4
42 Svijet O ko Arktika se steže sve agresivni- ji obru č voj nih sila gon jen uzbu - đenjem koje u krvi nekih vladi- nih činovnika vrije velikim brojka- ma. "I u tom cilju moramo uradi- ti sve što je potrebno", glasi rečenica koju znaju ispaliti vladini anonimni analitičari srednjeg ran- ga. Prvih dan a lipn ja ame rička ne vlad ina nep ro- fitna organizacija Centar za klimatska i energet- ska rješenja (C2ES) objavila je izvješće koje podu- pire upravo tako zamišljenu sliku: "Klimatske promjene i međunarodna sigurnost: Arktik kao ovan predvodnik". Glavni zaključak u izvješću je opće mjesto (kad se ne radi o našoj koži) o tome da "…vojno jačanje nije preporučljivo, a ni osjet- ljiva mjera za očuvanje mira, jer ono što sve više srećemo dizajnirano je za borbu, a sve je manje oružja koje služi očuvanju reda". I dalje: "Svi jav- no tvrde da se zauzimaju za suradnju kao vrhun- ski prioritet, a većina je arktičkih država u regi- ji počela rekonstruirati i mode rnizirati svoj e na o- ružanje. A vrsta naoružanja sve više je borbenog karaktera, a sve manje onoga za držanje reda ili bare m odvra ćanje ." IZVJEŠĆE AMERIČKE UDRUGE izrijekom spomi- nje da Norveška i Rusija razvijaju ratne mornari- ce za sudjelovanje u borbenim sukobima visoko- ga int enzite ta. " Ako se izgra dnja tih voj nih snaga i profinjenih oružja gleda tek kao potpora pre- govar ačko j poziciji u bud ućim pr egov orima, ona isto tako mogu, budu li upotrijebljena, posve umanjiti svaki diplomatski napor i poljuljati sta- bilnos t regi je. " Dokument je za američku civilnu udrugu sro- čio autorski tim koji su predvodili Bob Huebert sa Sveučilišta u Calgar yju i Heather Exner-Poirot sa Sveučilišta Saskatchewan. Pa iako autori poka- zuju vrlo ozbiljnu zabrinutost za mi r u sjevernom polarnom području, iako se osjeća kako su sve uznemireniji enormnom neizvjesnošću svih pro- cesa - od otapanja ledene kape Sjevernog oceana do cijene energetskih sirovina koje mogu ubrzati stampedo na Arktik, jedna je stvar izvjesna: sve to može se jednako primijeniti i na nespomenu- te Kanadu i SAD. Posebno se spominje izvješće MMF-a koje predviđa da bi krajem desetljeća s današnjih 110 dolara cijena barelu mogla skočiti na 200 dola- ra, te da je vršak crpljenja nate nedavno dose- gnut i sad tempo može ići samo prema sma nje- nju. Tome se pridodaje nedavna procjena Ame- ričke uprave za geologiju i topografiju (USGS) o tome da na arktičkim krajevima leži četvrtina svjetskih zaliha nate i plina. Upravo ta procjena potiče novi nataški juriš na sjever. Tako je Shell već izrazio žel ju za novim loka cijam a na kojima bi is traživa o i, prona đe li natu, eksplo atira o je , a multinacionalki je potpuno svejedno od koje bi države tražio koncesiju. Multinacionalku poseb- no zanimaju sjeverna obalna i pučinska nalazišta Aljaske u Yukonu u Kanadi, ali i pokusna buše- nja sjeverno od Grenlanda (koji i Dansku drži kao petu zemlju koja juriša na sjever) ili na teri- torijima koje kontrolira Rusija. Bivši ruski pred- sjednik Dmitrij Medvjedev izjavio je 2008. Seat- tle Timesu da je "naš prvi i glavni zadatak pretvo- riti Arktik u rusku bazu resursa za 21. stoljeće". A —Borba za Arktik — Naftaški ju riš na sje v er Organizacija C2ES izvijestila je o pet vojnih vježbi održanih iznad sjeverne polarnice od 2006. godine Globalno zatopljenje i dostupnost četvrtine svjetskih zaliha nate i plina u arktičkim krajevima dovoljan su razlog svjetskim silama da ožive teritorijalne pretenzije na područja oko Sjevernog pola tekst MIROSLAV AMBRUŠ KIŠ fo to N CL
