9. Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 211 Dodatak: afirmacije 219 O autorici 223ZahvaleZahvaljujem darovitim i budnim ljudima, poput Briana Tarta, Bon-nie Solow i Reida Tracvja, koji su me podr�ali, dali mi slobodu i ohrabrili me da izrazim svoju ljubav prema pisanju.Svom voljenom osoblju, neumornim sveæenicima i svojim studijskim skupinama diljem Amerike.Zahvaljujem èlanovima medicinske, psihijatrijske i zakonodavne zajednice diljem Amerike koji svojim povjerenjem, pouzdanjem i prijateljstvom prihvaæaju ovu odanu slu�kinju dru�tva.Svojim klijentima, prijateljima i publici diljem svijeta te svima onima koji æe to tek postati. Moja je ljubav poput otvorenih vrata kroz koja uvijek mo�ete uæi.Zahvaljujem dr. Carolvn Dohertv iz Beverlv Hillsa u Kaliforniji na njezinoj vje�tini, umijeæu i rijetkoj otmjenosti.Svom sinu Christopheru, èija mije velikodu�nost omoguæila da pi�em u prelijepoj kuæi i èija je ljubav od nje stvorila dom.Svom sinu Paulu na njegovu prijateljstvu i razumijevanju.Svojim prelijepim snahama, Gini i Nancy, koje cijenim i koje su mi dale najveæi moguæi dar - Angeliju, Willyja i Jeffreva.Larrvju, koji mi olak�ava �ivot i ispunjava ga ljubavlju.I na kraju, ali nipo�to manje va�no, zahvaljujem svom dragom ocu Williamu L. Shoemaleru, koji je volio sve �to sam ikad uèinila.Svima vama duboko sam i vjeèno zahvalna.PredgovorDr. Melvin L. MorseÈast mije i u�itak napisati predgovor za ovu knjigu. Svlvia Browne uplela se u moj �ivot u trenutku kad sam odluèio napustiti istra�ivanja iskustva klinièke smrti i potpuno se posvetiti pedijatriji. Napravila mije tumaèenje koje je bilo tako precizno i tako me duboko potreslo da sam posve promijenio svoje gledanje na moguænost �ivota poslije smrti. Nakon �to sam petnaest godina slu�ao prièe djece koja su pre�ivjela smrt, shvatio sam da je znanstveno prihvatljivo tvrditi da svijest nad�ivi smrt.Svi se raðamo sa specifiènom biolo�kom vezom sa svemirom koji nas voli. Svlvia Browne ima taj dar koji joj omoguæava pristup tom izvoru univerzalnog znanja i mudrosti te o�troumnost kako bi drugima tumaèila to znanje. Ja znam da bi moj �ivot bio bitno drukèiji daje nisam sluèajno sreo u televizijskom �ouu prije nekoliko godina.Prouèavao sam iskustva klinièke smrti u djece jer sam smatrao da su takva iskustva posljedica raznih lijekova koji se daju te�ko bolesnoj djeci. Bio sam mlad i arogantan lijeènik koji je radio na intenzivnoj njezi i istra�ivao rak u Djeèjoj bolnici u Seattleu. Od djece sam èuo nekoliko iskustava klinièke smrti, ali sam uvijek smatrao da je to od lijekova.Meðutim, na�a istra�ivanja pri Djeèjoj bolnici u Seattleu zabilje�ila su da su iskustva klinièke smrti stvarna i povezana sa specifiènom funkcijom odreðenog podruèja na�eg mozga. To podruèje, desni sljepooèni re�anj, na� je »Bo�ji modul«. Svi se raðamo s njim. Istra�ivanjobjavili u èasopisu »Pediatric Journal« Amerièke udruge, lijeènika.Uslijedila je kritika mojih istra�ivanja i metoda. Napadi su _ jèesto bili osobni, imao sam privatnu praksu .kap pedijatar i upravo12 Ona strana i povrataksam zavr�io stipendirano istra�ivanje tumora mozga kod djece. Smatrao sam svoja istra�ivanja iskustava klinièke smrti neèim vrlo zanimljivim, ali ne i neèim �to sam osobno shvaæao ozbiljno. Svoja sam istra�ivanja vidio kao naèin pojavljivanja u èasopisima, �to bi lijepo izgledalo u mom �ivotopisu i ni�ta vi�e od toga. Umjesto toga, naletio sam na temu koja je sve razljutila.Razgovarao sam s ravnateljem bolnice koji mije rekao: »To ti je tako, Melvine, kada razgovara� s ljudima o smrti. Taje tema tabu. Dr�i se onoga u èemu si najbolji. Bavi se pravom medicinom.«Ubrzo nakon toga posjetio sam Holandiju na poziv kardiologa Wolfganga von Lummela na Utrechtskom sveuèili�tu da odr�im predavanje. On je takoðer prouèavao iskustva klinièke
smrti u odraslih. Koristeæi se istim metodama kao mi, do�ao je do sliènih zakljuèaka. Kad sam zavr�io govor, jedna je Holandanka inzistirala da razgovara sa mnom. Nije bila meðu uzvanicima, ali je molila dr. von Lummela da joj dopusti da prisustvuje. Rekla je da ima va�nu poruku za mene.Preko prevoditelja rekla mije daje medij. Rekla mije da mi jedno dijete s kojim sam razgovarao i koje je poslije umrlo �alje poruku. Izvadila je sliku koju je nacrtala. Rekla je: »Ovo je ta djevojèica. �eli da vidite njezinu sliku kako biste mi vjerovali.« Prepoznao sam dijete.�ena je nastavila: »Imate njezin crte� koji niste pokazali na predavanju. Ja æu vam ga nacrtati.« Tad mije prenijela djevojèièinu specifiènu poruku - da nastavim istra�ivati iskustvo klinièke smrti te da æe me dva anðela èuvati i pomagati mi. Poruka je sadr�avala i neke osobne detalje koji su samo meni ne�to znaèili.Cijela mije scena bila prilièno zabavna. Oèekivao sam da æe me poslije tra�iti novac. Mislio sam da �eli privuæi pozornost na sebe, da je istra�ila moju pro�lost i daje imala sreæu stoje neke stvari pogodila. Nestala je, a da nije rekla svoje ime i nikad mi se vi�e nije javila.Vratio sam se u New York i zaboravio cijeli dogaðaj. Svrstao sam to pod èudne stvari koje se dogaðaju i koje ne mo�emo objasniti, no koje ne shvaæamo ozbiljno.Moj me izdavaè zamolio da nastupim sa Svlvijom Browne u televizijskom �ouu koji se emitira diljem Amerike. Uzdahnuo sam i pomislio kako je to posljednja kap i kako nikad vi�e neæu moæi imati bilo kakav ugled na sastancima u Djeèjoj bolnici.Svlviju sam sreo neposredno prije nastupa. Moj je prvi dojam bio daje vrlo prizemljena i normalna. Shvaæam daje takva pomisaoPredgovor 73bila nepristojna, ali oèekivao sam luckastu osobu odjevenu u odjeæu Novog doba koja drobi pseudopsiholo�ke fore. Umjesto toga, dok smo zajedno sjedili u zelenoj sobi, osjeæao sam se posve opu�teno. Imao sam potrebu da joj isprièam �to sam sve pro�ao tijekom protekle godine te kako sam �elio biti pedijatar i kako sam htio prestati misliti o nadnaravnim sposobnostima i smrti. Nisam mogao govoriti, samo sam htio plakati. Olak�ala mi je tako �to smo razgovarali o mom rancu s konjima i o mojoj djeci.Iznenada mije rekla: »Melvine, znam da ti nije bilo lako. �elim da zna�, ona djeca kojoj si pomogao na tvojoj su strani.« Govorila je o istoj djevojèici za koju mije rekao holandski medij. Rekla je da ima poruku za mene. I onda je od rijeèi do rijeèi ponovila poruku koju mije prenijela Holandanka. Poruka je sadr�avala iznimno osobne detalje koje je bilo te�ko izmisliti ili pogoditi i za koje smo znali samo ta djevojèica i ja.Ignorirao sam Holanðanku, ali Svlviju nisam mogao. Bila je potpuno iskrena i nepatvorena. Nakratko sam pomislio kako je to neka nevjerojatna sluèajnost ili pak lukav plan Holanðanke i Svlvije Browne da me nasamare. »Koji bi im bio motiv?« pitao sam se. Sav taj trud kako bi me nagovorile da nastavim istra�ivati iskustva klinièke smrti?Sjetio sam se �to me moj mentor John Hopkins nauèio: »Melvine, ako poène� vjerovati kako jedna od milijun sluèajnosti mo�e objasniti ovo �to se dogaða, onda æe tvoji izgledi da ima� pravo biti jedan prema milijun!« Rekao mije to, uvjeren kako je sluèajnost utoèi�te za lijene mozgove; za znanstvenika sluèajnost ne postoji.Vratio sam se doma posve osvje�en. Oèito je obja�njenje bilo da su oba medija, neovisno jedna o drugoj, dobila identiènu poruku koja je imala znaèenje samo za mene. One su bile pasivni prijenosnici poruke djeteta koje je umrlo. Kao medicinski znanstvenik èvrsto sam odluèio otkriti kako je takav prijenos moguæ. Mo�da je èinjenica �to nisam imao nikakav sustav uvjerenja o duhovnom, osim �to sam nedjeljom gledao nogomet, bio razlog za�to sam trebao nastaviti na tom podruèju.Moje je istra�ivanje pokazalo da su iskustva klinièke smrti stvarna, ali i da prouèavanjem mehanizma tih iskustava uèimo da su sva ljudska biæe povezana sa svemirom i sa svime u njemu stoje bilo i �to æe, ikad biti. Uèimo kako zapravo postoji èvrsta znanstvena baza kojom se mo�e objasniti kako mediji mogu razgovarati s mrtvima i kako mogu omoguæiti duhovno i fizièko iscjeljenje.14 Ona strana i povratakPolazi�te mije bilo osnovno pitanje, koje mi je jednom jedan djeèak postavio o svom iskustvu klinièke smrti. Zamalo da se nije utopio u automobilskoj nesreæi. Rekao je da se auto napunio vodom i da se sve odjednom »zacrnilo.« »I onda sam bio u velikom re
zancu.« Pitao sam ga o kakvom je velikom rezancu rijeè. Odgovorio je: »Mo�da je bio spiralni rezanac. Ali nije mogao biti pravi rezanac jer mislim da pravi rezanci nemaju dugu. Mora daje to bio tunel.« Putovao je du� tunela i posjetio �ivotinjski i ljudski raj.»Alije li to bilo stvarno?« upitao me je. To je pitanje koje svi mi postavljamo kad se radi o takvim iskustvima. Njegovo sam pitanje postavio vodeæim amerièkim teorijskim fizièarima u Los Alamosu u Meksiku. Pitao sam ih stoje stvarnost i kako znamo je li ne�to stvarno ili nije. Od njih sam nauèio kako je djetetov opis iskustva klinièke smrti stvarniji nego iskustva koja primamo obiènim osjetilima.Fizièari govore o »ne-lokalnoj« stvarnosti kao osnovnoj stvarnosti �ivota. To je razina stvarnosti u kojoj ne postoje ni vrijeme ni prostor i sve se zbiva odjednom. Nama je to iznimno te�ko shvatiti jer smo, bar na jednoj razini, biolo�ki strojevi s unutarnjim biolo�kim satom koji otkucava. Toliko smo uvjetovani percepcijom stvarnosti preko na�ih pet osjetila da ne mo�emo dokuèiti kakva stvarnost uistinu jest. Onaje uzorak energije koja postoji u prirodi, uzorak koji sadr�ava sve stoje ikad bilo i �to æe ikad biti. Djeca koja su imala iskustvo klinièke smrti nemaju problema s prihvaæanjem ove ideje. Jedan je djeèak napisao sljedeæe o svom iskustvu klinièke smrti: »Jednom sam vidio svjetlost. Nije bila ni�ta poput onoga �to mo�ete zamisliti jer je bila poput zvuka koji je postojao samo u ti�ini mrklog mraka... Svjetlost je uzorak koji neki nazivaju �ivot. Usponi i padovi, radosni trenuci, tu�ni, dobri, lo�i, jedina stvar koja je stvarna, ali samo nadomak na�ih ruku.« Kada sam drugog djeèaka upitao kako dugo mu je trajalo iskustvo klinièke smrti, odgovorio je: »Mo�da je bila sekunda, a mo�da je trajalo kao cijeli moj �ivot.«U raspravi o ne-lokalnoj stvarnosti fizièar Paul Davi� izjavio je: »De�ifrirali smo kozmièki kod. Mi koji smo animirana zvjezdana pra�ina dobili smo uvid u zakone na kojima se zasniva svemir. Kako smo se povezali s ovom kozmièkom dimenzijom, ostaje zagonetka. No ne mo�emo poreæi tu vezu.«Kada sam proèitao njegovu izjavu, odjednom sam znao stoje ta veza. Onaje zacijelo ista biolo�ka struktura koja nam omoguæava da imamo iskustva klinièke smrti, tj. desni sljepooèni re�anj.Predgovor 15To mi se èinilo posve razumno. S druge strane, tu su teorijski fizièari koji proteklih pedeset godina poku�avaju objasniti kako se na� materijalni svijet zapravo zasniva na pulsirajuæim, beskrajnim obrascima svjetlosti i energije. Tu su onda i mistici, mediji i oni koji su imali iskustvo klinièke smrti koji nam govore kako su vidjeli razinu stvarnosti koja sadr�ava sve znanje, gdje vrijeme i prostor nemaju znaèenja i koja je ispunjena svjetlo�æu ljubavi. Na� desni sljepooèni re�anj na�a je veza s ne-lokalnom stvarnosti ili, kako je to jedno dijete nazvalo, »onim stvarno stvarnim« mjestom.Ne samo da mo�emo letimice vidjeti tu ne-lokalnu stvarnost nego najnoviji znanstveni dokazi upuæuju na to da mi neprestano komuniciramo s njom. Razvojni biolog Rupert Sheldrake smatra da uopæe nismo biolo�ki strojevi, nego da se zasnivamo na uzorcima energije koji su genetski kod za na�e tijelo i pona�anje, uzorci koji postoje u prirodi ili u ne-lokalnoj stvarnosti. Prema Sheldra-keu, razvoj svijesti samo je odraz promjena u uzorcima energije koji su osnova �ivotinjskih i ljudskih oblika. To obja�njava velike rupe u evoluciji i nagle razvojne skokove kao �to su sisavci koji doje mlado ili pak drastiènije promjene u anatomiji kao �to su razvoj ruku i nogu. On tvrdi daje to taj uzorak koji se razvija i mijenja, a te se promjene onda odra�avaju u promjeni oblika tijela ili pona�anja.Da zakljuèim, najnoviji znanstveni napreci sugeriraju da postoji ne-lokalna stvarnost koja sadr�ava glavnu matricu za na�a tijela, na�e pona�anje i vrlo vjerojatno za na�e pamæenje. Ne ovisi o vremenu i prostoru. Ta nam je stvarnost dostupna preko biolo�ke strukture s kojom se svi raðamo, preko desnog sljepooènog re�nja.Napokon sti�emo do znanstvene hipoteze koja se èvrsto uvrije�ila kod suvremenih znanstvenih trendova, a koja obja�njava kako Svlvia Browne mo�e komunicirati s ljudima koji su umrli ili biti posrednik u duhovnom iscjeljenju. Ona jednostavno ima razvijeniji desni sljepooèni re�anj od veæine nas. To je mo�da bio dar s kojim se rodila, isto kao �to se Carl Lewis rodio iznimno atletski nadaren, ili gaje mo�da duhovno iskustvo ili iskustvo klinièke smrti pokrenulo ili pojaèalo.Unutar ne-lokalne stvarnosti obrasci onih koji su umrli i dalje postoje. Vrijeme
nema znaèenja u toj stvarnosti. Oni se tako, na-ravnOj mogu vratiti nama uz pomoæ desnog sljepooènog re�nja i komunicirati s nama poslije smrti. Teoretski je takoðer moguæe da mi stupimo u kontakt s niima.J6 Ona strana i povratakSada mo�emo shvatiti znanstvenu osnovu duhovnog iscjeljivanja. Kada Svlvia omoguæi duhovno iscjeljenje, ona najvjerojatnije komunicira direktno s glavnom matricom koja programira tog pojedinca. Vrlo je vjerojatno da se pogre�ke u obrascima na�ih sada�njih tijela mogu ispraviti ulaskom u glavnu matricu preko desnog sljepooènog re�nja. I ja sam u svojoj lijeènièkoj praksi zabilje�io sluèaj nevjerojatnog iscjeljenja koje je nastalo zbog duhovne korekcije djetetova DNK. Sad sam, napokon, stigao do znanstvene hipoteze koja toèno obja�njava kako se to moglo dogoditi.Ali moramo zapamtiti da su takva iscjeljenja vrlo rijetka. Kao �to mi je jedna tu�na majka rekla za molitvu i duhovno iscjeljenje: »Kad bi sve ovisilo o snazi volje i iskrenoj molitvi, ovaj Odjel za rak sutra bi bio prazan.«O�alo�æeni roditelji pitaju me za savjet �to se tièe posjeta mediju. Ja im ka�em da sam neurolog i istra�ivaè iskustva klinièke smrti. Jedini medij s kojim sam imao iskustva jest Svlvia Browne. Znam mnogo o�alo�æenih roditelja koji su se napokon pomirili sa smræu voljene osobe zahvaljujuæi njezinim duhovnim tumaèenjima. Meni je definitivno pomogla u kritiènom trenutku mog �ivota i za to sam joj duboko zahvalan.Mislim da znanost neæe nikada moæi ni dokazati ni opovrgnuti sposobnosti koje ima Svlvia Browne. Moja istra�ivanja samo pokazuju da ne postoji razila�enje izmeðu vjerovanja u nadnaravne sposobnosti i najnovijih znanstvenih spoznaja o funkcioniranju svemira.Meðutim, nakon �to sam sve uzeo u obzir, moje iskustvo sa Svlvijom bilo je iskustvo vjere. Mogao sam vrlo lako ignorirati, èak ismijati ili omalova�iti informaciju koju mije kanalizirala. Umjesto toga, vjerovao sam osjeæajima svoga srca, a ne logiènog znanstvenog uma. Nije mi rekla �to da èinim, nego mije dala hrabrost da uèinim ono �to znam daje ispravno. Proèitajte ovu knjigu i nauèite vjerovati svojoj intuiciji i svom unutarnjem glasu.Nekoliko rijeèi èitateljimaOvo je knjiga o vama.Govori o moæi koju vam je Bog dao, o tome kako se mo�ete ponovno povezati s njom i kako je mo�ete upotrijebiti da èinite dobro.Govori o jednostavnim stvarima koje mo�ete èiniti svaki dan kako biste bitno utjecali na svoj �ivot i na �ivot onih koje volite.Govori o susretu s duhovnim vodstvom i anðelima te o ponovnom susretu s voljenim osobama koje su preminule.Govori o povezivanju s pro�lim �ivotima i o vjeènosti duha.Govori o va�em zdravlju, odnosima, obitelji, djeci, o razlogu va�eg postojanja ovdje i o onim drugim, pravim ljudskim brigama koje vas bude noæu i ne daju vam mira.Govori o èaroliji i èudima te potpori koju imate od onih s One strane koji su uvijek u va�oj blizini i samo èekaju da nauèite kako ih mo�ete primijetiti.Govori o tome kako se nikad vi�e ne morate osjeæati usamljeni, bespomoæni ili bezvrijedni.Govori o tome kako se nikad vi�e ne morate bojati smrti... ili �ivota.Zovem se Svlvia Browne. Ili ako hoæete: »Svjetski priznata vidovnjakinja Svlvia Browne!« kako me moj dragi prijatelj Montel Williams najavljuje u svom �ouu. Provela sam èetrdeset i sedam godina radeæi sve i sva�ta - imala sam dvadeset tumaèenja na dan, predavala sam, nastupala na radiju i televiziji, istra�ivala pojave duhova i zloèine, prouèavala sam paranormalne pojave, radila s vi�e od stotinu lijeènika i psihijatara diljem Amerike, osnovala vlastitu crkvu, izdala autobiografiju koja je bila bestseler i sve to uz neprestano, cvrkutanje moje duhovne vodilje Francine u u�ima.Malo je èudno poèeti knjigu o vama govoreæi o sebi. To me Dodsieæa na tipiènu reèenicu narcisoidne osobe: »Dosta o meni. �to18 Ona strana i povratakvi mislite o meni?« Ali tomu i slu�i ovaj dio knjige - da vam se predstavim.Roðena sam 1936. g. u Kansas Citvju u Missouriju, predivnom ocu Billu Shoemakeru i majci Celeste Shoemaker, koju æu pristojno predstaviti kao »ne ba� zabavnu �enu«. Ipak, ona je bila moja genska veza s njezinom majkom i mojom spektakularnom, predragom i iznimno vidovitom bakom Adom Coil, èiji je dar vidov-nja�tva bio star tri stotine
godina. To je bio jedini razlog zastoje moja majka vrijedila toliko mog ulo�enog truda.Zahvaljujuæi Bogu, svom nasljeðu i otisku - �ivotnoj karti koju svi zacrtamo na Onoj strani prije nego �to doðemo ovamo - roðena sam vidovita. Èak sam se rodila s posteljicom oko glave, drevnim znakom daje novoroðenèe roðenjem dobilo dar vidovnja�tva.Da budem iskrena, u ranom djetinjstvu moj mije dar vi�e bio teret. Imala sam pet godina kad sam za veèerom »vidjela« kako lica obiju mojih prabaka nestaju. Nimalo lijep prizor, vjerujte mi. Obje su umrle u sljedeæa dva tjedna. Mislila sam da sam ih ja nekako ubila dok mi baka Ada nije s puno strpljenja objasnila �to vidim i kako mi moja vidovitost to omoguæava. Poslije sam najavila djedovu smrt obitelji prije nego stoje tata uspio dojuriti doma da nam priopæi tu tu�nu vijest. Obavijestila sam roditelje kad sam imala tri godine da æu dobiti sestru kad mi bude �est godina (nijedan vidovnjak nije sto posto toèan - Sharon se po�urila i rodila se mjesec dana prije mog �estog roðendana). Vidjela sam kako nas duhovi posjeæuju s jednakom jasnoæom kao �to sam vidjela ostale osobe u sobi. Pretpostavljala sam da ih svi ljudi vide dok mi baka Ada nije objasnila kako i za�to smo ona i ja drukèije »namje�tene« od ostalih. Znala sam otvoriti vrata prije nego �to bi netko pokucao i znala bih tko stoji pred vratima prije nego �to sam ih otvorila. Jedno sam poslijepodne uspanièeno odvukla oca iz kina vri�teæi: »Sharon ne mo�e disati!« Stigli smo doma i otkrili da se sru�ila i da ima obostranu upalu pluæa... Mogla bih nabrajati i nabrajati. A i jesam, sad kad proèitam �to sam napisala u zadnjem odlomku.Imala sam pet godina kad sam napokon postala dovoljno znati�eljna da progovorim o tim »drugim ljudima« za koje mi se èinilo da ih nitko osim mene ne vidi. Moja se obitelj okupila u dnevnom boravku i sjetno je govorila o nekom preminulom roðaku kad se poèeo pojavljivati lik mu�karca iza bake Ade. Postajao je sve jasniji dok ga nisam mogla jasno vidjeti kao �to sam vidjela nju. Pitala sam je tko je on, a ona me smireno zamolila da ga opi�em drugima.Nekoliko rijeèi èitateljima 79»Visok je, ima crvenosmeðu kosu, nosi male naoèale s metalnim okvirima i oko vrata mu visi rog koji upotrebljava da èuje kako drugi ljudi di�u.«Nasmije�ila se i bila je sretna stoje ujak Jim do�ao s One strane daje pozdravi. Ujak Jim je umro 1917. g. kao �rtva epidemije gripe kojom gaje zarazio jedan od njegovih pacijenata.Na moj neukrotiv dar baka Ada uvijek je reagirala s potporom, ljubavlju, uvidom i dubokim suosjeæanjem �ene koja je to pro�ivjela. Tata je bio ponosan i opèinjen i bilo mu je zabavno. Moja je majka smatrala da joj jo� jedna vidovnjakinja u obitelji treba kao rupa na glavi, sasvim je sluèajno stalno patila od migrena i postala ovisna o pjenu�avim kupkama.Vjerojatno najva�niji dogaðaj mog djetinjstva i jedan koji je utjecao na moj �ivot kao vidovnjakinje zbio se kad sam imala osam godina. Iako su mi rekli da idem spavati, jednu sam se noæ igrala baterijom. Odjednom svjetlost je postajala sve jaèa dok nije ispunila cijelu moju sobu. Iz sredine te sjajne svjetlosti iza�la je visoka, smirena, nasmije�ena tamnokosa �ena koja mije tiho rekla: »Dolazim od Boga, Svlvia. Nemoj se bojati.« Kako da ne. Postavila sam novi rekord u skakanju iz kreveta i zaèas sam jurila niza stube vri�teæi na sav glas. Bacila sam se baki Adi oko vrata. Ona je bila u kuhinji i èistila je povræe. Jedva sam joj od straha uspjela isprièati �to se dogodilo. »A, tako«, odgovorila je gotovo zijevajuæi, kao da se takve stvari svakodnevno dogaðaju. »To je bila tvoja duhovna vodilja. Do�la je da ti pomogne. Mo�e� li mi podiæi one mrkve?«Ispostavilo se daje moja duhovna vodilja po imenu lena podrijetlom iz plemena Azteka i Inka te da je umrla u svojoj rodnoj Kolumbiji poèetkom 16. stoljeæa. Ubrzo sam prestala biti upla�ena djevojèica i poèela sam joj zapovijedati. Rekla sam joj da æu joj promijeniti ime u Francine. Bila je toliko velikodu�na da joj to nije smetalo i do dana dana�njeg Francine je moja stalna pratilja, prijateljica, savjetnica, uèiteljica, osoba kojoj se povjeravam i koja me �titi... do odreðene mjere. Ona zna da su pogre�ke i te�ka vremena neizbje�ni i potrebni za razvoj ljudskog duha te je dopustila da iskusim dovoljno i jednoga i drugoga. Kao duhovna vodilja prekrasno obavlja svoj posao. Ali kao za�titi od �ivotnih boli i povremenog oèaja koji nas zna smo�diti, dala bih joj +2.Kao i sve duhovno vodstvo, Francine je od samog poèetka imala jasniji pregled razl
oga za�to sam ovdje. Imala sam deset godina kad sam kasno jedne veèeri vidjela maske klasiène grèke komedije i20 Ona strana i povrataktragedije projicirane jednu preko druge na zidu svoje spavaæe sobe. Prije nego �to sam uspjela pitati �to to znaèi, Francine je izjavila jasno i glasno: »Svlvia, ovo jeivoj �ivot.« Takoðer me obavijestila da æu jednog dana biti poznata vidovnjakinja, da æu pomagati ljudima i da æu govoriti pred velikim auditorijem. I sve se obistinilo, èak i one te�ke tragedije s kojima se susreæem svaki dan u svom radu, unatoè tomu �to neprestano nagla�avam kako je smisao za humor i te kako bitan u na�em �ivotu, kao i duhovnost.U knjizi ponavljam dvije èinjenice jer su doista va�ne: nijedan vidovnjak, ukljuèujuæi i mene, ne mo�e biti sto posto toèan i nijedan pravi vidovnjak, ukljuèujuæi i mene, ne mo�e vidjeti svoju buduænost. Bog nam je velikodu�no dao dar ne da bismo ga dr�ali za sebe i tratili na loto i nagaðanje tko æe osvojiti prvenstvo u amerièkom nogometu, nego da ga isto tako velikodu�no dijelimo s drugima. Taj je dar poput djeteta i nije na�e vlasni�tvo. Dobili smo ga da ga èuvamo i njegujemo i pretvorimo u produktivnu, suosjeæajnu energiju, a ako ga rabimo u pogre�ne svrhe, onda smo i zaslu�ili da ga izgubimo.U mojoj obitelji nije bilo jedinstvenog pristupa, tako da sara odgajana kao katolikinja, �idovka i u tradiciji Episkopalno-lute-ranske crkve s naglaskom na katolicizam. Bilo je trenutaka kad sam po�eljela biti èasna sestra. Meðutim, nisam mogla ostati ozbiljna lica pri pomisli da bih bila èasna sestra, pa sam odluèila biti uèiteljica u katolièkoj �koli, �to sam i bila osamnaest godina.Uz Francineino neprestano cvokotanje koje mije odzvanjalo u u�ima i s Bo�jim darom, za koji sam osjeæala da se moram njime koristiti, napokon sam shvatila da biti vidovita i strastveno duhovna ne iskljuèuje jedno drugo. Mogla sam i morala sam posvetiti svoj �ivot jednomu i drugomu.Poèela sam se baviti tumaèenjima. Ne hvalim se kad ka�em da sam ubrzo postala svjesna da ljudima mogu ne samo promijeniti �ivot nego ga i spasiti. No svaka informacija sti�e kroz mene, a ne od mene, tako da sam zaslu�na jedino za to �to imam dar i �to sam voljna naglas reæi informaciju koja mije dana.Poèela sam dijeliti ono �to znam sa skupinom prijatelja, pa onda s njihovim prijateljima. Petnaest ili dvadeset ljudi u neèijem dnevnom boravku pretvorilo se u dvije-tri stotine u crkvi ili dvorani gradske vijeænice, stoje onda preraslo u nastupe na televiziji i radiju i prepune dvorane s auditorijem od dvije do tri tisuæe ljudi.�to sam vi�e znala o nadnaravnim moæima i duhovnosti, to sam vi�e �eljela znati. Postala sam nezasitna uèenica teologije i kompa-Nekoliko rijeèi èitateljima 21rativne religije. Proèitala sam svih 26 verzija Biblije, kao i sve ostale va�ne religijske knjige do kojih sam mogla doæi - od Kur'ana i Tal-muda preko Budinih uèenja do Egipatske knjige mrtvih. Godine 1974. osnovala sam Zakladu za istra�ivanje nadnaravnog »Nirvana« (sad se zove Korporacija »Svlvia Browne«). To je profesionalna neprofitna organizacija, a bavi se istra�ivanjem i prouèavanjem paranormalnoga. Postala sam ovla�ten i akreditiran majstor hipno-terapeut, ne da bih vidjela koliko ljudi mogu pretvoriti u koko�i ili balerine kako bi se osramotili pred publikom koja ih ismijava, nego da doprem do bogatstva duhovnog znanja koje se nalazi u nesvjesnom umu svakog èovjeka i dostupno mu je.Hvala Bogu, ljudi govore, pa je moj ugled rastao zajedno s brojem klijenata i naposljetku se pro�irio na sve kontinente diljem kugle zemaljske. Poèeli su me zvati i policija i medicinska zajednica. Tra�ili su moju pomoæ u svemu, od nerije�enih umorstava i nestalih osoba do fiziolo�kih i psihièkih problema koji nisu reagirali na tradicionalan naèin lijeèenja. Bila sam ponosna i sretna �to mogu pomoæi. Nikad nisam ni centa tra�ila od njih i nikad neæu. Onog dana kad budem tra�ila èek za svoju pomoæ u nala�enju nestalog djeteta ili ubojice ili za pomoæ lijeèniku u dijagnosticiranju ili lijeèenju medicinskog i psihièkog problema koji ugro�ava neèiji �ivot, pretpostavljam, moj æe mi dar biti oduzet i tako mora i biti.Tijekom svega toga moj me osobni �ivot dr�ao poniznom i dokazao mi, bez imalo sumnje, da mi Bog nije podario moæ predviðanja kako bih je upotrebljavala za sebe. Bila sam udana tri ili èetiri puta, ovisno o tome hoæemo li ubrojiti brak od tjedana dana sklopljen iz inata kad sam imala �esnaest godina. Moj gaje mudri otac odmah dao poni�titi. Ali nema pogre�aka i zahvaljujuæi tim »uèenjima«, preselila sam se 1964. g. u Kalifo
rniju, kamo i pripadam, gdje su mi podarena dva sina i troje spektakularnih unuka koje obo�avam.Godine 1986., motivirana vjerovanjem da je duhovnost bez akcije obièna retorika i sve veæom svijesti daje stvaranje i odr�avanje veze izmeðu nas i na�e Bo�je biti u nama najva�nija veza koju mo�emo njegovati u ovom �ivotu, osnovala sam Dru�tvo Novus Spiritus (Novi duh). Nije vezano ni za koju vjeru i zasniva se na mojoj kr�æanskoj gnostièkoj teologiji, uz primjesu raznih drugih vjera. Zasad imamo gotovo �ezdeset sveæenika i vi�e tisuæa èlanova. Molimo se i slavimo blagonaklonog Boga koji nas voli i koji nas je22 Ona strana i povrataksve stvorio, a ne prihvaæamo gt ube, okrutne pojmove kao �to su grijeh, krivnja i osveta. Aktivna smo duhovna zajednica, ponosna na svoje dnevne molitvene lance koji znaju ukljuèiti na stotine tisuæa ljudi. Brinemo se za beskuænike i nemoæne i bavimo se humanitarnim pothvatima koliko nam na�a novèana sredstva dopu�taju. Na�a su vrata, ruke i srca �irom otvoreni, ali na moj zahtjev imamo vrlo rigoroznu politiku �to se tièe novih èlanova. Ako �elite saznati ne�to vi�e o Novus Spiritusu, slobodno nazovite moj ured, broj se nalazi na kraju ove knjige, i pitajte. Uvijek æete biti dobrodo�li, ali neæemo vas nagovarati ili vam dosaðivati da nam pristupite ili vam se pojaviti pred vratima ili vas pak zgrabiti na cesti i odvuæi.Oduvijek sam osjeæala da svojim klijentima i prijateljima dugujem vi�e od predavanja i tumaèenja, knjigu koju mogu ponijeti doma i koja æe im pomoæi da naðu odgovore kad im nisam u blizini i koja æe ih, stoje najva�nije, tje�iti u trenucima najveæih problema i oèaja. Mislila sam da æe biti najbolje ako to ne bude samo knjiga koja æe obja�njavati osnove �ivota i smrti i Onu stranu viðenu mojim oèima vidovnjakinje nego neka vrsta poèetnice koja æe im dati upute kako te osnove upotrijebiti. Jednu sam veèer uz veèeru rekla svojoj prijateljici Lindsav Harrison, koja je priznata scenaristica: »Hajde da zajedno napi�emo knjigu.« Ona je rekla: »Nisam jo� nikad napisala knjigu. Morat æe� naæi neka drugoga.« Ja sam rekla: »Mislim daje vrijeme da napi�e� knjigu, a ja sam vidovita, prema tome �uti i kimaj glavom.« Znala je da tu logiku ne mo�e pobiti pa je umuknula i kimnula glavom.Ovo je knjiga koju sam godinama �eljela napisati. Temelji se na mojim spoznajama steèenim tijekom �ezdeset dvije godine mog �ivota.Znam daje Bog �iv i zdrav. On nas je stvorio. On nas neprestano voli, vjeèno i bezuvjetno i On je isto toliko dio nas kao �to su to na�i roditelji, djedovi i bake i svi ostali na�i preci.Znam daje Ona strana, kao i duhovi koji ondje �ive, stvarna kao i zemlja na kojoj mi �ivimo te da je jedina stvar koja odvaja »ovo ovdje« od »onoga ondje« veo koji stvara mala razlika u razini vibracije.Znam da smrt ne postoji zato stoje na� duh uvijek bio �iv i uvijek æe biti. Mi smo vjeèni kao i Bog koji nas je stvorio.Znam da napu�tamo dom na Onoj strani mnogo puta i vraæamo se na zemlju kako bismo iskusili i prevladali negativnost te uèili od nje u vjeènom procesu duhovnog usavr�avanja. Mi biramoNekoliko rijeèi èitateljima 23tko i �to æemo biti prije nego �to doðemo. Èak i zapi�emo u otisku, koji nam slu�i kao kartao �elimo postiæi tijekom svog kratkog izleta.Znam da smo vjeèno okru�eni duhovnim vodstvom, anðelima i preminulim voljenim osobama, kao i samim Bogom, te da su nam svi oni dostupni ako nauèimo komunicirati s njima.Napokon, znam da ako vam samo jedna stvar u ovoj knjizi pomogne da imate jo� vi�e ljubavi, radosti, nade, snage i mira u �ivotu, bit æu poèa�æena i bit æe usli�ana jo� jedna moolitva.Iz dubine srca �elim vam da vas Bog blagoslovi.Pomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvoGotovo sve religije na zemlji prihvaæaju èinjenicu da na�e du�e nad�ive smrt. Ali ako ka�ete ljudima da vi komunicirate s tim du�ama, mislit æe da ste ludi. Znaèi, du�e postoje, ali mi ne mo�emo s njima komunicirati? Ja mislim daje to suludo. Naravno da mo�emo! I mi to stalno èinimo, bili mi toga svjesni ili ne.Zapravo, mi nikad nismo sami. U svakom trenutku svog �ivota okru�eni smo skupinom koja dolazi s One strane i koja nas podr�ava, zna, voli i razumije bolje nego �to mi znamo, volimo i razumijemo sami sebe.
Vjerujem da bi vam bilo lak�e vjerovati kad biste mogli jasno vidjeti i èuti svoju duhovnu potpornu skupinu kao �to vidite i èujete ljude koji vas okru�uju. Ali sagledajte to ovako: Kada svakodnevno napu�tate svoj dom i kuæu i idete na posao, prestajete li vjerovati u njihovo postojanje dok se opet ne pojave pred vama? Naravno da ne. Ma koliko te�ak, poticajan ili zahtjevan va� dan bio, nikad neæete pomisliti da na kraju dana va� dom i obitelj neæe biti ondje gdje ste ih ostavili.Buduæi da se ono �to se vama dogaða u svakodnevnom �ivotu na identièan naèin zbiva u �ivotu du�e, va� um i srce mogu biti uvjereni da su va� vjeèni dom i obitelj isto tako stvarni. Napustili ste svoj dom - Onu stranu - i svoju duhovnu obitelj kako biste se prihvatili ovog posla, ovog lo�eg kampiranja, ovog napornog zadatka koji se zove �ivot. Iskreno reèeno, iznenaðena sam �to se svi ne raðamo s kamperskom opremom. I kada zavr�ite svoj posap/�ivgt, naæi26 Ona strana i povratakæete taj isti dom i obitelj koji vas èekaju ondje gdje ste ih ostavili, sigurni, poznati i sretni �to vas vide, a vi æete se pitati za�to ste uopæe oti�li. Ako ste kao ja proveli �ivot �udeæi za domom ma gdje bili, to je zato �to se na�e du�e sjeæaju i �ude za mjestdje smo veæ bili. Dok budete èitali knjigu, mo�da æete se pitati, a mo�da to veæ sada èiniteako ona to zna?« Umjesto da neprestano ponavljam isti odgovor, stat æu na trenutak i odgovorit æu vam sada kako bih vas uvjerila da ne �elim da tratite vrijeme nagaðajuæi. Provela sam svaki dan tijekom proteklih èetrdeset i sedam godina u izravnom kontaktu s Onom stranom, ne samo preko moje duhovne vodilje Francine nego i preko duhova koji su se pridru�ili mojim klijentima tijekom mojih tumaèenja. Francine mije dala gomile informacija, od èega ni�ta nisam prihvatila zdravo za gotovo. Umjesto toga, upotrijebila sam ih kako bih unaprijedila onih èetrdeset i sedam godina iscrpnog istra�ivanja i iskustva koje sam dokumentirala u spisima u svojoj ordinaciji. Nisam samo skeptik nego sam iz Mis-sourija, dr�ave gdje se tra�e dokazi. Dakle, sve �to se pojavljuje u ovoj knjizi, najprije sam ja preispitala, istra�ila, testirala i ponovno testirala, prouèila i osobno ocijenila.S One straneS One strane dolazi na� duh kada ulazimo u utrobu i èekamo da se rodimo i onamo odlazi kada umremo. To je nebesko carstvo, raj, neopisivo ljep�e nego �to to na� zemaljski um mo�e zamisliti. Mi obièno zami�ljamo daje »ondje negdje«, iznad oblaka, iza mjeseca i zvijezda, iza Oza i Nigdjezemske. I to je razumljivo jer je »ondje negdje« beskonaèno i tajanstveno, kako mi i zami�ljamo Onu stranu.Ali istina jo� vi�e oèarava, ali i tje�i: Ona strana je ovdje meðu nama, u drugoj dimenziji koja je polo�ena na na� svijet, nekih trideset centimetara iznad onoga �to mi smatramo »u razini zemlje.« Njezina je vibracijska frekvencija bitno vi�a nego na�a, zato je ne percipiramo. Kao analogiju mo�emo navesti zvi�daljku za pse. Njezina je frekvencija tako visoka daje normalno ljudsko uho èuje kao ti�inu, ali �ivotinje je èuju jasno i glasno. (Dio Bo�jih darova koje mediji dobiju jest sposobnost da osjete �iri raspon vibracijskih frekvencija, pa mo�emo komunicirati s duhovnim svijetom lak�e nego »obièni« ljudi.)Pomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 27Ljudi koji su vidjeli duhove uvijek ih opisuju kako »lebde iznad zemlje«. Za to postoji opravdano obja�njenje - oni doista lebde iznad na�e zemlje. I nalaze se u razini zemlje s One strane. Mi smo zapravo duhovi u njihovu svijetu, dijelimo isti prostor, ali smo nestvarni, jer su sva biæa potpuna i posve »�iva« tek u svijetu duhova.Francine mi daje informacije o Onoj strani, a ja ih onda potvrðujem pomnim istra�ivanjima, ukljuèujuæi i regresivnu hipnozu, o kojoj æemo detaljnije govoriti poslije. Samu lokaciju One strane odredila sam obrnutim putem. Prije nekoliko desetljeæa vodila sam klijenticu Anne kroz smrt koju je do�ivjela u jednom od pro�lih �ivota. Opisala je svoju obitelj, koja se okupila oko njezina kreveta kako bi se oprostila od nje, kao i jednostavan sobièak s plinskom rasvjetom u kojem je umirala. Na njezino iznenaðenje, a i moje, kada se pojavio legendarni tunel koji je trebao odvesti njezin duh na Onu stranu, on se nije protezao od njezina tijela do stropa ili neba, veæ do druge strane sobe i ju�nih polja u daljini i nalazio se gotovo neprimjetno iznad zemaljske razine koju je napu�tala.Kada je klijent za klijentom, bez mog navoðenja, poèeo opisivati identièno iskustvo tunela, a katkad i mosta, koji nije vodio gore u drugu dimenziju, veæ je bio paralelan sa zemljom, jednu sam noæ to podijelila s Francine, uvjerena da æe to biti novost
i za nju. Rekla sam: »Ona druga strana je ovdje!«Ona je odgovorila: »Naravno, ona je ovdje.«Pomalo nestrpljiva, tra�ila sam da mi objasni za�to mi to nikad nije spomenula. Odgovorila mije svojom tipiènom i frustrirajuæom logikom: »Nisi me nikad pitala.«U jednom od kasnijih poglavlja èitat æete o mom bliskom susretu sa smrti. Nije mi trebala dodatna potvrda o lokaciji One strane, ali mogu potvrditi da sam, kao i Anne i bezbroj drugih klijenata, vidjela tunel kako se prote�e od mog tijela vodoravno prema domu bijele svjetlosti, a ne prema gore.Mi na zemlji odreðeni smo iritantnim zakonima vremena i prostora na�e dimenzije. To su zakoni koji su pridonijeli da u na�em rjeèniku postoje pojmovi kao �to su »kasniti«, »gu� »zastoj prometa« i »puni stresa«. Stanovnici One strane radosno funkcioniraju bez takvih ogranièenja te umjesto toga u�ivaju u slobodi univerzalnih zakona kao �to su beskonaènost i vjeènost. Na�i �ivoti ovdje traju kao treptaj oka s One strane i entiteti ondje nemaju predod�bu o rijeèi poput »gu�va« jer ih na tisuæe stane u dizalo, a da se.n<? tiskaju.28 Ona strana i povratakIPomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 29A �to ka�ete na ovakvu buduænost? Svi duhovi s One strane imaju trideset godina. (Da, to ukljuèuje i nas, bez obzira na to imali dvije ili devedeset i dvije godine kad stignemo tamo.) Kada mi je to moja duhovna vodilja Francine, moj struènjak za Onu stranu, prvi put rekla, pitala sam: »Za�to trideset?« Ona je odgovorila: »Za�to ne?« I to je bio kraj razgovora. Ali trideset je dobra fizièka starost za opæu populaciju - dotad smo prihvatili svoja tijela koliko je to moguæe. Duhovi mogu preuzeti zemaljski izgled kad nas posjeæuju kako bismo ih lak�e prepoznali, ali u svakodnevnom �ivotu s One strane ne samo da imaju trideset godina nego mogu birati kako æe izgledati - od visine i te�ine do boje kose.Htjela bih ne�to pojasniti, ako veæ nije jasno. Kako bih opisala Onu stranu i razlike izmeðu �ivota ondje i ovdje na zemlji, upotrebljavam zamjenice kao �to su mi i oni. Ali molim vas, shvatite da smo mi bezbroj puta bili oni i mi æemo postati oni opet kad zavr�imo s ovim �ivotom ovdje. Svi mi ovdje i oni s One strane dio smo iste cjeline, niti smo u savr�enoj tkanini Bo�je kreacije. Razdvaja nas samo prirodan prijelaz koji nazivamo »smrt«, prijelaz koji je zapravo radostan dio ciklusa koji na� vjeèni duh prolazi na putu doma.Suprotno onomu �to se prikazuje u mitovima i na èestitkama, na� je dom velièanstveniji i kompleksni]i od beskrajnog mora bijelih oblaka i plavog neba. S One strane nalazi se beskonaèan broj planina i oceana, prostranih vrtova i �uma - stoput uveæana ljepota svih èuda prirode koja postoje ovdje. Krajobraz je nagla�en zdanjima briljantna dizajna i raznolikosti - klasièna grèka i rimska arhitektura hramova, koncertne dvorane, dvori�ta, �portske arene i druga javna mjesta okupljanja te kuæe koje su dizajnirane kako bi zadovoljile sve �elje pojedinih entiteta, tako da æemo jednu uz drugu naæi velièanstvenu viktorijansku rezidenciju i jednostavnu drvenu kolibu ili geodezijsku kupolu.�ivotinje, koje se ubrajaju meðu najsavr�enija Bo�ja stvorenja, takoðer �ive s One strane. (I da budem iskrena, da ne �ive, mislim kako me uopæe ne bi zanimalo da odem tamo.) Sve �ivotinje koje postoje na zemlji postoje i s One strane, bez straha i agresije, i ondje ih cijene i po�tuju na odgovarajuæi naèin kao èiste, nevine, bezazlene du�e.Vjerujem da æe vam laknuti ako vam ka�em da sam saznala kako entiteti s One strane ne provode dane svirajuæi harfu. To mo�e biti ugodno ako se èini povremeno, pet ili deset minuta, ali cijelu vjeènost? Zapravo, stanovnici One strane neprestano su aktivni ipoticani. Da budem iskrena, smije�no je �to mi govorimo da su oni »mrtvi«. Mi smo zapravo »mrtvi«. Oni prouèavaju, rade, istra�uju ono �to sami izaberu i, moram reæi, èine to s velom rado�æu. Imaju zanimljiv dru�tveni �ivot ispunjen zabavama, glazbom, plesom, �portskim dogaðajima, modnim revijama i predavanjima. Doslovno svatko mo�e pronaæi ne�to za sebe. Na raspolaganju su im sve umjetnosti, obrti i hobiji, a sve aktivnosti u prirodi koje postoje na zemlji dovedene su do krajnjih granica. Rijeèi poput »gnjava�a«, »usamljenost« i »dosada« nisu dio tamo�njeg rjeènika.Posebno me fascinira èinjenica da entiteti s One strane takoðer stvaraju, od izuma preko lijekova do dobre umjetnosti, glazbe, filozofije, a ima i znanstvenih otkriæa
. Suptilnom telepatijom oda�ilju te kreacije onima na svijetu koji imaju odgovarajuæe vje�tine, alatke i posveæenost da ih ostvare. Ako ste se ikada pitali za�to do va�nih iznenadnih filantropskih otkriæa dolaze gotovo istodobno dvije osobe u razlièitim dijelovima svijeta, sada znate: oni s One strane �ele biti sigurni da æe njihovi najplemenitiji doprinosi dobiti �to veæu pozornost na zemlji. To nimalo ne umanjuje zasluge onih briljantnih osoba meðu nama koje dolaze do takvih iznenadnih otkriæa. Entiteti s One strane tra�e nadarene, vrijedne ruke i srca koji æe izvr�avati njihov rad, a nama je isto toliko potrebno njihovo bo�an-sko nadahnuæe.Telepatijaje najpopularniji oblik komunikacije izmeðu duhovnih entiteta, ali i verbalna je komunikacija neote�ana, jer govore i razumiju sve jezike. Univerzalan jezik s One strane rjeèit je i deskriptivan aramejski koji se govorio u staroj Siriji. To je bio dijalekt kojim su govorili Isus i njegovi apostoli. Ali nema potrebe uèiti aramejski prije nego �to umremo. Kao i svi ostali entiteti s One strane, imat æemo pristup svem znanju kad stignemo onamo, ukljuèujuæi sjeæanja na sve pro�le �ivote, koja su pohranjena u velièanstvenoj Dvorani arhiva koja je natkrivena kupolom. Ondje postoje goleme knji�nice u kojima se nalazi i aka�a kronika, koju Francine opisuje kao pismeni prikaz Bo�jeg pamæenja. Svi entiteti imaju neprestanu i potpunu vezu s Bogom, koji im nudi informacije i odgovore preko »utoèenog znanja« koje se oda�ilja izravno od Duha Svetoga u um.S One strane nema negativnosti, nema agresije, nema ega, ljubomore ili ponosa, nema prosuðivanja. Te su osobine iskljuèivo ljudske tvorevine, a ne Bo�je. I te su ljudske osobine upravo razlog za�to donosimo naizgled suludu odluku da s vremena na vrijeme30 Ona strana i povrataknapustimo dom s One strane i s. te�kim mukama proputujemo jo� jednom inkarnacijom.Svrha na�eg dolaska jest da uèimo i skupljamo znanje kao Bo�ji nastavci koji osjeæaju i do�ivljavaju. Èula sam i èitala nekoliko tumaèenja ovoga koje impliciraju da se sa svakom inkarnacijom na� duh »razvija« u �elji da se »pribli�i Bogu.« Ali to nije istina. Na�e su ile potpuno »razvijene« kad ih je Bog stvorio. I to zato �to smo mi dio Njega kao stoje On dio nas i nema nikakva »pribli�avanja« Njemu - mi smo veæ ondje.Jednom sam upitala vrlo mudru du�u, tad sam bila mnogo mlaða i pro�ivljavala sam te�ko razdoblje, za�to �ivot mora biti tako te�ak. Ona mije odgovorila protupitanjem: »�to si nauèila kad ti je �ivot bio lagan?« Makar mije bilo mrsko priznati, imala je pravo. Stara izreka: »Ono �to vas neæe ubiti ojaèat æe vas« istinita je. Ne uèimo ako nemamo zapreka na tu; uèimo tako da svladavamo zapreke s kojima se suoèavamo. Zato na�i duhovi katkad osjeæaju potrebu da napuste Onu stranu i doðu ovamo kako bi iskusili i svladali negativnost i sve njezine oblike, uèili iz toga i zatim to znanje odnijeli natrag doma.Ali ako nam je dostupno sve znanje na Onoj strani, za�to se uopæe izla�emo takvoj »negativnosti«? Za�to ne bismo jednostavno ostali u savr�enstvu doma i èitali o nesavr�enstvu iz beskonaènih izvora mudrosti?Briljantna shvaæanja korisna su samo ako odmah i djelujemo. Daje Bog stvorio na�e duhove da se zadovolje neisku�enim spoznajama, Neil Armstrong ne bi nikad zakoraèio na povr�inu Mjeseca. Leonardo da Vinci bio bi previ�e zaokupljen knjigama o umjetnosti da bi naslikao Mona Lisu. Amelia Earhardt ostala bi doma i svaki put kad bi èula avion kako prelijeæe bilo bi joj te�ko u srcu. William Shakespeare proveo bi �ivot obilazeæi kazali�ta i nikad ne bi posegnuo za perom.Jednaka takva snaga, hrabrost, disciplina, znati�elja i vjera koju cijenimo kod takvih osoba trebali su nam da se odluèimo iskusiti jo� jedan ljudski �ivot. I sebi i drugima dugujemo beskrajno po�tovanje �to smo uopæe imali petlje doæi ovamo.Kada se na� duh odluèi preuzeti ljudsko tijelo, stvaramo otisak za �ivot koji slijedi i koji æe ovisiti o onome �to u vjeènoj potrazi za znanjem najvi�e �elimo iskusiti i nauèiti svladati. Otisak ukljuèuje sve: od roditelja, obitelji i djetinjstva koje æemo imati na putu preko karijere do zdravlja, financijskih okolnosti, seksualnih sklonosti,Pomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 31braka, djece i �ivotnog vijeka. Takoðer se odluèujemo za jednu »�ivotnu temu« ili podruèje uojem osjeæamo da trebamo najvi�e nauèiti i to æe nam neprestano biti izazov dok smo ovdje.Postoji sedam �ivotnih tema izmeðu kojih mo�emo birati: obitelj, dru�tveni �ivot, ljubav, zdravlje, duhovnost, financije i karijera. Ako bolje sagledate svoj �ivot, kladim
se da postoji podruèje u kojemu nikako ne uspijevate, ma koliko se trudili. U najgorem obliku to utjeèe na ostalih �est, a vi se osjeæate kao da sve èinite pogre�no. Nemojte panièariti. To nije neka nedaæa koja vam je nametnuta; to je podruèje izazova koje ste vi sami odabrali. Zamislite to kao glavni predmet koji ste odluèili »studirati« ovaj put kako biste ga jednog dana napokon svladali. (Znam, to nije uvijek lako. Moj je izbor bila obitelj i, vjerujte mi, �ezdeset i dvije su mi godine i jo� ga nisam posve svladala.)Ne samo da crtamo kartu svog otiska prije dolaska nego takoðer stupamo u svete veze s biæima na Onoj strani koji æe paziti na nas, �tititi nas, pomagati nam i davati savjete tijekom na�eg odabranog zemaljskog putovanja. Na� najintimniji savjetnik koji s Bo�jom pomoæi i korak po korak zajedno s nama stvara i pregledava na� otisak jest na�e duhovno vodstvo.Duhovno vodstvoSvatko od nas ima svoje duhovno vodstvo, osobu s kojom smo s One strane bili vrlo bliski i kojoj smo doslovno povjerili svoju du�u. To je osoba koja je pristala da nam bude stalan i budan pratilac i pomagaè onog trenutka kada smo odluèili iskusiti jo� jedan �ivot na zemlji. Na�e je duhovno vodstvo na� najbolji prijatelj kojeg smo ikada imali, no sluèajno �ivi u drugoj dimenziji.Svako duhovno vodstvo provelo je bar jedan �ivot ovdje tako da mo�e shvaæati i suosjeæati s na�im problemima, pogre�kama, isku�enjima, strahovima i slabostima koje su neizbje�an dio ljudskog svijeta. Zapravo, veæina je nas ili veæ bila ili æe nekomu biti duhovno vodstvo. U rijetkim sluèajevima duhovno vodstvo mo�e biti predak ili osoba s kojom ste dijelili pro�li �ivot. Ali buduæi da se odnos izmeðu vas i va�eg duhovnog vodstva stvorio izmeðu va�eg duha i njegova s One strane prije va�eg roðenja, nemoguæe je da je to osoba koju ste poznavali u ovom �ivotu.32 Ona strana i povratakKao �to sam prije spomenula, moje je duhovno vodstvo �ena podrijetlom iz plemena Azteka i Inka po imenu lena, no bila sam toliko slobodna da je nazovem Francine. Roðena je u sjevernoj Kolumbiji 1500. godine i ubijena je za vrijeme �panjolskog napada na njezin grad 1520. godine. To je bila njezina jedina inkarnacija na zemlji i nikad se nismo poznavale dok se nismo srele s One strane i postale bliske prijateljice. To �to se nismo nikad srele u pro�lom �ivotu nimalo nije umanjilo bliskost na�e veze.Zadatak duhovnog vodstva jest da nuka, gurka, ohrabruje, savjetuje, podr�ava i, kao �to njegovo ime ka�e, da nas vodi na na�em �ivotnom putu. U nekim je stvarima u prednosti i to mu poma�e pri radu. Kao prvo, ima najbliskiju moguæu vezu s na�im duhom, s biti onoga �to mi jesmo. Prouèilo je i nauèilo napamet na� otisak. Mi, na �alost, prestanemo biti svjesni svog otiska tijekom boravka na zemlji i dogodi se da skrenemo sa zacrtanog puta. Ono nam poma�e da se vratimo. Njegov povoljan polo�aj s One strane omoguæava mu izravan pristup bo�anskom znanju, a takoðer ima zavidnu sposobnost svih duhova da bude na vi�e mjesta odjednom jer nije sputano tijelom, ne�to �to nama igra va�nu ulogu. Mo�e istodobno biti na predavanju ili zabavi u duhovnom svijetu, posjetiti voljenu osobu na zemlji i pritom dr�ati nas na oku.Ako vam se kojim sluèajem javila slika gomile voajera koji zure u svaki va� pokret i poput uljeza prate va�e privatne intimne trenutke, da vas utje�im... To je na�e duhovno, a ne tjelesno vodstvo. Njega zanima na� duh i samo na� duh. Ne zanimaju ga na�e razne tjelesne funkcije.I jo� ne�to, duhovno se vodstvo neæe, vjerujte mi, upletati u na�e izbore ili nas li�iti slobodne volje. U najboljem sluèaju ponudit æe moguæe alternative i upozorenja. Ali na� je dogovor s njim od samog poèetka da smo mi ovdje kako bismo uèili i razvijali se, a ono zna da mi to ne mo�emo ako nas neprestano �titi od lekcija koje moramo svladati.Duhovno vodstvo komunicira s nama na razne naèine i èuli bismo ga samo kad bismo znali �utjeti i slu�ati. Èovjek bi pomislio da je meni lako zato �to mogu èuti kako Francine razgovara sa mnom i èak je kanaliziram kako bi mogla govoriti kroz mene, ali vjerovali ili ne, ima dana kada postanem mrzovoljna i ne obraæam pozornost pa se poslije osjeæam tako glupa. To �to ona danas uopæe razgovara sa mnom samo je dokaz njezina strpljenja i dubine na�e veze.Pomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 33Nemojte misliti da ste uskraæeni ako vam se èini da va�e duhovno vodstvo nema glasa. U
natoè tomu ono vam �alje dovoljno poruka, èesto preko va�eg nesvjesnog uma. Ono �to ste oduvijek prihvaæali kao instinkt, savjest ili izrazito jasne snove vjerojatno su signali va�eg duhovnog vodstva. Takvi su do�ivljaji uobièajeni. Bez nekog razloga vozite se drugim putem od uobièajenog i poslije saznate da ste izbjegli nesreæu. Nazovete prijatelja jer vam je do�lo i onda otkrijete daje ba� u tom trenutku trebao va�u pomoæ. Lije�ete s problemom, a probudite se s njegovim rje�enjem. Kad god ste smatrali da vas je »ne�to tjeralo na to«, tu reèenicu pretvorite u »netko me je tjerao na to«. Vi primate signale duhovnog vodstva i reagirate na njih.�to se tièe va�ih signala duhovnom vodstvu, vi od njega mo�ete i trebate tra�iti pomoæ, savjete i utjehu koliko god vam je potrebno. No molim vas da zapamtite ne�to �to sam ja morala nauèiti na te�i naèin: �to god tra�ili, budite odreðeni.Kada je moj sin Paul imao pet mjeseci, dobio je infekciju koja je mogla biti smrtonosna. Imao je groznicu i temperaturu iznad 41 stupanj kad smo dojurili u bolnicu. Borio se 26 sati na intenzivnoj njezi prije nego �to su me lijeènici mogli uvjeriti da æe pre�ivjeti. Bila sam prestra�ena i sama veæim dijelom tih 26 sati i dok sam hodala gore-dolje i molila i jecala u èekaonici, vjerujem da sam tisuæu puta izgovorila: »Pomozi mi, Francine!« ali bez zamjetljive reakcije.Kada se Paul vratio doma �iv i zdrav i kada je bio u svojoj kolijevci, suoèila sam se s Francine osjeæajuæi da me izdala. »Kako si me mogla napustiti u trenutku kada sam mislila da mi dijete umire?«Kao i svako duhovno vodstvo koje gleda iz bo�anske perspektive, koja nama nedostaje, Francine je uvijek smirena, bez obzira na to �to joj ka�em. Mirna, kao uvijek, jednostavno mije odgovorila: »U tome je bio problem? Znala sam da treba� moju pomoæ, ali nisam znala u èemu je problem. Zna�, ne mogu èitati tvoje misli!«Za mene je to bila novost. Pretpostavljala sam da zna sve o meni. Ali �to sam vi�e razmi�ljala o tome, to mi se èinilo logiènijim. Na�e duhovno vodstvo zna na� otisak, ali on ne sadr�ava sve strahove koje æemo ikada imati. A iz vlastita praktiènog iskustva kao vidovnjakinja, moram reæi da ni ja ne mogu èitati misli. Kad me prijatelj ili klijent zamoli da mu pomognem, ja æu svaki put odgovoriti: »U vezi s èime?« To je bila dragocjena lekcija koju vam s vese-. ljem prenosim - zajedno s Bogom va�e duhovno vodstvo dostupno34 Ona strana i povratakvam je 24 sata na dan, ali zaboravite okoli�anje i finoæu i recite im toèno �to vam treba.Nisam bila spremna oprostiti Francine. Nije mogla èitati moje misli, ali u bolnici sam neprestano molila. Nije mi morala èitati misli da bi èula molitve.Jo� jedna novost za mene. Kad se izravno obraæamo Bogu, okru�eni smo »kupolom privatnosti«. Privatnost na�ih razgovora s Bogom toliko je sveta da ih na�e duhovno vodstvo ne mo�e èuti. Bog je dio nas. Mi smo dio Njega. Nitko ne mo�e smetati ili prislu�kivati ako smo mi i On jedno.Jo� jedan mali savjet. Duhovno vodstvo shvaæa sve doslovno tako da kad razgovarate s njim, zaboravite jeziène nijanse ili neizre-èene pretpostavke. Evo savr�ena primjera. Ako pitam Francine: »Mo�e� li opisati sebe?« odgovorit æe: »Da«. Samo »da«. Ne �eli biti muednostavno precizno odgovara na pitanje jer vjeruje da se na to misli. Ali ako je pitam: »Hoæe� li opisati kako izgleda�?« ona æe to s veseljem uèiniti.Molim vas, nemojte prestati razgovarati sa svojim duhovnim vodstvom jer ne znate tko je. Nemojte zaboraviti daje ono bar jednom bilo ljudsko biæe. Svjesno je da na�e sjeæanje na njega i na na�e �ivote s One strane gotovo i ne postoji, tako da ne oèekuje da ga se sjeæamo. Ako niste upoznali svoje duhovno vodstvo ili ako vam ga vidovnjak ili medij nisu identificirali, izmislite mu ime i zovite ga tim imenom. Time æe vam duhovno vodstvo biti osobnije, a va�e æe duhovno vodstvo odgovoriti na bilo koje ime koje mu date, sretno �to ste ga napokon priznali i prihvatili. Prihvatite ovaj savjet �ene koja je promijenila svom duhovnom vodstvu ime od lena u Francine jer joj je kao djetetu to vi�e odgovaralo. Ljubav duhovnog vodstva prema nama strpljiva je, vjeèna i bezuvjetna kao i ljubav One strane, gdje æemo se jednog dana sresti s njime i gdje æemo se, u to sam sigurna, zajedno smijati dugom, èudnom putovanju tijekom kojeg nas je pratilo.AnðeliPrema nedavnom ispitivanju Gallupova instituta, tri èetvrtine Amerikanaca vjeruju u anðele. Anðeli se mogu naæi na svemu, od majica do �alica za kavu ili naljepnica za au
tomobilske branike.Pomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 35Cijele trgovine prodaju iskljuèivo predmete vezane za anðele. Bezbroj knjiga napisano je o njima. Uspje�ne TV serije i filmovi snimani su o njima. Jedan od mojih najgledanijih nastupa u �ouu Montela Williamsa, a bilo ih je osamdesetak, bio je onaj s naslovom »Jesu li anðeli meðu nama?« U Montelov ured, a i u moju ordinaciju, stiglo je na tisuæe pisama od ljudi koji su imali iskustva s anðelima iz prve ruke, koja su im promijenila �ivot.Oèito je da nema ni�ta novo �to se tièe anðela. Ako bacimo pogled u Bibliju, bit æe nam jasno da su oni s nama otkad mi svjedoèimo o njihovoj prisutnosti i blagoslovima. Otkud onda toliko zanimanje i prihvaæanje apsolutne istine da anðeli jesu meðu nama?Osim �to su anðeli toliko lijepi i moæni da opravdavaju svu ljubav koju ula�emo u njih, postoje dva logièna obja�njenja koja se ovih dana sve vi�e èuju. Kao prvo, �to vi�e vjerovanje u anðele raste, to je manje ljudi koji se neækaju da progovore o svojim susretima s njima. Kao drugo, �to smo nesigurniji i u veæem strahu od svijeta koji nas okru�uje u ovom trenutku pojaèane tjeskobe i�èekivanja novog milenija i �to smo svjesniji toga da na�a jedina sigurnost le�i u dubini na�e duhovnosti, sve se vi�e anðela skuplja kako bi nas èuvali i za�titili.Za razliku od entiteta s One strane koji komuniciraju meðusobno, anðeli se ubrajaju u posebnu kategoriju i razlikuju se od na�eg duhovnog vodstva u nekoliko bitnih stvari:1. Anðeli se nikad ne inkarniraju - nikad nisu iskusili �ivot u ljudskom obliku. Oni su nam izravna veza s Bogom i �ive savr�eno i vjeèno na Onoj strani, osim kratkih izleta u na�u dimenziju kako bi pridonijeli na�oj dobrobiti.2. Anðeli ne pregledavaju na�e otiske prije na�e inkarnacije niti znaju kako izgledaju karte na�eg �ivotnog vijeka. Ovisno o te�ini �ivota koji smo odabrali, novaèimo odreðeni broj anðela koji æe nadgledati na� put od poèetka do kraja, ali taj se broj mo�e poveæati u trenucima dubokog oèaja ili velike opasnosti, a i prilikom najveæih humanitarnih i duhovnih napora. Njihova je instinktivna misija da nam poma�u u na�im najmraènijim trenucima i da se raduju u promatranju i proslavi na�ih najboljih trenutaka. Ako uopæe mo�emo upotrijebiti rijeè »normalno« u ovom kontekstu, bilo je »normalno« da vidim ljude kako dolaze na ovaj svijet s dva anðela, a taj bi se broj poveæao na èetiri ili pet tijekom njihova �ivota. Ali sve èe�æe viðam ljude36 Ona strana i povratakPomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 37koji dolaze na ovaj svijet s èetiri ili pet anðela, a èak ih se deset okupi prilikom suoèavanja sa �ivotnim izazovima i njihova svladavanja. * i3. Duhovno vodstvo, kao i transcendirani duhovi, mu�kog su ili �enskog spola. Ali u prirodnom obliku s One strane anðeli su androgeni, s identiènim, prelijepim crtama lica. Boja njihove kose i ko�e varira, ali svi svjetlucaju i isijavaju unutarnjom bo�anskom svjetlo�æu.4. Buduæi da nisu nikad zaglibili u ljudskom tijelu, prilikom putovanja izmeðu svoje dimenzije i na�e oni su »lak�i« po svojoj molekularnoj strukturi i »fluidniji« od transcendiranih duhova. U jednom otkucaju srca i bez imalo naprezanja u stanju su se pojaviti na zemlji i isto tako opet nestati.5. Tipièan opis svakog ljudskog susreta s anðelom jest daje anðeo do�ao i oti�ao, a da rijeè nije prozborio. Anðeli su potpuno neverbalni i umjesto toga komuniciraju tako da nam uliju znanja - to je isti izravni prijenos od Duha Svetoga u um, kojim Bog komunicira sa svim entitetima s One strane.Kao kod svih Bo�jih stvorenja, i kod anðela postoji stupnjevanje. �to vi�i stupanj ili razina, to je anðeo moæniji. Ali kao i kod svih Bo�jih stvorenja, nijedan anðeo, nijedan �ivi entitet nije bli�i ili va�niji Bogu od drugoga. Anðeli mogu napredovati od jedne razine do druge, a svoj napredak zaslu�uju dobrim djelima i iskustvima, slièno na�em napretku tijekom �kolovanja.Anðeli, a ja bih ih nazvala »va�im osnovnim anðelima«, iako su oni daleko vi�e od toga, jesu bruco�i u skupini. Oni se najèe�æe spu�taju u na�u dimenziju kako bi nas za�titili ili spasi.Arkanðeli su veæ na drugoj godini i na neki naèin daju skupini imid� zato �to, za razliku od anðela, arkanðeli imaju krila. Njihova su krila, kao i ukrasi na glavi i krune koje katkad nose, oznake za hrabrost kako bi se vidio i oznaèio njihov napredak u hi
jerarhiji. Zanimljivo je da �to vi�e postignu, to im krila postaju sve vi�e zlatna i srebrna tijekom rada na putu prema sljedeæoj razini. Arkanðeli su glasnici. Na primjer, arkanðeo Gabrijel donio je Mariji Bo�ju poruku daje izabrana da nosi sina Bo�jeg Isusa. ^L.Kerubini i serafini studenti su treæe godine, Bo�ji svjedoci na zemlji i Njegovi terenski izvjestitelji. Serafini i kerubini bili su najvidljiviji i najvelièanstveniji kada su se okupili u veselju da prisustvuju Isusovu roðenju.Studenti èetvrte godine jesu troni i kne�evi. Oni su najmoæniji meðu anðelima i na neki su naèin Bo�ji »tjelesni èuvari« i »�titono�e«. Troni su statièni, nisu aktivni, oni su èuvarii nikad se ne spu�taju u na�u dimenziju. Jedino se kne�evi spu�taju, ali samo u najgorim sluèajevima i samo kad ih Bog po�alje. Jedino kne�evi mogu intervenirati u kataklizmièkom ili potencijalno smrtonosnom trenutku na�eg �ivota i, iskljuèivo prema Bo�joj naredbi, mogu zaobiæi na�e otiske. Jedino skup od Boga poslanih kne�eva i njihova besprimjerna moæ meðu anðelima mo�e stvoriti èudo.Moji su mi klijenti, prijatelji i obitelj toliko isprièali o susretima s anðelima da vi�e ne znam koliko ih je bilo, a na tisuæe sliènih prièa veæ je dokumentirano i objavljeno, te mije naprosto �ao onih koji ne vjeruju u njih. Ne mo�e biti zabavno kad ih je toliko vi�e koji vjeruju. Moj sin Chris, koji je medij, proveo je djetinjstvo razgovarajuæi sa svojim anðelima i oni su mu bili najomiljeniji prijatelji za igru. Moja unuka Angelia, kojoj je �est godina i koja je takoðer medij, ne samo da razgovara i da se igra sa svojim anðelima nego ju je jedan spasio kad je bila malena. Anðeo je sna�no odgurnuo njezinu majku s ruba ceste trenutak prije nego stoje naletio auto izvan kontrole. Proma�io je Angelijina kolica za milimetar. Jednu je moju klijenticu spasio od podvodne morske struje zlatni svjetlucavi anðeo i odveo je na sigurno. Nestao je neèujno prije nego �to mu je stigla zahvaliti. Drugi se klijent zaustavio u zraku tijekom smrtonosnog pada niz strmu, kamenu liticu i vraæen je natrag na planinski vidikovac s kojeg se poskliznuo, a da nije vidio svog nadljudski sna�nog spasioca. Treæi je pak gledao bespomoæan i sa strahopo�tovanjem kako se anðeo, okupan u bijeloj svjetlosti, pojavio u pravi èas da ubla�i pad njegova djeteta s prozora na drugom katu i tako mu spasio �ivot.Pomno�ite li tih desetak sluèajeva s nekoliko tisuæa, dobit æetepribli�nu predod�bu o broju svjedoèenja koja sam èula o susretimas anðelima. Onda æete morati dodati jo� nekoliko tisuæa koje su^zabunom smatrali »obiènima« jer su se anðeli pojavili u ljudskom38 Ona strana i povratakPomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 39obliku. Anðeli se mogu nakratko materijalizirati u bilo �to, od djevojèice do simpatiènog starca, u bilo koji lik koji neæe prestra�iti osobu kojoj su do�li pomoæi ili koji neæe privuæi preveliku pozornost na sebe. U Bibliji postoji predivan stih: »Gostoljubivost ne zaboravljajte, jer su njome neki, a da nisu znali, pogostili anðele!« To ne znaèi da æete, kad vam se sljedeæi put stranac pojavi na vratima, pozvati ga unutra i poèastiti. Ali ako se stranac iznenada pojavi i uèini ne�to kako bi vam pomogao ili za�titio vas i zatim nestane bez rijeèi prije nego �to mu stignete zahvaliti, velika je vjerojatnost da to mo�ete zahvaliti onima s One strane.Ne moram biti vidovita da bih znala kako se neki od vas osjeæaju zaboravljeni i pitaju se gdje su bili ti anðeli kada se njima dogodila nesreæa ili tragedija. Pitanje je na mjestu. I ja sam se to pitala u nekoliko navrata kad mije bilo te�ko i kad sam mislila da su anðeli ili zaspali ili me ostavili na cjedilu.Kao odgovor odzvanja Francineino pitanje koje mi slu�i kao vjeèni podsjetnik: »�to si nauèila iz onih trenutaka kada ti je bilo lako u �ivotu?« Mi smo odabrali ovaj �ivot i mi smo odredili otiske, a jedan dio ukljuèuje i negativnost, kao i njezino svladavanje kako bi na� duh stekao veæe znanje. Anðeli znaju bolje od nas. Znaju da je katkad najveæa pomoæ koju nam mogu pru�iti da ostanu po strani i dopuste nam da uèimo. I znaju da æemo sve to savr�eno shvatiti kada budemo doma, s One strane.Voljene osobe koje su preminuleOsim rijetkih iznimaka, kojima æemo se baviti u drugim poglavljima, sve osobe koje ste ikada voljeli i koje su preminule �ive su i zdrave i sretne s One strane i èesto vas posjeæuju. Zapravo, dok smo Lindsav i ja jednu veèer radile ba� na ovom poglavlju, pojavio se nenajavljeno njezin otac kojeg je ubio pijani vozaè prije dvadeset i
