RGNF

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinamaRepublike Hrvatske

Split, 3.2.2010.

RGNF

2

AUTORI STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Koordinatori:Prof.dr.sc. Stanislav Anto Živković, dipl.ing.rud.

Doc. dr. sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud.

Izrađivači:Prof.dr.sc. Igor Dekanić, dipl.ing.naft.rud.

Prof.dr.sc. Miroslav Golub, dipl.ing.naft.rud.

Prof.dr.sc. Jerko Nuić, dipl.ing.rud.

Prof.dr.sc. Damir Rajković, dipl.ing.naft.rud.

Prof.dr.sc. Bruno Saftić, dipl.ing.geol.

Prof.dr.sc. Josip Sečen, dipl.ing.naft.rud.

Prof.dr.sc. Josipa Velić, dipl.ing.geol.

Prof.dr.sc. Darko Vrkljan, dipl.ing.rud.

Doc.dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud.

Doc. dr. sc.Daria Karasalihović, dipl.ing.naft.rud.

Doc. dr. sc. Lidia Maurović, dipl.ing.naft.rud

Davor Kirin, dip.ing.rud.

Dragan Vidić, dipl.ing.rud.

Dragana Pećina, dipl.ing.geol.

Mario Svrtan, dipl.ing.rud.

Mladen Globan, informatičar

Stjepan Marković, dipl.ing.geol.

Tomislav Kurevija, dipl.ing.naft.rud.

Tomislav Strahovnik, dipl.ing.rud.

Vanja Kotur, dipl.ing.rud.

RGNF

3

1. Dr.sc. Željko Tomšić, dipl.ing.elekt., predsjednik Stručnog povjerenstva

2. Dr.sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud., koordinator Stručnog povjerenstva

3. Andrija Mikulić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

4. Josip Miličić, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

5. Dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

6. Dr.sc. Zdenko Krištafor, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva

7. Dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

8. Željko Matiša, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva

9. Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

10. Mr.sc. Ivan Cotman, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

11. Danijel Malenica, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

12. Stjepan Kordić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

Stručno povjerenstvo za nadzor i praćenje izrade strategije

1. Dr.sc. Željko Tomšić, dipl.ing.elekt., predsjednik Stručnog povjerenstva

2. Doc. dr.sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud., koord. Stručnog povjerenstva

3. Andrija Mikulić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

4. Josip Miličić, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

5. Dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

6. Dr.sc. Zdenko Krištafor, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva

7. Dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

8. Željko Matiša, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva

9. Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

10. Mr.sc. Ivan Cotman, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

11. Danijel Malenica, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

12. Stjepan Kordić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

RGNF

4

1. Dr.sc. Slavko Šolar, dipl.ing.geol.

2. Prof.dr.sc. Boris Šinkovec, dipl.ing.geol.

3. Karmelo Krebel dipl.ing rud.

1. Dr.sc. Slavko Šolar, dipl.ing.geol.

2. Prof.dr.sc. Boris Šinkovec, dipl.ing.geol.

3. Karmelo Krebel dipl.ing rud.

Konzultanti i recenzenti

RGNF

5

Prema članku 3. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst

(N.N. br.190/03) mineralne sirovine su:1. energetske mineralne sirovine – sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi

3. nemetalne mineralne sirovine – grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremenipijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijskupreradu

4. arhitektonsko-građevni kamen

5. sve vrste soli i solnih voda

6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralnesirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kaovode za piće

7. tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina.

RGNF

Prema članku 5. Zakona o rudarstvu(N.N. br.75/09) mineralne sirovine su:

1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,

2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi,

3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,

4. arhitektonsko-građevni kamen,

5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.

RGNF

7

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH konceptualno je osmišljena kao nacionalna strategija i sastavni je dio cjelokupne Strategijegospodarskog razvitka Republike Hrvatske.

Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv prirodni resurs koji predstavlja osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina stalno se mijenja, ovisno o potrebama, te je zadatak struke da stalno valorizira njihovu vrijednost.

Lokacija mineralnih sirovina je određena geološkim okolnostima.

Budući su rudarski radovi predodređeni mjestom pojavljivanjamineralnih sirovina, a ograničeni realnim mogućnostima i htjenjimadruštvene zajednice, stručnjaci, rudari i geolozi, moraju se aktivno uključitiu prostorno planiranje i ukazati na potencijalne lokacije aktiviranja da bi se temeljem toga mogla donijeti odluka o prioritetu namjene. Pri tome je nužno vodititi brigu o zaštiti okoliša-posebice očuvanju krajobraza.

RGNF

8

Približno 80% proizvodnje je reprodukcijski materijal za drugeindustrijske grane npr. graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, a 20% je roba široke potrošnje. Ovo je jedan od razloga zašto se mineralne sirovine ne vrednuju naodgovarajući način, već se prepoznaje samo onaj dio koji izravno idena tržište.

Eksploatacija mineralnih sirovina ima status eksploatacije nebitneza nacionalni i regionalni razvoj.

Mineralni resursi bitni za razvoj države/županije/općine moraju se štititi na način na koji se čuvaju šumski, poljoprivredni, vodeni itd. resursi. Takvu zaštitu mineralne sirovine danas nemaju.

Nužna je promjena s ciljem da mineralna sirovina dobije tretmandrugih prirodnih resursa tj. ravnopravan status kod donošenja odlukao budućoj namjeni prostora.

RGNF

9

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RepublikeHrvatske treba odgovoriti na slijedeća pitanja:

Kakvo rudarstvo je potrebno Republici Hrvatskoj?

Kakvo rudarstvo egzistira u državama EU?

Koja su suvremena načela razvoja rudarstva?

Kako razvrstati mineralne sirovine?

Koje vrste mineralnih sirovina postoje u Republici Hrvatskoj?

Koje vrste mineralnih sirovina su potrebne za razvoj suvremenogdruštva u Republici Hrvatskoj?

Kolike su utvrđene rezerve mineralnih sirovine u Republici Hrvatskoj?

RGNF

10

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RepublikeHrvatske treba odgovoriti na slijedeća pitanja (nastavak):

Kolika je eksploatacija i potrošnja mineralnih sirovina u RepubliciHrvatskoj?

Kakav tretman ima rudarska djelatnost prema postojećoj zakonskojregulativi Republike Hrvatske?

Koji su institucijski okviri za rješavanje pitanja iz djelokruga rudarstva?

Može li postojeća formalno-pravna regulativa omogućiti kvalitetanodnos gospodarstva i zaštite okoliša?

Kakav odnos treba biti između lokacija rudarskih zahvata i prostornihplanova?

Jesmo li stručno osposobljeni za obavljanje radnih zadataka izdjelokruga rudarstva?

Kakva su predviđanja gospodarenja mineralnih sirovina u idućih tridesetgodina razvoja Republike Hrvatske?

Koje su mjere i aktivnosti potrebne za provedbu zacrtane Strategijegospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske?

RGNF

11

Struktura Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH

Polazne osnove (1. poglavlje)

Analiza stanja potencijala, rezervi, eksploatacije i potrošnjemineralnih sirovina (2. poglavlje)

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH u idućih 30 godina (3. poglavlje)

Mjere i aktivnosti za provedbu zacrtane Strategije gospodarenjaenergetskim i neenergetskim mineralnim sirovinama (4. poglavlje)

Prilozi:

Grafički prikazi geologije terena, istražnih prostora i eksploatacijskihpolja RH (3 priloga)

Analitički podaci o: istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima (2 priloga); rezervama i eksploataciji te uvozu i izvozu neenergetskihmineralnih sirovina u RH (4 priloga)

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12312.pdf

RGNF

12

POLITIKA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE

Načelo održivog razvoja: Održivi razvoj (sustainable development) je takav razvoj, koji zadovoljava današnje potrebe, a da ne ugrožava budućegeneracije i njihove potrebe» (WCED, 1987).

EU je usvojio koncept održivog razvoja:«Održiva Europa za bolji svijet: strategija održivog razvoja Europske unije». (prihvaćen 2001. godine)

Iskustva iz država EU pokazuju da prostorno planiranje ima presudanutjecaj na eksploataciju mineralnih sirovina.

Prostorna planiranja u većini država EU izvode se na dvije razine: državnoj (regionalnoj) i lokalnoj.

U EU se pokazalo da prostorni planovi trebaju detaljno opisno i grafičkidati informacije gdje je eksploatacija mineralnih sirovina prihvatljiva, a gdjene. Države koje su identificirale ova područja bitno su smanjile vrijemeizdavanja dozvola za eksploataciju (Skandinavske države, Belgija, nekesavezne države Njemačke, neke pokrajine u Austriji kao i neka područja u Francuskoj). Pojedine države EU ne prihvaćaju ovakav pristup (npr. VelikaBritanija) koja je za donošenje samo političkih smjernica na nacionalnojrazini.

RGNF

13

POLITIKA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE (nastavak)

Ključni čimbenik u postupku dobivanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina je procjena utjecaja na okoliš.

Većina država EU predvidjela je pravne mehanizme za osiguranjesredstava za sanaciju. To se čini putem zatvorenih fondova, bankovnihgarancija i drugih oblika osiguranja i sastavni su dio koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina.

Nadgledanje (monitoring) potiče provedbu propisa, dobru rudarskupraksu i zaštitu okoliša.

RGNF

14

Istraživanje mineralnih sirovina u RH

Do 31.12.2007. godine odobreno je:

161 istražni prostor čvrstih mineralnih sirovina, koji zahvaćaju površinuod 4 778 ha (0,08 % udjela površine kopnenog dijela države) i

13 istražnih prostora energetskih mineralnih sirovina koja zahvaćajupovršinu od 10 909 860 ha (98,52 % udjela površine kopnenog i morskog dijela države)

RGNF

15

Istražni prostori mineralnih sirovina u RH

RGNF

16

Eksploatacija mineralnih sirovina u RH

Do 31.12.2007. godine odobreno je:

524 aktivna eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina, kojazahvaćaju površinu od 21 877 ha (0,38 % udjela površine kopnenog dijeladržave)

40 neaktivno eksploatacijsko polje čvrstih mineralnih sirovina, kojazahvaćaju površinu od 40 699 ha (0,80 % udjela površine kopnenog dijeladržave) i

62 eksploatacijskih polja energetskih mineralnih sirovina koja zahvaćajupovršinu od 394 904 ha (2,88% udjela površine kopnenog dijela države)

RGNF

17

Eksploatacijska polja mineralnih sirovina u RH

RGNF

18

Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

Iako eksploatacijska poljamineralnih sirovina ne zahvaćajuvelike površine, u Republici Hrvatskojse ipak rudarskom djelatnošću možeporemetiti prirodna ravnotežazaštićenih područja.

U Republici Hrvatskoj su do sadaproglašeni zaštićenim područjima: tri stroga rezervata, osam nacionalnihparkova i deset parkova prirode.

U takvim okolnostima izuzetno je bitno uspostaviti ravnotežu izmeđupotrebe tržišta (gospodarstva) za mineralnim sirovinama i tendencijedruštva za maksimalnim očuvanjemokoliša.

RGNF

19

Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj u periodu od 1990. do 2007. godine

Eksploatacija po godinamaVrsta mineralne sirovine

1990. 1996. 1998. 2003. 2006. 2007.

fosilni ugljen, t 173 751 66 669 50 832 0 0 0

mineralne sirovine za proizvodnju metala, t 301 534 6 000 5 000 1 482 600 101

nemetalne mineralne sirovine, t 3 846 143 2 890 014 3 758 499 5 958 840 7 158 293 7 259 512

arhitektonsko-građevni kamen, m3 55 451 39 371 45 739 61 288 71 307 78 940

tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina, m3

14 615 334 11 287 243 12 877 102 17 726 200 18 090 417 20 251 607

nafta i kondenzat, 103 m3 - - 1 518,22 1 128,18 977,488 930,099

plin, 106 m3 - - 1 814,30 2 274,96 2 863,698 3 001,042

RGNF

20

Zakonski i institucijski okviri

Prema članku 52. Ustava Republike Hrvatske:

«More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i drugaprirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijeloviprirode nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku, imaju njezinu osobitu zaštitu. …»

Ustavne odredbe

Zakonske odredbe

Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republikumogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, tenaknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.

Rudarska djelatnost, odnosno gospodarenje mineralnim sirovinamaodvija se prema određenim zakonskim i podzakonskim aktima.

RGNF

21

R.B. Naziv zakona Narodne novine br. 1. Zakon o rudarstvu 75/09. 2. Zakon o koncesijama 125/08. 3. Zakon o prostornom uređenju i gradnji 76/07. I38/09. 4. Zakon o Državnom inspektoratu 116/08., 123/08. 5. Zakon o vodama 107/95. i 150/05., 6. Zakon o šumama 140/05. 7. Zakon o poljoprivrednom zemljištu 152/08. 8. Zakon o zaštiti na radu 59/96., 94/96. i 114/03. 9. Zakon o zaštiti okoliša 110/07.

10. Zakon o zaštiti prirode 70/05., 139/08. 11. Zakon o geološkim istraživanjima (Sl. 34/86.) 53/91.

12. Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi

(Sl. 53/77. i 24/86) 53/91.

13. Zakon o javnim cestama 180/04., 138/06. 14. Zakon o normizaciji 55/96. i 163/03. 15. Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu 12/94. 16. Zakon o prijevozu opasnih tvari 97/93., 34/95. i 151/03. 17. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda 158/03. 18. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjene sukladnosti 158/03. 19. Zakon o akreditaciji 158/03.

19

1 Zakon o rudarstvu 75/09.

RGNF

22

Pravilnici i odluke 1. Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina 125/98. 2. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina 125/98.

3. Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi 48/92., 60/92.

4. Pravilnik o sadržaju dugoročnog i godišnjeg programa, te sadržaju rudarskih projekata 196/03. i 6/04.

5. Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata 140/99. 6. Pravilnik o postupku utvrđivanja i ovjere rezervi mineralnih sirovina 140/99.

7. Pravilnik o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u u rudarstvu 9/00.

8. Pravilnik o uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita i ispitnom programu za samostalno obavljanje geoloških istraživanja 14/88., 29/88. i 82/95.

9.

Pravilnik o katastru istražnih prostora i eksploatacijskih polja, te o načinu vođenja evidencije, zbirke isprava i popisa rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanja ili eksploataciju mineralnih sirovina

44/91.

10. Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (Sl. 4/86. i 62/87.) 53/91.

11. Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena (ukrasni kamen), tehničkog kamena, šljunka i pijeska, te za preradu arhitektonsko-građevnog kamena

(Sl. 11/86.) 53/91.

12. Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima s površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. 66/87.) 53/91.

13. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju jamskih magazina eksplozivnih sredstava u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. 12/88.) 53/91.

14. Pravilnik o tehničkim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se upotrebljavaju pri podzemnim radovima u nemetanskim jamama (Sl. 66/78.) 53/91.

15. Pravilnik o tehničkim normativima pri prevozu ljudi i materijala oknima rudnika (Sl. 4/80., 12/85., 35/87. i 51/88.) 53/91.

37

36 Uredba o novčanoj nadoknadi za istraživanje mineralnih sirovina

158/09.

37 Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina

158/09.

RGNF

23

Zakonski i institucijski okviri

Institucijski okviriPrema današnjoj pravnoj regulativi, uključene su brojne institucije koje uređuju pitanja u svezi gospodarenja mineralnim sirovinama.

RGNF

24

Temeljem odrednica Zakona o rudarstvu (Narodne novine, br. 75/09.):

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva obavlja upravne posloveu prvom stupnju koji se odnose na istraživanje i eksploataciju svihmineralnih sirovina osim tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline, a obavlja i upravne poslove u drugom stupnju kojise odnose na istraživanje i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline;

Uredi državne uprave u jedinici područne (regionalne) samoupravenadležni za poslove rudarstva obavljaju upravne poslove u prvom stupnjukoji se odnose na istraživanje i eksploataciju tehničko-građevinskogkamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline;

Državni inspektorat, po posebnom zakonu, obavlja inspekcijske poslovenad provedbom Zakona o rudarstvu.

Zakonski i institucijski okviri

Institucijski okviri

RGNF

25

Zakonski i institucijski okviri

4 Ministarstva (s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom

obrane, 6),

Državni inspektorat

4 inspekcije izvan Državnog inspektorata.

Inspekcija zaštite okoliša obavlja nadzor nad onečišćenjem zraka i zbrinjavanjem otpada,

Sanitarna inspekcija obavlja nadzor oko zaštite od buke,

Inspekcija zaštite prirode obavlja nadzor nad utjecajem na zaštićenedijelove i područja prirode,

Vodopravna inspekcija nadzire onečišćenje površinskih i podzemnihvoda.

Institucijski okviri, nadležnost

RGNF

26

Postojeći prostorno-planski okviri za gospodarenje mineralnim sirovinama

''Zakon o prostornom uređenju i gradnji'' je temeljni dokument o prostornomuređenju na koji se vežu drugi dokumenti (Strategija i Program prostornoguređenja Države, uredbe, Prostorni planovi županija općina i gradova, propisi, pravilnici i dr.).

RGNF

27

GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA U RH

Energetske mineralne sirovine

Mineralne sirovine za industrijsku preradu

Mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala

Arhitektonsko-građevni kamen

Mineralne sirovine kovina

Strategijom je utvrđena podjela mineralnih sirovina na 5 skupina a ista je prihvaćena Zakonom o rudarstvu 75/09.

RGNF

28

Čvrste mineralne sirovine

Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina

Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj, obzirom na veličinu geoloških rezervi je veliki.

Mineralne sirovine velikoga potencijala i neograničenih geološkihrezervi.

Mineralne sirovine umjerenog potencijala i ograničenih geološkihrezervi.

RGNF

29

Nemetalne mineralne sirovine velikogapotencijala i neograničenih geoloških rezervi

LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADBU minerali i

stijene/sirovina najznačajnije

lokacije uporaba

Halogeni elementi i spojevi 1. brom 3 naftna industrija, medicina, kemijska industrija,

prehrana i prehrambena industrija, agronomija 2. jod 1 medicina, prehrana i prehrambena industrija,

gnojivo, kemijska industrija, metalurgija, strojarstvo 3. kuhinjska sol 27 prehrana i prehrambena industrija, kemijska

industrija, metalurgija, industrija plastike, tekstilna industrija

Sulfati 4. gips (sadrenac) 6 industrija građevinskog materijala, kemijska

industrija, agronomija, industrija papira Karbonati 5. dolomiti > 20 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija

građevinskog materijala, industrija stakla 6. vapnenci > 50 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija

građevinskog materijala, industrija stakla Sirovine za proizvodnju cementa 7. cementne sirovine 8 industrija građevinskog materijala Ostale mineralne sirovine 8. peloidi 2 medicina-zdravstvo, kozmetička industrija

LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA GRAĐEVINSKI MATERIJAL I ZA INDUSTRIJU GRAĐEVINSKIH MATERIJALA

9. tehničko-građevni kamen

> 100 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala

10. pijesci 15 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala

11. šljunci 8 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala

12. ciglarske gline 14 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala

13. arhitektonsko-građevni kamen

> 50 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala

RGNF

30

Nemetalne mineralne sirovine umjerenogapotencijala i ograničenih geoloških rezervi

minerali i stijene/sirovina lokacije uporaba 1. keramičke i vatrostalne

gline 8 keramička industrija, vatrostalni materijal, kemijska industrija

2. bentonitne gline 5 naftna industrija, vatrostalni materijali, metalurgija, prehrana i prehrambena industrija, farmaceutska industrija, kozmetička industrija

3. kremeni pijesci i pješčenjaci

15 industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna

4. ostale kremene sirovine (rožnjaci,kvarciti, pegmatiti)

> 10 industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna

5. barit (težac) 3 naftna industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, kemijska industrija, industrija stakla

6. feldspati (glinenci) 3 keramička industrija, industrija stakla, abrazivi, brusni i rezajući materijali

7. grafit 2 vatrostalni materijali, elektroindustrija, strojarstvo, metalurgija 8. milovka (talk) 1 keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i

boja, agronomija, tekstilna industrija, kozmetička industrija, farmaceutska industrija

9. pirofilit 1 metalurgija, keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, farmaceutska industrija

10. sumpor 2 kemijska industrija, gnojivo, kozmetička industrija, farmaceutska industrija

11. tinjci 3 elektroindustrija, industrija građevinskog materijala, industrija boja, punila u industriji papira, plastike, gume i boja

12. oksidi i hidroksidi željeza(«žuti oker»)

1 prirodni pigment, industrija boja, industrija građevinskog materijala, keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja

13. boksiti 11 abrazivi, brusni i rezajući materijali, vatrostalni materijali, industrija građevinskog materijala

14. kreda jezerska 6 punila u industriji papira, plastike, gume i boja, industrija boja, industrija papira, industrija plastike, prehrana i prehrambena industrija, životinjska hrana

15. tufovi 6 industrija građevinskog materijala, punila u industriji papira, plastike, gume i boja

16. peliti (škriljavci) 3 industrija građevinskog materijala, industrija boja, proizvodnja ekspandiranih materijala i u ciglarstvu

RGNF

31

Ukupni uvoz čvrstih mineralnih sirovina za period od 1998. do 2007. godine

RH uvozi čvrsta fosilna goriva

RH uglavnom uvozi koncentrate, poluprerađene ili prerađenemineralne sirovine (osim tehničko-građevnog kamena)

RGNF

32

Ukupni izvoz čvrstih mineralnih sirovina za period od 1998. do 2007. godine

Izvoz čvrstih fosilnih goriva može se obavljati samo u reeksportu jer RH nijeproizvođač ugljena.

Kod nemetalnih mineralnih sirovina glavni izvozni proizvod je portlandcement.

Kod arhitektonsko-građevnog kamena izvoze se poluproizvodi i prerađevinemramora i travertina i kamen obrađen za spomenike.

Kod tehničko-građevnog kamena uglavnom se izvozi drobljeni kamen.

RH izvozi neprerađenu ili poluobrađenu mineralnu sirovinu, a uvozi gotoveproizvode koji su višestruko skuplji.

RGNF

33

Eksploatacija mineralnih sirovina, prvenstveno nemetalnih, prividno predstavljanisko profitabilnu granu gospodarstva, no analizom proizvoda, koji se dobivajupreradom sirovina (cement, staklo, gipsani proizvodi, punila, cigla, keramika itd.) dobiva se drugačija slika.

Proizvodnja određenih industrijskih proizvoda čija su osnova mineralne sirovine

RGNF

34

Vrijednost mineralnih sirovina koje se eksploatirajunelegalno u Republici Hrvatskoj

(prema podacima Državnog inspektorata)

RGNF

35

Udio pojedinih grana gospodarstva u BDP-u

Iako u razmatranom razdoblju dolazi do povećanja eksploataciječvrstih mineralnih sirovina, udio u BDP-u je konstantan i zadržavase na razini od 0,6 % i 1,2 % zbog rasta BDP-a.

RGNF

Usporedba eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u RepubliciHrvatskoj s državama Europske unije (EU)

(Primjer: kameni agregati)

Proizvodnja kamenih agregata u državama EU u 2006. godini, uz prikazodnosa proizvodnje i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika

RGNF

37

Proizvodnja kamenih agregata u RH u 2006. godini, uz prikaz odnosaproizvodnje i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika

RGNF

38

RH po stanovniku proizvodi više kamenih agregata od prosjeka i više negoBelgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, V. Britanija.

RH po km2 površine proizvodi manje kamenih agregata od prosjeka za EU, ali više nego Finska i Švedska.

Izabrana godina usporedbe (2003.) je znakovita, jer je tada RH bila u intenzivnoj infrastrukturnoj izgradnji koja će biti značajna i za iduće razdoblje(do završetka izgradnje velikih infrastrukturnih objekata).

Proizvodnja kamenih agregata u Republici Hrvatskoj po stanovniku od 8,4 t ili 667 t po km2 površine države (2003. godina), u usporedbi s 2002. godinom je veća za 45%, ali u daljnjim analizama uzeta je kao polaznavrijednost.

Uspoređivane države EU završile su razdoblje intenzivne izgradnje pa se dosegnuta proizvodnja može smatrati stabilnom, a u idućem razdoblju će imati blagi trend porasta.

RGNF

39

STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U IDUĆIH 30 GODINA

RGNF

40

Mineralne sirovine kao građevinski materijali i u industriji građevinskihmaterijala

Dosegnuta razina eksploatacije u 2003. godini od 14 045 147 m3 tehničko-građevnog kamena te 3 404 560 m3 građevnog pijeska i šljunka pokazuje daje RH oko prosjeka država EU.

Nije realno predviđati daljnji skokoviti i brzi porast eksploatacije.

U idućem razdoblju uzima se kao bazna godina 2003. (kada je ostvarenavelika eksploatacija) i predviđa se minimalni godišnji rast od:

0% za tehničko-građevni kamen i

1% za građevni pijesak i šljunak

Navedeno u potpunosti zadovoljava potrebe gospodarstva RH.

Ovakav zaključak ne može se donijeti za silikatne mineralne sirovine(eruptivne stijene) kojih Hrvatska ima relativno malo.

Otvaranje novih istražnih prostora za istraživanje silikatne mineralnesirovine i eventualno eksploatacijskih polja treba u sljedećem razdobljusvakako poticati.

RGNF

41

Ocjena ekspoatacije tehničko-građevnog kamena (m3)u sljedećih30 godina

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

4.000.000

4.500.000

5.000.000

3.405.000 3.600.000 3.800.000 4.200.000 4.600.0002003 2010 2015 2025 2035

Ocjena proizvodnje građevnog pijeska i šljunka (m3) u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina

Godišnja proizvodnja (≈), m3 Vrsta mineralne sirovine 2003. 2010. 2015. 2025. 2035.

Tehničko-građevni kamen ≈ 14 045 000 ≈ 14 000 000 ≈ 14 000 000 ≈ 15 000 000 ≈ 15 000 000

RGNF

42

Arhitektonsko-građevni kamen

Arhitektonsko-građevni kamen predstavlja jednu o najvrednijihnemetalnih mineralnih sirovina u RH čija je eksploatacija dosta specifičnai traži dugogodišnju izobrazbu kadrova.

Brojnost eksploatacijskih polja (120), veliki uvoz obrađenogarhitektonsko-građevnog kamena (galanterija, spomenici), kao i relativnomale investicije u objekte obrade i pogodne lokacije za izvoz (blizinamora) stvaraju mogućnost za vrlo brzo i veće povećanje eksploatacije, stoga se kao realna predlaže godišnja stopa rasta proizvodnje blokovaarhitektonsko-građevnog kamena od 4 %.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

180.000

61.300 80.000 90.000 130.000 180.0002003 2010 2015 2025 2035

Ocjena proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena (m3) u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina

RGNF

43

Mineralne sirovine za industrijsku preradu

Mineralne sirovine za industrijsku preradu dobivaju pravu vrijednost tekposlije preradbe, kada se njihova vrijednost multiplicira.

Skupina industrijskih mineralnih sirovina (sirovine za proizvodnjucementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarskaglina, keramička i vatrostalna glina, kreda, kremeni pijesak) ima već sadaizgrađenu snažnu i dosta modernu prerađivačku industriju.

U skladu s navedenim, godišnja stopa rasta mineralnih sirovina za industrijsku preradu predviđa se u iznosu od 2,5 %.

RGNF

44

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

Sirovine za proiz. cementa 4.822.000 5.500.000 6.200.000 7.800.000 8.400.000

Ciglarska glina 2.569.140 2.970.000 3.312.000 4.140.000 5.220.000

Karbonatna sirovina za industrijsku preradu 1.723.500 2.000.000 2.200.000 2.800.000 3.500.000

Gips 206.500 240.000 270.000 340.000 420.000

Kremeni pijesak 138.000 160.000 180.000 220.000 280.000

Keramička i vatrostalna glina 99.900 115.000 130.000 160.000 200.000

Kreda 31.000 36.000 40.000 50.000 63.000

2003 2010 2015 2025 2035

Ocjena proizvodnje mineralnih sirovina za ind.preradu (t) u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina

Izabrani trend godišnjeg rasta kod svih mineralnih sirovina za industrijsku preradbu je manji od do sada razmatranog trenda rasta, alije u ovom trenutku realan jer su za pojedine mineralne sirovine kaopolazne veličine uzete godine vrlo velike eksploatacije.

RGNF

45

Orijentacijske godišnje potrebe za radnom snagom u području gospodarenja mineralnim sirovinama

2231511395Σ

106-5056KV, VK

8495025SSS

3361314VSS

UkupnoIstraživanje mineralnih

sirovina

Eksploatacija nafte, plina i geotermalne

energije

Eksploatacija čvrstih mineralnih

sirovina

Stručna sprema/kvalifikacija

ORIJENTACIJSKA GODIŠNJA NOVA OBRAZOVNA STRUKTURA

2231511395Σ

106-5056KV, VK

8495025SSS

3361314VSS

UkupnoIstraživanje mineralnih

sirovina

Eksploatacija nafte, plina i geotermalne

energije

Eksploatacija čvrstih mineralnih

sirovina

Stručna sprema/kvalifikacija

ORIJENTACIJSKA GODIŠNJA NOVA OBRAZOVNA STRUKTURA

RGNF

46

MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

Zakonska podloga Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama je Ustav Republike Hrvatske i Zakon o rudarstvu.

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama treba se temeljiti naodrživom razvoju, a što podrazumijeva čitav niz radnji koje se morajupoduzeti od strane države/županija/grada/općina/koncesionara.

Temeljno načelo održivog razvoja pri gospodarenju mineralnimsirovinama je uravnoteženost među gospodarskim, okolišnim i društvenim interesima.

RGNF

47

STRATEGIJA RAZVOJA

Zajednički ciljevi

Pojedinačni ciljevi

Osnovne aktivnosti

osiguranje potrebitog broja proizvodnih kapaciteta

osiguranje potrebitih eksploatacijskih rezervi

izrada bilanci rezervi

os iguranje prostornih pretpostavki (infrastruktura, prostor)

efikasan sustav izdavanja odobrenja za eksploataciju

dosljedna primjena pravila i standarda koji vrijede za

sve

tr žište kapitala

razumna visina poreza i naknada za eksploataciju

vlasni čka prava

mobiliziranje ljudskih resursa

uve ćanje dodatne vrijednosti

unapređenje procesa proizvodnje

pove ćanje kvalitete

stalna naobrazba

osiguranje fonda podataka o resursu

osiguranje pristupa le žištima «rezervacija prostora»

racionalno korištenje mineralne sirovine

recikliranje iskorištenih mineralnih sirovina

uvođenje sustava garancija za potrebe sanacije

maksim

alna prilagodba eksploatacije uvjetima okoline

«proizvodna sanacija», sanacija tijekom izvođenja

radova

svrsishodna procjena utjecaja na okoliš

uvođenje sustava upravljanja okolišem

uvođenje « čistih» tehnologija

stalno izvještavanje o stanju okoliša

preglednost i uklju čenost javnosti u proces odlu čivanja

kvalitetan rentni sustav

pravedne nadoknade

zaštita prava svih zainteresiranih strana

unapređenje pravne regulative

pristup informacijam

a

osiguranje provedbi zakonskih odredbi

poticanje razvoja: komunikacija, partnerstva,

edukacije, participacije

GOSPODARSKI INTERESI, ZAŠTITA RESURSA

Prilagodba proizvodnog

procesa uvjetima okoliša

Pravedna distribucija troškova

Kvalitetni zakonski

okviri

Pozitivno ozračje

ODRŽIVO GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA

OKOLIŠNI INTERESI DRUŠTVENI INTERESI

Osiguranje tržišta

dovoljnim količinama mineral. sirovina

Osiguranje pozitivnog poslovnog okruženja

Novo stvorene

vrijednosti, doprinos

zaposlenosti

Uvođenje novih tehnoloških

rješenja, smanjenje proizvodnih

troškova

Zaštita resursa

Racionalno korištenje

Smanjenje negativnih utjecaja na

okoliš

Pregledni prikaz ciljeva i osnovnih aktivnosti u cilju postizanjaodrživog razvoja

RGNF

48

U cilju postizanja održive i ekološki prihvatljive eksploatacijemineralnih sirovina potrebno je:

Stvaranje zakonskih okvira za provođenje održive i ekološkiprihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina uz implementacijumeđunarodnih obveza Republike Hrvatske.

Strateško planiranje u djelatnosti eksploatacije mineralnihsirovina na načelu održivog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uz razmatranje čimbenika zaštite okoliša.

Sustavno optimiranje tehnoloških i tehničkih rješenja za zaštituokoliša u procesima istraživanja, eksploatacije i transportamineralnih sirovina.

Saniranje i rekultivacija prostora nakon eksploatacije mineralnihsirovina s posebnim osvrtom na tlo, te površinske i podzemnevode.

Sakupljanje i zbrinjavanje tehnološkog otpada nastalog u procesu istraživanja i eksploatacije u skladu s načelima zaštiteokoliša.

Poticanje znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvitka u svrhuostvarenja ciljeva postavljenih Strategijom gospodarenjamineralnim sirovinama RH.

RGNF

49

Uspostava međusobnog povjerenja, razumijevanja, komunikacije, kooperacije, koordinacije među svim zainteresiranimstranama (ministarstvima, inspekcija, gospodarstvenicima, županijama, općinama, stanovništvom).

Eksploatacija mineralnih sirovina danas se rješava primjenom 19 Zakona i 37 Pravilnika/Uredba, za koje su nadležna 4 Ministarstva (s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane, 6), Državniinspektorat i 4 inspekcije izvan Državnog inspektorata.

RGNF

50

Usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata (dopunapostojećih i donošenje novih)

Zakonski i podzakonski akti, prema kojima se uređujegospodarenje mineralnih sirovina i prostorno planiranje, nisuusuglašeni u dovoljnoj mjeri da bi se efikasno provela ova Strategija.

Potrebno je uskladiti Zakon o rudarstvu s ostalim Zakonima koji se tiču rudarske djelatnosti.

Prijedlozi:

Potrebno je ubrzati i pojednostaviti postupke procjene utjecaja na okoliš i ishođenja lokacijske dozvole.

U Studiji utjecaja na okoliš, umjesto opisa zahvata, mora biti uloženo idejno rješenje rudarskog objekta izrađeno od rudarskih stručnjaka koji dobro poznaju projektiranje i okoliš.

RGNF

51

Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina

rudarska renta treba biti definirana s obzirom na:

- vrstu mineralne sirovine (energetske, neenergetske),

- veličinu istražnog prostora,

- važnost mineralne sirovine za gospodarstvo i društvo,

- veličinu površine eksploatacijskog polja,

- uvjete eksploatacije.

Jednokratna naknada za radove istraživanja bi bila prihod Republike Hrvatske i uplaćivala bi se u državni proračun .

(1. 500,00 kn/ha/god.).

Jednokratna naknada za radove istraživanja

Godišnja naknada za eksploataciju

Neenergetske mineralne sirovine: 1.500,00 do 2.500,00 kn/haEnergetske mineralne sirovine: 3.000,00 do 5.000,00 kn/haTemeljem Uredbe o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina

RGNF

52

Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina (nastavak):

Godišnja naknada za eksploataciju sastojala bi se od:

1. Naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja čvrstih mineralnih sirovina, odnosno površinu bušotinskih krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalne vode. Ova naknada bi se plaćala po jedinici površine godišnje (kn/ha/god.). Naknada bi bila prihod Republike Hrvatske i uplaćivala bi se u državni proračun.

1.000,00 kn/ha, P do 5 ha

1.500,00 kn/ha, P od 5-20 ha

2.000,00 kn/ha, P više od 20 ha

2. Naknade za eksploatiranu količinu mineralne sirovine. Ova naknada bi se plaćala u određenom postotku od ukupnog prihoda ostvarenom prodajom mineralne sirovine (%/ukupni prihod/god.). Naknada bi bila prihod Republike Hrvatske i lokalne samouprave i uplaćivala bi se u državni proračun.

2.000,00 kn/ha, P do 20 ha

2.500,00 kn/ha, P 20-50 ha

3.000,00 kn/ha, P više od 50 ha

Temeljem Uredbe o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (za neenergetske mineralne sirovine)

RGNF

53

Naknada za eksploatiranu količinu mineralne sirovine:

1. Energetske mineralne sirovine:Fosilne gorive tvari:UgljikovodiciNafta

- sekundarne i tercijarne metode eksploatacije 5,0%- eruptivni način eksploatacije 7,5%

Prirodni plin 7,5%Ugljen 5,0%Mineralne i geotermalne vode 2,5%

2. Mineralne sirovine za industrijsku preradbu 6,0% 8,0%

3. Mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala 5,0% 7,5%

4. Arhitektonsko-građevni kamen 7,0% 8,0%

5. Mineralne sirovine kovina 7,0% 9,0%

Temeljem Uredbe o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (za neenergetske mineralne sirovine)

RGNF

54

Uspostava pouzdane, potpune, ciljane i pravovremeneinformacije.

Sve informacije moraju biti sustavno prikupljane, obrađene i distribuirane. Podaci moraju sadržavati dvije osnovne vrste podatakai to podatke/informacije o resursu/mineralnoj sirovini i informacije o gospodarenju.

Razvidan tijek eksploatacije i privođenje konačnoj namjeni svihaktivnih (legalnih) i napuštenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja.

Površinski kopovi su sinonim za krajobrazno devastirani prostorsa sumnjivim perspektivama za sanaciju.

Potrebno je uvesti financiranje putem zatvorenih fondova ilibankovnih garancija koje su sastavni dio odobrenja za eksploatacijuuz obvezno povezivanje s veličinom zahvaćenog prostora (saniranepovršine smanjuju veličinu fonda ili bankovne garancije).

RGNF

55

Valorizacija statusa i zaštita mineralnog resursa pogodnog za eksploataciju

Mineralni resurs bitan za razvoj države/županije/općine mora se štititi na način na koji se čuvaju npr. šumski, poljoprivredni i vodeniresursi.

Učinkovit nadzor i provedba mjera

Upravljanje okolišem

Društveno odgovorno poslovanje

Recikliranje građevnog otpada

Sprečavanje ilegalne eksploatacije

RGNF

56

Dodjela koncesija za nova eksploatacijska polja na temelju stručnih podloga

Dugoročno strateško planiranje treba provodi na nacionalnoj ili bar na regionalnoj razini, dok se detaljno planiranje treba provoditi na nižoj/lokalnoj razini.

Obzirom da se ležišta mineralnih sirovina nalaze u županijama tj. općinama/gradovima detalji i lokalne prilike (specifičnosti lokacije) ne mogu se utvrditi s državne razine već se moraju raditi posebnidokumenti, što se osobito odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu (tehničko-građevni kamen, građevnipijesak i šljunak, ciglarska glina).

U tu svrhu moraju se izraditi slijedeće stručne podloge:

rudarsko-geološke studije, za područja županija (6)

studija o utjecaju rudarske tehnologije na okoliš, za područje cijeledržave (?)

planovi podjele područja županija/općina na zone eksploatacije (6).

RGNF

57

Izrada dinamičkog plana provedbe Strategije

1.Proces usvajanja Strategije (srpanj/2008. Vlada RH)

2.Detaljna izrada dinamičkog (akcijskog) plana s vremenskimokvirima (nije napravljeno)

3.Izrada i donošenje zakonskih i podzakonskih akata, koji ćeomogućiti implementaciju Strategije (Novi Zakon o Rudarstvu nije u suglasju sa usvojenom Strategijom)

4.Izrada i usvajanje stručnih podloga (u tijeku)

5.Koordinirana akcija provedbe aktivnosti i mjera(implementacija) iz Strategije gospodarenja mineralnimsirovinama Republike Hrvatske (nije napravljeno)

Plan mora biti jasan, izvediv u određenim vremenskimrazdobljima: kratkoročnim (do 5 godina), srednjoročnim (do 10 godina) i dugoročnim (do 30 godina).

Plan mora biti dovoljno fleksibilan zbog velike dinamikestalnih promjena u državi, regiji i svijetu.

RGNF

58

Hvala na pažnji! SRETNO!