
UtSr6e
272829
1
234
DZumaMijena2. s35 mTedrini sani
DZumadel-uhra 1414.
4 52il55
56
5657
58
6,31Q.33
3435
37
38
11 3lQQaQ.a.a
14 01
01
01
m13 59
58
57
16 30
aa27m%24
17 5857
56
55
545352
19
2021
22232425
Pe
SuNe
PoUtSrde
5
67
I9
1011
DZuma
Stipavac. Prva detvrt 03 s03m
459500
01
604607
6S)41
42
4ilrL5
z16
47
11 3333
33
33gu34
13 5/56
56
54
vu53
16232.21
21
20
19
19
l7 52
51
50
50
50,K)
49
26272A
2930
PeSuNePoUt
12
13'14
15
16
DZuma
Pun mjesec (U51ap) 07s 31 m
508@@.t0
'11
6485051
52
53
fi 35
35
35
3636
13 53
53
52
5251
16 t918
18
17
17
17 49
III48
DECEMBAR 1993. - 1414. H. GOD.
DAN
Praznici, fazo miesoca i
drugi astronomski podaci Zoralzlaz
SuncaPodne
lkin-dija
Akiam(zald
SuncalJacija
l
oc6oc
oE!
l
E;!oL sm slT sm sm stT sm
1
2Srde
17
t8Dfumadol-uhra l414 512
12
65456
'tl 3636
13 51
5016 1(
1t17 47
47
34567II
PeSuNePoUtSr6e
19202122232425
DZuma
Posliednja 6ehnt 16 s 49 m
51314
15
16
17
18
19
65/5859
7m01
am
11 g7
37383838G)N
13 50505050505050
16 16
16
15
15
15
15
14
17 4747466.16
646
1011
1213141516
PeSuNePoUtSrde
2627282930
1
2
DZuma
Mijena l0 s 27 mKanuni ewelRed2eb 1414.UoIi Leiletu-l-R€gaiba
5192021
2z32424
7U0506070808€
11 40441
41
424243
13 5051
51
51
525252
16 14'14
14
15
15
15
15
174664647474ffi
17161920212223
PeSuNePoUtSr6e
34567II
DZuma
Prva 6evrt 23 s 36 m
Prvi dan Zemherija. Jarac
5256nnmnn
70910101011-12
'12
11 43444445454647
13 53545454555556
16 16161616171818
t7 4949m505l5252
24252627282930
PeSuNePoUtSrde
1011'12
1314IE
16
Diuma
Pun miesec (Uitap) ms 6m
5n30
30303031
31
7121313'14
14
1414
11 47III€N50
13 56575758585S
0014
16 1919nn21
2.a
17 53535353g5556
31 Pe 17 DZuma 531 714 11 50 14 01 16 24 17 57
tsLAMSKl PRAZNICI U 1e93. GODINI(HtDzRETSKA GODINA 1 4131 1 41 4.1
-UodiLejleru'l-Miradza, utorak 19. januar 1993. (26. redzeb 1413.)
- Uodi Lejletu'l-Berata, subota 6. februara 1 993. (14. Saban 1413.)
-Podetak posta (Ramazan), utorak 23. februara 1993.
(1. ramazan 1413.)
-Dan pobjede na Bedru, detvrtak 11. mart 1993. (17. ramazan 1413.)
-Uoi1i Lejletu'l-Kadra, subota 20. mart 1993. (26. ramazan 1413.)
- Ramazanski bajram, detvrtak 25. man 1993. - 1. dan(1.Sewal 1413.)
- Ramazanskibajram, petak 26. mart 1993. -2. dan (2. Sewal 1413.)
- Ramazanski bajram, subota 27. marla 1993. - 3. dan(3. Sewal1413.)
-Jevmu'l-Arefe, ponedjeljak 31. maj 1993. (9. zul-hid2e 1413.)
- Kurban bajram, utorak 1. juni 1993. - 1. dan (10. zul-hid2e 1413.)
- Kurban bajram, srijeda2. juni 1993. - 2. dan (11. zul-hid2e 1413.)
- Kurban bajram, eetvrtak 3. juni 1993. - 3. dan (12. zul-hidZe 1 413.)
- Kurban bajram, petak 4. juni 1993. - 4. dan (13. zul-hid2e 141 3.)
- Nova muslimanska (hidzretska) godina, ponedjeljak 21. juni 1993.(1. muharrem 1414.)
- Jevmu'l-A5ure, srijeda 30. juni 1993. (10. muharrem 1414.)
- Mevlud - Rodendan Muhamed a.s., ponedjeljak 30. avgust 1993. {(12. rebiu'l-ewel 1414.)
- Uodi Lejletu'l-Regaiba, detvrtak 16. decembar 1993.(2. redleb 1414.)
KATOLICK PRAZNTCI U 1993. GODINI
1. januar6. januar
25. mart8. april9. april
'11. april
- Nova godina
- Bogojavljenje
- Blagovijest
- VelikiCetvrtak
- Veliki Petak* Uskrs
7. juni - Duhovi13. juni - Sveti Ante15. avgust - Velika GospaS..septembar - Mala Gospa
25. decembar - BoIi6,
PRAVOS1AVNI PRAZNICI U 1993, GODINI
7. januar
14. januar
27.ianuar15, februar16. april18. april6. maJ
4. juni
28. juni
7. juli12. juli2. avgust19. avgust28. avgust11. seplembar21. septembar27. septembar8, novembar19. decombar
- BoZid, rodenje Hristovo
- Nova godina
- Sveti Savo
- Sretnije Gospodnje
- Veliki Petak* Vaskrs
- Durdevdan
- Spasovdan
- Vidovdan
- lvandan
- Petrovdan
- llinden
- Preobra2enje
- Velika Gospojina
- Jovandan
- Mala Gospojina
- Kristovdan
- Mitrovdan
- Nikoljdan
JEVREJSKI PRAZNICI U 1993. GODINI
20. januar19. mart
18-2s. april21. maj
7 - 8. juni19. juli
28-29. septembar30. septembar7. oktobar
12-20. oktobar18. oktobar20. oktobar
- Hami5ah a5ar
- Purirh
- Pasah- Lag Baomer- Savuot-TiSa beav: Post- Ro$ ha5ana
- Com Gedalja: post
- Jom Hakipurim- Sukot- Ho5ana Raba- Simhat Tora