pet godina. Stao je iza nje i zahtijevao da obratim pozornost na njega tako daje lijevom rukom primio prstenjak i mali prst desne ruke i tako mahao rukama dok joj nisam rekla: »Tvoj je otac tu. �to mu je s prstenjakom i malim prstom desne ruke?« Poku�ala je vizualizirati njegove ruke, ali previ�e je vremena pro�lo. On mije rekao, a ja sam ponovila: »Slomio ih je pa ih vi�e nije mogao ispraviti.« Sljedeæi dan nazvala je majku i ni�ta joj ne obja�njavajuæi, upitala je: »Sjeæa� li se neèega posebnog vezano.uzrstenjakimali prstL.tatine desne ruke?« Njezina je majka razmislila pa odgovorila: »Ne ba�. Znam da ih je slomio i nisu dobro zarasli, pa ih nije mogao ispraviti.« Buduæi da se to zbilo veèer uoèi Oèeva dana, bile smo sigurne daje time htio podsjetiti Lindsav da æe provesti taj blagdan s njom.Iako ga nismo oèekivale, dao nam je dobar primjer tipiènog posjeta voljene osobe koja je preminula, a to jest:1. �ele potvrditi svoj identitet kako se ne biste nimalo dvoumili da su to oni. Upozorit æe na razne stvari, od jedinstvenih fizièkih osobina do naèina pokazivanja ljubavi, naèina na koji su umrli, nadimka, odreðenog komada nakita - �to god treba kako bi vama potvrdili tko su. Bit æe vam lak�e ako imate �to manje predod�aba o tome kako bi oni »trebali« izgledati. Na primjer, da je Lindsav inzistirala na tome da oca mo�e prepoznati po neèem vezanom uz pecanje ili njegovu omiljenu momèad amerièkog nogometa njujor�ki Yankees, propustila bi predivan ponovni susret s njim.2. Oni vole iskoristiti svaku priliku. Kada mislite o njima ili ste u razmi�ljanjima koja vas otvaraju prema njima, oni æe to odmah iskoristi da vas posjete. Lindsav i ja razgovarale smo o Onoj strani kad se njezin otac pojavio. Kad god se obraæam publici, vidim mno�tvo duhova oko svake osobe u dvorani, ne samo zato �to oni znaju da ih mogu vidjeti nego i zato stoje moja publika otvorena za sve vrste duhovnih moguænosti i do�ivljaja. Kao �to Francine ka�e: »Kada èujemo zvono, svi pohrlimo na vrata.« Bezbroj se puta dogodilo da su ljudi prilazili poslije predavanja i pitali me tko je ona visoka crnokosa �ena koja je bila sa mnom na podiju. Kao i svi transcendirani duhovi, u koje ubrajamo i voljene osobe koje su preminule, Francine obo�ava biti u sredi�tu pozornosti i, �to se mene tièe, to je u redu, ali samo ako nije odjevena kao ja. To bi bilo previ�e za moj ukus.3. Oni svi dolaze s jednom namjerom: �ele da znamo da im je dobro i da su s nama te ne samo da nisu mrtvi nego su �ivi vi�e nego ikada.Osobno mislim daje to najuzbudljivija vijest koju mo�emo èuti i zato mije neshvatljiva uèestala pojava tijekom kanaliziranja kad ka�em klijentu: »U va�oj se blizini nalazi sitnija starija �ena s golemim sivim oèima i dubokim jamicama«, a on odgovori nezainteresirano:40 Ona strana i povratak»Da, to je moja majka. Hoæu li dobiti promaknuæe na poslu ili ne?« Ili »A, to je moja majka. Mo�ete lije pitati zastoje Bobbyu ostavila Studebakera kad je znala da gaja �elim.« Halo! Netko koga ste voljeli do�ao je kako bi vara dao apsolutni dokaz da se nikad vi�e ne morate bojati smrti, a vas vi�e zanima posao? Okru�eni ste Onom stranom, a va�e je prvo pitanje zastoje Bobby dobio Studebakera?Evo jo� jednog èestog i neshvatljivog primjera razgovora tijekom kanaliziranja. Klijent me zamoli da ga spojim s pokojnim ujakom Dickom. Ja vidim �enu koja stoji kraj njega, spremna i �eljna da komunicira. Opi�em je detaljno. Pomalo nestrpljiv, klijent mi odgovara: »To nije ujak Dick!« Ma nemoj! »To je ujna Dorothv. Nju nisam nikad volio. �elim razgovarati s ujakom Dickom.«Zaboga!Pojavila se pokojna roðakinja s One strane s nama nezamislivim izvorom bo�anskog znanja, a oni prigovaraju jer su tra�ili nekoga drugoga? Bilo koji posjet entiteta s One strane moramo shvatiti kao èast. Nemojmo prigovarati, radije poslu�ajmo!�to ako je ujna Dorothv do�la jer ima ne�to reæi? �to ako ima poruku od ujaka Dicka ili od nekog prijatelja ili drugog èlana obitelji koji je preminuo? �to ako se �eli isprièati stoje bila tako zloèesta ili èangrizava ili �krta ili za bilo �to zbog èega je nisu voljeli dok je bila �iva? �to ako im je ostavila nekoliko stotina dolara u kutiji za cipele, a zaboravila to spomenuti u oporuci?A �to se tièe ujaka Dicka, postoji nekoliko razloga za�to on nije bio dostupan. Kao �to æemo vidjeti u poglavlju o duhovima, mo�da jo� nije transcendirao na Onu stranu. Mo�da j
e opet in utero i èeka da se rodi i uðe u sljedeæu inkarnaciju. Ako se nalazi u utrobi, definitivno neæe èavrljati s nama, a Bog pomogao onoj �eni koja ga nosi ako se ipak odluèi na to.Katkad, ali se zato, vjerujte mi, nemojte brinuti, mora proæi odreðeno vrijeme prije nego �to vas voljena osoba mo�e posjeæivati. To se mo�e dogoditi poslije traumatiène smrti ili kad voljena osoba jednostavno ne �eli otiæi. Moj otac, na primjer, iako veæ bolestan, nije htio otiæi kad je do�lo vrijeme. Odluèio je da �eli vidjeti kako mu odrasta praunuka Angelia. Bio je mrtav osam mjeseci prije nego �to se napokon pojavio nagovje�tavajuæi svoj dolazak glazbenom kutijicom koju mije on dao i probudio me iz dubokasna.Prijelaz na Onu stranu nekih duhova koji nevoljko odlaze ili koji su iznenada osloboðeni tijela zna biti predivan. Ali ima onihPomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 41kojima je te�e prilagoditi se nakon �to su pro�li tunelom u drugu dimenziju. Entiteti s One strane spremni su pomoæi. Neke duhove vode kroz niz orijentacijskih poduka i aktivnosti, osobito kroz one aktivnosti koje su pomagale duhu da se opusti i u�iva dok je bio na zemlji. To mo�e biti pecanje, vrtlarenje, balet, opera ili pak pje�aèenje, plivanje, èitanje, crtanje, izraðivanje kipova i slièno. Druge, poput mog oca, jednostavno »uèahure« ili uspavaju, kako bi ih dubok san proèistio i paze na njih dok se duh nije oporavio od povlaèenje iz dimenzije koju je upravo napustio. Prema onome �to su mi Francine i bezbroj drugih duhova rekli kad smo raspravljali o èahurenju, te�ak prijelaz na Onu stranu mo�e se usporediti s dekompresijskom bole�æu, kada ronilac s velike dubine prenaglo izranja na povr�inu. Takav prijelaz traje najvi�e nekoliko mjeseci, a to je, kao �to znamo, samo tren u duhovnom svijetu. Kada se moj otac napokon pojavio, pitala sam ga za�to mu je tako dugo trebalo jer mije u�asno nedostajao tijekom tih osam mjeseci tugovanja, a on je odgovorio: »Kako to misli�? Maloprije sam oti�ao!«Priznajem, iako znam da nas èeka nenadma�na radost kada na�em �ivotu ovdje doðe kraj, ipak tugujem kada netko koga volim umre, ne zbog njega, nego zbog sebe. Sebièna sam i mrzim rastanke. Mislim daje sve �to nam treba tijekom razdoblja tugovanja pravedno i treba to po�tovati. Ako nalazite utjehu u posjeæivanju groba, onda to èinite, ali molim vas, nemojte posjeæivati grob zbog voljene osobe koju ste izgubili. Ona nije ondje. Vjerojatno se vozila s vama do groblja i vozit æe se s vama doma i pritom �aliti �to ste ostavili ono prekrasno cvijeæe u kojem æe u�ivati samo osobe koje dolaze ostaviti cvijeæe na grobove voljenima osobama. Nisam nikad èula transcendiranu du�u kako prigovara zbog velièine spomenika ili kako neèiji grob povi�e gore na brdu nudi bolji pogled od njihova. Ni�ta ovdje ne mo�e se mjeriti s mramornim skulpturama i pogledom na Onoj strani, bez obzira na to koliko se trudili. Prema tome, nemojte ulagati cijelo bogatstvo ili zapasti u dug zbog èasti preminule voljene osobe. Ona æe biti jednako tako poèa�æena ako ostanete doma i stavite to isto cvijeæe pokraj njezine slike ili spomena kako biste zajedno u�ivali u njemu.Uèestao uzrok boli kod mojih klijenata kad izgube voljenu osobu jest njihovo �aljenje zbog nedovr�ena emocionalnog posla. »Na� zadnji razgovor bio je svaða.«... »Nisam joj nikad stigao reæi da mije �ao.«... »Bojim se da nije znao koliko ga volim.«... »Nisam se stigao oprostiti.« Rijeèi variraju, ali osjeæa sgjsta neprestana bol42 Ona strana i povratakgrizodu�ja. Bespotrebno. Nemojte zaboraviti da na Onoj strani ne postoji neznanje, nema negativnosti u toj dimenziji ispunjenoj Bo�jom bezuvjetnom ljubavi i u otisku koji je va�a voljena osoba oblikovala prije nego �to se rodila nema nedovr�ena posla. Ali ako æe vam to olak�ati bol u va�em srcu i pomoæi vam da se iscijelite, recite im sada sve �to mislite daje ostalo nedoreèeno i oni æe vas èuti.Dok razgovarate s preminulim voljenim osobama, nemojte zaboraviti ni svoje ljubimce. Meðu �ivotinjama s One strane sve su �ivotinje koje smo imali u ovom �ivotu i u svim pro�lim �ivotima. One nas èuvaju istom èistom, postojanom vjerno�æu koju su nam pru�ale u om �ivotu. Jedno od meni omiljenih Francineinih obeæanja jest da tek �to stignemo na Onu stranu, na�e duhovno vodstvo i tran-scendirane voljene osobe ne mogu do nas od silnih �ivotinja koje nam �ele radosnu dobrodo�licu doma. Zlostavljanje �ivotinja na zemlji jest zlostavljanje jednih od najbo�anstveni]ih anðela èuvara koje nam je Bog dao. Ne samo daje to sramotno nego je kao da sami sebi pucamo u nogu - duhovno si ne
mo�emo priu�titi da umanjujemo duhovno savr�enstvo koje �ivi meðu nama.Preminulim voljenim osobama lak�e je vratiti se nama nego duhovnom vodstvu jer su nedavno bile u na�oj dimenziji i imaju bolji pristup iskustvu prijelaza s ove strane na Onu. Evo primjera za to. Prije nekoliko godina uspjela sam zapaliti ulje u kuhinji. (Ne pitajte kako.) Poput idiotkinje toliko sam se zanijela u ga�enju vatre da nisam primijetila kako udi�em previ�e dima, sve dok mi nije doprlo do mozga da se gu�im. U panici i zadihana potrèala sam prema pomiènim staklenim vratima koja su vodila na balkon. Bila su udaljena od kuhinje nekih �est metara i sjeæam se kako sam shvatila da su predaleko i da neæu dospjeti do njih. Poèela sam gubiti svijest. Upravo u tom trenutku ne�to me gurnulo odostraga takvom golemom snagom da sam poletjela dolje i naprijed prema svje�em zraku na balkonu. Dok sam le�ala potrbu�ke i zahvalno duboko udisala zrak, preko mog ramena na tren se pojavio èuperak plave kose i onda je te�ina snage koja me spasila nestala s mojih leða. Kad sam sjela nekoliko trenutaka poslije, bila sam sama na balkonu i buljila u oblak dima, a vatra se dotad bila sama ugasila.Buduæi da Francine ima crnu kosu, znala sam da ona nije zaslu�na za moje spa�avanje, pa sam pretpostavila da me spasio jedan od mojih anðela. Ostala sam zaprepa�tena kada mi je Francine rekla daje moja junakinja zapravo bila moja voljena prabaka Ada Coil, koja mj je bila nadahnuæe L bliska prijateljica sve do .svojePomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 43smrti prije tri desetljeæa. Ja kao ja, protuslovila sam joj. Na tisuæu naèina poku�ala sam dokazati Francine da grije�i. Dosad nisam uspjela u tome, ali taj sam put mislila daje imam. »Nije mogla biti baka Ada, Francine. Baka Ada je imala sijedu kosu, sjeæa� se?« Tad sam se sjetila daje baka Ada posijedjela tek u kasnim godinama i daje dotad uvijek bila plavu�a, èak i kad je imala trideset godina -dob u kojoj su sve osobe na Onoj strani, odakle je baka dojurila kako bi me spasila.Ali nemojte dopustiti da vas to zbuni �to se tièe tipiènog izgleda voljene osobe u ovoj dimenziji. Najèe�æe æe se pojaviti u onoj dobi u kojoj ste ih posljednji put vidjeli kako bi vam olak�ali prepoznavanje. Moj je sluèaj bio hitan - doði kakav jesi. Baka Ada nije imala vremena da se pretvori iz tridesetogodi�njakinje s One strane u staricu kakva je bila kada je napustila ovaj svijet. Imala je jedva dovoljno vremena da se pojavi.I jo� jedan va�ni podatak. Moja je baka bila veæ odavno »oti�la« kada se ovaj dogaðaj zbio. ji se klijenti èesto iznenade kada saznaju daje voljena osoba koja je umrla prije pedeset ili �ezdeset godina jo� prisutna. Pretpostavljaju daje ili zaboravila na njih poslije toliko godina ili se dosad veæ vratila u ovu dimenziju kroz novu inkarnaciju.Na Onoj strani zaboraviti ne�to jest nemoguæe. Transcendirani duhovi imaju trenutaèan pristup sjeæanjima na svaki �ivot, svako iskustvo i svaku osobu koju su voljeli na zemlji. Zapravo, nije neuobièajeno da nas posjeæuju osobe koje smo voljeli u pro�lim �ivotima, a kojih se svjesno ne sjeæamo. A buduæi da vrijeme ondje ni�ta ne znaèi, �to se njih tièe, desetljeæa koja su pro�la otkad smo se oprostili od njih, njima nisu trajala du�e od nekoliko sekunda. Ne, nisu nas zaboravili i nikad neæe.Manje je vjerojatno da nas voljena osoba vi�e ne posjeæuje jer se veæ vratila u jo� jedan �ivot. Ima okolnosti, a o njima æemo u jednom od sljedeæih poglavlja, kada se duhovi odmah poslije smrti vraæaju in utero. Ali za veæinu nas, ako se odluèimo na jo� jednu inkarnaciju, a ta odluka ovisit æe o na�oj potrebi za vi�e iskustava na zemlji kako bi nam du�a rasla, uobièajeno je uzeti »stanku« od stotinjak godina na Onoj strani prije sljedeæeg �ivota.Prije nego �to zakljuèite da su vas prestale posjeæivati preminule voljene osobe ili da vas one nikad i nisu posjeæivale, proèitajte poglavlje o duhovima. Transcendirani duhovi koriste se raznim bi privukli va�u pozornost i rekli vam; »S. tabora44 Ona strana i povrataksam« i lako je propustiti njihove signale. Ne morate mi vjerovati. Imajte otvorene oèi, u�i i um. Beskrajna ljubav i potvrde posvuda su oko vas u svakom trenutku i èekaju da ih primijetite kako bi podijelili s vama radosnu istinu da smrt kao takva ne postoji.Posjet Onoj straniPostoji jednostavna i zanimljiva vje�ba koja mo�e otvoriti put k lijepim susretima s Onom stranom, koliko god puta �elite, i za to vam je potrebno samo nekoliko mirni
h trenutaka. Mo�ete tra�iti da sretnete duhovno vodstvo ili preminulu voljenu osobu, ali, ponovit æu to jo� jedanput, prihvatite tko god se pojavi. Prije nekoliko dana posjetio me duh po imenu Lena. Nisam imala pojma tko je ona dok nisam provjerila svoje porodièno stablo i otkrila daje ona bila moja prapraprapraprabaka. �elite li imati na du�i èinjenicu da vam se predak predstavio, a vi ste mu rekli neka se goni jer niste nikad èuli za njega?A sada, neoptereæena, opu�tena i otvorena uma sjednite udobno i stoje moguæe vi�e udaljite se od neèega �to æe vas prekidati ili ometati i onda zatvorite oèi.Pribli�avate se golemim, blistavim, mjedenim dvokril-nim vratima. Izrezbarena su i ukra�ena Filigranskim detaljima i najljep�a su vrata koja ste ikad vidjeli. Po sredini svakog krila nalazi se mjedeni kolut. Glatki, ispolirani metal hladan je na dodir. Rukama primite oba koluta i s lakoæom otvorite te�ka vrata.Nalazite savr�eno ovalnu sobu. Ona vas smiruje i prigrljuje. Osjeæate se sigurnim i neoptereæenim. Duboko udi�ete èist zrak dok se spu�tate niz tri stube u prostranu sobu.Podovi su od tvrdog drva, pokriveni bijelim sagovima mekanim poput oblaka koji ubla�uju zvuk va�ih stopala dok polako koraèate preko njih. Sobu grije vatra iz kamina od sivog kamena. Prozor sa svodom dose�e do stropa, a povjetarac s oceana koji ulazi kroz njega tek neznatno pomièe prozirne, lepr�ave zastore od rijetko istkane svile. Bijeli glasovir nalazi se kraj �,^-.,. prozgjMJna njemu je odraz pastejnp svjetlosti zalaskaPomoæ One strane: na�i anðeli i duhovno vodstvo 45sunca. Posvuda oko vas gore svijeæe. Osjeæate miris obli�njeg jasmina.Èekaju vas dvije stolice, jedna kraj druge, identiène, od bogatog bijelog brokata i sa zakrivljenim drvenim nogama.Vi se smje�tate u lijevu stolicu, tako daje stolica s va�e desne strane prazna. Disanje vam se usporava. Udobno smje�teni u stolici razgledavate ovalnu sobu i ispunjeni ste znanjem da nikad niste bili tako spokojni, zdravi, �ivi i zadovoljni.Zamolite Boga da vas oba vije bijelom svjetlo�æu Duha Svetoga. Odmah osjeæate tu toplu, svemoænu, bezuvjetnu ljubav kako se prostire oko vas i �iri va�im tijelom sve dok ta svjetlost ne postane dio vas. Poznat vam je osjeæaj radosti kada vas netko obo�ava.Primjeæujete micanje s va�e desne strane i okreæete glavu udesno.Pojavljuje se lik koji pristupa i sjeda u praznu stolicu do vas. Ne bojite se jer znate da vam se nikakvo zlo ili mraène sile ne mogu pribli�iti kad vas �tititi bo�anska svjetlost.Lik èeka, strpljiv, nepokretan i otvoren. Njegova je prisutnost blagoslov za vas.Napokon, prozborite tiho...Katkad æe lik biti netko koga æete prepoznati. Dragi prijatelj ili èlan obitelji koji je preminuo. Razgovarajte s njim. Otvorite mu svoje srce. Ali nemojte zaboraviti slu�ati. Èak ako je sve �to æe reæi samo: »Tu sam i volim te.« Zar nije èudesno takvo �to èsobe za koju ste se bojali daje neæete nikada vi�e vidjeti?Ako ne prepoznate lik, pitajte ga za ime. Ako ne odgovori odmah, i to je u redu. Nastavite razgovarati, postavljati pitanja i slu�ati. Dok vam obja�njava zastoje do�ao i �to ima reæi, mo�da vam otkrije i svoje ime. Mo�da je to va� predak, mo�da va�e duhovno dstvo ili netko s porukom od voljene osobe. Ma tko to bio, po�elite mu dobrodo�licu!Ako �elite nadgraditi ovu vje�bu, zamolite prijatelja da sjedi s vama dok je radite. Poslije na komad papira zapi�ite detaljan opis lika koji vas je posjetio, savinite papir na pola, tako da ga va� prijatelj ne mo�e vidjeti i onda zamolite prijatelja da vam opi�e tu46 Ona strana i povratakosobu. Iznenadit æete se koliko æe njegov opis biti slièan onomu �to ste zapisali, bio on vidovit ili ne.Mo�da æete rezultate ove vje�be pripisati ma�ti. Samo da znate, moje duhovno vodstvo ka�e da je rijeè ma�ta jedna od najgorih rijeèi u na�em rjeèniku zato stoje zgodan i bijedan izgovor za toliko stvarnih iskustava na koje bismo trebali obratiti pozornost.Ali �to ako je sve stvar ma�te? Taj ugodan osjeæaj i mir s kojim odlazite bit æe i te kako stvarni.A s druge strane, �to ako nije?Ponovit æu. Mi nismo nikad sami. Okru�eni smo dokazima o pomoæi s One strane i dokazima o vjeènosti na�eg duha. Na� je zadatak da nauèimo to prepoznati, a ako ova knjiga ima bilo kakvu svrhu, onda je to upravo ta, ni manje ni vi�e.
Svakodnevne èarolije i èuda:otkrivanje i stvaranje radostiu na�im �ivotima�ivimo okru�eni svakodnevnim èarolijama i èudima i svi imamo moæ da ih stvaramo. Ako veæ du�vrijeme niste razmi�ljali o èarolijama i èudima ili ako ste prestali vjerovati u njih, utje�it æu vas. Nisu nestali. Samo smo im privremeno izgubili trag. Buduæi da èarolije i èuda unose u na� �ivot radost, nadu i uzbuðenje, dugujemo si da ponovno vratimo tu moæ.Dio onoga �to nas je odvojilo od èarolija i èuda mo�e se nazvati ljudskom prirodom - kada ne�to preèesto vidimo, zaboravimo koliko je posebno. Kad bi se jednog jutra jednorog pojavio u na�em vrtu, do�ivjeli bismo to kao blagoslov. Kad bi se stado jednoroga redovito pojavljivalo svakog jutra, vjerojatno bismo nazvali veterinarsku slu�bu da doðe po njih kako nam ne bi uni�tili travnjak. Kad bismo samo jedanput vidjeli izravni prijenos razdvajanja Crvenog mora, ostali bismo bez rijeèi i bili bismo puni strahopo�tovanja. Ali kad bismo to isto gledali dva-tri tjedna zaredom, sigurna sam da bismo posegnuli za daljinskim da vidimo �to jo� ima na televiziji. Èarolije i èuda nisu nestali iz na�eg �ivota. Okru�eni smo njima. Ali moramo se nauèiti ponovno povezati s njima i prestati ih uzimati zdravo za gotovo.Jo� nas ne�to sprjeèava da u�ivamo u �ivotnim èarolijama i èudima: destruktivni osjeæaj kriv Rekla bih da od dvadeset klijenata s kojima sam razgovarala osamnaest razdire osjeæaj krivnje48 Ona strana i povratakkoja postaje moænija sila od bilo koje èarolije ili èuda. Moramo se usmjeriti na tu krivnju i otpustiti je. Ako ste ikad rekli ili uèinili ne�to za �to ste znali da æe povrijediti drugu osobu, ustanite, preuzmite odgovornost za to, isprièajte joj se i aktivno se potrudite da to ispravite. (Samo reæi: »�ao mi je«, a da to ne potkrijepite i pona�anjem, ni�ta ne znaèi.) Ako ste rekli ili uèinili ne�to �to je povrijedilo drugu osobu, ali iskreno mo�ete reæi da to nije bila va�a namjera, isprièajte joj se i otpustite! Nemojte mi reæi da to nije tako jednostavno. Jest ako ste spremni prestati prihvaæati krivnju kao ne�to �to igra pozitivnu ulogu u va�em �ivotu i ako je prihvatite kao gubitak energije i vidite kao neprijatelja duha, �to ona i jest.Ja sam, naravno, u svom �ivotu punom pogre�aka tu lekciju morala nauèiti na te�i naèin. Savr�en je primjer toga smrt moga oca. Obo�avali smo jedno drugo i ja sam doslovno provodila dane i dane uz njegov krevet kada je umirao. Posljednjeg dana iza�la sam iz sobe kako bih protegnula noge i popila malo vode. I dok mene nije bilo, on je umro. Krivnja koja me proganjala jer nisam bila kraj njega kada je posljednji put udahnuo samo je pojaèala tugu koju sam osjeæala zbog njegova gubitka. Trebala sam ostati s njim umjesto da idem piti vodu. Od svih ljudi nisam lija trebala biti kraj njega kada je krenuo na put doma? Ali naposljetku uspjela sam s odmakom sebi postaviti ono pravo pitanje: Je li u bilo kojem trenutku moja namjera bila da ne budem kraj njega u trenutku njegove smrti? Nipo�to. Tad sam jednom zauvijek nauèila suoèiti se s krivnjom kao �to se suoèavam i s ostalim svojim lo�im navikama. Kad god èujem onaj negativni glas u svojoj glavi kako govori »Mogla sam/trebala sam«, prekinem ga pozitivnim glasom koji vikne: »Stani!«Ova je metoda jednostavna, ali uèinkovita. Obeæajte si da æete sljedeæi tjedan objaviti rat krivnji. Ispravite svaku namjerno nanesenu bol drugima. A krivnji za bol koju ste nenamjerno nanijeli u sebi viknite »Stani!« èim vam se pojavi u mislima i to ponavljajte sve dok vam ne dosadi vikati na sebe i odluèite da vi�e neæete dopustiti da vas takve misli obuzmu.Tad mo�ete kanalizirati svu energiju koju ste tro�ili na krivnju u ono osnovno �to æe maksimalno poveæati va�e izglede da do�ivite svakodnevnu èaroliju i èudo - nauèit æete voljetiebe. Ako ne volite sebe, ne po�tujete jedno od Bo�jih stvorenja. Time sumnjate u svoju moæ prije nego �to ste je poku�ali upotrijebiti i vjerujete da ne zaslu�ujete èarolije i èuda koje je Bog za nas spremio.Svakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 49Vjerojatno su vas od rane dobi uèili da nije u redu voljeti sebe, daje to egoistièno i odbojno i da se trebate sramiti i same pomisli na to. Istina je da ljubav prema sebi ne znaèi da sebe smatrate superiornim. To je egoistièno i odbojno. Ne promièem svijet pun ljudi koji se �epire okolo uobra�eni. Ljubav prema sebi nije ni�ta drugo nego dobro postupati prema sebi i po�tovati se. Okru�ite se ljudima koji æe dobro postupati s vama i po�tovati vas. �ivite onako kako biste to preporuèili svomu djetetu ili
najbli�em prijatelju.U onim mraènim trenucima kada izgubim ljubav prema sebi otkrila sam da je najbr�e mogu vratiti tako da napravim popis onoga �to nisam. To mi nekako ide br�e i prirodnije nego da si dajem same komplimente, ali ima isti uvjerljiv uèinak. Na primjer, nisam neiskrena, nisam �krta, nemam predrasuda, nisam kukavica, nisam neodgovoran roditelj i baka, nisam sitnièava itd., itd. Ono �to niste poma�e pri odreðivanju onoga �to jeste i dat æe vam ideju na kojim kvalitetama trebate poraditi kako bi se va� popis onoga �to niste poveæao, a time i popis onoga �to jeste.Redovito provjeravajte ono �to ja nazivam determinizam. To je ono more pretpostavljenih »èinjenica« o naina koje su nam drugi govorili dok smo bili maleni i koje nas ogranièavaju, a ako ne pripazimo, mogu neopravdano utjecati na ono �to jesmo. Podijelila bih s vama nekoliko svojih omiljenih primjera kako biste shvatili o èemu je rijeè:� »Beznadan si sluèaj kad se radi o mehanièkim stvarima.«� »Naravno da si debela. Svi su u obitelji debeli.«� »Nikad nisi znala s novcem.«� »Brak ti nije najsretniji? Ne prigovaraj. Budi sretna �to si nekoga na�la.«� »Nije èudo �to si stalno bolesna. Kao dijete bila si bole�ljiva.«� Jedna od maminih mantra: »Suoèi se s time, Svlvia, tvoja sestra Sharon je lijepa, ali ti zato ima� osobnost.«� Mojoj su prijateljici rekli da mo�e odustati od �elje za dugom kosom jer njezina kosa jednostavno neæe rasti.� Èovjek kojega poznajem cijeli �ivot èak kao odrasli mu�karac nije imao pozitivnu sliku o sebi zato �to mu je kao djetetu otac zabranio da poku�a igrati djeèji bejzbol jer je tvrdio: »Nema� ni trunke smisla za sport.«50 Ona strana i povratak� �ena s kojom sam radila nosila je crvenu boju svaki dan unatoè tomu stoje, iskreno reèeno, grozno izgledala u njoj. Napokon sam je uspjela diskretno upitati za�to. Priznala je da mrzi crvenu boju i da joj je veæ godinama zlo od nje, ali da su joj kao djetetu rekli da joj crvena lijepo pristaje.Napravite popis. Zapi�ite svaku rijeè determinizma koju ste dobili od ljudi koji vas okru�uju. Onda poderite popis i bacite ga u smeæe, gdje mu i jest mjesto. Vi odreðujete tko ste. Vi odluèujete �to mo�ete, a �to ne mo�ete, u èemu dobro izgledate, a u èemu ne, je �elite ili ne �elite �ivjeti, koji su va�i prioriteti, a koji nisu, �to vjerujete, a �to ne i koje su va�e granice. Svi imamo svoje granice i ako niste realni, mo�e se dogoditi da porazite sami sebe. Ali vi ih odreðujete i nitko drugi. Na primjer, visoka sam 1,77 m, pa bi bilo idiotski da tra�im da budem d�okej. Nemam smisla za pjevanje - to nije determinizam, nego èinjenica - pa neæu iæi na audiciju za operu jer bih se time dovela u situaciju da me stalno odbijaju. �elim reæi: Ja ka�em da neæu biti operna pjevaèica i neæu dopustiti da netko drugi odluèuje umjesto mene. Takoðer nisam spremna provesti �ivot osjeæajuæi se neuspje�nom osobom ako su moji roditelji �arko �eljeli da postanem operna pjevaèica. Proizvoljna su oèekivanja samo drugi oblik determinizma i isto tako neprihvatljiva.AfirmacijeJedan od najva�nijih kljuèeva kojim æete eliminirati svoje nesigurnosti i stvoriti naviku iskazivanja ljubavi prema sebi jest upotreba afirmacija. One su verbalni izraz onoga �to iskreno �elimo i onoga �to iskreno �elimo biti kao dragocjena djeca Bo�ja. Ponavljat æemo te rijeèi dok ih nesvjesni um ne prihvati kao èinjenicu, tako da se na�e pona�anje tomu prilagodi. S pomoæu afirmacija mo�emo se zamisliti zdraviji, jaèi, pozitivniji, ljep�i, zgodniji, srdaèniji, strpljiviji, pouzdaniji, hrabriji - �to god æe nam pomoæi da sebe vi�e volimo.Religija i literatura prepune su lijepih afirmacija, a naæi æete neke od mojih omiljenih u dodatku na kraju knjige. No slobodno izmislite svoje. Mo�da ste kao ja i kad nauèite ne�to napamet, ma koliko predivno i iskreno bilo napisano, to onda postane automa-Svakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 5/tizam i gubi znaèenje prilikom èestog izgovaranja. Nevoljko ovo priznajem, ali bilo je sluèajeva kad sam spustila glavu da molim Oèe na� i ulovila se kako razmi�ljam gdje je �ena do mene kupila cipele. Zato nauèite i upotrijebite svaku afirmaciju koja rezonira u va�oj du�i. Ali va�e afirmacije, izgovorene na glas ili u sebi i iz dubine srca
, djelovat æe isto tako kao ne�to stoje veæ napisano.Ako se pitate kako se pi�u afirmacije, razmislite o determinizmu i »negativnim afirmacijama« koje ste prihvatili kao istinu. Nauèili ste vjerovati u njih jer ste ih èuli toliko puta, zar ne? Na isti naèin mo�ete nauèiti vjerovati u njihovu suprotnost ako je èujete isto toliko puta, a tu se javljaju afirmacije. Jednako tako mo�ete otkriti tko ste s pomoæu onoga �to niste. Va�a prva afirmacija mo�e biti protunapad na bilo �to ili na sve negativne stvari koje mislite o sebi bez obzira na to odakle one potjeèu.Poènimo od vas samih. Nemojte se nikada poni�avati, èak ni u �ali. To proglasite strogo zabranjenim. Nema vi�e »Glupa sam.« Nema vi�e »Debela sam.« Nema vi�e »�eprtlja sam« ili »Rueniska sam« ili »Previsoka sam« ili bili koji oblik »Ne mogu«. To æete zamijeniti reèenicamaoje æete ponavljati stotinu puta, kao �to su, na primjer, »Pametna sam �to se tièe mnogo stvari«, i »Imam moæ daje moje tijelo onakvo kakvo po�elim,« i »Graciozna sam,« i »Privlaèna ogu!«A �to se tièe ljudi koji vas okru�uju, ako vas omalova�avaju ili potkopavaju va�u ljubav prema sebi na bilo koji naèin, ne dajte im pristupa k sebi dok se ne saberu. Uvredljive rijeèi i pona�anje neprihvatljivi su. Vrlo jednostavno. Osobe u èijem se dru�tvu ne osjeæate dobro u svojoj ko�i mogu nanijeti vi�e psihièke �tete nego �to mo�ete zamisliti. Nojte zaboraviti, svi smo tu kako bismo nauèili svladati negativnosti, a ne da ih prihvatimo objeruèke, da ih pozovemo u svoj dom i skuhamo im veèeru.Prisjetite se one o�tre naredbe »Stani!« koju viknem sebi kad osjeæam da padam u zamku krivnje. To isto »Stani!« izgovorite u sebi kad vas netko vrijeða. I nemojte se opravdavati i raspravljati o uvredi. Nema ni�ta gluplje nego vikati i svaðati se s nekim oko toga jeste li glupi, debeli ili ru�ni. Vi niste takvi pa za�to biste onda dopustili da vas netko uvuèe u raspravu oko neèega �to niste? Uzmite ovo kao primjer. Kad bi vam netko pri�ao i rekao: »Ti si �irafa!« biste li uopæe poku�ali uvjeriti tu osobu da niste? Odgovorili biste: »Nisam, to su gluposti«, okrenuli i oti�li. (I onda biste, bar se nadam, dobro razmislili o tome za�to se �elite dru�iti.s osobom koja52 Ona strana i povratakmisli da ste �irafa.) Znaèi, uz »Siani!« koje æete u sebi viknuti poslije svake uvrede, �elim da dodate ili u sebi ili na glas: »To su gluposti!« i onda se okrenite i otiðite.I ono stoje najva�nije, steknite naviku da svaku vama usmjerenu uvredu, verbalnu ili u djelima, trenutaèno neutralizirate afirmacijom koju æete ponavljati sve dok ne vjerujete afirmaciji vi�e nego �to biste ikad povjerovali bilo èemu negativnomu o sebi. Poku�ajte tri kratka mjeseca zaredom uvrede i negativnosti zamijeniti afirmacijama i iznenadit æete se koliko æete biti otvoreniji za èarolije i èuda koje æete stvoriti.Postoji logièno, ali èesto zanemareno obja�njenje za�to afirmacije djeluju: One su izravna komunikacija s umom du�e, a um du�e, pun vjeèna znanja i mudrosti, uvijek prepoznaje istinu i rezonira s njom. Kako znamo da su afirmacije istina? Bez obzira na detalje koje smo ukljuèili i koje smo toèno rijeèi upotrijebili, afirmacije su pozitivna potvrda na�ih svetih vrijednosti kao Bo�je djece. One su �ivotna hrana za um na�e du�e i neposredan, èaroban i èudesan naèin da se nasmije�imo Bogu koji je u nama i da osjetimo kako se i On nama smije�i.Piisma upuæena svemiruUèinkovit naèin da pojaèamo svoju afirmaciju, kao i najdublje �elje, jest da ih napi�emo u obliku pisma upuæena svemiru, da ih adresiramo na Boga, svemir, duhovno vodstvo, svoje anðele - bilo koga tko vam omoguæuje da se osjeæate najintimnije povezani s bo�anskom silom. U pismu napi�ite mnogo afirmacija kako biste se podsjetili da ste zaslu�ili najveæi blagoslov koji nam �ivot nudi. Nije potrebno Boga podsjetiti na to. On zna va�u vrijednost. On samo èeka da vi to shvatite. Onda zapi�ite sve �to �elite i budite �to precizniji (onaj tko je rekao: »Pazi �to po�eli� jer mo�da to i dobije�« znao je o èemu gov. Pripazite da va�e pismo sadr�ava fizièke, emotivne i duhovne �elje, jer je �ivot najispunjeni]i kad je to troje u ravnote�i. Dok pi�ete, obve�ite se da æete se i vi potruditi kako biste ostvarili te �elje. Bog poma�e onima koji poma�u sebi, a nitko od nas ne mo�e ljenèariti i oèekivati da mu sve bude servirano. Kad ste gotovi, stavite kopiju pisma na sigurno i skriveno mjesto, a original zapalite. Ne da bi odlepr�ao prema Bogu, nego da pojaèate energiju svog pisma svejmiru s pomoæu moæne energijeSvakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 53vatre. A kopiju dr�ite skrivenu �est mjeseci, a onda ponovno proèitajte pismo. U najmanju ruku bit æe nekoliko iznenaðenja, a mo�da æe va�e sljedeæe pismo sadr�avati nekoliko izm
na. Mo�da æete vidjeti da ste se u tih proteklih nekoliko mjeseci vi i Bo�ji savr�eni svemir spojili i stvorili èaroliju i èuda.Usput reèeno, energija vatre jedan je od razloga za�to volim svijeæe. Preporuèujem vam da ih uvijek imate dovoljno pri ruci i da ih èesto upotrebljavate, osobito kad radite afirmacije i kad pi�ete pisma svemiru. Nema nijedne svijeæe na svijetu koja bi sama po sebi imala neku moæ. Ali moæ rituala paljenja svijeæa le�i u njegovoj vjeènosti, a energija zapaljenih svijeæa pomoæi æe vam da usredotoèite svoju moæ i energiju. I jo� jedan plus kojega mo�da niste svjesni. Duhovni svijet ne mo�e vidjeti umjetnu rasvjetu, ali mo�e vidjeti upaljene svijeæe. Duhovi idu na njih poput mu�ica na plamen ako smijem tako reæi.Jedan od mojih omiljenih rituala sa svijeæama ijedan od najmoænijih jest da sjednem na pod u sredinu kruga svijeæa ili svijeæa postavljenih u obliku kri�a - jedna svijeæa iza mojih leða, jedna ispred mene kod nogu, treæa je s moje desne strane, a èetvrta s lijeve. Uðem u potpuno opu�teno, meditativno stanje i zamislim bijelu svjetlost Duha Svetoga kako pali moj solarni pleksus (dio trbuha koji se nalazi odmah ispod prsne kosti) i kako svijetli kroz mene do kruga svjetlosti koji me okru�uje i dopu�ta da Duh Sveti prolazi kroz moje tijelo i èisti, iscjeljuje i uni�tava svu negativnost i sumnju koja stoji na putu njegovoj bo�anskoj bijeloj svjetlosti. Neka vam ova jednostavna vje�ba Krug svjetlosti postane navika. Mo�da je mo�ete raditi na poèetku svakog tjedna. I obeæavam vam, kada se uvje�bate, doista æete osjetiti val energije koja vas obnavlja, puni i katkad doslovno iscjeljuje.Stvaranje èudaSvi mi imamo stvarnu moæ iscjeljivanja.Ali najprije nekoliko rijeèi upozorenja. Molim vas, nemojte nikad misliti da su bolest ili smrt Bo�ja kazna ili ako niste u stanju iscijeliti sebe ili neku voljenu osobu, da ste Ga iznevjerili. Bog nikada ne ka�njava. Bolest i smrt dio su �ivotnog otiska. I kao �to æete otkriti tijekom daljnjeg izlaganja o otiscima, ne samo da54 Ona strana i povratakmo�emo putem birati hoæemo li modificirati bolest ili smrt koju smo odredili nego mo�emo birati izmeðu pet »izlaznih toèaka«, tj. trenutaka kada æemo napustiti ovaj svijet. Kad odreðujemo svoje otiske, uvijek postoji vi�a svrha, a i kada djelujemo voðeni njome. Mi sada mo�da ne razumijemo za�to je to tako, ali nekoæ smo shvaæali i opet æemo kad se vratimo doma na Onu stranu.Èarolija se stvara kombinacijom triju elemenata - molitvom, vjerovanjem i afirmacijom. Bitna je i volja primatelja dotiène èarolije. Evo primjera.Bile su mi 43 godine kad sam stigla do treæe izlazne toèke. Bilo je to poslije operacije. Ja o tome govorim kao o »bliskom susretu sa smrti«, ali fiziolo�ki gledano ja jesam umrla. Srce mije stalo, tjelesna temperatura naglo je pala i do�ivjela sam klinièku smrt. Ali svi su se oko mene molili, meni nije nikad ponestalo vjere, a ni ljudima koji su molili za mene. Jasno se sjeæam da sam bila u tunelu na putu prema prelijepoj Bo�joj bijeloj svjetlosti i, moram priznati, bila sam presretna �to idem tamo kad je glas �ene koja je stajala kraj mog kreveta u bolnici ispunio moj duh reèenicom: »Molim te, Svlvia, ne mo�e� otiæi. Doista si potrebna ljudima ovdje.«Afirmacija. Koliko god sam htjela nastaviti svoj put prema svjetlosti savr�ene ljubavi, znala sam da taj glas ima pravo. Znala sam da imam jo� toliko toga napraviti da Vi�e dobro neæe biti zadovoljeno ako sad odluèim otiæi. Èim sam donijela tu odluku, makar nisam bila njome odu�evljena, odmah sam se vratila. Moj lijeènik, dr. Jonathan Kelly, poslije mi je potvrdio daje moja fiziolo�ka reakcija na »doista si potrebna ljudima« bila trenutaèna. Moje je srce opet poèelo kucati, monitori su proradili i moja se tjelesna temperatura poèela vraæati u normalu, polako, ali sigurno.Molitva, vjerovanje i afirmacija. Nema sumnje, to je bilo èudo. Tjednima sam bila mrzovoljna, ali to je definitivno bilo èudo - potpuno osobni dogovor sklopljen izmeðu Boga i mene, pokrenut mojom spremno�æu da doista èujem i reagiram na glas koji me podsjetio da ovdje jo� nisam gotova.Mo�da ste vidjeli dio �oua Montela Williamsa prije nekoliko godina kad me �ena, koju su lijeènici proglasili neizljeèivo bolesnom, pitala koliko joj je preostalo �ivota. Jo� se sjeæam kako sam je pogledala u oèi i znala da je to �to æu reæi istina: »Ne umirete.« Nik nisam nasilna i nikad neæu nekomu reæi �to �eli èuti kako bi mu bilo bolje na trenutak-dva. No iz njezina pogleda bilo je oèito daje ona u tom trenutku meni vjerovala. Dopustila je
Svakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotimada moja energija preuzme njezinu dovoljno dugo da ta afirmacija uðe u njezin duh i daje on proguta. Dan-danas mi pi�e, iscijelje-na i zdrava.Molitva, vjerovanje i afirmacija. Jo� jedno èudo. Ali ne jedno koje sam ja stvorila, veæ ta �ena otvorena prema Bogu, ona je odluèila da njezin �ivot jo� nije gotov.I suprotno isto tako djeluje, vjerujte mi. Radila sam s vi�e od jednog klijenta koji je imao bolest za koju sam znala da nije morala biti smrtonosna, ali nisu htjeli da ih odgovorim od umiranja. Nema te afirmacije koja mo�e zaustaviti te�u bolest ili smrt kod nekoga tko je veæ sklopio dogovor s Bogom i odbija se predomisliti iz njemu poznatih razloga.Ulo�ite energiju u molitve, vjerovanja i afirmacije koje mogu stvarati èuda za va�e bli�nje. Samo zapamtite da nema neuspjeha. Imate moæ da se umije�ate - kao ona �ena u bolnici u mom sluèaju i kao �to sam ja u primjeru iz �oua Montela Williamsa, ali va�i bli�nji i Bog imaju svoj raspored. Bez obzira na to, nema uzaludnih molitava, vjerovanja i afirmacija. Ima li moænijeg ispraæaja druge osobe ili nade da æe nas drugi isto tako ispratiti? Blagoslovima i dobrim �eljama slavimo i doèekujemo roðenje »novog« duha. Za�to ne bismo na isti naèin slavili kada se taj duh ponovno vraæa doma?55DejavuAli stoje s obiènijim èudima? Jednom kad smo prestali puniti glave krivnjom i determinizmom i to zamijenili ljubavlju prema sebi, moæi afirmacija i vjerovanjima, na�e æe oèi i srce biti otvoreniji nego ikad za èaroliju koja na� okru�uje. Poput »svakodnevnih jednoro-ga« i »tjedna razdvajanja Crvenog mora«, neobja�njivi fenomeni tako su uèestali da zaboravljamo koliko su posebni ili mo�da nismo nikad shvatili njihovo pravo znaèenje. Na primjer, dejd trnje iskustvo koje veæina nas do�ivi s vremena na vrijeme. Ako dejd vu sagledamo kao ugodno odvraæanje pozornosti, onda se to ne èini kao èarolija. Ali ako ga prepoznamo kao ono �to jest - kratak pogled na Onu stranu - onda dobiva sasvim novo znaèenje.Postoje dvije vrste dejd vua. Prva se dogaða kada posjetite odreðenu kuæu, grad, ulicu, stranu zemlju ili bilo koje posebno mjesto56 Ona strana i povratakkoje nikad prije niste vidjeli i odjednom shvatite da vam je poznato. Katkad se mo�e dogoditi da se ondje dobro snalazite. Moje najdramatiènije takvo iskustvo zbilo se 1980. godine, kad sam prvi put posjetila Keniju. Doslovno sam govorila vodièu gdje se nalaze geografske znamenitosti prije nego stoje on to meni uspio reæi i znala sam da to nema nikakve veze s time �to sam vidovita. To je bilo, i to svi iskusimo kada do�ivimo nepoznato mjesto kao poznato, sjeæanje mojeg duha na jedan pro�li �ivot. Mi jesmo bili ondje, ali u drugom tijelu, u drugom vremenu. Sjeæanje duha obièno je duboko pohranjeno u nesvjesnom umu, tako da su trenuci kada ona izrone u svjesni um ne samo èarobni nego i moæni, magièni kratki pogledi u vjeènost na�e du�e.Ta ista vrsta dejd vua odnosi se i na ljude. Svi poznajemo ljude koji su nam bili poznati èim smo ih susreli, strance koje kao da poznajemo cijeli �ivot. Iskreno reèeno, nismo ih poznavali cijeli svoj �ivot - veæ samo nekoliko �ivota. Ali kladim se, ako dobro pogledate svaku osobu koja je ostavila va�niji trag u va�em �ivotu i postavite si jednostavno pitanje: »Poznajem li ovu osobu od prije?« iznenadit æete se koliko æe vam lako biti odgovoriti sa da ili ne. Usput reèeno, nemojte pretpostaviti da vas veza u nekom od pro�lih �ivota obvezuje na vezu u ovom. Mo�da su prije trovali va� �ivot. Ili su mo�da bili dragi, ali su se ovaj put odluèili vratiti kao potpuni bezveznjaci. Ne morate reagirati na prisnosti iz pro�lih �ivota. Samo to primijetite kad se dogodi i prepoznajte jo� jedan prozor u va�u vjeènost.Neke veze iz pro�lih �ivota gotovo neprimjetno uðu u na� �ivot, i to kada najmanje oèekujemo i kada nam je najmanje potrebno. Moja klijentica Margaret pojavila se u mom uredu jednog ki�nog predveèerja. Bila je uznemirena i nije se mogla rije�iti dojma da njezina zloèesta, ohola i nedavno preminula svekrva jo� lebdi iznad nje i gnjavi je i zapovijeda joj iz groba. U njezinu sluèaju svekrva je doista bila s njom, ali ne daje gnjavi, nego da joj se isprièa za sve nevolje i bol koje je nanijela Margaret tijekom godina. Tek kad je stigla na Onu stranu, svekrva je shvatila i preko mene obavijestila Margaret da su njih dvije bile sestre u pro�lom �ivotu te da nisu nikad ra�èistile stalnu i natjecateljsku ljubomoru koju su osjeæale jedna prema drugoj tij
ekom tog �ivota. Isprika i shvaæanje te veze iz pro�log �ivota pomoglo je Margaret da napokon oprosti svojoj svekrvi i da naðe mir jednom zauvijek.Druga vrsta dejd vua tako je uobièajena, suptilna i naizgled trivijalna da se rijetko dublje zamislimo nad njom. To je trenutakSvakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 57kada su svi detalji, ono �to radite, s kim to radite, ono �to vas okru�uje, �to imate na sebi, ono �to mislite i osjeæate, tako poznati da ste posve sigurni kako pro�ivljavate situaciju koja se dogodila u pro�losti. Nikad ne traje du�e od nekoliko sekunda i nikad nije rijeè o nekom va�nijem dogaðaju. To je vi�e kao: »Jednom sam sjedio ba� ovdje, gledao televiziju i posegnuo za èa�om vode koja je bila na istome mjestu na noænom ormariæu...« Osjeæaj uvijek nestane onog trenutka kada ga primijetimo. Nije ni èudo �to ne shvaæamo koliko su zapravo èudesni takvi trenuci dejd vua. Da bismo ih shvatili, oèito moramo znati ne�to vi�e o otiscima.Kao �to sam prije rekla, prije nego �to na� duh uðe u utrobu i u nov �ivot, uz Bo�ju pomoæ sorimo kartu, odnosno otisak za �ivot koji slijedi. Takav otisak sadr�ava sve crte u grubo i mi ga mo�emo modificirati tijekom �ivota. Ako u va�oj karti stoji da æete s 32 godine imati automobilsku nesreæu, vi, na primjer, mo�ete utjecati da nesreæa bude lak�a, a ne smrtonosna. Ako u va�oj karti pi�e da æete s 15 godina biti bolesni, vi imate tu moæ da odredite hoæe li to biti prehlada ili upala pluæa. Ili, recimo, u va�oj karti pi�e da æete biti iscjelitelj i vi to strastveno �elite, ali mrzili ste medicinu i napustili ste studij. To ne znaèi da neæete moæi ispuniti svoju �ivotnu �elju.Na ovom svijetu ima raznih vrsta »iscjelitelja«, od socijalnih radnika, savjetnika za krizna stanja, preko masera do sveæenika, duhovnika i rabina, vatrogasaca i ostalog osoblja hitnih slu�ba do dobrih prijatelja i èlanova obitelji koji slu�aju sa suosjeæanjem i imaju dara da pomognu u te�kim emotivnim stanjima. U na�im otiscima ima dovoljno mjesta za manevriranje, stoga vas molim, nemojte svoj zacrtani put zamisliti kao usku stazu s malo izbora. To je �iroka cesta na kojoj je onoliko moguænosti koliko ih vi uz Bo�ju pomoæ mo�ete zamisliti.Takoðer upisujemo odreðene putokaze u svoju kartu kako bismo znali da smo na pravom putu koji je zacrtan otiskom. S vremena na vrijeme ti nam se putokazi pojavljuju u obliku dejd vua. A buduæi da nas iznenade i preplave osjeæajem da su nam poznate, mi logièno pretpostavimo da se ponovilo ne�to �to smo veæ do�ivjeli u ovom �ivotu. No nije tako. Ono �to do�ivljavamo malen je putokaz koji smo unijeli u otisak kada smo ga stvarali na Onoj strani prije svog roðenja. Kod ove vrste dejd vua na� duh rezonira tako intenzivno s uvidom »Sjeæam se karte koju sam stvorio« da je to zapravo odjek iz na�eg nesvjesnog uma, gdje se nalazi um duha, u na� svjesni um. U tom trenutku i nesvjesni i svjesni um primaju afirmaciju58 Ona strana i povratakda smo u savr�enu skladu sa svojim otiskom. I vi�e od toga. Dobivamo kratki pogled u vjeènost svog �ivota s One strane, a na� se duh prisjeæa, priznaje i èezne za domom. Dejd vu nije samo èaroban, on mo�e biti trenutaèno stanje bla�enstva.SluèajnostTi isti kratki, èarobni, èudesni, bla�eni pogledi na putokaze zacrtane u na�im otiscima javljaju se u jo� jednom vrlo uèestalom obliku i k tomu ne samo da ih se sjeæamo nego ih vidimo kako nadolaze. Buduæi da ne razumijemo njihovo znaèenje, ne razmi�ljamo ba� previ�e o njima. Uostalom, to su »samo sluèajnosti«.Razmi�ljate o nekome bez nekog razloga i onda ga nakon du�eg vremena iznenada sretnete. Èujete za neku knjigu ili film i odjednom svi govore o tome. Planirate put u Englesku i odjednom ste preplavljeni vijestima iz Engleske, ljudi spominju Englesku u razgovoru, sreæete ljude koji su se upravo vratili iz Engleske, nailazite na bankovne i po�tanske èinovnike i prodavaèe koji govore s engleskim naglaskom. Vidjela sam nevjerojatnog psa, za kojeg nisam nikad èula niti sam ga ikad vidjela, na vestminsterskoj smotri pasa. Otkrila sam da se pasmina zove bichon frise i odluèila sam da ga moram imati. Odjednom nisam mogla proæi ulicom, a da ne sretnem dva ili tri takva psa kako �eæu s gazdom.U svakom sluèaju, vjerujem da ste do�ivjeli dovoljno sluèajnosti da znate kako to ide. Poanta je da imate zamisao koja se kad-tad ostvari pred va�im oèima. Preciznije reèeno, predviðate putokaz u otisku neposredno prije nego �to se on pojavi, �to nudi jo� vi�e razloga za slavlje jer slijedite onaj put koji ste si zacrtali za ovaj �ivot, a ujedno je i opipljiva veza izmeðu vas i bo�anske vjeènosti koju je Bog svima nama podario
.SinkronicitetFascinantan i blizak roðak sluèajnosti jest sinkronicitet, rijeè koju je popularizirao briljantan �vicarski psihijatar Carl G. Jung. Jung je jednog dana u svom uredu s pacijentom raspravljao o Egiptu kada je kornja�, poznat kao egipatski skarabej, pro�etao preko njegovaSvakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 59stola. »Sluèajnost« bi bila preblaga rijeè da opi�e pojavu egipatskog kornja�a tisuæu kilomera udaljenog od mjesta kamo pripada i to u istom trenutku kada je Jung govorio o Egiptu. Njemu je to bio jasan znak da se u svemiru koji je Bog stvorio sve ne zbiva nasumce i kaotièno, veæ da postoji odreðeni red, savr�en i stvoren prema nekom uzoru, ukratko, daje sve sinkronizirano i tako je Jung stvorio novu kovanicu »sinkronicitet«. Zapravo, sinkronicitet je osobito va�na sluèajnost. Kao i Jungov egipatski skarabej, on uvijek ukljuèuje neku vrstu nepogre�ive fizièke oznake koja neæe samo privuæi va�u pozornost na èaroban sklad koji postoji u svemiru nego æe vam takoðer dati opipljiv dokaz da ste toèno ondje gdje ste zacrtali da �elite biti i to toèno kada ste �eljeli i s osobom s kojom ste �eljeli biti. Bog, koji je zajedno s vama stvarao va� otisak, daje vam vidljivu potporu i kima glavom govoreæi vam: »Da, s tobom sam i gledam te i u ovom si trenutku u savr�enu skladu sa svojim otiskom. Èestitam!« Pravi sinkronicitet neæe se javljati u na�em �ivotu jednako èesto kao sluèajnost. Ali i�èekivati ga i prepoznatiada se dogodi znaèi ne propustiti privatan osmijeh Boga upuæen nama.SnoviKad je danu kraj, idemo spavati. Zapravo, treæinu �ivota provodimo spavajuæi, �to je briljantan dio Bo�jeg plana, jer san otvara cijeli drugi svijet koji æe hraniti, informirati i �iriti na�u du�u. Tijekom sna na� se svjesni um odmara i pravo je olak�anje kad ga malo u�utkamo, zar ne? Time dopustimo nesvjesnom umu, gdje �ivi um duha, da preuzme stvar u svoje ruke. Naravno, snovi su jedan od primarnih naèina izra�avanja nesvjesnog uma.Postoji na stotine teorija tumaèenja snova i napravljeno je na tisuæe istra�ivanja, ali nitko jo� nije rastumaèio ni djeliæ zagonetki koje se skrivaju u snovima. Èitala sam, prouèavala, istra�ivala i predavala tumaèenje snova. Veæim dijelom vjerujem da se ge�taltizam (ge�taltizam je pristup u psihologiji koji se razvio u Njemaèkoj) najvi�e pribli�io istini. Prema toj teoriji svi elementi va�eg sna dijelovi su vas samih odvojeni u simbolièke djeliæe kako biste ih pregledali i radili na njima.Snovi se dijele u tri kategorije: snovi otpu�tanja, snovi �elja i .snovi prija�njeg znanja.60 Ona strana i povratakSvakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 61U snovima otpu�tanja va� nesvjesni um otpu�ta sve emocije koje svjesni um nije razrije�io i izrazio. Kada sanjate o odreðenoj emociji, ljutnji, tuzi, strasti, strahu, zbunjenosti, nelagodi itd., to je gotovo siguran signal va�em svjesnom umu da je vrijeme da se s njom suoèi i da razrije�ite tu emociju u budnom stanju. Snovi otpu�tanja izvrsni su sigurnosni ventili, a takoðer mogu biti dobri pokazatelji va�nih nerazrije�enih emocionalnih problema na koje treba obratiti pozornost.Snovi �elja ba� su onakvi kako zvuèe. Katkad, kao �to lijepa pjesma ka�e, san je doista ne�to �to srce po�eli dok vi èvrsto spavate. Prije mnogo godina jedna od mojih nesretno udanih klijentica isprièala mije san u kojem je bila nasamo s Robertom Redfordom. Bili su u prekrasno ureðenom salonu, on u smokingu, ona u lepr�avoj veèernjoj haljini, oboje odjeveni u stilu Velikog Gatsbjja, i plesali su valcer. Ostala je bez daha dok mije preprièavala san i bila sam sigurna kako je gajila iskricu nade da æu joj potvrditi kako to doista znaèi daje njoj i Robertu Redfordu suðeno da budu zajedno. Nije bila te sreæe. Pravo znaèenje sna postalo je jasno kada sam je pitala kako se osjeæala dok je plesala valcer s njim u snu. Rekla je: »Lijepo. Graciozno. Voljeno. Po�eljno. Sigurno.« Sve ono stoje njezina du�a htjela osjetiti, a �to joj njezin brak nije mogao ponuditi. Ako se ne zanesemo i ne shvatimo snove �elja doslovno, oni mogu rasvijetliti �elje koje jo� nismo oblikovali u rijeèi. Snovi o seksu, na primjer, nisu nu�no o seksualnim strastima ili pak o duboko skrivenoj privlaènosti prema partneru u va�em snu. Obièno su izraz �elje za veæom intimom, koja uopæe ne mora biti fizièke prirode. San o novoj kuæi ne znaèi da morate odmah prodati kuæu. Mo�e znaèiti da doista �elite promijeniti ne�to kod sebe. (Ono gdje �ivite, to ste vi, bez obzira na to u kakvoj kuæi �ivi
te.) Ako sanjate da raðate, definitivno ne znaèi da trebate zatrudnjeti. »Novi �ivot« koji donosite na svijet mogao bi biti va� vlastiti. Neka dobra zamisao koja upravo sazrijeva u vama ili nova duhovna dubina koju ste poèeli otkrivati. Drugim rijeèima, uvijek sagledavajte snove �elja opæenito, a ne kroz pojedinosti. Iznenadit æete se koliko mo�ete nauèiti o sebi i o onome �to doista pri�eljkujete.Treæa vrsta snova, snovi prija�njeg znanja, nisu ni�ta drugo nego snovi koji pretkazuju neki trenutak, razgovor ili dogaðaj u buduænosti. Ne znam vi�e koliko mi je klijenata reklo: »Ne mogu pretkazati buduænost snovima. Nisam vidovit.« Ali ne morate biti svjesno vidoviti da bi um duha u va�em nesvjesnom umu otkriotsvoju nevjerojatnu moæ i svoju uvijek prisutnu svijest o va�oj pro�losti, �to ukljuèuje va�e pro�le �ivote, va�u sada�njost i va�u buduænost. Ne zaboravite, um duha ne samo da poznaje va� otisak, on gaje stvorio. Nemojte nikad podcjenjivati ono �to ste u stanju uèiniti kad sanjate. I prije nego �to otpi�ete snove prija�njeg znanja kao ne�to �to vi ne mo�ete, poku�ajte ovo raditi mjesec dana: Svaki put kad sanjate ne�to za �to mislite daje mo�da neka vrsta pretkazanja i sjeæate se tog sna, zapi�ite ga, spremite papir i nemojte ga gledati mjesec dana. Ako vam ovo prijeðe u naviku i ako ste strpljivi, oèekuju vas èarobna iznenaðenja.Astralno putovanjeJeste li kad sanjali voljenu osobu koja je preminula, a san se doimao vrlo stvarnim, kao da se dogaða u sada�njosti, i za razliku od veæine snova, imao je logièan slijed od poèetka do kraja? Velika je vjerojatnost da to uopæe nije bio san. To je va� duh posjetio tu voljenu osobu s pomoæu astralnog putovanja.Astralno se putovanje dogaða kada duh napusti tijelo tijekom sna ili vrlo duboke meditacije i napravi malen izlet. Prije spavanja mo�ete Boga zamoliti da vam pomogne u astralnom putovanju. Koristi se u razne svrhe, za posjet voljenim osobama i drugima te mjestima koja vam nedostaju na zemlji, èak i za kratke posjete na Onu stranu ako ste dovoljno uvje�bani i usredotoèeni. Osobe koje posjetite ovdje na zemlji mo�da vas neæe vidjeti, ali nije neuobièajeno da vas èuju. Mnogi moji klijenti i prijatelji probudili su se iz dubokog sna jer su èuli voljenu osobu kako ponavlja njihovo ime. Ako se to dogodi vama, nazovite tu voljenu osobu i pitajte je. Vjerojatno æete shvatiti daje onog trenutka kada vas je probudila ili meditirala o vama ili je i sama spavala i »sanjala« vas. Njezin je duh kontaktirao s vama na jedan ili na drugi naèin, i to tihom èarolijom astralnog putovanja.Ako se �elite koristiti astralnim putovanjem da posjetite voljenu osobu, ne bi bilo lo�e da zamolite svoje duhovno vodstvo za pomoæ. Zapamtite, ako iznenadite voljenu osobu svojim posjetom, izgledat æe kao �to je izgledala (ili kao �to bi izgledala) da ima trideset godina, jer svi imaju trideset godina kada su doma s One strane. Ako je niste poznavali kad je imala trideset godina, mo�da je neæete prepoznati. Uz malo upozorenje va�eg duhovnog vodstva,62 Ona strana i povratakvoljena osoba mo�e preuzeti izgled koji vam je najpoznatiji, isto kao �to to èini kada napu�ta Onu stranu da vas posjeti na zemlji. Takoðer navedite duhovnom vodstvu mjesto gdje se �elite naæi s tom voljenom osobom - na klupi u parku, kraj jezera, u crkvi ili hramu, na mjestu koje vam mnogo znaèi.Mo�da æete po�eljeti susret s One strane. Ako vas takvo �to privlaèi, toplo preporuèujem da se sastanete u velikoj zgradi s kupolom klasiène arhitekture od koje æe vam zastati dah i koja se zove Dvorana zapisa. Vjerujte mi, ona doista postoji. Bila sam ondje, vidjela sam je. Èak sam imala sreæu odnosno nesreæu da dr�im vlastiti otisak u rukama. Sreæa je bila u tome �to sam potvrdila da prièa o otisku nije samo rekla-kazala ili plod neèije ma�te. Kao i ostali zapisi u toj masivnoj zgradi, moj je otisak zabilje�en lijepim zlatnim slovima na svitku. Nesreæa je u tome �to nisam mogla proèitati ni�ta dalje od onog trenutka u kojem sam se nalazila. Ne znam je li to zato �to mi nije dopu�teno da budem vidovita �to se mene osobno tièe, pa mije zabranjeno da èitam o vlastitoj buduænosti ili zato �to nikomu od nas nije dopu�teno da èita otisak o onome �to tek slijedi. Bez obzira na to tra�ite li susret s voljenom osobom u Dvorani zapisa ili pak tra�ite Boga da vam pomogne da sami stignete onamo astralnim putovanjem u razgledavanje, prije nego �to zaspite, nemojte Ga zaboraviti zamoliti da zapamtite svoje putovanje! Kao i kod snova, katkad se poslije astralnog putovanja probudimo i nièega se ne sjeæamo ili se sjeæamo kratkih i zbunjujuæih slika koje odmah zaboravimo. T
o je tako èarobno iskustvo da ga neæete htjeti zaboraviti. Vjerujte mi.Iznenadan izlet u Dvoranu zapisa nadahnuo me je da vam predlo�im da snimate na audiovrpci sve �to se zbiva dok spavate, osobito poslije molitve za astralno putovanje ili ponovni susret s nekim iz svijeta duhova. Taj se izlet dogodio za vrijeme neèije hipnoze. Ovla�tena sam hipnoterapeutkinja veæ dvadeset pet godina i hipnozu smatram neprocjenjivim pomagalom ne samo u svojem istra�ivanju s pomoæu regresija u pro�le �ivote nego i kao pristup nesvjesnom umu, gdje su moji klijenti pohranili ili blokirali informaciju koja bi im mogla pomoæi. Naravno, san i hipnoza vrlo su slièni jer je u oba sluèaja nesvjesni um posve dostupan tako da ideja o snimanju lijepo slu�i tijekom obaju stanja.Radila sam hipnoterapiju s klijenticom koju æu nazvati Su�an i dopustila sam njezinu nesvjesnom umu da je odvede kamo god po�eli. Stoje vi�e govorila, to sam postajala svjesnija da ju je duh odveo na putovanje daleko, daleko od sobe u kojoj smo sjedile.Svakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 63Te�ko je opisati na koji naèin i zastoje ovaj sluèaj tako intenzivno djelovao na mene. Nauèila sam ostati objektivna tijekom hipnote-rapije. Ali sjeæam se èudnog osjeæaja da se ne�to va�no dogaða. Napokon sam pitala: »Gdje si, Su�an?«Poèela je opisivati prostranu zgradu s kupolom koja je imala niz prolaza sve dokle joj je pogled sezao, a u tim je prolazima bilo beskonaèno mnogo polica punih svitaka. Stoje detaljnije opisivala to mjesto, shvatila sam da sam i ja ondje bila. Hodala je Dvoranom zapisa s One strane.�okirala me spoznaja da prvi put tijekom hipnoterapije hodam zajedno s klijentom tim beskrajnim prolazima punima svitaka od kojih zastaje dah.Htjela sam ne�to reæi, ali sam se zaustavila. Bilo kakvo pitanje ili komentar o mojoj prisutnosti bilo bi samo navoðenje. Ali nisam ni morala ne�to reæi jer je ona ubrzo rekla: »Vi ste tu sa mnom.«Vodila nas je i govorila dok smo hodale tim nevjerojatnim mjestom podno kupole, sve dok nisam ugledala prekrasnu tamnokosu �enu u plavoj prozirnoj tkanini dva prolaza dalje od nas kako nam se pribli�ava. Znala sam daje to Susanino duhovno vodstvo i znala sam da se zove Rachel. I dalje sam dr�ala jezik za zubima. Su�an je opet progovorila: »Netko je s nama.«Pitala sam je tko je to, jedva uspijevajuæi zatomiti uzbuðenje u svom glasu. Dotad nisam nikad pratila klijenta tijekom hipnoterapije, a kamoli odmah dobila njegovu potvrdu da na�i duhovi doista zajedno putuju. Odgovorila je: »To je �ena. Ima tamnu kosu. Ne znam za�to, ali mislim daje ona moje duhovno vodstvo.«U tom trenutku Rachel nas je ugledala i viknula: »Su�an!« Ugrizla sam se za jezik. Bila sam odluèna da voðenje prepustim Su�an. Vidljivo uzbuðena, pitala me: »Jeste li to èuli?«Pitala sam je stoje èula.Odgovorila je: »Svoje ime.«Doista uzbudljiv trenutak, ali ne tako uzbudljiv koliko ono �to smo otkrile dok smo poslije preslu�avale vrpcu. U tom presudnom trenutku jasno se èuo moj glas kako pita: »Tko je s nama?« Su�an je jasno odgovorila: »Jedna �ena. Ima tamnu kosu. Ne znam za�to, ali mislim daje ona moje duhovno vodstvo.«I onda se èuo treæi glas na vrpci, jasno i glasno, koji je rekao: »Su�an!«To je bilo prvi put da sam do�ivjela snimku glasa duha. Ali nije bilo posljednji.64 Ona strana i povratakKada se pro�lost i sada�njost stopeJednu sam veèer u�la u trans umoja duhovna vodilja Francine govorila je kroz mene i obraæala se velikoj skupini ljudi. Prièala im je prièu o Isusovu raspeæu na Golgoti blizu Jeruzalema. Snimalo ju je pedesetak kasetofona, ali osim Francine, koja se koristila mojim glasom, u sobi je vladala ti�ina - i najmanja buka mo�e prekinuti moj trans. Francine i ja ne mo�emo istodobno biti u mom tijelu, tako da se ja nikad ne sjeæam �to je ona rekla. Ali sudeæi prema onome �to su mi drugi rekli i �to sam poslije èula na vrpci, to je bila bolna veèer prepuna emocija. Francine je tako jasno doèarala Isusovo raspeæe da su ga svi do�ivjeli vrlo osobno i imali su osjeæaj kao da su ondje i da plaèu podno kri�a.Sljedeæegjutra moj telefon nije prestajao zvoniti. �est ljudi koji su snimili sinoænju seansu i koji nisu meðusobno razgovarali jedva su èekali da poslu�am �to su èuli na svojoj snimci.
To se nije moglo preèuti. Na �est od pedeset snimaka snimljenih te veèeri èuo se bolan ljudski plaè. Kako je prièa o Isusovu raspeæu tekla, èulo se kako ljudi jecaju od boli i tuge.Francine mije poslije objasnila da se taj fenomen zove »stapanje«. Pro�lost i sada�njost stapaju se na jednome mjestu takvom silom da vi�e nema razlike meðu njima. Ne samo da su ljudi u sobi preneseni dvije tisuæe godina unatrag na Golgotu nego je i mno�tvo koje je oplakivalo Isusa na kri�u tad bilo s nama; agonija mno�tva jasno je snimljena na vrpci, tako da smo je svi mogli èuti unatoè tomu �to se tijekom snimanja nije èuo nijedan drugi zvuk osim Francineina glasa.Nedugo poslije te nezaboravne veèeri istra�ivala sam pojavu duhova u jednoj èudnoj staroj kuæi na Sjeverozapadu. Kao i inaèe, moja ekipa i ja pregledali smo cijelu kuæu èim smo do�li. Tad sam se smjestila u jednu od soba gdje se navodno zbivalo najvi�e para-normalnih aktivnosti. Samo ja i moj vjerni kasetofon. Sjedili smo iza zatvorenih vrata u potpunoj ti�ini nekoliko sati. Dok sam poslije preslu�avala vrpcu, svakih se nekoliko minuta èulo ustrajno, prodorno i, moram reæi, iritantno lajanje nekog velikog psa.Raspitali smo se kod vlasnika, susjeda i policije za tog psa, iako gaja tu veèer nisam èula. Nisu imali pojma o èemu govorimo. Nije bilo nikakva psa ni blizu sobe u kojoj sam provela tih nekoliko sati, a vlasnici koji su godinama �ivjeli u kuæi uvjeravali su me kako nikad nisu èuli da pas laje blizu njihove kuæe.Svakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotimaCesto zamislim Francine kako s One strane lupka prstima i pita se kad æu prestati trèkarati okolo kao idiot tra�eæi obja�njenja od drugih umjesto da pitam nju. Ali, kao �to æe to svi koji me poznaju potvrditi, ja najprije tra�im logièno, ovozemaljsko obja�njenje. U nekim sam stvarima najskeptiènija osoba koju æete ikad sresti. Naposljetku, kad se vi�e nisam imala komu obratiti, pitala sam je za psa na vrpci.Smireno mije odgovorila: »To je bio tvoj bijeli buli mastiff.«Imala sam je! Francine je napokon pogrije�ila! Vjerujem da sam zvuèala vrlo samozadovoljno kad sam joj rekla: »Nemam bijelog buli mastiffa.«»Naravno da ga nema�. Ne u ovom �ivotu. Ali imala si ga u jednom od pro�lih i on te katkad prati kako bi te za�titio.«Ni u jednom trenutku ne sumnjam u to da smo pro�ivjeli mnogo, mnogo �ivota, ali mi se dogaða, kao i drugima, da to povremeno zaboravim.Mogla bih jo� o svojim osobnim iskustvima s glasovima duhova koji se koriste magnetskom audiovrpcom da bi ostavili svoj zapis. Zato vas doista ohrabrujem da ukljuèite kasetofon prije spavanja. To je vrijeme kada je najveæa vjerojatnost da æe duhovi posjetiti um duha va�eg nesvjesnog uma i veæa je vjerojatnost da æe va� um duha njih posjetiti.Mo�da æete se bolje odmoriti ako kasetofon stavite u drugu sobu, a ne u onu gdje spavate kako ne biste proveli cijelu noæ do zore u i�èekivanju èudnih zvukova. Fizièka lokacija va�eg tijela nebitna je za ovu vje�bu. Kako biste poveæali izglede da snimite prava èuda, s pomoæu duhovnog vodstva zamolite Boga toèno ono �to �elite. Bez obzira na to �elite li astralno putovati do nekog mjesta ili neke osobe ovdje na zemlji ili pak s One strane ili �elite da vas posjeti voljena osoba i ostavi trag koji vi mo�ete èuti, zamolite Boga i budite strpljivi. Ako se ni�ta ne dogodi prvu noæ, a ni tridesetu, to ne znaèi da nikad neæe. Ova je vje�ba bila temeljitija u dobra stara vremena magnetoskopskih vrpca kada su se mogle kupiti vrpce u trajanju od osam sati. Ali ako morate snimanje svesti na samo nekoliko sati, najveæa je vjerojatnost aktivnosti izmeðu tri sata ujutro i zore. Razlog za to obja�njenje u poglavlju o duhovima. �to se tièe preslu�avanja snimke, vjerujem da imate previ�e posla da biste samo sjedili i slu�ali sate i sate ti�ine. Ja svoje preslu�avam dok vozim, èistim kuæu, èitam i/ili opu�tam se u vruæoj kupki. Zanimljivo je da kad »ukljuèite« um da oèekuje ti�inu na vrpci, doista primijetite i6566 Ona strana i pgnajmanji zvuk koj zaokupljeni dok je Kao i svi osta nj a kao �to je pri stvarne poante. stvarate koliko g ono �to va� duh kad bismo se po; gatiti va�e dane |; sterad-raciji
i akoznateo i mia obo-. Y ¦¦ � ..,Sve se te vje�be mogu pojaèati redovitim vje�bama za razvijanje vidovitosti, �to i nije tako misteriozno i izvan va�eg dohvata kao �to mislite. Nisu svi vidoviti, ali svi mi imamo te sposobnosti. To je kao razlika izmeðu koncertnog pijanista i onog koji zna svirati klavir. Samo zato �to neæete nastupati u Carnegie Hallu, ne znaèi da ne mo�ete u�ivati u svojoj vje�tini.Mnogo su me puta pitali za�to ne dr�im teèaj iz vidovitosti. Odgovor glasi: zato �to bi to bio najkraæi teèaj na svijetu. Ali ako vas zanima, to ide ovako:1. Postavite pitanje, u sebi ili na glas.2. Recite, od srca i svojim rijeèima, svojoj vi�oj moæi ili bilo kojem njezinu obliku kojem �elite: »Idemo, Bo�e!« To je trenutak kada se vi povuèete i dopustite sebi da primite Mudrost koja je mnogo jaèa od va�e.3. Budite spremni prihvatiti prvi odgovor koji dobijete.Ako se vratimo analogiji s klavirom, to je uèenje nota u razvijanju vidovnjaèkih sposobnosti. Èak i poslije èetrdeset sedam godina tumaèenja moram priznati, svaki se put iznova iznenadim koliko zna biti te�ak treæi korak. Nemojte se obeshrabriti ako on i vama stvara te�koæe.Jednom sam tumaèila dra�esnoj, njegovanoj �eni za koju sam mislila daje direktorica neke korporacije ili da mo�da vodi otmjen butik. Htjela je razgovarati o svojoj karijeri i pitala me �to vidim. Mo�ete zamisliti koliko mije bilo te�ko prihvatiti, a kamoli na glasSvakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 67reæi ono �to sam prvo dobila: »Uzgajate gliste.« Moj se �ivot zasniva na mojoj vjerodostojnosti, a morala sam ovu �enu pogledati u oèi i reæi joj: »Vi uzgajate gliste?« Ali tko sam ja da sumnjam u Boga, pa sam joj toèno to i rekla. Iznenadila me je kad je le�erno odgovorila: »Da«, kao daje pretpostavljala da su uzgajivaèi glista èesti meðu mojim klijentima. Poslije toga smo nastavile razgovarati o daljnjem razvoju njezine karijere.Svladavanje drugog koraka oèito je kljuè za stvaranje samopouzdanja potrebnog za treæi korak. Ali kada ste se jedanput uvjerili da su podaci koje dobivate doista od Boga, a ne od vas, onda vi�e nije va� posao da poku�ate stvoriti neki smisao od toga. Duboko udahnite, skupite hrabrost i recite.Kada ste to jedanput izgovorili, dr�ite se toga. »Ispipavanje terena« strogo je zabranjeno u ovoj vje�bi. To nije ni�ta drugo nego uspanièeno nagaðanje koje nema nikakve veze s Bogom. Imala sam neugodno iskustvo gledati kako se vidovnjaci dovode do ludila poku�avajuæi pretvoriti pogre�an odgovor u ispravan. Uzgajali�te glista iznenada se pretvara u »mo�da je uzgajali�te zmija ili uzgajali�te aligatora, ili mo�da imate obiènu farmu, ali imate problema s glistama.« Ili kad se stvarno �ele izvuæi: »Mo�da ste uzgajali gliste u pro�lom �ivotu.« Ne! Ako ste dobili »uzgajali�te glista«, onda recite »uzgajali�te glisdr�ite se toga!Ova tri koraka mo�ete uvje�bati sami ili s prijateljem, bez obzira na to imali dvije minute ili dva sata vremena. Samo pripazite da pitate o stvarima za koje ne mo�ete znati odgovore. Odgovore zapi�ite na papir ili ih snimite na kasetofon s datumom kako biste mogli voditi raèuna o njihovoj toènosti. I dr�ite se ovog pravila: ne postoji vidovnjak koji je stopostotno toèan. Natprosjeèna toènost za veæinu legitimnih profesionalnih vidovnjaka jest sedamdeset pet posto. Moj je postotak osjetno veæi od toga, �to mogu zahvaliti Bogu. Jo� jednom æu reæi. Kao �to mo�ete u�ivati u sviranju klavira, da ne posvetite svoj �ivot tomu, tako mo�ete provesti èudesne trenutke u otkrivanju i razvijanju vlastite moæi, a ujedno otvoriti svoj um golemu bogomdanom potencijalu.SinergizamKada se va�a moæ spoji s moæi drugih u svrhu najvi�eg dobra, mo�ete stvoriti fenomen koji nazivamo sinergizam. Uz Bo�ji blagoslov68 Ona strana i povratakto je jedan od najveæih izvora èarolija i èuda na zemlji. Websterov rjeènik definira sinergizam kao »simultano djelovanje razlièitih èimbenika koji zajedno imaju veæi uèinak od zbroja njihovih individualnih uèinaka.« Nije mi ba� jasno kako ne�to tako uzbudljivo mo�e z
vuèati tako dosadno. Ali ako umjesto »èimbenika« stavite »ljudi«, a »uèinak« zamijenite s »mefinicija bolje odgovara na�im potrebama. Sinergizam ili sinergija jest istodobno djelovanje razlièitih ljudi koji zajedno imaju veæu moæ od zbroja njihove individualne moæi.Recimo da se nas 100 okupilo u sobi radi neke zajednièke svrhe i na ljestvici od 1 do 10 svaki od nas vjeruje u tu svrhu 10. Jednostavna matematika upuæivala bi na to da«ukupno vjerovanje« u sobi iznosi 1000. No zahvaljujuæi moæi sinergije - moæi zajednièkog vjerovanja - ukupan je iznos zapravo 100.000 ili 1,000.000. Sinergija se hrani sama sobom i daje nam rezultate koji su vrijedni divljenja.Svoju crkvu Novus Spiritus pokrenula sam zahvaljujuæi sinergi-ji. Ona dalje raste jer mi nikad ne gubimo iz vida na�u svrhu da radimo za najvi�e dobro. Na� zajednièki cilj va�niji je od bilo kojeg od nas, ukljuèujuæi i mene. Ne radi se o èlanstvu od tisuæu ljudi koji gledaju u mene, veæ o èlanstvu od tisuæu ljudi, ukljuèujuæi i mene, koji gledamo u Boga. Zajedno na�a moæ prema�uje zbroj na�ih individualnih moæi. Broj èlanova Novus Spiritusa s 50 sada se popeo na vi�e od 5000, a slijedimo strogo pravilo: Nikad ne poku�avamo nikoga pridobiti ili obratiti. Mi smo tihi i neumorni u svojoj moæi. Poma�emo svima, od beskuænika do onih koji putuju doma, i posti�emo mnogo vi�e nego �to bi to 5000 ljudi moglo uèiniti, i to zahvaljujuæi sinergiji koju hrani Bo�ja aktivna prisutnost meðu nama. A èarolije i èuda koje smo stvorili daleko su nadma�ili na�e molitve.Naravno, vjerovanja Novus Spiritusa kombinacija su moæi drugih sinergizama iz davnina, jedna od va�nijih meðu njima jest sinergija koju su Isus i njegovih dvanaest apostola stvorili i koja æe trajati vjeèno.Tu su onda i molitveni lanci o kojima æemo govoriti u poglavlju »Va�e zdravlje«, ali koji se moraju priznati u razgovoru o sinergiji. Dok sam pisala ovo poglavlje, primila sam pismo od Kena, srèanog bolesnika koji je bio na umoru. Rekli su mu da mu je jedina nada novo srce, ali bio je daleko od vrha popisa kao potencijalni primatelj. Zamolio je da ga ukljuèimo u na� molitveni lanac. Javio mi se nakon nekoliko dana da mi ka�e kako mu na opæe iznenaðenjeSvakodnevne èarolije i èuda: otkrivanje i stvaranje radosti u na�im �ivotima 69lijeènika, operacija vi�e nije potrebna. Njegovo je srce opet zdravo. To je savr�en primjer sinergije na djelu koja stvara èuda kakva nitko od nas nije u stanju stvoriti sam.Molim vas, nemojte misliti da sinergizam vrijedi samo ako mu je svrha iskljuèivo religiozne prirode. Najvi�e dobro izra�ava se na bezbroj naèina - od Johna Walsha*, koji je stvorio sinergiju koja se zove »Najtra�eniji u Americi« i obuhvaæa sve Sjedinjene Dr�ave, do utemeljitelja dobrotvornih ustanova, organizacija za prava �rtava, djece, �ivotinja, pa i skupina lijeèenih alkoholièara i narkomana te njihovih obitelji. Svi su oni mnogo sna�niji nego stoje zbroj njihovih dijelova i svi oni omoguæavaju da se èuda dogaðaju svaki dan.Sjeæate li se primjera »sluèajnosti« i puta u Englesku kada se odjednom naðete okru�eni stvarima vezanim za Englesku i za sve stoje britansko kamo god se okrenuli?Isto se odnosi na èarolije i èuda. �to vi�e mislili o njima, govorili o njima i sudjelovali u njihovu stvaranju, to æe se oni vi�e dogaðati vama.Ne �elim ni�ta manje od toga vama i nadam se da æe ovo poglavlje pomoæi da oni naðu put k vama i da vas Bog sa svojom ljubavi odvede njima.John Walsh je voditelj TV emisije posveæene tra�enju kriminalaca i poèinitelja teroristièkih napada u SAD-u; emisija se redovito emitira od 1988. (prim. ur.)Va� osobni �ivot:pogled duhovnog medijana odnose i obitelj.........-L,Jedna od najèe�æih tema koja se javlja u mojim tumaèenjima, na predavanjima, dru�enjima i u TV nastupima jesu odnosi - s èlanovima obitelji, ljubavnicima, supru�nicima, s prijateljima. Ni�ta ne mo�e utjecati tako duboko na nas, ni�ta nas ne mo�e toliko zbuniti, ni�ta nas ne frustrira toliko, nièemu se tako ne veselimo i ni�ta nas ne mo�e tako shrvati kao na�e veze s osobama s kojima dijelimo svoj �ivot. I ba� kada smo dovoljno iziritirani da smo uvjereni kako nam odnosi donose vi�e nevolje nego radosti, otiðemo na sprovod i shvatimo da kad nas vi�e nema, jedino o èemu drugi govore jest kako smo voljeli druge.Iskreno reèeno, moji su odnosi najoèitiji dokaz da nisam nimalo vidovita kad je rijeè
o meni. Nisam skakala od veselja pri pomisli da moram napisati ovo poglavlje zato �to znam da moram priznati mnoge pogre�ke vezane uz to kako sam vodila svoj privatni �ivot kao �ena, kao kæi i kao roditelj. No bar mogu ponuditi svoje spoznaje o odnosima, i to kao duboko duhovni medij, ali i kao netko tko je pro�ao ono �to bi se moglo nazvati dobrom �ivotnom �kolom. Nema te pogre�ke koju æe mi klijent povjeriti, a da je ja nisam veæ uèinila, u ovom ili onom obliku.Htjela bih odmah razjasniti da posve vjerujem u zlatno pravilo: èinim drugima �to oèekujem da oni èine meni i trudim se da �ivim na taj naèin. Svi bi problemi u odnosima bili rije�eni kad bi svi........j72 Ona strana i povratakpo�tovali tu jednostavnu, savr�enu mudrost, kao �to to èinimo s One strane. Meðutim, kad bi �ivot na zemlji bio tako jednostavan i savr�en, nitko ne bi napustio Onu gtranu i do�ao ovamo. Svi mi imamo otiske i pogre�ke koje moramo uèiniti, uèenja koja moramo svladati, no najte�e nam je postiæi da osobe iz svog �ivota ostavimo obogaæene iskustvom �to su nas poznavale, a da pritom nismo �rtvovali sebe.Kako biste dobili �to vi�e od ovog poglavlja, �elim se dogovoriti s vama prije nego �to poènemo: Reæi æu istinu ako je budete rekli i vi. Lak�e je kriviti druge za probleme u odnosima i katkad oni to zaslu�uju. Ali katkad i ne. Napokon, mi smo autori vlastitih otisaka i jedini smo odgovorni za svoje pona�anje. Prema tome, �to smo spremniji preuzeti odgovornost, to su na�i izgledi veæi da æe dotièan odnos uspjeti.Srodne i bliske du�eAko ste me veæ vidjeli na predavanjima ili u �ouu Montela William-sa, vjerojatno znate da mi ona prièa o »srodnim du�ama« beskrajno ide na �ivce. Voljela bih naæi osobu koja je pro�irila glasinu da je jedan od na�ih ciljeva u �ivotu naæi sebi srodnu du�u i dobro je ispljuskati.Nije istina.Izgledi protiv astronomski su.Èak i da nisu, srodna du�a koju æemo naæi u ovom �ivotu ne mora nu�no biti ljubavnik ili suprug. Osoba koja je meni najbli�a onomu �to se naziva srodnom du�om jest moja unuka Angelia.Mnogi su ljudi tako razoèarani kad ka�em daje potraga za srodnom du�om mit. Kao da sam im ukrala omiljenu bajku. Vjerujte mi, nisam. Odustajanje od ideje da nas negdje èeka srodna du�a i od uvjerenja kako je na� zadatak daje naðemo zna doista osloboditi. Jedna od rijetkih stvari koja me dovodi do suza jesu klijenti koji ostaju u odnosima gdje ima zlostavljanja jer su pobrkali trajni emotivni intenzitet takva odnosa s onim kako oni zami�ljaju odnos sa srodnom du�om. Èak i klijenti koji imaju dobar brak smatraju daje njihov najveæi neuspjeh to �to nisu nikad na�li svoju srodnu du�u. Termin »srodna du�a« pogre�no shvate kao sinonim za sve, od zaluðenosti preko strasti i izlike da nekoga uhode do opsesije i nasilja u domu.Va� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 73Mo�da æe nam pomoæi ako razjasnimo �to je zapravo prava srodna du�a.Stvoreni smo s duhom koji ima i mu�ki i �enski aspekt. Provodimo �ivote kao mu�ko i kao �ensko. Jo� nisam srela osobu koja je uvijek bila mu�ko ili �ensko.Takoðer smo stvoreni s »blizanaèkom du�om«, èiji su mu�ki i �enski aspekt u biti odraz na�ihata. Takav je duh na�a srodna du�a. Na�a srodna du�a nije na�a druga polovica, kao �to ni mi nismo njezina druga polovica. Ja sebe ne smatram polovicom jedne osobe. A vi? Svakako ne mislim da ima ne�to romantièno u tome da se smatramo polovicama koje hodaju okolo. Ako ja nisam polovica i vi niste polovica, za�to bismo proveli ijednu minutu, a kamoli cijeli �ivot tra�eæi »drugu polovicu« koja ne postoji i koja nama »cijelim osobama« nimalo ne bi koristila?Vjerojatno smo na Onoj strani bli�i svojoj srodnoj du�i nego bilo kojem drugom duhu, ali nismo sijamski blizanci. Mi i nama srodne du�e imamo svoje prijatelje, svoje interese, svoj posao i uèenja i, stoje najva�nije, svoj identitet. Sa svojim srodnim du�ama u�ivamo u najintimnijoj ljubavi - besplatnoj, bezuvjetnoj i onoj koja oslobaða - i dijelimo zajednièka uèenja koja mo�emo dijeliti samo s istinskom blizanaèkom du�om.Kao i svi ostali duhovi na Onoj strani, i srodne du�e mogu birati �ele li se roditi jo� jedanput. Mo�da æe doæi samo jedanput ili dvaput, kao stoje to sluèaj moje duhovne vodilje Francine. Mo�da æe osjetiti potrebu da se stalno vraæaju. Menije ovo pedeset èetvrti put i presretna sam �to mogu reæi da mije i posljednji. Ali kad to usporedimo s vj
eènosti, onda je to otprilike minuta i pol.To nas dovodi do oèitog pitanja: Kakvi su izgledi da æete se vi i va�a srodna du�a pojaviti na zemlji u isto vrijeme? Za�to biste osjeæali tu potrebu kad ste uvijek zajedno na Onoj strani, a ovo iskustvo koje nazivamo �ivot nije ni�ta drugo nego kratak izlet?A da ne govorimo o izgledima da vas dvoje na zemlji budete otprilike iste dobi i dovoljno blizu da se sretnete, a i odgovarajuæeg spola kako biste postali par, stoje glavno u mitu o srodnim du�ama, zar ne?Zato vas molim da i sebi i meni olak�ate i prestanete tragati za srodnom du�om koja se najvjerojatnije lijepo zabavlja na Onoj strani i èeka va� povratak doma. Nemojte si bez potrebe priu�titi takvu prisilu i razoèaranje. Ne dr�ite se lo�eg odnosa zato �to �ivite u zabludi da vi i va�a srodna du�a morate biti zajedno, èak.i.ako ste ..,_...74 Ona strana i povrat<\knesretni. Nemojte obezvrijediti sasvim dobar odnos zato �to vam nedostaje osjeæaj da ste srodne du�e. Nemojte ni pomisliti da je samo jedna osoba na ovom planetu vama suðena - kakva deprimi-rajuæa pomisao! I definitivno ne �elim da ostarite smatrajuæi da niste uspjeli zato �to niste na�li osobu koja uopæe nije bila ovdje, ali koju æete opet sresti kad budete doma, i to u prekrasnim i lakim okolnostima, samo ako se strpite jo� koju minutu.Na putu kroz ovaj �ivot �elite sresti bliske du�e - duhove koje ste poznavali u jednom ili vi�e pro�lih �ivota. Sigurna sam da ste imali osjeæaj prisnosti, koji je bio dobar ili lo�, prilikom susreta sa sliènom du�om. Katkad takva trenutaèna prisnost omoguæi jo� jedno zajednièko zemaljsko iskustvo - postanete prijatelji, ljubavnici ili braèni drugovi ili ste èlanovi obitelji.Ali katkad bi vam bilo najbolje �to dalje i �to br�e pobjeæi. Imala sam klijenticu koja se udala za èovjeka za kojeg je bila sigurna da gaje poznavala u prija�njem �ivotu. Imala je pravo. U pro�lom �ivotu on je bio èovjek koji ju je osudio na smrt za vrijeme suðenja vje�ticama u Salemu. U ovom �ivotu ona se i dalje trudi da mu doka�e kako je dobra osoba, �to i jest, a on je neprekidno uvjerava da ona to nije i uvijek nalazi naèin da joj poka�e kako se ne sla�e s onime �to ona èini.A to me dovodi do jo� jedne teme koja me ljuti, a to je karma. Ona se èesto pogre�no tumaèi i zbog toga ljudi mnogo pate jer je to »njihova karma«. U maloprije navedenom primjeru ima onih koji æe reæi daje karma moje klijentice da se iznova vraæa u �ivot dok je njezin egzekutor ne oslobodi. Ja ka�em daje to smije�no. Za�to bi tratila nekoliko �ivota i bila nesretna samo kako bije ta jedna osoba proglasila prihvatljivom? To ne ide tako!Karma nije ni�ta drugo nego »izjednaèenje do�ivljaja«. Kada pi�ete svoj otisak na Onoj strani, znate na èemu ste radili u pro�lim �ivotima i �to ste nauèili, tako da æete stvarati svoj novi otisak u skladu s onim �to smatrate da jo� morate iskusiti. On nije vama nametnut. Vi ga birate na osnovi vlastitih �ivotnih ciljeva koje namjeravate svladavati.I dok æe neki tvrditi daje karma moje klijentice da joj taj èovjek poène odobravati, ja isto tako mogu tvrditi kako je njezina karma da ga pogleda ravno u oèi i ka�e: »Koga briga �to ti misli�?«Smatram daje svaka ideja koja je postala previ�e komplicirana i iskrivljena da bi nas duhovno hranila, nadahnula i obogatila na� �ivot prevladana. Ako tra�ite jednostavan i produktivan naèinVa� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 75upotrebe rijeèi »karma«, evo jednog koji iskreno preporuèujem. Bila sam u trgovini i do�la sam do blagajne sa samo tri stvari. �ena ispred mene imala je puna kolica. Primijetila je sitnice koje sam dr�ala u ruci i bila je tako susretljiva da me pusti ispred sebe. Uvjeravala sam je da mi se ne �uri i daje ona ipak stigla prije mene.Na to mi je odgovorila: »Samo izvolite. Meni je potrebna ta karma.«Ja sam joj zahvalila i prihvatila sam njezinu ponudu.Vidite, to je zdrav pristup cijeloj ideji o karmi ijedan od kojeg mo�emo imati koristi. Ne mogu vam reæi koliko takvo �to cijenim, ne zato �to sam time u�tedjela na vremenu u trgovini, nego zato �to je �ena na�la jednostavnu, praktiènu i humanu upotrebu rijeèi koja je tako èesto pogre�no shvaæena da nam vi�e .�teti nego �to nam koristi.Kad su odnosi u pitanju, nemojte dopustiti da vas optereæuje ideja o karmi ili srodnim du�ama. Znam da na prvi pogled mo�e djelovati vrlo romantièno spojiti se s osobom
koju ste poznavali na drugom mjestu, u drugom vremenu i u drugom �ivotu. Sjetite se »vje�tice iz Salema« koja ostaje u nesretnom braku. Krenite dalje. Razmislite o tome koliko ljudi poznajete u ovom �ivotu, ne samo bliske osobe nego i znance. Pomno�ite to s brojem �ivota koje ste proveli ovdje. Ako niste sigurni, slobodno upotrijebite moja pedeset i èetiri �ivota. Tomu pridodajte duhove koje poznajete na Onoj strani, ali na koje niste naletjeli na zemlji (ako smo skromni, vjerojatno ih je na tisuæe.) Neæe vam dugo trebati da shvatite kako ne zaèuðuje osobito �to susreæete poznate duhove tijekom svog sada�njeg �ivota. Bilo bi èudno da nije tako.Bliska sam s nekoliko osoba koje sam poznavala tijekom nekoliko �ivota. Takoðer sam bliska s osobama koje nikad prije nisam poznavala. Kada vam se javi osjeæaj prisnosti, u redu je priznati si ga. Dobro je uvijek imati ukljuèene instinkte. Ali nemojte odluèivati tko æe biti u va�em �ivotu, a tko neæe iskljuèivo na osnovi osjeæaja da ste delili neki od pro�lih �ivota. Neke se osobe iz va�ih pro�lih �ivota pojavljuju samo kako bi provjerile jeste li nauèili da ih se klonite. Osim toga, bez obzira na to koliko osoba veæ poznajete, vjerujte mi da ima i novih koje su isto toliko fascinantne i vrijedne va�e pozornosti iako ne dijelite zajednièku pro�lost.U poglavlju »�ivot poslije �ivota« postoji kratka vje�ba koja æe vam pomoæi da otkrijete i ira�ite svoje pro�le �ivote. Vje�ba poèinje prisjeæanjem jednog dana jli detalja otprije pet godina, zatim76 Ona strana i povratakotprije deset godina. Onda se polako vraæate kroz vrijeme do trenutka poslije va�eg roðenja u ovaj �ivot pa onda do �ivota prije njega, i onog prije njega, i onog prije toga. Evo jo� jednog zanimljivog pristupa toj vje�bi. Prije nego �to poènete, izjavite sebi, Bogu i svom duhovnom vodstvu daje svrha tog istra�ivanja da pretra�ite svoje pro�le �ivote u potrazi za odreðenom osobom koja vas ispunjava osjeæajem prisnosti. Vraæajte se u pro�lost i vidite mo�ete li je naæi. Mo�da uopæe neæe izgledati kao danas. Mo�da æe bituge rase, drugog spola, druge nacionalnosti, mo�da ste imali posve drukèiji odnos. Nije bitno. Va� æe duh odmah prepoznati njezin.Ako je ne naðete, i to je u redu jer ne znaèi da grije�ite �to mislite daje poznajete otprije. To samo znaèi daje taj put niste uspjeli naæi. Ali kad je naðete, ostanite dovoljno dugo kako biste vidjeli �to se dogaða izmeðu vas. �to ste vi jedno drugomu - prijatelji, ljubavnici, braèni drugovi, roditelj i dijete, braæa, neprijatelji? Kako se osjeæate u njezinoj prisutnosti? Sigurni, voljeni, upla�eni, ugro�eni, ljuti, potaknuti, sretni, tu�ni, slabi? Je li to osoba kojoj se radujete ili jedva èekate da se maknete od nje? Trebate li obratiti pozornost na dinamiku u odnosu u tom pro�lom �ivotu, bila ona dobra ili lo�a, jer je preslikana na odnos koji danas imate s tom osobom?Prepoznavanje modela u odnosima, u ovom �ivotu i u nizu na�ih �ivota, jedan je od najte�ih zadataka koji si mo�emo odrediti, a koji nas najvi�e prosvjetljuje i oslobaða. Za to treba mnogo iskrenosti, objektivnosti i iskreno reèeno, zna biti bolno i neugodno. Ali zato slijedi velika nagrada. Kad jednom shvatimo da odnosi nisu ne�to �to nam se dogaða nasumce i da ne ovise o sreæi, veæ da su posljedica na�ih modela, onda mo�emo ponovno vratiti moæ i osjeæaj kontrole, podsjetiti se da smo doista tvorci vlastitog otiska i napokon uèiniti prve korake da se rije�imo tih modela koji nam ne slu�e.Evo dvije izreke o modelima koje mi se doista sviðaju. Jedna ka�e: »Suludo je ponavljati jedno te isto pona�anje i oèekivati drukèije rezultate.« Druga je jednostavnija, ali isto tako istinita. »Kada radi� �to si radio, dobije� �to si dobio.«A sad ozbiljno. Zar to nema vi�e smisla od onog »Ostajem u nesretnom odnosu zato stoje to moja karma«?Svi poznajemo (i obièno joj zavidimo) �aèicu ljudi kojima su modeli donijeli sreæu, uspjeh, smirenost i izvrsne odnose. Najlak�e je reæi da su oni imali vi�e sreæe nego mi. Ali toènije bi bilo reæi daVa� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 77su oni prihvatili vezu izmeðu onoga �to radi� i onoga �to dobije� i preuzeli potpunu odgovornost za sve potrebne promjene. Za njih je »Kada radi� �to si radio, dobije� �to si dobio« dobra vijest zato �to su se oni dr�ali toga i nisu prihvaæali ni�ta manje.Ako se ubrajate meðu one koji nisu zadovoljni svojim odnosima, a tu mislim i na prijatelje, a ne samo na ljubavnike ili braène drugove, onda je vrijeme da duboko i dobro pogledate ljude koji vas okru�uju i da jo� dublje sagledate sebe. Jer ma koliko to nerado priznali, okru�eni smo osobama koje smo sami izabrali da budu u na�em �ivotu.
Jeste li okru�eni ljudima:� koji vam poma�u da imate bolje ili lo�ije mi�ljenje o sebi?� koji su jaèi od vas ili koji su slabiji od vas?� koji su u boljoj ili lo�ijoj financijskoj situaciji od vas?� koji imaju vi�e ili ni�e obrazovanje od vas?� koji su skloni dominirati vama ili dopustiti da vi njima dominirate?� koji su imali vi�e ili manje uspjeha u odnosima?� koji imaju veæi ili manji uspjeh kod zapo�ljavanja od vas?� koji imaju vi�e ili manje prijatelja od vas?� koji vi�e ili manje od vas cijene iskrenost, integritet i odanost?� koji su bli�i èlanovima obitelji nego vi ili su otuðeniji od njih?� koji su aktivniji od vas ili pak manje aktivni u istra�ivanju svoje duhovnosti?Iskreni odgovori na ova i druga slièna pitanja mogu vam pomoæi da prepoznate modele koji æe se mo�da ponavljati tijekom ovog �ivota ili tijekom niza �ivota. Preuzimanje odgovornosti za njih (»Ja tu ni�ta ne mogu« puka je suprotnost od preuzimanja odgovornosti) prvi je divovski korak prema tome da se jednom zauvijek rije�ite tih modela i da ih zamijenite zdravijima.Na osnovi svojih tumaèenja za tisuæu klijenata, a iz vlastitih pogre�aka, do�la sam do zakljuèka daje veæina nas temeljitija, bri�-ljivija i opreznija kad se radi o kupnji auta nego o tome koga æemo pustiji u svoj �,ivot. Ni u snu ne bismo pokazali prstom u auto i78 Ona strana i povratakrekli: »Uzimam ga!« samo na osnovi njegova izgleda, a da se nismo prije raspitali o nekim sitnicama kao �to su cijena, prijeðena kilo-metra�a ili je li uopæe u voznom stanju. Ali svi smo vidjeli i/ili imali odnose gdje smo upravo to uèinili - kupili ga jer nam je to bio hir i onda potro�ili cijelo emocionalno bogatstvo kako bismo popravili ne�to �to nikad neæe toliko vrijediti koliko smo u njega ulo�ili.Zato ja doista vjerujem u intervju. Osobito dok ste jo� dovoljno prisebni i ako namjeravate biti emocionalno bliski, ali prije nego �to upadnete u »privremeno ludilo« koje nazivamo zatreskanost (napad koji obièno traje tri mjeseca).Intervju nije ni�ta drugo nego postavljanje dovoljno izravnih pitanja da otkrijete karakter osobe koju pozivate u svoj �ivot. Veæ navedena pitanja dobar su poèetak i mo�ete nadodati svoja, ovisno o va�im prioritetima. Zatim obratite pozornost na odgovore i onda jo� pomnije promatrajte podudaraju li se odgovori s pona�anjem osobe. Kad god postoji razlika izmeðu onoga �to ka�e i kako se pona�a, zanemarite rijeèi i vjerujte pona�anju!Znam da to zvuèi oèito. Isto tako znam kako je lako to zanemariti i/ili naæi izlike za nedosljednost zahvaljujuæi hormonima, prirodnom impulsu da vjerujemo drugima i �elji da volimo i budemo voljeni. Ali osoba koja tvrdi da zaraðuje 100.000 $ na godinu ne bi trebala posuðivati novac od vas ili naæi naèin da vas pita koliko novca vi imate ako se tek upoznajete. Netko tko tvrdi da mu je iskrenost bitna ne bi vam lagao i izbjegavao odgovoriti. Netko tko vjeruje u odanost ne bi vas varao. Netko i s najmanjom trunkom smisla za duhovnost ne bi nikad lo�e postupao s djetetom ili �ivotinjom, a oboje su najiskrenija i najsavr�enija nevina Bo�ja stvorenja.I netko tko tvrdi da vas voli ne bi vas nikad namjerno poni-�avao, zlostavljao ili poku�ao kontrolirati.Vjerujte mi na rijeè.Zlostavljanje u obiteljiMo�da æe vam se uèiniti da ovo nije bitna tema u knjizi o tome kako Ona strana utjeèe na na� sada�nji �ivot i kako ovaj �ivot utjeèe na vjeèni �ivot na�eg duha. Ali imam dobar razljerovati da mnoge duhovne i nadnaravne ideje, tehnike i vje�be u ovoj knjizi mogu pomoæi nekomu tko u vezi ima ulogu primatelja takvog nasilja.Va� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 79Razlog je tomu �to sam ja dok sam bila mlada bila u vezi gdje je bilo fizièkog i emocionalnog zlostavljanja. Psiholozi bi u�ivali u otkrivanju kako sam se uvalila u to - majka koja me zlostavljala, otac kojeg sam obo�avala i èija su mi odobravanja bila jedina sigurnost koju sam poznavala kao dijete. Tu je i moj model kojeg sam se te�kom mukom rje�avala: brkala sam ljubav sa zahvalnosti prema osobi koja se nudila da me spasi iz lo�e situacije.
Iznositi sve pojedinosti o tome kako sam dospjela u nasilan odnos nije ni upola korisno kao podijeliti s vama kako sam ga se rije�ila i �to sam nauèila o zlostavljanju u obitelji kao duhovni medij i kao osoba koja je to pre�ivjela. (Nikad me neæete èuti kako govorim o sebi kao �rtvi bilo èega.) Ako makar jedna od sljedeæih uputa pomogne nekomu tko se osjeæa uhvaæenim u nasilnom odnosu da napravi jedan korak prema vratima, time æe mnoge moje molitve vezane uz ovu knjigu biti usli�ane.A ako je potrebno da ovo izrièito naglasim, govorim o svakome tko je primatelj nasilja. Bilo daje rijeè o mu�karcu, bilo daje rijeè o �eni. Nasilje je sramotno, bez obzira na to tko ga èini nad kim.Kako bih vam pribli�ila situaciju, reæi æu da se zlostavljanje u obitelji koje se zbilo u mojem �ivotu dogodilo nekoliko desetljeæa prije nego stoje amerièko zakonodavstvo poèelo smatrati da se to njega tièe. Tad sam bila uèiteljica i imala dva sinèiæa. Tad nije bilo plavih telefona, nije bilo skloni�ta za zlostavljane �ene, a nazvati 911 nije znaèilo ni�ta drugo nego da ste pogre�no nazvali 411 za informacije. Time ne �elim reæi »Jadna ja.« Time �elim reæi da doista znam koliko je te�ko pobjeæi iz nasilne situacije i sigurna sam daje moj bijeg bio najva�nija stvar koju sam uèinila u svom �ivotu. Jednu veèer poslije jo� jednog nasilnog izljeva taj mu�karac iz mog �ivota odjurio je iz kuæe. Èim je oti�ao, toplo sam odjenula djecu i to je bilo to. Nikad se nismo vratili. Moji sinovi i ja jedno smo vrijeme �ivjeli u dotrajalom jeftinom dru�tvenom stanu. Oni se toga jo� sjeæaju kao neèega zabavnog i bili su sretni �to smo nas troje na sigurnom, slobodni i zajedno.Nekoliko duhovnih uvida i tehnika pomoglo mije da smognem dovoljno emocionalne snage i hrabrosti da se maknem od nasilja i da se dr�im �to dalje od njega. Kao prvo, u ovoj æe se knjizi poslije govoriti o kultovima, �to æe vam mo�da pojasniti �to se zapravo dogaða. Kultovi i nasilni odnosi imaju mnogo toga zajednièkoga. Odr�ava ih izolacija i tajnovitost koje podr�avaju kontrolu i ovisnost te sustavno eliminiraju mjesta na koja se èlan kulta/zlostavljana80 Ona strana i povratakosoba mo�e obratiti. I kultovi i nasilni odnosi zahtijevaju potpunu poslu�nost samoprozvanom bogu koji stvara sva pravila, bez obzira na to jesu li pravedna ili logièna te pridonose li sveopæoj dobrobiti grupe. Oni nisu i nikad neæe biti demokracija, jer postojanjem ravnopravnosti razbila bi se cijela struktura kulta/nasilnog odnosa. Kako bi odr�ao iluziju superiornosti, voða kulta/zlostavljaè mora neprestano pojaèavati inferiornost èlana kulta/zlostavljane osobe i nagla�avati neprekidnu prijetnju stra�nom kaznom ako se dovede u pitanje autoritet samoprozvanog boga. Prvotni pristup uvijek je laskav, zavodljiv i varljiv. Voða kulta stvara kod potencijalnog èlana osjeæaj daje »izabran« i »privilegiran« jer je dio neèega za �to su »autsajderi« preglupi litki ili nesveti da bi shvatili. Polako, ali sigurno zlostavljaè mu proda poruku kako je on jedina osoba koja ga voli dovoljno da bi ga �elio samo za sebe, dok su »autsajderi« koji se brinu i kritiziraju samo zavidni na odnosu koji ih se uopæe ne tièe. Èlan kulta/zlostavljana osoba kriva je za sav nemir, tugu ili frustraciju u kultu/odnosu. Sve bi bilo u redu kad bi osoba bila tiha, poslu�na i pokorna. Èlan kulta/zlostavljana osoba doðe do toèke kada je programirana da pove�e poslu�nost s opstankom. »Programirana« je prava rijeè za to. Katkad zna biti jednako te�ko uvjeriti zlostavljanu osobu daje opasno i za njezin �ivot i za �ivot njezine djece ako ostane, kao �to bi to bilo te�ko uvjeriti èlanove Heaven's Gatea (Vrata raja) da iza Hale-Boppova kometa nema NLO-a koji æe ih primiti poslije masovnog samoubojstva. Budite uvjereni da u kultovima, kao ni u nasilnim odnosima, poèev�i od prvih laskavih rijeèi upotrijebljenih da vas zavedu i izoliraju do svih moguæih uvreda, taktika zastra�ivanja i svega stoje potrebno kako biste »znali gdje vamje mjesto«, ni�ta ni u jednom trenutku nije usmjereno na va�u dobrobit i dobrobit va�e djece. Ako to prepoznate prije, a ne poslije, u�tedjet æete si godine patnje, a mo�da æete si i spasiti �ivot.Na kraju poglavlja »Mraèna strana« nalazi se popis naèina kako se mo�emo za�tititi. Ja ih rabim svakodnevno. Svima vam preporuèujem da ih svaki dan upotrebljavate, osobito osobe koje su fizièki ili emocionalno zlostavljane. Doista æe vam pomoæi da se za�titite, ali postiæi æete jo� ne�to. Oni su stalan podsjetnik da ste u svojoj biti sveti, vjeèni duh, stvoren od Boga, Njegov genski nasljednik. Kada istinski shvatite svoju svetost kao Bo�je dijete, neæete tolerirati ni trenutak podcjenjivanja, a kamoli zlostavljanja.Ako vas netko podcjenjuje, znaèi da podcjenjuje va�u bo�ansku du�u, a to ne samo da nije
prihvatljivo nego je svetogrðe.Va� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 81lako to mo�da rijetko tako izgleda, u odnosu gdje ima zlostavljanja na djelu su dva la�na ega, svaki sjedne strane. Nemojte zaboraviti da ego znaèi »ja jesam«. Svatko èiji je ego, odnosno »jajesam« zdrav i èitav nema potrebe za kontrolom, manipuliranjem, tiraniziranjem ili �eljom da umanji tuðu moæ kako bi nahranio svoju. Ego zlostavljaèa tako je slab i neuhranjen da on mora krasti od bilo koga tko je dovoljno ranjiv da to dopusti. S druge strane, zlostavljane osobe èesto upadaju u zamku la�nog ega te im je tako stalo da pobijede na u�trb vlastita dostojanstva, vlastita samopo�tovanja, vlastita zdrava razuma, vlastite sigurnosti i èak vlastite djece da zaborave sve ostalo. U njihovoj glavi »pobijediti« znaèi: »Promijenit æe� se, po�tovat æe� me, voljet æe� mmi sve �to sam pro�la da bih ostala s tobom!« Ali problem je u tome �to djela doista govore jaèe od rijeèi. Ako nekomu ka�ete da se mora promijeniti, a vi pritom ostanete s njim, to zapravo znaèi: »Nisam tako mislila. Ti se oèito uopæe ne mora� promijeniti jer sam ja jo� tu.« Reæi nekomu kako zahtijevate da vas po�tuje, a pritom tolerirate neprekidno podcjenjivanje zapravo govori: »Mo�e� me podcjenjivati koliko god hoæe�. Meni to ne smeta dovoljno da bih ne�to poduzela.« Reæi nekomu kako zahtijevate da vas voli kada je njegovo pona�anje prema vama sasvim suprotno �alje mu poruku da je to u redu i da vi zapravo od njega ne oèekujete da vas uopæe voli ako on to ne �eli. A �to se tièe onoga da vam plati jer ste to podnosili - za�to i bi kada nije bilo va�nijih posljedica koje bi dokazale daje ono �to ste morali podnositi bilo neprihvatljivo? Zapamtite, �to »prihvatite«, postaje »prihvatljivo«. Kad sam shvatila poriv svog la�nog ega da pobijedi i kad sam se ponovno povezala sa svojim »ja jesam« i sa svojim Bo�jim sredi�tem te s Bo�jim sredi�tima svojih dvaju predivnih sinova koji su zaslu�ili siguran i sretan dom, shvatila sam da postoji naèin kako mogu jednom zauvijek pobijediti. Priznala sam poraz. Rekla sam svom zlostavljaèu: »Èestitam! Ti si pobijedio. Sve je tvoje - �etali�te, perivoj, ovaj snop la�nog novca, sve. Neæu se vi�e igrati.« Uzela sam svoje sinove i nikad se nisam vratila. I naravno, kada sam se odbila igrati, vi�e nije bilo igre, tako sam zapravo pobijedila, i to na najbolji moguæi naèin. Osim sa svojim sinovima i odjeæom koju smo nosili, iza�la sam i sa svojim »jajesam« i sa svojom moæi, a to gaje ostavilo bez moæi i ega jer svog nije imao. Preklinjao me je da se vratim. Ali tad sam shvatila da on nije �elio mene natrag. Ono �to mu je toliko nedostajalo bio je la�ni identitet koji je na�ao u zlostavljanju mene i dokazivanju svoje nadmoæi, .A uie4_n° mi ie82 Ona strana i povratakdao i idealnu obranu koja me sprjeèavala da se vratim. Jednostavno sam ga podsjetila da mi je jasno rekao kako sam bezvrijedna, glupa, neprikladna, manjkava i luda te da ni u snu ne bih oèekivala da ni sekundu dulje tolerira takvu partnericu koja ga oèito nije zaslu�ila. Znate �to? On to nije tako mislio. On je sve to rekao jer je bio uznemiren. Prijevod: povrh svega bio je i la�ljivac. Ne, hvala. To nije dovoljno dobro za mene i definitivno nije dobro za moje deèke. Kako sam ih mogla odgajati da cijene dostojanstvo, po�tovanje i iskrenost u domu gdje toga nije bilo?Bog nas nije stvorio da bismo bili beskrajno nesretni. Patnju koju smo unijeli u svoje otiske moramo nadvladati, a ne podnositi ili pak poticati. S One strane nema sveèanosti dodjele priznanja za muèenike. Odgovorni smo za vlastite otiske i za to da omoguæimo svojoj djeci da slijede svoje. A zlostavljaèi su odgovorni za svoje otiske. Ako ih poku�amo promijeniti ili »spasiti«, time preuzimamo na sebe njihove otiske i �ivotne teme, �to znaèi da zanemarujemo vlastite. Zapravo, prihvaæajuæi njihovo zlostavljanje, odgaðamo njihov razvoj. Ako su oni upisali u svoj otisak da �ele biti zlostavljaèi, to onda oni moraju nadvladati. Ako im doista �elite pomoæi, pomo-zite im da poènu to svladavati. Drugim rijeèima, za va�e dobro, a i za njihovo, recite ne i bje�ite! Uvijek postoji izlaz. Potra�ite pomoæ prijatelja, èlana obitelji, u crkvi, sinagogi, klinici ili policijskoj postaji. Postoje prekrasna skloni�ta u kojima se brinu za zlostavljane �ene i mu�karce i gdje oni mogu naæi sigurno utoèi�te za sebe i svoju djecu. Jedan od izvrsnih izvora pomoæi jest Nacionalni centar za suzbijanje nasilja u obitelji - (800) 799-7233. Mo�ete ga nazvati 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Molim vas, ako ste vi ili va�a djeca u emocionalnoj ili fizièkoj opasnosti, nazovite taj broj. Ako prihvatite zlostavljanje, di�ete ruke od sebe, a to znaèi da ste se odrekli Boga - iako se On nikad nije i nikad neæe odreæi vas.U potrazi za pravim partneromDakle, odnose sam opisala kao ne�to stoje tako zabavno... Ali kao �to sam rekla na p
oèetku, oni mogu donijeti radost i tugu, iscjeljenje i bol.Mo�da ste veæ èuli ono: Ako doista �eli� naæi novu ljubav, prestani je tra�iti. To je istinaz nekoliko razloga.Va� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 83Mi smo svi poput senzibilnih spu�vi i upijamo impulse, energije i poruke od ljudi koji nas okru�uju. Nazvali ih mi instinktima, �estim osjetilom ili èudnim osjeæajima, to su dojmovi koje ljudi na nas ostavljaju prije nego �to su rijeè izgovorili ili nas uopæe pogledali.Èesto zaboravljamo da smo i mi oda�iljaèi i da oda�iljemo isto toliko impulsa, energije i poruka drugim senzibilnim spu�vama koje susreæemo. I ne trebam vam ja kao medij reæi kako lovina reagira kada osjeti lovca u blizini. Svaki æe se jelen, zec ili guska slo�iti sa mnom - bje�e stoje dalje moguæe glavom bez obzira.To ne znaèi da biste trebali sjediti i nestrpljivo èekati da vam pravi partner padne s neba. Predla�em da dalje vodite svoj �ivot, slavite i ulazite u onu ljubav koja je prisutna u va�em �ivotu sada -u prijatelje, obitelj, èak i u svoje ljubimce - i nauèite vjerovati u svoj otisak koji ste zapisali prije nego �to ste stigli ovamo, ali i u Bo�ju vjeènu spremnost da to ostvari, no bez va�e neprestane �elje da ubrzate proces zbog nesretne zemaljske emocije zvane nestrpljivost, a da ne govorim o glupom uvjerenju da mi znamo bolje od Boga �to nam treba.Na kraju ove knjige naæi æete afirmacije. Mo�ete ih upotrebljavati svaki dan, koliko god puta po�elite. One nisu ne�to �to æete èiniti dok èekate. To je ne�to �to æete èiniti ne , nego dok aktivno �ivite svoj �ivot, uz te stalne podsjetnike na va� bo�anski, vjeèni, dostojni duh i njegovo izravno podrijetlo od Boga. �to vi�e nauèite cijeniti, po�tovati i voljeti Bo�ju du�u u sebi, to æete br�e svladati najveæu tajnu od svih tajni, a to je uspostavljanje i odr�avanje zdravih i sretnih odnosa tijekom svog �ivota:Nijedan drugi odnos na ovom svijetu neæe nuditi toliko potencijalne sigurnosti,utjehe i mirnoæe uma kao va� odnos sa samim sobom. Nauèite u�ivati u vlastitu dru�tvui drugi æe vam se prikljuèiti. Jer nitko ne �eli propustiti dobru zabavu.84 Ona strana i povratakObiteljU prvom smo poglavlju govorili o �ivotnim izborima, odnosno o onom podruèju na�eg �ivota koje odreðujemo kao najveæi izazov kada stvaramo svoj otisak. Sedam je takvih moguænosti - obitelj, dru�tveni �ivot, ljubav, zdravlje, duhovnost, financije i karijera.Ja sam kao svoj izbor odabrala obitelj. To znaèi da sam u stanju srediti va�u obiteljsku situaciju ujednoj seansi, ali sam provela �ezdeset i dvije godine poku�avajuæi dokuèiti svoju. Bila sam toliko zauzeta dok sam poku�avala ugurati èudnu, zanimljivu, kompliciranu skupinu ljudi s kojima sam u rodu u svoj imaginarni kalup »normalni«, da time zamalo da nisam zanemarila sve �to znam - i o �ivotu i o èinjenici da i u dobru i u zlu obitelj èine ljudi. Ali radim na tome. Bar uèim da se ono �to znam doista odnosi i na osobe u mojoj obitelji, bez obzira na to �to izgledamo tako smije�ni dok ma�emo prolaznicima slièno odjeveni i poredani iza bijele vrtne ograde.A znam daje svaki èlan obitelji, a tu ukljuèujem i svoju, napisao svoj otisak prije nego stoje do�ao ovamo. Mi smo odluèili biti u rodu. Buduæi da su na�i otisci detaljne karte onoga �to smo do�li ovamo nauèiti, svaki odnos unutar obitelji zasigurno nosi sa sobom bogatstvo uèenja i izazova koje treba svladati, inaèe ih ne bismo bili izabrali. Ako ni�ta drugo, mo�da neæemo uvijek cijeniti uèenja ili osobe koje smo izabrali da od njih uèimo, ali takvu priliku mo�emo bar iskoristiti na najbolji moguæi naèin i biti zahvalni na lekcijama pa makar samo zbog toga �to ako ovaj put to obavimo kako treba, neæemo se morati vraæati da to ponavljamo.Èlanovi obitelji imaju pravo oèekivati osnovnu pristojnost jedni od drugih, ali kao i u svim odnosima, povjerenje i po�tovanje moraju se zaslu�iti, njegovati i odr�avati. »Genska veza« ne znaèi da ste »iznimka koja potvrðuje pravilo« ili daje »sve dopu�teno«. Èa da se morate voljeti ili biti povezani. Zapravo, to je primjer podruèja u kojem sam jednostavno zaboravila sve �to znam. Zanemarila sam èinjenicu da se svaki od mojih sinova rodio s vlastitim otiskom i onime �to mora nauèiti te sam zamislila svoju verziju idealnog odnosa izmeðu dva brata - nerazdvojni prijatelji, vjeèito zagrljeni, spremni dajedan drugomu pomognu kad god zatreba ijedan drugomu najveæi izvor utjehe.S vremenom im je postalo jasno, zapravo svima osim meni, da se i ne vole ba� tako jako. Jedino �to imaju zajednièko jesam Ja i
L _^Vè� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 85ostala rodbina, ista mjesta na kojima su proveli djetinjstvo i slièna visina. Osim toga, imaju drukèije ciljeve, drukèije interese, drukèije temperamente, drukèije osobnosti, ali zbog svojih potreba, oèekivanja i ma�tanja ja sam ih uporno poku�avala dr�ati zajedno i èvrsto sam odluèila da æe biti ludi jedan za drugim, pa makar me to stajalo �ivota. I moglo je tako biti, ako se mo�e umrijeti od èupanje kose iz oèaja, da me nisu svaki za sebe pozvali na stranu i nje�no mi objasnili: da su se sreli na tulumu i da nisu znali kako su braæa, ne bi imali dovoljno zajednièkih interesa da provedu pet minuta zajedno. �tovi�e, obojica su mirno prihvatila takvo stanje. Ja zbog toga nisam mogla spavati.Kad sam do�ivjela klinièku smrt poslije operacije, znala sam, dok sam bila u tunelu i na putu prema Bo�joj svjetlosti, da æe obojica mojih sinova preboljeti moju smrt i da æe biti dobro. Uopæe me nije bila briga hoæe li to uèiniti odvojeno ili zajedno. Na� vjeèni duh doista sve lijepo razumije. Ono �to nam uvijek stoji na putujest na� nesavr�eni, umi�ljeni, tvrdoglavi, sebièni svjesni um.�ivot u mojoj obitelji mnogo je mirniji otkad sam napokon nauèila da su moji sinovi dvije zasebne osobe koje imaju pravo na svoje vrste odnosa. Moj odnos s njima razlikuje se kao �to se njih dvojica razlikuju i obojicu volim. Kao majka oèekujem od njih da paze kako se pona�aju, da budu pristojni i da vode miran su�ivot ili da se dr�e podalje jedan od drugoga ako im to ne ide. Ali kao njihova majka, moj je duh obeæao njihovu duhu isto toliko po�tovanja, strpljenja, razumijevanja i potpore njihovu otisku koji su stvorili koliko od njih oèekujem za svoj. Naposljetku, ni u mom otisku nema ni�ta manje pogre�aka nego u njihovu.Uz pridodane komplikacije u obitelji, kao i sve s èime se susreæemo, mi ne sti�emo samo s vlastitim otiskom, pomije�anim s nekoliko genskih obilje�ja predaka s obje strane obitelji, nego i sa sklopom jedinstvenih do�ivljaja i odnosa iz pro�lih �ivota. Ako ste ikada dobro pogledali osobu s kojom ste u bliskom rodu, ukljuèujuæi vlastitu djecu ili roditelje, i zapitali se kako dvije osobe iste krvi mogu imati tako malo zajednièkoga, eto vam odgovora. Va� je duh bio ovdje veæ mnogo puta i u svakom je �ivotu imao svoj otisak, svoje bitke, svoja uèenja. Kad tako sagledate stvari, kakvi su izgledi da æete imati ne�to zajednièko sa svakom osobom s kojom ste igrom sluèaja u rodu u ovom �ivotu?Genetika igra va�nu ulogu kod stvaranje na�e osobnosti, ali to nije posljedica niza sluèajnih hirova u banci gena, veæ na�ih otisaka.86 Ona strana i povratakBirajuæi svoje roditelje dok stvaramo otisak, biramo genske èimbenike koji æe poslu�iti kao temelji za ciljeve koje smo sebi zadali prije nego �to smo do�li ovamo. Bez obzira na to �to osjeæate prema fizièkim, mentalnim, emocionalnim i fiziolo�kim osobinama koje ste naslijedili od obje strane obitelji, to mo�ete sebi zahvaliti ili sebe okriviti. U jednom i drugom sluèaju zapamtite da ste vi to tako odabrali s razlogom.Lako je moguæe da postoje vama bliske du�e u va�oj obitelji -du�e koje ste poznavali u drugim �ivotima i s kojima ste imali i dobre i lo�e odnose. �to se tièe ostalih èlanova obitelji - s njima se vjerojatno susreæete prvi put. Time va� sada�nji odnos nije ni�ta manje ili vi�e va�an. Mo�da æe to samo razjasniti dinamiku koju godinama poku�avate shvatiti - da ste bliskiji i telepatski povezani s nekima, a s drugima niste; da postoji nelagoda ili nedostatak povjerenja ili otvoreni bijes kojem ne mo�ete uæi u trag ili ga razrije�iti; da zajednièki udi�ete svje� zrak i da meðu vama nema »tereta«; daje s nekimoðakom nagla�en dubok osjeæaj sigurnosti, udobnosti i prisnosti; da postoji èudan nedostatak povezanosti izmeðu vas dvoje, ma koliko se trudili, kao da se od vas oèekuje da imate duboku vezu sa strancem koji vam mo�da i slièi. Varijacija ima mnogo, ali razlozi koji stoje iza njih jednostavni su i logièni - odnosi iz pro�lih �ivota i nepostojanje tih odnosa prisutni su u svakoj obitelji.U ovoj æete knjizi naæi bezbroj primjera odnosa mojih klijenata u pro�lim �ivotima s èlanovima obitelji, ali i primjera iz moje obitelji. No evo jednoga koji svi znaju i koji æe imati sve vi�e smisla �to æete vi�e razmi�ljati o njemu: Dobila sam informaciju i provjerila sam je preko Francine da su Bili i Hillarv Clinton u jednom od svojih pro�lih �ivota bili brat i sestra. Ne, to ne znaèi daje njihov trenutaèni odnos incest. Moj sin Christopher i ja u pro�lom �ivotu bili smo mu� i �ena. To nipo�to ne znaèi da sam ja rodila svog biv�eg mu�a. Iz �ivota u �ivot razvijaju se veze, a ne odreðeni odnosi.
Èak i kad se odreðeni odnosi ponavljaju, oni samo signaliziraju priliku za uèenje, razvoj i napredak. Moj klijent Joel osjeæao se bespomoænim i ulovljenim u braku u kojem je, kako je sam priznao, ostao iz osjeæaja krivnje, a ne iz ljubavi. Bio je nesretan i vjerovao je daje i njegova supruga nesretna, ali kad god bi pomislio da je ostavi, stoje bilo èesto, preplavio gaje takav neobja�njivi osjeæaj krivnje da nije mogao zamisliti daljnji �ivot ako to ipak uèini. Nisam trebala upotrijebiti svoj dar vidovitosti da bih mu objasnilaVa� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 87kako odnos koji se zasniva iskljuèivo na krivnji nije zdrav i vrijedan da se odr�i. Ali vidovitost mije bila potrebna da otkrijem kako su on i njegova �ena bili u braku u prija�njem �ivotu i kada se �ena razboljela od neizljeèive bolesti, umjesto da ostane uz nju do kraja, on ju je ostavio i oti�ao drugoj. Otkrivanjem pravog uzroka krivnje oslobodila sam ga toga. Kada sam ga opet srela poslije dvije godine, rekao mije sav zanesen da se �eni �enom koju doista voli i da mu je biv�a �ena u drugom, sretnom braku.Posve je normalno imati emocionalne reakcije na vezu iz prija�njih �ivota i/ili na njezino nepostojanje. Bez obzira na to o èemu se radilo, ova æe vam informacija dobro doæi u razumijevanju dinamike u vlastitoj obitelji i u postizanju mira, umjesto daje upotrijebite kao novu izliku za svaðu i zamjerke.Vjerujem li u to da se, kad zagusti, obitelj mora dr�ati zajedno? Svakako. Nisam htjela ni�ta imati sa svojom majkom iz opravdanih razloga, ali ne bih je nikada ostavila bez sveg onog �to joj je potrebno da se osjeæa udobno i zbrinuto. Jednako bi tako i moji sinovi pomogli jedan drugomu da doðe do krize. Napokon, po�tovanje obiteljske veze dio je na�e biti i dio izazova koji nas je nadahnuo da se odluèimo roditi u odreðenoj skupini ljudi.Isti je sluèaj i u obiteljima s posvojenom djecom, kao i u biolo�ko povezanim obiteljima. Ako ste zapisali u svoj otisak da æete se roditi nekomu tko æe vas onda dati nekomu drugomu, onda ste to uèinili s razlogom koji je va�an za razvoj va�eg duha. Moramo prestati upotrebljavati izraz »prava obitelj« da bismo opisali gensku vezu. To onda implicira da posvojena obitelj »nije prava«, a u veæini sluèajeva to nije toèno i nije po�teno.No napravila bih razliku izmeðu po�tovanja obiteljske veze i zbunjujuæe ideje »dugovanja«. Ideja »Mi smo obitelj pa si ti meni du�an« preèesto se koristi u zamjenu za »Ako �elim, mogu postupati s tobom gore nego s potpunim strancem i ti mi mora� oprostiti jer smo u rodu«. Glupo, zar ne? Ali svima nam se to dogodilo - jako smo se posvaðali s roditeljem, braènim drugom, bratom ili sestrom na parkirali�tu ispred trgovine, izgovorili smo pogrdne rijeèi, a odmah nakon toga bili smo iznimno pristojni s prodavaèicom dok nam je vagala stvari jer ni u snu ne bismo htjeli uvrijediti nekoga koga nismo nikad prije vidjeli. �ao mije, ali to je idiotsko pona�anje. Ne mislim da bismo trebali biti iznimno pristojni jedni s drugima, a onda navaliti na prodavaèicu. �elim reæi ovo: Zar nije logièno ostaviti najbolje pona�anje, a ne najgore, za ljude koje ste88 Ona strana i povratakosobno odabrali da u ovom va�em �ivotu igraju va�nu ulogu zvanu »obitelj«?DjecaKad god pogledate novoroðenèe ili maleno dijete, nemojte zaboraviti da se u tom malenom tijelu koje jo� srièe rijeèi nalazi mudar, cjelovit, iskusan duh i daje to jedno od najintuitivnijih biæa na svijetu. Buduæi da su tek stigli s One strane, jo� imaju jasna sjeæanja na svoje otiske, duhovno vodstvo i anðele, kao i na svoje pro�le �ivote. Ako su imali sreæu, nitko jo� nije imao priliku da im usadi osjeæaj da su èudni ili zloèesti ili da �ele skrenuti pozornost na sebe kada govore o tome.Koliko je samo ljudi reklo: »Ne mogu vjerovati. Suvi�e je bizarno« nakon �to su èuli takve stvari! Znate stoje bizarno? Uvjerenje da se djeca raðaju kao neispisana ploèa. Ako je tako, kako to da se djeca raðaju sa strastvenim zanimanjem za vlakove, revolucionarne ratove, biologiju mora, jedrenjake ili pak medicinu, arheologiju ili za bilo �to s èime su se mo�da tek susreli? Djeca se katkad raðaju sa strahom od visine ili vode ili zatvorenog prostora, paukova ili grmljavine iako se nitko u njihovoj blizini toga ne boji. Kako to? Èudo od djeteta èiji su roditelji »obièni« poslije u �ivotu mo postiæi sjajna dostignuæa u svijetu umjetnosti, sporta, obrazovanja i glazbe. Kako to? Budimo iskreni i priznajmo. U usporedbi sa savr�eno logiènim obja�njenjem pro�lih �ivo
ta, zar nije ideju o nasumiè-noj sudbini te�e progutati?U poglavlju »�ivot poslije �ivota« nekoliko je prièa o mojoj unuci Angeliji i njezinu jasnom sjeæanju na prija�nji �ivot, kada je bila moja baka Ada. Molim vas, nemojte to smatrati sluèajno�æu koja savr�eno pristaje u èudnu obitelj poput moje. Mnogi su klijenti podijelili sa mnom komentare svoje djece izgovorene onako usput:� Nakon �to mu je majka skuhala omiljeno jelo, jedan je peto-godi�njak pogledao majku s osmijehom od uha do uha i rekao: »Ti si najbolja mama od svih petnaest koje sam imao.«� �estogodi�nja djevojèica nije mogla da se ne smije dok ju je otac grdio. Kad ju je otac pitao �to joj je tako smije�no, ona mu je odgovorila: »Sjeæa� li se kad sam ja bila tata, a ti si bio moj sin i ja sam isto tako vikala na tebe?«Va� osobni �ivot: pogled duhovnog medi/a na odnose i obitelj 89 Roditelji su vodili svog èetverogodi�njeg sina na prvo pje�aèenje. Kad su stigli do mostiæa iznad potoka, djeèak je stao i izjavio: »Ne, ne. Ovaj put neæu prelaziti ni preko kakvih mostova.« Koliko su oni znali, djeèak ne samo da nikad nije vidio most nego nikad nije bio ni najednom i nije uopæe znao stoje most.Naslu�ala sam se na tisuæe sliènih prièa. Najèe�æe je roditelj koji je preprièavao prièu pokobjasniti na sve moguæe naèine - od snova preko televizije i napredne djece s kojom se njihovo dijete dru�i pa sve do »bujne ma�te« koje se treba bojati - kako bi sebi pojasnio te nièim izazvane komentare. Roditelji nabrajaju sve osim onog obja�njenja koje ima najvi�e smisla, tj. sjeæanja na pro�le �ivote, unatoè tomu �to svaki od tih roditelja vjeruje da duh transcen-dira smrt. Va�a djeca samo potvrðuju ono u �to veæ vjerujete. Za�to se onda panièno trudite da izmislite neko drugo obja�njenje? Roditelj, naravno, �eli znati kako treba reagirati kada i ako dijete ponovi slièan »èudan« komentar. Ja ih pitam kako su reagirali prvi put. Vjerujem da su ih djeca iznenadila, ali reakcije variraju od »Prestani!« do »Umukni! Pla�i� me!« ili »Ljudi æe misliti da si lud nastavi� li taoriti!« Samo dvoje od deset roditelja prepoznalo je to kao zanimljiv poziv da istra�i djetetov duh i sjeæanja na pro�le �ivote te da poprièa s nedavnim do�ljakom s One strane.Ohrabrivati djecu da s vama podijele �to god ih muèi i nauèiti biti njihov najbolji i najotvoreniji slu�atelj oèito je dobar savjet za bilo koju fazu u odgoju djece. Ali od rane dobi nauèite ih da vam pojasne ono �to ne razumijete. Postavite im pitanja kao �to su: »Tko si bio prije ovoga?« i »Koga u svojoj okolini poznaje� otprije?« Pritom nemojte prosuðivati odgovore koje dobijete ni biti skeptièni prema njima. To je izvrstan naèin da steknete njihovo povjerenje, da potvrdite ideju kako vam je va�no sve �to imaju reæi i da stvorite povezanost izmeðu vas koja æe trajati cijeli �ivot ako je stalno njegujete.Takoðer se kladim da æete u takvim razgovorima nauèiti vi�e nego �to ste ikad sanjali i shvatit æete kako su va�a djeca fascinantna ili koliko se sjeæaju onih stvari koje ste i vi znali kad ste bili njihovih godina prije nego �to su vam rekli kako æe drugi misliti da ne�to nije u redu s vama poku�ate li govoriti o tome.Malena æe djeca prije vidjeti duhove, duhovno vodstvo, anðele i bilo kakve entitete s One strane nego odrasli,J^pjma smisla 7 ona90 Ona strana i povrataksu tek stigla odande. Ako spominju osobe koje vide, a vi ih ne vidite ili èuju glasove koje vi ne èujete, nemojte ih samo tra�iti da vam govore o tome nego sjednite i budite spremni na razgovor koji æe vas ostaviti bez teksta. Kad ste veæ kod toga, tra�ite od njih da vam opi�u svoje »imaginarne prijatelje«. Izgledi su veliki da uopæe nisu nestvarni i da imate sreæu jer imate otvorenu vezu sa svijetom duhova.Zapravo, jedna od najpametnijih stvari koje mo�ete uèiniti za vlastito obrazovanje i za samopouzdanje svog djeteta jest da iz rjeènika izbacite fraze poput »to si izmislio«. Kao prvo, vjerojatno grije�ite. A kao drugo, ne znam za vas, ali ja doista ne volim kad mi netko ka�e da izmi�ljam ne�to �to se meni èini vrlo stvarnim. Za�to bi djetetu takvo neuva�avanje bilo prihvatljivije nego nama? Vrijedi ponoviti: Djeca su jedna od naj intuitivni]ih biæa na zemlji. Zapamtite to kada se budete sljedeæi put zavaravali da va�e dijete ne zna �to se dogaða jer ka�ete: »Nikad se na svaðamo pred djetetom.« D djeca znaju èak i kad spavaju, kad je um duha podsvijesti posve budan. Nije bitno èuju li vas svjesnim umom ili ne. Njihov mali nesvjesni um ni�ta ne propu�ta.Zato sam velik pobornik toga da razgovarate sa svojom djecom dok spavaju. Nemojte se optereæivati time da neæe razumjeti �to im govorite. Rjeènik njihova svjesnog uma m
o�e biti ogranièen s obzirom na njihovu dob, ali duh s kojim razgovarate preko nesvjesnog uma vjeèan je i rjeèit kao i vi.Mir, sigurnost i iscjeljenje koje mo�ete pru�iti djetetu dok spava bitno æe utjecati ne samo na njega nego i na vezu izmeðu va�eg i njegova bo�anskog duha. Znam da to zvuèi neuvjerljivo. Ali poku�ajte ovo èiniti dva tjedna svaku veèer stojeæi kraj njihove kolijevke ili kreveta. Svakako im ne mo�e nauditi i traje samo nekoliko minuta, a ako imam pravo da æe im to i te kako pomoæi, zar se ne bi isplatilo poku�ati?Potrebno je samo dovoljno se pribli�iti usnulom djetetu da ono èuje va� tihi glas, a da se ne probudi i onda mo�ete reæi ne�to poput ovoga, onim rijeèima koje vam dolaze iz srca:»Drago moje dijete, osjeæam se blagoslovljenim �to si mene izabrao da èuvam, njegujem i odgajam tvoj sveti duh na poèetku njegova novog puta na zemlji. Obeæavam ti da æe moja du�a dati sve od sebe kako bi bio siguran, zdrav, sretan i povezan s Bogom, koji te je stvorio i koji �ivi u tebi sa svakim tvojim udisajem. Neka ostanu u tebi sva radost iVa� osobni �ivot: pogled duhovnog medija na odnose i obitelj 91mudrost koju si stekao u pro�lim �ivotima, neka se otpuste sva tuga, strah, bolest i negativnosti iz pro�lih �ivota te neka nestanu zauvijek u bijeloj svjetlosti Duha Svetoga.«Doista je potrebno cijelo selo da odgoji dijete. Ukljuèimo svu djecu svijeta u svoje molitve i trudimo se svakim danom da na�e selo bude bolje, ljubaznije i sigurnije nego ikad.Nedavno sam proèitala ne�to �to mi se uèinilo kao predivan naèin da zakljuèim poglavlje o odnosima. Odnosi se na parove, prijatelje, èlanove obitelji, na sve osobe koje pustimo u svoj �ivot, a najvi�e na najva�niji odnos, odnos izmeðu nas i bo�anske svjetlosti koja je u nama. Zove se »Poziv«.Ne zanima me èime se bavi� u �ivotu. �elim znati za èime èezne� i usudi� li se sanjati o sus s onim za èime tvoje srce �udi.Ne zanima me koliko ti je godina. �elim znati jesi li voljan riskirati da ispadne� budala zbog ljubavi, zbog svojih snova, zbog pustolovine koja se zove �ivot.Ne zanima me koji su ti planeti u kvadratu s Mjesecom. �elim znati jesi li dodirnuo sredi�te svoje tuge, jesu li te izdaje u �ivotu otvorile ili si se skutrio i zatvorio iz straha od dodatne boli. �elim znati mo�e� li sjediti s boli, mojom ili svojom, a da se ne pomakne� kako bije skrio ili umanjio ili sredio.�elim znati mo�e� li biti s radosti, mojom ili svojom, mo�e� li plesati s divljinom i dopustiti da te zanos ispuni do vrhova prstiju, a da nas ne upozorava� da pazimo, da budemo realni, da ne zaboravljamo svoja ogranièenja kao ljudska biæa.Ne zanima me je li prièa koju meni prièa� istinita. �elim znati mo�e� li razoèarati drugoga ko bi sebi ostao vjeran; mo�e� li podnijeti da te drugi optu�uju za izdaju, a da pritom ne izda� svoju du�u, mo�e� li biti nevjeran i dakle pouzdan.�elim znati mo�e� li vidjeti ljepotu èak i kada nije lijepa, svaki dan, i mo�e� li iz nje crpsti svoj �ivot.�elim znati mo�e� li �ivjeti s neuspjehom, svojim i mojim, i ipak stati na rub jezera i srebrnom odsjaju punog92 Ona strana i povratakNe zanima me gdje �ivi� i koliko novca ima�. �elim znati mo�e� li ustati poslije noæi dubokeosti i oèaja, izmuèen i uni�ten do sr�i^ i uèiniti �to se mora kako bi nahranio djecu.Ne zanima me koga poznaje� i kako si dospio dovde. �elim znati hoæe� li sa mnom stati u sredi�te vatre, a da pritom ne ustukne�.Ne zanima me ni gdje ni �to ni s kim si uèio. �elim znati �to te hrani iznutra kada sve ostalo nestane.�elim znati mo�e� li biti sam sa sobom i sviða li ti se vlastito dru�tvo u trenucima praznine.Oriah Planinska Sanjarka, indijanska starje�icaVa�e zdravlje: preporuke vidovnjakaza umi tijeloPrije dvadeset godina le�ala sam na kolicima u Mountain Viewu u Kaliforniji neposredno prije manje operacije kad sam pogledala anestetièara i le�erno rekla: »Va�a æe se �ena zabiti u telefonsku govornicu. Njoj neæe biti ni�ta, ali va�em autu hoæe.«
On je oèito nauèio podnositi kojekakve gluposti od anesteziranih pacijenata i dokje gurao kolica kroz pokretna vrata operacijske dvorane, uèinio je sve kako bi me smirio. Samo je nedostajalo da me potap�a po glavi. »Ba� lijepo«, rekao je. »A sad se opustite.«Sjeæam se da sam prije nego �to me narkoza svladala razmi�ljala kako tako ne�to mo�e biti »lijepo«.Kad sam otvorila oèi poslije operacije, sjedio je kraj mog kreveta i buljio u mene blijed i potresen. To ba� i nije reakcija koju oèekujete kad se probudite poslije operacije. Uspjela sam promrmljati: »Stoje bilo?« Pripremila sam se na vijest da su tijekom operacije otkrili kako se mojim tijelom �iri nevjerojatno razorna bolest.Napokon je uspio izgovoriti. »Upravo su me nazvali. Moja se �ena zabila u telefonsku govornicu i potpuno mi uni�tila auto.«Odrje�ito sam odgovorila: »Naravno da jest.« Toliko mije laknulo da nisam imala snage suosjeæati s njim.Na sreæu, anesteziolog je bio previ�e iznenaðen da bi se osjeæao pogoðenim. Na kraju je podijelio svoju prièu sa suradnicima, koji su je preprièali svojim kolegama i tako dalje. Rezultat je toga da sam dvadeset godina poslije blagoslovljena besplatnim konzultacijama i94 Ona strana i povratakuzvratnim preporukama devedeset i �est lijeènika i psihijatara diljem zemlje. Ako je ikad bilo sumnji odakle potjeèu odgovori - od mene ili slu�im lija kao kanal r onda ih je ova vrsta posla izbrisala jednom zauvijek. Nisam medicinski obrazovana, tako da se i ja i moji klijenti iznenadimo podacima koje prosljeðujem od Boga. To je onaj »Idemo, Bo�e!« proces o kojem sam prije govorila i èesto je izra�en jezikom fiziologije, u kojem se tek poèinjem snalaziti.Nedugo poslije susreta s anesteziologom klijentica je do�la u moj ured na tumaèenje. Izgledala je lijepo i posve normalno, ali prije nego stoje stigla sjesti, rekla sam joj ne�to �to dotad, a ni poslije, nisam rekla nijednom klijentu: »Nemojte sjesti! Moramo vas hitno odvesti urologu!«Moj ju je prijatelj mogao primiti odmah i nazvao me je dva sata poslije. »Hvala Bogu �to sije dovela. Ova �ena ima te�ku upalu mjehura. Daje èekala jo� koji dan, stanje bi joj bilo iznimno te�ko.«»Hvala Bogu« prave su rijeèi.Moja se osjetljivost prema medicinskim problemima mojih klijenata naglo razvijala, gotovo kao da su se vrata �irom otvorila. Poèela sam skenirati svakog klijenta èim bi u�ao. Pregledavala bih svaki dio tijela i govorila mu koju sam informaciju dobila.Jednoj su �eni dijagnosticirali neizljeèivu bolest krvi. Njezini su mi je lijeènici poslali u nadi da æu joj biti duhovna utjeha dok se bori s bole�æu. No tijekom tumaèenja dobila sam jasnu poruku da je dijagnoza bila pogre�na. Trebala je samo otiæi dobrom endokri-nologu da joj pregleda �titnjaèu. To je i uèinila. �lijezda je proizvodila iznimno nisku razinu hormona, ali to se dalo lako lijeèiti i nipo�to nije bilo smrtonosno.Do�ao je mu�karac koji je htio srediti svoj ljubavni �ivot. Vjerujte mi, on je doista bio u neredu. Ali ja sam odmah znala da ima va�niji problem koji se mo�e lak�e srediti. Prekinula sam ga u pola reèenice i rekla: »Operirat æete bolesno koljeno, zar ne?« Poslije duge stanke i isprepadana pogleda rekao mi je da je naruèen na artroskopsku operaciju potkraj tjedna. Kad sam u�la u sobu, veæ je sjedio. Buduæi da ga nisam vidjela kako �epa, nije shvaæao kako sam znala za probleme s koljenom. Zasluge su pripadale Bogu, kao �to ih i zaslu�uje - i u tom sluèaju, a i u tisuæu drugih. On obièno pogodi prije nego �to uopæe imam priliku da Ga pitam, i to stvari koje mi nisu ni na kraj pameti.Djevojka u ranim dvadesetim, s akutnim aknama i èestim bolnim osipima po cijelom tijelu, do�la mije na tumaèenje, ne oèekujuæiVa�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 95da æe joj vidovnjakinja govoriti o problemima ko�e. Nisam trebala biti vidovita da bi ih vidjela te sam je upitala stoje poduzela u vezi s tim. Rekla je daje obi�la sve dermatologe i isprobala sve proizvode za ko�u koji se mogu dobiti na recept. Ni�ta nije imalo trajnijeg uèinka i veæ se pomirila s time da ni�ta neæe pomoæi. Lijek je stigao jasno i glasno i ja sam joj prenijela poruku toèno onako kako sam je primila: »Alergièna si na mlijeène proizvode.« Pomalo skeptièna obeæala mije da æe poku�ati privremeno n
jesti mlijeko i sir i da æe mi javiti �to se dogodilo. Nazvala me dva tjedna poslije vrlo ushiæena i rekla da su joj problemi s ko�om potpuno nestali.Druga mlada �ena bezuspje�no je poku�avala zatrudnjeti nekoliko mjeseci i lijeènik za lijeènikom nisu mogli dokuèiti za�to. Uputila sam je specijalistu koji je potvrdio moje uvjerenje da su ciste na jajnicima pravi uzrok i poèeo ju je lijeèiti. Poslije godinu dana poslala mije slike svoje kæeri. Uvijek se pitam je li mi bila zahvalna ili me ona prva èetiri mjeseca proklinjala, kada je neispavana i puna strija ustajala u èetiri ujutro da nahrani dijete.Razveselila me i spoznaja da mogu pomagati na daljinu. Odgovori su pristizali isto tako jasno i glasno tijekom telefonskih tumaèenja i dok sam èitala jutarnju po�tu. Èak ako sam klijent nema zdravstvenih problema, mogu vidjeti i reæi mu ako njegov prijatelj ili èlan obitelji ima, �to klijenta èesto stavlja u nezgodan polo�aj. Jednog sam dana tumaèila vrlo lijepoj i zdravoj glumici koja je tugovala za nedavno preminulom majkom, stoje ujedno bio razlog njezina dolaska, kad mi je odjednom izletjelo: »Mokri li va� suprug uèestalo?« Radila je osamnaest sati na dan i nije stigla primijetiti. Rekla sam joj daje tako i daje uzrok tomu poveæana prostata, koju bi trebao dati pregledati. Tri mjeseca poslije le�erno je za doruèkom rekao da tog dana ima zakazan posjet lijeèniku. Rekao je da uèestalo mokri i da �eli vidjeti za�to. Prije nego �to se uspjela zaustaviti, rijeèi »poveæana prostata« izletjele su joj iz usta. Mu� ju je s osmijehom pitao kad je stigla doktorirati medicinu, ali nije se vi�e smijao kad mu je lijeènik poslije pregleda izgovorio te iste rijeèi. Te veèeri za stolom tra�io je da mu objasni otkud joj ideja o poveæanoj prostati. Ona mu nije rekla da je bila kod mene. On je smatrao vidovnjake prevarantima te traæenjem i vremena i novca. Prepirali su se oko toga dok mu ona nije pustila vrpcu s mojim tumaèenjem. Nakon toga su joj se on i njegova prostata isprièali.Nakon toliko godina i poslije tisuæa i tisuæa pisama klijenata i lijeènika koji su potvrðivali uspje�ne ishode zahvaljujuæi mojim___i96 Ona strana i povratakmedicinskim prijedlozima, teina zdravlje postala mi je izniman izvor zadovoljstva. Iako cijenim svoj odnos pro bono s medicinskom zajednicom, ne mogu dovoljnp naglasiti: Ni ja, a ni ijedan vidovnjak ne mo�emo zamijeniti obrazovanog i odgovornog profesionalnog lijeènika, veæ mo�emo biti samo dopuna koja èesto mo�e pomoæi vama i va�emijeèniku da naðete pravi naèin lijeèenja.Um i tijeloSvi vi koji imate auto znate da za popravke i namje�tanje motora nema ni�ta bolje od dobrog mehanièara. Ali ako ne preuzmete odgovornost za svakodnevno odr�avanje, onda samo tra�ite nevolju. To se odnosi i na na�a tijela u kojima putujemo. Za ozbiljne probleme i preglede nema boljega od iskusna lijeènika. Ali svakodnevno odr�avanje na�a je briga. Mi mo�emo igrati aktivniju ulogu kad je rijeè o na�em zdravlju i dobrom stanju od toga da progutamo nekoliko vitamina ujutro i ka�emo: »To je to!« Moramo razumjeti kako tijelo funkcionira i kako zacjeljuje, a i fascinantan odnos i povezanost izmeðu na�eg tijela i uma.Reakcija tijela na ono �to mu um ka�e tipièan je primjer doslovnog shvaæanja u na�em svijetu. Ako mislite da tijelo mo�e nadmudriti um ili da mo�e stvoriti svoju stvarnost bez obzira na to �to um o tome misli, zapamtite: Pod hipnozom - kada je nesvjesni um glavni - ako vam se ka�e daje prst hipnoterapeuta u�areni �araè i ako vas on dodirne tim prstom, na mjestu dodira stvorit æe se plik. Tijelo se neæe umije�ati i reæi: »Stani! Mene ne mo�e� prevariti. Prst me ne mo�e opeci.« Ono èuje »u�areni �araè« i reagira na odgovar Ako um ima toliku moæ nad tijelom, zar smijemo sumnjati u njegovu kontrolu nad svim aspektima tjelesnog zdravlja ili njegova nedostatka?U zemlji koja se dièi svojom svijesti o zdravlju kamo god se okrenemo, sve nas podsjeæa na to da bismo trebali biti bolesni. Kladim se da vi�e Amerikanaca zna nabrojiti �est lijekova za gripu negoli prvih �est amerièkih predsjednika. Sezona gripe najavljuje se s toliko medijske pompe da se èudim �to to ne slavimo. Obavijest daje virus u zraku �iri se br�e od traèa. Ne proðe ni sat televizijskog emitiranja, a da se ne emitiraju vijesti o pojavi neke èudne bakterije i bezbroj reklama koje prikazuju osobe poput vas i mene koje su izlo�ene na milost i nemilost svega, od �garavice i glavoboljeVa�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 97
preko zatvora i proljeva do PMS-a i upale sinusa koja navodno stvara trokutiæe izmeðu obrva. Vjerujem da èovjek mora biti informiran o zdravstvenim problemima, ali takoðer vjerujem da nas svaki dan programiraju da mislimo kako nije u redu ako je s nama sve u redu.Evo primjera koliko sna�no takvo programiranje mo�e biti. Kad je moja bliska prijateljica bila malena, njezina je majka èesto vikala: »Vrati se u krevet! Jako si bolesna!« Bila je tako gruba i nemilosrdna daje moja prijateljica od rane dobi mislila, ako legne u krevet, jako je bolesna. Posljedica je toga da èak i danas, kad je �ezdeseto-godi�njakinja, nema tog novca koji æe natjerati moju prijateljicu da se zavuèe meðu plahte. Èak kad je u rijetkim prilikama u bolnici, inzistira da le�i na gornjoj plahti. Le�anje na plahtama, a ne izmeðu njih nije samo fobija, ona je doslovno postala alergièna na plahte. Nema veze kakve su. Ako legne izmeðu plahta, probudi se s osipom koji slièi dekubitusu. Zahvaljujuæi toj alergiji, nagomilala je fascinantnu zbirku pokrivaèa i popluna, jer ih mijenja kao mi plahte. Ali kao i kod primjera u�arenog �araèa, njezin je um toliko uvjeren daje »u krevet = jako bolesna« da njezino tijelo svaki put na to reagira.S druge strane, dva dana poslije histerektomije ja sam se vratila na posao kao da se ni�ta nije dogodilo, ne zato �to sam super�ena, nego zato �to mi nitko nije rekao daje histerektomija velika stvar poslije èega slijedi dug, polagan oporavak.Jedna od najnevjerojatnijih stvari koje sam vidjela, a koja mo�e poslu�iti kao primjer nedostatka programiranja, zbila se tijekom putovanja Kenijom prije nekoliko godina kad sam bila prisutna dok je domorotkinja raðala. Iskopala je rupu u zemlji, èvrsto se primila za metalnu �ipku, èuènula iznad rupe i istisnula dijete u nju. Zubima je pregrizla pupkovinu, stavila dijete u krpeni tobolac koji je zavezala oko vrata i vratila se natrag obraðivanju obli�njeg polja. Znaèi li to da su Kenijke robusne? Naravno da ne. Ali upuæuje na to da do njih jo� nije stigla vijest kako je poroðaj bolan i kompliciran proces.Nipo�to ne predla�em da bi se sve �ene trebale poroditi u zemljane rupe. Ja nisam muèenica - ne samo da sam rodila oba sina u bolnici nego sam i te kako cijenila udobnost, pomoæ, higijenu, kao i pa�nju medicinskog osoblja. A mu�ke èitatelje upozoravam da ni sluèajno ne zahtijevaju od majke svoje djece da ustane odmah poslije poroðaja i oriba podove jer »a.ko to Kenijka mo�e? mo�e� i ti«^98 Ona strana i povratakSve dok vi ne budete trudni i dok vi ne budete raðali (�to bi, moramo priznati, raðanje ubrzo svelo na nulu), morat æete prepustiti ekspertizu o toj temi nama �enama.Biti svjedok takva iznimnog poroðaja u meni je jo� vi�e potvrdilo vjerovanje da na�e tijelo doslovno slijedi naredbe uma. U navedenom sluèaju Kenijkin um nije bio programiran da spoji raðanje s boli koja oslabljuje i nu�nim odmaranjem poslije toga. Ni mi ne moramo prihvatiti programiranje koje smo dobili. Moja baka Ada slomila je kuk kad je imala osamdeset i �est godina. Poslije operacije lijeènici su joj rekli da vi�e neæe stati na noge. Mjesec dana poslije zatekla sam je kako èisti kuæu uz pomoæ stolca koji je gurala pred sobom. U�asnuta pitala sam je �to radi. Trebala je biti u krevetu. I �to mije odgovorila? Ja to ka�em kad osjetim da mi se prikrada bilo koja vrsta bolesti: »Nemam ja vremena za te gluposti.«Mislim da smo svi veæ imali ovakvo iskustvo: Lijepo provodimo dan i dobro se osjeæamo kad nam netko ka�e: »Je li sve u redu? Ne izgleda� dobro.« I, naravno, tijekom dana poènemo osjeæati da nam ba� i nije najbolje. No osoba koja vam je rekla da ne izgledate dobro nije blagoslovljena nevjerojatnom moæi da bolje prosuðuje va�e zdravlje od vas. Jedina moæ koju ona ima jest moæ sugestije. I prije nego �to se snaðete, poèeli ste si govoriti: »Ako ne izgledam dobro, mo�da mi nije dobro.« Va�e tijelo, uvijek spremno da vam udovolji, èuje »nije mi dobro« i poslu�no izmisli neku vrstu nelagode. Sljedeæi put umjesto da pomislite »Mo�da mi nije dobro« poku�ajte s »Nemam vremena za te gluposti.« I nastavite tako misliti dok se doista niste uvjerili u to. I kladim se da æete ostatak dana provesti osjeæajuæi se jednako dobro kao i prije.To me dovodi do èvrstog uvjerenja da bismo iz svog rjeènika trebali eliminirati jo� ne�to, ono �to nazivamo »govor tijela«, tj. niz nepromi�ljenih kli�eja koji mogu potaknuti tijelo da stvori zdravstvene tegobe. Ekstreman je primjer toga moja prijateljica koju je deèko ostavio. Neprestano je ponavljala: »Slomio mije srce!« Pre-klinjala sam je da prestane tako govoriti, ali kli�eji su navike od kojih se te�ko odviknuti. Za dva mjeseca i�la je na operaciju srca da joj naprave dvostruku premosnicu.
Dogovorite se s braènim drugom ili prijateljem da primjeæuje koliko puta upotrijebite negativan »govor tijela« i radite zajedno na tome da se odviknete od toga. Evo nekoliko primjera:� »Zlo mi je od njega/nje.«»Zaboli me vrat (ili neki drugi dio tijela) od njega/nje.«Va�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 99»Nasmrt sam zabrinut/a.« »On/ona me iscrpljuje.« »Boli me glava od tebe.« »Dobit æu èir zboge�to mi priti�æe srce.« »Ubit æe� me.« »Radije bih umro/la nego...« »Povraæa mi se od njega/Slu�ate li pa�ljivo, iznenadit æete se koliko èesto suptilno sabotirate vlastito tijelo i gotovo mu nareðujete da prestane funkcionirati.Na isti naèin va�e tijelo doslovno reagira na va�u okolinu. To sam prvi put primijetila prije mnogo godina tijekom posjeta dragom prijatelju dr. Jamesu Cochranu, koji je umirao u bolnici od èireva koji krvare. Uzela sam ga za ruku i pitala �to se dogaða. On me pogledao tu�nim smeðim oèima i rekao: »Ne znam, Svlvia, ne mogu vi�e probaviti �it.« Nedugo poslije toga i ja sam se na�la kod lijeènika �eleæi se rije�iti upale mjehura koja se stalno vraæala. Drugi prijatelj dr. Jim Fadima, koji me poznaje veoma dugo, strpljivo je slu�ao kako sam nabrajala simptome i onda rekao: »Zna� bolje od ovoga. Reci mi �to se dogaða s tobom.« Bez imalo suzdr�avanja, izletjelo mije: »Pizdim zbog svoje obitelji!« I jo� sam se pitala za�to imam problema s mjehurom? Oboje smo se slatko nasmijali.Tijekom godina rada s klijentima susrela sam se s bezbroj varijacija na tu temu. Vrlo èesto ako postoje problemi u �ivotu kojima se um ne �eli baviti, tijelo æe to jasno i glasno izreæi:� Imate kroniènu bol u vratu? Tko ili stoje uzrok tomu?� Kronièno vas bole leða? �to ili koga nosite na leðima?� Gubite vid? �to u �ivotu ne �elite vidjeti?� Imate kroniènu upalu grla? �to ne �elite reæi? Ili �to ste rekli, a niste smjeli?� Slabo èujete? �to ne �elite èuti? A jeste li primijetili kako samo jedan braèni drug, a ne oba, oglu�i? Je li vam �to sinulo?� Kronièni problemi s disanjem i bronhima? �to vas gu�i? Vrti vam se? Tko ili �to' vas izbacuje iz ravnote�e?ioo Ona strana i povratakIma jo� toga, ali najva�nije je zapamtiti da tijelo doslovno reagira na informaciju. Mnogi zdravstveni problemi koji se stalno vraæaju mogu se iscijeliti ako Vam prepozna pravi uzrok problema i poduzme korake da ga se rije�i.Jo� jedna va�na lekcija: Du�ni smo biti �to pa�ljiviji prema svom tijelu i �to prije reagirati na njegove signale, kao �to ono reagira na na�e. Dok su moji sinovi bili maleni, pro�la sam kroz fazu u kojoj sam vjerojatno htjela dokazati da sam super�ena. Htjela sam biti najpa�ljivija, najsavr�enija mama, �ena, kuæanica i kæi na svijetu uz prepun raspored tumaèenja, javnih govora i medijskih nastupa. Gledajuæi unatrag, sigurna sam da sam htjela biti tako zauzeta kako ne bih primijetila koliko sam nesretna. U svakom sluèaju, u onim rijetkim trenucima kad sam imala vremena razmi�ljati o tome, èinilo mi se da su stvari poput jela, spavanja i vremena za sebe nebitne. Jedno poslijepodne, nakon nekoliko tjedana pona�anja poput prave lavice, hrlila sam uza stube s punim rukama djece i opranog rublja kada sam zahvatila nogom jednu od stuba. Boljelo je, ali bila je samo malena rana i nakon kratka i uzrujana pogleda nastavila sam dalje juriti.Sljedeæeg jutra moja je noga natekla i bila èetiri puta veæa nego inaèe, èemu je pridonijela i poprilièna pojava celulita. Trebali su tjedni i tjedni da se oporavim i da bol nestane. Poruka koju mije tijelo poslalo bila je jasna i glasna: »Dobro, �efice, ako ti ne misli� usporiti, onda æu te ja prisiliti na to!« Sigurna sam da mije tijelo slalo poruke tjednima, ali ja sam bila prezauzeta i prenatrpana poslom da bih ih primijetila.Svaki dan viðam klijente koji jo� nisu shvatili da su fizièki bolesni jer �ive i/ili rade u mentalno nezdravu okru�ju. Ja sam na te�ak naèin nauèila da æe se dugotrajna napetost, nezadovoljstvo i depresija kad-tad odraziti u nekom obliku na tijelu ako se ne izraze ili ne razrije�e. Mnogi su lijeènici takoðer svjesni te èinjenice. Na primjer, pacijente koji imaju rak mole da uz lijeèenje promijene i svoje �ivotne navike te da stvore mirnije i pozitivnije uvjete. Èesto imaju uspje�ne rezultate. Na �alost, to se ne dogaða svaki put, ali dovoljno èesto da se isplati razmisliti o tome.
Svi smo èuli kako stres mo�e uzrokovati èir. To je istina, ali je ujedno samo poèetak prièe, kao �to æe to veæina medicinske zajednice priznati. Ako su stres i ostale jake neugodne emocije dovoljno moæni da uzrokuju unutarnje krvarenje, onda su dovoljno moæni da uzrokuiu bilo koii drusri razdor u tiielu. Mi pomalo slièimoVa�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 101pretis loncu. Kao �to znate, ako ste ikad rukovali njime, imate tri moguænosti - provjeriti propu�ta li paru, maknuti ga sa �tednjaka ili æe vam veèera zavr�iti na stropu. Mi imamo iste tri moguænosti - dati si odu�ka, promijeniti okru�je ili situaciju tako da ne stvara pritisak ili æemo eksplodirati.Ne, ovo nije poziv da trèimo okolo i da vièemo, vri�timo i tuèemo se, i to sve pod geslom »dajemo si odu�ka«. Kao prvo, to nije nimalo privlaèno. Kao drugo, tu su zakoni koji to zabranjuju. A kao treæe, èinjenica je da æe bol koju nanesemo drugima vi�e �tetiti nama nego njima. Iskreno reèeno, imamo dovoljno svojih problema i ne moramo si jo� to natovariti.Ali postoje razni naèini kako si mo�emo dati odu�ka, a da ne naudimo drugima. Za va�e mentalno i psihièko zdravlje nu�no je da naðete �to vi�e naèina koji vama poma�u. Razgovarajte terapeutom, povjerljivim prijateljem ili èlanom obitelji, sveæenikom, rabinom, grupom za potporu, nazovite broj za krizna stanja, razgovarajte s bilo kime u koga imate povjerenja da æe vas slu�ati, a da vam ne sudi. Plaèite. Vièite. Napi�ite dugo, detaljno pismo osobi koja vas ljuti i onda ga zapalite. Tra�ite pomoæ svog duhovnog vodstva i recite mu �to toèno �elite. Molite se. Uèinite ono �to moj prijatelj èini. Na obiènom kmpiru napi�ite ime osobe, posla ili onoga �to vas frustrira i onda zakopajte krumpir, ali ne u smije�noj nadi da ste ih time prokleli (�ao mi je, ali prokletstva ne postoje), nego samo radi u�ivanja u samom zakopavanju i micanju toga iz svog �ivota. Kupite vreæu za udaranje ili izmorite se mlateæi sve jastuke koje imate u kuæi. Hodajte. Trèite. Idite na fitnes. Udarajte loptice za golf ili bejzbol. Poðite do zabavnog parka - uvjerena sam da se neæete baviti svojim problemima kad visite naglavaèke iz vlaka smrti. Uèinite ono �to sam ja uèinila kada me prvi mu� toliko razljutio da sam mislila da æu eksplodirati. Sjela sam na bicikl i okretala pedale �to sam br�e mogla uvjeravajuæi sebe da sam sa svakim okretajem sve dalje od njega.Razgovarajte sa svojim lijeènikom. Ne poznajem nikoga komu se �ivot popravio time stoje postao ovisan o drogi i ostalim zabranjenim supstancijama i alkoholu, ali niste slabiæ ako potra�ite pomoæ nekoga tko æe vas nadgledati i dati vam pouzdan lijek koji æe vam pomoæi da se lak�e suoèite sa stresom, krizama i traumama. Mnogi su se ljudi doista potrudili kako bi sva�ta prona�li, od uèinkovitog lijeka protiv depresije i antibiotika preko Echinacee, akupunkture i sredstava za spavanje do ljekovitog bilja koje ne stvara ovisnost. Ako102 Ona strana i povratakvam va� lijeènik ne mo�e ponuditi pouzdanu alternativu, naðite nekoga koji mo�e.I trauma, naravno, mo�e ifmati jednako tako dramatièan uèinak na tijelo. Buduæi da mentalna veza izmeðu bolesti i uzroka mo�e znatno pomoæi pri procesu iscjeljenja, evo triju uputa koje sam na�la korisnima kod tumaèenja zdravlja svojih klijenata:1. Iznenadna trauma - smrt voljene osobe, gubitak posla, razvod ili prekid veze, gubitak zbog prirodnih nepogoda itd. - udara tijelo od prsnog ko�a prema gore. Ako patite od prehlada, bronhitisa, upala oèiju i uha, srèanih problema ili bilo kakvih upala gornjeg dijela respiratornog trakta, sagledajte proteklih �est mjeseci do godinu dana i pronaðite bilo kakav va�niji preokret u svom �ivotu. Ako ga naðete, odmah se suoèite s njim. Nemojte nikad upotrebljavati tijelo kao groblje za emocionalnu bol.2. Duboko ukorijenjena trauma - tekuæe nezadovoljstvo na poslu i u domu, tekuæi obiteljski problemi kojima se niste pozabavili, nerije�eni sukobi s prijateljima, isprike koje niste izgovorili ili krivnja koju niste priznali itd. - najèe�æe udara tijelo izmeðu prsnog ko�a i struka. Èirevi, kroniène probavne smetnje, kiselina u �elucu ili grèevi u �elucu i dr. Èesto znaèe da postoji ne�to �to stalno potiskujete umjesto da se pozabavite time i rije�ite se toga jednom zauvijek.3. Traume iz djetinjstva ili pro�lih �ivota - oèito ih je i najte�e otkriti, ali kvalificirani vidovnjak ili hipnoterapeut mogu pomoæi - napadaju od struka prema dolje. Kronièan zatvor ili proljev, problemi s reproduktivnim organima itd. Èesto su znak da va� nesvjesni um zadr�ava ne�to èega va� svjesni um nije svjestan, a �to trebate otpustiti.
Ba� zato �to na�a tijela ne mogu suzbijati ili racionalizirati, katkad mislim da su ona pametnija od nas. Ako ga zlostavljate, zanemarite, lo�e hranite, previ�e tjerate ili se prestanete baviti njime, ono æe vam to svakako dati do znanja.Va�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 103Stanièna memorija i traume iz pro�lih �ivotaDugujemo si da postanemo aktivno svjesni drugih aspekata zdravlja koji sna�no utjeèu na na� um i tijelo, aspekata koji su tako duboko ukorijenjeni da ih je tek nedavno poèela istra�ivati �aèica ljudi iz medicinske zajednice.Kao �to smo veæ rekli, prije nego �to na� duh uðe u utrobu, napravimo otisak. Zdravstveni problemi i bolesti ukljuèeni su u otisak, iako ih mo�emo modificirati dok smo ovdje, pa se prehlada, na primjer, ne mora pretvoriti u upalu pluæa ako se pobrinemo da to sprijeèimo. Na Onoj strani imamo pristup svjesnom sjeæanju na sve pro�le �ivote i stvaramo svoj otisak u skladu s time. No ta svjesna sjeæanja odlaze u na� nesvjesni um kad jednom krenemo u �ivot koji je pred nama.Stanice od kojih smo naèinjeni, a svaka je od njih �iva, zadr�avaju u sebi ta sjeæanja na pro�le �ivote i reagiraju na njih jednako kao �to na� duh reagira na poznato iskustvo ponovnog postojanja u tijelu. To je vrlo slièno onim mjestima iz na�eg �ivota koja povezujemo sa sreæom, tugom, strahom ili traumom. Emocija nas preplavi svaki put kad se vratimo na to mjesto, bez obzira na to koliko je godina pro�lo od dogaðaja koji je stvorio tu asocijaciju. Duh do�ivljava isti osjeæaj poznatoga kada se vrati u drugo tijelo, a stanice tog tijela upiju sjeæanja duha i reagiraju kako su programirane te ne mogu samostalno razlikovati pro�lost od sada�njosti, sada�nji �ivot od pro�lih.Kao �to sam rekla u treæem poglavlju, malena se djeca èesto sjeæaju svojih pro�lih �ivota jer su nedavno stigla s One strane.Kad se mom sinu Christopheru bli�io treæi roðendan, upitala sam ga jednog dana u prolazu: »Tko si bio prije?« Bez imalo oklijevanja rekao mije daje bio kauboj i daje imao konja Cindera i da su ga pogodili metkom u trbuh ispred »mjesta s vratima koja se nji�u«. Bila sam zateèena i pitala sam se ne gleda li mo�da previ�e kaubojskih filmova kad je dodao: »I ondaje moja kæi istrèala i dr�ala mi glavu dok sam umirao.« To ba� i nije ma� trogodi�njaka. Bezbroj sam se puta sjetila te prièe tijekom sljedeæih godina kad se kod Chrisa javljala o�tra i kronièna bol u trbuhu. Njegovi lijeènici nisu mogli naæi fiziolo�ke razloge za to. Jednu noæ, dok je spavao, odluèila sam raditi s njim kako bih vidjela mogu li upotrijebiti informaciju koju mije dao da doprem do pravog uzroka boli. Sjela104 Ona strana i povrataksam na rub njegova kreveta i tiho razgovarala s njegovim nesvjesnim umom. »Chrise, znam da si bio ranjen u trbuh i znam daje to bilo vrlo, vrlo bolno. Ali to je bilo drugo vrijeme, pro�li �ivot. Sad si siguran i tvoj je trbuh zdrav i dobromu je i nikad vi�e neæe� morati kroz takvo �to proæi.« Sljedeæe jutro bolje u trbuhu pro�la i nikadvi�e nije vratila.Nedugo poslije toga klijentica me zamolila da provedem sat vremena s njezinim dvogodi�njim sinom. Svaki put kad bi njegova majka u�la pod tu� mali bi postao histerièan. Vikao bi: »Mama, ne! Ne, mama, nemoj!« i oèajnièki bije poku�ao odvuæi iz kupaonice. Uz pomoæ svog duhovnog vodstva Francine i djetetova duhovnog vodstva uspjela sam naæi uzrok i rekla sam �eni da �elim razgovarati s djetetom dok spava. Bojala se da me neæe razumjeti zbog ogranièena rjeènika. Uvjerila sam je da njegov vjeèni duh, koji svi mi imamo, neæe imati probleme s time. Te veèeri dok je spavao dubokim snom, nje�no sam ga gladila po glavi i �apnula mu: »Godine 1942. ti i tvoja obitelj odvedeni ste u grozno mjesto zvano Dathau...« Isprièala sam mu sve tragiène pojedinosti kako je gledao kako mu odvode majku, oca i dva brata na grozno, smrtonosno plinsko tu�iranje i kako je i on umro na tom istom u�asnom tu�iranju èetiri mjeseca poslije. »To je jedna od najokrutnijih i najstra�nijih stvari koja se ikad zbila na zemlji, ali, hvala Bogu, to je sad pro�lost. U ovom �ivotu ti i tvoja majka ste sigurni i tu�evi vam ne mogu nauditi i nitko neæe doæi da tebe ili nju onako odvede.« Govorila sam mu tako vi�e od sat vremena, sve dok nisam osjetila da se nad njega spustio spokoj. Nekoliko tjedana poslije njegova mije majka napisala pismo da mi ka�e kako je nestao njegov strah od tu�iranja.Tijekom godina lijeènici su mi slali djecu èije te�ke bolesti nisu reagirale na tradicionalnu medicinu i otkrila sam da su u 98 od 100 sluèajeva djeca reagirala na moje uvjeravanje daje trauma ili smrt iz pro�log �ivota koje se sjeæaju doista pro�la. Na pr
imjer, jedno se dijete rodilo s naizgled akutnom astmom. Zapravo, u zadnjem pro�lom �ivotu njega su pogre�no optu�ili za kraðu konja i objesili zbog neèega �to nije poèinio. elijepa djevojèica velikih oèiju boje jantara umrla je od otrovanja krvi oko 1800. g., stoje bilo uzrokovano nelijeèenjem posjekline. Kad sam je srela, nije reagirala na terapiju za leukemiju. Drugo dijete patilo je od noænih mora. Ispostavilo se da preko nesvjesnog uma ponovno pro�ivljava u�ase �pa-njolsko-amerièkog rata, u kojem su on i njegov brat izgubili �ivot. U svim navedenim sluèajevima neprekidne afirmacije upuæeneVa�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 105umu duha djetetova nesvjesnog uma tijekom sna pomogle su u otpu�tanju trauma iz pro�lih �ivota, �to je rezultiralo djetetovim iscjeljenjem.Ako imate maleno dijete koje pati od kroniène bolesti ili fobije, osim �to æete potra�iti pomoæ kvalificiranih lijeènika, poku�ajte ga utje�iti dok spava tako �to æete mu reæi: »Mo otpustiti svoj pro�li �ivot. On je sad pro�lost i sve �to ti je tad naudilo zauvijek je nestalo. Roðen si u ovom �ivotu, na sigurnom si, èitav i zdrav i nikad vi�e neæe� patiti zbog tog pro�log �ivota.«Pojaèajte tu vje�bu molitvom za dijete, voljenu osobu ili za sebe ako patite od neèega sliènoga i �elite se toga rije�iti jednom zauvijek:Dragi Bo�e,pomozi mi da sve �to moj um duha i stanièna memorija zadr�avaju iz pro�log �ivota i �to mi na bilo koji naèin �teti otpustim u bijelu svjetlost Duha Svetoga koja nas pro-èi�æuje. Amen.Ako ste skeptièni ili pak ne vjerujete nijednoj ovoj rijeèi, poku�ajte bar tjedan dana. Neæe vam �tetiti, a mo�da vam se dogode dramatiène promjene kao �to se to dogodilo nekim mojim klijentima, prijateljima i osobama koje su mi uputili lijeènici i psihijatri.Stanièna memorija mo�e biti jednako tako sna�na fizièka kao i emocionalna sila, u odraslih osoba kao i kod djece. Zapamtite, ponovno postojanje u tijelu stvara neku vrstu dejd vua u duhu koji onda slu�i kao okidaè za fiziolo�ku reakciju koja se javlja kad tijelo reagira na impulse uma duha.Recimo da s trideset èetiri godine iznenada imate ozbiljan problem s bronhima (gornjim dijelom respiratornog trakta) i da nema oèitog uzroka i zadovoljavajuæe reakcije na lijeèenje. Mo�da ste u pro�lom �ivotu umrli s trideset èetiri godine od upale pluæa u doba kada je to bilo smrtonosno. Um va�eg duha u poznatom okru�ju tijela mo�da govori: »Pogledaj. Opet se nalazim u tijelu i to tijelo ima trideset èetiri godine. To je bolest vezana uz di�ne putove, uvijek imam bolest vezanu uz di�ne putove kad su mi trideset èetiri godine.«Ili, kako se zbilo jednom mom novijem klijentu, navr�ite pedeset godina i prvi put u �ivotu poènete se strahovito bojati vode. Ali ako ste se u pro�lom �ivotu utopili s pedeset godina i um va�eg106 Ona strana i povratakduha i stanièna memorija dr�e tu informaciju pohranjenu ne razlikujuæi onda i sada, za�to se ne biste odjednom poèeli bojati vode kad ste navr�ili pedesetu? iKirlianove fotografije, koje na filmu ovjekovjeèuju energetsko polje ili auru koja okru�uje svako �ivo biæe, potvrðuju da se amputirana noga i dalje javlja kao energetski oblik i dio tijela jo� dugo nakon �to je vi�e nema. Evidentirana su fascinantna istra�ivanja, osobito ona dr. Thelme Moss, koja pokazuju da ljudi èiji su ekstremiteti amputirani i dalje osjeæaju bol u njima kao da su jo� stvarni i dio njihova tijela, kao �to to smatraju um duha i stanièna memorija. Trauma iz pro�log �ivota i smrt mogu uzrokovati istu reakciju i identiènu vrstu »fantomske boli«.Ali jednom kad um duha doista shvati poruku »drugo vrijeme, drugo mjesto, drugi �ivot, drugo tijelo« ono æe otpustiti bol ili strah ili traumu ili bolest koju zadr�ava. Proces je jednostavniji nego �to mislite. Ne morate èak ni znati pojedinosti iz pro�log �ivota na koje um duha i stanièna memorija reagiraju. Jedino �to morate uèiniti jest priznati da bi pro�li �ivot mogao biti uzrok problema.Mentalno zdravljeMoj rad pro bono u psihijatrijskoj zajednici izvor mije velikog zadovoljstva. Prva pacijentica koju mije prijatelj psihijatar poslao bila je tinejd�erka za koju je mislio da bih joj ja mo�da mogla pomoæi. Bila je uvjerena daje proganja mraèan, sjenast lik koji se zakvaèio za nju i pratio je kamo god bi i�la, dvadeset èetiri sata na
dan. Toliko se bojala tog lika da nije mogla funkcionirati, izlazila je iz kuæe samo kad bi i�la na terapiju, nije mogla spavati, patila je od tjeskobe i bila je te�ko depresivna, uvjerena da joj sjenast, mraèan lik �eli nauditi.Moram priznati, kad me je moj prijatelj zamolio daje primim, pretpostavila sam daje doista proganja neki jadni, zbunjeni duh s kojim æu znati izaæi na kraj. Ali èinije u�la kroz vrata, znala sam da nema nikakva duha u blizini. Sretna, podijelila sam to s njom i naivno se nadala da æe joj laknuti. Ali nije. Svrstala me u istu kategoriju kao i sve one koji su joj rekli da njezin sjenasti mraèni lik ne postoji.Nisam je htjela pustiti iz ureda jednako zabrinutu kako je i do�la. Nisam htjela razoèarati svog prijatelja psihijatra kod prvogVa�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 107pacijenta kojeg mi je poslao, osim toga, ne znam dostojanstveno gubiti, osobito ne od nekog izmi�ljenog èudovi�ta. Problem je bio u tome �to nisam mogla ni�ta s njom, ma �to poku�ala. Molila sam s njom, vodila sam je kroz meditaciju iscjeljivanja, èak sam obavila egzorcizam nad njom. Poslije nekoliko sati bila sam iscrpljena i, �to se mene ticalo, bila sam zabavna, ali beskorisna jer nju je i dalje proganjao lik.U �elji da uspijem nisam uèinila ne�to �to sam trebala odmah napraviti. Sjela sam, zatvorila oèi i rekla u sebi: »Odustajem, Bo�e. Prepu�tam je Tebi. Molim Te, pomozi joj, a meni reci �to mi je èiniti.«Odgovor je stigao u trenu, jasan kao dan. Iskljuèivo slijedeæi upute, otvorila sam oèi i promatrala je du�e vrijeme i onda rekla hineæi iznenaðenje: »Zna� �to? Ima� potpuno pravoNetko je s tobom! Ne znam za�to mije trebalo tako dugo da ga vidim! Ali iznenaðuje me da to nije neki veliki, mraèni lik, veæ malen djeèak!«Buljila je u mene i rekla: »Malen djeèak?« Vidjela sam da se ne svaða sa mnom, nego samo potvrðuje stoje èula, pa sam nastavila:»Prelijep je. Ima samo devet godina. Vrlo je upla�en jer se izgubio i dr�i se tebe jer se nada da æe� se ti brinuti za njega.«Uslijedila je ti�ina i onda se nasmije�ila, èini mi se prvi put nakon du�eg vremena. Glas joj je bio pun suosjeæanja kad je rekla vi�e sebi nego meni: »Znam ja s malenim djeèakom!«I znala je. Polako, ali sigurno poèela je opet �ivjeti i postajalo joj je sve lak�e i lak�e zamoliti djeèaka da se igra sam kad je bila zauzeta, da ostane doma i daje èeka kada je izlazila i napokon on je nestao zauvijek. Zadnji put mi se javila kad je zavr�ila �kolu i birala posao s dugaèkog popisa dojmljivih ponuda.Tog sam dana nauèila dragocjenu lekciju o strahu. Umjesto da tro�ite vrijeme uvjeravajuæi nekoga daje ono èega se boji glupost ili izmi�ljotina, poku�ajte to smanjiti na ne�to �to mo�e svladati, odbaciti kao neva�no ili potpuno pobijediti. Vrlo èesto prvotno olak�anje omoguæava dugoroèno iscjeljenje.Jo� se smijem, sebi, a ne pacijentici koju mije poslao psihijatar sa Srednjeg zapada. Rekao mije kako je �ena svim srcem uvjerena da ima zmiju oko struka. Buduæi da se bojala zmija, mo�ete zamisliti kakav je to uèinak imalo na nju.Za tu sam seansu molila Boga za pomoæ prije nego stoje �ena stigla i onog trenutka kad sam je ugledala vrisnula sam: »Bo�e, imate zmiju oko struka!« Iskoèila sam jyz naslonjaèa, zgrabila tu108 Ona strana i povrat<\kimaginarnu zmiju i poèela se hrvati s njom. Moram priznati da se za imaginarnu zmiju doista �estoko borila i dok sam je svladavala i poèela udarati njezinom imaginarnom glavom o zid, bila sam se u�ivjela. Kad sam to obavila, izvukla sam iz sebe ne�to �to se tad moglo nazvati imaginarno dostojanstvo i predstavila joj se. Oti�la je jedan sat poslije, vrlo sretna i bez zmije i vjerojatno je mislila da sam ja mnogo luða nego �to bih ja smatrala za nju.Imam primjer �ene koja je stalno jadikovala jer su njezine naoèale neprestano razgovarale s njom. Zahvaljujuæi Bo�joj pomoæi i pomoæi njezina psihijatra, i za nju sam bila spremna. Èim mije rekla stoje muèi, uzela sam njezine naoèale (bez ikakva komentara) prislonila ih na uho i dr�ala tako nekoliko minuta te joj ih vratila i nestrpljivo rekla: »Imate pravo. Govore. Ali dosadne su!«Stavila ih je na nos, poslu�ala i onda rekla uvelike iznenaðena: »Jesu, zar ne?« Eto, toliko o naoèalama koje govore. Otad joj se vi�e nije dalo slu�ati ih.Ovo ne mogu dovoljno puta ponoviti: Postoje mnoge mentalne i emocionalne bolesti koje nisam kvalificirana ni lijeèiti ni baviti se njima i nijedan vidovnjak, uklj
uèujuæi i mene, nikad ne mo�e biti zamjena za psihijatra. Ja �aljem isto toliko svojih klijenata svojoj izvrsnoj mre�i psihijatara koliko oni meni �alju svojih pacijenata i èvrsto vjerujem, kad bi nas emocionalno zdravlje jednako toliko zabrinjavalo kao fizièka bol, vidjeli bismo veliko i trajno pobolj�anje u svom opæem stanju. Moj prijatelj psihijatar jednom je rekao ne�to �to nisam nikad zaboravila i �to vi�e uèim o slo�enosti odnosa izmeðu uma i tijela, to mi se èini istinitijim:»Um mo�e ubiti i um mo�e iscijeliti.«Molitveni lanciNaravno, Bog je najveæi iscjelitelj, a zbor glasova koji jednoglasno tra�e Njegovu moæ iscjeljenja i suosjeæanja mo�e biti stra�na sila. Ako nikad niste bili primatelj molitvenog lanca, nemojte suditi dok niste probali.Mnoge crkve, hramovi i duhovni centri diljem Amerike organiziraju molitvene lance. Ja takoðer organiziram jedan veæ mnogo godina koji obuhvaæa 250.000 ljudi, i to preko mog telefonskog broja u uredu i web stranice koja se nalazi na kraju knjige. Bit æeVa�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelonam drago ako �elite biti dio na�eg lanca, a mo�e vam poslu�iti kao okvir za stvaranje vlastitoga. To ovako izgleda:Svaki dan u 6 sati po pacifièkom vremenu èlan mog osoblja zapi�e poruke sa sekretarice koja je dostupna dvadeset èetiri sata na dan. To ukljuèuje i imena ljudi diljem svijeta koji �ele biti ukljuèeni u jutarnju molitvu tog dana. Ne moramo znati problem odreðene osobe, a tra�iti od nekoga da ostavlja tako osobne podatke na automatskoj sekretarici bila bi povreda prava na povjerljivost. Dovoljno je samo ime osobe kojoj je potrebna posebna pomoæ.Popis imena odmah dobije pedesetero sveæenika moje crkve Novus Spiritus, koja nije vezana ni za koju vjeru. Svaki od tih pedesetero sveæenika o imenima obavijesti pedesetero èlanova molitvenog lanca, koji onda obavijeste jo� pedesetero i tako dalje. Taj se popis distribuira preko moje web stranice Novus Spiritus. U 9 sati po pacifièkom vremenu, ma gdje bili u svijetu, pomolimo se trostrukom Trojstvu (tri puta tri) za svaku osobu na popisu:Dragi Bo�e, ma gdje se bol nalazila, u umu, tijelu ili du�i,neka se uz Tvoju pomoæ otpusti u iscjeljujuæu bijelu svjetlost Duha Svetoga. Amen.Moji su kartoni puni pisama ljudi koji su iscijeljeni zahvaljujuæi na�em molitvenom lancu i drugima sliènima njemu. Opet ponavljam, ako ste skeptièni, ne mo�e vam �tetiti da bar poku�ate. Nemate �to izgubiti, osim cijene jednog telefonskog poziva, a dobit æete silnu snagu èetvrt milijuna ljudi koji u va�e ime di�u svoj glas u molitvu Bogu.»Labos«Onima od vas koji �ele nasamo do�ivjeti iskustvo koje smiruje i is-cjeljuje moja duhovna vodilja Francine poslala je predivnu meditaciju - ili mentalnu vje�bu, ako vam rijeè meditacija oznaèava ne�to za �to ste oduvijek smatrali da oduzima previ�e vremena ili da nije za vas. Ona je naziva »Labos«. Obja�njava kako je labos posebno mjesto kamo mo�ete poæi bilo kada i bez obzira na to gdje Ste te provesti ondje sami sa sobom sgkQU^Q mirnih trenutaka.no Ona strana i povratak»Kad stvorite vlastiti labos u svom umu,« rekla mi je, »onda mi s One strane to mo�emo vidjeti i mo�emo vam se ondje pridru�iti kako bismo vam pomogli oko »problema koji vas muèe.«Tijekom godina labos je bio velik izvor utjehe i obnavljanja meni, mojoj obitelji i prijateljima, kao i mom osoblju i mojim klijentima s kojima sam ga podijelila. Nadam se, i molim se za to, da æe i vama pomoæi.U svojoj glavi stvorite sobu pravokutnog oblika bilo koje velièine, vama idealnu i udobnu. Strana koja je nasuprot vas neka ostane otvorena, a ostala tri zida obojite u toplu i smirujuæu zelenu boju. Na zidove stavite velike prozore koji vam omoguæavaju predivan pogled na prozirnu modru i umirujuæu vodu koja æe svojom snagom pridonijeti va�em iscjeljenju. U sredini sobe stvorite stol koji æe biti dovoljno velik da legnete na njega i ukrasite ga najbiranijim rezbarijama i ukrasima koje mo�ete zamisliti.Dio po dio uljep�ajte sobu vlastitom vizijom pokuæstva, slika, biljaka, svijeæa, cvijeæa i ostalim vama najdra�im predmetima. Sto vi�e detalja i osobnih sitnica stavite u sobu, to æe vam ona biti stvarnija. Uzmite koliko god vam vremena treba i neka bude
savr�eno.Na otvorenu stranu sobe objesite najljep�i vitraj koji ste ikad vidjeli. Prouèavajte svaki centimetar njegova dizajna dok ga stvarate i u njegovu sredinu stavite simbol koji za vas ima najdublje duhovno znaèenje. Neka boje vitraja budu najsjajnija modra, zlatna, zelena i ljubièasta koje ste ikad vidjeli.Sada polako hodajte svojim prelijepim labosom koji ste stvorili i u�ivajte u svakom savr�enom detalju kojim ste ga blagoslovili sve dok ne stignete do vitraja koji je osvijetljen sa stra�nje strane, tako da osjeæate toplinu njegovih duginih boja.Kako stojite, osjetite kako sjajne boje, jedna po jedna, prodiru u va� um, u va�e tijelo i ulaze duboko u vas, tako da osjeæate kako svaka zraka svjetlosti proèi�æava va�u du�u.Modra boja - mir i pojaèana svijest ispunjavaju va�e ...^ tijelo,,, va�e srce,., va�duhM,Va�e zdravlje: preporuke vidovnjaka za um i tijelo 111Zlatna boja - prihvatite svoju bo�ansku uzvi�e-nost... va� intelekt postaje o�triji...Zelena boja - laser iscjeljenja dopire do va�e sr�i, osna�uje vas, razveseljava...Ljubièasta boja - boja kraljevstva, va�e pravo steèeno roðenjem kao Bo�je dijete... va�a duhovnost postaje dublja, svetija, hrani vas i njeguje... va� se duh uzdi�e visoko, visoko...Sad zamolite bijelu svjetlost Duha Svetoga da vas okru�i i iscijeli. Osjetite njegov èisti, bijeli sjaj kako vas obavija mirom, stabilno�æu, snagom, kontrolom - od vrha glave... du� svake crte lica... vrata i ramena otpu�ta napetost... i polako se spu�ta do prsa, du� kralje�nice, svake kosti, svakog mi�iæa, otpu�ta svaku bol, svaki teret... Spu�ta se do va�eg struka, abdomena, smiruje i proèi�æava... Spu�ta se polako niz va�e noge, petost u njima popu�ta i one su tako opu�tene da vas jedva dr�e... Zatim dalje do va�ih stopala, hladi ih, smiruje i osvje�ava...Polako priðite prekrasnom stolu koji ste stvorili. Bijela svjetlost Bo�je ljubavi ide s vama, obavljeni ste njome, ona je poput sjajnog pla�ta od najfinije svile. Legnete na stol. Njegova je povr�ina glatka i èvrsta i savr�en je oslonac. Sigurni ste i za�tiæeni. Napu�ta vas sav strah, otpu�tate ga i on nestaje u plastu Bo�je svjetlosti.U sebi tra�ite da vam se Ona strana pridru�i. Oni ondje jedva èekaju da vam se pridru�e u va�oj prelijepoj sobi. Odmah sti�u i okupljaju se oko stola - va�e duhovno vodstvo, va�i anðeli i preminule voljene osobe i dovode sa sobom velike uèitelji i lijeènike One strane da vas utje�e i iscijele. Okru�eni ste savijenim zdravljem, savr�enom mudro�æu, savr�enim prihvaæanjem, va� se um bistri osloboðen stresova i tereta, a va�i duhovni pomagaèi podi�u ih s vas i upijaju zauvijek. Sva tuga, sva �alost, sva depresija, sav emocionalni kaos, to bijesno, uzburkano more neizreèene boli smiruje se i pretvara u prozirnu, mirnu vodu dodirom ruku Bo�jih iscjelitelja koji vam se sad pribli�avaju ispru�enih ruku. Osjeæate njihov mir.112 Ona strana i povratakNjihove su ruke iznad va�eg tijela i u sebi ih zamolite da upotrijebe svoju iscjeljujuæu moæ na uzroku vama najveæe fizièke nelagode. Zatvorite oèi i osjetite hladan, siguran, vje�t dodir njihovih ruku kako rade s bo�anskom milo�æu i sigurno�æu, tiho ubla�avajuæi te vas polako smiruju, oslobaðaju boli i ponovno èine cijelima. Vi se prepu�tate, jedno ste s Bogom, jedno ste s iscjeliteljima, sva je sumnja i�èezla, svaka je stanica otpustila sjeæanja na bolest i traumu i ponovno je zdrava i vitalna.Uskoro, iscijeljeni i u miru, dok ruke nastavljaju raditi nad vama, uronite u dubok san. Traje jednu minutu, jedan sat, jedan dan... vrijeme je neva�no, vrijeme ne postoji. Zadovoljni ste jer znate da æete se probuditi osvje�eni, ponovno se osjeæate dobro, lak�e se nosite sa �ivotom, nemate se èega bojati zato �to nema toga �to ne mo�ete srediti s Bo�jom pomoæi.Vi ste Njegovo dijete. Blagoslovljeni ste.Novije dan.Bogu hvala.V�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivotePosve sam sigurna da mnoge �ivote provedemo na ovoj na�oj zemlji. �to vi�e razumijemo svoje pro�le �ivote, to æe nam sada�nji �ivot imati vi�e smisla. Razumijevanje pro�lih �ivota nam kao dragocjeni kljuè u sagledavanju smrti ne kao kraja, nego kao jo� jednog prijelaza na vjeènom i trajnom putovanju na�e du�e.
Moj katolièko-�idovsko-luteransko-episkopalni odgoj nehotice je poslu�io kao temelj mojem vjerovanju u reinkarnaciju. Iskreno reèeno, oduvijek mi se èinila besmislena zamisao da nam se pru�a samo jedna prilika kako bismo svladali veoma kompliciran zadatak zvan �ivot. Kako mo�e Bog koji nas voli prosuditi jesmo li bili uspje�ni u samo jednom kratkom �ivotnom vijeku i onda na osnovi toga odluèiti jesmo li zaslu�ili provesti ostatak vjeènosti u raju ili paklu? Ujedno sam imala i vrlo govorljivu duhovnu vodilju Francine, koja je sa mnom od moje osme godine i koja mi je govorila o mojim pro�lim �ivotima i o tome kako to izgleda s One strane. Objasnila mije i daje na�a du�a ni manje ni vi�e nego èista energija, a energija se ne mo�e uni�titi, prema tome oèito je da je i na�a du�a neuni�tiva. To mi se èinilo smislenim, kao �to to kad-tad i biva kad je rijeè o istini.Pravu stvarnost reinkarnacije i pro�lih �ivota shvatila sam jednog hladnog, ki�nog popodneva prije gotovo èetrdeset godina. Tad sam veæ bila vrsni hipnoterapeut i bila sam u svom uredu s klijentom koji je do�ao da mu pomognem oko vi�ka kilograma. Odjednom i bez ikakve najave poèeo se èudno pona�ati. Poèeo je114 Ona strana i povratakgovoriti o Egiptu i gradnji piramida u sada�njem vremenu, kao da me posjeæuje na gradili�tu za vrijeme stanke za ruèak. A onda je krenuo s dugim, strastvenim izlaganjem lupetajuæi meni nerazumljivim i nerazgovijetnim jezikom. Moja opse�na naobrazba u hipno-terapiji nauèila me je da ako pacijent pro�ivljava bilo koju vrstu psihotiène epizode, ometanje ili nagli prekid mogu biti veoma �tetni za pacijenta. Pustila sam ga i nastavila razgovarati s njim smirenim tonom, ne odvlaèeæi njegove misli od onog �to govori. Poslije otprilike pola sata »vratio se« isto tako naglo kao stoje »skrenuo« i opet postao onaj isti srame�ljivi, ugodni èovjek koji je u�ao u moj ured.Kao i svaki hipnoterapeut toga vremena, èitala sam o sluèaju Bridev Murphv. Godine 1952. pod hipnozom Virginia Tighe poèela je govoriti irskim naglaskom tvrdeæi daje Bridev Murphv, �ena koja je �ivjela u Irskoj u devetnaestom stoljeæu. Tijekom nekoliko snimljenih seansi s hipnoterapeutom Morevem Bernsteinom Virginia Tighe kao Bridey Murphy pjevala je irske pjesme, pripovijedala irske prièe i iznosila detaljne pojedinosti o svome �ivotu u Corku prije stotinu godina. Snimke su na kraju prodane i prevedene na vi�e od desetak jezika, a Bernsteinova knjiga Potraga za Bridey Mur-phy postala je bestseler.Vi�e se ne sjeæam koliko me na kraju seanse muèio sluèaj Bri-dey Murphy. Jedino znam da ni u kojem trenutku nisam navela klijenta ili mu sugerirala bilo �to �to bi ga navelo da govori jezikom egipatskoga graditelja piramida ili da preuzme njegov identitet. Takoðer sam sigurna da kad sam uz pristanak klijenta poslala snimku na�e seanse svom prijatelju profesoru na Stanfordu, nisam rekla ni rijeè o sadr�aju vrpce. Jednostavno sam ga zamolila daje poslu�a i da mi ka�e �to o tome misli.Profesor me nazvao poslije tri dana. Uzbuðenje u njegovu glasu moglo se èuti èim sam digla slu�alicu. Nije me ni pozdravio, nego je odmah pre�ao na: »Odakle ti ova vrpca?!«Ne �eleæi utjecati na njegovu reakciju, rekla sam: »A za�to pita�?«Cftkrila sam daje proveo tri dana preslu�avajuæi vrpcu i pu�tajuæi je kolegama koji su potvrdili njegov �okantni zakljuèak. Ono �to se meni èinilo kao klijentovo »nerazgovijetno lupetanje« bilo je zapravo teèno artikuliranje drevnog i malo poznatog asirskog dijalekta (iz 7. stoljeæa pr. n. e.) koji se sastojao od rijeèi-slika, ne�to poput govornog oblika mezopotamskog pisma.�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 175Odmah sam nazvala klijenta koji je, naravno, reagirao kao �to bismo i vi ili ja reagirali da nas netko iz vedra neba pita: »Govorite li mo�da drevni asirski?« Nije imao pojma o èemu govorim.S duhovnog aspekta bila sam veæ uvjerena da reinkarnacija postoji. Ta mije seansa hipnoze samo otvorila apetit da pretoèim svoja uvjerenja u djelo. Razgovarala sam s kolegama hipnoterapeutima u Zakladi za duhovna istra�ivanja »Nirvana«, koju sam utemeljila 1974. g., a i s prijateljima psihijatrima i predlo�ila da u buduæim hipnoseansama istra�ujemo i upotrebljavamo klinièki dopu�tenu tehniku regresije u pro�le �ivote, uz znanje i dopu�tenje klijenata, te da detaljno dokumentiramo sve dokaze o pro�lim �ivotima koje otkrijemo, ako ih uopæe bude.Otad sam ja osobno napravila na tisuæe regresija u pro�li �ivot s pomoæu hipnoze. A to su uèinili i moji kolege. Klijentima nisam nikad ni�ta sugerirala, niti sam ih navodila pitanjima, nego sam im dopu�tala da sami daju sto posto informacija tijekom sea
nse. Bilo bi preskromno tvrditi da su dobiveni rezultati nevjerojatno uvjerljivi. Sjeæanja na pro�le �ivote pohranjena su s bogatim i nevjerojatnim detaljima u umu duha na�e podsvijesti i samo èekaju da ih pustimo i izrazimo. U svojoj dokumentaciji imam dovoljno dokaza o regresijama u pro�le �ivote èija je autentiènost potvrðena da bih mogla napisati jo� jednu knjigu. I kad ka�em daje njihova autentiènost potvrðena, onda to i mislim. Podatke dobivene od klijenta pod hipnozom nikad nismo smatrali istinitima dok ih nismo provjerili. Na primjer, ako je netko tvrdio daje 1897. g. bio trgovac tekstilnom robom i galanterijom po imenu Clifford Underwood iz Peorije u Illinoisu, primali smo to s rezervom dok nismo mogli dokazati daje takav trgovac Clifford Underwood iz Peorije doista postojao 1897. g.Usput reèeno, u tisuæu regresija nai�la sam na samo jednu poznatu reinkarniranu liènost - britanskog ekonomista iz osamnaestog stoljeæa za kojeg nisam nikad èula, ali nekoliko povjesnièara jest. Èak mu se ni imena ne sjeæam. Ako ste bili na tumaèenju pro�lih �ivota i ako su vam rekli da ste reinkarnacija Napoleona ili Djevice Marije ili Williama Shakespearea ili Kleopatre, preporuèujem vam da potra�ite drugo mi�ljenje prije nego �to obavijestite medije.Jednog dana tijekom regresije, dok je klijent pod hipnozom opisivao prija�nju inkarnaciju kad je �ivio u Richmondu prije Graðanskog rata, usput sam ga pitala: »Koja je bila svrha va�eg �ivot^?«. Bez imalo oklijevanja odgovorio je: »Do�ao sam da nauèim116 Ona strana i povratakbiti graditelj.« Odgovorio je tako brzo i odluèno da sam to zapisala. Tu sam veèer predlo�ila svojim kolegama koji se bave hipnozom da postave isto pitanje svojim klijentima, bez previ�e obja�njavanja ili navoðenja, te da vide �to æe se dogoditi.Uèinili su to i dobili su odgovore, hitre i odluène, kao i ja. Poèeli smo redovito postavljati to pitanje te smo zapisivali i snimali odgovore. Poslije tisuæa i vi�e regresija nai�li smo na zaèuðujuæe sliènosti meðu odgovorima. Pojavljivale su se iste èetrdeset tiri »svrhe �ivota«. Poslije niza godina i dodatnih pitanja, prouèavanja, istra�ivanja i razgovora sa svojim duhovnim vodstvom, na� je rad rezultirao razradom onoga �to ja nazivam �ivotne teme.�ivotne temeTo �to su klijenti mogli odmah prepoznati svrhu, odnosno �ivotnu temu svojih pro�lih �ivota dovelo nas je do razumljiva zakljuèka o va�nosti �ivotnih tema na�eg sada�njeg �ivota, kao i isplativosti poku�aja da ih identificiramo. Dok stvaramo otisak s One strane prije roðenja, odabiremo jednu od èetrdeset i èetiri teme za svoje iduæe postojanje na zemlji - primarnu temu - koja nas èini onime �to jesmo, i sekundarnu temu, koja sadr�ava ono na èemu æemo raditi. Najjednostavnija je analogija planiranje putovanja. Primarna je tema osnovni cilj i putovanje od toèke A do toèke B. Sekundarna je tema najveæa zapreka koju æemo zateæi na tom putu. Na� je otisak detaljno izraðena karta puta kojim namjeravamo iæi.Svi mi sti�emo na zemlju s primarnom i sekundarnom �ivotnom temom. Poku�aji da otkrijemo koje su to teme i koja je tema koja, neprocjenjiva su vje�ba koja nam poma�e da si pojasnimo i pojednostavnimo �ivot, a ja sam za to da iskoristimo svaku priliku kako bismo to otkrili. Ako imamo ne�to �to æe nam poslu�iti kao osnovni »itinerar« za ovaj �it, to æe nam pomoæi da ostanemo na pravom putu, a spoznaja da æemo biti izlo�eni jednoj te istoj opasnosti koja æe se neprestano pojavljivati ne bi li nas odvukla s puta, pomoæi æe nam da ne budemo slijepi za istinu i iznenaðeni njezinom pojavom. U tome je razlika izmeðu na prvi pogled bez razloga zbrkane osobe te one koja je dobro upuæena i koja æe pomisliti: »A, opet to. Znam stoje to i spremna sam.«Kao �to sam veæ rekla u prvom poglavlju, razlog za�to napu�tajmo Oiju strajuj ga bisjmo do�li ovamo jest da uèimo te da iskusimo�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 117i svladamo negativnost. Ne samo da èesto ne biramo lake �ivotne teme nego mnogo puta biramo primarne i sekundarne teme koje se meðusobno sukobljavaju kako bi nam izazov bio �to veæi. Evo dobra primjera: moja je primarna tema »humanist«. To je ono �to jesam. Moja sekundarna tema, za�to sam ovdje i �to �elim svladati, jest »usamljenik«. Kakva li samo sukoba! Moram biti humanist. To je moja radost i moja strast i svojstveno mi je poput disanja. Ali cijelog �ivota �udim za time da odem u Keniju i nestanem. Da sjednem sama sa sobom ispod stabla baobaba i da pi�em od zore do sumraka. To se neæe nikada dogoditi. Bilo je trenutaka kad sam se prezirala �to �rtvujem »usamljenika« u sebi i �estoko sam se borila protiv toga. Izazov sekundarne teme le�ao je u tome da s
am ga morala sagledati kao silu u svom �ivotu koju sam sama izabrala te sam morala pronaæi naèin da se pomirim s njom, a ne daje gledam kao kakav teret.Dok èitate ove èetrdeset èetiri �ivotne teme i njihove kratke opise, budite svjesni svoje reakcije na njih. Bez sumnje, kad prepoznate svoju primarnu temu, va� æe duh s njome rezonirati i uskli-knuti: »Da, to sam ja!« Va�a reakcija dok tra�ite sekundarnu temu mo�e biti suptilnija. Neka vam smjernica bude da naðete ne�to �to vas odavno muèi kad se naðete sami sa sobom, a �to æe mo�da iznenaditi èak i vama vrlo bliske osobe. Ako je to ne�to za èime doista �udite, ali æe samo zakomplicirati va�u primarnu temu ili je pak uèiniti gotovo nemoguæom kao stoje to moj sluèaj, onda je vjerojatnost veoma velika daje to va�a sekundarna tema i upravo onaj izazov koji ste odabrali da se borite kako biste du�i omoguæili napredak u �ivotu poslije �ivota.Aktivator. Aktivatori ubrzavaju inerciju koja je ostala iza drugih. Oni obave posao na vrijeme i kako treba. Uskaèu kad nastaju problemi i zadovoljavaju se ispunjavanjem zadatka pred kojim se naðu, bez obzira na njegovu velièinu. Aktivatori moraju paziti da se ne iscrpe poku�avajuæi odjedanput rije�iti previ�e toga.Zanimanja vezana za estetiku. Osoba èija je tema estetika voðena je uroðenom potrebom da stvara jedan od oblika umjetnièke ljepote - glazbu, dramu, literarna djela, skulpture, slike, koreografije, rukotvorine itd. Takav poriv mo�e voditi do slave i privilegiranosti, �to mo�e biti ugodno ako je u skladu sa sekundarnom temom, no tragièno ako je u sukobu s njom. Judy Garland, Vincent van Gogh i118 Ona strana i povratakMarilvn Monroe primjeri su osoba s primarnom temom zanimanja vezanih uz estetiku koja je bila trajno u sukobu sa sekundarnom.Analitièar. Analitièari moraju pomno ispitati sve detalje o tome kako i za�to ne�to rade. To su genijalci koje cijene u znanstvenim i drugim tehnièkim podruèjima. Strah od toga da su ne�to izostavili ili propustili katkad im ote�ava da se opuste, da vjeruju svojim instinktima i da se dovoljno odmaknu kako bi sagledali veæu sliku.Stjegono�a. Stjegono�a æe se boriti na prvoj liniji svake bitke i protiv svega onoga �to smatra nepravdom te æe �trajkati, prosvjedovati, zauzimati se i èiniti sve kako bi se borio u onome �to on smatra »pravom bitkom«. Izazov za stjegono�u le�i u tome da nauèi kako su takt i umjerenost uèinkovitiji naèini uvjeravanja negoli fanatizam, èija su posljedica nesuglasice i mr�nja. �ezdesete su godine vrvjele stjegono�ama poput Abbieja Hoffmana, Jerrvja Rubina i drugih dobronamjernih radikalnih proturatnih aktivista.Graditelj. Graditelji daju poticaj dru�tvu. Èesto su nevidljivi, ali va�ni zupci koji pokreæu kotaè usavr�avanja. Graditelji nisu od onih koji æe stati na pozornicu da bi primili priznanje, oni su odigrali glavnu ulogu u poploèavanju puta do te pozornice. Katkad smatraju da ih ljudi ne cijene dovoljno i da nisu dobili zaslu�eno priznanje, no pritom moraju zapamtiti da je nagrada za njihovo prihvaæanje i vje�to svladavanje teme graditelja ubrzani napredak du�e na njezinu putu k savr�enstvu, �to vrijedi mnogo vi�e od bilo kakva priznanja.Katalizator. Kao �to sama rijeè govori, katalizatori su oni koji uzburkuju, koji potièu da se stvari dogaðaju i koji pretvaraju neaktivnost u akciju. Energièni su, puni �ara i dobro se snalaze u stresnim uvjetima. Osjeæaju se praznima i poti�teni su ako nemaju cilj s kojim se trebaju uhvatiti u ko�tac i svladati ga.Borac za pravdu. Ako nema dru�tvenog problema protiv kojeg se treba boriti, borac za pravdu æe ga izmisliti. On je general koji zapovijeda stjegono�ama. Glasan je, aktivan i strastven u poku�ajima da stvori bolji svijet, katkad nau�trb vlastite i tuðe sigurnosti. Najrazuzdanijim borcima za pravdu prijeti opasnost da privuku pozornost na sebe, a ne na ono za �to se zala�u.�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 119Kontrolor. Najuspje�niji kontrolori savr�eno obave svaki zadatak koji se naðe pred njima pru�ajuæi punu potporu pri èemu mudro i diskretno nadgledaju i rasporeðuju zadatke. Najmanje su uspje�ni oni koji osjeæaju potrebu da diktiraju i prosuðuju svaki detalj �ivota onih koji se nalaze u njihovoj blizini. Ironièno, ali istinito: najveæi izazov za kontrolora jest samokontrola.Osjeæajnost. Ljudi roðeni s temom osjeæajnosti imaju iznimnu sposobnost za najuzvi�enije i najdublje osjeæaje, kao i sve njihove nijanse. Njihova je osjeæajnost istodobno dar i teret i moraju prepoznati daje uravnote�enost iznimno va�na u njihovu �ivotu.Iskusitelj. Iskusitelji uporno �ele iskusiti svako zanimanje ili stil �ivota koji im u odreðenom trenutku zapne za oko. Bit æe voditelji trgovine na malo, pa æe se pridru�i
ti arheolo�kom iskopavanju u Peruu, onda æe biti ulièni zabavljaèi, a zatim se upisati u �kolu za kovaèe. I to sve bez zastoja, ali ne zato �to nemaju cilja, nego zato �to osjeæaju potrebu da �ive �ivot kao niz aktivnih i raznolikih dogaðaja u kojima treba sudjelovati. Pretjerano ugaðanje sebi do krajnje neodgovornosti najveæa je zapreka za svakog iskusitelja.Pogre�ivost. Temu pogre�ivosti najèe�æe su izabrali oni roðeni s fizièkim, mentalnim ili emoonalnim nedostacima. Jedino æe iznimna du�a odabrati pogre�ivost kao temu, a u trenucima kada postane obeshrabrena takvim izborom treba se prisjetiti koliko nas ostale nadahnjuje svojim primjerom svladavajuæi svoje posebne zapreke i pobjeðujuæi ih.Sljedbenik. Sljedbenici su zapravo jednako toliko bitni dru�tvu kao i voðe jer da nema njih, ne bi bilo ni voða. Èvrsta i pouzdana potpora mo�e biti najveæi doprinos koji sljedbenik mo�e dati na�em planetu. No sljedbenik mora uvijek imati na umu da pa�ljivo bira osobu i stvar koju æe slijediti.Sklad. Osobama èija je ovo �ivotna tema mir, smirenost i uravnote�enost ne samo da su meðu prioritetima nego oni jesu prioriteti i takve æe osobe uèiniti �to god treba kako bi ih saèuvali. Pozitivna je strana takvih osoba da lijepo suraðuju i znaju smiriti kaotiènu situaciju. Njihova je negativna strana to �to im je vrlo te�ko prihvatiti neizbje�ne �ivotne udarce, modrice i stres te im se prilagoditi.120 Ona strana i povratakIscjelitelj. Iscjelitelje èesto, ali ne nu�no, privlaèe zvanja vezana za fizièko ili mentalno lijeèenje. Njihova odabrana tema iscjelitelja mo�e se izraziti u raznim oblicima, ali svi su vezani za ubla�avanje boli i pobolj�anje kvalitete �ivota. Imperativ im je da se nauèe za�tititi kako se ne bi previ�e u�ivjeli u osjeæaje onih koje poku�avaju iscijeliti te da znaju pa�ljivo odmjeriti svoje snage i time izbjeæi pre-optereæivanje stresnim problemima koje njihova tema privlaèi.Humanist. Po definiciji humanisti su roðeni kako bi sebe dali èovjeèanstvu. Umjesto da se prosvjedima bore protiv �ivotnih nedaæa i nepravda, humanisti preskoèe prosvjednike kako bi neposredno hranili gladne, nudili domove beskuænicima, viðali rane, poduèavali neobrazovane i opæenito izravno se suoèavali sa �ivotnim boljkama. Njihov je izazov dvostruk: biti svjesni daje pred njima posao koji nema kraja, ali i znati kad i kako trebaju stati i odmoriti se kako ne bi izgorjeli.Nepogre�ivost. Najbolji primjer ove teme jesu ljudi za koje nam se èini da su roðeni sa svime - dobrim izgledom, nadareni su, inteligentni, privilegirani, duhoviti, otmjeni itd. Vjerovali ili ne, njihova tema zna biti i te kako te�ka. Njihovi se problemi rijetko shvaæaju ozbiljno. Ljudi ih èesto preziru zbog prednosti i oni se èesto potajno osjeæaju bezvrijednima jer nisu morali zaslu�iti svoj privilegirani dru�tveni polo�aj. Nije rijetkost da ih privlaèe neumjerene stvari poput gojaznosti, promiskuiteta i zloporabe droga. Kao da �ele stvoriti protute�u stvarajuæi probleme s kojima nisu roðeni. Buduæi da su toliko toga dobili tako lako, katkad se osjeæaju emotivno nedorasli situacijama koje su izazov za njihovu osobnost.Intelektualnost. Najbolji odraz ove teme krajnje �eði za* znanjem jest osoba koja provodi cijeli svoj �ivot u prouèavanju i neprestano upotrebljava bogatstvo steèena znanja da bi informirala, pobolj�avala, hranila i razvijala �ivot na Zemlji. Najgori odraz ove teme razne su varijacije »profesionalnog uèenika« koji jedino vidi smisao u stjecanju znanja zbog samog znanja koje nagomilava, umjesto da ga podijeli s drugima, a koje nikomu ne slu�i osim osobi koja ga posjeduje.Iritanti. S obzirom na te�inu ove teme, pravo je èudo koliko ju je ljudi odabralo, zar ne? Iritanti su konstantni i namjerni pesimisti, oni koji uvijek nalaze pogre�ke u svemu, oni kojima nikad ne pone-�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 121stane razloga za prigovaranje. Oni nam poma�u da se uèimo strpljenju, toleranciji i da se prestanemo baviti negativnim stvarima i mislima. A u meðuvremenu iritant se bori da svlada one negativne osobine koje odabrana tema zahtijeva da ih prihvati.Pravda. Ljudi èija je tema pravda aktivno su i cijeli �ivot u potrazi za pravedno�æu i jednako�æu. Neki od najveæih amerièkih predsjednika i aktivista, npr. veleèasni dr. Martin Luther King ml., sjajni su primjeri teme pravde u najplemenitijem obliku. Na�alost, u najgorem obliku, kada je pogre�no usmjerena i nema Boga kao svoje sredi�te, strast da se ispravi nepravda mo�e zavr�iti nemirima, anarhijom i time da pojedinac uzme pravdu u svoje ruke.
Zakoni. Provoðenje i izvr�avanje zakona te njihovo poduèavanje neki su od profesionalnih odraza teme zakona, a ona se pak vrti oko brige da se saèuva granica koja dijeli zakonito od nezakonitoga. U najboljem obliku oni koji su izabrali ovu temu odani su dr�avni èinovnici koji se �estoko bore kako bi pomogli da se odr�i red i ravnote�a u svijetu. Ako su pak korumpirani ili ako zlorabe svoju moæ, vrijeðaju temu koju su odabrali.Voða. Èudno. Ljudi s temom voðe mogu biti vrlo nadareni u voðenju, ali gotovo nikad nisu inovativni. Radije biraju da postanu voðe u podruèju gdje su se veæ potvrdili, npr., postaju odvjetnici koje privlaèe sluèajevi koji pobuðuju pozornost medija i koji u�ivaju da su u sredi�tu pozornosti, umjesto da upotrijebe svoje struèno znanje da bi se bitnije pobolj�ao pravosudni sustav. Za njih bi najbolji naèin usavr�avanja ove teme bio da promijene prioritet. Umjesto da gledaju samo svoj uspjeh, bilo bi bolje da izraze svoju sposobnost voðenja istra�ujuæi nove i dru�tveno relevantnije granice.Samotnjak. Samotnjaci su èesto dru�tveno aktivni i viðeni, ali nerijetko biraju karijeru i stil �ivota koji æe im omoguæiti da budu izolirani. Vole biti sami i obièno u�ivaju u svom dru�tvu. Èesto se bore da ne poka�u iscrpljenost i razdra�enost kad drugi ljudi provedu previ�e vremena u njihovu prostoru.Gubitnik. U biti tema gubitnika identièna je temi pogre�ivosti, ali bez fizièkih, mentalnih ili emocionalnih izazova. Oni koji su odabrali temu gubitnika imaju mnogo prednosti i dobrih kvaliteta, ali122 Ona strana i povrataktoliko se ustrajno sa�alijevaju da ih uporno zanemaruju. Tra�e pozornost drugih glumeæi muèenike i ako u njihovu �ivotu nedostaje melodrame, oni æe je stvoriti. Kao i iritanti, oni nas mogu nadahnuti ða budemo pozitivniji i da izbjegavamo takvo pona�anje, ali da ih pritpm ne osuðujemo kao osobe.\Mampulator. Tema manipulatora moæna je i ne nu�no negativna. Manipulatori prilaze svom �ivotu i ljudima u njemu kao da su pijuni u njihovoj partiji �aha. Mogu ih kontrolirati u svoju korist, i to obièno nevjerojatno nadareno. Kad je ova tema predana najvi�em dobru s Bogom u sredi�tu, onda manipulator mo�e imati i te kako sna�an i pozitivan uèinak na dru�tvo. Kada se ta tema zlorabi, manipulatori su previ�e opsjednuti soborn da bi se brinuli za bilo èiju dobrobit osim za svoju, i to nau�trb svih.Pasivnost. Pasivne ljude katkad smatraju slabiæima. Zapravo, mo�da bi njihov najtoèniji opis bio da su neobièno osjetljivi na emocionalne prekide. Imaju svoje mi�ljenje, ali ga najlak�e izraze kad nema sukoba i kad se zala�u za stvari koje nisu nimalo nasilne. Ljudima èija je tema pasivnost te�ko je izaæi na kraj s ekstremima, no malena napetost dragocjeno je oruðe u poticanju njihova oblika aktivnosti.Strpljivost. Ovo je jedna od izazovnijih tema. U svijetu koji nestrpljivost smatra vje�tinom vrijednom divljenja, strpljivost zahtijeva neprestano zalaganje. Odabir strpljivosti kao teme upuæuje na �elju da se �to br�e svlada duhovni put k savr�enstvu za razliku od sluèaja kad nije odabrana tako te�ka tema. Drugim rijeèima, strpljivost u neku ruku naznaèuje duhovnu nestrpljivost. Osim �to se neprestano bore da ne puknu pod stresom, ljudi s temom strpljivosti èesto se bore protiv osjeæaja krivnje �to su posustali u svojim nastojanjima da stignu do cilja, a i protiv bijesa za koji osjeæaju da njihova tema tra�i da ga potisnu. Uvid u te�inu teme koju su odabrali pomoæi æe im da si lak�e oproste.Pijun. Pijuni su va�ni za unapreðenje univerzalnog duha jer slu�e kao fitilj koji æe zapaliti ne�to mnogo veæih razmjera bez obzira na to hoæe li uslijediti ne�to pozitivno ili negativno. Mo�da je klasièan primjer pijuna u povijesti Juda, èija je izdaja Krista bila ^,U1, presudna za raðanje kr�æanstva. Ljudi koji odaberu temu pijuna i�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 123tako na svoj naèin postanu va�ni moraju paziti da prihvate samo ciljeve koji su èasni i puni ljubavi.Mirotvorac. Za razliku od tema pasivnosti i sklada, temu mirotvorca prati iznenaðujuæa kolièina agresije. Mirotvorci znaju biti poprilièno lakta�ki raspolo�eni kad je rijeè o zaustavljanju rata i nasilja. Njihova odanost miru bitno je veæa od odanosti bilo kojoj grupi ili dr�avi i oni nemaju ni�ta protiv toga da postanu poznate liènosti na putu k svom èasnom i oèitom cilju.Predstava. Ljudi koji odaberu temu predstave mogu se baviti zanimanjima iz podruèja zabave, ali isto tako zadovoljit æe se ulogom zabavljaèa u svojoj sredini, uredu i
li razredu. Vole biti u sredi�tu pozornosti bez obzira na broj ljudi. Nerijetko stvore sliku o sebi gledajuæi se oèima drugih, protiv èega se moraju boriti tako da usmjere djeliæ svoje pozama�ne energije na sagledavanje sebe i uèenje kako da sami stvore vlastitu njima potrebnu duhovnu i emocionalnu hranu.Progonjeni. Jo� jedna èesto te�ka tema. Oni koji su proganjani ne samo da su stalno spremni na najgore nego su uvjereni kako su izabrani za posebnu dozu nesreæe i negativnosti. U�asavaju se biti sretni jer su uvjereni da æe za takvo �to morati platiti preveliku cijenu ili da æe im to netko iznenada oduzeti u odreðenom trenutku. Svladavanje teme proganjanja zahtijeva golemu snagu, ali je zato nagrada izniman duhovni napredak.Progonitelj. Progonitelji su tipièno agresivni sociopati koji sebe opravdavaju i koji æe zlorabiti, èak i ubijati bez osjeæaja krivnje ili grizodu�ja, a pritom nemaju olakotni faktor mentalne ili emocionalne bolesti. Razumljivo je daje gotovo nemoguæe shvatiti svrhu ove teme u trajanju od jednog �ivotnog vijeka, ali ona mo�e usput testirati na�e zakonodavstvo, izazvati ga i nadahnuti napredak u njemu, sudskim sustavima, forenzièkim tehnikama, u granicama na�eg morala, dru�tvenoj svijesti i u jedinstvu èovjeèanstva.Siroma�tvo. Izazov ove teme oèit je i uèestao u zemljama Treæega svijeta, ali vrlo te�ak ako se javlja usred izobilja, gdje privilegirani polo�aj mo�e djelovati kao izrugivanje i nepravedna neuravnote�enost u usporedi s njim. Èak i kod onih u povoljnijem polo�aju mo�e se uoèiti tema siroma�tva. Unatoè svemu �to imaju, takvi ljudi124 Ona strana i povratakobièno misle da nikad nemaju dovoljno. Izdr�ljivost, nada i shvaæanje univerzalne nebitnosti materijalne imovine omoguæit æe izniman duhovni napredak onima koji odaberu temu siroma�tva.Medij. Èovjek bi pomislio daje to moja primarna tema, ali nije, nego je humanizam. Sposobnost medija nije odgovor na moje veliko pitanje tko sam ja. Ljudi koji odabiru ovu temu èesto istodobno \biraju strogu okolinu u djetinjstvu koja ne odobrava njihovu sposobnost da osjete stvari koje su daleko iznad »normalnog« praga osjetilnosti. �ivotni put osobe s temom medij jest nauèiti prihvaæati svoju sposobnost ne kao teret, nego kao dar te je upotrijebiti u najvi�u, najnesebièniju i najduhovniju svrhu.Odbacivanje. Tema odbacivanja jo� je jedna iznimno te�ka tema koja vuèe korijene jo� iz ranog djetinjstva u obliku otuðenosti i ostavljanja te nastavlja na isti naèin tijekom �kolovanja, zrele dobi i u odnosima s drugima. Iako te�ka, izazov le�i u moæi da se ostavljanje sagleda ne kao teret izvan va�e kontrole, nego kao tema koju ste posebno odabrali kako biste nauèili da kad je du�a cijela i kad se oslanja na vlastite snage u tra�enju identiteta, tada je èinjenica prihvaæaju lije drugi ili odbacuju ne mo�e sputavati.Spasilac. Ako sami niste spasilac, onda ste zacijelo vidjeli jednoga u akciji - nekoga tko gravitira prema �rtvama �eleæi da im pomogne i da ih spasi, èak i kada je �rtva sama stvorila svoju krizu i/ili ne �eli ba� daje netko spa�ava. Tipièno je za spasioce da su najjaèi u prisutnosti najslabijih ili najbespomoænijih i kod njih je razvijena empatija. Spasiocu se mo�e dogoditi da i sam postane �rtva ako se ne uspije emotivno udaljiti od onih koje poku�ava spasiti.Odgovornost. Oni koji su æaju je ne kao obvezu, nego kad aktivno ne�to posti�u i ne�to nije napravljeno, a oni da postanu toliko nesebièni okru�uju takoðer potrebna zimanje odgovornosti te da ikao temu odabrali odgovornost prihva-kao vrstu emocionalne hrane. U�ivaju osjeæaju krivnju ako su svjesni da jo� su to propustili uèiniti. Njihov je izazov da se prisjete kako je i ljudima koji ih emocionalna hrana koju donosi preu-oni �ele sudjelovati u tom procesu.Duhovnost. Osobe kojima je duhovnost tema provest æe cijeli �ivot m revnoj potrazi za vlastitim duhovnimsredi�tem. Ako im to�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 125nije profesija, onda stalno osjeæaju takvu te�nju. �to vi�e tra�e, to vi�e otkrivaju nova podruèja vrijedna provjere. U svom najvi�em obliku tema duhovnosti stvara neogranièeno nadahnuæe, suosjeæanje, dalekovidnost i toleranciju. U najgorem mo�e se manifestirati kao uskogrudnost, sklonost prosuðivanju i opasna izolacija koja je posljedica fanatizma.
Opstanak. Dokle god postoji na� instinkt za opstanak, mogli bismo reæi da svi mi imamo temu opstanka. Ali prema onima koji su svjesno odabrali temu opstanka �ivot je nemilosrdan, za njih je �ivot neprestana borba i ne�to u èemu moraju ustrajati unatoè èinjenici da su izgledi protiv njih. Èesto se istièu u kriznim situacijama, ali imaju te�koæa u razlikovanju prave krize i svog mraènog do�ivljaja svakodnevnih izazova. Stalno bi trebali imati na pameti slogan: »Razvedri se!«Suzdr�ljivost. Tipièno za temu suzdr�ljivosti jest ovisnost da se sve mora rije�iti i svladati. Èak ako se stvarna ovisnost nikad ne manifestira, osobe koje su odabrale ovu temu moraju se boriti protiv stalnog osjeæaja da im je slaba toèka potencijalna ovisnost, bilo da je rijeè o supstancijama, seksu, naèinu �ivota ili drugoj osobi. Ujedno moraju izbjegavati drugu krajnost, da razviju fanatiènu i psihotiènu odbojnost prema onome �to oni vide kao potencijalnu ovisnost. Kljuè napretka za one koji su odabrali temu suzdr�ljivosti jest umjerenost.Tolerancija. �to god vi rekli, osobe koje su odabrale temu tolerancije osjetit æe potrebu da naðu naèin da podnesu èak i ono nepodno�ljivo. Razumljivo, to mo�e postati teret s kojim se neæe moæi nositi, i to do te mjere da æe naposljetku usredotoèiti svu svoju energiju ujedno podruèje: ono za koje osjeæaju da ga mogu univerzalno najlak�e podnijeti. Time postaju ogranièeni i potpuno zanemaruju sve ostalo �to ih okru�uje. Njihov razvoj le�i u spoznaji da tema mo�e uzrokovati nerealan i nekritièan pogled na svijet i u uèenju da se velikodu�nost isplati samo kada je cilj vrijedan toga.�rtva. To su po definiciji �rtvena janjad, a njihova je svrha meðu nama da osvijeste nepravdu i nadahnu nas da ne�to poduzmemo kako bismo uèinili pomak naprijed. Zlostavljana i ubijena djeca, mete zloèina mr�nje i oni koji su krivo optu�eni zajiasilne zloèine,726 Ona strana i povrataka zatim je dokazano da su nevini ubrajaju se medu one èija je tema �rtve posveæena postizanju najveæeg dobra.iMuèitelj. Muèitelj postoji kako bi imao �to vi�e �rtava i postigao apsolutnu kontrolu nad njima, i to s ciljem da se u svako doba okru�i vidljivim dokazom vlastite moæi. Volja i osjeæaji �rtava neva�ni su, osim ako nisu u savr�enu skladu s voljom i osjeæajima muèitelja. Jedino suosjeæanje koje oni mogu pokazati jest suosjeæanje prema svom hipersenzibilnom, nezasitnom egu. U manjim razmjerima to su ljubavnici ili mu�evi koji vole kontrolirati, osobe opsjednute praæenjem drugih, patolo�ki prebri�ni roditelji itd. U veæim razmjerima oni su Jim Jones, osnivaè People's Templea, Bo i Peep, koji su organizirali masovna samoubojstva pripadnika Heaven's Gatea, David Koresh, èlan Branch Davidiansa, i svatko tko zahtijeva takvu robovsku odanost da se �rtvuju èak i djeca kojima nije dana moguænost izbora, i to ne u ime Boga, nego u ime muèitelja.Ratnik. Ratnici su osobe koje bez straha riskiraju. Oni su na�i vojnici, na�i pioniri, na�i astronauti i vatrogasci te bezbroj ostalih neopjevanih junaka koji su imali hrabrosti zakoraèiti prema fizièkom, moralnom i/ili duhovnom izazovu iz zemaljskog okru�ja sva-kodnevice prema prvim linijama u borbi protiv kriminala, droge, prirodnih nepogoda i ubilaèkih tiranina, prema prostranstvu neosvojenih svjetova u svemiru. Ako nije usmjerena, ratnikova agresija mo�e biti destruktivna. Ali kad je usmjeren, osobito kad mu je sekundarna tema humanizam, onda njegovi doprinosi mogu biti od globalne va�nosti.Pobjednik. Tema pobjednika razlikuje se od teme nepogre�ivosti u tome �to pobjednici neprekidno osjeæaju pritisak da moraju uspjeti i trijumfirati. Oni su vjeèni optimisti, uvijek uvjereni kako æe sljedeæi poslovni pothvat, sljedeæi odnos, sljedeæe bacanje kocaka u kockarnici, sljedeæa sreæka ili oklada na konjskim utrkama, sljedeæi posao, èak i sljedeæi brak ili dijete biti ono �to su tako dugo èekali i da æe bitno promijeniti stanje stvari. U svom najboljem obliku, neiscrpan optimizam pobjednika i njegova sposobnost da se oporavi od bilo kakva neuspjeha te da nastavi pun pouzdanja nadahnjuju i razveseljavaju. Meðutim, bez èestih provjera stvarnog stanja pobjednik mo�e spiskati novac, svoju sigurnost i svoj �ivot j;bog pre^ile.nepromi�ljenih, nediscipliniranih i lo�ih odluka^�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 127Ponovimo jo� jedanput, utvrðivanje �to su nam primarna i sekundarna �ivotna tema pomoæi æe nam da si razjasnimo putove koje smo odabrali. Spoznaja da ih mi biramo, a ne da nam ih netko proizvoljno nameæe, mo�e nas i te kako utje�iti. Buduæi da su �ivotne teme po
sljedica odabira koji smo uèinili s One strane prije nego �to smo se odluèili utjeloviti i da se temelje ne samo na onome na èemu �elimo poraditi nego i na onome �to smo iskusili tijekom prija�njih �ivota, ne mo�emo ih promijeniti. No mo�emo se truditi da ih usavr�imo koliko mo�emo u njihovu pozitivnom obliku i da ih svladamo u njihovu najnegativni]em ili najdestruktivnijem obliku.Made�i i mrlje koje imamo od roðenja�ivotne su teme samo jedan vid mojih istra�ivanja koje sam s rado�æu provodila tijekom regresija u pro�le �ivote pod hipnozom. Jo� jedno podruèje koje je nedavno iza�lo na vidjelo jest fascinantna studija made�a i mrlja koje imamo od roðenja. Svoju znati�elju za takve made�e i mrlje i njihovo sada�nje znaèenje mogu zahvaliti svomu prijatelju neurologu èija je znati�elja i ljubav prema istra�ivanjima nezasitna kao i moja. Bio je uvjeren kako se made�i i mrlje ne pojavljuju nasumce i da nisu samo genske sluèajnosti. Bezuspje�no je poku�avao dokazati vezu izmeðu made�a i mrlja te nekih kongenitalnih bolesti. Da budem iskrena, prije na�eg razgovora nisam nikad pridavala posebnu va�nost made�ima i mrljama koje imamo od roðenja. Ali on je bio uvjeren da imaju neko znaèenje, te me je ohrabrivao da vidim mogu li �to otkriti s pomoæu svojih tumaèenja i regresija u pro�le �ivote.Iskreno reèeno, nisam ni�ta oèekivala kad sam poèela istra�ivati made�e i mrlje. Bila sam skeptik bez predrasuda prilikom susreta sa svojim klijentom koji je sljedeæe jutro do�ao na hipnozu. Nije neuobièajeno da pitam klijenta tijekom regresije u pro�le �ivote o ozbiljnijem ranjavanju ili bolestima koje je imao u pro�lim �ivotima, kao i o tome kako je taj �ivot zavr�io. Na kraju, kad je klijent bio potpuno »budan«, upitala sam ga ima li mo�da neke made�e ili mrlje od roðenja ili pak èudnu pigmentaciju ko�e ili pjege s kojima je roðen. Kimnuo je glavom i pokazao mi smeðecrvenu mrlju sa stra�nje strane desne potkoljenice, otprilike sedam i pol centimetara ispod koljena. Tako sam buljila da je jadnik pomislio kako sam128 Ona strana i povratakse u�asnula, promrmljao je neku ispriku o svojim �goljavim nogama i s nelagodom spustio nogavicu.Kada sam mu objasnila »svoju reakciju i pustila mu dio vrpce s njegovom regresijom daje potvrdi, i on je buljio u tu mrlju s istim zaèuðenim pogledom kao i ja. Opisivao je kako je u prija�njem �ivotu iskrvario zbog ranjavanja no�em, i to »na stra�njoj strani desne noge, od pet do sedam i pol centimetara ispod koljena«. Na istome mjestu gdje se sad nalazila ta mrlja.Da se ta »sluèajnost« zbila samo jedanput ili dvaput, javila bih svomu prijatelju neurologu da nisam imala veæu sreæu od njega kad je rijeè o mrljama i made�ima koje imamo od roðenja. Ali isti sam pokus ponovila nekoliko puta i od deset klijenata devet ih je bilo roðeno s nekom mrljom koja je odgovarala rani zadobivenoj u pro�lom �ivotu ili neprirodnim uzrokom smrti.Jednoj su �eni odrezali ruke u prija�njem �ivotu u Salemu za vrijeme neèuvenih progona vje�tica. U sada�njem se �ivotu rodila s jasnim i isprekidanim crvenim crtama oko oba ruèna zgloba. Mu�karac koji je cijeli �ivot imao smeðe mrlje po sredini prsnog ko�a umro je potkraj 1600., nakon �to je koplje probolo njegov oklop. Drugi mu�karac kojeg su objesili 1879. godine jer je krao konje od roðenja je imao izra�enu bijelu mrlju sjedne strane vrata. Primjeri se mno�e do dana�njeg dana i toliko su uèestali daje te�ko naæi klijente koji ne nose obilje�je neke prija�nje inkarnacije.Ako pogledam unatrag, ne znam za�to mije to isprva bilo tako neobièno. U èetvrtom poglavlju raspravljala sam o staniènoj memoriji - sposobnosti na�ih stanica da zadr�e razne vrste informacija iz prija�njih �ivota. Stoga je posve prihvatljivo da æe na�e tijelo prenijeti iz prija�njeg �ivota i fizièki dokaz neke traume ili smrtonosne ozljede.Moja �estogodi�nja unuka Angelia primjer je varijante veze izmeðu prija�njeg �ivota i mrlje od roðenja. Angelia je doslovno reinkarnacija moje bake Ade, koja je bila medij i koja je umrla gotovo èetrdeset godina prije nego �to se Angelia rodila. Nismo nikad rekli Angeliji da je baka Ada. Nije bilo potrebno. Dovoljno je mlada i dobar medij da ima jasna sjeæanja na svoj �ivot kao moja baka.Baka Ada vodila je pansion, a kad nije kuhala, èistila i donosila svojim gostima nepresu�nu kolièinu kave, veæi dio vremena provodila je u kuhinji. Angelia me nedavno posjetila u uredu, gdje je promatrala mog tajnika Michaela kako ispire posudu za kavu. Ravnodu�no mu je rekla: »Kad sam ja bila Ada, ja sam to stalno èinila.« Drugom prilikom poèela se hihotati, a kad sam je pitala �to
�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 129je tako smije�no, odgovorila mi je: »Sjeæa� se kad sam bila Ada i kad sam te natjerala da nosi� onu spavaæicu s naboranim ovratnikom, a tebi je to bilo tako mrsko?« (Doista sam je mrzila. Ne samo da je ovratnik bio naboran nego je prianjao visoko uz vrat, tako da sam imala osjeæaj kao da mi ne�to gmi�e uz vrat ili kao da me ne�to davi.) Prije nekoliko mjeseci vozili smo se mojim starim susjedstvom u Kansas Citvju. Vozio nas je moj sin Christopher, Angelijin otac. Bez upozorenja Angelia je poviknula: »Tata, zaustavi auto!« Iznenaðen hitno�æu u njezinu glasu, stao je. Okrenula se prema meni i uzbuðena uprla prst kroz prozor i rekla: »Bagda!« (Zove me Bagda otkad je poèela govoriti. To je rijeè koja na farsi jeziku znaèi »mudra �ena«. Mislite li daje itko od nas znao govoriti farsi ili da smo ikad èuli tu rijeè prije nego �to se Angelia pojavila? Ali zanijela sam se...) »Bagda, pogledaj! Sjeæa� li se kad sam ja bila velika, a ti malena kako sam te nosila preko ceste do voæarnice?« Naravno da sam se sjeæala. Za va�u informaciju, kad se Angelia pojavila, ta je trgovina bila veæ davna pro�lost.U svakom sluèaju, baka Ada imala je mrlju od roðenja s unutarnje strane desne nadlaktice. Bila je vrlo osjetljiva na dodir. Imala sam osam ili devet godina kada mi je baka Ada rekla da joj je to ostalo iz prija�njeg �ivota jer se jako opekla na �araè. (Za�to mije onda trebalo daljnjih trideset godina da shvatim povezanost izmeðu pro�lih �ivota i mrlja koje imamo od roðenja? �to mogu? Kao dijete toliko sam bila zauzeta prilagodbom na èinjenicu da sam medij da nisam imala ni vremena, ni energije, ni interesa za reinkarnaciju, tako da to jednostavno nisam registrirala.) Angelia se rodila s identiènom mrljom, ali 5 vanjske strane desne nadlaktice, i to u ravnini s mrljom koju je imala moja baka. Kao da mi baka Ada govori: »Zdravo, Svlvia! Vratila sam se!« To je takoðer bila naznaka daje du�a spremna otpustiti opeklinu koja se zbila tako davno jer se o�iljak preselio s unutarnje strane ruke na vanjsku i kod Angelije vi�e nije bio osjetljiv na dodir.Kako otkriti pro�le �ivoteNema sumnje da nam pro�li �ivoti na bezbroj naèina poma�u i nude korisne upute za dublje razumijevanje �ivota koji �ivimo. Takoðer nema sumnje da vas ugledni hipnoterapeut i/ili psiholog mo�e odvesti u pro�le �ivote.130 Ona strana i povratakA ako ste strpljivi, ustrajni i otvoreni, mo�ete sami sebi pomoæi da krenete u obilazak mjesta gdje ste nekoæ bili i da posjetite osobu koja ste nekoæ bili. Zapamtite, sve znanje o pro�lom �ivotu pohranjeno je u sjeæanju va�eg duha i �ivo je i zdravo u va�oj podsvijesti. Proces otkrivanja tog znanja va�em svjesnom umu sastoji se od pridr�avanja uputa koje æe vas odvesti do »spremi�ta« te nje�nog i me-todiènog rada na otkljuèavanju ngovih te�kih vrata.Nekoliko savjeta prije nego �to poènemo:Preporuèujem vam da sljedeæe stranice ili snimite na vrpcu ili zamolite prijatelja koji ima smirujuæi glas da vam ih snimi.Slobodno pustite tihu i umirujuæu instrumentalnu glazbu u pozadini dok snimate, a koja æe vam pomoæi da se usredotoèite na vrpcu kada je budete slu�ali te æe stvoriti atmosferu umirujuæe ljepote za putovanje koje slijedi. Vrpca nije nu�na. Mo�ete i usput èitati upute. Ali vjerujem da æe vam iskustvo vi�e koristiti usmjerite li um na u�ivanje u samom putovanju, a posao èitanja uputa prepustite vanjskom glasu.Ako u bilo kojem trenutku putovanja osjetite da ste zaglibili ili da ste nai�li na neoèekivanu zapreku koju ne mo�ete svladati, opustite se! Svladat æete je u drugom poku�aju ili u onom nakon toga. Zapamtite, nema �urbe, nema pritiska, a mo�da æe vam neka iskustva biti nova. Kao i kod drugih novih iskustava, �to vi�e vje�bate, bit æete manje smeteni, slobodniji i sigurniji u sebe. Zato vas molim da budete strpljivi.Bit æe i trenutaka dok putujete natrag u vremenu kada æete osjetiti kako ne samo da se prisjeæate pro�log dogaðaja nego ga tako jasno pro�ivljavate da vas to pla�i ili vam stvara bol. Ako se to dogodi, odmaknite se i opustite i promatrajte ga izdaleka kao promatraè. Tijekom ovakva iskustva neprestano se podsjeæajte da su dogaðaji koje prizivate u pro�losti, kao i sva bol i strah koje su mo�da uzrokovali.Ako vas to neæe sputavati, slobodno zamolite prijatelja da bude uz vas i da bilje�i sve �to vam se dogodi tijekom putovanja. Mo�e se dogoditi da poslije povratka shvatite kako ste djelomièno zaboravili ono �to ste rekli, vidjeli i osjetili, a ja ne �elim da se bilo koji dio va�eg uma optereæuje poku�avajuæi zapamtiti sve �to se zbilo.Ovo iskustvo zahtijeva spontanost. Va�e geslo tijekom cijelog putovanja glasi: »Nemo
j misliti! Nemoj ispravljati! Samo reci!«I na kraju, ovo je putovanje sto posto sigurno. Ne postoji nikakva opasnost od toga da se u bilo kojem trenutku neæete moæi vratiti.�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 131 Putovanje u pro�le �ivoteUdobno se smjestite na mirnome mjestu gdje se osjeæate sigurni i gdje vam ni�ta neæe odvraæati pozornost. Stavite stopala na pod i naslonite ruke na bedra s dlanovima prema gore, tako da ste spremni primiti bo�ansku energiju i milost.Zamolite Boga da vas okru�i bijelom svjetlo�æu Duha Svetoga. Osjetite kako vas obavija ljubavlju i toplinom i kako njezina iscjeljujuæa moæ upija i proèi�æava va�e brige i ono �tvas optereæuje.Svjetlost nje�no dodiruje va�e noge. Svaki se mi�iæ opu�ta prilikom njezina dodira: va�a stopala... svod stopala... svaki prst, jedan po jedan, otpu�taju bol i napetost... smiruje vas... bez �urbe... stanice se prisjeæaju kad su bile najzdravije, najvitalnije i vraæaju se u tu dob kako svjetlost polagano ide prema gore... Prema gle�njevima... potkoljenicama, koljena se opu�taju, otpu�taju, pomlaðuju se... nema napetosti... nema stresa... krv kola slobodno i zdravo, donosi kisik, donosi �ivot. Disanje se usporava, postaje dublje, ritmièno, smireno disanje kao u snu, a svjetlost ide dalje...Putuje preko bedara, stra�njice, donjeg dijela trbuha... proèi�æava... olak�ava... sva bol nestaje... hrani svaki organ, svaki mi�iæ, svaku venu, svaku stanicu...Di�ite duboko, bez te�koæa, ritmièno, svaki u dah i izdah bo�anski su i donose otpu�tanje i iscjeljenje...Bijela svjetlost Duha Svetoga masira trbuh, prsa, ramena, opu�tanje je poput energije koja se �iri kao val kroz organe, mi�iæe, kosti pa sve do kralje�nice, stupa �ivota, centimetar po centimetar, blagoslovljeno i postupno èisti od svih negativnosti, svih tereta, s puno ljubavi i brige.Svjetlost se spu�ta niz va�e ruke, ruène zglobove, dlanove, prste... otpu�ta i opu�ta... di�ete tiho, lagano... osjeæate se poput tekuæine, �ivi, osloboðeni stresa... mi�iæ za mi�iæeiva za tetivom, prst za prstom... nema �urbe... nema briga... nigdje nema napetosti... tako ste zadovoljni...732 Ona strana i povratakIde do vrata, upija svu napetost, mi�iæi i �ivci se opu�taju, rastereæeni su... glava, sljepooèice... disanje je ritmièno... oèi su zatvorene... Bijela svjetlost smiruje, nevidljive bo�anske ruke zastaju na tren iznad svakog dijela lica... usta se opu�taju... èelo... nos... lice se opu�ta... èeljust se opu�ta... ko�a postaje mek�a... krv kola, èistiproèi�æavajuæa...Disanje postaje dublje. Zatvorenih oèiju usmjerite pogled prema hrptu nosa, izbrojite do dvadeset... ne vi�e kako ne biste potpuno zaspali...A sada... zatvorenih oèiju, polako i ritmièno di�ite... vratite se u dob kad ste imali dvadeset godina... mo�da vam je roðendan ili je Bo�iæ ili je va�a svadba ili je prvi dan �kole ili bilo koji dogaðaj kojeg se jasno sjeæate... Ako se ne pojavi neki odreðeni dan i ako se detalji ne pojave odmah, pitajte se nje�no i bez �urbe: »Znam da sam imao dvadeset godina. Sto se opæenito zbivalo u mom �ivotu u to doba?« Ako se ni tad ni�ta ne pojavi, pojavit æe se sljedeæi put... Gdje ste �ivjeli, �to ste radili, tko vas je okru�ivao, kakav ste auto imali, neki detalj, veliki ili mali, otvorit æe se poput cvijeta i dat æe vam cijelu scenu, jasnu poput filma, kao da se zbiva upravo sada... Pogledajte oko sebe, primijetite svaku boju, svaki miris, svoju odjeæu, kako se osjeæate... Ako je sjeæanje veselo, prozivke ga jo� jedanput. Ako je to sjeæanje koje vas na bilo koji naèin uznemiruje, jednostavno ga promatrajte... Nema �urbe. Ostanite koliko god �elite i istra�ujte kako je opet imati dvadeset... A onda recite u sebi: »Neka se u bijeloj svjetlosti Duha Svetoga rastopi svaka negativnost, svjesna ili nesvjesna, koju nosim od svoje dvadesete godine pa sve do svoje trenutaène starosti i tijekom cijelog svog sretnog, zdravog, produktivnog i inovativnog duhovnog �ivota...«Sad putujte dalje do svoje desete godine, kada se oblikuje va� pravi identitet...To mo�e biti jo� jedan Bo�iæ, jo� jedan roðendan, jo� jedan prvi dan �kole, susret s novim preljem, poseban dan na logorovanju, bilo koji dan koji vam se javlja i isti postupak se ni�ta ne pojavi... U kojem ste razredu, u kojoj�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 133ste �koli, tko je bio va� uèitelj, s kim ste sjedili u klupi, gdje ste stanovali? Budite strpljivi... Dopustite da se pojavi vlastitim ritmom i jo� jedna scena, jo� jedan
jasni film naposljetku æe se pokazati... Istra�ujte ga, primijetite sve... Ponovno pro�ivite sretne trenutke, a tu�ne samo promatrajte... Ovo je va�e putovanje, sigurni ste i sve je u va�im rukama, ni boli ni tuzi nije tu mjesto... Ponovite jo� jednom: »Neka se u bijeloj svjetlosti Duha Svetoga rastopi bilo kakva negativnost, svjesna ili nesvjesna, koju nosim od svoje desete godine pa sve do svoje trenutaène starosti i tijekom cijelog svog sretnog, zdravog, produktivnog i inovativnog duhovnog �ivota...«Tad se tiho, polako i strpljivo vratite u trenutak kada ste zaèeti. Recite si da vi to mo�ete uèiniti. Upotrebljava t æete osjetilnu percepciju koju niste navikli koristiti. Nemojte misliti. Prihvatite prvu stvar koja vam se pojavi u mislima, oslikavajte slike s pomoæu nesvjesne verbalizacije koja samo èeka da doðe do izra�aja. Mo�da isprva naiðete samo na mrak. Pustite. Dopustite da se mrak i slike razvijaju onim ritmom kojim vam ih um razotkriva. Polako, mirno putujete od zaèeæa kroz ti�inu utrobe prema poroðaju. Tu je bitno podsjetiti se: »Bilo koju negativnost, bol ili strah koje æu do�ivjeti prilikom svog poroðaja neæu ponovno pro�ivljavati, nego æu samo promatrati svoj dolazak na ovaj svijet.«Sada putujete prekrasnim, ukra�enim, sjajnim, smirujuæim tunelom, vremenskim tunelom i mimo vas prolaze listovi kalendara no�eni povjetarcem miomirisa, idete unatrag, i jo�, stranice kalendara vraæaju se unatrag... Spremni, sretni i veseli kreæete prema èistoj bijeloj svjetlosti ispred vas... idete prema njoj... zakoraèite . u nju znajuæi da ste na sigurnome...U istom trenutku preplavljuje vas velièanstven sjaj ljubièastog svjetla, boja duhovnosti. U�ivate u njoj svjesni da ta ljubièasta svjetlost koja vas okru�uje izo�trava va�u svijest...Na platnu pred vama javlja se predivna �arko obojena karta svijeta. Pristupite joj i ka�ite u sebi: »Gdje134 Ona strana i povratakgod sam zasigurno veæ bio, neka mi se sjeæanje moje du�e smiluje i odvede moju ruku na to mjesto na ovoj karti.« Bez razmi�ljanja i bez gledanja, bez ometanja dopustite da va�a ruka dodirne kartu vodena va�im duhom instinktivno i trenutaèno.Provjerite gdje vam je ruka stala i imajte povjerenja i vjeru u sebe da to ne preispitujete, ma gdje to bilo. Potpuno ste spremni sve prihvatiti i recite: »Moj se duh sjeæa. Moj æe me duh odvesti onamo, u to vrijeme i do tog mjesta...«I odjednom vi ste ondje, na mjestu i u vremenu koje je poznato va�em duhu isto toliko kao i vrijeme i mjesto koje ste ostavili za sobom. Fascinirani i napunjeni energijom poènete primjeæivati detalje...�to imate na sebi?Ako ne mo�ete odmah vidjeti svoju odjeæu, potra�ite ne�to u èemu mo�ete vidjeti svoj odraz... zrcalo... izlog... ribnjak ili potok. Priðite bli�e i opi�ite �to vidite...�to imate na sebi?Jeste li niski, jeste li visoki, jeste li srednje visine?Jeste li vitki ili ste popunjeni i te�ki?Jeste li mu�ko ili ste �ensko?Koja je boja va�e kose?Je li dugaèka, kratka ili æela-vite?Nosite li �e�ir ili rubac ili ste gologlavi?Kakve su va�e cipele?Nemojte razmi�ljati! Prihvatite prvi odgovor. �to se vi�e prepustite svojim odgovorima, to æe opisi lak�e dolaziti...Koja je godina?Koliko vi imate godina?Tko je va�a obitelj?Gdje �ivite?Tko su va�a braæa i sestre? Imate li braæu i sestre?Tko su va�i roditelji? Jesu li oboje �ivi?Prihvatite prvi odgovor...Postoji li netko - majka, otac, braæa ili sestre, prijatelj i -koii su�ivot poslije �ivota: kako otkriti pro�le �ivote 135marite njihov spol i fizièki izgled i prodrite u bit njihova duha, u stvarnost njihova bitka...Tko su oni u va�em sada�njem �ivotu?
A sada je pet godina poslije...Gdje ste sada?Jeste li o�enjeni/udati?Ako imate braènog druga, kako izgleda?Jedno po jedno, opi�ite svako dijete ako ih imate...Gdje �ivite?Imate li posao? Èime se bavite? Kako provodite vrijeme?Opi�ite svoj dom i ono �to vidite kroz najveæi prozor. ..Jeste li sretni? Tu�ni? Zabrinuti? Ispunjeni?Prepoznajete li svog braènog druga ili bilo koje od svoje djece iz tog �ivota?Tko su oni u va�em sada�njem �ivotu?Ponavljate li danas odnos koji ste nekoæ imali s njima?Ono �to vam prvo doðe, to je toèno... Odgovarajte bez razmi�ljanja... Nema pogre�nih odgovora...A sada...Poðite do trenutka kad je va� �ivot prestao, do trenutka svoje smrti...Vi to samo promatrate, ne do�ivljavate...Nema straha, promatrate sebe kako idete Doma...Od èega ste umrli?Tko je bio u va�oj blizini?Je li bilo bolno?Tko je s One strane do�ao po vas? Poznajete li tu osobu sada?Koje ste bolesti, made�e, ostatke te smrti ponijeli sa sobom u ovaj �ivot?Ako sagledate taj �ivot, koja mu je bila svrha? Koja mu je bila primarna tema? Koja mu je bila sekundarna tema? �to ste tad odraðivali i �to ste nauèili?Prihvatite prvi odgovor koji vam doðe - koji ste od svojih �ivota upravo gledali? Koliko ste �ivota imali dosad?136 Ona strana i povratakA sada polako, smireno, okupani bijelom svjetlo�æu ljubavi Duha Svetoga i bogatom zelenom svjetlo�æu iscjeljenja i s ugodnim osjeæajem koji teèe va�im tijelom i duhom...Polako se vratite u sada�nji �ivot i sretni i osvje�eni zahvalite Bogu na sigurnom putovanju i ponovnom sjedinjenju sa svojom beskonaèno�æu i otvorite oèi...Ako nemate prijatelja koji æe zapisivati va�e odgovore tijekom same vje�be, odmah zabilje�ite u dnevnik ili na vrpcu �to detaljnije sve èega se sjeæate od iskustva koje ste upravo do�ivjeli.Ponovite ovu vje�bu koliko god puta �elite i vjerojatno æete se iznenaditi jer æete se sa svakim putovanjem vraæati u drugo vrijeme, mjesto i �ivot.Kad ste dovoljno uvje�bani da vam bude ugodno tijekom procesa, mo�ete ga doraditi i upotrijebiti u bilo koju odreðeniju svrhu. Zanima vas podrijetlo made�a koji imate od roðenja ili kakva bolest ili pak neobja�njeni strah? Pitate li se poznajete li svog najboljeg prijatelja ili ljubav svog �ivota ili svoje dijete otprije? Postoji li osoba s kojom se nikako ne sla�ete ma koliko se trudili, te �elite istra�iti moguænost lo�eg iskustva s tom osobom u nekom od pro�lih �ivota kako biste ga napokon poku�ali razrije�iti? Imate li kroniènu odbojnost prema nekome mjestu, kulturi ili temi koju ne razumijete i �elite prevladati?Ovu vje�bu mo�ete upotrijebiti da potra�ite odgovor na bilo koje pitanje ili zadovoljite znati�elju. Prije nego �to poènete, recite sebi i Bogu ono �to vas zanima i onda zamolite vremenski tunel da vas odvede u �ivot u kojem se nalazi odgovor znajuæi da ste na svakom koraku puta okru�eni i za�tiæeni bijelom svjetlo�æu Duha Svetoga.I uvijek iznova u svakom od svojih �ivota.Duhovi:�to su oni i�to mo�ete poduzeti»Ja ne vjerujem u duhove«, rekla mi je jednom moja klijentica, »ali cijeli ih se �ivot bojim.« To je vrlo dobra ilustracija opæeg stava s kojim sam se susretala otkad se slu�beno bavim istra�ivanjem pojave duhova, a to je od 1974. godine, kad sam osnovala Zakladu za istra�ivanje nadnaravnog »Nirvana«. Neki od tih duhova bili su zalutali glodavci, lo�e instalacije, optièke varke, bujna ma�ta i nekoliko �alosnih poku�aja prijevare. Nije ni èudo �to su duhovi na tako sumnjivu glasu.Ali srela sam i vrlo stvarne duhove, transcendirane duhove, energetske otiske i
kinetièku energiju i dok sam uèila �to svako od njih jest i po èemu se razlikuju, na�la sam jo� potvrda o vjeènoj snazi du�e.DuhoviDuhovi doista postoje. Srela sam ih, razgovarala s njima, èak sam s nekima stvorila i odnos. �alosti, ali i zaèuðuje èinjenica daje svim duhovima zajednièko jedno, ne znaju da su mrtvi. Iz njima posebnih i vrlo osobnih razloga, duhovi odbijaju transcendirati na Onu stranu i uporno �ele ostati na zemlji. U svom zbunjenom i zavedenom umu oni su isto tako�ivi i stvarni kao i mi. Buduæi, da se poslije138 Ona strana i povrataksmrti tako tvrdoglavo dr�e ove na�e dimenzije, od svih stanovnika svijeta duhova njih je najlak�e èuti i vidjeti.Jedno od mojih pravila koje nikad ne prekr�im jest da prije nego bilo �to poènem raditi, najprije istra�im pojavu duhova. Kad ne bi bilo tako, dovela bih u pitanje svoju objektivnost nekim unaprijed stvorenim oèekivanjima. �to se toga tièe, medij vrlo lako mo�e izazvati la�no viðenje duha, i to s pomoæu nekoliko dojmljivih provjerenih èinjenica. I na kraju bi ga razotkrili. Hvala lijepa, ali to nije za mene.Kad su me zamolili da za TV seriju Nerazrije�ene zagonetke istra�im rasprostranjene glasine kako restoran na litici u sjevernoj Kali-forniji Destilerija Moss Beach ima duha, stigla sam tamo a da nisam znala ni�ta vi�e o lokalu osim daje bezbroj vlasnika, kuhara, konobarica i gostiju èulo i vidjelo prestra�enu �enu u sobama i na obli�njoj pla�i. Naknadno sam saznala daje prema lokalnoj predaji ona bila legendarna �ena u modrome, èesta go�æa kad je destilerija doista bila ilegalna toèionica u kasnim dvadesetim. Prema prièi, varala je mu�a s pijanistom i jedne je veèeri sluèajno stradala na pla�i od uboda no�em dok je poku�avala razdvojiti njih dvojicu.Duhovi vole biti u sredi�tu pozornosti ili im se mo�da sviða na�a reakcija na njih. Ni ova �ena nije bila iznimka. Ubrzo se pojavila nakon �to su TV kamere poèele snimati. Ali umjesto s nevjernom brbljavicom, razgovarala sam s tu�nim, zabrinutim duhom. �ena je doista bila odjevena u modro i imala je velik �e�ir s rupcem. Predstavila se kao Marv Ellen Morlev. Rekla je da je stradala u stra�noj automobilskoj nesreæi u blizini Destilerije Moss Beach i da pretra�uje podruèje u potrazi za trogodi�njim sinom kako bi ga utje�ila. Njezina frizura i odjeæa bili su staromodni, ali ona je oèito smatrala da je samo nekoliko minuta pro�lo od nesreæe. Vrijeme gubi znaèenje poslije smrti èak i za one koji ne idu kroz bijelu svjetlost na Onu stranu, gdje im je mjesto.Tek kad sam zavr�ila taj dio snimanja za seriju, kamere su pratile dvoje zaposlenika Destilerije Moss Beach do lokalne knji�nice, gdje su, nakon �to su prouèili stare novine, nai�li na osmrtnicu �ene Marv Ellen Morlev. Uzrok smrti: automobilska nesreæa. Njezin mu� i trogodi�nji sin pre�ivjeli su nesreæu.Njezin duh ostao je u la�nom uvjerenju da je njezino trogodi�nje dijete treba. Jo� je jedan duh ostao tako zatoèen, ali iz posve drukèijeg razloga: njegova su vjera i povjerenje umrli davno prije njega.Duhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 139Kad sam 1984. g. krenula na Alcatraz kako bih istra�ila »èudne pojave«, taj je zatvor na otoku veæ prije mnogo godina zatvorio svoja vrata zatvorenicima. Pratile su me kamere i novinar TV postaje CBS. Noæni èuvar koji je prvi prijavio te neobiène pojave bio je s nama, kao i biv�i zatvorenik Leon Thompson.Atmosfera u Alcatrazu nije me iznenadila. Bila je okrutna, prazna, zlokobna i agresivno je napadala osjetila. Dok smo obilazili zatvor, intenzivno sam reagirala na jednu posve praznu æeliju u zatvorskoj bolnici. »Vidjela« sam slovo S i na praznim se zidovima pojavilo ono �to se meni uèinilo kao bilje�ke i komadi kartona. Poslije sam saznala daje to bila æelija u kojoj je Robert Stroud, poznat kao Ptièar Alcatraza, proveo vi�e od deset godina. No nikad nije dijelio svoju æeliju s pravim pticama, samo sa stotinu bilje�aka o njima i njihovih slika kojima je oblijepio zidove.Grozan osjeæaj nekog pro�log nasilja preplavio me pri ulasku u zatvorske praonice. Nekoliko trenutaka poslije pojavio se duh. Bio je visok i æelav s opreznim pogledom u oèima. Odmah se pojavio inicijal M, ali rekao mije da su ga zvali Koljaè.Sve sam to rekla svojoj maloj ekipi koja je bivala sve obeshra-brenija i nesigurnija. Leon Thompson, koji je iznenada izgledao kao da èezne za dobrim starim vremenima kad su ostali zatvorenici Alcatraza bili �ivi kriminalci i ubojice, polako mi je pristupio. Sjeæao se Koljaèa, plaæenika po imenu Abie Malkowitz, kojeg je drugi zatvorenik ubio u zatvorskoj praonici.
Najmanje �to mo�emo uèiniti za duhove koje sretnemo jest da ih poku�amo uvjeriti da su mrtvi i da ih gurnemo prema svjetlosti. U meðuvremenu duhovi s One strane svjesni su tih du�a koje su vezane za zemlju i èine sve stoje u njihovoj moæi da ih vrate doma. U biti dok mi guramo, oni s One strane vuku i prije ili poslije, za minutu ili stotinu godina, ti æe duhovi naæi svoj put do svjetlosti.Iskreno ga �eleæi izbaviti odatle, kao i sebe, poèela sam jadnom Abieju Malkowitzu govoriti kako se njegov �ivot zavr�io i kako mo�e iæi doma i naæi mir u Duhu Svetome. Krenuo je prema meni. Gledao je u mene, ali odbijao je èuti ono �to sam mu govorila.Mrzim gubiti, osobito ako se radi o neèijoj du�i. Umjesto da odustanem, pozvala sam svog uvijek prisutnog »aduta«, svoju duhovnu vodilju Francine. Dok sam ja bila u transu, ona mu se obratila kroz mene:»Ne boj se.._MLti .RSL�e.iiniP..nauditi...«...-<..740 Ona strana i povratakTakvo �to veæ je èuo. U to je bila sigurna, i to bezbroj puta od ljudi koji su mu poslije nanijeli duboku bol. Gledajuæi ga ravno u oèi, nastavila je: *»Kad napustim Svlvijino tijelo, vratit æu se na Onu stranu. Molim te, poði sa mnom. Ondje su ljudi kojima je stalo do tebe i koji ti �ele pomoæi.«U dugoj ti�ini razmotrio je stoje rekla i dobro ju je promotrio. Kad je napokon progovorio, odgovor je bio kratak i vjerojatno jedini u njegovu �ivotu koji mu je pru�ao sigurnost: »Ne vjerujem ti.«Abie Malkowitz jo� je zatvorenik Alcatraza, duh vezan za zemlju koji zaveden vlastitim odabirom �ivi u tom napu�tenom paklu. Èudne se stvari i dalje zbivaju u mraènim noæima onoga stoje sad Nacionalni park »Alcatraz«. Poslije toliko godina jo� se molim za njega i molim bijelu svjetlost Duha Svetoga da ga odvede doma.Ona strana i ja ipak smo jednom bili uspje�ni. Tog duha nisam nikad zaboravila jer se radilo o najprestra�eni]em i najoèajnijem duhu kojeg sam ikad srela. Neæu navesti ime muzeja u San Francis-cu koji me zamolio da istra�im prijavu zvuka ljudskih koraka, sjene koja se mièe i povremenog odjeka �enskog plaèa. Buduæi da muzej ne navodi duhove u svojim bro�urama, pretpostavljam da bi radije bio poznat po svojim izlo�cima. Muzej je sagraðen na mjestu gdje je nekoæ bio staraèki dom koji su vodile èasne sestre. Zatekla sam jednu od njih kako luta muzejskim dvoranama. Njezin je kratki �ivot zavr�io vi�estrukom tragedijom zbog ilegalnog pobaèaja.Nisam mogla zamisliti kakvu je noænu moru morala pro�ivjeti i preklinjala sam je neka dopusti da se to napokon zavr�i u miru i utjesi koji je èekaju s One strane. Povjerovala mije. Ona je ipak bila struènjak za temu transcendentnosti i �ivota poslije smrti. I upravo ju je to sprjeèavalo. Bila je uvjerena kako je grijeh koji je poèinila tako neoprostiv da vi�e nije dostojna da stane pred Boga, a kamoli da Ga zamoli za suosjeæanje.Na sreæu, i ja sam odgojena kao katolikinja, tako da sam joj se mogla obratiti rijeèima koje smo obje razumjele. Trebalo nam je nekoliko posjeta, mnogo molitava, nekoliko svetih rituala, ali Fran-cine i ja napokon smo joj vratile vjeru u sebe kao dijete savr�ena Boga ljubavi i nakon posljednje pomasti krenula je dobrovoljno prema svjetlosti. (Usput, neka ova prièa o duhu bude odgovor onima koji se pitaju za�to vjerujem daje krivnja tako destruktivna sila.)Tu je i duh koji bi mogao dobiti nagradu za najbolji tajming. ji magazin, �ouLosanðeleske televizije, zamolio me je daDuhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 141pregledam doista bizarano i zanimljivo mjesto zvano Tajnovita kuæa Winchester zbog moguæih duhova. Kuæa je zami�ljena potkraj 19. stoljeæa u suradnji Sare Winchester s timom duhova s kojima je komunicirala svaku veèer u svojoj maloj plavoj sobi za seanse. �arah je bila nasljednica bogatstva steèena prodajom pu�aka MVinchester. Medij joj je rekao da su je proklele sve osobe koje su ubijene vin-èesterkom te kako joj je jedina nada da sagradi kuæu tako golemu i slo�enu daje ne mogu naæi zli duhovi koji su poslani daje kazne.Procijenjeno je da su �arah i njezina ekipa noænih arhitekata--duhova uspjeli sagraditi nekih 750 soba, sru�iti ih, ponovno dizajnirati, sagraditi i onda opet sru�iti i sve to kako bije spasili od prokletstva. Svaku je noæ spavala u drugoj sobi, odbijala je kontaktirati s ljudima, osim sa svojim beskonaènim nizom graditelja i domara, okru�ila se tajnim prolazima i vratima za izlaz u nu�di. No nije mogla izbjeæi smr
t koja je stigla dok je mirno spavala. Do�ivjela je zrelu dob od osamdeset i pet godina, i to bez prokletstva.Danas Tajnovita kuæa Winchester izgleda kao nedovr�ena sla-galica od 160 soba i zaslu�uje da bude povijesna znamenitost. U njoj su kilometri i kilometri jezovitih hodnika koji ili zavr�avaju garderobama ili zidom, a drugi pak koji su svega �ezdeset centimetara �iroki zavr�avaju ulazom u zamrzivaè. �arah je èula da duhovi vole ulaziti kroz dimnjak pa je sagradila 47 dimnjaka. Opsjednuta brojem 13 inzistirala je da staklenik ima 13 kupola, 13 palmi krasilo je prilaz kuæi, strop se sastojao od 13 panel-ploèa, bilo je 13 odvodnih rupa u kuhinjskom sudoperu i 13 svijeæa u svijeænjaku. Jednu je noæ, uvjerena daje vidjela otisak ðavolje ruke u podrumu, naredila da se ta soba zapeèati i sazida i to je tako savr�eno izvedeno da je stotinu godina poslije jo� nisu na�li.Kad me ekipa Losanðeleske televizije zamolila da poðem s njima u Tajnovitu kuæu Winchester, ja sam je veæ bila posjetila. I to ne samo jedanput nego s nekoliko ekipa koje kao ni ja nisu mogle odoljeti kuæi koju su sagradili duhovi za duhove. Veæi dio prve noæi koju sam provela u toj mraènoj kuæi (u kuæi uglavnom nema struje) bio je napet i prepun dogaðaja - posvuda neobja�njivi naleti ledenog zraka. Animirana igra svjetlosti, u jednom trenutku jarkih boja, da bi onda iznenada nestala kao �to se pojavila. Dvije goleme kugle, bijesne i �arkocrvene, i�le su nam u susret i onda eksplodirale i nestale u tami. Svi smo èuli zvuk stolarskih èekiæa kako udaraju po cijevima i drvu, vrata su se otvarala i zatvarala sama od sebe, èuli su se koraci i zvuk lanaca - ne�to �to su èuli i mnogi posjetitelji. A142 Ona strana i povratak1Duhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 143ja sam èula zvuk orgulja. Ostali nisu, no otkrili smo da se lijepo èuju na snimci koju smo napravili tijekom te duge noæi.Sve �to sam znala o kuæi kad sam prvi put kroèila u nju bilo je daje golema, u gotièkom stilu, da ju je dala sagraditi �arah Win-chester i daje njezino èi�æenje vjerojatno bilo noæna mora. Kad se pojavio braèni par duhova u pratnji svog velikog labradora i rekao mi da su domari koji �ive u kuæi, pitala sam se za�to bi netko ostao i dalje èistio kuæu i poslije svoje smrti. �ena je izgledala kao Latino-amerikanka i zvala se Maria. On je imao crvenu kosu i oboje su nosili radnu odjeæu s prijelaza stoljeæa. Nisu prijetili, ali nimalo im se nije sviðalo �to su stranci u kuæi njihove gazdarice.Daljnja su istra�ivanja otkrila da, iako je bila ekscentrièna i nedru�tveni samotnjak, �arah Winchester je bila pravedan, ljubazan i doista velikodu�an poslodavac tijekom trideset i osam godina, koliko je provela u kuæi, a ovo dvoje beskrajno odanih slugu odbilo je svjetlost s One strane kako bi i dalje �titili i èuvali bolesnu potrebu za privatnosti gðice Winchester.Bilo je oèito da nisam mogla obeæati da æe se njih dvoje pojaviti za kamere televizijske ekipe koja je putovala nekoliko sati iz Los Angelesa u nadi da æe ih snimiti na filmu. Ali navijala sam da malo prodrmaju voditelja tog na mjestu dogaðaja snimljenog dijela �oua. Neæu spominjati njegovo ime - ne bih htjela da mu bude neugodno. (Zapravo bih to voljela, ali obeæala sam sebi da æu biti pristojna.) Nisam morala biti vidovita da vidim kako mu to ba� i nije bio zadatak snova. �to se njega ticalo, postaja ga nije dovoljno plaæala da prati neku luðakinju po kuæi u potrazi za duhovima za koje svi normalni ljudi znaju da ne postoje. Bila sam sigurna da smi�lja �to æe napisati kad bude predavao svoju ostavku dok smo èekali... i èekali... i èekali... a kamere su snimale...Napokon mu je svega bilo dosta i svima je rekao da æe biti vani ako se ipak ne�to zanimljivo dogodi.Kako se okrenuo, netko za koga èak ni ja nisam znala daje bio dovoljno blizu da ga èuje, odluèio je da ovaj èovjek treba malo preispitati svoje pona�anje. Nisu se pojavili domari, nego duh Sare Win-chester osobno, koji se ba� kad je trebalo pojavio u njegovu vidokrugu kao bijela sumaglica koja se kretala graciozno ispred prozora na prvom katu i ostao ovjekovjeèen na filmu, a zatim je nestao nakon dobro obavljena posla. Nakon �to se uspio smiriti i kad je bio u stanju sroèiti normalne reèenice, voditelj je bio pun pa�nje, ponizan i nije se micao od mene cijelu noæ.Hvala ti, �arah. Kad se ne bih bojala da æe� novac potratiti na izgradnju jo� jedne sobe, poslala bih ti èek za taj nastup.
Bez sumnje, jedan od najtvrdoglavijih, najmrzovoljnijih i naj-svadljivijih duhova koje sam srela nastanjen je u Sunnvvaleu u Kaliforniji u lokalnoj prodavaonici djeèjih igraèaka Toys 'R' Us. U ljeto 1978. g. prodavaèi i kupci poèeli su primjeæivati da ne�to doista nije u redu. Svjetla su se palila i gasila, slavine su se otvarale i zatvarale bez ikakva razloga. Koraci su odjekivali iz praznih prostorija i èulo se lupanje. Pokvarena lutka koja govori na sav je glas poèela vri�tati »mama« kad su je stavili u kutiju daje vrate proizvoðaèu. Tijekom noæi, kada nitko nije mogao ni uæi ni izaæi iz prodavaonice, a da ne pokrene sofisticirani alarm, netko je sistematski micao igraèke s polica i slagao ih na podu kako bi stvorio promi�ljene i vrlo kompleksne uzorke. Hrpa papira koja nije bila ni blizu ventilatora ili otvora za zrak iznenada bi kao no�ena vjetrom padala na pod, list po list. Dobro prièvr�æeni izlo�ci ru�ili su se, stvari obje�ene na zid poèele bi se divljaèki klatiti...Napokon, jednog je dana moj telefon zazvonio. Voditelj prodavaonice, ne ba� uvjeren da su posrijedi duhovi, stupio je u kontakt s popularnim TV �ouom To je nevjerojatno. U nadi da æe poveæati svoje izglede da snime duha pozvali su i mene da im budem »istjerivaè duhova«.Nekoliko zaposlenika prodavaonice Toys 'R' Us pokrenulo je istragu poku�avajuæi otkriti identitet duha. Najvjerojatniji im je kandidat bio Martin Murphv, bogat, dru�tven osnivaè Sunnvvalea koji je umro 1884. g. Prema predaji ljudi su ga znali vidjeti kako za punog mjeseca luta svojom voljenom dolinom Santa Clara. O duhu su govorili s nje�nosti i zvali su ga Martin. ¦Ja, naravno, nisam ni�ta istra�ivala, tako da sam bila spremna i za Martina Murphvja i za sluèaj da neæe biti nikoga kada su te veèeri nekoliko zaposlenika, TV ekipu i mene zakljuèali u prodavaonicu i ukljuèili alarm kako bi onemoguæili da bilo tko uðe ili izaðe prije jutra.Ubrzo nakon �to smo se smjestili, odbjeglo stado lopta za pla�u iznenada je poletjelo s polica na pod. Ubrzo zatim medicinka sa stra�nje strane police pala je na pod. Ali to se dogaða, ne ba� tako lako, ali ipak je moguæe pa smo je vratili na mjesto i osigurali te�kom kutijom. No ona je opet pala, a kutija je bila pa�ljivo pomaknuta. Onda je krpena vreæica puna suhoga graha izvela nimalo graciozan skok s uzvi�ene platforme na svje�e voskom ula�ten linoleum.144 Ona strana i povratakNe�to poslije ponoæi vidjela sam duha prvi put. Crpio je imaginarnu vodu iz potoka kojije tekao u kutu prostorije. Noga mu je bila ozlijeðena i krvava, tak6 daje �epao.To nije bio Martin Murphv.Rekao mije da se zove John Johnston, ali da su ga svi zvali Yon ili Yonny. Rekao ja daje bio putujuæi propovjednik kojije stanovao kod obitelji na èijem smo zemlji�tu stajali. Volio je Beth, kæer bogatog, uglednog braènog para iz Sunnvvalea, ali ona mu je slomila srce udav�i se za drugoga i preseliv�i se u Boston. Johnnv, kako sam gaja prozvala, �elio je ostati ondje gdje bi ga Beth mogla naæi kad jednom shvati daje pogrije�ila i vrati se.Sljedeæi dan ekipa emisije To je nevjerojatno otkrila je gledateljima u Povijesti okruga Santa Clara prièu putujuæeg propovjednika Johna Johnstona kojije èesto stanovao kod svojih �upljana i kojije umro neo�enjen nakon �to je iskrvario od rane zadobivene udarcem sjekire 1884. g.Martin Murphv umro je te iste godine ostaviv�i za sobom nekoliko djece, meðu njima i kæer Elizabeth, koju su svi zvali Beth.Godine 1884. na mjestu dana�nje prodavaonice igraèaka bio je voænjak s potokom kojije tekao kroz jedan od kutova prodavaonice, ondje gdje sam vidjela Johnnvja Johnstona kako crpi vodu.Te smo noæi napravili mnogo fotografija u prodavaonici igraèaka u Sunnvvaleu. Na infracrvenim snimkama jasno se vide velike, neobja�njive mrlje svjetlosti usred zraka. Moja je omiljena snimka ona koja prikazuje Johnnvja, otraga osvijetljenog, kako nas promatra naslonjen na police.Mnogo sam mu puta poku�ala objasniti da mu je �ivot kao John-nyju Johnstonu gotov i da bi na�ao Beth s One strane samo kad bi pristao uæi u svjetlost. Napokon mu je bilo dosta �to ga gnjavim time i dao mi je ultimatum: »Ako mi jo� jedanput ka�e� da sam mrtav, neæu vi�e razgovarati s tobom.«Od toga dana kada ga posjetim s unukom Angelijom, razgovaramo o drugim stvarima, dok on, èvrsto uvjeren da se brine za voænjak, èeka da mu se Beth vrati. Jednog je da
na prigovorio da mu smetaju ona buèna djeca koja se pojavljuju bez nekog razloga, a osobito buèni i neodgojeni blizanci - na koje su mi se zaposlenici prodavaonice potu�ili ne�to kasnije tog istog dana.Jednog dana, kad napokon naðe svoj put na Onu stranu, nadam se da æe Beth biti prva koja æe mu po�eljeti dobrodo�licu doma. Svima iz prodavaonice Tojs 'R' Us u Sunnyvaleu nedostajat æe, a iDuhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 145meni. Uspjeli smo izgraditi neku vrstu »prijateljstva«, a mojoj je unuci zabavan kad je vodim sa sobom u posjet.Buduæi da duhovi misle da su jo� �ivi, oni su èvrsto uvjereni da imaju pravo na prostor u kojem se nalaze. Nas smatraju uljezima. Oni su ipak ondje bili prvi. Tra�iti od duha da bude tiho ili da otiðe jednakoje kao kad biste tra�ili od svog domaæina da umukne ili da napusti svoj dom. To se neæe dogoditi.Srela sam ih na desetke i prije ili poslije oni æe transcendirati uz timski napor nas i onih s One strane. U meðuvremenu, oni zaslu�uju da suosjeæamo s njima, a ne da ih se bojimo. Uostalom, mo�da ni s nama ne bi bilo tako lako �ivjeti kad ne bismo znali da smo mrtvi.Transcendirani duhoviPostoji i druga vrsta duhova. To su oni duhovi koji su veæ prihvatili svoju smrt i pre�li na Onu stranu. Kada nas posjeæuju, onda dolaze iz druge dimenzije, èime ih je te�e jasno vidjeti i èuti. Percepcija duhovnog svijeta mojim oèima i u�ima izgleda kao kad biste gledali i slu�ali sobu punu ljudi kroz pauspapir i s vatom u u�ima, no ja nisam provodila mnogo vremena poku�avajuæi to. Zato je obièno lako razlikovati transcendirane duhove od ostalih koji imaju gotovo ljudsku jasnoæu. Stoje vi�e vremena pro�lo od njihove pro�le inkarnacije, to je njihova vibracija br�a i vi�a. Ne prigovaram i ne �elim ni prema kome iskazati nepo�tovanje, ali Francine koja se nije inkarnirala gotovo petsto godina zvuèi kao jedna od onih vjeverica iz crtica.Razlika u visini glasa kod duhova mo�e biti i te kako zanimljiv izazov kod tumaèenja. Prije nekoliko dana posjetio me prekrasan mu�karac nadajuæi se da æe dobiti neki znak daje njegova draga, preminula �ena u njegovoj blizini. Odmah sam je vidjela. Bila je brineta koja je zraèila sreæom i imala je malene, upale oèi i jaku èeljust. Odmah je potvrdio moj opis, ali me onda, kako bi bio potpuno siguran, zamolio za ime koje su oni od milja govorili jedno drugomu.Va�no je spomenuti da sam ja kao medij poput �ice koja povezuje ovu i onu stranu. Nemam pravo redigirati ono �to dobijem, èak i kad sam sigurna da ne mo�e biti toèno. Pa�ljivo sam slu�ala i onda sam �to uvjerljivije rekla: »Zvuèi kao... smooshie?«146 Ona strana i povratakDuhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 147Bila sam dovoljno blizu - bilo je ivooshie. Bio je izvan sebe. Ne samo da je to bio detalj koji nisam mogla znati nego to ne bih mogla pogoditi ni da mi je d^o tjedan dana. Nakon èetiri mu�a i previ�e veza bila bih se kladila da sam èula sva imena. Ali izgubila bih. Wooshieje bilo ne�to novo.Najlak�i naèin da si predoèite razliku u vibraciji izmeðu duhova i transcendiranih duhova jest da kao primjer uzmete elektrièni ventilator. Kada je iskljuèen, vidite njegove nepomiène lopatice propelera. To smo mi u ovoj dimenziji. Ako ukljuèite ventilator da se sporije okreæe, lopatice se okreæu tako da vam je te�ko razaznati pojedinaène lopatice, ali ne i nemoguæe ako se usredotoèite. To je dimenzija duhova, manje jasnih od nas poslije smrti, ali ipak vidljivih. Ako ukljuèite ventilator na najjaèe, lopatice se okreæu tako brzo da postanu gotovo nevidljive - mo�emo vidjeti kroz njih i èini nam se kao da su nestale. To je dimenzija transcendiranih duhova koja postoji pri brzini/vibraciji koju normalno ljudsko oko ne mo�e percipirati. Sljedeæi put kada se upitate za�to biste vjerovali da duhovi postoje ako ih ne mo�ete vidjeti, upitajte se prestanete li vjerovati da ventilator ima lopatice svaki put kad ga ukljuèite na najjaèe.Na sreæu, neki su duhovi, osobito ako su nedavno preminuli, dovoljno moæni i njihova �elja da nas posjete dovoljno je jaka da mogu usporiti svoju vibraciju i omoguæiti nam da ih nakratko vidimo, èujemo i percipiramo kao ljudska biæa. Moja baka Ada primjer je toga i prvi je put to dokazala 1954. g., tj. dvije godine poslije svoje smrti.Baka Ada Coil, iznimno vidovita od roðenja, bila je moja mentorica, moj idol i str
pljiva osoba od povjerenja, puna ljubavi za dijete koje nije uvijek moglo razlikovati darove vidovitosti i ludilo. Baka Ada smireno mije obja�njavala glasove i vizije kojih nitko nije bio svjestan osim mene. Objasnila mije stoje duhovno vodstvo kad sam vri�teæi istrèala iz sobe nakon prvog susreta s Francine. Odredila je moj �ivot uèeæi me da biti vidovnjakinja nije teret, nego sveti blagoslov. Baka Ada uvijek se nadala i vjerovala je da æu postati uèi^ teljica. To se, blago reèeno, èinilo vrlo nevjerojatnim tijekom moje srednje �kole. Kada sam imala tek osamnaest godina i bila bruco-�ica, veliko srce bake Ade prestalo je kucati i ujedno slomilo moje.Mjesec dana prije dvadesetog roðendana poèela sam svoju karijeru kao uèiteljica u maloj katolièkoj �koli u Missouriju. Nije pro�ao nijedan dan, a da nisam po�eljela da je baka Ada po�ivjela dovoljno dugo da èuje razred uèenika kako oslovljava njezinu malu Sylviju s gðice Shoemaker (moje djevojaèko prezime).J j^l^jrj'L . ¦; -U studenome, dva mjeseca nakon poèetka �kole, moj je telefon zazvonio. Bila je to sestra Regina Marv, ravnateljica �kole. Nikad me prije nije zvala tijekom vikenda i zvuèala je uznemireno. Ja sam, naravno, jo� �ivjela pod utjecajem katolièkoga grizodu�ja i odmah sam pretpostavila da sam poèinila jedan od smrtnih grijeha. Poku�avala sam se sjetiti koji. Kako bih dobila na vremenu, pitala sam ju je li sve u redu, a ona je odgovorila da nije sigurna.Rekla je daje do�la ranije u �kolu kako bi iskoristila ti�inu prazne zgrade da obavi administrativne poslove. Alarm je bio ukljuèen i svi su razredi bili zakljuèani. Kad je prvi put èula zvukove iz prizemlja, odbacila ih je smatrajuæi daje rijeè o ma�ti. Uostalom, nitko nije mogao uæi u zgradu, a da ne pokrene alarm. Ali stoje vi�e slu�ala, to je bila sigurnija da èuje korake po ploèicama »donje razine«, kako je ona nazivala podrum gdje su se nalazili peæ, ventilacija i moj razred. Hrabra i katolikinja do sr�i, sestra Regina Mary zgrabila je raspelo i oprezno krenula u podrum da vidi o èemu je rijeè.Iako smo i ona i ja provjerile da su vrata mog razreda zakljuèana kad smo veèer prije krenule doma, ona ih je na�la �irom otvorena kad je si�la u podrum. U mom je razredu zatekla stariju �enu kako je promatra.Iznenaðena, ali ujedno s olak�anjem, sestra Regina Mary pozdravila ju je oprezno i pitala: »Mogu li vam pomoæi?«»Ne, hvala«, odgovorila je �ena. »Samo sam navratila da vidim Sylvijin razred. Molim vas, recite joj kako mislim da joj dobro ide.«Sestra Regina Mary obeæala joj je da hoæe i pitala je �enu kako se zove, ali ona je odgovorila: »U redu je. Ona æe znati.«Telefon je zazvonio i sestra Regina Mary oti�la je da se javi. Kad se nakon nekoliko minuta vratila, �ene vi�e nije bilo, stoje bilo nemoguæe jer je nije vidjela kako odlazi i nije pokrenula alarm.Pitala sam je kako je �ena izgledala.»Bila je visoka oko 1,70 m, imala je posve sijedu kosu s frizurom s poèetka 20. stoljeæa, ne�to poput onih na slikama Charlesa Dana Gibsona. Nosila je plavu haljinu i mirisala je na lavandu. Poznajete lije?«To je bio jedan od trenutaka u mom �ivotu koji mi je nudio najveæu utjehu i potvrdu. »Da«, rekla sam. »To je moja baka.« »Ali kako je u�la i iza�la?« Tad sam se veæ smje�kala. to Jaka*.,Ona je mrtva.«. ,,____148 Ona strana i povratakSestra Regina Mary jedva je uspjela izustiti neiskreno i jedva jasno: »Shvaæam.«Nakon toga me vi�e nije gledala na isti naèin.To je bio transcendirani duh bake Ade. Nije bio izgubljen, zbunjen i vezan za zemlju, nego moæan i dovoljno odluèan da se ponovno pojavi, provjeri da sam na dobrome mjestu, preda svoju poruku i vrati se doma na Onu stranu.Kad ka�em klijentu da vidim preminulu voljenu osobu kako stoji kraj njega i potkrijepim to opisom, posve razumijem pogled koji mi uputi. I ja sam se nasmije�ila na isti naèin. Nikad ne dodam: »Èestitam, oni nisu duhovi,« jer bih ostatak tumaèenja provela obja�njavajuæi. Ali duhovi koji su zaglibili u na�oj dimenziji podlije�u jednom od na�ih osnovnih zakona fizike: ne mogu biti na vi�e mjesta u istom trenutku. Ne mogu istodobno �etati Alcatrazom ili Destilerijom Moss Beach i posjeæivati voljene osobe.Transcendirani duhovi to mogu i èine. Kreæu se slobodno meðu nama neogranièeni vremenom i prostorom. Takve stvari ne postoje s One strane, gdje se �ivot gleda iz perspekt
ive vjeènosti i beskonaènosti. Tema koja izaziva najveæe nestrpljenje u Francine jest kad je pitam: »Kada?« U njezinu svijetu nema razlike izmeðu stotinu godina i jednog treptaja. Umjesto da odgovori, recimo, »Tjedan dana«, ona uvijek doda: »Ono �to ti naziva� tjedan dana.«Ma koliko �eljeli da nas duhovi posjeæuju kako bi nam prenijeli poruke kao �to su: »Polica �ivotnog osiguranja nalazi se na tavanu u zelenoj kutiji za �e�ire«, to se rijetko dogaða. Oni najèe�æe dolaze kako bi nam dali do znanja da su s nama, da nas vole i da su i te kako �ivi.Njima je uglavnom dobro i sretni su, iako sam vidjela iznimke kojima smo mi uzrok. Najekstremniji sluèaj bila je klijentica èiji je �ivot potpuno stao nakon stoje izgubila kæer nekoliko godina prije. Njezina se kæi pojavila iza nje jecajuæi. Kada sam je pitala �to joj je, rekla je: »Majka me ne �eli pustiti.« Taje �ena manipulirala svojom kæeri dok je bila �iva i unatoè tomu stoje kæi transcendirala na Onu stranu, majka je i dalje zahtijevala jednaku besprijekornu poslu�nost. Kada sam majci objasnila �to se dogaða i koju duboku tugu uzrokuje, ona je smireno odgovorila: »Naravno daje neæu pustiti. Nemam nikakvu namjeru daje pustim.« Obièno sam prilièno objektivna i bez emocija tijekom tumaèenja. Ali taj put nije bilo tako. �ena, kao i njezina sebièna potreba da kontrolira svoje dijete, èula ie sve i sva�ta od mene Driie neeo �to ie Oti�la,......._........_....._.Duhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 149To ne znaèi da ne bismo trebali tugovati nakon smrti voljene osobe. Prije nekoliko godina izgubila sam devet meni bliskih osoba u razmaku od tri mjeseca, ukljuèujuæi svog oca kojega sam obo�avala. Bilo je dana kad mi nije bilo stalo ni da jo� jedanput udahnem, a kamoli da ustanem iz kreveta. Tugovanje je stvar instinkta. Potrebno je i neizbje�no - èak i �ivotinje tuguju. Ali sljedeæi put kad odluèite biti zloèesti ili sebièni ili pohlepni odmah poslije smrti voljene osobe, nemojte razmi�ljati �to bi oni rekli da su prisutni i da vas vide. Oni jesu prisutni i vide vas. A i na�e pona�anje mo�e utjecati na njihov zaslu�eni mir u �ivotu s One strane.Transcendirani su duhovi suptilniji i imaju vi�e razumijevanja od ostalih duhova prilikom otkrivanja svoje prisutnosti. Razbacat æe neobièan broj kovanica. Pomaknut æe fotografije, osobito svoje, dovoljno da vi to primijetite. Ostavit æe vam trag svog omiljenog mirisa. Nje�no æe vam dodirnuti kosu na vratu ili æete osjetiti kao da vas netko gleda kada ste sami u sobi ili u autu. Jedan od najpouzdanijih signala kojim se koristi moj otac jest da svira na moju glazbenu kutijicu koju godinama nisam navila. Vole uzrokovati èudno pona�anje svega �to ima veze sa strujom, osobito televizora, telefona, sata, svjetla i manjih kuæanskih aparata, i to u ranim jutarnjim satima, iz logiènog i neromantiènog razloga. Struja, kao i zrak pun jutarnje rose njima su savr�eni vodièi za »surfanje«. Za razliku od obiènih duhova, transcendirani duhovi svjesni su da su samo gosti u na�oj dimenziji, tako da ako im lijepo ka�ete da vas ometaju, oni æe prestati. Ne �ele nas prestra�iti, nego samo poku�avaju s nama podijeliti èudnovatu i umirujuæu èinjenicu da su tu meðu nama, doslovno udaljeni nekoliko centimetara.Cesto kada se pojave tijekom tumaèenja, uopæe ne govore, nego komuniciraju gestama kao u kakvoj bo�anskoj igri pantomime. Iako mogu jasno vidjeti i opisati njihove geste, ne znam uvijek �toznaèe.Jedna me �ena zamolila da stupim u kontakt s njezinim preminulim mu�em kojeg je jako voljela. Stajao je iza nje, meni jasan kao dan, i moj ju je opis zadovoljio i potvrdio daje to doista on, a ne neki duh koji je navratio kako bi se pravio va�an i privukao pozornost. I onda me zbunio ponavljanjem jedne te iste geste. Stavio je stisnutu �aku na prsa nekoliko centimetara ispod grla. Duhovi svojim gestama èesto upuæuju na uzrok smrti, ali ruka mu je bila previsoko da bi bilo srce, a prenisko da bi bilo davljenje ili problemi s du�nikom. Nisam znala �to da ka�em.750 Ona strana i povratakNa sreæu, nikad ne nagaðam i ne sramim se reæi: »Ne znam«, a mogla sam napraviti budalu od sebe i trabunjati o mu�evoj prsnoj kosti. Umjesto toga jednostavno sam �eni ponovila gestu i rekla: »Stalno ovo ponavlja. Ne znam �to to znaèi.«Neæu nikad zaboraviti radostan osmijeh koji joj je obasjao lice. Nedavno je poèela nositi njegov vjenèani prsten na lanèiæu oko vrata i on je dodirivao njezine grudi toèno na onome mjestu koje je on dodirivao stisnutom �akom. Ja to nisam znala, a ni itko
drugi. Ta mala gesta koju nisam razumjela bila je dokaz koji joj je bio potreban da on bdije nad njom i daje i te kako blizu. Oti�la je od mene tog dana s onim mirom za koji se molila od dana kad je on umro.Budno oslu�kujte i promatrajte poku�avaju li duhovi komunicirati s vama. Pritom ne tra�ite da to bude dramatièno ili da svaka poruka koju �alju nu�no bude va�na. Neka vam je dovoljno da znate kako su oni s nama i da bdiju nad nama puni vjeène ljubavi.Energetski otisciJo� mi se �eludac stisne kad se sjetim svog prvog susreta s energetskim otiskom, koji se, na �alost, zbio prije nego �to sam znala �to su energetski otisci. Putovala sam doma u sjevernu Kaliforniju s jednim od svojih biv�ih mu�eva nakon �to smo proveli nekoliko dana u Palm Springsu. Bilo je èudno i mekanim svjetlom obasjano predveèerje kad smo stigli do dionice autoceste 152 koju lokalno stanovni�tvo zove Pachecov prolaz.Iznenada i bez trunèice upozorenja udario me val neèega �to mogu opisati jedino kao panika, bol i krajnji u�as. Takvo �to nisam ni prije ni poslije osjetila i ni�ta nije tako duboko i silovito pro�lo kroz mene kao taj osjeæaj. Imala sam osjeæaj kao da mije du�a napadnuta. Instinktivno sam osjetila potrebu za molitvom, ali nisam se mogla sjetiti dalje od »Oèe na�...« Molitvu bi ionako preplavio nalet buènih i konfuznih glasova koji su se zalijetali u mene, nerazgovijetan vrisak bijesa, nasilja i agonije, onako kako svi zami�ljamo da pakao zvuèi.Poslije sam saznala da sam zgrabila mu�evu ruku i vikala: »Po-mozi mi!«, a on je poku�ao stati, ali nije mogao jer je cesta bila preuska. Jedino se sjeæam da stoje dalje vozio, to je vi�e vizija navira-lo, nemilosrdni zamrznuti kadrovi brutalnih djela: Indijanci koji ja�u u krug oko prestravljenog djeteta u natkrivenoj koèiji; �panjolciDuhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 151s pla�tevima koji bez milosti tuku Indijance u okovima; meksièki i amerièki doseljenici u �estokoj borbi; ljudi okupljeni oko trupla koje visi obje�eno na drvetu, baklje koje pale jednostavne drvene kolibe i vatra koja u njima zarobljava bespomoæne obitelji. Èak i kad sam zatvorila oèi ne bih li pobjegla od pokolja i krvoproliæa, i dalje sam se gu�ila u trpkom mirisu baruta, vatre i krvi.Mnogo kilometara dalje i ne znam koliko minuta poslije moja se panika polako sti�ala ostavljajuæi za sobom duboku depresiju iz koje mije trebalo vi�e dana da se povratim. Moja obitelj i prijatelji bili su puni razumijevanja i tje�ili su me kako je to bila samo iznimno intenzivna epizoda nadnaravnih impresija koje do�ivljavam cijeli svoj �ivot. Alija sam znala daje vi�e od toga i nisam htjela vjerovati da sam bila jedina koja je napadnuta iz zasjede neèim groznim na toj cesti. Zamolila sam lokalnu radiopostaju da zamoli sve one koji su primijetili bilo �to èudno u Pachecovu prolazu neka mi se jave.Moj ured u Zakladi »Nirvana« bio je preplavljen pozivima i pismima koje jo� èuvam. Rijeèi su se razlikovale, ali iskustva su bila ista: »oèajnièki oèekujuæi«, »izgubljen, u panici i ko mi se vrtjelo«, »u�asno prestra�en«, »posve sam i izopæen, osjeæao sam kao da ne mogu pobanje potpune panike«, »nikad nisam osjetio takvu jezu«, »doista sam mislio da mije smrt neizbje�na...« Kalifornijski policajci zabilje�ili su natprosjeèan broj nesreæa, �estokih svaða, tuènjava, samoubojstava i bili su uvjereni da »svi ondje gore �ele umrijeti �to br�e«. dan je policajac dodao: »Poznajem neke ljude koji ne �ele proæi kroz Pachecov prolaz jer ga se nasmrt boje.«Nekoliko je spomenulo izvrtanje vremena: »Dobili smo èetrdeset pet minuta u jednom smjeru, a izgubili jedan sat u drugom smjeru prolazeæi kroz Pachecov prolaz«. Preznati�eljna na vlastitu �tetu, natjerala sam sebe da opet proðem kroz prolaz i opet do�ivim iste grozote i uvjerila se. I ja sam izgubila jedan sat.Pachecov prolaz, koji presijeca Coast Ranges izmeðu meðudr�avne ceste 5 i autoceste 101, dobio je ime po vlasniku zemlje Donu Franciscu Pachecu 1843. g. i upio je vi�e od dvije stotine godina neèuvenih tragedija. Indijanci, koje su znali u okovima tuæi i ubijati kao sluge tada�njeg �panjolskog feudalnog carstva poèetkom 19. stoljeæa, zvali su ga Staza suza. Meksièki banditi i Indijanci osloboðeni ropstva ubijali su se meðusobno, a ubijali su i amerièke doseljenike koji su hrlili onamo za vrijeme zlatne groznice potkraj stoljeæa, dok su se doseljenici divljaèki suprotstavljali.152 Ona strana i povratakPostala sam i �rtva i uèenica energetskih otisaka, i to sve zahvaljujuæi onomu �to sam mislila da æe biti dosadna i mirna vo�nja kuæi iz Palm Springsa. »
U osnovi energetski otisak je energetski vrtlog, neka vrsta emocionalnog Bermudskog trokuta. Stvara se visokom koncentracijom intenzivnih osjeæaja kao �to su bijes, nasilje, tuga, jeza koji se skupljaju na odreðenom podruèju i onda tijekom godina postanu neovisni i samoodr�ivi. Cijela atmosfera u samom podruèju i oko njega djeluje gotovo poput nevidljivog vela od mekanog voska koji se iskrivljuje i u koji se vrtlog »utiskuje« i uvræe prema sebi pojaèavajuæi intenzitet tako da uvlaèi svaku emocionalnu energiju koja joj se naðe na putu. Mi osjeæamo moæ koncentrirane emocije energetskog otiska i reagiramo intenzivno, a na�e intenzivne reakcije samo hrane energetski otisak i jaèaju ga.Od te nezaboravne noæi prije vi�e od dvadeset godina susrela sam se s energetskim otiscima diljem svijeta i osjetila njihovo djelovanje. A i vi ste mo�da, a da isprva kao ni ja niste znali za�to vas se to tako duboko dojmilo i za�to vam je to bilo te�ko stresti sa sebe. Bojna polja, koncentracijski logori, bilo koje specifièno mjesto najgoreg oblika ljudske okrutnosti nad èovjekom izazivaju istu intenzivnu paniku, dezorijentaciju i depresiju kojih se ja tako dobro sjeæam. Ali ne stvara uvijek nasilje energetski otisak, kao �to znate ako ste bili pred Zidom plaèa ili u blizini Memorijala posveæenog vojnicima palim u Vijetnamu ili ako ste hodoèastili u Lourdes ili Fatimu ili u bilo koje mjesto velikih iscjeliteljskih moæi.Mo�e biti èak i u kuæi koja se nalazi na pogre�nome mjestu, kao ona moja u Kansas Citvju. Bila je potpuno nova s okuænicom, a moj prvi mu� ponosno ju je kupio svojoj �eni i njihovu malom sinu Paulu kako bi dokazao da napreduju u dru�tvu. Èim sam zakoraèila u kuæu, znala sam da ne�to nije u redu, i to ne samo moj mu�. To mjesto ne samo daje pla�ilo mene nego i mog malog sina, na�eg njemaèkog ovèara i moju sestru Sharon. Ondje sara se tako razboljela da sam zavr�ila na petosatnoj operaciji. Moj se brak raspao. Moj je mu� izgubio posao. Tornado je projurio kroz grad i nijednu kuæu nije dotaknuo osim na�e. Svjetleæe modre prikaze pojavljivale su se na zidovima. Na� je njemaèki ovèar letio kroz mre�asta vrata, a da nitko nije bio blizu njega. Kuæa se zapalila bez ikakva vidljivog razloga.Francine me poslala u mjesnu knji�nicu, gdje sam s pomoæu starih zemlji�nih knjiga i zemljopisnih karta otkrila daje na�a kuæaDuhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 153sagraðena na starom indijanskom groblju koje nikad nisu smjeli uznemiriti. Sve do Pachecova prolaza mislila sam da smo bili �rtve duhova, ali nakon Pachecova prolaza i silnih istra�ivanja koja su uslijedila sad znam da smo �ivjeli u sredi�tu energetskog otiska.Kad smo kod teme kuæa, sjetila sam se da postoji jo� jedna sna�na emocija koja mo�e ostaviti energetski otisak, a to je radost. Jednom sam nakratko posjetila svoj rodni Kansas City i povela svoja dva sina kako bi vidjeli gdje sam odrasla, kuæu koju sam obo�avala unatoè te�kim trenucima koje sam ondje pro�ivjela. (Nije li vam dosta slu�ati o tome kako su ljudi imali »poremeæene odnose u obitelji«? Ako �elimo biti iskreni, a tko nije?)Nakon stoje tada�nja vlasnica otvorila vrata, predstavila sam joj se, a ona me prekinula i ljubazno rekla: »Znam tko ste. Va� sam glas slu�ala svakog dana svog �ivota.« Danas sam veæ naviknuta da mi ljudi prepoznaju glas, koji je, moram priznati, prepoznatljiv. Svaki lijeènik koji me sretne ima �elju da mi pregleda grlo da vidi nemam li mo�da rak. Ali taj se posjet dogodio godinama prije nego �to sam se pojavila na televiziji.Pitala sam je �to �eli reæi i ona nas je pozvala unutra. Objasnila mije kako je moj glas, a osobito moj smijeh, redovito i jedva zamjetljivo znao odzvanjati kuæom. Ubrzo se naviknula na njega i zvuèao joj je previ�e prijateljski i bezazleno da bi ga se bojala, iako je priznala da joj je laknulo kad je otkrila daje to glas �ene koja je i te kako �iva.Iskreno reèeno, ostala sam zateèena �to jesam �iva. Imala sam bezbroj susreta s glasovima bez tijela, ali to su bili glasovi preminulih osoba. Sve su moje sumnje nestale kad je dodala: »Mogu vam èak reæi koja je soba bila va�a - najvi�e smijeha, èini se, dolazi odatle.« Odvela nas je do prve sobe nadesno na vrhu stuba - u kuæi s èetiri spavaæe sobe, predobro da bi bilo sluèajno.Poslije mnogo iskustava i istra�ivanja znam da svojim �ivljenjem èovjek mo�e stvarati, a to i èini, energetske otiske na mjestima gdje ula�e najintenzivnije emocije. Nisam sigurna �to mislim o tome. S jedne strane, sviða mi se èinjenica da mo�emo utisnuti vese
lje i smijeh u ozraèje koje napu�tamo, a da ne moramo dopustiti smrti da nas omete kako bismo to uèinili. S druge strane, ako pretpostavimo da ne ostavljamo uvijek samo veselje i smijeh za sobom, ostaviti na�e nasljednike s negativnim energetskim otiskom èini se kao podmukla podvala. Kad je John Donne rekao: »Nitko nije otok«, nije se nimalgj�alk), �Neprestano., utjeèemo jedni ..na...............154 Ona strana i povratakdruge, bilo da smo se sreli ili ne. A predivnoj �eni koja �ivi u mom starom domu u Kansas Citvju mogu jedino zahvaliti �to je tako velikodu�na domaæica mom energetskom otisku i obeæati da æu se truditi da budem ti�a.Kinetièka energijaDonningova Enciklopedija i rjeènik nadnaravnih pojava definira kinetièku energiju kao »spontano pomicanje predmeta, nehotièno i bez upotrebe svjetovnih sredstva.« Drugim rijeèima, za razliku od psihokinetièke energije, koja je namjerna mentalna manipulacija opipljivim predmetima, kinetièka energija mo�e biti isto toliko moæna, ali je nesvjesna, stoje kvalificira kao jo� jedan fenomen koji se èesto brka s pojavom duhova. Nekoliko prijevara stvorilo je mno�tvo skeptika kad je rijeè o psihokinetièkoj energiji, ali ona postoji. Vjerujte mi. Moj stariji sin Paul i moja unuka Angelia oboje imaju taj dar, ali nisu poduèeni kako da se njime koriste. Moj poziv svakomu koji tvrdi da takvo �to ne postoji glasi: Dobro. Onda vi poèistite kaos koji takvi ljudi nenamjerno ostavljaju za sobom. Paul je odrasla osoba i mnogo bolje kontrolira tu energiju. Angelia ima samo �est godina i, naravno, misli daje zabavno uæi u sobu i uzrokovati pad svih raèunala, faksova i fotokopirnih aparata u sobi. Ni moj sin Christopher ni ja nemamo kinetièku energiju, ali moram priznati, kad bih je imala, i ja bih se malo poigravala njome.Ako predmeti lete po va�oj sobi ili kuæi, ili va�i kuæanski aparati odjednom polude, ili ako slike padaju na pod dok vam va� prepla�eni afganistanski hrt skaèe na glavu, posrijedi mo�da nije ni duh, ni transcendirani duh, a ni energetski otisak. Mo�da vi imate ili �ivite s nekim tko ima kinetièku energiju. Ako je tako, ne mogu dovoljno naglasiti da stoje vi�e moguæe budete strpljivi i puni razumijevanja. Osim ako je priznati parapsiholog dijagnosticirao daje rijeè o kinetièki nadarenoj osobi i poduèio je, tada ona ne stvara taj nered namjerno i dugoroèno ona je u veæoj potencijalnoj opasnosti nego vi. Nije neuobièajeno da ljudi s jakom kinetièkom energijom, èak i kad su dobro poduèeni i znaju je kontrolirati, imaju zdravstvene probleme, osobito srèane udare koji su posljedica naglog »energetskog naboja« u tijelu tijekom kinetièke vje�be.Kinetièka energija dose�e svoj vrhunac u razdoblju kad hormoni nai vi�e divljaju, kap da nam i bez nje hormoni dovoljno neDuhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 755kompliciraju �ivot. Tinejd�eri pretpubertetske i pubertetske dobi, trudnice i �ene u menopauzi osobito su skloni nekontroliranim kinetièkim ispadima, a to se dogaða i neposredno prije sna u tipièno najkaotiènijim trenucima, kad svjesni um predaje kontrolu nad tijelom nesvjesnom umu.Kad je moj sin Paul ulazio u pubertet, stalno sam èula jako lupanje iz njegove sobe nakon �to bi i�ao spavati. Zvuèalo je kao da tenisicama stepa po zidovima. (Kao da bi to nekoga iznenadilo kad je rijeè o mojoj obitelji.) Poslije nekoliko iritantnih noæi napokon sam saznala �to se dogaða. Svaki put kad bi ulazio u san moj kinetièki nadaren pretpubertetski sin nesvjesno bi uzrokovao da svaka cipela koju ima divljaèki i nekontrolirano leti po sobi. Bilo je oèito da on to ne èini namjerno, tako da nije bilo potrebno da ga kaznim ili da mu odr�im jednu od onih dugaèkih, dosadnih lekcija koje mi roditelji obo�avamo. Umjesto toga, svaku veèer kad bi poèeo cirkus sna�no bih pokucala na njegova vrata i viknula: »Paule, probudi se i prestani s time!« I upalilo je svaki put.Mo�da se pitate je li kinetièka energija nasljedna. Odgovorit æu vam na to pitanje prikazom kratke povijesti svoje obitelji. Moja baka s mamine strane, baka Ada, bila je vidoviti medij, ali nije imala kinetièku energiju. Moja majka nije bila vidovita i nije imala kinetièku energiju, kao ni moj otac. Ja sam vidovita, ali nemam kinetièku energiju. Moja sestra Sharon nije vidovita i nema kinetièku energiju. Moj sin Paul ima kinetièku energiju, ali nije vidovit. Moj sin Chris je vidovit, ali nema kinetièku energiju. Moja unuka Angelia je vidovita i ima kinetièku energiju, ali ona nije Paulova kæi, nego Christopherova. Christopherovo drugo dijete, William, nije ni vidovito niti ima kinetièku energiju. Ono je samo najslaðe i najsretnije dijet
e koje se ikad rodilo. Je li vam to pomoglo?Nisam ni mislila da jest.Èi�æenje i blagoslivljanje domaDa sam bar prije ovo znala! Mo�da, recimo, kad sam sjedila na onom indijanskom groblju prije toliko godina i osjeæala se tako bespomoæna i silovana. Francine se vjerojatno veæ umorila gledajuæi me kako poku�avam sve sama dokuèiti prije nego �to se sjetim da nju pitam. Ali sad radim rituale za sebe i klijente kad je hitno i oni doista pc>maly,..Za njih vam ie potrebno manie vremena i156 Ona strana i povratakenergije nego za uobièajeno svakodnevno èi�æenje kuæe, a rezultati znaju imati sna�an utjecaj na fizièko, mentalno i duhovno zdravlje nas samih i na�e obitelji. tOvi su napuci namijenjeni svima, ali osobito ih preporuèujem onima koji imaju razloga vjerovati da �ive s duhom, transcendira-nim duhom ili s posljedicama energetskog otiska. Nije mi namjera usaditi vam bilo kakve negativne ideje spominjuæi specifiène kuæe ili lokacije za koje se brinem zbog postojanja energetskih otisaka, ali vas molim, ako �ivite, gradite ili radite blizu mjesta nasilne smrti, obratite pozornost na ove jednostavne prijedloge i uzmite si nekoliko minuta da ih provedete u djelo.Tra�enje doma. Ovo se odnosi na kupnju ili iznajmljivanje od garsonijere do vile. Toliko se usredotoèimo na cijenu, koliko ima kvadratnih metara, koliko kupaonica i kakav ima pogled da zaboravimo jo� jedan bitni podatak: kakva je povijest zgrade i zemlje na kojoj je sagraðena. Raspitujemo se za probleme sa �takorima, mi�evima, �oharima i termitima. Ali �to je s duhovnom atmosferom onoga �to æemo uskoro tra�iti od na�e obitelji da naziva domom?Ako si mo�ete uzeti vremena da uðete u svaku sobu i prouèite koliko ima mjesta u ormaru i kakve je boje sag, onda mo�ete odvo-jitijo�jednu minutu da se pitate: »Kako se osjeæam ovdje?« Pritom obratite pozornost na prvi odgovor koji dobijete. Kao �to sam veæ rekla, odmah sam znala da ne�to nije u redu èim sam stupila u onu svoju prvu kuæu, ali nisam reagirala na ono �to znam i cijenu smo platili moje dijete, moj pas, moj brak i ja. Nauèila sam ne�to od te lekcije i nadam se da ste i vi. Ako se osjeæate lo�e ili èudno ili vas hvata jeza ili vam pada na pamet rijeè koja oznaèava ne�to negativno na nekome mjestu, okrenite se i otiðite. Netko æe vam sigurno reæi da ste preosjetljivi, smije�ni i/ili ludi. Ali koga briga?! Ni�ta nije pretjerano ako �elite za�tititi sebe i one koje volite.Pokuæstvo. Htjela bih ne�to odmah ra�èistiti: volim starine. Kupujem starine. Ne bih nikad nikoga nagovorila da ne kupi starinu ili da ne prihvati stvari koje je dobio ili naslijedio od svoje obitelji i prijatelja. Ali ne bih nikad takvu stvar unijela u svoj dom, a daje prije toga nisam dodirnula i provela nekoliko minuta usredotoèena na to kakav »osjeæaj« �alje i kako seja osjeæam u njezinoj blizini. Duh se mo�e vezi za predmet i vjerovati da on jo� pripada njemu.Duhovi: �to su oni i �to mo�ete poduzeti 157Transcendiranom duhu mo�da je jo� drag neki predmet i po�eljet æe ga posjetiti ma gdje bio. I svaki predmet mo�e imati energetski otisak koji mo�e, ali ne mora biti, sretne prirode. Va�ih je pet osjetila dovoljno radilo. Sad pru�ite priliku svom �estom osjetilu. Ono vas upozorava kad su napetost i negativnost prisutni u zraku i mo�e to uèiniti i kad krenete u kupnju.Zapravo, koristim se istim pristupom i kad kupujem nove stvari, a i vi to èinite, samo �to mo�da niste osvijestili �to èinite. Vidite ne�to u trgovini �to vam se sviða, uzmetto u ruke i dr�ite, a onda iznenada i »bez ikakva razloga« odluèite da vas to ipak ne zanima. Nekako vam ne le�i. Nije va�no shvatiti za�to. Bitno je da ste to osjetili i oti�li, a da taj predmet niste uzeli. �elim vam preporuèiti samo to da postanete svjesni jednog instinkta koji imate i dopustite mu da vam uðe u naviku. Ionako veæ imamo dovoljno negativnosti u �ivotu. Sasvim je sigurno da ne moramo jo� toga kupovati i donositi doma.Ako vam instinkti govore da uzmete neki predmet ili ako va�i osjeæaji nisu ni za ni protiv njega, onda dobro. Ako osjeæate i trunèicu upozorenja, najbolje bi bilo ostaviti ga gdje jest i krenuti dalje.Meðutim, s vremena na vrijeme, ako ste kao ja, imat æete osjeæaj da ne�to nije u redu, no odluèit æete da vam je taj predmet potrebniji od �ivota samoga i ipak æete ga kupiti. Ali prije nego �to novi ili antikni predmet postane dio va�eg doma - drugim rijeèima,
nemojte poludjeti i poèeti to èiniti s namirnicama - mo�ete ga blagosloviti ili mu prirediti »duhovnu kupku«, a oboje æe trajati kraæe od pranja zuba.Duhovna kupka. Predmet ili vizualizirajte ili stanite kraj njega i zamislite kako jaka bijela svjetlost, �to jaèa, to bolje, prolazi preko njega sve dok ga potpuno ne zaokru�i. S takvom slikom zamolite Boga da ga okupa bijelom svjetlosti Duha Svetoga i da otpusti bilo kakvu negativnost koju mo�da zadr�ava i koju æe onda Bog preuzeti s ljubavlju i brigom.To je tako jednostavno. Vjerovali ili ne, to doista djeluje. I nije prekasno za kuæu punu »neokupanih« predmeta. Mo�ete iæi od predmeta do predmeta i blagoslivljati ih na isti naèin ili mo�ete blagosloviti cijelu kuæu ili stan i sve u njemu odjedanput drukèijom, poznatijom tehnikom.Egzorcizam. U sedmom poglavlju objasnit æu za�to vjerujem da liudi ne mogu biti opsjednuti zlim duhovima! za�to na�ijio758 Ona strana i povratakWmogu. Egzorcizam u ovom sluèaju nije ni�ta drugo do èi�æenje va�eg doma od negativnih duhova i energetskih otisaka koji su se mo�da odluèili nastaniti u va�em domu. Postupak je jednostavan i isplati se. Bilo da se radi o domu u koji se namjeravate useliti ili o domu u kojem �ivite veæ godinama, duhovno osvje�avanje uvijek je dobrodo�lo.Ako biste radije zamolili svog sveæenika ili rabina ili duhovnog uèitelja da obavi egzorcizam, slobodno to uèinite. Ali u Bo�jim ste oèima isto toliko uzvi�eni i vrijedni kao i sva ostala Njegova djeca, stoga nema nikakva razloga da vi to sami ne obavite.Iskreno reèeno, kad mije Francine predlo�ila da obavim egzorcizam i objasnila mi kako se to radi, zakolutala sam oèima i rekla joj da to zvuèi veoma jeftino i sentimentalno. Buduæi da vi isto mo�ete pomisliti, prosljeðujem vam njezin odgovor. Drevni rituali sveti svakoj vjeri moæni su upravo zato �to sa sobom nose svetost steèenu stoljeæima.I dalje sam sumnjala u to dok nisam isku�ala. I, naravno, Francine je opet imala pravo.Sve �to vam treba jest malo soli, bijela svijeæa i sveta voda. Sol je drevni simbol za proèi�æavanje, a bijela svijeæa simbolizira pozitivnu duhovnu energiju.Znam, ponestalo vam je svete vode. No vi je mo�ete sami napraviti. Pustite da obièna voda iz slavine stoji na suncu tri sata i triput tijekom ta tri sata iznad nje napravite simbol koji za vas ima neko duhovno znaèenje. Ja, na primjer, crtam simbol kri�a.Poènite noæu, toèno u satu Trojstva, toèno u tri sata ujutro - u 3:00, 6:00, 9:00 ili 12:00 - zapalite bijelu svijeæu i pospite sol oko cijele kuæe dok nije potpuno okru�ena solju. (Kad vas susjedi pitaju �to radite, recite im da ubijate pu�eve.) Zastanite kod svakih vrata i svakog prozora i po�kropite ih svetom vodom te napravite znak koji odgovora va�oj vjeri ili koji je simbolizira.Kad ste okru�ili svoju kuæu solju i zatvorili sve otvore svetom vodom, uðite i s bijelom svijeæom proðite kroz sve sobe. Blagoslovite svaku sobu svetom vodom i znakom koji odgovara va�oj vjeri ili koji je simbolizira i ponavljajte ovu molitvu dok idete s jednog kraja sobe na drugi:»Voljeni Oèe, operi i proèisti ovu sobu bijelom svjetlo�æu Duha Svetoga. Oèisti je od svih negativnosti iznutra ^ i ispuni je Svojom ljubavi i milosti. Amen.<Mraèna strana:kako se za�tititi od zlakoje nas okru�ujeMraèna strana nije bila nimalo sretna �to sam odluèila napisati ovo poglavlje. Prvu veèer kad samo Lindsav i ja sjele da snimimo svoj rad na vrpcu, istom opremom kojom smo se koristile za ostala poglavlja, rezultat su bila tri sata èudne, kre�tave statike koja je prekrila moj glas. Nismo htjele prihvatiti poraz, pa smo odnijele vrpce audiotehièaru koji je bio uvjeren da ih mo�e spasiti. Nakon nekoliko dana nazvao nas je i rekao da mu je �ao. Poku�ao je sve �to zna, ali vrpce su i dalje bile neupotrebljive.Odluèile smo se na drugi poku�aj snimanja poglavlja »Mraèna strana«. Svakih deset minuta svjetla u sobi su se gasila u trajanju od petnaest do dvadeset sekundi, i to samo u sobi u kojoj smo radile. Imamo svjedoke. Èak su svjetla u kupaonici do nas osta
la upaljena, samo kako bi nam mraèna strana dala do znanja na djetinjasti naèin da joj se nimalo ne sviða �to govorimo o njoj, odnosno stoje razotkrivamo.To je tipièno za entitete. Dovoljno su sitnièavi i sebièni da bi smetali pri pisanju knjige koju nikad neæe èitati. I vjerujte mi, svaka knjiga koja istra�uje i cijeni na�u duhovnu bit nije nimalo zanimljiva mraènoj strani. Zapravo, ako se pitate dok ovo èitate jeste li mo�da mraèni entitet, uvjeravam vas da niste jer inaèe ne biste ovo èitali, a kamoli sebe takvo �to pitali. Mraèni entiteti se nikad ne pitaju jesu li mraèni, ne zato �to znaju da jesu, nego zato �to ih to, za razliku od nas ostalih, jednostavno ne brine.160 Ona strana i povratakU ovom æu poglavlju govoriti o mraènim entitetima, bijelim entitetima i sivim entitetima. Mraèni, bijeli i sivi samo su pridjevi koji oznaèavaju kolièinu Bo�JL svjetlosti koju je duh propustio u sebe. Ako vam je palo na pamet da su mraènost, bjelina ili sivilo ljudskog duha mo�da vezani uz rasu i boju ko�e, sram vas bilo i dajte se saberite!vSto je mraèna stranaBog nije stvorio negativnost, kaos i zlo koji karakteriziraju mraènu stranu. Da bi ih stvorio, dio Njega trebao bi biti negativan, kaotièan i zao, a mi znamo da to nije tako.Mraèna strana postoji zato stoje Bog dao na�em duhu slobodnu volju, a neki su duhovi upotrijebili svoju slobodnu volju da odbiju svjetlost i da umjesto nje prihvate bezbo�an mrak. Bog nikad nikomu ne okreæe leða, ali neæe ni bilo koga sprijeèiti da to uèini Njemu.Kad je Bog vidio da su neka od Njegove djece izabrala mraènu stranu, poslao im je voljenog Lucifera, jednog od svojih najljep�ih i najmoænijih anðela da ih èuva. Lucifer nije mraèan niti je posrnuo anðeo. Njega Bog nije odbio i nije prognan iz svjetlosti. Zapravo, ime Lucifer znaèi »svjetlost«. Naime, Bog nije htio da se Njegova izgubljena stvorenja na zemlji osjeæaju napu�tena i usamljena, pa im je poslao Lucifera da se brine za njih.Ne vjerujem da postoji ne�ko kao »vrag«. Ne vjerujem da postoji zla, rogata napast u crvenoj odjeæi i s trozubim vilama koja se zove Sotona. �to se toga tièe, ne vjerujem ni da postoji vatrena vjeènost koja se zove pakao, a na koji kivni Bog navodno osuðuje sve koji mu idu na �ivce. Ako je to istina, stoje bilo sa svim katolicima koji su oti�li u pakao jer su petkom jeli meso? Sad je odluèeno da, ako �ele, katolici smiju jesti meso petkom. Znaèi li to da se oni iz pakla smiju vratiti ili su ostali ondje zauvijek zatoèeni? A buduæi da baptisti misle kako je ples grijeh, stoje s jadnim Fredom Astaireom ili Gene-om Kellvjem? �ao mije, ali èini mi se da �to vi�e logièno razmi�ljate, to vi�e prièa o paklu gubi smisao.Ali najva�nije od svega jest da Bog koji nas je stvorio ne sudi, ne ka�njava i ni u kojem sluèaju ne osuðuje. Mi smo Njegova djeca. Njegova ljubav prema svakome od nas bezuvjetna je i vjeèna. Istina je da snosimo posljedice kad odbijemo Njega i Njegovu ljubav. AliMraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 161On ne proklinje one koji odbijaju uzvratiti tu ljubav i koji biraju da �ive u mraku. Oni su sami sebe prokleli. Zato vas molim, dok govorimo o mraènoj strani, nemojte zami�ljati legiju zlih biæa koja ulijeæe u pakao i izlijeæe iz njega poput �i�mi�a na Sotinu zapovijed. To je stra�an prikaz i veoma je dojmljiv u filmovima, ali to jednostavno nije tako.Mraèna strana postoji i u ljudskom obliku i u obliku duha, isto kao �to bijeli entiteti postoje i u ljudskom obliku i u obliku duha. Oni koji �ive meðu nama u ljudskom obliku mogu biti èlanovi obitelji, susjedi, ljubavnici, netko s kim radite ili tko tvrdi da vam je prijatelj. Kad »mraèni« ljudi umiru i njihov duh napu�ta tijelo, negativna energija njihova duha mo�e duboko utjecati na nas, a da uopæe nismo svjesni �to se dogaða. (U to ubrajam i ono kad su uni�tili audiokasete i palili i gasili svjetla). No bili oni u ljudskom obliku ili u obliku duha, svi mraèni entiteti mraène strane imaju iste osnovne karakteristike.Kao prvo, oni nemaju savjest, nemaju nikakav osjeæaj odgovornosti za svoja djela i nemaju gri�nju savjesti. Spremni su preuzeti zasluge, ali ne i snositi odgovornost za sve �to se dogaða oko njih. �to se njih tièe, ako vam naude, onda ste ili vi krivi
ili ste ih vi natjerali na to. Evo slikovitog prikaza: ako vam zabiju no� u leða, to je zato �to ste vi naletjeli na no�. Ako ih kritizirate, nisu oni zaslu�ili kritiku, nego ste vi ili preglupi ili preplitki da biste ih razumjeli i cijenili. Samoopravdanje im doðe kao disanje. U njihovim oèima vi biste trebali biti sretni �to ste meðu odabranom nekolicinom koju su poèastili svojim vremenom i pa�njom. Vjerujte mi, bilo kakav slièan odnos poni�ava i neprihvatljiv je.Rijeèima psihijatrije, mraèni entiteti u ljudskom obliku jesu oni istinski psihopati meðu nama. Znaju savr�eno opona�ati ljudske osjeæaje, a da ih nikad istinski ne osjete. Mogu vam se èiniti iznimno �armantni (kako bi vas �to uspje�nije zaveli i zbli�ili se s vama); mogu vam se èiniti osjeæajni, suosjeæajni i puni ljubavi; mo�e vam se èiniti da im je iskreno �ao nakon �to su vas povrijedili kako bi vas prevarili u vezi sa svojom pravom prirodom. Mogu odglumiti zanimanje za ne�to �to vas zanima - ukljuèujuæi Boga i duhovnost - kako bi stvorili iluziju da imate ne�to zajednièko. To je sve samo gluma koja prestaje kad su uvjereni da imaju potpunu kontrolu nad vama.Na�alost, nama bijelim entitetima, koji imamo prave osjeæaje i vjeru, te�ko je prihvatiti ideju da je sve to gluma. I zato, umjesto da mraènom entitetu okrenemo leða jednom kad skine masku,162 Ona strana i povratakostajemo s njim i oèajnièki poku�avamo spasiti onu predivnu osobu za koju smo sigurni da se krije u njemu zato �to smo je vidjeli vlastitim oèima. Gotovo je nemoguæe zamisliti da ta predivna osoba nije izgubljena, nego nikad nije ni postojala. Meðutim, kad se radi o pravim mraènim entitetima, to je okrutna, tu�na istina.Kao drugo, mraèni entiteti obièno ne �ele upoznati ljude oko sebe niti ih je briga za njih. Jedino im je stalo do odraza njih samih koji dobiju od ljudi kojima su okru�eni. Njima su bijeli entiteti hodajuæa zrcala u kojima se mogu sami sebi diviti. Sve dok im laska njihov odraz u na�im oèima oni æe nas cijeniti. No kad shvatimo da gledamo krinku i da njihov karakter i integritet postoje samo zato �to mi ispunjavamo praznine, reagirat æe na dva naèina: ili æe se udaljiti ili æe ponoviti nastup kojim su nas pridobili prvi put ne bi li jo� jedanput uspjeli.Kao treæe, mraèni entiteti po�tuju vlastita, proizvoljna pravila koja idu samo njima u korist, a koja se mogu promijeniti bez upozorenja i kada je to njima zgodno i ne moraju se nu�no odnositi na one koji ih okru�uju. U njihovoj glavi njihovo je pona�anje uvijek prihvatljivo, ali znaju pobjesnjeti ili osjeæati se pogoðenima ako se to isto pona�anje usmjeri prema njima. Bijeli entiteti, �eleæi naæi neki smisao u svemu tome, poku�at æe se prilagoditi. To je logièno, ali ujedno i beskorisno. Pravila i pona�anje koje godi mraènom entitetu u utorak mo�da æe uzrokovati izljev bijesa u srijedu. Posljedica je toga daje bijeli entitet neprestano nesiguran i zbunjen, �to mraènom entitetu omoguæava jo� veæu kontrolu i nadmoæ.Cilj mraènog entiteta nije da pretvori bijeli entitet u mraèni. To je neizvedivo. Njegov je cilj da uni�ti bijeli entitet - ne nu�no fizièki, ali svakako emocionalno. Budiino iskreni, jedini naèin da se mraèno odr�i jest da ugasi svjetlost pa je to tako njegova svrha i zabava. Mraèni entiteti poku�avaju uzrokovati u �to vi�e bijelih entiteta �to vi�e emocionalnih previranja, sumnju u sebe, krivnju i depresiju kako bi ih namamili u svoj mrak. Oni vrijeðaju, oni poni�avaju, oni prijete da æe prekinuti vezu ako se bijeli entitet ne »sabere«, a istodobno tvrde kako nitko drugi ne bi htio biti u vezi s bezvrijednom osobom poput tog bijelog entiteta. Prijete da æe bijelom entitetu oduzeti sve do èega mu je stalo ako otiðe. Drugim rijeèima, uèinit æe sve kako bi se bijeli entitet osjeæao nesigurnim i na taj æe ga naèin li�iti svih moæi koje posjeduje.Problem je �to bijeli entiteti imaju savjest. Mi smo osjeæajni i suosjeæamo te ozbiljno shvaæamo svoje moralne odgovornosti. UMraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 163na�oj je prirodi da mislimo samo najbolje o ljudima do kojih nam je stalo. Upravo te kvalitete privlaèe mraène entitete. Sviða im se laskav odraz njih samih u na�im oèima i oni znaju da æemo njihov mrak percipirati kao neku vrstu tuge ili boli te da æemo im poku�ati pomoæi. Mo�da ste èuli izreku: »Nijedno dobro djelo ne ostaje neka�njeno.« Èini m daje tu izreku izmislio bijeli entitet koji je poku�ao spasiti neki crni entitet koji je tvrdio daje u nevolji i da ga nitko ne razumije. Ako poku�avate spasiti mraèni entitet svojom ljubavlju i/ili prijateljstvom, postavite si ovo jednostavno pitanje: �to najèe�æe dobijete kao nagradu za svoj trud? Cijeni li vas druga osoba ili vas ka�njava?
Okretanje leða jednom od Bo�je djece vjerojatno se kosi s va�im odgojem i va�im dobroèiniteljskim instinktima. Ali vjerujte mi, mo�ete korisnije provoditi vrijeme i tro�iti energiju nego poku�avajuæi pomoæi ili spasiti mraèni entitet za koji ste uvjereni da æe biti predivna osoba samo ako se »promijeni« (cilj koji bijeli entiteti navode kad govore o mraènom entitetu u svom �ivotu) i dopusti da u njega uðe bijela svjetlost koju nudite. Mraèni entitet ne mo�e se preobraziti u bijeli, isto kao �to se bijeli ne mo�e pretvoriti u mraèni. Ne mo�ete se obraæati neèijoj savjesti ako je nema, a budite sigurni, mraèni je entiteti nemaju. Osim toga, kako æete izazvati iskrenu gri�nju savjesti kod nekoga tko ne vjeruje daje kriv za bilo �to lo�e �to se dogodi? To govorim kao duhovna vidovnjakinja i kao osoba koja je to nauèila na te�ak naèin. Ako u va�em �ivotu postoji mraèni entitet, bio to prijatelj, ljubavnik, braèni drug ili èlan obitelji, poslu�ajte Isusov savjet i »otresite pra�inu s nogu (i) otiðite.«Poèela sam ovo poglavlje s nekoliko slikovitih primjera kojim se bijednim sredstvima slu�e mraèni entiteti u obliku duha kako bi ometali nastajanje ovog poglavlja. Navest æu vam primjer mraènog entiteta u ljudskom obliku samo zato �to mislim da æe vam to mo�da koristiti. Moja je majka bila mraèni entitet. Kao roditelj zlostavljala me fizièki i emocionalno, sa svakom od prije navedenih karakteristika. Kad sam jednom odrasla, prestala sam poku�avati da joj pomognem ili daje usreæim ili da naðem neko zajednièko duhovno podruèje na kojem se mo�emo povezati. Prestala sam se svaðati s njom smatrajuæi to gubitkom vremena i daha. Odolijevala sam isku�enju da joj vratim sva emocionalna zlostavljanja i izbjegavala sam bilo kakvu bliskost s njom do kraja njezina �ivota. Godinama sam se borila s gri�njom savjesti dok nisam o tome razgovarala sa svojom duhovnom vodiljom Francine. Rekla sam joj164 Ona strana i povratakkako jedna od deset zapovijedi glasi: Po�tuj svoga oca i svoju majku. Smireno mije odgovorila: »Naravno, ako su zaslu�ili da ih po�tuje�.« Od tog èasa nikad se vi�enisam osje krivom �to sam majku dr�ala podalje od sebe. Do kraja njezina �ivota brinula sam se da ima sve �to joj treba, ali sve to na udaljenosti.Ja sam napisala svoj otisak prije nego �to sam do�la ovamo i meðu inim stvarima odabrala sara majku koja je mraèni entitet. Kao mlada zakljuèila sam da sam oèito bila u stanju ludila dok sam pisala otisak. Ali gledajuæi unatrag, doista shvaæam za�to sam tako odluèila. Od nje sam nauèila �to znaèi biti dobra majka. Sve �to bi ona uèinila s djecom u nekoj situaciji, ja uèinim suprotno. Ne govorim podrugljivo. Ne samo da su me sinovi tijekom godina u nekoliko navrata uvjerili u to da sam ih dobro odgajala nego su mi iskazali svoje po�tovanje tako �to su me ukljuèili u �ivot svoje djece.Dodala bih jo� jednu Francineinu izreku: »Jedan bijeli entitet mo�e rastjerati tisuæu mraènih«. Uoèite daje upotrijebila rijeè rastjerati, a ne spasiti, transformirati ili rehabilitirati. Samo rastjerati. Odvratiti i poslati nekamo drugamo. Negativna energija mraènog entiteta, bilo u ljudskom obliku ili u obliku duha, mo�e onesposobiti osjetljivi bijeli entitet kojemu je stalo do njega. Poslije u poglavlju dat æu vam nekoliko naèina kako se mo�ete za�tititi od mraènih entiteta. No najsigurniji naèin kako se mo�ete obraniti od onih u ljudskom obliku jest da odluèno ka�ete: »Ne, hvala« i potra�ite najbli�i izlaz.Nijedna rasprava o mraènim entitetima ne bi bila potpuna bez poja�njenja �to oni nisu. Nisu sve ubojice i kriminalci mraèni entiteti. Nisu svi koji su vas iznevjerili ili prekinuli s vama mraèni entiteti. Nisu svi koji vas kritiziraju mraèni entiteti. Nisu mraèni entiteti svi koji vam otimaju daljinski upravljaè, kao ni oni koji vam presijeku put u gu�vi ili pak oni koji se uguraju preko reda na blagajnu. Nisu mraèni entiteti svi oni kojima se vi ne sviðate. I nisu svi oni koji se vama ne sviðaju mraèni entiteti. Ne govorim o tome da ljudima dajemo etikete ili da ih osuðujemo ili da pak postanemo duhovni snobovi, �to bi bilo sramotno. Lakomisleno kategorizirati ljude kao mraène entitete, a da dobro ne promislite o tome, znaèi obezvrijediti proces razluèivanja koji bi se trebao ozbiljno shvatiti.Takvo je razluèivanje kompliciranije nego �to se misli. Uzmimo primjer Jude, jedne od najpoznatijih povijesnih liènosti. Bio je Isusov omiljeni apostol koji gaje izdao za trideset srebrnjaka. Bio ie iedan od najodgovornijih za J§USOvp_ raspeæe. Tuda je igrao.Mraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 765glavnu ulogu u uni�tenju najvjerojatnije najèistije i najblistavije svjetlosti koju je svijet poznavao. Entitet ne mo�e biti mraèniji od toga, zar ne?
No taje izdaja bila bitna za raðanje kr�æanstva. Isus je to pret-kazao tijekom posljednje veèere. Netko je morao ispuniti tu sudbinu. Netko je morao upisati to u svoj otisak i biti Juda i èovjek koji æe predati svog najdragocjenijeg i najvoljenijeg prijatelja vojnicima koji æe ga zatim odvesti u smrt. Kad je Isus bio u pritvoru, Juda je bio tako u�asnut i preplavljen tugom zbog onoga �to je uèinio da je odbacio trideset srebrnjaka koje je dobio i objesio se.To nije ni pribli�no pona�anju mraènog entiteta. Mraèni bi entitet zadr�ao novac i sretno okrenuo leða bez imalo gri�nje savjesti i krenuo dalje u potragu za drugim bijelim entitetom kako bi ga uni�tio.Ne mo�ete samo uperiti prst i reæi: »Taje osoba uèinila ne�to vrijedno prijezira i prema tome je mraèni entitet.« Mraèna strana ne ukljuèuje mentalno bolesne ili gensko-kemijski neuravnote�ene, �to samo komplicira poku�aj razluèivanja. Osobno smatram da je jedan od najhitnijih redaka u Bibliji ovaj: »Nemojte suditi da vam ne sude.« Htjela bih naglasiti da cilj obja�njavanja i razotkrivanja mraène strane nije da se navede nekoliko imena ili da se potakne neka duhovna dru�tvena igra za elitu. Cilj je da se odrede opæe karakteristike mraènih entiteta kako bismo ih nauèili prepoznati, da shvatimo kako djeluju i koji je njihov cilj te da ih izbjegavamo kao gripu.Ako vas netko iscrpljuje, deprimira, umara, èini nesigurnima, manjkavima, slabima, pesimistiènima, zbunjenima, bespomoænima ili vam se pak povraæa ili vas zaboli glava u njegovoj blizini, neæu reæi daje ta osoba zasigurno mraèni entitet, ali bilo bi najbolje da se maknete od nje. Mraèni se entiteti hrane depresijom, strahom, mete�om i emocionalnim kaosom. To su simptomi koje æe neza- ' �tiæeni bijeli entitet najèe�æe osjetiti provede li previ�e vremena s mraènim entitetom. �to je va�a emocionalna otpornost slabija, to æe mraènom entitetu biti lak�e da manipulira vama. Njegova negativna energija mo�e biti jednako toliko stvarna i moæna kao pozitivna energija bijelog entiteta. Jednom kad su uzrokovali u vama jedan ili sve prije navedene negativne simptome, imat æe veæu moæ nad vama, a takvo zadovoljstvo mi bijeli entiteti njima jednostavno ne smijemo priu�titi.Naravno, mraèni entiteti nisu nikakva sluèajnost. Postoji logièno obja�njenje za nedostatak njihova duhovnog aspekta. Iako766 ONA STRANA I POVRATAKpakao ne postoji, oni ipak plaæaju visoku cijenu kad biraju mraènu stranu umjesto svjetlosti.Mraèna strana izmeðu dva �ivotaPrije nego �to sam krenula u dublje prouèavanje mraène strane, znala sam razmi�ljati o tome �to bih uèinila da mi mraèni entitet doðe na tumaèenje kao klijent. Nisam ih se bojala. Zahvaljujuæi svojoj majci, imala sam dovoljno iskustva s mraènom stranom. Ali iz nekog razloga nisam shvaæala, nisam mislila da bi vidovnjak imao �to vidjeti.Poslije dugogodi�njeg prouèavanja shvaæam zastoje to tako.Ulaz na Onu stranu podijeljen je na desna i na lijeva vrata.Kad umru, bijeli entiteti ulaze kroz desna vrata. Put je toliko izravan da smo rijetko svjesni postojanja vrata. Prateæi svjetlost, puni radosti jednostavno prekoraèimo prag.S druge strane, mraèni entiteti ulaze kroz lijeva vrata u ponor ni�tavila li�ena nade, u mrak koji je duhovna suprotnost Bo�joj èistoj svjetlosti bezuvjetne ljubavi. Ponavljam, ni u jednom trenutku nemojte pomisliti da ih je Bog poslao kroz lijeva vrata. Ljudi koji ulaze kroz lijeva vrata odvojeni su od Boga zato �to su se oni odluèili okrenuti od Njega. Oni ondje ne ostaju dugo. Iz crne, beznadne praznine li�ene ljubavi koja se nalazi iza crnih vrata mraèni se entiteti vraæaju natrag in utero u jo� jedan �ivot na zemlji. Vrte se u vjeènom ciklusu sliènom potkovi.To ujedno obja�njava za�to sam imala osjeæaj da nemam �to tumaèiti kad je rijeè o mraènim entetima. I nemam! Oni se vraæaju u svaki �ivot bez otiska, bez duhovnog vodstva, bez anðela, bez mira, mudrosti, uvida, ponovnih susreta s voljenim osobama, bez iskustva savr�ene ljubavi i radosti u Bo�joj svjetlosti, èemu se svi mi veselimo i �to nas èeka na Onoj strani.Na primjer, uvjerena sam daje moja majka napustila zemlju i u�la kroz lijeva vrata te se vratila u utrobu neke jadne nedu�ne �ene u Etiopiji. Za otprilike dvanaest godina èut æete za neku nasilnu pobunu u Etiopiji i kimnut æete glavom i pomisliti: »To je zasigurno Svlvijina majka.«Èak ni mraèni entiteti nisu osuðeni da budu vjeèno izopæeni od Bo�je prisutnosti. Prije ili
poslije moæni bijeli entiteti na Onoj strani uspiju ih uloviti prilikom prijelaza iz jedne dimenzije uMraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 167drugu i odvesti doma u zagrljaj bijele svjetlosti Duha Svetoga. Ali dok se to ne dogodi, mraèni entiteti slijede svoj mraèni, nezacrtani put li�en Boga koji su sami odabrali i koji mi ne mo�emo ni zamisliti, a ni njih ne mo�emo spasiti.Kao i bijeli entiteti, neki mraèni entiteti, nesvjesni da su umrli, ostaju neko vrijeme vezani za zemlju. Drugi pak u onom kratkom razdoblju izmeðu dva �ivota posjeæuju zemlju kao duhovi. Kad bih mogla birati, radije bih se suoèila s mraènim entitetom u obliku duha nego u ljudskom obliku. No u bilo kojem obliku svojom negativnom energijom mogu uzrokovati razne manje i veæe kaose. Mogu utjecati na automobile, telefone, kuæanske aparate, raèunala, televizore, bilo �to mehanièko ili �to se napaja strujom. Takoðer mogu utjecati na opæu atmosferu u prostoriji, tako da najveseliji i najugodniji ljudi iznenada, da i ne znaju �to ih je spopalo, postanu deprimirani, tjeskobni i lo�e volje te poènu gristi sve oko sebe.U takvoj je situaciji bitan korak razgovarati o takvim stvarima. Ako mraèni entiteti utjeèu na skupinu ljudi, velika je vjerojatnost da vi niste jedina osoba koja je napadnuta. Recite nekomu ako se va� auto èudno pona�a, ako vas je iznenada zaboljela glava ili ako ste odjednom postali lo�e volje. Iznenadit æete se koliko æe ljudi s kojima se dru�ite reæi: »I ja!«Razgovor poma�e da rastjera zbunjenost i beznaðe koje osjeæate tako da navodi pravog krivca - negativnost mraènih entiteta. Ni�ta ih ne rastjera br�e nego kad ih bijeli entiteti razotkriju.Kad smo kod razotkrivanja, htjela bih ra�èistiti nekoliko mitova o mraènim entitetima u obliku duha jer su im u nekim sluèajevima ljudi dali vi�e moæi nego stoje doista imaju.1. Oni vam ne mogu fizièki nauditi. U najgorem sluèaju mo�ete postati zbunjeni i tako nepa�ljivi da se sluèajno ozlijedite.2. Ne mogu vas natjerati da se ubijete. U najgorem sluèaju mo�ete postati toliko depresivni da se izgubite, ali to je samo privremeno i nije va�a krivnja! Nemojte im pru�iti taj u�itak da smanje onu svjetlost u vama. Mi bijeli entiteti potrebni smo jedni drugima i zajedno smo jaèi nego �to æe oni ikada biti.3. Ne mogu vas ureæi. Kao �to æete vidjeti poslije u ovom poglavlju, uroci ne postoje.4. I najva�nije od svega, oni vas ne mogu posjedovati.168 Ona strana i povratakMraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 169Ne vjerujem da demoni ili zli duhovi mogu nekoga posjedovati iako sam izvela poprilièan broj istjerivanja, no samo kad se radilo o osobi koja je bila uvjerena daje zao duh u�ao u nju i kad je ni�ta doli egzorcizam ne bi uvjerilo daje »izlijeèena«. No èak i tijekom istjerivanja uvjeravam osobe da ðavao ne postoji i da nema demona, uvjeravam ih da èak i da postoje, nemaju moæ da uðu u na� um ili tijelo.U tome me podr�ava struènjak za to podruèje - moja duhovna vodilja Francine - koja ka�e da nijedan duh, bio bijeli ili mraèni, ne mo�e uæi u na� um. Ona i ja bezbroj smo puta razgovarale o po-sjednutosti i ona uvijek ponavlja jedno te isto: duhovni svijet mo�e utjecati na na� um, ali nikad ne mo�e uæi u njega i preuzeti ga. Istina je da se na� ljudski mozak mo�e indoktrinirati, ali on ipak ostaje na� mozak, a ne mozak nekog mraènog entiteta koji je tu umjesto na�ega.Ja sam medij koji se koristi transom, �to znaèi da tijekom transa dopustim svojoj vodilji da se koristi mojim glasom kako bi komunicirala s ljudima. Neki mediji dopu�taju duhovima da uðu u njihovo tijelo tijekom seanse ili kanaliziran]a. Ja osobno to ne dopu�tam, �to je jo� jedan dokaz protiv ideje opsjednutosti. Svaki æe me medij poduprijeti u ovome: duhovni se svijet mo�e koristiti samo onime �to im mi dopustimo. Ako bijeli entitet mo�e uæi u tijelo medija samo ako mu on to dopusti, nema teorije da æe mraèni entitet opsjednuti nekoga bez njegova dopu�tenja.Ne ka�em da su ljudi koji tvrde da su bili opsjednuti to izmislili. Ako oni u to vjeruju, to onda treba ozbiljno shvatiti i rije�iti. Ja govorim o tome da postoje drugi fenomeni koji se lako mogu zamijeniti s opsjednutosti.Kao prvo, moæ sugestije igra i te kako veliku ulogu i ne zove se tako bez razloga. Ako ste odgojeni u kulturi ili religiji koja vjeruje u opsjednutost, to mo�e biti
dovoljno da sve, poèev�i od PMS-a pa do ozbiljne mentalne bolesti, pripisujete opsjednutosti. Ali èak samo poistovjeæivanje s osobom ili odreðenim interesom mo�e dovesti do toga da osoba pokazuje simptome opsjednutosti ako joj je to netko dovoljno jako sugerirao. Primijetit æete da su ljudi s religioznom pozadinom uvijek sigurni daje Sotona u�ao u njih. Osoba koju zanima povijest mo�da æe pomisliti daje to Napoleon, Theo-dore Roosevelt ili Marija Antoaneta. Ljubitelji knji�evnosti uvjereni su daje to Shakespeare, Ibsen, Poe ili Dickens. Ljubitelji avijacije biraju Ameliju Earhardt, Charlesa Lindbergha ili "VVilbura Wrighta.Kad bolje razmislim, jo� nisam srela osobu koja je tvrdila da ju je opsjela osoba za koju nitko nije èuo.Neki su ljudi toliko osjetljivi na negativnu energiju da ih ona preplavi do te mjere da imaju osjeæaj kao da su izgubili vlastiti identitet. To nije opsjednutost. Svi se mi katkad osjeæamo izgubljenima ili kao da nismo »pri sebi« i �to smo osjetljiviji, to æe se èe�æe dogaðati. Ali ponavljam, osim ako svjesno ne dopustimo da nas obuzme neki duh, to �to nismo »pri sebi« ne znaèi da smo »netko drugi«. To samo znaèi da nam treba viuhovne usmjerenosti, od nas samih i nama bli�njih, kako bismo se ponovno vratili na siguran i poznat put.Kinetièka energija takoðer mo�e uzrokovati dramatièan fizièki kaos koji poistovjeæujemo s opsjednutosti. Ako se sjeæate, kinetièka se energija javlja kad um spontano i nenamjerno manipulira konkretnim stvarima. Razdoblja ekstremnih emocionalnih i duhovnih previranja mogu biti okidaè za napade kinetièke energije - elektrièni naboj, stvari koje lete po sobi, kuæanski aparati koji divljaju, cijevi koje pucaju itd. Buduæi daje previranje koje stoji iza kinetièke energije vrlo èesto isto ono koje povezujemo s opsjednutosti, nije ni èudo �to brkamo jedno s drugim. Bitna razlika le�i u tome stoje kinetièka energija stvarna, a opsjednutost nije.Sivi entiteti i mjesto njihova zadr�avanjaU svijetu gdje postoje i bijeli i mraèni entiteti mora biti i nijansa sivoga. I to stoji ne samo za svijet duhova nego i za �ivot na zemlji.Sivi su entiteti »neodluèni«. Na njih mogu utjecati i bijeli i mraèni entiteti, tako da nisu sigurni kamo pripadaju. To ne znaèi nu�no da su slabiæi. Zbunjeni su i tra�e svoje mjesto.Ako smo iskreni prema sebi, mi bijeli entiteti priznat æemo da smo se bar jednom zapitali zabavlja li se mraèna strana bolje od nas i poku�ali se pona�ati na »mraèan« naèin. im ako ne tvrdite da niste nikad uèinili ne�to za �to ste znali da nije u redu s izlikom »jer mi se tako svidjelo« ili »jednostavno se dogodilo«, a ako je tako, onda pretpostavljam da ste premladi da biste ovo èitali. Èesto uopæe nemamo nikakva smisla za mraèno pona�anje i prije ili poslije od sebe napravimo pravu budalu. Duboko u sebi znamo da smo na zabavi na kojoj ne �elimo biti i zbunjeni i s gri�njom savjesti otrju�emo natrag u »bjelinu«, koja nam je jedina zona utjehe. Jo�no Ona strana i povratakjedanput æu ponoviti, bijeli se entiteti ne mogu pretvoriti u mraène. To je kao kad bismo se iznenada odluèili isprobati novu odjeæu koja nam se èini uzbudljivijom odma�e, ali osjeæaj novoga brzo nestaje i na kraju sebi priznamo da nam ta odjeæa ne pristaje.Sivi se entiteti nalaze negdje izmeðu. Tra�e vlastiti stil i mogu nositi odjeæu bijelih i mraènih entiteta, a da pritom ne znaju u kojoj se bolje osjeæaju. Sivi se entiteti mogu pretvoriti i u bijele i u mraène, pa osjeæaju kao da ih vuèe u oba smjera.To su kriminalci koji se, za razliku od mraènih entiteta, mogu rehabilitirati. To su izgubljena djeca koja su jo� u potrazi za identitetom kojim æe pridobiti najveæu pozornost i odobravanje - najomiljenija meta mraène strane. Mo�da su naletjeli na previ�e »pogre�nih« bijelih entiteta i zapitali se postoji li iskrenost, integritet, suosjeæanje ili nada meðu bijelima. Ili su pak �ivjeli dobrim, pristojnim �ivotom dok ih nesreæa i tragedije nisu ponukale da se pitaju èemu sve to. Droga, fiziolo�ko-kemijska neravnote�a, mentalna bolest i druge sile mogu odvuæi nevin duh u sivu pusto�.Postoji nekoliko stvari koje mi bijeli entiteti na zemlji mo�emo uèiniti kako bismo odvukli sive entitete od mraène strane.Jedno je da izbjegavamo naviku bijelih entiteta da puno govorimo, ali ne djelujemo. Svima nam je to poznato. I moramo priznati, s vremena na vrijeme i sami smo bili takvi. Opisali smo ljubav prema Bogu i �ivot bijelog entiteta kao pravu stvar, a onda smo skinuli odjeæu koju nosimo kad idemo u crkvu i postali nesretni, bezo
brazni, neiskreni i puni predrasuda protiv kojih smo maloprije govorili. Ako ne �ivimo onako kako propovijedamo, koliko æe na� �ivot biti privlaèan sivom entitetu? Ne mo�emo samo govoriti o radosti i nadi koja se javlja kad prihvatimo Boga. Mi to moramo pokazati ili æe sivi entiteti pomisliti da tu nema ni�ta osim praznih rijeèi.A mo�emo se i moliti za njih.Va�nost molitve shvatila sam zahvaljujuæi iskustvu koje sam imala dok sam pisala ovu knjigu. Nisam ba� za astralnu projekciju. Ne dopu�tam da mi duh putuje okolo bez tijela, no jednu sam noæ zahvaljujuæi astralnoj projekciji zavr�ila na mjestu za koje mije poslije moja duhovna vodilja rekla da se zove »mjesto zadr�avanja«.Bila sam okru�ena ljudima koji su umrli. Nisu razgovarali sa mnom, ali mogla sam vidjeti da su doista oèajni. Zrak je bio pun tuge, a ljudi, od tinejd�era pa sve do staraca, vukli su noge dok su hodali i pogled im je bio uperen prema dolje, tako da im je èak i dr�anje tijela izra�avalo atmosferu bezna.ða.Mraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 171Iza prostora u kojem smo se nalazili vidjela sam potpuni mrak, �to me, iskreno reèeno, prestra�ilo i nisam se tomu htjela ni pribli�iti. Tad sam shvatila da sam u�la kroz lijeva vrata na Onu stranu i da se u mraku nalaze mraèni entiteti koji su se spremali vratiti natrag na zemlju.Takoðer sam shvatila da su ljudi s kojima sam bila imali slobodnu volju da biraju. Mogli su uæi u mrak, ali mogli su i uæi kroz desna vrata i u Bo�ju svjetlost na Onoj strani. Nisu bili zatoèeni. Jednostavno su èekali da se odluèe.Vjera ih nije napustila. Bila je izgubljena kao i oni. Instinktivno sam im pri�la, jednom po jednom, i preklinjala ih: »Molim vas, recite da volite Boga. Molim vas, recite da ima nade. Vjerujte u Boga i moæi æete izaæi odavde.« Nisu ispustili ni glasa. Nisu èak ni podignuli svoje tu�ne oèi kako bi me pogledali, a prije nego �to sam napokon oti�la, sjeæam se kako sam postajala sve slabija od oèaja koji me obuzimao i koji sam upijala od njih.Sljedeæi dan zahtijevala sam od svoje duhovne vodilje Francine da mi objasni za�to mi nikad nije rekla za to mjesto zadr�avanja. Odgovorila mije kao i uvijek u takvoj situaciji: »Ako mi ne postavi� pitanje, ne mogu ti dati odgovor.« Mrzim kad mi to uèini.Ali rekla mije da su me èula dva duha od onih tisuæu ondje. Nakon �to sam oti�la, dva su napustila mjesto zadr�avanja i zakoraèila kroz desna vrata u svjetlost One strane.Nakon te noæi ukljuèila sam te tu�ne, izgubljene du�e u svoje molitve. Nadam se da æete i vi uèiniti isto. Ako ne mogu naæi dovoljno vjere da se vrate doma, najmanje �to mi bijeli entiteti mo�emo uèiniti jest da im pomognemo svojom vjerom, jer imamo tu sreæu daje imamo dovoljno i za druge.SamoubojstvoIako ti duhovi nisu razgovarali sa mnom, znala sam za�to su se nalazili na tome mjestu zadr�avanja, a i Francine mi je to potvrdila. Zbog toga �elim ra�èistiti neke zbunjujuæe èinjenice vezane uz samoubojstvo.Dok sam odrastala, uèili su me da ljudi koji se ubiju idu u pakao. Kraj prièe.No, to nije istina. Dodala bih daje to ru�na, okrutna la� koja je smi�ljena kakobiizazivala osjeæaj k/ivnje Js,od ljudi bliskih s172 Ona strana i povratakosobom koja je poèinila samoubojstvo. Ponavljam, nema pakla i Bog nikad ne bi osudio bilo koje od svoje djece na vjeènost u paklu èak i da postoji. Opæenito gledano samoubojstvo znaèi prekinuti dogovor s Bogom i sa svojim duhom i nitko od nas ne upisuje samoubojstvo u svoj otisak, no ima i iznimaka. Kao uvijek, nije na�e da sudimo na slijepo.Ljudi koji poèine samoubojstvo zbog te�ke mentalne ili fizièke bolesti otiæi æe u svjetlost kao i mi i bit æe prihvaæeni na Onoj strani. Ljudi koji poèine samoubojstvo zbog beznaða i oèaja, sada znam, idu na mjesto zadr�avanja. Ako ste ikad razgovarali s nekim tko je do�ivio klinièku smrt zbog neuspjelog poku�aja samoubojstva, reæi æe vam da se na�ao na mjestu gdje prevladava tuga i gdje nije posve mrak, ali djeluje kao daje »udaljeno od svjetlosti«. Ili su okru�eni ti�inom ili im se izruguju i omalova�avaju ih duhovi koji ih okru�uju jer ondje nema suosjeæanja. To je mjesto zadr�avanja. Ali to ujedno znaèi da imaju pravo izbora. Mogu se pridru�iti mraènim entitetima i mraku ili iæi prema Bo�joj bezuvjetnoj ljubavi, kroz desna vrata i na Onu stranu. Na�e molitve mogu bitno utjecati na to.
Samoubojice i ostali sivi entiteti koji biraju mraènu stranu vraæaju se natrag in utero, ba� kao i mraèni entiteti. Ali za razliku od mraènih entiteta, oni neæe biti mraèni u sljedeæoj inkarnaciji. Bit æe ponovno sivi, s novim �ivotom i novim prilikama da izaberu svjetlost te da svladaju beznaðe koje ih je shrvalo u pro�lom �ivotu. Meðutim, postoje i samoubojstva motivirana osvetom, samo-sa�aljenjem ili zloèestoæom i �eljom da se kazne oni koji nas okru�uju jer ne obraæaju pozornost na nas ili pak jer su nas navodno povrijedili. Jedino takvi sluèajevi idu ravno kroz lijeva vrata u potpuni mrak i odmah natrag in utero. Neæe nu�no biti mraèni entitet u sljedeæoj inkarnaciji, neæe imati otisak, duhovno vodstvo i ostalu pomoæ koju nudi Ona strana. Sljedeæa æe inkarnacija uvjeriti takve osobe da se samoubojstvo iz osvete/samosa�aljenja/zloèestoæe ne isplati. I ponavljam, Bog ne uskraæuje takvim ljudima ne�to kako bi ih kaznio. Oni sami sebi uskraæuju i sebe ka�njavaju, dok Bog èeka, kao uvijek, ispru�enih ruku da ih primi k Sebi.Buduæi da je samoubojstvo obièno traumatièna smrt, ljudski duh do�ivi �ok jer je smrt iznenadna, bez obzira na to stoje osoba sama sebi oduzela �ivot, tako da duh mo�e ostati vezan za zemlju neko vrijeme jer ne shvaæa daje nastupila smrt. Tu vrijede ista pravila kao i za sve ostale duhove. Ponavljajte im da su mrtvi i prekli-........ njitejh da idu prema svjetlosti. IJznad svega, molite se za njih. AkoMraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 173su sivi ili bijeli entiteti, mo�ete im i te kako pomoæi da krenu doma. Ako su mraèni, onda je to uèinkovit naèin za�tite. U bilo kojoj situaciji nema bolje za�tite do Boga.Evo savr�enog primjera samoubojstva koje je bilo motivirano èistom zloèestoæom i osvetom i koje je zavr�ilo tako daje osoba ostala na zemlji kao duh. Jedna me napola izluðena �ena zamolila da joj pomognem identificirati te�inu koju je osjeæala u svakoj sobi i u svakom kutku svoje kuæe te da joj pomognem daje se rije�i. Odmah mi je bilo jasno �to je uzrok tomu. Tijekom �esnaest godina braka njezin ju je mu� zlostavljao i bio je patolo�ki posesivan. Napokon se suprotstavila njegovim zahtjevima i upisala se u veèernju �kolu unatoè njegovu bijesnom i �estokom protivljenju. Prvu veèer kad je krenula u �kolu, samo nekoliko trenutaka nakon �to je uspjela pobjeæi iz kuæe i od njegova gnjeva, uzeo je pu�ku s police, legao na njezinu stranu kreveta i raznio si glavu. I kao da joj tijekom �ivota nije nanio dovoljno jada, ostao je na zemlji kao duh kako bije promatrao i proganjao te kako bi zbog njega bila nesretna i u vjeènom strahu.Jasno, nije ju bilo lako uvjeriti da zaboravi svoj prijezir i da mi se pridru�i u molitvi te da mu ponavlja neka za svoje dobro prihvati daje mrtav i dopusti da ga Bog odvede doma. Èinjenica je da se ona vi�e molila kako bi ga se rije�ila negoli da blagoslovi njegov duh. To mi je bilo razumljivo. Poslije nekoliko tjedana, zahvaljujuæi na�im molitvama i mom razgovoru s njim, on je krenuo dalje. Ipak je okrenuo leða Bogu i krenuo kroz lijeva vrata da se opet vrati u mraènu inkarnaciju. To je bilo njegovo pravo i njegov odabir, a ne na�e, no nas smo dvije ipak postigle ono �to smo htjele. Napokon ga se oslobodila, jednom zauvijek. Danas je sretna, mirna i udata za dragog i blagog èovjeka.Psihièki napadiPsihièki napadi jedan su od podmuklih naèina kojima se mraèna strana slu�i ne bi li prigu�ila svjetlost bijelih entiteta. Usmjereni su izravno na na�u svijest i na na�u brigu za vlastiti doprinos èovjeèanstvu i Bogu.Zvuèi li vam ovo poznato:»Ne znam za�to sam ikad mislio da æu uèiniti ne�to va�no na ovom svijetu. Mislio sam da æu struditi i marljivo raditi, ali174 Ona strana i povratakpogledaj me. Nisam postigao ni�ta vrijedno spomena. Zavaravam samoga sebe. Nitko neæe ni primijetiti ako ne ustanem ili ako jednostavno nestanem.« ,Te rijeèi ili ne�to slièno tomu primjer su klasiènog psihièkog napada. To su napadi negativne energije mraène strane, za koje se nama èini da dolaze niotkud, a utjeèu na na�e mentalno i emocionalno zdravlje. To je poku�aj mraène strane da prigu�i na�u svjetlost i da uni�ti na�u moæ tako da nas onesposobi depresijom, sumnjom u sebe i osjeæajem beznaða. Bez obzira na to koliko se misli usaðene psihièkim napadom èinile stvarnima, one to nisu, vjerujte mi. To je lekcija koju sam nauèila iz prve ruke.Prije nekoliko godina napale su me sve negativne misli koje sam opisala. Osjeæala sam se kao potpuno neuspje�na osoba i la�ljivica, i to ne kao vidovnjakinja, nego ka
o ljudsko biæe uopæe. Mislila sam, tko god me je cijenio ili mi se divio i komu god sam se svidjela, ili je samo �elio biti pristojan ili sam gaja prevarila pa misli kako ne�to vrijedim. Ni�ta nisam osjeæala, bila sam nesposobna i previ�e beznaèajna da bih zaslu�ila bilo kakvu posebnu pa�nju od Boga.Jedne veèeri, usred te »duhovne pustinje«, obratila sam se vjernicima u svojoj crkvi, bilo ih je oko sto pedeset, ne kako bih u njima izazvala suosjeæanje, nego zato �to sam smatrala da moram prema njima biti iskrena. Odluèila sam da ti ljudi nisu zaslu�ili da im glumim da imam ne�to va�no reæi. Priznala sam im �to osjeæam. Poèela sam s popis svih negativnih misli koje me muèe. Oèekivala sam �okirana i razoèarana lica.Umjesto toga, na svoje iznenaðenje vidjela sam kako kimaju glavom u znak razumijevanja, neki su èak uzdahnuli s olak�anjem.Ispostavilo se da se svaki drugi bar jedanput osjeæao kao ja, da je do�ivio isti osjeæaj neuspje�nosti, la�i i bezvrijednosti. I njima je bilo previ�e neugodno da to priznaju dok su patili. Moram priznati da nemam problema s nelagodom, èak i kad se najgore osjeæam.Te sam veèeri poèela istra�ivati psihièke napade. To je ujedno bio poèetak kraja napada na moju psihu koji sam pro�ivljavala, a to samo dokazuje da moramo razgovarati jedni s drugima, iskreno i otvoreno! Oslobodilo nas je samo saznanje da se ne radi samo o meni nego da su ljudi koje volim i koji nisu neuspje�ne osobe ili la�ljivci ili bezvrijedna biæa ili bilo �to slièno tomu do�ivjeli istu prazninu.Najva�nije je otkriæe bilo da kad je posrijedi psihièki napad, svi slu�amo istu pjesmu. Klijenti diljem svijeta i u najrazlièitijim okolnostima vrte u glavi isti film bar u jednom trenutku svoga �ivota.fMraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 175Evo �to predla�em da uèinite kad sljedeæi put do�ivite psihièki napad. Nemojte se optereæiva time izgleda li glupo to �to èinite. Bolje je osjeæati se glupim nego ni�ta ne osjeæati ili biti depresivan ili se pak osjeæati bezvrijednim.Cim se u va�em umu poènu vrtjeti negativne misli o vama, nemojte potro�iti ni sekundu razmi�ljajuæi jesu li istinite. Podsjetite se da se opet radi o mraènoj strani koja vam poku�ava podmetnuti jo� jedan od svojih smije�nih filmova kako bi vas uznemirila i ugasila va�u svjetlost. Vi ste jaèi i pametniji od mraène strane i neæete opet podlegnuti toj glupoj �ali.Stavite ka�iprst na èelo izmeðu obrva, i to nekih dva i pol centimetra iznad njih, na toèku gdje se nalazi va�e treæe oko. Ondje zamislite gumb za izbacivanje. Pritisnite gumb i pritom izgovarajte: »Odbijam ovaj film i mraènu stranu te otpu�tam njihovu negativnost iz svog uma u bijelu svjetlost Duha Svetoga.«Jednostavan èin pritiska na gumb za izbacivanje podsjetit æe vas na to da su takve negativne misli samo iritantni film koji nam se povremeno zalomi. Zapamtite to i neæete se nikad vi�e osjeæati bespomoænima i napadnutima tijekom psihièkog napada.Kultovi i urociNekoliko je razloga za�to sam ovo dvoje stavila u istu kategoriju. Oboje je prijezira vrijedno i na iskrene duhovne upite nudi mani-pulativne la�i koje su same sebi svrha. Cvjetaju u vremenima poveæanog straha i neizvjesnosti, kao stoje, primjerice, novi milenij.Nisam sigurna stoje to u novom mileniju da su zbog njega svi pomalo luckasti. Ako je Bog negdje zapisao da æe nas sve izbrisati na datum koji ima tri nule, onda je to meni oèito promaklo. Ono �to jesam proèitala jest daje u posljednjim minutama 1999. g. na tisuæe ljudi istrèalo na ceste, uvjereno da æe svijet nestati kad kucne ponoæ. Pitam se kako su dugo ondje stajali dok se nisu poèeli osjeæati glupo te se vratili doma, natrag u krevet.776 Ona strana i povratakU svakom sluèaju, buduæi da æe kultova, uroka i prijevara biti napretek oko 2000. g. i buduæi da vas mogu skupo stajati financijski, emocionalno i duhovno, molim vas da budete osobito oprezni te da im jasno i glasno ka�ete: »Stop!«Kultovi. Obièno ih osnivaju mraèni entiteti preru�eni u bijele kako bi privukli i uni�tili druge bijele entitete. Deprogramiranje �rtava kultova danas je nezakonito zbog »slobode vjere«. Strastveno vjerujem u slobodu vjere. Ali isto tako strastveno vjerujem da se bilo koja grupa koja promovira samoubojstvo, izolaciju, kao i zlostavl
janje, ugro�avanje ili �rtvovanje nevine djece doista ne mo�e nazivati religijom.Najgore je to �to su �rtve kultova zapravo osobe koje su u iskrenoj, dobrohotnoj, humanitarnoj duhovnoj potrazi. Ako ste vi u takvoj potrazi i mislite da ste na�li odgovor u osobi ili skupini kojoj namjeravate darovati svoj novac i/ili �ivot, nadam se da æete sjesti s nekim tko je izvan te grupe i porazgovarati o ovome:U devedeset i devet posto sluèajeva skupinu vodi jedna osoba (ali katkad i dvije) koja zahtijeva daje prepoznajete kao svoje bo-�ansko sredi�te kako biste bili prihvaæeni u tu skupinu. To znaèi da ste ovisni o njoj kako biste bili blizu Boga zato �toje ona bli�a Bogu nego vi, i ona, i samo ona, odreðuje tko je zaslu�io krajnje nagrade koje Bog nudi.To je sve la�. Bez obzira na to �to vi mislili, vi jeste svoje bo�an-sko sredi�te. Bje�ite od svakoga tko tra�i da pogledate izvan sebe umjesto u sebe i svoj bo�anski duh kako biste na�li svoje bo�ansko sredi�te, svoju bliskost Bogu i svoja prava steèena roðenjem na nagrade koje Bog nudi svoj svojoj djeci.Voðe kultova smi�ljaju razne izlike kako bi opravdali za�to se njihova skupina mora izolirati od ostatka dru�tva. Ne zanima me koliko one uvjerljivo ili duhovno zvuèale. To je samo lukava retorika iza koje se krije pravi razlog za�to voða kulta �eli izolirati svoje èlanove: kult ne mo�e izdr�ati pomno ispitivanje onih izvan njega. Na svjetlosti dana netko bi mogao pogledati voðu i reæi daje kralj gol (ali zato mo�da ima dosje kriminalca, a u tom æete sluèaju èuti dva obja�njenja - ili se pokajao pa je njegova pro�lost nebitna ili se odrekao »proizvoljnih zakona vlasti i èovjeèanstva«).Ili æe se netko pitati za�to u nekim sluèajevima skupina koja podr�ava pacifizam i nenasilje ima vi�e oru�ja nego jedna manja dr�ava.Mraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 177Ili æe netko htjeti znati za�to su èlanovi kulta darovali ili oporuèno ostavili sav svoj novac skupini i/ili voði kulta. Kultovi se izoliraju od dru�tva, pa znamo da novac ne ide u dobrotvorne svrhe i ne rabi se za dobro èovjeèanstva. Kultovi su takoðer poznati po tome da ne �ive ba� luksuzno, tako da se novac ne tro�i ni na to. Najèe�æe se tvrdi daje novac namijenjen Bogu. �to æe Bogu taj novac? �to æe On s njime? Sljedeæi put kad vidite Boga u duæanu ili trgovaèkom centru, obavijestite me! To ne bih htjela propustiti.Ako sav taj novac nije za dobro èovjeèanstva, ne rabi se za èlanove kulta i Bogu nije potreban, �to mislite kamo ide? Da budemo precizniji, komu ide?Nakon iskrenog preispitivanja sama sebe i nakon �to ste si otvoreno odgovorili na najte�a pitanja koja si mo�ete postaviti, ako ipak odluèite daje kult ono �to �elite u svom �ivotu, onda vam doista �elim sve najbolje. Ali, molim vas, nemojte uvlaèiti svoju djecu u to. Ako mislite daje takva potraga za bo�anskim sredi�tem doista vrijedna toga, onda ona mogu pristupiti kad budu dovoljno odrasla da sama odluèe. Ako vi imate pravo na izbor, i ona bi trebala imati to isto pravo. U meðuvremenu, stanite malo i razmislite. Zna se da roditelji koji su pristupili kultovima sudnjeg dana poput People's Templea (masovno samoubojstvo vi�e od 900 pripadnika kulta 1978. g. u Jamestownu, voða Jim Jones, napomena prev.) i Branch Davidi-ansa (voða David Koresh, poznat po napadu na Waco 1993. g., kad je stradalo 86 pripadnika kulta i èetvero pripadnika amerièke pro-tuteroristièke jedinice, napomena prev.) nisu isprva mislili da su svoju djecu zapravo osudili na smrt. Imate pravo sa svojim �ivotom èiniti �to �elite. Ali svako dijete ima pravo odrastati s osjeæajem sigurnosti i jednog dana bit æe dovoljno odraslo da sa svojim �ivotom èini ono �to ono �eli.Uroci. Oni su jo� jedan podmukao naèin da se iskoristi strah i navodna izravna veza s Bogom i/ili duhovnim svijetom kako biste se odvojili od svog novca. Ljudi koji su skloni povjerovati prijetnji koju predstavljaju uroci èesto su zateèeni nizom nesreæa te ih zanima za�to se to njima dogaða i kako se to mo�e zaustaviti. Oni koji tvrde da imaju odgovore nazivaju se raznim imenima, od vidovnjaka preko medija do vraèara i duhovnjaka, ali svima je njima jedno zajednièko. Oni su lasci!Istina izgleda ovako: jedina osoba koja mo�e baciti urok na vas jeste vi. Nijedna osoba nema tu moæ, osim ako joj je vi ne date, ali...J178 Ona strana i povratakèak i onda, da bi urok uspio, vi morate aktivno sudjelovati u tome. Ja sam �ivi dokaz da uroci nemaju utjecaja osim ako vi to ne dopustite. Pomagala sam policiji i vlastima da raskrinkaju bezbroj prijezira vrijednih prevaranta, tako da vjerujem
da ima onih koji danonoæno zabadaju igle u voodoo lutkicu koja predstavlja mene. Da uroci doista postoje, ja bih neprestano trzala rukama i nogama i vri�tala: »Joj, joj, joj!«Nekoæ davno, a u nekim kulturama i danas, kad bi netko bacio urok na vas, on bi to najavio tako da bi vam ostavio mrtvo pile pred ulaznim vratima. Paralizirani od straha saznav�i daje urok baèen na vas, legli biste u krevet, odbili hranu i vodu, za svaki sluèaj ako su otrovane, i za vrlo kratko vrijeme vi biste umrli. A mit o uroku �ivio bi dalje.A mo�da ste umrli zato �to ste danima tijelu uskratili hranu i vodu! Ako vam se i�ta slièno ikada dogodi, ustanite, pijte dovoljno vode, nastavite sa svojim poslom i rije�ite se onog odvratnog mrtvog pileta pred vratima.Ne èini li vam se kako nije sluèajno da je jedini naèin skidanja uroka ba� novac? I to va� novac. Dobro, katkad mo�da samo va� auto ili va� nakit ili va�a kuæa, ali �to se zapravo ije iza svega toga? Uruèite novac i/ili sve dragocjenosti vraèari kojaje otkrila da urok postoji i poput èarolije urok æe nestati, zajedno s va�im novcem i/ili dragocjenostima, a nestat æe i vraèara.Iako su oni koji uklanjaju uroke i mu�karci i �ene, na� æu primjer nazvati madam Zorro - madam zato �to su one u biti prostitutke (iako vi�e cijenim one prave jer one bar nude pravu uslugu za novac), a Zorro zato stoje slovo Z vrlo popularno meðu takvim svijetom i mnogi od njih smatraju da dobro izgledaju s crnim pla�tem.Naèini koje su sve madam Zorro ovoga svijeta smislile kako bi vas odvojile od va�eg novca mogli bi ispuniti cijelu knjigu. Ali svi kreæu od iste osnovne pretpostavke koja im omoguæava nadmoæ nad vama kad uðete kroz njihova vrata. Da vam ide dobro u �ivotu, ne biste bili tu. �elite znati zastoje to tako i rije�iti se toga.Odgovor koji æete èuti od madam Zorro na va�e »za�to« uvijek æe biti »urok«. Mo�da æe ga naz oblakom i zlim okom, ali sve æe vas to ko�tati bez obzira na to kako se zvalo. Nevjerojatno, ali istinito. Èak iako se niste nikad prije sreli i unatoè tomu �to ona nije mogla imati nikakve veze s bacanjem uroka, ona je jedina osoba koja vam mo�e pomoæi da ga se rije�ite. Zvuèi li to i vama posve besmisleno?Mraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 179Njezine su �rtve obièno osobe odgajane u kulturi, osobito hi-spanoamerièkoj ili otoèja Srednje Amerike, koja prihvaæa uroke i praznovjerje kao normalan dio svog sustava vjerovanja. Ali èak i veæina nas koja æe se podrugljivo smijati na samu pomisao praznovjerja (dok nosi èarape koje joj nose sreæu) mo�e se dovoljno pokolebati da se pita, pa makar samo na tren: »�to ako ima pravo?« Ako ste dok ste ovo èitali pomislili kako vi ne biste nikad mogli biti tako naivni, nemojte to dvaput reæi.Prema madam Zorro urok obièno baca tamnokosa �ena kojaje vjerojatno neki daljnji rod ili biv�i suradnik. Time pokriva sve poslove kojima ste se bavili i cijelu va�u rodbinu, i onu sa �enine ili mu�eve strane, kojoj ionako nikad niste ba� previ�e vjerovali. Bez obzira na podrijetlo uroka, ona æe vam reæi da ga se, na�alost, ne mo�ete osloboditi za cijenu jednog posjeta, koji je uvijek varljivo jeftin. Treba joj �to veæi promet.Njezini su »lijekovi za uroke« uvijek vizualni, hiperemocional-ni i skupi. Potrebno je toliko hitno reagirati da ne stignete doæi k sebi i razmisliti. Ako joj ne vjerujete na rijeè da urok postoji, ona æe vam to dokazati laganim pokretom ruke ili posebnim efektima koje biste i vi mogli ponoviti uz pomoæ dobre knjige o èarolijama i uz malo kemikalija. Nedvojbeno, ona je dobra u tome. Zato nikad ne vjerujte svojim oèima. Prisjetite se kako je jednom David Cop-perfield uèinio da Kip Slobode nestane. Kad sam prije tjedan dana provjerila, jo� je bio na svome mjestu.Ako je madam Zorro sitni prevarant, oslobodit æe vas uroka tako �to æe zapaliti deset svijeæa, svaka po 80 $, ili æe vam prodati boèicu napitka za 50 $. Ako je zanima veæa dobit i ako namjerava uskoro napustiti grad, iznenada æe otkriti daje urok baèen na va� nakit ili auto ili kuæu ili bilo �to vrijedno. I bez obzira na to kako ona to formulirala, njezino se rje�enje uvijek mo�e svesti na tri rijeèi koje æe zaustaviti raspadanje va�eg �ivota: »Dajte meni to.« Nikad nisam mogla shvatiti, ako se doista radi o uroku, �to æe to njoj?Nemojte nikad zaboraviti da bez obzira na to �to ona s tom stvari uèinila - bilo daje zapali, zakopa, baci s mosta - èim doðe u njezine ruke, vi je nikad vi�e neæete vidjeti. Time �to vas je prevarila, nije ni�ta pametnija od vas. Da bi nauèila kako æe manipulirati vama, upotrijebila je istu onu energiju koju vi rabite da biste bili prist
ojna i bri�ljiva osoba.Njezino je najveæe oru�je urok nad urocima - vi patite zato �to se Bog ljuti na vas. Ako se ne mo�ete sjetiti zbog èega bi vas On180 Ona strana i povratakkaznio, onda se to oèito odnosi na ne�to �to ste uèinili u prija�njem �ivotu. Ali njemu se jo� pu�i iz u�iju zbog toga. A ako ste mislili da ste skupo platili kako biste se*rije�ili uroka koji je bacila neka tamnokosa roðakinja, budite spremni na cijenu koju æete platiti za molitve koje æe vam pomoæi da vas Bog ponovno primi k Sebi.Ako sumnjate u sve �to sam vam rekla, u ovo nemojte. Bog se nikad nije ljutio na vas, ne ljuti se na vas sad i neæe se ljutiti u buduænosti. Bo�ja je ljubav savr�ena i bezuvjetna. Bog ne sjedi i ne bilje�i minuse svaki put kad smo nevaljali. Ispravite me ako grije�im, ali mislim da to èini Djed Mraz.Èak i da se ljuti na vas, �to se nikad neæe dogoditi, zar bi to povjerio ba� madam Zorro?Otkad Bog daje prednost molitvama plaæenima u gotovini? Bez obzira na to koje varijante, dimne zavjese i prijevare izmislile vraèare ovoga svijeta, ima nekoliko jednostavnih èinjenica kojima æete si u�tedjeti novac i bol:1. Onaj tko poku�a okrenuti va� strah protiv vas kako bi vas jo� vi�e zastra�io, �eli vas kontrolirati. Ne �eli vam pomoæi.2. Nema nikakva razloga za�to bi posjet bilo kojem vidovnjaku, mediju, vraèari ili duhovnjaku stajao vi�e nego stoje unaprijed ugovoreno.3. Èim èujete da se spominje urok, »zla karma«, »tamni oblak« ili bilo koji izraz koji naznaèuje da ste meta nekog prokletstva, otiðite i nemojte platiti.Ozbiljno vam ka�em. Ako vas je neki vidovnjak ili duhovnjak prevario, progovorite o tome! Mo�da æete se osjeæati glupima ili naivnima ili æe vam biti neugodno, ali zapamtite, varalice raèunaju s time. Kao i s va�om �utnjom, jer to je jedini naèin da mogu nastaviti s onim �to rade.Nakon slu�benog prigovora upuæenog okru�nom tu�iocu takvi æe prevaranti bar imati dosje koji æe pomoæi drugima. Usput reèeno, veæina njih nema dozvolu za rad, prima novac bez izdavanja raèuna i ne plaæa porez. Vjerujem da bi porezna uprava bila presretna da joj ih otkrijete. Svaki ugledan, legalan vidovnjak kojeg ja poznajem, i ja osobno, ima dozvolu za rad te prijavljuje i plaæa porez na svaki cent koji zaradi, jednako kao vi.No imajte na umu da nijedan vidovnjak na svijetu, ukljuèujuæi i niene, Qg mo�ebiti sto posto toèan. Onaj koji tvrdi da jest ili la�eMraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 181ili je posve lud. Stoga netoèna tumaèenja ili pretkazanja koja se ne ostvare mo�da nisu ono �to �elite, njih ne mo�emo svrstati pod »prijevaru«. Vidovnjaci se procjenjuju prema zadnjem tumaèenju, a mi ovisimo o svom ugledu i vjerodostojnosti. Ako smo vas razoèarali u neèem va�nome i ako vi to pro�irite drugima, ostat æemo bez posla.I jo� ne�to �to se tièe novca. Nedavno su mi ponudili velik iznos - 40.000 $ na tjedan plus 3 centa po pozivu - kako bi me ljudi mogli nazivati, a ja bih njima predviðala buduænost i tumaèila preko telefona. Bez imalo oklijevanja odbila sam ponudu. Kao �to Cvrano de Bergerac ka�e, namjeravam iæi k Bogu s bijelim perom neokaljanim. Takva telefonska linija ne postoji i nikad i neæe. U nekim publikacijama koje se prodaju diljem Amerike ogla�ava se neka Svlvia B. Ne znam tko je ona. Ima i drugih brojeva uz koje je vezano moje ime. Policija i ja postupno ulazimo u trag takvim prevarantima i ulovit æemo ih. Dok se to ne dogodi, ponovit æu: nikad se neæu baviti vidovnja�tvom preko telefona, neæu takvo �to podr�avati ni preporuèivati niti æu bilo kojoj telefonskoj liniji dopustiti da se koristi mojim imenom.Kako se za�tititiKatkad se mo�da èini kao daje mraèna strana posvuda i spremna da nas iznenada zaskoèi. Na�alost, to je samo malo pretjerano viðenje. Dobra je vijest da mi bijeli entiteti mo�emo pobijediti. Mraèna je strana veæ slabija zbog èinjenice da se okrenula od Boga, a mi smo se okrenuli Njemu. Trikovi kojima se koristi mraèna strana ni upola ne zastra�uju kad ih osvijetlimo, razgovaramo o njima, zajedno se borimo protiv njih.Prvi, najjaèi i najmoæniji naèin za�tite od mraène strane jest da volite i prigrlite Boga te da si svaki dan ka�ite: Nitko osim mene nije i ne mo�e biti moje bo�ansko sredi�te.Drugi je: Nemojte nikad nikomu predati svoju slobodnu volju, svoj um i zdrav razum! To su dragocjeni darovi koje ste dobili od velikodu�nog Boga koji vas voli i N
jemu se trebate uvijek obratiti.Sljedeæi naèini za�tite nisu navedeni nekim redoslijedom i nijedan nije uèinkovitiji od drugoga. Ako vam se svide, koristite se jednim ili svima - �to vi�e, to bolje. U bilo koje doba dana ili noæi. Ja to èinim ujutro dok se spremam za poèetak dana i naveèer prije182 Ona strana i povrataknego �to legnem u krevet, ali vi odaberite vrijeme koje vama odgovara. Neka vam njihova upotreba uðe u naviku do te mjere da se osjeæate golima bez njih. sAko sumnjate u njihovu uèinkovitost, uèinite mi uslugu i isprobajte ih tjedan-dva. Poku�aj vas neæe ni�ta stajati, a sigurno vam neæe ni �koditi. Jedinu izliku koju ne prihvaæam jest: »Nemam vremena!« Ako mo�ete provesti pet minuta brijuæi se ili deset �minkajuæi se ili petnaest radeæi frizuru ili dvadeset odluèujuæi �to æete odjenuti, onda mo�ete odvojiti minutu ili dvije da se naoru�ate za cijeli dan protiv mraène strane i njezine negativne energije.Krug zrcala. Zamislite sebe u savr�enom krugu od zrcala. Ona su vi�a od vas i okrenuta prema van. Zrcala æe privuæi bijele entitete, dok æe mraène odbiti i tako æe vas oni izbjegavati.Mjehuriæ bijele svjetlosti. Tra�ite da uvijek budete okru�eni bijelom svjetlo�æu Duha Svetoga, ali evo naèina koji æe vam olak�ati da si to predoèite. Ako ste gledali èarobnjaka iz Oza, sigurno se sjeæate Glinde, Dobre vje�tice Sjevera koja je putovala od mjesta do mjesta u prekrasnom, prozirnom mjehuriæu. Poku�ajte putovati kroz svoje dane i noæi na slièan naèin, u mjehuriæu koji je napravljen od sjajne, prozirne bijele svjetlosti Duha Svetoga i primijetit æete da mraèni entiteti neæe htjeti imati bilo kakve veze s vama.Ima jo� jedna scena iz filma koja æe vam pomoæi da zadr�ite mraènu stranu na svome mjestu. Kad se Glinda suoèi sa Zloèestom vje�ticom Zapada, odmahne rukom i ka�e: »Ovdje nema� nikakvih moæi. Nestani!« U sebi usmjerite tu misao prema svakoj osobi za koju mislite daje mraèni entitet. Bit æete iznenaðeni koliko je to uèinkovit podsjetnik da vi imate moæ, a ujedno æe umanjiti njihovu. I sve to bez rijeèi.Zlatni maè. Zamislite dug, moæan, sjajan zlatni maè s prelijepim dr�kom ukra�enim sjajnim draguljima. Podignite maè ispred svog tijela tako da kri� koji stvaraju dr�ak i o�trica maèa podignete u visinu treæeg oka, koje se nalazi izmeðu va�ih obrva, malo iznad njih. O�trica maèa pru�a se prema dolje du� tijela poput �tita koji daje snagu i �titi cijelo va�eijelo stra�eæi i odbijajuæi kukavièluk koji je svojstven mraènoj strani.1Mraèna strana: kako se za�tititi od zla koje nas okru�uje 183Niti se isprepleæu i sjaje bijelom svjetlo�æu Duha Svetoga. Ogrnite je tako da vas pokrije od glave do pete i za�titi bo�anskom svjetlo�æu. Tijekom dana pokrijte mraène entitete koje susreæete sliènom zlatno-srebrnkastom mre�om. To æe poslu�iti kao blagoslov, ali i naèin da neutralizirate moæi koje oni mo�da imaju.Kupola svjetlosti. Zamislite velièanstvenu kupolu sa savr�eno kru�nim zidovima i stropom od blistave bijele svjetlosti Duha Svetoga. U njoj se nalazite vi i osobe koje volite. Na sigurnome ste, toplo vam je i u�ivate u Bo�joj ljubavi, za�tiæeni od mraka i negativ-nosti.Kako bih vam predoèila koliko je uèinkovita kupola svjetlosti, navest æu svoj primjer. Bila sam nedavno na koktelu s prijateljem psihologom. U sobi je bio mraèni entitet, odvratan oportunist koji je oèito odluèio da smo se okupili samo kako bismo uèinili �to vi�e stvari za njega. Dok smo ga promatrali, moj je prijatelj stenjao od muke, èak je rekao da se brine kako æemo uspjeti biti pristojni prema tom oèitom folirantu. Ja sam mu odgovorila: »Neæemo morati ni�ta. Neæe nam se ni pribli�iti.« Tad sam nas oboje okru�ila kupolom bijele Bo�je svjetlosti.Na koktelu je bilo trideset ljudi. Mraènije entitet nemilosrdno gnjavio dvadeset i osmero njih. Meni i mom prijatelju nije se pribli�io ni na tri metra.Obo�avam kupolu svjetlosti!I danju i noæu, tijekom cijelog �ivota, neka se okupljaju svi bijeli entiteti ovoga svijeta da zajedno koraèaju, sigurni i neozlijeðeni, kroz negativnost mraène strane na putu doma.Zlatno-srebrna mre�a. Zamislite gotovo prozirnu ribarsku mre�u od platnih i srebrnihjnitj. Èvrsta je, alijagana poput vjetra.I
8Deset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojatiStrah je destruktivan. On nas izolira, smanjuje na� svijet i odvaja nas od na�eg dostojanstva, samopouzdanja i od na�e vjere. Strah se hrani strahom i ako mu dopustimo, postat æe na� svakodnevni pratilac koji nam se izruguje. Na �alost, nitko od nas tijekom �ivota nije po�teðen njegova utjecaja.Na�i strahovi mogu biti tako duboko ukorijenjeni u na�oj podsvijesti da nismo sigurni o èemu se radi i odakle to potjeèe pa onda �ivimo s nelagodnim i muènim osjeæajem da ne�to nije u redu i da smo uvijek u nekoj vrsti potencijalne opasnosti koju ne mo�emo toèno odrediti. Ali kako se mo�emo boriti protiv neèega �to ne mo�emo identificirati i kako to mo�emo nadjaèati i maknuti jednom zauvijek iz svog �ivota?Ako �elimo biti iskreni, ne mo�emo.Kad èujemo zvuk ili vidimo èudan oblik u kutu sobe tijekom noæi, imamo dvije moguænosti. Mo�emo le�ati u mraku i dopustiti da nam strah postaje sve dublji dok zami�ljamo razna èudovi�ta ili mo�emo upaliti svjetlo da vidimo protiv èega se toèno borimo. U devet od deset sluèajeva posrijedije slijeganje temelja kuæe ili hrpa odjeæe koja je pala sa stolice.Èak i kad se radi o neèem ozbiljnijem, ja sam uvijek za to da se upale sva svjetla u kuæi. Znanje daje moæ. �to se vi�e neèega bojimo, to sebi vi�e dugujemo da saznamo o èemu stoèno radi. I �to vi�e uèimo o tome, to æemo imati vi�e pouzdanja da se suoèimo s time i pobedimo1186 Ona strana i povratakMoji klijenti dolaze sa svih strana svijeta, iz svih moguæih sredina i uvjeta, ali veæina se bori s istih deset osnovnih strahova. To me zapravo i ne iznenaðuje, jer sam se i ja borila s nekoliko njih. Znam koliko strah mo�e biti hladan i koliko èovjeka mo�e paralizirati. Znam koliko je snage, hrabrosti i napornog rada potrebno da se svlada. I stoje najva�nije, znam da malo pobjeda u �ivotu tako oslobaða kao pobjeda nad niskim, mraènim oblacima straha koji sprjeèavaju na� duh da zauzme svoje zaslu�eno mjesto pod suncem.Doista mo�ete svladati bilo koji od ovih navedenih deset vrsta strahova. Na povr�ini, neki od njih neæe se doimati kao problemi psihièke prirode. Meðutim, njihovi se korijeni èesto nalaze duboko u psihi. Katkad se mogu povezati s traumatskim dogaðajima u �ivotu, ali èesto se osjeæaj bespomoænosti koji uzrokuju pojaèava samim time �to ne mo�emo kuèiti �to stvara taj strah.Bol koju stvara taj strah mo�e doprijeti sve do sr�i na�e psihe. Tu sr� moramo pregledati, lijeèiti i iscijeliti. Na primjer, ja nisam ba� opu�tena kad sam okru�ena velikim kukcima. Znala sam i vrisnuti kad bih ih vidjela. Ali takva vrsta straha gotovo da i ne dodirne povr�inu mojeg biæa, a kamoli da ide dublje do njegove sr�i. Tu su i sredstva koja nam poma�u da svedemo broj velikih kukaca na minimum. Ovih deset strahova kojima æemo se pozabaviti mogu povrijediti esenciju na�e psihe, a nemamo kamo pobjeæi od straha èiji su psihièki korijeni zamr�eni duboko u nama.Ali ne moramo bje�ati. Na sreæu, mo�emo uèiniti ne�to mnogo bolje. Mo�emo uzeti veliku psihiu cipelu i s razumijevanjem, znanjem i u dobro ciljanoj akciji mo�emo gaziti po tih deset strahova sve dok vi�e ne budu postojali.1. Odbijanjei 2. Napu�tanjeOvo je dvoje tako usko povezano da ih nije lako odvojiti. Oboje mo�e biti i te kako bolno i oboje mo�e u nama ostaviti osjeæaj da smo zakazali ili da se u neèijim oèima nismo dokazali i da smo zbog toga odbaèeni.Strah od odbijanja i/ili napu�tanja mo�e utjecati na na�e tijekom cijelog na�eg tivgtg,. Mojda neæemo ni dopustiti daDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 187nam se netko do te mjere pribli�i kako nam ne bi nanio toliku bol. Mo�da æemo nekoga tako èvrsto dr�ati i nenamjerno ga gu�iti i na taj naèin uzrokovati odbijanje i napu�tanje kojeg se bojimo. Mo�e se èak dogoditi da izaberemo one osobe za koje nesvjesno znamo da æe nas odbiti ili napustiti kako bismo dokazali da je na� strah opravdan ili da vidimo mo�emo li sebi dokazati da bar jedanput nije tako.Ovisno o osobnim iskustvima, vjerojatno imate vlastito mi�ljenje o razlici izmeðu odbijanja i napu�tanja. Ja sam uvijek definirala odbijanje kao kad netko ka�e »Odlazi«, a napu�tanje kao kad netko ka�e »Zbogom«. Odbiti vas mo�e stranac ili osoba koju volite, na
radnome mjestu ili kod kuæe, ili to mo�e biti prijatelj. S druge strane, napu�tanje implicira da se ljubav, ili ono �to se ljubavlju naziva, daje da bi se onda oduzela. Meðutim, u oba sluèaja posljedica zna katkad biti razarajuæi osjeæaj emocionalnoga gubitka.Postoji vrlo dobar i duboko ukorijenjen duhovan razlog za�to odbijanje i napu�tanje tako duboko utjeèu na nas. Razumijevanje tog razloga velik je korak k sagledavanju toga za�to ih se bojimo.Bol koju uzrokuju odbijanje i napu�tanje veæ nam je poznata od trenutka roðenja, tako da kad je ponovno do�ivimo na zemlji, kao da ponovno diramo staru ranu.Kad na Onoj strani donesemo odluku da se ponovno vratimo na zemlju kako bismo se jo� jedanput inkarnirali, prolazimo kroz proces desenzibilizacije koji poma�e da se ubla�i duhovni �ok prijelaza. U neku ruku to je obrnuto od orijentacije koju dobivamo kada napu�tamo ovaj �ivot i vraæamo se doma. Kao dio procesa desenzibilizacije entiteti s One strane, od nama voljenih osoba preko odabranog duhovnog vodstva i srodnih du�a do bezbroj drugih prijatelja i suradnika, emocionalno se distanciraju od nas. Oni to èine iz ljubavi i za na�e dobro. To je njihov naèin da nas pripreme za put koji nas oèekuje.Zamislite da ste svaki dan okru�eni sretnom, stimulativnom, produktivnom obitelji koja vas otvoreno obo�ava, prijateljima koji su apsolutno pouzdani, suosjeæajni i èija bezuvjetna ljubav nema kraja. Va�i su omiljeni ljubimci s vama i zrak koji udi�ete pun je Bo�je snage i prisutnosti. �ivite u stanju savr�enoga bla�enstva. Ali zbog vlastitog esencijalnog rastg i razvoja pbvLz,ah ste se du�i da188 Ona strana i povratakæete iæi na koled� ili da æete obavljati va�an posao. Vi znate daje to ispravna odluka i svi koji vas vole potpuno se sla�u s vama. I vi i oni veæ ste bili na tom putovanju i svi ste svjesni daje njihovo povlaèenje dio pripreme. Ako oni to ne uèine, va� æe odlazak biti nepodno�ljivo bolan i neæete stiæi na svoje odredi�te kao neovisno i otvoreno biæe kao �to biste trebali.Tako iz nu�de, poèinjete svoj put odvajanja od One strane s osjeæajem da vas je netko napustio i odbio i svaki put kada do�ivite napu�tanje ili odbijanje tijekom �ivota nesvjesno ponovno pro�ivljavate dubok osjeæaj gubitka, praznine i odvajanja koji su vam omoguæili da budete tu. Posve je prirodno pripisati svu bol zemaljskih do�ivljaja odbijanja i napu�tanja onomu prvom dogaðaju koji je sve to pokrenuo. No bol koju osjeæamo veæim dijelom ne potjeèe od tog dogaðaja, nego iz sjeæanja na�eg duha na mnogo veæi i posve privremeni gubitak neusporediv s onime koji uopæe mo�emo iskusiti na zemlji.Ovo nije poku�aj da umanjim vrlo stvarnu traumu koju zemaljsko napu�tanje ili odbijanje mo�e uzrokovati, kao i va�nost da tra�ite pomoæ kako biste to prebrodili. Jednostavno vas �elim utje�iti da ono �to osjeæate nije nova rana, nego nadra�ivanje stare koju ste veæ pre�ivjeli. Naravno, najuèinkovitiji bi lijek bio da se lijeèi prvotna rana - na�e porazno, ali bitno udaljavanje od doma.Kljuè u lijeèenju jest duhovnost. �to vi�e energije i strasti ulo�imo u svoju duhovnost dok smo ovdje, to se vi�e osjeæamo povezani sa svime i svima koje smo ostavili da bismo napustili Onu stranu i krenuli na ovo kratko putovanje. To je najsigurniji naèin odr�avanja kontakta s onima koji nam najvi�e nedostaju dok opet ne budemo zajedno. Odr�avanje takve veze pomoæi æe nam da onemoguæimo da nas bilo kakvo odbijanje ili napu�tanje na zemlji rani tako duboko da to ne mo�emo podnijeti.3. NeuspjehStrah od neuspjeha gotovo da je poprimio razmjere epidemije, a razlog tomu veæim je dijelom �to �ivot postaje sve vi�e kompliciran. Zahvaljujuæi svemu, od stalnog napretka u tehnologiji preko sve veæeg pristupa globalnoj zajednici do presporog, ali sigurnog razvoja jednakih moguænosti za sve neovisno o rasi, spolu, vjeri i seksualnom opredjeljenju, suoèeni smo s vi�e izbora nego ikad iDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 189otvoreno nam je vi�e putova nego ikad izmeðu kojih mo�emo birati tijekom svog boravka ovdje.Ali da odmah ra�èistimo s kompliciranjem. Ma koliko izbora imali, ma koliko se katkad konfuzno osjeæali, pravi duhovni korijen svakog straha od neuspjeha mo�e se svesti na samo jedno pitanje, bili mi toga svjesni ili ne: Pratim li svoju kartu?A odgovor je jednostavno i nesumnjivo: da!Ako se zna da æemo svi slijediti svoju kartu bez obzira na to koliko puta zabrljal
i ili koliko lijeni ili zloèesti bili, �to nas onda motivira da se uopæe potrudimo? Za�to ne bismo ljenèarili i drugima prepustili stres, tjeskobu i moguænost neuspjeha?Sjetite se da smo prije dolaska ovamo na Onoj strani stvorili vlastiti otisak ili kartu za �ivot koji slijedi i odabrali primarnu i sekundarnu �ivotnu temu kojima æemo se baviti dok smo ovdje i koje su u skladu s ciljevima zacrtanima u karti. Nitko, èak ni mi, ne mo�e utjecati na te teme ili na naèin kako se rastvara karta koju smo zacrtali. Ali, raðamo se s motivacijom i tjera nas svrha vlastita plana. Zapravo, vjerovali ili ne, kad bih vam u tumaèenju rekla daje svrha va�eg postojanja da ljenèarite i ni�ta ne postignete, mo�da bi vam laknulo nekoliko sekunda, ali vjerujte mi, kad bi taj podatak bio u suprotnosti s va�om kartom i �ivotnim temama, vi na to ne biste nikad pristali.Varijacije u izvoðenju onoga zapisanog u karti ovisit æe o tome kako æemo se nositi s neizbje�nim zaprekama s kojima se suoèavamo na putu, kao i s te�koæama kojima sebe izla�emo. Recimo da je prema va�oj karti svrha va�eg �ivota da hodate od Los Angelesa do New Yorka. Zajamèeno vam je da æete to uspjeti tijekom �ivota. Ali pitanje je kako. Idete li preko Argentine? Prigovarate li na svakom koraku i time zagorèavate �ivot svima oko sebe? Nosite li stalno tijesne cipele ili ve�ete li noge zajedno i poku�avate skakutati donde kako biste bili sigurni da æe vam taj put od èetiri tisuæe i osam stotina kilometara biti dovoljno bolan? Jesu li ljudi koje ste sreli putem bogatiji za to iskustvo? Uza sve moguæe izbore na svijetu, odluèujete li posvetiti svoje vrijeme osobama koje æe postupati dobro prema vama i obogatiti va� put ili pak tra�ite one koji æe zasuti va� put raznoraznim zaprekama ili æe vas uvjeravati kako je va� put manje va�an od njihova?Drugim rijeèima, propje�aèit æete od Los Angelesa do New Yorka. Ne mo�ete ne uspjeti. Stiæi te do New Yorka na ovaj ili na neki drugi naèin, prema tome va� je strah od neuspjeha zapravo strah od neèega �to se ne mo�e dogoditi.790 Ona strana i povratakNajsigurniji naèin da izbri�ete takav strah jest da se jednom zauvijek usredotoèite na kvalitetu svog puta. Jednostavno pravilo koje æe osigurati kvalitetu jest da �ivite prema nepisanom Bo�jem obeæanju koje nam On daje svaki put kad napu�tamo Onu stranu vraæajuæi se na zemlju: »Ako se dobro brine� za Moju djecu, Ja æu se uvijek pobrinuti za tebe.«Znaèi li to da Bog ne daje svoju ljubav i brigu onima koji Ga iznevjere? Naravno da ne. Ali koliko vam je lako osjeæati se voljeno i osjeæati da se netko brine za vas ako tu osobu uporno odgurujete od sebe?Uèinite mi uslugu. Sljedeæa tri mjeseca pomolite se jedanput na dan kako biste ostali povezani s Bogom i uèinite jedno dobro djelo kako biste ostali povezani s Njegovom djecom. Vjerojatno æe vam zajedno i drugo zajedno trebati manje nego �to vam je potrebno da se ujutro istu�irate ili da operete zube. Tri su mjeseca dovoljna da stvorite naviku i da vam se dan bez molitve i dobra djela uèini èudnim ili neugodnim. To �to to èinite iz naizgled sebiènih razloga neæe vam �tetiti. Time si osiguravate �ivot u kojem vam rijeè neuspjeh vi�e neæe pasti na pamet.A kako biste bili sigurni da napredujete i slijedite svoj otisak, poku�ajte jedanput na mjesec sjesti i iskreno odgovoriti na ova osnovna pitanja:� Kako rje�avate neizbje�nu negativnost s kojom ste se do�li suoèiti? Trudite li se najiskrenije daje svladate i poma�ete li onima oko vas daje svladaju, a da ih ne osuðujete kad zatrebaju va�u pomoæ? Ili pak �irite negativnost, u�ivate u njoj i/ili privlaèite pozornost tako �to dopu�tate da vas pretvori u �rtvu?� Koristite li se darovima koje ste dobili ili ih zlorabite i tratite?� Jesu li �ivoti koje dodirnete bogatiji ili siroma�niji zbog tog susreta?� Kad ste nekomu uzrokovali bol, mo�ete li iskreno tvrditi da to nije bila va�a namjera?� Je li va� svakodnevni �ivot istinski odraz va�ih vrijednosti i uvjerenja ili su va�e vrijednosti samo pogodno mjerilo za tuðe �ivote, ali ne i za va�?� Kad pogrije�ite, preuzimate li odgovornost za svoja djela i èinite li sve �to je u va�oj moæi kako biste se isprièali i popravili uèinjeno ili odmah tra�ite koga æete okriviti za to? Jeste liDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 191brzi u opra�tanju tuðih pogre�aka kao �to �elite da i vama drugi oproste?� Bez obzira na godine, kad ste se zadnji put potrudili da ne�to nauèite?
� Bez obzira na godine, ula�ete li svaki dan jednako u mentalno, fizièko i duhovno zdravlje?� Kako èesto stanete da poslu�ate i zahvalite vi�oj mudrosti i duhovnim pomagaèima na Onoj strani koji vas nikad ne napu�taju, èak ni u najmraènijim trenucima kad vi njih napustite?Klijenti èesto tra�e da im pomognem da vrate svoj �ivot na pravi kolosijek, �to zapravo znaèi da ponovno budu u skladu sa svojim otiskom. Jedan od mojih najomiljenijih primjera bila je Pam. Kao samohrana majka u ranim tridesetima pristala je da bude strip-tizeta kako bi mogla pre�ivjeti. Nemam ni�ta protiv striptizeta. Problem je bio u tome stoje Pam mrzila svaki trenutak svog posla, znala je daje to bila lo�a odluka i htjela je da joj poka�em sretniji put. Odgovor je odzvonio jasno i glasno. »Trebali biste pisati knjige za djecu.« Bila je u �oku. Obo�avala je djecu, ali nikad to nije poku�ala, nikad nije ni pomislila da bi mogla pisati za djecu. Ja sam bila tako sigurna da mije obeæala da æe poku�ati i javiti mi stoje bilo.Nazvala me nakon �est mjeseci. Napisala je nekoliko knjiga za djecu, ali nijednu nitko nije izdao. No jedan se agent poèeo zanimati za njezin rad, pa onda za nju, zaljubili su se jedno u drugo i namjeravali su se vjenèati. Rekla mije daje njezina karijera strip-tizete zauvijek pro�lost.To je primjer koji dokazuje kako vraæanje svomu otisku zna biti nagraðeno raznim neoèekivanim nagradama.Jedno od pitanja koje mi ljudi najèe�æe postavljaju tijekom tumaèenja glasi: »Kojaje svrha mog �ivota?« Buduæi daje �ivot tako kompliciran, èesto nudimo prekompliciran odgovor na to pitanje. Zato evo najjednostavnijeg odgovora i onog koji se odnosi na sve nas, bez obzira na na�e otiske:Volite Boga,Èinite dobroi onda umuknite i poðite doma.192 Ona strana i povratak4. Uspjeh�ao mi je �to moram reæi ne�to stoje tako oèito, ali glavni razlog za�to se ljudi boje uspjeha jest zato �to se boje da æe im ga netko oduzeti. Zato se neki ljudi grèevito dr�e svoje verzije neuspjeha. Kod neuspjeha bar se mo�ete tje�iti time da nemate kamo osim prema gore.�alosno je zapravo koliko se bojimo uspjeha. Ako mi ne vjerujete, pitajte se �to vam je lak�e: reæi nekomu da vam se dogodilo ne�to lijepo ili da vam se dogodilo ne�to lo�e? A kad govorite o onome lijepome, kucate li u drvo, bojite li se govoriti o tome kako ne biste to urekli ili se poènete isprièavati i/ili dodajete neku manje lo�u vijest u razgovor koja æe poslu�iti kao protute�a dobrim vijestima?Istina je da nitko ne voli hvalisavce. No postoji razlika izmeðu podijeliti dobre vijesti o sebi i njima lupati ljude po glavi. Sljedeæi put kad budete imali dobre vijesti koje �elite podijeliti, poku�ajte to uèiniti bez isprika i praznovjernih dodataka. Glasno i jasno recite koliko ste zahvalni i onda promijenite temu. Ako oko vas ima onih koji se ne mogu radovati va�em uspjehu i/ili kao da vam zamjeraju, njih se klonite. Toèka. Ako pristajete na prijateljstva koja lijepo funkcioniraju samo kad vam ne ide ili koja u vama izazivaju osjeæaj krivnje kad vam ide, onda se radije dru�ite s neprijateljem.To se odnosi i na osobe koje vas uvijek podsjete kako dobra vremena i uspjeh nikad ne traju. To je èinjenica samo ako vi vjerujete daje to èinjenica. Ako svim srcem i du�om vjerujete da iza dobre vijesti uvijek slijedi lo�a ili daje logièan slijed poslije uspjeha neuspjeh, onda æete pokrenuti nebo i zemlju kako bi se to dogodilo. Pazite da sami sebi ne pucate u nogu, a nemojte ni drugomu dopustiti da to uèini.No mnogo toga ovisi o tome kako definirate uspjeh. Ja osobno ne vjerujem da on ima bilo kakve veze s novcem, vrstom posla, velièinom kuæe, vrstom odjeæe koju nosite, autom koji vozite. Poznavala sam ludo uspje�ne osobe koje su se valjale u novcu i ludo uspje�ne osobe koje nisu imale ni centa.Uspjeh �ivi u na�em duhu. Nigdje drugdje. Ako sebe opisujete bilo èime osim integritetom, aktivno�æu, hrabro�æu, dubinom, znati�eljom i suosjeæanjem duha, onda imate jo� posla pre nego �to iskreno o sebi mo�ete reæi da ste uspje�ni. Dobar naèin za mjerenje vlastita napretka jest da se pitate �to biste bili da sutra ostanete bez karijere, braka ili odnosa, bankovnog raèuna, kuæe, auta i bilo
JLDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 193èega izvanjskog s èime se poku�avate identificirati. Ako ne znate odgovor na to pitanje, naæi æete ga ako istra�ite, njegujete i pro�irite svoje duhovno ja. To je ono �to vi jeste. To je va� identitet. Sve je ostalo odjeæa i �minka. Sretan, zdrav i aktivan duh najveæi je osjeæaj sigurnosti koji æete ikad iskusiti zato stoje to dokaz uspjeha koji vam nitko ne mo�e oduzeti.Jo� jedno dobro mjerilo stvarnog uspjeha jest ovo: Kako �ije�, tako æe� i �eti.Ako kad to èujete, pomislite: »Nadam se daje tako!« onda èestitam. Na pravom ste putu.Ako kad to èujete, pomislite: »Ajoj!« onda vam savjetujem da se potrudite da to promijenite. Bez obzira na to �to ste uèinili, nikad nije kasno. Sve dok di�ete nikad nije prekasno.I jo� posljednji dokaz da ne izmi�ljam. Pitajte bilo koga tko je duhovno sretan, zdrav i aktivan je li ikad iskusio strah od uspjeha.Neæe imati pojma o èemu govorite.5. IzdajaOva mi tema te�ko pada jer znam iz prve ruke kako je kad te netko izda. Zaklinjao se da me voli, a istodobno zamalo da me nije uni�tio.No najte�i oblik izdaje jest izdaja samoga sebe. Sebe mo�emo izdati na niz naèina, tako da zanemarimo signale koje sebi �aljemo ili tako da dopustimo da na nas utjeèe ono �to ja nazivam determinizmom. Jednostavno reèeno, determinizam znaèi dopustiti da netko drugi nasumce odredi tko ste bez obzira na to ima li dokaze koji æe poduprijeti takve »èinjenice« ili ne.Na primjer, jedna od mnogih »èinjenica« koje mije majka govorila dok sam odrastala jest da nisam stvorena da budem �ena s karijerom. Moja jedina nada da uspijem bila je da postanem kuæanica i majka. Svakako, ja volim kuhati, ureðivati kuæu i brinuti se za svoj dom, kao i za sve ostale stvari vezane za kuæu. Biti majka i baka najveæa je radost mog �ivota.Ali zamislite kako bih samo izdala sebe i svoj duh da sam dopustila da mi njezin »determinizam« uskrati gotovo pedeset godina dru�enja sa svima vama. Neki dan èula sam kako neki medij govori da su mu tumaèenja »naèin zarade«. Zamalo da nisam udarila nogom u televizor. Naèin zarade? To je èast! Bo�ji dar! Da sam194 Ona strana i povratakdopustila da takav dar ostane neizra�en kako bih mogla biti kuæanica i majka, �to ukljuèuje do�ivljaje koje je vrijedilo iskusiti i koji su me ispunili, izdala bih ijamu sebe na najgori naèin.Izdajemo sebe ako bilo komu, èak i sebi, dopustimo da nehotice odreðuje �to bismo trebali biti i koje su na�e zami�ljene granice. Izdajemo sebe ako bilo komu, èak i sebi, dopustimo da nas poni�a-va, zlostavlja ili tjera da posumnjamo u svoju dobrotu i potencijal. Izdajemo sebe ako bilo komu, èak i sebi, dopustimo da nas odvoji od na�ih darova, na�ih snova i radosti Bo�je moæi u nama.Evo jednostavne vje�be koja æe vam pomoæi da poènete sebe primjeæivati i da odbijete bilo kakvu vrstu izdaje sama sebe. Svaki put kad èujete sebe da ka�ete ili pomislite bilo koju reèenicu koja poèinje ovako: »Uvijek sam htio/htjela...« zapi�ite je. Nastavite dovr�avati reèenicu sve dok nemate pet zavr�etaka bez obzira na to treba li vam za to nekoliko sati, dana ili tjedana. Onda naðite nekoliko mirnih trenutaka i krenite popisom i ispod svakog zavr�etka napi�ite iskreni odgovor na pitanje: »Za�to to nisam uèinio/la?« Ispod toga napi�ite iskreni odgovor na pitanje: »Za�to to sad ne uèinim?« Odmah æete prepnati prave razloge od bezveznih izlika. S vremenom nastavite dodavati svom popisu. Ako ni�ta drugo, ova æe vje�ba biti izvrstan naèin da ostanete u dodiru s vlastitim snovima i ciljevima i poslu�it æe kao podsjetnik kako nikad nije prekasno da ih ispunite.Treba mnogo rada, discipline i vjere u sebe i u Boga, ali mo�ete sprijeèiti i/ili preboljeti izdaju samog sebe.Ali nije tako lako preboljeti izdaju nekoga koga ste voljeli i komu ste vjerovali. Voljela bih da vam mogu obeæati kako vas nitko neæe izdati ako ste dovoljno pametni, dovoljno budni, dovoljno oprezni, dovoljno dobri. Ovako vam mogu samo obeæati da vi to mo�ete pre�ivjeli ako vam se dogodi, ako ni�ta drugo, kako ne biste onomu tko vas je izdao dali dodatno zadovoljstvo da vas uni�ti. Na�alost, dobre je ljude najlak�e izdati iz vrlo logiènog razloga. Mi vidimo svijet samo svojim oèima i pretpostavl
jamo da svi misle kao mi. Ne pada nam na pamet da pripazimo na izdaju, la�i i no� u leða, osobito ne od osobe koja tvrdi da nas voli.Prije mnogo godina moja mije duhovna vodilja Francine rekla da iza svih izdaja stoje dva osnovna motiva - pohlepa i ta�tina. Poku�ala sam je uvjeriti i dokazati joj da ima krivo, ali kad svaku prièu o izdaji li�ite ukrasa i dodataka, ima pravo. Posrijedi su ili pohlepa ili ta�tina ili ijedno i drugo. Mnogi od nas ne bi cijenili pohlepu iDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojatita�tinu vi�e od ljubavi. Meðutim, ima onih koji nikako da shvate kako ljubav, kada se osjeti i izrazi u svom najbo�anskijem obliku, automatski smanjuje pohlepu i ta�tinu i one postaju ono �to u biti i jesu - sitne, isprazne i kratkotrajne gluposti. Ne znam za vas (zapravo znam), ali prilikom svog posljednjeg daha na ovoj zemlji i na putu doma radovat æu se spokoju koji donosi znanje da sam voljela i dobro voljela. Te�ko je zamisliti da mo�ete mirno le�ati i misliti: »Pa, mo�da i jesam sama i svi do kojih mije bilo stalo mo�da me mrze, ali bar sam bila pohlepna i ta�ta.«Na�alost, sumnjam da vam ja moram dati primjere izdaje jer pretpostavljam da ste je veæ sami iskusili. Ako su moji klijenti dobar pokazatelj, onda se to dogaða svaki dan, i to najdra�im i najbistrijim ljudima. Tu su braèni drugovi koji odlaze zbog mlaðe i/ili bogatije alternative. Pohlepa i ta�tina. Tu je najbolji prijatelj koji iznevjeri va�e povjerenje kako bi srozao va� ugled i popravio svoj posjedovanjem privilegiranih podataka. Pohlepa i ta�tina. Tu je i moje iskustvo: mu� koji vi�e nije �ivio sa mnom, ali koji se bez mog znanja koristio mojim imenom i ugledom da bi na ilegalan naèin privukao investitore u poslovni pothvat »koji ne mo�e propasti«. Pohlepa i ta�tina. (Neka se zna da sam tim investitorima vratila svaki cent koji su ulo�ili.) Prièama nikad kraja. A na�alost, susret s izdajom bar jedanput u �ivotu ne mo�e se izbjeæi.Oporavak od izdaje vrlo je slièan oporavku od smrti voljene osobe. Pro�ivljavate razdoblje poricanja, tuge, bijesa, samosa�alije-vanja, okrivljavanja sebe. To se ne mo�e izbjeæi, ali imajte pred oèima va�an cilj - dopustite sebi da to osjetite kako biste to izbacili iz sebe i kako ne biste postali toliko opsjednuti izdajom da ne mo�ete krenuti dalje. �ivot teèe dalje poslije izdaje. Znam �to govorim. Evo nekoliko naputaka, neke sam od njih morala nauèiti na te�i naèin:� Odgovor na pitanje: »Kako sam mogao biti tako naivan/glup/ slijep? glasi: »Zato �to ste vjerovali da svi misle i osjeæaju kao vi.« Ali to nije tako. Vrlo jednostavno. Postoje dobri ljudi kao �to ste vi, ali �to se br�e saberete i maknete, to æete ih br�e naæi.� Odgovor na pitanje: »Kako su mi to mogli uèiniti ako me vole?« glasi: »Njihov duh ima du�i put pred sobom nego �to imate vi, inaèe ne bi toliko malo cijenili ljubav.« To je lekcija koju oni moraju nauèiti, �to mo�da uspiju, a mo�da i ne u ovom �ivotu. Nije va� posao da ih uèite, �eljeli to oni ili ne. Neæe ni�ta nauèiti sve dok ne budu spremni, isto kao �to ni dijete u vrtiæu nije795796 Ona strana i povratakspremno uèiti o nuklearnoj fizici. Dugo i iskreno pogledajte ne u osobu kakva ste htjeli da ona bude, nego u osobu za koju dokazi potvrðuju daje takva, prepoznajte daje do�lo do izdaje zbog njezinih duhovnih ogranièenja, a ne zbog va�ih i onda to otpustite.� Izreka »Djela govore glasnije od rijeèi« postala je takav kli�ej da smo gotovo i zaboravili koliko je to va�no. Kad ono �to netko ka�e protuslovi onomu �to èini, istina je svaki put oèita u pona�anju. Èuti rijeèi »volim te« od nekoga tko vam zabada no� u leða ne znaèi dbav poput no�a u leða«. To znaèi: »Ova me osoba namjerno �eli povrijediti, a to nije ljubav!O osveti je mo�da zabavno ma�tati, ali ona ne dolazi u obzir. U istoènjaèkoj filozofiji postoji izreka koju obo�avam: »Ako kreæete s namjerom da se osvetite, iskopajte dva groba - jedan za osobu o kojoj je rijeè ijedan za sebe.« Najveæi je problem kod osvete �to ona zahtijeva va�e vrijeme, misli i energiju. Kad vas je netko izdao i nanio vam toliko boli, zar ne mislite da ste odvojili dovoljno svog vremena, svojih misli i energije i da to ne morate jo� produ�iti i dati mu jo� vi�e svoje snage obraèunavajuæi se s njim? Nemojte se zavaravati: dokle su god takvi ljudi u sredi�tu va�e pozornosti, �aljete im poruku da oni imaju moæ i va�nost u va�em �ivotu. Uostalom, najveæa uvreda nekomu nije mr�nja, nego ravnodu�nost.Da odmah ra�èistimo ne�to vezano uz pra�tanje. Dobra duhovna osoba ne mora nu�no pra�tati sv
e i sva�ta �to joj netko uèini. Nemojte se muèiti s nerazumnim oèekivanjem da ne mo�ete krenuti dalje ili naæi mir ako vas je netko izdao dok niste oprostili. Mo�ete. Naèin kako mo�ete krenuti dalje i naæi mir jest da u svoje molitve ukljuèite ovu reèenicu: »Ovo je previ�e za mene, Bo�e. Ti to sredi.«I On æe to uèiniti. Raèunajte s time. U meðuvremenu vi æete se baviti drugim stvarima, jer imate pametnijeg posla nego tratiti i jednu dodatnu minutu na nekoga tko je dobio priliku, ali je zabrljao.6. UsamljenostLjudima koji se boje usamljenosti uvijek je te�ko prihvatiti ovo �toæu reæi, ali to je istina. A oni koji nemaju problema s njome, po-. dr�at æe me u tome,Deset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 197Lijek za usamljenost nema nikakve veze s drugim ljudima. Lijek za usamljenost je u vama. Za�to biste se onda bojali neèega �to mo�ete sami kontrolirati?Nemojte brkati biti sam s usamljenosti. Mo�ete biti sami, a da se nimalo ne osjeæate usamljeni, a mo�ete biti duboko usamljeni u sobi punoj ljudi. Prvo pitanje koje postavljam klijentima koji �ele nauèiti istra�ivati svoju duhovnost jest: »Mo�ete li provoditi vrijeme sami sa sobom?« Ako ne mo�ete, to je prva stvar na kojoj moramo poraditi jer ako znate provoditi vrijeme sami, to znaèi da znate i da vam se sviða tko ste, a da ne morate tra�iti tuða mi�ljenja da biste imali svoje mi�ljenje o svom identitetu. Tek kad stignete na prag duhovnosti kao cjelovita osoba, mo�ete u cijelosti primiti radost, ljubav i mir koje duhovnost nudi.Kronièna je usamljenost praznina u va�em duhu koju nitko ne mo�e ispuniti osim vas. To ne znaèi da nam s vremena na vrijeme ne nedostaju odreðene osobe koje volimo, zvuk poznatoga glasa, da nemamo potrebu za smijehom, poticanjem i optimistiènim rijeèima koje nam nude prijatelji i voljene osobe. Ali kronièna usamljenost, usamljenost koja vas pro�ima znaèi da niste ni poèeli otkrivati koliko ste, sami za sebe, zanimljivi, duhoviti, moæni, znati�eljni, puni ljubavi, uviðavni, zabavni i kreativni bez obzira na to znaju li to drugi ili ne.Dva su razloga koja nas tjeraju da svladamo strah od usamljenosti, osim onoga da nas ona dovodi do depresije, tjeskobe i bolesti.Kao prvo, ako se oslanjamo na druge kako bismo se imali s èime identificirati i kako bismo mogli odrediti tko smo, dovodimo se u stra�an polo�aj da preuzimamo identitet kad je to nekomu drugomu zgodno. �to bi bilo kad biste nazvali sve na koje se oslanjate da biste potvrdili svoju osobnost, a oni su svi zauzeti ili nisu kod kuæe? Znaèi li to da prestajete postojati dok vam se netko ne javi? A �to ako su lo�e raspolo�eni i eksplodiraju bez razloga? Znaèi li to da ste bezvrijedni idiot sve dok ih ne proðe? Koliko ljudi poznajete koji su toliko ovisni ili èija su mi�ljenja sjajnija i toènija od va�ih?Kao drugo, ako mislite da se usamljenost mo�e izlijeèiti tako da imate nekoga uz sebe, onda niste dovoljno izbirljivi koliko biste trebali biti. Grozim se same pomisli koga biste bili voljni podnijeti samo kako ne biste bili sami. Sagledajte to ovako: ako ne poznajete sebe istinski i ako se sami sebi ne sviðate, to znaèi da kad ste sami, prisiljeni ste provoditi vrijeme sa strancem za kojim niste osobito ludi. Umjesto da pogor�avate problem uvlaèenjem osoba koje ne198 Ona strana i povratakpoznajete i koje vam se ne sviðaju, za�to se ne biste sprijateljili sami sa sobom?Putem æete otkriti zanimljivu ironiju. �to vi�e u�ivate u samoæi, to æe vi�e ljudi htjeti proditi vrijeme s vama. Ako prigovarate kako ste usamljeni i deprimirani, time samo ogla�avate da ste prilièno dosadno dru�tvo, �to znaèi da ba� i neæe biti navale prijateljaKad postane oèito da vam je ugodno samima sa sobom, tad ljudima �aljete poruku da ste mo�da zanimljiva, poticajna osoba koju se isplati pobli�e upoznati.Potrebno vam je samo da vas netko lagano gurne u pravom smjeru i da se pokrenete. Podsjetila bih vas daje sklapanje prijateljstva sa samim sobom lak�e i jeftinije nego sklapanje prijateljstva s drugim ljudima. Ne morate usklaðivati rasporede i nema telefonskih raèuna.Svakog dana, dok ste pod tu�em ili dok se vozite na posao ili dok kuhate veèeru ili radite bilo �to drugo �to ne zahtijeva da ukljuèite mozak, postavite si pet kviz-pitanja koja biste postavili osobi koju �elite bolje upoznati. Iz bilo kojeg podruèja. Jedino je pravilo: nema gledanja u tuðe odgovorel Nas ne zanima �to drugi misle, je li
to jasno? Ovdje se radi o vama. Ako je odgovor na bilo koje pitanje »Ne znam«, nastavite razmi�ljati o tome dok ne saznate. To i jest svrha - to æe vam pomoæi da nauèite kako ne samo da imate vlastita mi�ljenja nego da su ona isto toliko vrijedna i zanimljiva kao i tuða.Za poèetak ja æu vam postaviti nekoliko pitanja, a onda prepu�tam vama da si postavljate pet pitanja svaki dan, sve dok vam to ne prijeðe u naviku i postane ne�to èemu se radujete:�to mislite o fizièkom ka�njavanju djece u �koli? Za�to?Tko je va� omiljeni umjetnik? (Ako je odgovor: »Ne znam«, sigurno postoji galerija ili muzej u va�oj blizini ili kakav èlanak o umjetnosti u novinama. Ako je odgovor: »Mrzim umjetnost«, zar ste doista vidjeli dovoljno umjetnièkih djela da biste imali takvo mi�ljenje?)Koja je najbolja knjiga koju ste proèitali u posljednjih �est mjeseci? �to vam se svidjelo u njoj? Jeste li proèitali koju drugu knjigu istog autora i s istom tematikom? Ako niste, mo�da je danas pravi dan za odlazak u knji�aru ili knji�nicu.Koja su va�a tri najomiljenija TV �oua? Za�to? Imate li prijatelje koji ih takoðer vole gledati? Za�to se ne dogovorite da skuhate ne�to i gledate ih zajedno?Deset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 199Sviða li vam se rap glazba? (Ako je odgovor: »Mrzim je«, jeste lije ikad poku�ali slu�ati ili ste stvorili mi�ljenje na osnovi neèega o èemu nemate pojma?)Kad biste mogli iæi na odmor bilo gdje na svijetu, kamo biste oti�li? Za�to? Jeste li prouèili ne�to o tome mjestu? Ako ondje govore vama stranim jezikom, �to ka�ete na to da posudite ili kupite Berlitzovu audiovrpcu i da za svaki sluèaj nauèite neke osnovne rijeèi ili fraze?�to mislite tko radi one krugove u �itu?Ima li neki sport koji biste s u�itkom rado nauèili?Navedite tri stvari u kojima ste iznimno dobri.Navedite tri stvari koje u�ivate raditi.Koliko je pro�lo otkad ste ih radili?Kojoj se povijesnoj liènosti najvi�e divite? Za�to?Tko je va� omiljeni komièar?�to mislite o operi? (Akoje odgovor: »Mrzimje«, jeste lije ikadslu�ali?) Sviða li vam se tajlandska kuhinja? (Ako je odgovor: »Ne«, jestelije ikad ku�ali?)Koja pitanja imate o Bogu? �to èinite kako biste na�li odgovore? Koji je va� horoskopski znak? Vjerujete li u astrologiju?Jeste li shvatili? Nema te teme koja je preopse�na ili premalena, nema pogre�nog odgovora, samo neka su to va�i odgovori. Pet pitanja na dan, svaki dan, i ne samo da æete ne�to nauèiti o sebi nego ako nastavite tako, postupno æete se sprijateljiti sami sa sobom i u�ivati u vlastitom dru�tvu.A kada se to dogodi, obeæavam, vi�e se nikad neæete bojati usamljenosti.7. BolestO ovoj smo temi podrobnije govorili u poglavlju o va�em zdravlju, ali sad je va�no naglasiti jednu stvar vezanu uz strah od bolesti.200 Ona strana i povratakDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 201Potencijalnu bolest mo�ete pogor�ati ako se brinete jer time dodajete nezdravi stres onomu s èime se va�e tijelo bori.Bolest je tako prirodan dio �k/otnog iskustva daje unosimo u svoju kartu prije nego �to doðemo ovamo. Kao i sve negativnosti zapisane u na�oj karti, bolest nam slu�i kao izazov koji uèimo svladati, fizièki i duhovno, a ne da bismo u�ivali u njoj, da budemo njome opsjednuti ili pak da pretpostavimo kako je ona dio na�eg identiteta.Sigurno ste veæ upoznali ljude koji kad se predstavljaju, govore o svojoj bolesti. »Zdravo, ja sam Susie. Oprostite �to �epam. Uklije�tio mi se disk.« »Ja sam John. Vjerojatno ste primijetili da mije ruka slaba kad se rukujem. Imam sindrom karpalnog tunela.« Doðe li vam da ka�ete: »A tko vas je pitao?« Bio je sluèaj u Kali-forniji o kojem su svi izvje�tavali: netko se borio za pravo da dobije registarske tablice HIV POZ. Naizgled se postavljalo pitanje je li to stvar lo�eg ukusa, no pravi se problem krio u tome da �to vi�e istièemo neku bolest ili fizièki problem kao dio sebe, to ga se vi�e dr�imo i odbijamo ga otpustiti, i to zato �to se nerado odrièemo neèega stoje postalo dio
na�eg identiteta.Molim vas, nemojte me pogre�no shvatiti. Ne ka�em da ne trebate shvaæati svoje bolesti ozbiljno. Slijedite preporuke najboljih lijeènika koji su vam dostupni. Idite na redovite preglede. Èitajte o zdravstvenim problemima. Jedite pametno, vje�bajte i oslu�kujte svoje tijelo kad vam govori da mu je potrebna odreðena briga. Ali imajte zdravlje pred sobom. Vi niste tijelo, jednako kao �to niste auto koji vozite ili kuæa u kojoj �ivite. Mo�ete li zamisliti kako bi bilo kad biste se predstavljali ovako: »Zdravo, ja sam Susie. Radijator mi ne radi.« Ili ovako: »Ja sam John. Trebam novi krov.«Strah od bolesti ili njezino neprekidno ukljuèivanje u na�e razgovore ne�to je poput one naredbe: »Sljedeæih pet minuta nemojte razmi�ljati o slonovima.« Vjerojatno neæete toliko razmi�ljati o slonovima tijekom cijelog �ivota koliko u tih pet minuta. Zapamtite, va� um registrira sve �to èujete, èak i va�e rijeèi, i sve to utjeèe na njega. Ponavljajuæe mi dobro« preko »Boli me glava ili boli me« do »Znate, dobijem svaku prehladu ili gripu koja kru�i!« svom umu stalno govorite da tijelu prenese poruku neka bude bolesno onako kako mu sugerirate. Èak ako �elite biti pozitivni i ponavljate: »Ne �elim biti bolestan, ne �elim biti bolestan, ne �elim biti bolestan!« neprestano svom umu prenosite rijeè bolestan, a onda i svom tijelu. Umjesto toga, preokrenite to u ovakvu reèenicu: »Bit æu zdrav, bit æu zdrav, bit æu zdrav!« i va� um i tijelo nagradit æe vas.LEvo brze vje�be koja vam mo�e pomoæi oko fizièkog problema dok ne dobijete odgovarajuæu medicinsku pomoæ. Ujedno slu�i kao izvrstan podsjetnik da ste vi i va�e tijelo odvojeni jedno od drugoga. Nedavno sam i ja upotrijebila ovu vje�bu. Neæu vas zamarati pojedinostima, ali mislim da æe vam rijeèi zubni korijen i zrakoplov dovoljno doèarati situaciju. Da nije bilo ove vje�be, vjerojatno bih otela avion da �to br�e stignem do najbli�eg zubara ili bih ponudila stjuardesi bilo koji iznos da mi uèini uslugu i odsijeèe mi glavu. No uspjela sam pre�ivjeti bez nekih veæih meðunarodnih incidenata.Kad osjetite bol i prve simptome bolesti, nemojte se zgrèiti! Opustite se i di�ite. Opustite se i di�ite. Opustite se i di�ite i tra�ite Boga da vas za�titi bijelom svjetlo�æu Duha Svetoga sve dok vas svjetlost potpuno ne obavije. Onda zamislite kako ta sjajna bijela svjetlost polako mijenja boju u toplu, iscjeljujuæu zelenu. I kad ste oba-vijeni tom zelenom svjetlo�æu, skupite bol ili bolest u vatrenu kuglu i zamislite kako se uzdi�e nekoliko centimetara iznad va�eg tijela i ulazi u olovnu kutiju. Cim je ta vatrena kugla u olovnoj kutiji, hermetièno je zatvorite, zapalite fitilj koji vodi do kutije i raznesite tu bol ili bolest. Olovna kutija za�titit æe vas i one oko vas, a eksternalizacijom boli ili bolesti te detonacijom poduzimate korake da se lak�e nosite s njom.Nemojte me pogre�no shvatiti. Bol je i dalje bila prisutna i nisam nikad bila tako sretna �to vidim zubara. Odjurila sam ravno s aerodroma u njegovu ordinaciju. Ali da nije bilo vje�be, iznijeli bi me iz zrakoplova bez svijesti.Vi�e o bolesti govori se u èetvrtom poglavlju. �to vi�e èitate, uvjerit æete se kako imate vi�e kontrole nad bolesti nego �to mislite. Logika koja stoji iza toga jednostavna je: Ne bojimo se onoga za �to znamo da mo�emo kontrolirati.8. StarenjeKao �to se mo�emo odbiti identificirati s bole�æu, mo�emo se odbiti identificirati sa svojom �ivotnom dobi, osobito nakon �to su John202 Ona strana i povratakGlenn, Betty Ford, Walter Cronkite i mnogi drugi dokazali da se starost ne mo�e definirati.Jednom sam upitala svoju duhovnu vodilju za�to uopæe starimo. Za�to ne odaberemo lijepu, vitalnu dob, recimo trideset godina, i onda ne ostanemo tako dok ne umremo? Njezin odgovor neæu nikada zaboraviti: »Oni koji su zapisali starost u svoj otisak uèinili su to jer starenje nosi sa sobom dovoljno umora da èovjek po�eli iæi doma.« To ne znaèi da bismo svi kad kucne èas trebali skakutati do lijesa vièuæi hura. Ali sa svoje �ezdeset dvije poèinjem shvaæati stoje htjela reæi.Jo� nisam umorna i nisam spremna otiæi. Jo� imam mnogo posla i unuèad koju �elim razmaziti. Ali kad bih danas umrla, mogu iskreno reæi da bih krenula doma bez ijednog prigovora. Moj je put bio doista èudesan i nijedan dan nisam potratila, a to je najbolji lijek za strah od starenja. Provedite svaki dan kao da vam je posljednji na ovoj zemlji i tako æete odagnati moguænost da vam starost bude ispunjena �aljenjem.
Ima nekih stvari vezanih uz starenje koje mi se sviðaju, a koje mi nitko nije prije spomenuo.Kad sam bila tinejd�erka, voljela sam iæi na ples i vraæala bih se u dva ili tri ujutro. Zapravo, smatrala sam daje plesanje do dva ili tri ujutro nu�no kao i disanje. Moja je baka tad imala osamdeset godina i bila je u krevetu i duboko spavala kad sam ja tek odluèivala �to æu odjenuti. Obo�avala sam je i bilo mi ju je �ao. Jadna baka Ada. Sigurno je �udila za plesom, uostalom tko normalan ne bi �elio iæi na ples? Ali ona nikad nije htjela, oèito jer je bila pre-stara i nije vi�e mogla izdr�ati. Pomislila sam kako je starenje nepravedno i bolno.Otad sam otkrila jo� jedan razlog za�to baka Ada nije �udila za plesom u svojim kasnim godinama - nju to uopæe nije zanimalo. Èak i sad kad sam dvadeset godina mlaða nego stoje ona bila tad kad sam je sa�alijevala, vjerujem da bih se sna�la na plesnom podiju. Ali buèan klub pun ljudi u dva ili tri ujutro? Kao ni baka Ada, nisam prestara. Jednostavno ne �elim. Zanimaju me neke druge stvari koje me isto toliko uzbuðuju kao ples nekoæ.Nije li to prelijepo i s duhovne strane milostivo �to s godinama doista sazrimo i dublje sagledavamo svijet? Nije li predivno �to mislimo daje igra skrivaèa prava stvar kad imamo pet godina, ali zato ne pozivamo prijatelje doma da bismo se toga igrali kad imamo ,..�ifidfiset godina? Nije li luksuz biti dovoljno star da, za razliku odDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 203na�ih tinejd�erskih dana, na�im �ivotima vi�e ne upravljaju hormoni? Niti æe nam itko vi�e rda smo premladi da bismo znali stoje ljubav. Jeste li poèeli cijeniti onaj postupni, ali neizbje�ni uvid da ono �to drugi misle o vama nije ni pribli�no toliko va�no kao �to je ono �to vi mislite o sebi?Starenje takoðer nudi savr�enu i neoborivu izliku za stvari koje vam se ne rade. Pre�la sam cijeli svijet trudeæi se pokazati da sam dobar i zabavan roditelj. Kao baka, kada mi se ne da penjati na neke ru�evine ili uzimati sate iz paraglidinga, mogu se lako izvuæi sa: »Hvala, ali nisam vi�e dijete«.Pazim da upotrijebim toèno te rijeèi. Nikad neæu reæi: »Prestara sam« ili »U mojim godinama?ao daje starost ne�to �to ogranièava ili zbog èega se moramo isprièavati. Ponosim se svojim godinama. Zaslu�ila sam svaku minutu svakog dana svake godine i tako æu nastaviti sve dok ne poðem doma. Ako vam je te�ko povjerovati da ono �to ka�ete na glas o sebi mo�e imati dramatièan uèinak na to koliko se mladim ili starim osjeæali, to je u redu. Ali poku�ajte tri kratka mjeseca zauzeti stav da ste stari onoliko koliko �elite biti, bez obzira na to mislili vi tako isprva ili ne. Mislim da æete shvatiti kako to ipak stvara uzbudljivu razliku u va�em odu�evljenju prilikom ustajanja iz kreveta svakog jutra.Oèito je da je dio na�eg straha vezan uz brigu za na�e tijelo i razvoj mehanièkih problema. Nitko od nas ne �eli biti nesposoban. Ali starenje je jo� jedan dobar razlog da se podsjetimo kako mi nismo tijelo. Mi smo duh koji je bio ovdje veæ bezbroj puta, onaj isti koji je napisao otisak prema kojem sada �ivimo i onaj koji sadr�ava bo�ansko obeæanje vjeène Bo�je ljubavi koja nas èeka s One strane.A �to se tièe tijela u kojem putujemo - toèno, poput automobila, treba mu vi�e njege �to je vi�e kilometara pre�ao. A ako me poznajete, onda znate da nemam ni�ta protiv ako se iznova lakira i ako se poprave udubine i ogrebotine. Da budem iskrena, lak�e je izgledati mlaðe nego podnositi bilo �to �to æe izazvati nelagodu, osobito ako se ne�to mo�e poduzeti protiv toga. Prema tome, sve dok nema zabrana i ogranièenja za moju boju za kosu, lak za nokte i �minku i sve dok nije osobama iznad pedesete zabranjena plastièna kirurgija, ja æu sebe smatrati djelom u stvaranju.204 Ona strana i povratak9. GubitakAko ste ikad izgubili voljenu osobu, znate koliko je to razorno. Iako sam sigurna da �ivot na Onoj strani postoji, i ja sam pretrpjela duboku �alost, ne za onima koji su oti�li, nego za sobom, koja sam ostala odvojena od njih u drugoj dimenziji iako znam daje to samo privremeno.�alovanje je doista bolan i duboko osoban proces koji nas ostavlja praznima, tupima i ljutima. Traje koliko traje - ni vi�e ni manje. To nije ni�ta novo, samo podsjetnik onima koji poku�avaju pomoæi nekomu tko tuguje. »Trebati« ovdje ni�ta ne znaèi - kako bi se »trebali« osjeæati, �to bi »trebali« raditi, kako daleko bi »trebali« biti na putu k opo
u, kad bi »trebali« osjeæati potrebu za dru�tvom. Shvaæam potrebu da se voljenoj osobi ubla�i tuga, ali u biti ljudske prirode le�i istina daje bolno i zastra�ujuæe biti svjedok tuge i èesto na�i poku�aji prije slu�e tomu da sami sebe utje�imo negoli druge. Najveæa pomokoju mo�ete pru�iti voljenoj osobi koja tuguje jest da po�tujete njezinu tugu, ali i da budete uz nju kako bi se imala na koga osloniti dok ne bude spremna sama zakoraèiti dalje.Ako prekinete proces �alovanja prije nego stoje osoba uspjela do kraja izraziti i iskusiti svoju tugu, to mo�e biti opasno za zdravlje te osobe. Jednom sam to poku�ala prije mnogo, mnogo godina. Odluèila sam da sam dovoljno jaka i neuni�tiva da bi me zaboljelo pa sam pohranila bol duboko u sebe i napunila svoj raspored svakakvim beznaèajnim poslovima koje sam mogla naæi i koji su me zaokupili. Platila sam odvratnom upalom bubrega. Kao i svaka moæna emocija, energija tuge mora nekamo otiæi i ako nije odraðena do kraja i otpu�tena iz tijela, kad-tad, prije ili poslije platit æete za to. Zato budite strpljivi kad se radi o �alovanju, bilo va�em ili onih oko vas.Sjeæam se da sam se vozila iz bolnice nakon �to mije otac umro i pomislila kako svi ti ljudi na cesti mogu mirno iæi svojim putem, kao daje to dan kao svaki drugi, a svijet se oko mene ru�io. Sjeæam se da sam navratila u trgovinu na putu doma i da sam hodala kao u bunilu dok me potpuni stranac nije zaustavio s buènim, glupim, ali vjerojatno dobronamjernim: »Hej! Bit æe bolje!« Najradije bih ga bila pregazila kolicima, ali bilo je previ�e svjedoka.Ali otkud je on mogao znati? Èak i danas mislim da bismo trebali opet uvesti crninu ili crne vrpce ili bilo koji drugi naèin da se oni koji tuguju mogu odmah prepoznati i da bi im drugi mogli iskazati po�tovanje, dati mjesta i pru�iti razumijevanje koje zaslu�uju.Deset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 205Ma koliko agonije prouzrokovao gubitak, �to vi�e razumijemo duhovni aspekt onoga �to se dogodilo, to æemo biti spokojniji i manje æemo kriviti Boga �to nam je oteo nekoga koga volimo. Kad ka�emo: »On ih je uzeo«, to ispada kao da to Bog èini nasumce i da je sebièan, osobito kad je rijeè o djetetu. Ne ide to tako. Èak i najmanje dijete u sebi nosi vjeèni duh koji je stvorio otisak na Onoj strani prije nego stoje do�ao ovamo, a taj otisak ukljuèuje i smrt. Nije na nama da poku�amo shvatiti tuði izbor i razlog za to. Na�e je da ga po�tujemo kako najbolje znamo, makar nam se to èinilo okrutno i nepravedno. Bog ne »uzima« nas ili nama voljene osobe protiv na�e vjeène volje. On nam jednostavno poma�e u stvaranju i �ivljenju na�eg otiska i dovoljno nas voli da hoda s nama i da nam èuva duh.Imala sam bezbroj klijenata koji su se toliko bojali izgubiti voljene osobe da su emocionalno ostali nedostupni kako bi se za�titili od boli koju donosi gubitak. Na kraju, oni sebi i voljenim osobama samo uskraæuju radost duhovne intimnosti i umjesto da su za�tiæeni kada doðe do gubitka, preostaje im samo da se bore s krivnjom i �aljenjem za svim onim �to su propustili. To je kao da se bojite potresa i cijeli �ivot provedete ispod okvira vrata ili kao da �ivite u jugozapadnom dijelu podruma u sluèaju da naleti tornado. �ivoti kojima vlada strah, èak i strah od neèega tako poraznog kao stoje gubitak, jesu �ivoti kojima su uskraæeni mir, sloboda, ljubav i suosjeæanje koje bi ovaj svijet pru�ao kad bismo samo imali strpljenja i ne bismo tra�ili ni�ta vi�e.Jedan klijent koji me duboko dirnuo zvao se Bernie. Bio je shrvan od tuge nakon gubitka �ene s kojom je preveo trideset i dvije godine. Uz neizrecivu tugu koju je osjeæao, muèilo gaje i to �to iako je volio svoju �enu, emocionalno se uvijek dr�ao na udaljenosti i nikad joj nije rekao koliko je zapravo voli. Tijekom tumaèenja otkrila sam razlog tomu. Kao dijete Bernie je jednom rekao svojoj majci koliko je voli. Tri dana poslije iznenada je umrla. Zakljuèio je kako reæi nekomu da ga voli� znaèi da æe ta osoba nestati. A on toga uopæe nije bio svjestan. Tijekom braka uskratio je sebi i svojoj �eni istinsku emocionalnu intimnost zato �to ju je volio. Ironièno, ali istinito. Dobra je vijest, naravno, da nikad nije prekasno reæi voljenim osobama koje su preminule sve �to nam je na srcu. Bio je skeptièan, ali pristao je da bar poku�a. Tjedan dana poslije imao je, kako je on to opisao, san o svojoj preminuloj �eni. U biti, ona gaje posjetila i tijekom njezina posjeta rekao joj je �to osjeæa prema njoj i koliko gaje usreæila. U tom »snu« ona gaje uvjeravala kako . m'kad nije sumnjala uto^ijimem^206 Ona strana i povratak
Istina je da nalazimo utjehu u znanju da nama voljene osobe i dalje �ive u na�em sjeæanju i na�em srcu. Ja jo� veæu utjehu nalazim u èinjenici da upijamo one kvalitete kojima se najvi�e divimo u svim osobama koje dodirnu na� �ivot. Poput skupljaèa upijamo ono najbolje, a odbacujemo ono najgore u ljudima koji nas okru�uju. Ne samo da se prisjeæamo voljenih osoba nego im svojim �ivotom odajemo aktivnu poèast, a praznina koja je ostala iza njih mogla bi se izbrisati samo kad bismo obratili pozornost na koji naèin oni �ive kao dio nas. Svakim sam danom obogaæena smislom za humor koji je moj otac imao, bakinom mudro�æu i blisko�æu koju imam s njezinim unucima, kao i nesvakida�njim suosjeæanjem, velikodu�no�æu, jedinstvenim uvidima, smijehom i hrabro�æu mojih velikih prijatelja. Èak su me obogatile one du�e koje su napustile svoje tijelo i koje su, da budem blaga, bile o�teæene. Na primjer, sve �to sam dobro uèinila kao roditelj mogu zahvaliti svojoj majci. U danoj situaciji upitala bih se �to bi moja majka uèinila i onda bih uèinila suprotno. Ako sebe sagledamo kao mozaik u kojem se, da bismo bili cijeli, isprepleæu na�e sjajne boje s bojama onih koji nam nedostaju, tada æemo shvatiti da zapravo nikoga nikad ne »izgubimo«.No istina je da ne mo�emo sprijeèiti gubitke s kojima se moramo suoèiti tijekom �ivota. Meðutim, ima nekoliko predivnih stvari koje mo�emo èiniti kako bismo bili spremni na gubitak i koje æe nas dovoljno osna�iti da to prebrodimo i pritom ostanemo èitavi.Kao prvo, trebate odr�avati postojeæe odnose s voljenim osobama i stoje vi�e moguæe ne ostavljati nedovr�ene poslove. Nemojte to èiniti zbog voljenih osoba, èinite to zbog sebe. �to se voljenih osoba tièe, kad su na Onoj strani, nema nedovr�enih poslova. �aljenje, srd�ba, ljutnja i negativnost ne postoje kadjednom stignu doma. Ali srce me boli kad èujem klijente da ka�u: »Je li znao koliko sam ga volio?« Ili: »Namjeravao sam se isprièati zbog one glupe svaðe, ali nisam stigao. Sad je prekasno.« Ili: »Bojim se dajejo� ljut na mene.« Nemojte si to èiniti! Poka�ite svoju ljubav i pomirite se danas, dok ste oboje ovdje, u ovoj dimenziji, i dok mo�ete imati koristi od toga.Drugo �to mo�emo uèiniti jest da odr�avamo odnos sa svojom duhovno�æu - s bo�anskom prisutnosvom �ivotu - i da budemo �ivi, aktivni i uvijek dostupni. �to smo vi�e u dodiru sa svojim duhovnim �ivotom i svjesni Bo�je ljubavi i mudrosti, to æe nam biti lak�e sjetiti se istine koju svi mi znamo u dubini du�e, daje èak i najokrutniji gubitak koji nas potpuno shrva privremen. Ma koliko nam se to beskonaèno èinilo dok se poku�avamo oporaviti, zaDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 207vjeènost to je tek treptaj koji je samo nekoliko trenutaka udaljen od nezamislive radosti ponovnih susreta kojima se trebamo veseliti kad se svi opet zajedno naðemo na Onoj strani.10. SmrtZnate li stoje doista èudno? Ja znam da na� duh nadilazi smrt. Vi znate da duh nadilazi smrt. Gotovo svaka religija na svijetu zna da na� duh nadilazi smrt. A �to je na� najveæi strah vezan za smrt? Potpuno uni�tenje. Strah da æemo kad umremo prestati postojati.Zaboga, o èemu se tu radi? Mi znamo bolje! Ili mo�da mislimo da æe duh svih ostalih nadiæi smrt, ali da na� neæe? Kao da u Bibliji pi�e: »Onaj tko vjeruje u Njega neæe umrijeti, nego æe se roditi u �ivot vjeèni - osim tebe. Ti æe� dobiti pet minuta i onda gotovo!« Nije li to glupo? Ne postoji potpuno uni�tenje duha. Toèka. To mo�emo zaboraviti.Ujedno vjerujemo daje smrt po definiciji ne�to tako stra�no da nas doslovno ubije. Ali evo ne�to nevjerojatno �to sam nauèila iz tisuæa regresija tijekom hipnoze. Nijedan klijent s kojim sam radila nije toliko traumatiziran sjeæanjem na smrt u pro�lom �ivotu koliko je traumatiziran raðanjem u ovaj �ivot. Zamislite proces raðanja ako mislite da vam ovo govorim kako bi vam bilo bolje. Iz mraènog, sigurnog, toplog mjesta, gdje mirno spavate, jedete i nikomu ne smetate, odjednom vas istiskuju kroz uski prolaz, primaju vas hladne ruke ili hladan metal i i�èupaju vas u sobu punu jake svjetlosti i stranaca koji vièu, usklikuju i bulje u vas dok vas jedan od njih ne udari po stra�njici i prekine vam dovod hrane. To ste veæ pro�li, inaèe ne biste bili tu. Stoje trenutak smrti u usporedbi s time?Takoðer se bez potrebe brinemo za to kako æemo umrijeti. Bitno je znati da kad pi�emo svoj otisak prije nego �to doðemo ovamo, unosimo i pet »izlaznih toèaka« - pet razlièitih trenutaka kada mo�emo prekinuti sa �ivotom ovdje i vratiti se doma. Evo jednostavne analogije. Odluèite napustiti svoj dom koji volite da biste krenuli na ekskurziju. Ne znate toèno koliko æe vam trebati da ispunite sve zadatke, ali znate da ne idete n
a ekskurziju, a da pritom niste osigurali moguænost povratka doma kad budete spremni. Prije nego �to krenete na put, odredite pet moguænosti za povratak, u raznim fazama tijekom ekskurzije. Recimo, rezervaciju za let doma nakon tjedan dana, kartu za vlak nakon godinu dana, kartu208 Ona strana i povratakza autobus nakon pet godina, unajmljeno vozilo nakon dvanaest godina i rezervaciju za krstarenje nakon dvadeset i pet godina. Obeæali ste si da ma koliko �ddili za domom dok ste odsutni, neæete odustati od ekskurzije dok niste ispunili svoje zadane ciljeve. Ako vam za to treba samo tjedan dana, ukrcat æete se u avion. Ako vam treba dvanaest godina, sjest æete u unajmljeno vozilo itd. Drugim rijeèima, onih pet izlaznih toèaka nije ni�ta drugo do pet naèina prijevoza koje rezervirate prije nego �to napustite dom i o vama ovisi koju æete toèku od tih pet odabrati putem, a ovisit æe o tome kad budete osjetili da ste nauèili sve �to trebate.Neke su izlazne toèke oèite. U�asna nesreæa, te�ka bolest, èak i sudar koji ste izbjegli u posljednji èas ili pad iz kolijevke, pri èemu ste za dlaku proma�ili o�tar rub koji bi vas usmrtio, dobri su primjeri. No druge su izlazne toèke toliko suptilne da ih mo�da niste prepoznali - pogre�no »skretanje« ili izlaz s autoceste, promjena ili otkazivanje leta u zadnji èas, ne�to naizgled trivijalno �to vas je omelo da napustite kuæu kad ste namjeravali. Bili vi svjesni ili ne da ste pro�li kraj jedne od moguæih izlaznih toèaka, dio je �ivotne èarolije, a i Bo�je, da »sluèajnosti« ne postoje.Dok se oporavljao od ozbiljna pada s motora, moj dragi prijatelj zamolio me da ga hipnotiziram i vodim kroz detalje nesreæe jer se nije sjeæao kako je i za�to do nje do�lo. Pod hipnozom se sjetio dvaju zanimljivih detalja. Jedan je bio njegova potpuna svijest o tome da je odluèio skrenuti s ceste i krenuti preko nasipa kako bi izbjegao smrtonosan frontalni sudar s kamionom koji je jurio prema njemu pogre�nom trakom. Drugi je bio glas (njegova duhovnog vodstva, kao �to se poslije ispostavilo) koji mu je �apnuo na uho: »To je bio èetvrti« dok je dolazio k svijesti u kolima Hitne pomoæi.Molim vas, nemojte se uspanièiti ako se prisjetite izlaznih toèaka u svom �ivotu i shvatite kako ih je bilo èetiri te da je sad pred vama peta i posljednja. Niste ih ravnomjerno rasporedili kad ste stvarali svoj otisak. Desetljeæa mogu proæi od jedne izlazne toèke do druge. Meni su se pojavile treæa i èetvrta izlazna toèka u istoj godini. To je bilo prije dvadeset godina, a moja mi duhovna vodilja ka�e da mi peta jo� nije ni na vidiku.Takoðer mije objasnila da bez obzira na to koju od pet toèaka odaberemo kao izlaz, mo�emo birati i koliko dugo �elimo dr�ati u�e koje nas ve�e za ovozemaljski �ivot. Bez opreme koja odr�ava �ivot i ostalih »herojskih djela«, odluka je na�a i samo na�a, s Bo�jim blagosvom, kad æemo pustiti u�e i predati se spokojnim i radosnimDeset stvari kojih se bojimo i za�to ih se ne bismo trebali bojati 209ponovnim susretima koji nas oèekuju s One strane. Programirani smo da dr�imo u�e zbog voljenih osoba. Ali velik je to èin nesebiène ljubavi ako mo�ete reæi osobi koju volite daje vrijeme da pusti u�e i da krene prema svjetlosti i domu.�eljela bih jo� ne�to naglasiti. Uz nekoliko iznimaka, samoubojstvo nije jedan od izbora kao potencijalna izlazna toèka. Samoubojstvo je u veæini sluèajeva prekid dogovora sa samim sobom, s na�im otiskom i s Bogom. To ne znaèi da Bog osuðuje na vjeèni pakao one koji su poèinili samoubojstvo. Takvo �to ne postoji i Bog takvo �to ne bi nikad uèinio. Ali kao �to ste vidjeli u poglavlju »Mraèna strana«, dugoroène posljedice veæine samoubojstava mogu trajati previ�e �ivota da bi se ono isplatilo kao trenutaèno izbavljenje.Kladim se da ste mislili kako æu vam reæi da se ne bojite smrti jer je ona »prirodan prijelaz« i da idete »na bolje mjesto«. Oba su ta kli�eja istinita, ali toliko se rabe da su mi odavno prestali biti izvor utjehe. Pretpostavljam da su i vama postali pomalo otrcani. Ja imam izravnu vezu sa svijetom duhova pa ne morate meni vjerovati na rijeè kad ka�em daje smrt jo� jedan fascinantni i slo�eni korak na putu kroz vjeènost, a i velièanstveni ponovni susret s domom na Onoj strani. Vjerujte onima koji su »umrli« i koji kroz mene oèajnièki �ele da znate da su sretniji, zdraviji i vi�e �ivi nego ikad u nebeskoj Bo�joj bijeloj svjetlosti koja nas sve oèekuje.Znanje je moæ. Sto god vas pla�ilo, bilo to ukljuèeno u ovo poglavlje ili ne, umjesto da od toga bje�ite, molim vas da se naoru�ate znanjem o tome i da se s time suoèite, licem u lice. Pod blje�tavilom svjetla ni�ta ne izgleda tako zastra�ujuæe. Svladavanjem straha odabiremo �ivjeti �ivot u njegovoj punini, a ne provoditi ga u mraku, gdje do
nas ne dopire sunèeva svjetlost.Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099.Naravno da sam cijeli �ivot znala da moj dar ukljuèuje i sposobnost da predviðam buduæe dogaðaje klijentima, svojoj obitelji i prijateljima. No nisam se ozbiljno usredotoèila na taj dar za dobrobit dru�tva opæenito dok me nisu prije trideset godina mjesne novine iz Campbella u Kaliforniji zamolile za popis pretkazanja za sljedeæu godinu. To mije ujedno postao jedan od najkorisnijih zadataka i zadatak koji mije donio najvi�e zadovoljstva.Mogla bih ispuniti cijelu knjigu svojim pretkazanjima koja su se obistinila tijekom proteklih trideset godina i na sreæu mediji su veæinu zabilje�ili - od televizije preko radija do novina i èasopisa -tako da mo�ete provjeriti njihovu istinitost i ne morate mi vjerovati samo na rijeè. Mnoga su pretkazanja bila korisna, za razliku od nebitnih podataka o skandalima i braènim problemima slavnih liènosti. No oni mi poma�u da budem na frekvenciji s onim stoje pred nama. Evo nekoliko primjera.� Godine 1980., �est mjeseci prije same tragedije, pretkazala sam stra�nu avionsku nesreæu na èika�kom aerodromu O'Hare. Nekoliko dana nakon nesreæe primila sam pismo od stanovitog Kenta Herkenratha, koji mije zahvalio �to sam mu spasila �ivot. Trebao je biti na tom letu, ali otkazao je put nakon stoje proèitao moje pretkazanje.� U �ouu Leeze Gibbons dala sam agentu FBI-a Tedu Gunder-sonu imena petorice koja su odgovorna za napad na Svjetski212 Ona strana i povrataktrgovaèki centar dok je istraga jo� bila u ranoj fazi i dok su vlasti jo� poku�avale napraviti popis moguæih osumnjièenih. Da budem iskrena, pogrije�ila sam u jednom slogu jednog imena koje sam dala Tedu. Na sreæu, bila sam dovoljno dobra i time je poèeo moj odnos s FBI-em koji se otad samo produbio.� Neposredno nakon otmice Polly Klaas izjavila sam da su inicijali njezina ubojice R. A. D. Richard Allen Davi� uhiæen je i osuðen za njezino umorstvo. (Pollv Klaas bila je dvanaestogodi-�njakinja èiji su otmica i ubojstvo rezultirali veæom svijesti kad je rijeè o zloèinima nad djecom i njihovoj prevenciji te osnivanjem Naklade »Klaas«, koja se bori protiv nasilja nad djecom, napomena prev.)� Jo� imam pisma zahvale od ljudi koji su se odluèili privremeno preseliti kad sam pretkazala udar uragana Andrew u Floridi i potres u Northridgeu.� Mjesecima prije samog dogaðaja pretkazala sam u �ouu Mon-tela Williamsa krah tr�i�ta dionicama u listopadu 1997. godine; »koktel« od tri lijeka koji slu�i kao inhibitor proteaza, a koji æe se koristiti u borbi protiv side; »kratki sukob« s Irakom potkraj 1998. godine; la�an prilog u 60 minuta (informativni magazin na TV postaji CBS, napomena prev.) zbog kojeg æe oni koji istra�uju sluèaj postati predmet istrage (la�no izvje�æe o kolumbijskim kraljevima droge zbog kojeg su se producenti emisije 60 minuta morali isprièati); neuspjeli poku�aj da se podigne optu�ba protiv Hillarv Clinton itd.Zaèudo, osim �to povremeno potvrdi ili opovrgne pretkazanja koja mi sti�u, moja duhovna vodilja Francine uopæe nema veze s tim procesom. I ona i ja vjerujemo da njezina nemoæ da pretkazuje le�i u tome �to joj je te�ko sagledati vrijeme u zemaljskim razmjerima, tako da joj je veoma te�ko razlikovati pro�lost, sada�njost i buduænost. Iz odreðenih razloga ona prepu�ta pretkazanje Bogu preko mene. U biti, to je jednostavna, ali uzbudljiva vje�ba. Uzmem olovku i papir i usredotoèim se na odreðenu temu - gospodarstvo, zdravlje, medicinska otkriæa, promjene u vremenu i prirodne fenomene, dr�avnu i svjetsku politiku, odreðene osobe i liènosti, sve osim sporta jer, iskreno reèeno, to me ne zanima. I onda ka�em: »Idemo, Bo�e!« Moja ruka krene i automatski zapisuje sve informacije koje mi pristi�u i ono �to dobijem iznenadi me jednako kao i sve ostale.Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 213Montel me je nje�no vodio i ohrabrivao da pro�irim opseg svojih pretkazanja. Pitao je naglas, isprva u èetiri oka, mogu li vidjeti deset ili dvadeset ili pedeset ili sto godina u buduænost jednako tako jasno kao �to vidim godinu dana unaprijed. