Software CRO

ANALIZA SEKTORASEKTOR SAVJETOVANJA I PRIBAVLJANJA PROGRAMSKE OPREME (SOFTVERA) U HRVATSKOJ

CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia 0 1 2 PREDGOVOR..............................................................................................................3 UVOD............................................................................................................................5 DEFINICIJA SEKTORA, SEGMENTI I OGRANIENJA ................................10 2.1 DEFINICIJA SEKTORA ................................................................................................10 2.2. VELIINA TRITA ....................................................................................................11 2.3 TRITE RADA ..........................................................................................................17 2.4 VELIINA SEGMENATA ................................................................................................20 2.4 ANALIZA LANCA VRIJEDNOSTI ..................................................................................21 2.4.1 Analiza lanca vrijednosti tvrtki za razvoj softvera..................................23 2.4.2 Analiza lanca vrijednosti kod tvrtki za savjetovanje o softveru ............26 3 PORTEROVA ANALIZA ........................................................................................29 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 4. 5. SUPARNITVO MEU KONKURENTIMA UNUTAR SEKTORA ..........................................29 PRODOR U INDUSTRIJU I PRIJETNJA NOVIH KONKURENATA POETNE PREPREKE........34 PRIJETNJA SUPSTITUTA ..............................................................................................39 PREGOVARAKA MO DOBAVLJAA ........................................................................40 PREGOVARAKA MO KUPACA ...............................................................................41 JAKOST SNAGA - PROCJENA ....................................................................................46 SWOT ANALIZA (STRATEGIJSKA ANALIZA) ...........................................48 ZAKLJUAK..........................................................................................................50

DODATAK..........................................................................................................................52 PRIMARNE I SEKUNDARNE DJELATNOSTI 20 NAJJAIH TVRTKI U SEKTORU ..............................52

2Projekt financira Europska unija. Projekt provodi: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia i Emerging Markets Groups.

CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

0

Predgovor

Analiza sektora Razvoj i pribavljanje programske opreme odabrana je iz slijedeih razloga:

Unutar NKD sektora 72 Raunalne i srodne aktivnosti najvei broj registriranih poduzea registriran je upravo u podsektoru NKD-a 72.2. Razvoj i pribavljanje programske opreme sto je ovaj sektor upravo uinilo zanimljivim za industrijsku analizu Slijedei razlog izbora ovog sektora jest nejasna definicija NKD-a sektora Razvoj i pribavljanje programske opreme. U odnosu na hardverski i telekomunikacijski sektor za koje postoje razne klasifikacije i segmenti ekonomskih aktivnosti, poduzea koja su registrirana pod NKD-om 72.2 bave se softverskim i/ili hardverskim razvojem, distribucijom, maloprodajom i softverskim savjetovanjem, to daje krivu sliku o stvarnoj vrijednosti softverskog sektora. Podizanje svijesti Vlade o vanosti ovog sektora unutar IT sektora i vanost razlikovanja hardverske i softverske industrije unutar NKD-a. Identifikacija kljunih karakteristika sektora Razvoj i pribavljanje programske opreme u Hrvatskoj i identifikacija konkurentskih prednosti te kljunih faktora uspjeha.

S obzirom na velike napore koje Hrvatska ulae za pristup Europskoj Uniji, sektor Razvoj i pribavljanje programske opreme ima potencijala za ulaganje:

Poveanje trgovine s dravama Europske Unije zahtijevat e prilagoavanje sustava carinske administracije onome Europske Unije. Takoer, nuna e biti vea ulaganja u projekte mrenog i sustavskog povezivanja, razvoja i prilagoavanja softvera, aplikacijskog savjetovanja i implementacije te IT obuke to e u konanici imati pozitivan odraz na odabrani sektor.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaKada se granica Europske Unije proiri na Hrvatsku, Vlada e morati implementirati sustave granine sigurnosti i unaprijediti identifikacijski sigurnosni sustav u skladu sa propisima Europske Unije, te ulaganje u ovaj sektor moe podrati domaa softverska poduzea u sudjelovanju na buduim natjeajima. Za uspjeno sudjelovanje domaih softverskih poduzea na regionalnim i globalnim natjeajima Vlada bi trebala definirati jasnu regulativu koja bi poticala stvaranje klastera u ovom sektoru. Uspostavljanje Centra za istraivanje, razvoj i obuku kao i financijska podrka mogu potaknuti spremnost softverskih poduzea da koncentriraju radnu snagu, struno znanje te da se fokusiranju na globalno uspjena softverska rjeenja. Hrvatska ima dobro obrazovan kadar programera, projektanata sustava i konzultanata za aplikacije, no ima konkurentski nedostatak u pogledu visokih trokova plaa u odnosu na Kinu, Indiju, Bugarsku ili Rumunjsku. Iz razloga to je ljudski resursi glavni faktor u sektoru Razvoja i pribavljanja programske opreme, Hrvatska Vlada morat e potaknuti vea ulaganja u radnu snagu kako bi se unaprijedila reputacija Hrvatske s ciljem stvaranja off-shoring-a i stranih ulaganja u ovaj sektor.



1

Uvod

Cilj ove studije je napraviti analizu sektora savjetovanja i pribavljanja softvera u Hrvatskoj pod klasifikacijom NKD 72.2. Na temelju te analize utvrene su prepreke pri ulasku na trite i potencijalne mogunosti ulaganja.

Segmentacija softverskog razvoja je ini se jedan od najzahtjevnijih zadataka u ovoj studiji jer samo 5% svih poduzea registriranih pod klasifikacijom NKD 72.2 su klasine tvrtke za razvoj softvera. Meutim, neke tvrtke su registrirane pod tim klasama, a niti izrada softvera niti savjetovanje i nabava im nisu glavne djelatnosti. Otprilike 80% tvrtki registriranih pod klasom 72.2 ne bavi se distribucijom niti maloprodajom programskih paketa. U opseg ove studije nismo ukljuili tvrtke koje se bave samo distribucijom softverskih paketa. Takoer smo ukljuili tvrtke koje se u sklopu svog poslovanja bave proizvodnjom softvera ili savjetovanjem i nabavom, ali su klasificirane pod drugom klasifikacijom djelatnosti (npr. Siemens ili Ericsson).

Naa procjena je da se 162 tvrtke ili 20% od 810 tvrtki registriranih u klasi NKD 72.2 bavi softverskim savjetovanjem ili aktivnostima za koje smatramo da doprinose sektoru razvoja softvera. 20% ili 32 tvrtke od 162 tvrtke bave se razvojem softvera ili korisnikih aplikacija, 35% ili 57 tvrtki prua usluge savjetovanja i/ili usluge prilagodbe, 5% ili 8 tvrtki pruaju usluge informatike edukacije, a 40% ili 65 tvrtki se bavi integracijom sustava.

Analiza lanca vrijednosti pokazuje da je sektor savjetovanja i pribavljanja softvera utemeljen na znanju i orijentiran na pruanje usluga. Kljuni imbenici u stvaranju kvalitete su Kadrovska sluba, Proizvodnja softvera i rjeenja i Pruanje usluga.

Kod kljunih djelatnosti u sektoru savjetovanja i pribavljanja softvera, ljudski imbenik je glavni resurs koji se koristi tokom cijelog ciklusa proizvodnje. Trokovi koji se javljaju na strani ulaganja u proizvodni ciklus, poput nabave sirovina (aplikacijskih komponenti,


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiarazvojnih alata) i na proizvodnoj strani (ambalani materijal, CD s proizvedenim softverom) su zanemarivi. Tvrtke koje se bave softverskim savjetovanjem nemaju ak ni te trokove u svom proizvodnom ciklusu jer prodaju usluge koje se temelje na znanju. Dok Hrvatska ima visoko obrazovane programere koji imaju iskustva u proizvodnji aplikacija na jednoj platformi, nedostaju strunjaci koji mogu obavljati ovaj zadatak na vie platformi. Tu je i manjak voditelja projekata i konzultanata sa irokim rasponom konzultantskih i poslovnih vjetina koji mogu osigurati uinkovitu provedbu projekta u svim fazama.

Jedna od kljunih prednosti u sektoru razvoja softvera je da se programere i razvojne programere smatra informatikim strunjacima s dubinskim poznavanjem i strunou u razvoju softvera. Oni su ve stekli iskustvo u razvoju korisnikih aplikacija, aplikacijskom savjetovanju i prilagodbama te integraciji sustava i trebaju nadograivati tu prednost.

Druga prednost je veliki postotak zaposlenika u informatikim tvrtkama koji govore engleski, to pogoduje uspostavljanju partnerstava s velikim globalnim tvrtkama u toj industriji kao i visokoj stopi rasta u tom sektoru.

Slabosti hrvatske industrije razvoja softvera su nedostatak poznatih marki za hrvatske softverske proizvode i rjeenja, strunog specijaliziranog savjetovanja i poslovnih vjetina. Slabe marketinke strategije i distribucijski kanali za vlastite softverske proizvode i rjeenja su takoer su takoer slabosti hrvatske softverske industrije.

Opa prijetnja za hrvatsku softversku industriju je fragmentacija industrije i slaba pregovaraka mo s vertikalnim tritima kao i vrlo ugroen poloaj na tritu u pogledu integracije u EU. Softversko piratstvo obraeno je ranije i predstavlja opu opasnost za softversku industriju.

Meutim, takoer vidimo mogunosti za razvoj hrvatskog sektora za razvoj softvera, posebno zbog nadolazee integracije u EU i zbog poveane potranje javne administracije


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiaza prilagodbama postojeih sustava (poreza, carina, PDV-a) u skladu sa standardima EU i implementacijom novih sustava koji e podravati razvoj softvera i projekte savjetovanja.

Zakljuak ove studije je da je profitabilnost sektora iznadprosjena te stoga privlana za ulaganja. Postoji solidna radna snaga u obliku informatikih strunjaka, s dobrim poznavanjem jezika, koji mogu biti baza za izgradnju strunih centara velikih tvrtki za razvoj softvera.

Sektor savjetovanja i pribavljanja softvera dalje se dijeli na dvije NKD klase: 72.21: izdavanje softvera 72.22: ostalo savjetovanje i pribavljanje softverske opreme

Sektor za razvoj i savjetovanje o softveru vrsto je povezan sa cjelokupnom ICT industrijom. ICT se sastoji od dva glavna dijela, jedan su telekomunikacije s uslugama prijenosa, telekomunikacijskom opremom i telekomunikacijskim uslugama, a drugi je informatiki sektor s hardverom, softverom i IT uslugama.

Slijedea slika pokazuje cjelokupnu strukturu ICT trita u Hrvatskoj u 2004.: Prema IDC-u1 hrvatsko ICT trite je doseglo ukupni prihod od 14,780 milijuna HRK (1,972 milijuna ) u 2004., dok je trite cjelokupnog IT sektora doseglo prihod od 4,153 milijuna HRK (554 milijuna ) to predstavlja 28 % ukupnog ICT trita.2

1 2

Agencija za istraivanje IT trita Privredni Vjesnik, god. LII, br. 3416, str. 5, HRK: 7.495169


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaSlika 1: Struktura ICT trita u Hrvatskoj u 2004.TELCO Telekom. oprema 6,4% TELCO Telekom. usluge 1,3%

IT SEKTOR Hardver 23,2%

TELCO - usluge prijenosa 51,8%

IT SEKTOR Softver 13,4%

IT SEKTOR - IT usluge 3,9%

ICT struktura u Hrvatskoj pokazuje da sva tri telekomunikacijska segmenta ine 60% ukupnog ICT prihoda. IT sektor ini 40% prihoda.

Hrvatskim IT sektorom dominira, s 58%, segment hardvera, softverski segment predstavlja 17 %, a IT usluge zauzimaju 25% ukupnog trita IT sektora. U usporedbi s 2003. hrvatski IT sektor je imao porast od 1.9%. IT usluge su rasle za 4.5%, prodaja hardvera se poveala za 2.2% dok je isporuka programskih paketa padala za 3%. Ostala europska IT trita su imala porast od 10-20% u 80-ima i 90-ima, a porast na IT tritu Hrvatske od 1,9% smatra se prilino nezrelim. 3

Sektor za savjetovanje i nabavu softvera, tj. fokus nae studije, ne obuhvaa cjelokupni segment softvera i IT usluga. On je definiran kao Razvoj (korisnikih) aplikacija, instalacija softvera i podrka, IT obuka i edukacija, aplikacijsko savjetovanje i prilagodba, dizajn sustava i integracija. To je podcrtano u donjem prikazu.

3

Privredni Vjesnik, god. LII, br. 3416 str. 5


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaSlika 2: Podjela IT sektora s definiranim opsegom savjetovanja i pribavljanja softvera

Hardver

Laptop Serveri i procesori Printeri i druga periferna oprema Oprema za pohranu podataka Mrena oprema Aplikacijski softver Razvoj i implementacija (korisnikih) aplikacija Softver za infrastrukturu sustava Instalacija hardvera i podrka Instalacija softvera i podrka IT obuka i edukacija Aplikacijsko savjetovanje i prilagodba Dizajn i integracija sustava Mreno savjetovanje i integracija Outsourcing IT savjetovanje

Softver

IT usluge

Segmenti koji su gore podcrtani mogu se opisati na slijedei nain:

Razvoj korisnikih aplikacija: korisniki softver je prilagoen potrebama odreenog pojedinca ili organizacije. Razvojni programeri kreiraju takve programe i suelja kada su ope ili upakirane aplikacije neprikladne za danu svrhu. Meutim, to takoer ukljuuje unapreenje postojeeg programskog paketa.

Instalacija softvera i podrka: usluge iz ove kategorije ukljuuju aktivnosti i struno znanje koje korisniku osigurava pravilnu instalaciju, konfiguraciju

programskog paketa i stalnu podrku poput nadogradnje softvera i obnavljanja novim verzijama.

IT obuka i edukacija: ova kategorija obino ima za cilj unapreenje IT znanja, a fokusira se na sve tehnologije, programske pakete i prijenos podataka. Ona ukljuuje obuku za rad s informacijskim sustavima ili tehnologijom, rad s radnom povrinom, i koritenje softvera.



Aplikacijsko

savjetovanje i prilagodba: aktivnosti iz ovog segmenta se

fokusiraju na modifikaciju postojeih softverskih aplikacija i adaptaciju programskih paketa u skladu s poslovnim potrebama klijenta; to ukljuuje prilagodbu procesa i lokalizaciju programskih paketa. Ova kategorija ne ukljuuje razvoj softvera, instalaciju softvera ili integraciju sustava, to je pokriveno drugim segmentima.

Dizajn i integracija sustava: ovaj segment ukljuuje planiranje, dizajn, implementaciju i voenje projekta vezanih uz rjeenja u skladu sa specifinim tehnikim i poslovnim zahtjevima. Integracija sustava pokriva sve aktivnosti fokusirane na razvoj sustava i korisnikih aplikacija, implementaciju i integraciju poslovnih programskih paketa.

2

Definicija sektora, segmenti i ogranienja

2.1 Definicija sektora

Softverska industrija pokriva tri opa segmenta trita: aplikacijski softver, razvoj i implementaciju softvera i softver za infrastrukturu sustava. Ta tri segmenta se definiraju kao ope trite softvera. Meutim, veliki meunarodni isporuitelji softvera (tj. Microsoft, Oracle i IBM) koji su uspostavili podrunice u Hrvatskoj obino distribuiraju programske pakete, sistemski/aplikacijski softver, a ne razvijaju softver u zemlji. Sektor softvera je istaknuti primjer neprikladnosti NKD klasa za cijeli IT sektor, a veliki dio softvera razvijaju tvrtke iz svih industrijskih sektora (proizvodna industrija, automobilska industrija, i td.) i stoga nisu ukljuene u gore spomenute NKD klase.

Segmentacija sektora za razvoj softvera ispostavila se kao jedan od najzahtjevnijih zadataka u ovoj studiji, jer samo 5% svih poduzea registriranih pod klasom NKD 72.2 su


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiaklasine tvrtke za razvoj softvera. Na stranici www.biznet.hr, 58 tvrtki je bilo registrirano u klasi NKD 72.21, a 861 u klasi NKD 72.22 na kraju 2005. Meutim, neke tvrtke su registrirane u tim klasama, a niti razvoj softvera, niti savjetovanje i ponuda softvera nisu njihove primarne djelatnosti. Oko 80% tvrtki registriranih u klasi 72.2 bavi se distribucijom ili maloprodajom programskih paketa. S druge strane tu su i tvrtke koje se bave vlastitim razvojem softvera ili savjetovanjem i ponudom softvera, ali su registrirane pod drugom klasifikacijom djelatnosti (npr. Siemens ili Ericsson) te e stoga biti ukljuene u nau analizu.

Zahvaljujui velikom preklapanju trita hardvera, softvera i IT usluga, jasno razluivanje se u ovoj studiji moe napraviti samo teoretski. Za detaljnu analizu trebalo bi pronai sve tvrtke s tim odreenim segmentima i predvidjeti porast trita po segmentima, to IDC Adriatics redovito istrauje, a izvjea su dostupna javnosti.4 Budui da emo morati usporeivati hrvatski sektor za razvoj softvera sa zemlja na istoj razini i uzimajui u obzir da one isto koriste europsku klasifikaciju djelatnosti, odabrali smo reprezentativne tvrtke iz sektora za softversko savjetovanje i ponudu u skladu s NKD klasifikacijom.

2.2. Veliina trita

Sve tvrtke registrirane u ICT kategoriji u Hrvatskoj imale su ukupan prihod od 4,270 milijuna u 2004. to predstavlja oko 6,63 %5 hrvatske bruto dodane vrijednosti (BDV), s obzirom na ukupan prihod industrije u hrvatskoj od 64 milijuna . Udio IT sektora u BDV-u bio je 3,74%, a udio telekomunikacijskog sektora u BDV-u bio je 2,89%. Telekomunikacijski sektor je ostvario 1,86 milijuna , a IT sektor je ostvario 2,4 milijuna .6

4

Croatia Enterprise Application Software 2005-2009 Forecast and 2004 vendor share i Croatia IT Services 2005-2009 Forecast and 2004 vendor share 5 Ukupna bruto dodana vrijednost industrije (BDV) u 2004. prema HGK bila je 482.680 milijuna HRK ili 62.701 milijuna . 6 Izraun HGK za ukupni prihod sektora 72.2. temelji se na prihodu svih tvrtki u toj klasifikaciji, dok IDC koristi diferencirani pristup i odabire najbolje tvrtke u odreenim segmentima kao temelj za izraun.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaTablica 1: Struktura ICT sektora u Hrvatskoj u vrijednostima iz 2004.7 Skupina NKD Br. zaposle nih Ukup an priho d :) 1. IT SEKTOR Hardver 2. IT SEKTOR Hardver Proizvodnja uredskih ureaja i raunala Veleprodaja i maloprodaja raunala, periferne raunalne opreme, uredske opreme, radio i TV ureaja; iznajmljivanje uredskih strojeva i opreme, ukljuujui raunala 3. TELCO Telekomunik acije 4. IT SEKTOR Hardver i softver UKUPNO 29,443 4,270 604 6,63 % Izvor: HGK, autorov izraun Raunalne i srodne djelatnosti 72.1, 72.2, 72.3, 72.4, 72.5, 72.6 6,248 499 32 0,77% Telekomunikacije 64.2 10,833 1,863 486 2,89% 30.0, 31.3, 32.1, 32.2, 33.3 51.43, 51.64, 51.65, 71.33 4,902 1,008 22 1,57% 7,460 900 64 Profit (000 . ) Udio u BDVu 1,40%

7

Neformalni podaci dobiveni iz HGK, HRK: 7.495169


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaPrema HGK ukupan broj zaposlenih u ICT sektoru bio je 29,443 na kraju 2004. to ukljuuje IT sektor s 18,610 zaposlenika (skupine 1, 2, 4) i sektor telekomunikacija s 10,833 zaposlenika (skupina 3), to predstavlja 2,1% ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno 0.8%. Usporedbom telekomunikacija i IT sektora zanimljivo je da je 63% svih zaposlenika u ICT sektoru zaposleno u IT sektoru. Zahvaljujui vrsti djelatnosti koje obavlja IT sektor, glavni resurs je ljudski kapital koji objanjava velik broj zaposlenika u tom sektoru. 44% ukupnog ICT prihoda ostvaruje sektor telekomunikacija, a 56% IT sektor. Meutim, 80% profita od ICT potjee iz 80 telekomunikacijskih tvrtki, dok 2,660 IT tvrtki ini 20% ukupnog ICT prihoda.

U 2004. u sektoru za savjetovanje i pribavljanje softvera bilo je registrirano 810 tvrtki, a zapoljavale su 3,214 ljudi ostvarujui 46% ukupnog prihoda i 50% profita sektora raunalnih i srodnih djelatnosti. Unutar NKD 72 analizirani sektor je najvei to se tie broja tvrtki, broja zaposlenika, prihoda i profita.

Tablica 2: Struktura NKD 72 Raunalne i srodne djelatnosti u 2004, NKD Sadraj Br. tvrtki Br. zaposle nih 72.1 Pruanje savjeta o raunalnoj opremi (hardveru) 72.2 Savjetovanje pribavljanje programske opreme (softvera) 72.3 72.4 Obrada podataka Izrada upravljanje i 179 73 741 271 40 18 4 2 i 810 3,214 230 16 145 500 Ukupan prihod u 000. 70 4 Profit u 000.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiabazama podataka 72.5 Odravanje popravak uredskih knjigovodstvenih ureaja raunalnih sustava te i i 239 1,153 87 3

72.6

Ostale raunalne djelatnosti

srodne

125

369

54

2

UKUPNO

1,571

6,248

499

31

Izvor: HGK

U svrhu usporedbe softverskog segmenta s hardverskim segmentom morali smo obaviti dodatan izraun, iskljuujui 72.2 iz skupine 4 navedene u tablici 1. To nam omoguava jasnu sliku ukupnog trita programske opreme u Hrvatskoj u 2004., to e nam omoguiti da usporedimo ukupan prihod ostvaren u klasi 72.2 s prihodom kojeg su ostvarile prvih 20 tvrtki koje smo odabrali kao reprezentativne tvrtke za ovaj sektor. Klase 72.1, 72.3, 72,4, 72.5 i 72.6 smatramo vezanim uz raunalnu opremu (hardver) te smo njihove pokazatelje nadodali drugim segmentima vezanim uz hardver iz skupine 1 i 2, to nam omoguava da dobijemo sveukupno trite raunalne opreme u Hrvatskoj u 2004. Rezultati ovog izrauna su predstavljeni u tablici 3 i pokazuju podjelu ukupnog prihoda ostvarenog od strane

segmenta programske opreme (softvera) za razliku od segmenta raunalne opreme i ukupnog ICT trita.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaTablica 3: usporedba trita softvera, hardvera, IT i ICT trita u 2004. Skupina NKD kod Sadraj Br. tvrtki Br. Ukupa Profit u Prihod zaposlen n 000. / zaposl enik 000 16 72

ih prihod u mil. IT sektor - 72.2 softver Savjetovanje pribavljanje programske (softvera) IT sektor - 72.1, hardver 72.3, 72,4, Pruanje raunalnoj (hardveru), savjeta o 1,850 15,396 2,177 100 opreme i 810 3,214 230

141

opremi Obrada Izrada i

72.5 72.6 podataka, upravljanje

bazama

podataka, Odravanje i popravak uredskih i

knjigovodstvenih 30.0, 31.3, 32.1, 32.2, 33.3 51.43, 51.64, 51.65, 71.33 Veleprodaja i ureaja te raunalnih sustava, Ostale srodne raunalne djelatnosti Proizvodnja uredskih

ureaja i raunala

maloprodaja raunala, periferne opreme, opreme, radio raunalne uredske i tv


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiaureaja; Iznajmljivanje uredskih opreme, raunala IT sektor ukupno TELCO 64.2 Telekomunikacija 2,660 80 2,740 18,610 10,833 29,443 2,407 1,863 4,270 116 486 603 129 172 145 strojeva i

ukljuujui

ICT sektor ukupno

% tvrtki

%

%

% profita

zaposlenih prihoda Softver IT sektora Softver ICT sektora Izvor: HGK, izraun autora 31 30 17 11 10 5 14 3

31% svih IT tvrtki je registrirano u klasi 72.2, 17% zaposlenih u IT sektoru je zaposleno u softverskim tvrtkama i ostvaruje gotovo 10% prihoda od IT djelatnosti i 14% profita u IT industriji. Prihod po zaposlenom je vaan imbenik koji pokazuje visoku profitabilnost u sektoru programske opreme s 72,000 po zaposleniku u usporedbi s 129,999 po zaposleniku na ukupnom IT tritu, i 145,000 po zaposleniku na ukupnom ICT tritu.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia2.3 Trite rada

S obzirom da je za djelatnost razvoja softwarea izuzetno vana i dostupnost informatike infrastrukture prilikom analize radne snage ukljuili smo i one segmente radne snage koji ne spadaju iskljuivo u razvoj programskih rjeenja ve u djelatnost cjelokupnog ICT-a. Po stupnju obrazovanja i kvalifikacija promatranu radnu snagu smo podijelili u sljedee kategorije po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:

diplomirane raunalne strunjake odnosno projektante raunalnih sustava, sustavne inenjere i programere te diplomirane inenjere elektronike i telekomunikacija

raunalne inenjere, tehniara i operatore montere i mehaniare elektrinih i elektronikih ureaja

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (HZZ) na kraju 2005. godine bilo je registrirano ukupno 302 nezaposlena raunalna strunjaka od ega najvie u najveim gradovima odnosno u Splitsko-dalmatinskoj upaniji te Zagrebu gdje i najvei priljev nove radne snage. U nekim regijama Hrvatske oigledan je nedostatak navedenog segmenta radne snage jer je nezaposlenost promatranog kadra ponegdje minimalna, primjerice u sjevernim i istonim regijama. U prilog toj tvrdnji govori i injenica da je broj novoprijavljenih nezaposlenih diplomiranih raunalnih strunjaka tijekom 2005. godine bio uglavnom vii nego ih je bilo nezaposleno na kraju godine. Takoer i u razgovoru s znaajnim tvrtkama u ICT industriji doznali smo da dostupnost radna snaga posljednjih godina ne prati dinamiku snanog razvoja ovog sektora stoga e preporuuje promjena sadanjih kvota studenata na fakultete elektrotehnike i raunalstva. S obzirom da je u

sektoru razvoja software-a odluujui faktor ljudski potencijal preporuuje se rast ulaganja u osnovno obrazovanje ali i cjeloivotno struno usavravanje raunalnih strunjaka, kako iz dravnog prorauna tako i iz privatnih izvora.

Na kraju 2005. godine nezaposlenih raunalnih inenjera, tehniara i operatera slubeno je bilo 1.290. Najznaajniji broj njih je bio registriran na podruju grada Zagreba, te


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaSplitsko-dalmatinskoj i Sisako-moslavakoj upaniji. Tijekom iste godine pri Hrvatskom zavodu za zapoljavanje ukupno je bilo registrirano 947 novoprijavljenih nezaposlenih raunalnih inenjera.

Na kraju promatrane godine ukupno je bilo nezaposleno 3.257 montera i mehaniara elektrinih i elektronikih ureaja od ega njih najvie na podruju Zagreba te Splitskodalmatinske upanije. U navedenom segmentu radne snage tijekom 2005. slubeno je bilo prijavljeno po prvi put njih 3.366 kao nezaposlenih.

Tablica 4: Broj nezaposlenih osoba na kraju 2005.Raunalni inenjeri 49 18 113 16 44 40 47 89 15 28 32 29 29 78 29 144 17 26 34 49 364 1,290 Kvalificirana radna snaga 150 51 157 80 87 108 114 249 31 69 57 113 230 266 153 433 66 98 58 203 484 3,257

upanija Zagrebaka Krapinsko-zagorska Sisako moslovaka Karlovaka Varadinska Koprivniko-krievaka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Liko-senjska Virovitiko-podravska Poeko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osjeko-baranjska ibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovakoneretvanska Meimurska Vukovarsko-srijemska Grad Zagreb Ukupno:

Diplomirani inenjeri 11 3 7 14 7 0 7 20 1 2 2 4 15 16 7 97 7 16 8 3 55 302

Izvor: HZZ, izraun autora


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaTablica 5: Priljev nezaposlenih osoba na evidenciju HZZ-a, 2005.Raunalni inenjeri 55 20 62 18 44 29 38 62 9 25 39 46 27 47 16 1 22 29 37 25 296 947 Kvalificirana radna snaga 318 95 170 116 207 124 119 230 30 52 68 185 131 346 179 1 104 106 103 177 505 3,366

upanija Zagrebaka Krapinsko-zagorska Sisako moslovaka Karlovaka Varadinska Koprivniko-krievaka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Liko-senjska Virovitiko-podravska Poeko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osjeko-baranjska ibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovakoneretvanska Meimurska Vukovarsko-srijemska Grad Zagreb Ukupno:

Diplomirani inenjeri 17 5 12 17 28 6 15 21 3 9 9 12 14 31 19 122 15 15 12 9 75 466

Izvor: HZZ, izraun autora


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia2.4 Veliina segmenata

Kako bismo dobili bolju sliku glavnih djelatnosti 810 softverskih tvrtki u Hrvatskoj, slijedi procjena koliko tvrtki stvarno razvija softver, bavi se djelatnostima savjetovanja za softvere ili samo preprodajom softvera. Od 810 tvrtki registriranih u NKD 72.2, 80% se bavi maloprodajom softverskih aplikacija ili programskih paketa, a veina njih takoer prua usluge instalacije i podrke.

Na slici 4 naveli smo one djelatnosti koje ostvaruju vrijednost u sektoru razvoja softvera i one koje najvie pridonose vrijednosti. U sljedeem koraku (slika 5) utvrdili smo da procese koji dodaju vrijednost u tvrtkama koje razvijaju softver takoer obavljaju softverski konzultanti te smo zakljuili da su osim razvoja (korisnikih) aplikacija, integracije sustava, prilagodbe i aplikacijsko savjetovanje takoer djelatnosti koje dodaju vrijednost, a obavljaju tvrtke u analiziranom sektoru. Najvei dio tvrtki bavi se distribucijom softvera i uslugama instalacije, koje su najprofitabilnije u softverskoj industriji, ali ako bolje pogledamo usluge koje stvarno dodaju vrijednost u industriji razvoja softvera navedene na slikama 4 i 5, instalacija softvera i podrka najmanje pridonose vrijednosti. Procjena koliko se hrvatskih softverskih tvrtki bavi uslugama koje dodaju vrijednost prikazana je u slijedeoj tablici.

Slika 3: Procjena broja hrvatskih softverskih tvrtki u pojedinom segmentuSegment Procjena postotka Procijenjeni br. tvrtki

80% ili 648 tvrtki

Distribucija i maloprodaja softvera Instalacija softvera i podrka Razvoj (korisnikih) aplikacija

80 % 60 % 20 % 35 % 40 % 5%

648 389 32 57 65 8 20

20% ili 162 tvrtke

Aplikacijsko savjetovanje i prilagodba Integracija sustava IT obuka

Projekt financira Europska unija.

Projekt provodi: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia i Emerging Markets Groups.

CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaProcjenjujemo da se 162 tvrtke ili 20% od 810 tvrtki registriranih u NKD 72.2 bavi softverskim savjetovanjem ili djelatnostima za koje smatramo da dodaju vrijednost u sektoru razvoja softvera. 20% ili 32 tvrtke od 162 razvijaju softver ili korisnike aplikacije, 35 % ili 57 tvrtki prua usluge savjetovanja i / ili prilagodbe, 5% ili 8 tvrtki prua usluge IT obuke i 40% ili 65 tvrtki su integratori sustava. Budui da integratori sustava pruaju cjelovita rjeenja (kombinacija IT usluga, strunog znanja vezanog uz hardver i softver i komunikacijske tehnologije) oni su obino registrirani pod jednom od klasa spomenutih na stranici 2.

Za mnoge tvrtke u Hrvatskoj, uinkoviti razvoj tehnologije je klju uspjeha na tritu. U zadnjih nekoliko godina IT sektor je pokazivao trend rasta, a svako poboljanje raunalne opreme, informacijskih sustava ili kupnja programskih paketa zahtjeva vie aplikacijskog savjetovanja, rjeenja za integraciju sustava i prilagodbu aplikacija. U Hrvatskoj je postojala rastua potreba za

kompleksnim rjeenjima i velikim projektima integracije sustava na poetku novog tisuljea, to je bilo posljedica velikog vala kupnje informatike opreme. Banke, osiguravajua drutva, telekomunikacijske tvrtke, a i dravni je sektor poveao budet za informatike trokove, to je takoer pridonijelo razvoju informatikog sektora.

2.4 Analiza lanca vrijednosti

Lanac vrijednosti se odnosi na djelatnosti koje obavlja tvrtka/industrija u stvaranju, razvoju, proizvodnji, marketingu i podrci svojih proizvoda i usluga. Sve vrijednosne djelatnosti koje tvrtka obavlja u industriji imaju zajednike imbenike iz kojih se mogu stvoriti konkurentske prednosti. Konkretno, svaka djelatnost koristi i/ili stvara kupljene ulazne faktore, ljudske potencijale, informacije, tehnologiju i aktivu i pasivu. Paljivom procjenom ovih pet imbenika mogu se utvrditi naini uinkovite uporabe resursa tvrtke/industrije radi ostvarivanja konkurentske prednosti.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaPorter odreuje devet generikih kategorija djelatnosti, koje naziva Generikim lancem vrijednosti. Svaka djelatnost tvrtke mora biti dodijeljena generikoj kategoriji koja najbolje predstavlja svoj doprinos uspjehu tvrtke. Devet kategorija Generikog lanca vrijednosti, kao i vrste djelatnosti vezane uz svaku kategoriju su navedene nie u tekstu. 1. Ulazna (inbound) logistika ukljuuje djelatnosti poput primanja, pohrane i raspodjele inputa. 2. 3. Operacije ukljuuju djelatnosti koje pretvaraju input u krajnji oblik proizvoda. Izlazna (outbound) logistika ukljuuje djelatnosti poput, sakupljanja, pohrane i distribucije proizvoda kupcima. 4. Marketing i prodaja ukljuuju djelatnosti koje navode kupce na kupnju i osiguravaju sredstva za to. 5. Usluga ukljuuje djelatnosti koje poboljavaju ili odravaju vrijednost

proizvoda/usluge za kupce. 6. Infrastruktura tvrtke prua podrku cijeloj tvrtki s funkcijama kao to su glavna uprava, pravna sluba, financije, odnosi s Vladom, osiguranje kvalitete i planiranje. 7. Upravljanje ljudskim potencijalima sastoji se od svih djelatnosti vezanih uz privlaenje, zapoljavanje, obuku, razvoj, zadravanje i davanje naknada zaposlenicima. 8. Razvoj tehnologije ukljuuje sve djelatnosti vezane uz unapreenje znanja tvrtke, procedura, procesa i primjenu opreme u svrhu ostvarivanja boljeg outputa. Svaka vrijednosna djelatnost koju tvrtka obavlja koristi tehnologiju. 9. Nabava ukljuuje djelatnosti kupnje inputa (sirovina, robe i drugih potronih predmeta, poput strojeva, uredske opreme, zgrada). Primarne djelatnosti sainjavaju bazu posla i to su one djelatnosti koje se tiu fizike proizvodnje proizvoda tvrtke, njihove prodaje i prijenosa do kupca, kao i podrka prodaji. Sekundarne djelatnosti, koje se takoer zovu pomone aktivnosti, slue omoguavanju uinkovitog funkcioniranja svih djelatnosti. One potpomau primarne djelatnosti kao i jedna drugu kako bi se osigurao gladak, isplativ rad u cijeloj tvrtki. Budui da se sektor savjetovanja i pribavljanja softvera temelji na znanju i da je orijentiran na


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiausluge, kljuni imbenici u ostvarivanju vrijednosti su Upravljanje ljudskim potencijalima, proizvodnja softvera/rjeenja i pruanje usluga.

U svrhu analize lanca vrijednosti podijelili smo tvrtke u dvije skupine. Prva skupina ukljuuje tvrtke koje razvijaju i pribavljaju softver. Njih emo nazvati tvrtke za razvoj softvera. Druga skupina ukljuuje tvrtke koje se fokusiraju na savjetovanje i pribavljanje softvera (aplikacijsko savjetovanje, adaptacija aplikacija, implementacija i integratori sustava). Njih emo nazvati tvrtke za savjetovanje o softveru.

2.4.1 Analiza lanca vrijednosti tvrtki za razvoj softvera

U razgovorima koje smo obavili, dobili smo informacije da 90% svih hrvatskih tvrtki za razvijanje softvera slijedi cikliku verziju RAD8 metodologije. Za to postoje dva glavna razloga: s jedne strane oni razvijaju aplikacije na zahtjev" koje su vrlo specifine i posebno prilagoene potrebama klijenata. Ti softverski proizvodi uglavnom ukljuuju financijsku analizu, funkcije voenja glavne knjige i knjigovodstva, kontrolu inventara, obradu plaa. S druge strane ciklika RAD metodologija dijeli proces razvoja u faze i primjenjuje testiranje softvera nakon svake faze. To dozvoljava trenutno uklanjanje bugova ili greaka i brze prilagodbe u procesu razvoja, analizi zahtjeva i analizi i fazi dizajna. Kako bi se omoguilo maksimalno smanjenje vremena razvoja uz osiguranje jasne analize zahtjeva, specifikacije zahtjeva, analize i dizajna, testiranja i dokumentacije, tvrtke za razvoj softvera obino provode projekt razvoja softvera u prostorima klijenata.

Ovaj pristup takoer minimalizira napore pri testiranju nakon to je prototip razvijen i smanjuje rizik od otkrivanja greaka na kraju razvojnog ciklusa koje bi zahtijevale previe preispitivanja softvera radi lociranja bugova i korektivne akcije u svim fazama razvoja.

8

RAD Rapid Application Development (brza izrada programske potpore)


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaZahvaljujui tim injenicama analiza potreba, dizajn sustava i faza testiranja su kljuni u cijelom procesu razvoja softvera i dodaju najveu vrijednost u sveukupnom lancu vrijednosti. Oko 70% vrijednosti je stvoreno u te tri faze, a samo 30% u osnovnoj fazi programiranja (generiranja koda). Lanac vrijednosti tvrtke koja se bavi razvojem softvera moe se predstaviti na slijedei nain:


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaSlika 4: vrijednosni lanac hrvatskih tvrtki za razvoj softveraISTRAIVANJE I R&D RAZVOJ KOMPONENTE COMPONENTS PROIZVODNJA PRODUCTION &USLUGE I SERVICES MARKETING PRODAJA SALE

Infrastruktura tvrtke Company Infrastructure Nabava Procurement Upravljanje ljudskim potencijalima Human resource management

Sistemski System inenjering Engineering

Requiremen Analiza ts analysis zahtjeva

Analiza System sustava Analysis I Design &dizajn

Generiranje Code Generation koda

Testiranje Testing

Odravanje Maintenance

60% dodane vrijednosti Value adding

30% dodane vrijednosti Value adding

Istraivanje i razvoj (R&D) Openito svaki razvojni proces poinje istraivanjem trita radi utvrivanja potencijalnih potreba korisnika. U ovoj fazi istraivanja trita ve postojee potrebe i

mogue/potencijalne potrebe koje su dostupne u nekom segmentu drutva, paljivo se prouavaju. Istraivanje trita se provodi na temelju niza pretpostavki koje su kljuni imbenici u razvoju ili poetku razvoja proizvoda.

Kad se obavi istraivanje trita, potrebe korisnika se predaju Odjelu za istraivanje i razvoj (R&D) da napravi koncept isplativog sustava koji bi potencijalno mogao rijeiti potrebe korisnika bolje od konkurencije. Nakon to se konceptualni sustav razvije i testira u hipotetskim okolnostima, razvojni tim preuzima kontrolu nad njim i primjenjuje jednu od gore opisanih metoda razvoja softvera, razvija predloeni sustav i predaje ga korisnicima.

Marketinki odjel poinje prodavati softver raspoloivim kupcima i istovremeno radi na razvoju tzv. ninih trita (niche) koja bi potencijalno mogla kupiti softver. Uz to, marketinki


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiaodjel prenosi programerima i odjelu za istraivanje i razvoj povratne informacije od korisnika kako bi potencijalno poboljali proizvod. Tijekom razvoja softvera tvrtka koristi outsourcing za manje vane aktivnosti preputajui ih tvrtkama koje su specijalizirane za te djelatnosti. To uvelike ubrzava proces razvoja softvera. Neke tvrtke rade na problemima koji izazivaju zastoj kako bi na trite donijeli u potpunosti razvijen proizvod u kratkom vremenskom razdoblju.

Iako su Marketing i R&D kljuni za svaki posao, hrvatske tvrtke za razvoj softvera ne ulau dovoljno u te djelatnosti zbog nedostatka financijskih sredstava. 2.4.2 Analiza lanca vrijednosti kod tvrtki za savjetovanje o softveru

Tvrtke koje se fokusiraju na aplikacijsko savjetovanje, prilagodbu aplikacija, implementaciju i integratore sustava openito ne razvijaju softver, ali moraju razumjeti strukturu sustava klijenata i aplikacijske potrebe kako bi mogle ponuditi to prikladnije rjeenje: odrediti klijentovu aplikaciju i zahtjeve tehnike strukture, odabrati pravi programski paket ili aplikaciju, dizajnirati rjeenje za integraciju softvera u klijentovo okruenje, napraviti i testirati rjeenje i korisnika suelja, integrirati aplikaciju ili paket, implementirati/postaviti novi softver u funkcionalnu jedinicu po klijentovu pristanku, prenijeti upravljanje na funkciju podrke i obuiti osoblje koje e se koristiti novim sustavom.



Slika 5: lanac vrijednosti hrvatske tvrtke za savjetovanje o softveru

Integracija sustava System Integration

& Customizationi Prilagodba aplikacijsko savjetovanje Application Consulting

Instalacija podrka Installationi & Support

Inenjering System/ sustava Information informacija i Engineering & modeliranje Modeling

Analiza Requirement zahtjeva Analysis

Dizajn Designi and odabir Select

Izrada i Build and testiranje Test

Integracija i Integrate and implementacija Deploy

Obuka Train korisnika users

Utvrivanje Establish zahtjeva za requirements for all system sve elemente element sustava Allocate Dodjeljivanje requirements to zahtjeva software softveru Analiza Analyze suelja s Interface with hardverom, hardware, resursima. resources. Sistem (re System (re -) inenjering engineering Analiza Analyze softverskih software zahtjeva requirements for the system na sustav

Analiza Analyze poslovnih business procesa processes Definiranje Define aplikacije i application and tehnikih technical zahtjeva requirement Analiza Analyze suelja s interfaces with hardverom i hardware and resursima resources Planiranje i Plan and osiguravanje provide aaplikacije i applicationand tehnikogsolution technical rjeenja Razvoj plana Develop project projekta plan

Dizajn user Designkorisnikih interfaces suelja Design Dizajn components komponenti Design data Dizajn pretvorbe conversion podataka Select i Odabir and acquire pribavljanje application, aplikacisjkih components, komponenti, packaged softverskog software paketa Develop Razvijanje component testa assembly test sklopa komponenti

Izrada aplikacijske Build application komponente component Adaptacija Customize aplikacijskih application komponenti components Lokalizacija Localization of aplikacija applications Dizajn pretvorbe Design data podataka conversion Planiranje testa komponenti Provedba testiranja sklopa t Procjena rjeenja integracije

Odobrenje raspodjele rjeenja Priprema operativnog okruenja za raspodjelu aplikacije Probna aplikacija Fina dorada aplikacije Organizacijski roll out Predaja funkciji podrke

Potvrda dizajna poslovnog procesa Analiza organizacijskog utjecaja operativnog okruenja Assess current Procjena trenutne performance and izvedbe i define training utvrivanje potrebne needs obuke Plan and Planiranje i execute training izvoenje obuke for new za novu application, aplikaciju, packaged softverskog software paketa

Ovi procesi savjetovanja o softveru mogu se primijeniti na segmente IT usluge koje smo odredili kao vezane uz razvoj softvera: Instalacija softvera i podrka, aplikacijsko savjetovanje i prilagodba i integracija sustava. Meutim, ovisno o projektu, fokus moe biti


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiana pojedinoj fazi. Na primjer, tvrtka koja se prvenstveno bavi aplikacijskim savjetovanjem i prilagodbom moe najvie pridonijeti vrijednosti u fazi analize zahtjeva, fazama izrade i testiranja. Integratori sustava su arhitekti sustava koji moraju razumjeti infrastrukturu cijelog sustava kao i tehnike i aplikacijske zahtjeve korisnika. Jasno shvaanje zahtjeva klijenata i odabir najprikladnijeg programskog paketa kao i dizajn, faza izrade i testiranja su kljuni u projektu integracije sustava. Zahvaljujui velikoj kompleksnosti i pribavljanju kompletnih rjeenja, ugovori o integraciji sustava su obino iznad 50,000 .

Za kljune aktivnosti u sektoru razvoja softvera i savjetovanja, ljudski imbenik je glavni resurs koji se koristi tijekom cijelog proizvodnog procesa. Trokovi koji se pojavljuju u ulaznom faktoru (inputu) proizvodnog ciklusa, poput kupnje sirovina (aplikacijskih komponenti, razvojnih alata) i na izlaznoj strani (ambalani materijal, CD s razvijenim softverom) su zanemarivi. Tvrtke za softversko savjetovanje nemaju ak ni te trokove u svom proizvodnom ciklusu jer prodaju usluge utemeljene na znanju. Dok Hrvatska ima visoko obrazovane programere koji imaju iskustva u proizvodnji aplikacija na jednoj platformi, nedostaju strunjaci koji mogu obavljati ovaj zadatak na vie platformi. Tu je i manjak voditelja projekata i savjetnika sa irokim rasponom konzultantskih i poslovnih vjetina koji mogu osigurati

uinkovitu provedbu projekta u svim fazama.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia3 PORTEROVA ANALIZA

SREDNJE MODERATE

JAKO STRONG JAKO STRONG SREDNJE MODERATE

SLABO WEAK

3.1 Suparnitvo meu konkurentima unutar sektora

Za odreivanje suparnitva u sektoru za savjetovanje i pribavljanje softvera vano je izabrati najvee tvrtke. Kako bismo napravili pravu analizu potrebno je pronai glavne igrae, a ne samo tvrtke koje su registrirane pod odgovarajuom NKD klasifikacijom. Od 40 najveih kompanija u odreenoj NKD klasifikaciji samo se 17 tvrtki bavi razvojem softvera.

Odredili smo 20 najveih tvrtki na hrvatskom tritu softvera i procijenili9 prihod od redovnih aktivnosti u 2004. onih tvrtki koje nisu registrirane u odreenoj klasi i imaju drugu osnovnu djelatnost, ali se bave razvojem softvera i savjetovanjem (tj. Siemens, IBM, b4b, Konar institut za elektroniku, Ericsson Nikola Tesla).9 Postotak koji smo primijenili je procjena koja se temelji na glavnim aktivnostima poduzea. U dodatku smo ukljuili tablicu s kratkim opisom primarnih i sekundarnih djelatnosti poduzea.



Osam (istaknutih) tvrtki su neovisni dobavljai softvera koji proizvode svoj vlastiti aplikacijski softver za poduzea. Ericcson, Siemens i Konar proizvode softver kao dodatnu djelatnost. Ostalih jedanaest tvrtki ne proizvodi softver ali se bave integracijom sustava, aplikacijskim savjetovanjem i informatikom obukom. Prema naem izraunu u 2004. sektor za razvoj softvera u Hrvatskoj je ostvario ukupni prihod od redovnih aktivnosti od 65 milijuna . Slika trita iz 2004. predstavljena u uvodnom dijelu odnosi se na podatke iz istraivanja tvrtke IDC objavljene u Privrednom vjesniku. Ukupno IT trite u 2004. prema IDC-u donosilo je 554 milijuna s 58% (ili 321 mil. ) kojim dominira segmenta hardvera, 17% (ili 94 mil. ) ostvaruje sektor softvera i 25% (ili 139 mil. ) segment IT usluga.

Pretpostavljamo da je za izraun sektora softvera i IT usluga, IDC temeljio svoje istraivanje na svim tvrtkama registriranim u klasi 72 dok na popis ukljuuje najjaih 20 tvrtki u sektoru za razvoj softvera i savjetovanja. Budui da se opseg ove studije vrlo razlikuje od pristupa tvrtki IDC i HGK, nemamo valjanu osnovu za usporedbu rezultata naeg istraivanja s javno dostupnim podacima koji imaju jednak opseg istraivanja.10

Tablica 7: Najjaih 20 tvrtki u sektoru razvoja softvera u Hrvatskoj poredani po prihodu od poslovanja u 2004. Naziv Ukupni prihod redovnih aktivnosti PIS d.o.o. IN2 b4b 5,720,618 4,994,524 7,214,866 60% 5,720,618 4,994,524 4,328,920 37 118 71 % prihoda Procijenjeni prihod (mil. EUR) Br. zaposlenih

od ostvarenog u sektoru

10 Meutim, uzimajui 50% IDC-ove podatke o tritu softvera i IT usluga (116.5 mil ) kao brojka za usporedbu, naih najjaih 20 tvrtki predstavljalo bi 55% trita softvera i IT usluga.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaEricsson Nikola Tesla 209,627,268 Combis IBM Infodom 20,497,470 19,866,142 3,970,372 2% 20% 20% 4,099,494 3,973,228 3,970,372 3,853,902 Siemens Logos d.o.o. S&T Hermes Plus doo Perpetum mobile Gisdata ECS Eurocom. Systems SV Group CS Computer Systems Infosystem Jadran Informatika Enel Split d.o.o. Kron d.o.o. KONKDR institut za elektrotehniku UKUPNO 536,178,011 64.568,243 2,131,768 1,437,084 1,408,355 6,704,568 20% 2,131,766 1,437,082 1,408,354 1,340,914 64 13 139 2,340,718 11,256,121 11,080,283 20% 20% 2,340,715 2,251,224 2,216,057 9 40 132 31 192,695,120 3,719,847 18,529,462 6,346,355 3,922,210 12,859,216 20% 50% 80% 20% 2% 3,719,847 3,705,892 3,173,178 3,137,768 2,571,843 4,192,545 1100 400 IT 154 118 60 1068 700 IT 23 81 25 41 45

Izvor: FINA, Microsoft, Infotrend, autorov izraun

Rezultat Hirschmann-Herfindahlovog indeksa za ovaj sektor je 509, to je jasan pokazatelj fragmentirane industrije. Velik broj tvrtki registriranih u klasifikaciji NKD 72.2 je takoer pokazatelj fragmentirane industrije.



95% tvrtki bavi se distribucijom

programskih paketa i uslugama savjetovanja, poput

implementacije softvera, odravanja, prilagodbe i lokalizacije. Preostalih 5% tvrtki razvija softver to ukljuuje razvoj rjeenja na zahtjev klijenata. programa za posebnu namjenu (CAD) i poslovnih

810 tvrtki je registrirano u klasi 72.2 u 2004., a do kraja 2005. broj se poveao na 1289. 80% tih tvrtki zapoljava 3-15 zaposlenika, 15% ima 15-30 zaposlenika dok samo 5% zapoljava vie od 30 zaposlenika. Velik broj malih i srednjih tvrtki iz ovog sektora nastoji se odrati na ovom tritu11, njihova slinost u proizvodima i uslugama, pristupu tritu i relativno slaboj snazi u pogledu kupaca (drava, telekomunikacijske tvrtke, banke) su pokazatelji fragmentirane industrije i pokretai visoko konkurentnih sila.

Konkurencija u analiziranom sektoru moe se takoer smatrati

visokom zahvaljujui

injenici da tvrtke u sektoru ciljaju na sva vertikalna trita, a konkurencija raste kada tvrtke na ovim vertikalnim tritima objave rast potronje na informatike proizvode. Bitno irenje hrvatskog EAS (Enterprise Application System) trita zabiljeeno 2003. oznailo je sve veu vanost poslovnih aplikacija, budui da se one jo uvijek ubrajaju meu najistaknutije segmente informatike tehnologije u dravi. U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj se moe pratiti opi porast informatike potronje, a konkurencija izmeu isporuitelja EAS (Enterprise Application System), integratora sustava i konzultantskih tvrtki e se dosta poveati i u zemlji i u cijeloj jadranskoj regiji.12

Meutim, potranja za informatikim proizvodima i uslugama je jo uvijek niska ako usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama Istone Europe. IT potronja po glavi stanovnika u Hrvatskoj je oko 130 USD to nije samo ispod standarda zapadnoeuropskih zemalja nego i ispod standarda susjednih zemalja; Slovenija ima IT

11 12

Privredni Vjesnik, Godina LII, broj 3416, stranica 3 Predvianje IDC Adriaticsa, Igor Krizevan, Research Analyst


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiapotronju od 250 USD po glavi stanovnika, eka 237 USD, a Maarska 177 USD po stanovniku.

Nedostatak

diferencijacije

i

razvoj

na

zahtjev

klijenata

je

druga

karakteristika hrvatskog sektora softvera. Veina programerskih tvrtki proizvodi softver ili prua IT usluge za ista vertikalna trita, kao to su bankarstvo, osiguravajue i financijske institucije, telekomunikacije, drava, industrija, javne usluge.

Moemo primijetiti vee napore na polju specijalizacije unutar tvrtki koje osiguravaju horizontalna rjeenja, npr. pribavljaju lokalni softver za voenje raunovodstva, aplikacijski softver za obradu plaa ili financije, koji se mogu koristiti na razliitim vertikalnim tritima. Ti proizvodi se esto izrauju na zahtjev i ne razlikuju se po kvaliteti izmeu velikog broja tvrtki. Nedostatak diferencijacije znai da svaka programerska (konzultantska) tvrtka moe pruiti proizvod ili uslugu specifinu za korisnika to stvara veliko suparnitvo meu konkurentskim tvrtkama koje imaju iste ciljne klijente.

Jo jedan imbenik koji govori o velikoj konkurenciji u sektoru softvera su meunarodni dobavljai softvera koji su ve osvojili veliki udio u tritu pruajui ERP (Enterprise Resources Planning) sustave za upravljanje ljudskim potencijalima i procesima, raunovodstvo, CRM i upravljanje back-officom. Microsoft, Oracle i SAP pruaju kompleksna rjeenja i imaju dugogodinje struno iskustvo u uslugama savjetovanja. Oni sugeriraju lokalnim tvrtkama implementaciju inozemnih programskih rjeenja i pruaju usluge implementacije, prilagodbe, IT obuku, odravanje, nadogradnju i obnavljanje softvera. Tvrtke na velikim tritima koje namjeravaju ulagati u informatiku tehnologiju imaju izbor izmeu implementacije postojeih i programskih paketa ukljuujui usluge savjetovanja i razvoj prilagoenog softvera od lokalnih isporuitelja softvera. Lokalne programerske tvrtke su pod velikom pritiskom zahvaljujui velikoj potranji za programskim paketima s jedne strane i nedostatku iskustva u

savjetovanju s druge strane.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaKao odgovor na pritisak koji osjeaju zbog meunarodnih softverskih tvrtki, neke hrvatske programerske tvrtke ve su osjetile vanost diferencijacije trinih strategija i diferencijaciju proizvoda. TIS.KIS (TIS Group), na primjer, je shvatila da je biti drugaiji jedan od glavnih imbenika uspjeha prilikom ulaska na trite. Oni se bave samo softverskim rjeenjima za telekomunikacije. Promoviranje, instalacija i odravanje su njihove osnovne djelatnosti, a njihova strategija od osnutka je bila razvijanje jedinstvenog rjeenja koje mogu isporuivati globalnom tritu ukljuujui prilagodbu programa i druge usluge savjetovanja. TIS KIS je imao priliku objediniti SMS centar VIPneta i razviti jedinstvenu SMS platformu, koja je jedna od glavnih proizvoda za operatere pokretnih mrea te takoer omoguava pristup drugim uslugama poput MMS-a, Video a.o. sadraja mobitela. Pronali su putove za plasman proizvoda u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Slovakoj, a njihovi glavni klijenti su BH Telecom, Simobil, VIPnet, T-Mobile, Mobis, Kosmofon, Promonte, i Mobilcom Austria.

IN2, najvea tvrtka za razvoj softvera bavi se off shore djelatnostima i razvija softver za Oracle u Francuskoj na platformi baziranoj na Linuxu. U Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji IN2 je prodao svoje softverske proizvode i pruio usluge prilagodbe i lokalizacije. U Makedoniji IN2 je preveo svoje softverske proizvode na irilicu.

3.2 Prodor u industriju i prijetnja novih konkurenata poetne prepreke

Postojee i nove tvrtke unutar industrije utjeu na prosjenu profitabilnost industrije. Svaka nova tvrtka naruava profit i udio u tritu postojeih tvrtki i utjee na prosjenu profitabilnost industrije. Pridolice mogu promijeniti strukturu industrije novim pristupom tritu ili irenjem proizvoda ili marketinkom strategijom poput forward ili backward integracije ili integracije putem spajanja sa slinom industrijom. Strategije integracije su dosta este u IT industriji, a jedan od najnovijih dogaaja 12 rujna, 2005, bila je akvizicija


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaSiebel Systems Inc. od strane Oracle Corp. za 5.86 milijarde USD. Jo jedan trend u IT industriji koji je takoer prisutan u Hrvatskoj je poticanje nezavisnih samostalnih isporuitelja softvera (Independent Software Vendors - ISVs) da razvijaju SW za tvrtke koje se bave hardverom i osiguravaju kompatibilnost hardvera i softvera.

Osnivanje nove tvrtke u industriji implicira rast kapaciteta. To moe rezultirati sniavanjem cijena ili uveati trokovne strukture tvrtki u industriji i smanjiti njihovu profitabilnost. Stoga, ak i ako su vaniji igrai na tritu ve stekli udio u tritu i pruaju svoje usluge velikim tvrtkama u sektoru bankarstva, osiguranja i financija, vladinim i nevladinim

organizacijama, javnim uslugama, prijevoznicima i telekomunikacijama, obrazovanju, industriji, poljoprivredi, jo postoje tvrtke koje osnivaju poslove u klasi NKD 72.2 to je znak rasta trita.

Potreba za kapitalom u obliku dugotrajne imovine vrlo je mala to se tie razvoja softvera i poetak ini lakim. Jedini trokovi su kupnja osobnog raunala, alata za razvoj softvera i instalacija operativnog sustava i uspostavljanje mree. Najvaniji kapital je znanje. Meutim, vrijeme za izlazak proizvoda/rjeenja na trite je prosjeno 1 godine i za vrijeme razvoja softvera programer obino nema prihoda to predstavlja kritian imbenik za odluku o ulasku na trite. Velike

programerske tvrtke poput Microsofta ili Oracla financijski podravaju razvoj softvera u sluaju da se njihov operativni sustav i aplikacijski alati odaberu za bazu.

Trokovi radne snage u sektoru softvera u usporedbi s drugim industrijama u Hrvatskoj su iznad prosjeka, a IT strunjaci su najbolje plaeni strunjaci. Plae za programere bez profesionalnog iskustva variraju izmeu 4,000 i 4,500 HRK, s tri godine iskustva programeri dobivaju 7,000 do 8,000 HRK, a direktori IT odjela imaju mjesenu plau od 15,000 HRK. Web dizajneri imaju najniu plau od 4,177 HRK.13 Visoki izdaci za plae programera i sistemskih inenjera u Hrvatskoj u usporedbi s Indijom,13

Lider, poslovni tjednik, br. 12, 23. prosinac 2005., str. 24


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaKinom, Bugarskom, Rumunjskom su nedostatak to se tie konkurentnosti i jedna od glavnih prepreka da bi se Hrvatska smatrala lokacijom za offshore tvrtke i izravna strana ulaganja.

U hrvatskoj programerske tvrtke u veini sluajeva distribuiraju poslovne programske pakete. Za tu svrhu one dobivaju certifikat Microsofta, Oracla, IBM-a, Hewlett-Packard Co., SAP-a, a.o., koji im dozvoljava prodaju programskog softvera na lokalnom tritu. Microsoft u Hrvatskoj ne razvija softver; njihove temeljne djelatnosti su distribucija Microsoftovih proizvoda preko 120 partnera s njihovim certifikatom u Hrvatskoj i provizija od podrke prodaji i usluga savjetovanja. Njihov glavni prihod ostvaruje se prodajom licenci.

Hrvatske tvrtke za savjetovanje o softveru specijalizirane za integraciju sustava, prilagodbu aplikacija ili aplikacijsko savjetovanje uglavnom su ovlateni partneri velikih meunarodnih isporuitelja. Kao partneri oni su dobili pravo da integriraju velike programske sustave u postojee poslovno okruenje svojih klijenata, implementaciju aplikacije i sistemskog softvera i poduzmu uz to vezana testiranja i aktivnosti odravanja. Jedna programerska tvrtka moe biti ovlateni partner razliitih dobavljaa softvera i baviti se integracijom Microsofta, IBM-a, Oracla i SAP-a istovremeno. 95% svih programerskih tvrtki u Hrvatskoj bavi se uslugama savjetovanja i fokusira na prilagodbu programskih paketa u skladu s potrebama klijenata, lokalizacijom, integracijom sustava i ve imaju uspostavljena partnerstva s velikim isporuiteljima softvera. Za novu tvrtku to je jedna od najveih prepreka zato to se mora dosta potruditi da se ue u te kanale partnerstva zadirui u profitne mare postojeih programerskih tvrtki.

Budui da softver baziran na Oraclu moe raditi jedino na Oracle platformi ili da Microsofov softver podrava jedino Microsoftov operativni sustav, mnoge tvrtke imaju problema jer razliiti sustavi i aplikacije u koje su uloili nisu do kraja kompatabilni. Velike tvrtke u Hrvatskoj takoer su iskusile iste probleme i poveala im se potreba za sistemskim inenjerima i arhitektima, integratorima sustava i

konzultantima. Hrvatske programerske tvrtke su otkrile te tzv. niche i


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiaspecijalizirale se za usluge savjetovanja za softver, ali u usporedbi sa

stranim konzultantskim tvrtkama nedostaje im iskustvo u savjetovanju i imaju problema u dobivanju javnih natjeaja za usluge savjetovanja.

Pojavom Interneta, osnovne trine sile koje su oblikovale softversku industriju su se promijenile. Internet kao glavna raunalna i komunikacijska platforma nastavlja dramatino utjecati na poslovni svijet i mijenjati softversku industriju. U budunosti Internet e vjerojatno postati jedan od glavnih distribucijskih kanala za softver. Veina od 810 programerskih tvrtki u Hrvatskoj ima Internet stranice, nude proizvode i usluge na Internetu i objavile su adrese i kontakte svojih distribucijskih partnera. Internetizacijom poslovnog okruenja neke programerske tvrtke kao npr. Gisdata, Perpetum Mobile, Logos, a.o. specijalizirale su se za razvoj rjeenja baziranih na Internetu, ukljuujui sustave za online bankarstvo i plaanje, financijske usluge, usluge putovanja i sustave za ureivanje sadraja (CMS - Content management systems).

Fenomen otvorenog koda novi trend nije ogranien na operativne sustave jer se kod koji stoji iza open source softvera objavljuje i javno je dostupan omoguavajui svakome da kopira, promijeni i redistribuira izvorni kod obino bez plaanja postotka ili naknada. Open source softver moe se besplatno skinuti s Interneta i razvojni programeri mogu promijeniti alate za druge operativne sustave i izraditi nove proizvode bazirane na otvorenim projektima, a da ne poinju od poetka. Kljuna stvar kod otvorenih izvora je fleksibilnost. Otvoreni softver obeava organizacijama usvajanje najnovijih i najboljih tehnologija po najpovoljnijim cijenama i prilagodbu njihovim specifinim zahtjevima. Budui da je programska podloga slobodno na raspolaganju jedini trokovi su prilagodba, integracija i rukovanje njime. Pokreta takvog razvoja bilo je stalan porast odnosa klijent/posluitelj baziranog na Internetu i sve vea potreba za otvorenom arhitekturom.14 Trend otvorenog izvora je novo trite koje se javlja u Hrvatskoj te e vriti pritisak na cijene poslovnog softvera. Isporuitelji koji ne mogu kvalitetu svojim korisnicima nee dugorono preivjeti na tritu. Meutim, i dalje e imati trite ako budu14

Faulkner Information Services


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiamogli stvoriti poboljane proizvode putem prilagodbe, proizvoake nadogradnje ili ponude usluga.

Diferencijacija je vaan imbenik koji bi trebao utjecati na pridolu tvrtku n Hrvatskom tritu softvera. Uhodane tvrtke ve prepoznaju zatitne znakove i uivaju u prednostima odanosti marki proizvoda koja je rezultat marketinga ili tradicije. Nova tvrtka na tritu mora potroiti mnogo novca da bi razbila postojee odanosti markama. CS Computer System je na primjer uspostavio jaku vezu s HEP-om tako to je razvio vrlo specifian softver za to poduzee. Zadovoljili su sve potrebe Hrvatske Elektroprivrede svojim softverskim proizvodima i uslugama i osigurali profitne mare za nekoliko godina unaprijed. Za novu tvrtku koja eli razvijati softverske proizvode za trite elektroenergetske industrije, to predstavlja veliku ulaznu prepreku i utjee na odluku o ulasku na trite. Combis se fokusirao na Zagrebaku banku i opsluuje banku ve nekoliko godina. Kao jedan od najveih integratora sustava, Combis nudi irok raspon rjeenja na bazi Interneta od Internet-bankarstva, VoIP tehnologije (Voice over Internet Protocol), video konferencijskih sustava i drugih poslovnih rjeenja.

Trokovi konverzije, jednokratni troak za kupce koji mijenjaju dobavljae. Ti trokovi mogu ukljuivati ponovnu obuku osoblja, novu proizvodnu opremu, potrebu za tehnikim servisom, novi dizajn proizvoda i rizik od zastoja u proizvodnji. Na hrvatskom

poslovnom (ERP) tritu trokovi konverzije su vrlo utjecajan imbenik jer su velika poduzea ve uspostavila odnos s velikim programerskim tvrtkama koje su implementirale svoje programske pakete. Budui da je implementacija ERP sustava vrlo skupa i spaja poslovne jedinice cijelog poduzea, vrlo ih je teko zamijeniti. Zamjena ERP sustava bila bi povezana s velikim trokovima implementacije, trokovima obuke i prilagodbe ve postojeih sustava lanca dobavljaa. ERP i programski paketi su velike prepreke za ulazak novih tvrtki koje ele stei poziciju na tritu.

Druge prepreke nevezane uz ekonomiju razvoja su nedostatak poreznih poticaja od strane vlade (porezi na dohodak su 25-35%) i softversko piratstvo koje dobiva zamah


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiau Hrvatskoj. Prema rezultatima najnovije studije koju je provela Association of business software developers (Udruga razvojnih programera za poslovne softvere) i IDC Adriatics, 58% softvera u Hrvatskoj se ilegalno umnoava. Rezultat je gubitak od oko 1000 radnih mjesta i 50 milijuna USD koje su mogle ostvariti postojee programerske tvrtke u Hrvatskoj. U usporedbi s 2003. stopa piratstva se smanjila za 1%, u ukupnom iznosu, meutim poveala se za 5 milijuna USD, od 45 na 50 milijuna USD, to je rezultiralo opim porastom nacionalne potranje za programskim aplikacijama, teajnim razlikama i rastom cijena programskih aplikacija. U studiji nije napravljeno nikakvo razlikovanje izmeu poslovnog i korisnikog softvera, a za stopu piratstva na potroakom tritu softvera procijenjeno je da je vea od 80%. Glavni imbenik uspjenog opstanka programerskih tvrtki u Hrvatskoj je uinkovita provedba protupiratskih zakona i otklanjanje nepotivanja autorskih prava.

Proteklih godina strana ulaganja u bankarski sektor poveala su informatiku potronju, a usmjerena su na reorganizaciju i modernizaciju, npr. implementaciju backoffice EAS, CRM paketa, online bankarstva, mrenih i sigurnosnih rjeenja, instalaciju pozivnih centara, rjeenja za pohranu i oporavak od tehnikih problema to openito pospjeuje rast informatikog trita i motivira nove tvrtke na razvoj novih softverskih proizvoda. Daljnja vladinom sektoru liberalizacija trita telekomunikacija pruaju dobru bazu za i promjene u

informatiko

trite. 60%

informatike potronje otpada na dravnu administraciju, ne samo za ICT opremu nego takoer za programska rjeenja.15

3.3 Prijetnja supstituta

Tijekom nae faze istraivanja i intervjuiranja najveih igraa u industriji nismo mogli utvrditi nikakve realistine supstitute. Softverski proizvod ne moe se zamijeniti jednakim15

Privredni Vjesnik, god. LII, br. 3416, str. 6


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiaproizvodom koji obavlja iste funkcije. ERP sustavi koje obino implementiraju velika poduzea ne predstavljaju realistinu prijetnju od zamjene jer su za mala i srednja poduzea ERP sustavi prekompleksni i nepotrebni za poslovne operacije. Zbog toga smatramo da je prijetnja od zamjene vrlo mala ili nepostojea.

3.4 Pregovaraka mo dobavljaa

Softverska industrija je vrlo razliita od klasinih industrija poput brodogradnje, pojedinane ili procesne proizvodnje. Profitabilnost tih industrija bitno ovisi o strategiji cijena proizvoda dobavljaa koja slui kao input kod veih tvrtki u industriji. U razgovoru s glavnim igraima u hrvatskoj softverskoj industriji, uspjeli smo odrediti

slijedee ulazne proizvode koji su potrebni razvojnom programeru ili konzultantu za za poetak rada: 1. kompjuter, infrastruktura 2. operativni sustav 3. alati za razvoj softvera 4. licenca

Svi spomenuti ulazni proizvodi mogu se smatrati kljunim za razvojnog programera (razvojnog programera za aplikacije ili programera) ili konzultanta (sistemskog inenjera, integratora sustava, razvojnog programera za korisnike aplikacije) i predstavljaju fiksne trokove koji se javljaju samo jednom kad razvojni programer poinje s poslom. Tvrtke za savjetovanje koje se fokusiraju na implementaciju integriranih poslovnih aplikacija kao to su SAP, Navison, Baan, People soft moraju imati licencu. Jedna od bivih SAP-ovih podrunica u Hrvatskoj, b4b dobila je licencu od SAP-a da prevede SAP na hrvatski. Time su dobili veliku prednost pred konkurencijom jer pruaju aplikacijsko savjetovanje i usluge prilagodbe hrvatske verzije SAP-a.

Cijene hardvera se globalno smanjuju sa zasienou trita prije pojave slijedeih i naprednijih proizvoda. Alati za razvoj softvera su osnovni ulazni proizvodi za razvoj


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiasoftvera i oni su dostupni na tritu. Cijene variraju ovisno o kompleksnosti alata ili seta alata. Meutim, njihove cijene su vrlo niske u usporedbi s cijenom krajnjeg proizvoda softvera, a varijacije u cijeni nemaju znaajan utjecaj na krajnji softverski proizvod.

Veina alata za razvijanje softvera su proizvodi velikih isporuitelja softvera (Microsoft, IBM, Oracle, Sun Microsystem), a distribuiraju ih njihovi partneri u Hrvatskoj ili putem online trgovine. Velike tvrtke smatraju mo dobavljaa velikom jer kvaliteta ulaznih proizvoda odreuje kvalitetu krajnjeg softverskog proizvoda. Distribucijski partneri meunarodnih isporuitelja softvera takoer se smatraju snanima jer mogu odrediti diskriminirajue

cijene za alate. U IT industriji, meutim, razvojni programeri su dobro informirani o trokovnoj strukturi alata isporuitelja i mogu izabrati najpovoljnije i najprikladnije alate za svoje softverske proizvode.

Forward integracija dobavljaa (intergarcija prema naprijed) smatra se prijetnjom jer velike tvrtke u industriji strahuju da dobavljai mogu integrirati procedure softverske industrije u vlastiti portfelj proizvoda. To je jak argument u sluaju hrvatskih distributera tehnike opreme (raunalnih komponenti, raunala i distributera perifernih jedinica), koji su preli na trite IT usluga. Recro je distributer tehnike opreme u Hrvatskoj i 2002. je osnovao Recronet. koji je danas jedan od najveih strunjaka za mrena rjeenja u zemlji. Smanjenje njihovih mari od distribucijskih djelatnosti potaklo ih je da pronau druge izvore prihoda. Na globalnom polju International Business Machines Corp. (IBM) i Sun Microsystems Inc. su poznati kao najvei isporuitelji softvera, ali su ustvari proizvoai hardvera. Ti proizvoai su uoili da umnoavanje kompatibilnog softvera poveava funkcionalnost njihovog hardvera a kako se funkcionalnost poveava tako raste i potranja.

3.5 Pregovaraka mo kupaca

Za cijelu IT industriju velike tvrtke na vertikalnim tritima mogu se smatrati kupcima

s

velikom pregovarakom moi jer najvea ulaganja u IT u Hrvatskoj dolaze od hrvatske


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaVlade, banaka, osiguravajuih drutava i drugih financijskih institucija, javnih usluga, telekomunikacija, industrije i prometnog sektora. Procjena utjecaja svakog od ovih vertikalnih trita zahtijevala bi dubinsku analizu potronje tih sektora na IT, a posebno na softverske proizvode i usluge savjetovanja, vezane uz industriju razvoja softvera koja se analizira ovdje. To bi nadalje zahtijevalo razgovore sa svim veim tvrtkama u spomenutim sektorima i prikupljanje specifinih podataka o informatikoj potronji to nije ostvarivo u vremenu danom za provoenje analize. Meutim, IDC Adriatics je detaljno analizirao vertikalna trita i njihovu potronju na integrirane poslovne aplikacije i IT usluge i ti izvjetaji su javno dostupni.16

Rast ulaganja u tehnologiju poveava potranju za softverskim proizvodima i uslugama. Odluke hrvatske Vlade da ulae u IT ima pozitivan utjecaj na sektor razvoja softvera budui da otvara vrata za nekoliko konzultantskih projekata poput integracije mree i sustava, aplikacijskog savjetovanja, razvoja korisnikih aplikacija i IT obuke. Jedna od velikih Vladinih inicijativa vezanih uz IT sektor bilo je prihvaanje strategije informacijska i komunikacijska tehnologija Hrvatska u 21. stoljeu u sijenju 2002. Uz to vezan projekt je e-Hrvatksa, koji podupire razvoj hrvatskog informacijskog drutva. Programi poput ezdravstva i e-pravosua lansirani su u 2004. i trebali bi podupirati komunikaciju graana s javnim institucijama putem Interneta radi dobivanja usluga iz zdravstvenog sektora i iz podruja pravosua. Meutim, ti su projekti stavljeni na ekanje i trebali bi biti nastavljeni u 2006. One-stop shop, jo jedna Vladina inicijativa slui kao kontakt centar za graane koji trae informacije od dravne administracije. Registracija drutva s ogranienom odgovornou u one-stop-shopu umjesto posjeivanja devet dravnih tijela - to je bilo vrlo dobro prihvaeno od strane hrvatskih graana.

Hrvatska drava kontrolira velike tvrtke u sektoru javnih usluga (Hrvatska Elektroprivreda, Hrvatske Vode, Hrvatske ume), prometnom sektoru (Hrvatske eljeznice, Hrvatkse Ceste, Hrvatska Zrana Luka), najveeg proizvoaa i distributera nafte INA-u (udio od 75%),

16 Croatian Enterprise Application Software 2004-2008 Forecast and 2003 vendor share, IDC, Boris itnik; Croatian IT Services Market 2004-2008 Forecast and 2003 vendor share, IDC, Boris itnik


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaHrvatski Radio i Televiziju, Hrvatski Telekom (udio od 49%), obrazovne ustanove i sektor zdravstva. 60% IT potronje u Hrvatskoj ostvaruje drava i ona znatno utjee na razvoj IT trita u Hrvatskoj. Moemo zakljuiti da je 60% IT potronje u Hrvatskoj koncentrirano na dravni sektor i to ga ini snanim kupcem IT industrije i posljedino sektora za razvoj softvera. Potronjom velikog broja raunala, mrea, posluitelja, raunalne periferije, softverskih proizvoda i usluga, to se tie bilo kojeg odgovarajueg proizvoda na tritu ona takoer ima veliku pregovaraku mo i utjecaj na industriju.

U 2002. Hrvatska vlada je uloila 60.8 milijuna u IT, to je tri puta vie od 2001., dok je u 2004. smanjila financiranje IT projekata to je rezultiralo usporavanjem trita IT usluga. Prema informacijama Sredinjeg ureda e-Hrvatska planirani dravni budet za IT potronju u 2005. bio je oko 112 milijuna , to je 60% vie nego u 2004.17 i to je pridonijelo napretku IT trita u 2005.18

S obzirom na hrvatsko pribliavanje Europskoj uniji Vlada mora biti svjesna slijedeih imbenika koji utjeu na sektor softvera:

1. S poveanjem inozemnog trgovanja sa zemljama Europske unije Carinski administracijski sustav mora se prilagoditi europskim standardima to e zahtijevati velik broj mrenih i sistemskih integratora, razvojnih programera, aplikacijskih konzultanata i implementatora i IT predavaa to e imati pozitivan utjecaj na softversku industriju. 2. Prilagodba PDV-a europskim standardima e takoer zahtijevati irok raspon savjetodavnih djelatnosti vezanih uz IT (prilagodba i edukacija). 3. Budui da e se granica Europske unije proiriti na Hrvatsku, ona e morati implementirati velike pogranine sigurnosne sustave u skladu s europskim standardima, ukljuujui bolji sigurnosni sustav za provjeru identiteta.

17 18

Privredni Vjesnik, god. LII, br. 416, str. 5 Lider, poslovni tjednik, 16.12.2005


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaTu se radi o velikim sustavima, a hrvatske programerske tvrtke nemaju dovoljno sredstava za takve djelatnosti. Sve intervjuirane tvrtke su naglasile da s integracijom Hrvatske u Europsku uniju; posebno sektor softvera mora biti objedinjen suradnjom kako bi bio konkurentan na tritu EU. Vladina podrka i zakonski okvir za grupiranje su od kljune vanosti i moraju biti spremni na to.

S potpuno liberaliziranim sektorom telekomunikacija IT potronja mobilnih i fiksnih operatera se konstantno poveava. Ulaganja se usmjeravaju u skupe CRM programe, SAP, pozivne centre, napredna rjeenja za upravljanje dokumentacijom, rjeenja za pohranu i sigurnosne sustave. Sektor telekomunikacija je takoer vie koncentriran od industrije softvera. Openito su telekomunikacijske tvrtke vrlo dobro informirane o softverskim proizvodima na svjetskom tritu, njihovim cijenama, prednostima i manama. One takoer obino ulau u sustave i u dugorone usluge savjetovanja. Stoga se moe zakljuiti da su one kupci s velikom pregovarakom moi.

Najkoncentriraniji sektor je bankarski sektor sa est najveih banaka na koje otpada 80% imovine banaka u Hrvatskoj. Najvee banke su Zagrebaka, Privredna,

Erste&Steirmarkische, Raiffeisenbank Austria, HVB Splitska i Hypo Alpe Adria. Direktna strana ulaganja u bankarski sektor usmjerena su u modernizaciju i restrukturiranje te impliciraju konstantnu IT potronju s ciljem poboljanja poslovne uinkovitosti. Veliki projekti poput implementacije EAS sustava, online bankarskih sustava, CRM, sustava za oporavak od tehnikih problema i rjeenja za pohranu podataka, pozivni centri, IP telefonija bila su glavna ulaganja vezana uz softver. Znaajno je da neke banke zapoljavaju velik broj internog IT osoblja koje se bavi IT problemima to se moe smatrati prijetnjom backward integracije (integracija prema natrag) u industriji koju analiziramo. Banke se stoga mogu smatrati kupcima s velikom pregovarakom moi.

Vertikalna trita konzumiraju najvei dio softverskih proizvoda i usluga savjetovanja. Ona su od velike vanosti za opstanak softverske industrije. Uz pretpostavku da su sva poduzea implementirala integrirane poslovne aplikacije (EAS) ili neke druge aplikacije one e


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiajednom zahtijevati nadogradnju i proirenje ili neki drugi EAS sustav ili aplikaciju. Kako posao postaje sve kompleksniji njihova potranja e se usmjeravati na sofisticiranije programske sustave koji e dodatno poticati razvoj industrije.

Ovisnosti. Softverska industrija je u velikoj mjeri ovisna o vertikalnim tritima zato to ovisi o kupcu u najveem dijelu ostvarenog profita. Ravnotea snaga oito lei na kupcima. Poloaj se moe zakomplicirati trokovima promjene dobavljaa. Kupac koji implementira SAP takoer e proiriti sustav modulima iz SAP-a. Implementacija nekog drugog ERP sustava implicirala bi visoke trokove promjene dobavljaa. Relativna veliina. Vertikalno trite ukljuuje tvrtke koje su znatno vee od industrije i sama teina njihovih resursa stavlja ih u dominantan poloaj. Profitabilnost industrije kupaca. Tvrtke iz IT industrije e vjerojatno biti u stabilnijem poloaju ako prodaju svoje proizvode profitabilnoj industriji. Ako su kupci neprofitabilni ili imaju slab profit, IT industrija e vrlo vjerojatno biti pod snanim pritiskom smanjivanja cijena ili u najboljem sluaju odravanja njihove razine na stabilnom iznosu. Iskustvo kupaca. Iako iskusni kupci moda pokrenu radnje za ostvarivanje bolje suradnje oni su vjerojatno i vie svjesni postojanja svih konkurenata, razine kvalitete i cijena po kojoj se ona moe nabaviti, a njihovim dobavljaima se plaa usklaivanje njihovih potreba u cijeloj organizaciji radi osiguranja standardne cijene. Prijetnja integracije. Mogunost forward integracije od strane industrije u posao kupca ili backward integracija kupca u IT industriju moe se smatrati izvorom moi. Ona strana koja moe ostvariti navedenu prijetnju dobiva potencijalnu prednost nad drugom. Prijetnja ne mora biti ostvarena ili ak eksplicitna da bi utjecala na ravnoteu snaga. Prijetnja mora biti uvjerljiva.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia3.6 Jakost snaga - procjena

Slika 10: Procjena snaga u hrvatskom sektoru za razvoj softvera

Evaluacija konkurentskih snaga, ocijenite svaki imbenik (5 = snano, 1 = slabo)Prijetnja novih tvrtki: odrednice Ekonomija razmjera 1 Identitet marke 3 Kapitalni zahtjevi 1 Vrijeme prodaje 5 Pristup distribuciji 4 Nema poticaja 2 Softversko piratstvo 3 Programski paketi 5 Zakljuak: slaba / srednja / snana prijetnja novih konkurenata

Nove tvrtke (snane?)

Odrednice suparnitva: Rast industrije 5 Identitet marke 1 Brojni jednako snani konkurenti 5 Nedostatak diferencijacije 4 Brojni meunarodni dobavljai softvera 5 Niski trokovi prebacivanja na drugog dobavljaa 4 Visoke izlazne prepreke 1 Zakljuak: slabo / srednje / snano suparnitvo

Dobavlja (snaan?)Odrednice moi dobavljaa: Koncentracija dobavljaa ERP sustava 3 Trokovi prebacivanja na drugog dobavljaa 3 Prijetnja forward integracije 1 Postojanje zamjenskih ulaznih faktora 4 Vanost opsega dobavljaa 1 zakljuak: slaba / srednja / snana mo dobavljaa

Konkurenstska industrija

Intenzitet suparnitva

Kupci (snani?)Odrednice moi kupaca: Koncentracija kupaca Opseg kupaca Mogunost backward integracije Zamjenski proizvodi Osjetljivost cijena Nizak profit Zakljuak: slaba / srednja / snana mo kupaca

Zamjene (snane?)Odrednice prijetnje od zamjene: Sklonost kupca zamjenama 1 Relativna cijena zamjene 1 Trokovi prebacivanja 1 Zakljuak: slaba / srednja / snana prijetnja od zamjene

5 5 2 3 5 5


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in CroatiaNakon razrade svih sila koje utjeu na industriju za razvoj softvera moe se zakljuiti da postoji jaka konkurencija unutar industrije i da kupci imaju jaku pregovaraku mo u odnosu na IT industriju. S druge strane prepreke pri ulasku na trite i dobavljai su srednje jaki, a prijetnja supstituta nije primjenjiva u sluaju softvera. S obzorom na injenicu da se hrvatska industrija za razvoj softvera suoava sa snanim pritiskom od strane meunarodnih dobavljaa softvera i tvrtki za savjetovanje s dugogodinjim iskustvom i prokuanim rjeenjima, sveukupna procjena sila koje utjeu na industriju moe se smatrati visokom. Opstanak industrije za razvoj softvera ovisit e o nainu na koji tvrtke uspiju razviti kljune imbenike uspjeha vane za industriju.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia4. SWOT analiza (strategijska analiza)

Prednosti

Slabosti

Visoko obrazovani programeri/razvojni programeri. Iskustvo u razvoju korisnikih aplikacija/ aplikacijsko savjetovanje i prilagodba i integracija sustava Informatiki strunjaci s poznavanjem engleskog. Visok sektor rasta.

Nedostatak poznate marke softverskih proizvoda. Slabe marketinke i distribucijske strategije. Jaz u prihodu: dug vremenski period do izlaska softvera na trite. Slaba pregovaraka mo u odnosu na kupce.

Prilike

Prijetnje

Rastua potranja za programskim rjeenjima vezano uz integraciju u EU Promocija hrvatskih softverskih proizvoda inozemnim investitorima (mobile parking" plaanje parkiranja SMS-om, mobile travel guide# mobitel kao turistiki vodi). Financijska podrka sektoru od strane Hrvatske vlade pridonosi izvoznoj orijentaciji

Visoko fragmentirana industrija. Velika izloenost vezano uz integraciju u EU. Nejasna regulacija grupiranja. Rjeenja u obliku programskih paketa. Neuinkoviti propisi protiv softverskog piratstva.

Jedna od glavnih prednosti sektora za razvoj softvera je da se programeri i razvojni programeri smatraju informatikim strunjacima s dubinskim znanjem i strunou u razvoju softvera. Oni ve imaju iskustvo u razvijanju korisnikih aplikacija, aplikacijskom savjetovanju i integraciji sustava te bi trebali nadograivati tu prednost.

Jo jedna prednost je visok postotak zaposlenika u informatikim tvrtkama koji govore engleski, to pogoduje uspostavljanju partnerstava s globalnim velikim dobavljaima i visokoj stopi rasta sektora.

Slabosti hrvatske industrije za razvoj softvera su nedostatak poznate marke hrvatskih softverskih proizvoda i rjeenja, specijalizirano struno znanje u savjetovanju i


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatiaposlovne vjetine. Slabe marketinke strategije i distribucijski kanali za vlastite softverske proizvode i rjeenja su takoer slabosti hrvatske industrije za razvoj softvera.

Opa prijetnja hrvatskoj industriji za razvoj softvera je fragmentacija industrije i slaba pregovaraka mo u odnosu na vertikalna trita i velika izloenost na tritu vezano uz integraciju u EU. Softversko piratstvo je razraeno ranije i predstavlja opu prijetnju softverskoj industriji.

Meutim, takoer vidimo prilike za hrvatski sektor za razvoj softvera, posebice zbog nadolazee integracije u EU i rastue potranje javne administracije za prilagodbom postojeih sustava (poreza, carina, PDV-a) u skladu sa standardima EU i implementacijom novih sustava koji e poticati projekte za razvoj softvera i savjetovanje.

Takoer se mogu otvoriti prilike za pojedine sektore u sluaju promoviranja hrvatskih softverskih proizvoda inozemstvu. Zagreb Parking je razvio softverske proizvode za plaanje parkiranja mobilnim telefonom koje je takoer postalo popularno u Velikoj Britaniji. Hrvatska je takoer poznata po tome to je razvila turistiki vodi u sklopu mobitela te taj proizvod moe postati globalno uspjean ako ga drava promovira.


CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia5. Zakljuak

Potreba za ulaganjima u ovom sektoru proizlazi iz Porterove analize i analize lanca vrijednosti. Glavne toke su saete nie u tekstu:

Tvrtke moraju shvatiti vanost diferenciranih i specijaliziranih proizvoda i rjeenja te bi s

Date post:	15-Jul-2015
Category:	Documents
Upload:	wowiewow
View:	241 times
Download:	0 times

Software CRO

Documents