Uvod u AutoCADProf. dr Lazo Rolji

MacDraft Professional, powerful 2D CAD, drafting, technical illustration, architectural drawing and more in one easy-to-use, CAD software package. The right tools for the job whatever it may be The Tool palette offers a full complement of drawing tools including lines, rectangles, circles, arcs, polygons, curves, parallel line and freehand tools. Parallel line and polygon tools make it easy to create exterior walls. Add interior walls with a mouse click using the parallel extrude tool. Some tools can be configured from the Tool Palette to provide several drawing options. For example, arcs can be drawn by their radius, any 3 points, or as an elliptical arc. There are also special tools to create lines tangent, perpendicular, and parallel to edges. Alternatively, lines can automatically be drawn from the center of an object, as well as from the middle or end points of a line or edge of an object. Cijena osnovnog 2D/CAD paketa $227,82

My clients use AutoCAD on a PC can I open their files? MacDraft Pro offers excellent compatibility with AutoCAD and other programs supporting the DWG/DXF file formats. During opening of these files the user can choose the layout that will be opened from a list of available layouts or open the entire Model. The scale and units can also be chosen or MacDraft can do it automatically if you are unsure.

Cijene najpopularnijih 3D/CAD softvera (Macintosh)

Za rad u Autocadu potrebno je da imate neka osnovna znanja za rad na raunaru, a isto tako dobro je da imate predznanje osnova crtanja kao i poznavanje KOORDINATNOG sistema (UCS-User Coordinate System). Ostalo e sve zavisiti od vae kreativnosti. Jer, prilikom crtanja nekog crtea 5 razliitih crtaa isti crte moe nacrtati s razliitim opcijama, upotrebom razliitih linija i slino.

Nemogue je striktno objasniti kako se moe u cjelosti nacrtati neki crte, jer na primjer: KUPU ili STOAC neko moe nacrtati pomou naredbe CONE, a neko pomou kombinacije CIRCLE-EXTRUDE/Taper Angle (otri ugao) .To i nije toliko vano, vano je nacrtati crte koji se zahtjeva, a stvar je kreativnosti pojedinca kako e do tog crtea doi.

Primjeri crtea koji se mogu izraditi u Autocad-u:

Prije nego to ponemo da crtamo potrebno je da podesimo parametre UNITS (jedinice mjere) u kojima crtamo crte: FormatUnits...Autocad kao mjerni parametar koristi MJERNE JEDINICE (UNITS), a podeavanjem postavki (setovanjem) mi odabiremo hoe li to biti milimetri, centimetri, metri, kilometri, itd.U mainstvu se koriste milimetri, u graevinarstvu centimetri, u geodeziji metri. Ovo je vano zbog PLOTANJA (ispisa na papir) i MJERILA koje se postavlja na kraju.

Mjerilo tehnikog crteaU razliitim vrstama projekata prikazuju se graevine ili predmeti razliitih veliina. Zato to je njihova stvarna veliina uglavnom prevelika za prikazivanje na ogranienom formatu papira, graevine ili predmeti crtaju se u odreenim mjerilima.Smanjiti graevinu, predmet, objekat na crteu u nekom mjerilu znai smanjiti sve njene dimenzije onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. Od mjerila zavisi duina linija (crta) na crteu, a ne veliina graevine, objekta ili predmeta u naravi. Mjerilo predouje odnos veliina na crteu prema istim tim veliinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crte crta u njega se uvijek unose stvarne veliine.

MjeriloMjerilo na crteu se predouje (navodi) u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi broj (djeljenik) se odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije nekog predmeta, objekta, graevine umanjene 100 puta.Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi (stvarnosti). Ako neka stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao liniju duine 12 cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotama (kotnim linijama) u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere (u centimetrima u graevinarstvu).

Kote-Kotiranje nacrtaKotiranje nacrta neophodan je dio svakog tehnikog crtea, a predstavlja unoenje stvarnih mjera u nacrte. Sve mjere koje se unose u graevinskim nacrtima daju se u centimetrima. Povrine prostorija u tlocrtima daju se u m2.Kotne linije moraju biti paralelne, a pomone kotne linije okomito na dio koji se kotira.Kotne linije i pomone kotne linije su tanke pune neprekinute linije.Kotni brojevi upisuju se u sredini iznad kotne linije.

Granice kotnih linija, odnosno presjek kotne linije sa pomonom kotnom linijom moe se crtati na slijedea tri naina:Slika: Glavne i pomone kotne linije

U pravilu, kotne linije se postavljaju sa svih strana tlocrta (pogled odozgo). Kod viestrukog kotiranja uz nacrt bliim kotnim linijama kotiraju se manji dijelovi, a krajnjim kotnim linijama cjelokupna veliina objekta. Meusobna udaljenost kotnih linija i njihova udaljenost od crtea zavise od mjerila crtea i formata papira. Unutranje kotne linije crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da idu kroz cijeli predmet, objekat ili graevinu.

Slika: Nain kotiranja tlocrta

U AutoCADu razlikuju se naredbe za crtanje i naredbe za podeavanje razliitih veliina. Naredbama za crtanje crtaju se duine, pravci, krivulje i likovi, a naredbama za podeavanje odreuje se veliina papira, nain kotiranja, irina, oblik linija i sl.. Sve take crtea prikazuju se u pravougaonom koordinatnom sistemu, a mogu se zadati u apsolutnim, relativnim ili polarnim koordinatama (sl.3).

Slika :Pravougaoni koordinatni sistem; Taka (A) zadata je u apsolutnim koordinatama A(20,10); Taka B u apsolutnim koordinatama B(30,60), Taka C relativno u odnosu na taku A C(@30,50) - 30 mm desno i 50 mm prema gore;Taka D zadata je polarno prema toki A D(@100

Prvo pravilo je da se u ACADu crta na ablonu (uzorku) koji izrauje sam crta. Svaki crta u okviru svoje struke izrauje ablon za sebe koji sadri: veliinu papira, vrste linija, nain kotiranja, oblik pisma, te jedinine mjere za duine i uglove.Drugo pravilo je da se u ACAD-u crta na prozirnim folijama (sl.4) koje crta sebi prilagoava, a koje se prema potrebi mogu ukljuiti-iskljuiti, zamrznuti-odmrznuti, zakljuati-otkljuati ili uiniti ispisivim-neispisivim na ploteru ili pisau (printeru).

Koordinatni sistem (UCS-User Coordinate System)Za rad u Autocad-u potrebno je poznavati koordinatni sistem (UCS).Kada elimo nacrtati neku liniju ili bilo koji lik ili taku, poetni poloaj e biti postavljen u odnosu na koordinatni sistem (UCS-User Coordinate System ili WCS-World Coordinate System). Ispravno korienje UCS-a u Autocad-u je kljuno za pravljenje dobrih 3D modela, a moe da nam pomogne i u radu sa 2D modelom.

Kada prvi put startujete AutoCAD prikazae vam se ravninski (zamiljeni-plan view) prikaz crtae povrine. U donjem lijevom uglu crtae povrine je jedna ikona poznata kao UCS ikona-ikona koordinatnog sistema, koja izgleda kao ova ilustracija dole.Ikona nam prua 3 karakteristina bita informacije.

Prvo, ikona sadri figuru X i jednu strelicu koja na dnu ekrana pokazuje smjer sa lijeva na desno. Drugo, ikona sadri figuru Y i strelicu koja pokazuje smjer od dna ka vrhu sa lijeve strane ekrana. Ta prva dva dijela ikone pokazuju na poloaj i smjer osa X i Y. Za vrijeme dok se va kursor pomjera po povrini ekrana vi moete da primjetite promjene koordinata X i Y iji status se vidi u donjem lijevom dijelu podruja statusa koordinata na ekranu (X,Y,Z). Koordinate X i Y se poveavaju u smjeru koji pokazuje UCS ikona.

Implicitno, Z osa pokazuje smjer od ekrana prema nama.Ako ste tek otvorili novi srte, Z osa e se u statusnoj liniji pojaviti kao 0.0000 i nee se mijenjati sa pomjeranjem kursora jer se vi kreete po XY povrini.Trei dio informacije koji je sadran u UCS ikoni je slovo W. Ovo slovo W je tu kao zamjena za World da ukae da koristite World Co-ordinate System. Ovaj sistem moete da zamislite kao koordinatni sistem koji predstavlja realni (stvarni) svijet.

2D ravan koju vidite kao prostor za crtanje kada prvi put startujete AutoCAD moete zamisliti kao tlo pod vaim nogama. Ova ravan poznata je pod nazivom XY ravan.

Kao to je ve napomenuto, veina svih crtea pomou AutoCAD-a radi se u 2D. Na primjer, da biste nacrtali neku otvorenu kutiju, vi biste jednostavno nacrtali pravougaonik na plohi i zatim koristili opciju Change Properties da mu dodate neku debljinu (dubinu). Uoite da ste u stvari napravili 3D kutiju a radili ste samo u 2D.

Da biste napravili 3D efekat sve to morate da uradite je da promjenite jedan od 2D pravougaona parametara, t.j. njegovu debljinu (slojevitost, dubinu). U stvarnosti crtanje nije napravljeno u 3D.

Ova metoda crtanja funkcionie veoma dobro za jednostavne 3D objekte, ali recimo da elite da nacrtate krunicu na jednoj od vertikalnih (bonih) strana te kutije koju ste upravo nacrtali. Korienjem samo WCS-a (World Co-ordinate System) to bi bilo neizvodljivo zato to se krunice (kao i mnogi drugi AutoCAD entiteti) moe nacrtati samo u XY ravni.

Ravan ili ploha je jedan od osnovnih pojmova geometrije kojim se oznaava ravna povrina koja se u svakom smjeru iri do beskonanosti. Da je ravna, znai da kroz svaku njenu taku moe biti povueno beskonano mnogo razliitih pravih koje ona u potpunosti sadri. Iz ovoga slijedi i da svaka ravan prostor u kome se nalazi razgraniava na dva jednaka dijela.

AutoCAD prevazilazi ovaj problem tako to doputa da se XY ravan premjeta na razliite pozicije. Na primjer, da biste nacrtali krunicu na vertikalnoj stranici kutije trebali biste da premjestite XY ravan (XY plane) na takav nain da je ona poloena (lei) ko-planarno (u istoj ravni) sa vertikalnim licem kutije. Dva vektora su kolinearna, ako pripadaju istom nosau, a koplanarni ako pripadaju istoj ravni.

Pomjeranjem XY ravni vi ste, po definiciji, promijenili koordinatni sistem. U stvari AutoCAD koristi ovu analogiju i zakree ga. Da bi korisnik (t.j. vi) premjestio XY ravan mora kreirati novi koordinatni sistem, drugim rijeima, mora definisati korisniki koordinatni sistem (engl. User Co-ordinate System).

Orijentacija ikone UCS-a u nekom kosom (nakoenom) prikazu WCU-a (World Co-ordinate System).Orijentacija ikone UCS-a u nekom kosom prikazu UCS-a (User Co-ordinate System) koji je koplanaran sa prednjim vertikalnim licem kutije.

Koordinatni sistem shvatite kao jednu ravninu koja moe biti u jednom poloaju ako se radi o 2D crtanju, ili u vie poloaja, ako se radi o crtanju u 3D.Dakle, kreemo iz ISHODITA i u odnosu na ose X i Y pomou koordinata pozicioniraemo se na odreeno mjesto (o tome vie u nastavku), ali zapamtite rije ISHODITE. To je poloaj u kojem se trenutno nalazimo prije poetka crtanja. Svaki put kada smo negdje pozicionirani, ishodite nam je polazna taka bez obzira gdje se na crteu budemo nalazili.

Poloaj ovog ishodita zavisi od toga da li crtamo u Apsolutnom ili Polarnom koordinatnom sistemu (iako mi u toku rada moemo da kombinujemo sisteme kako elimo).Obratite panju na savladavanje koordinatnog sistema. Ako ovo ne savladate tada e vam biti skoro nemogue crtati neki sloeniji crte u 2D, a o 3D da i ne govorim.Za 3D crtanje, tj. crtanje linija u prostoru, obavezno prouite UCS i UCS II alatnu trake (toolbar), jer ete se pomou njih pozicionirati na odreenu polaznu taku, plohu, ravninu i slino.

KOORDINATNI SISTEM-smjer COUNTER CLOCKWISE (suprotno od smjera kazaljke na satu)

Kratko objanjenje koordinatnog sistemaUvijek nam je polazite u smjeru ISTOK i to prvo koordinata X, a potom Y u smjeru SJEVER (x,y).Dakle, naa polazna taka je u ishoditu.Kada u Command line (komandnoj liniji) upiemo neke koordinate, Autocad e se bazirati na to ishodite (u kojem se trenutno nalazimo na crteu) i u odnosu na njega pozicionirae poetnu taku crtanja. Kao vodi koristie OSU X za prvu koordinatu, a OSU Y za drugu koordinatu.

Izuzetak od ovoga je GEODEZIJA, tamo su obrnute koordinate, tj. zamijenjene su. Ono to je osa X u mainstvu i graevinarstvu, to je osa Y u geodeziji.Vano je napomenuti da ose X i Y mogu biti negativne, pa tako u odnosu na ishodite za nekakvu polaznu taku crtanja moemo upisati i negativne koordinate.Ove negativne koordinate pozicioniraju se u II i III kvadrantu za osu X i u III i IV kvadrantu za osu Y.

Primjer:Ako prilikom poetka crtanja upiemo koordinatu X=50, tada e Autocad po osi X odbrojati 50 jedinica u smjeru Istoka (East) zavisno od vrijednosti ose Y rezultat e biti u I ili IV kvadrantu, ali ako napiemo X= -50 tada e Autocad odbrojati 50 jedinica u minus, tj. u smjeru Zapad (West), a opet zavisno od vrijednosti Y rezultat e biti u II ili III kvadrantu. Isto vai i za osu Y (izuzev u Geodeziji, gdje se koordinate piu obrnuto, prvo se pie osa Y, pa onda osa X ( y, x )

COUNTER CLOCKWISE i CLOCKWISE su smjerovi crtanja u koordinatnom sistemuU mainstvu i graevinarstvu se koristi smjer Counter Clockwise (suprotno od kazaljke na satu), a u geodeziji Clockwise (u smjeru kazaljke na satu).ta to znai?Znai, da kada budemo crtali krune lukove i neke druge elemente, zavisno od smjera koji smo postavili bie nam i smjer crtanja, od polazne take pa do zavrne.

Po deafault-u (podrazumijeva se) u Autocadu ovaj smjer je postavljen u smjeru Counter Clockwise, a to znai suprotno od smjera kazaljke na satu.Ako elite da promjenite ovaj smjer, tada u tekstualnom meniju izaberite Format Units... i u okviru za komunikaciju Drawing Units kliknite na dugme Direction... , a potom ukljuite (ekirajte) opciju East, ili North, ili West, ili South ili Other (vidi naredni slajd) .

U meniju Format-Units... postavljaju se i ostali parametri vezani za jedinice mjere za rad u Autocadu, a posebno tip ispisivanja jedinice za duinu (Length-Decimal, Architectural, Engineering, Fractional, Scientific) i oblik iskazivanja uglova(Angel-Decimal Degrees, Deg/Min/Sec, Grads, Radians, Surveyor`s Units) kao i za njihovu preciznost (0, 0.0, 0.00, 0.000, ...).

Istu stvar emo napraviti i ako u okviru za komunikaciju Drawing Units ekiramo polje Clockwise.

Postavljanje jedinica mjere i njihove preciznostiPostavljanje jedinica mjere uglova i njihove preciznosti (u decimalama ili ne)

Postavljanje polaznog smjera crtanja uglova EAST (Istok). Postavljanje smjera crtanja Counter Clockwise (u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu). U Geodeziji se smjer raunanja uglova postavlja na Clockwise)

Postavljanje veliine prostora za crtanje AREA

Ako je Startup dijalog iskljuen ipak moemo da postaviti veliinu podruja i granice crtanja:U Command Line upiite LIMITS a potom zadajte veliinu podruja, na primjer za papir A4 upiite 210,297 pa pritisnite taster Enter. Dakle, definisali smo da je irina papira 210 jedinica, a duinu 297 jedinica. Narav no, za mjernu jedinicu u setovanju (postavkama) emo izabrati milimetre.2D crtanje nema visinu pa je korektno rei duina i irina i to je Portrait poloaj papira. Za Landscape poloaj papira treba upisati 297,210.

Ukljuivanje Startup okvira za dijalogAko je u Autocadu iskljuen Startup okvir za komuniciranje (dijalog prozor), njegovo ukljuivanje i definisanje veliinu podruja i granice crtanja moemo definisati i iz komandne linije:

U komandnu liniju (Command Line) ukucajte komandu Startup, a zatim taster Enter na vaoj tastaturi.

Ako vam se prikae < 0 > znai da je startni prozor iskljuen. Tada upiite 1 i pritisnite taster Enter na tastaturi. Sada e vam se prilikom slijedeeg pokretanja Autocada pojaviti startup prozor. (Dakle 0 je za iskljuen, a 1 je za ukljuen).

Izgled radnog prozoraNakon startanja Autocad-a 2005 pojavljuje se startni proozor sa svim alatnim trakama koje su postavljene po defaultu. Ukoliko tokom rada sami dodate neke od toolbar-ova tada e se prilikom ponovnog pokretanja aplikacije Autocad-a ista pojaviti jer Autocad pamti setovane alatne trake.U samim postavkama Autocad povrina je CRNE boje, a ista se moe promijeniti u neku drugu boju. Boja se postavlja preko Tools-Options-kartica Display-dugme Colors-i izabrati boju iz padajueg menija

Poetne postavke AutoCAD-aNakon pokretanja AutoCAD-a moemo promijeniti neke startne postavke. Osim STARTUP postavki prilikom pokretanja moemo definisati slijedee: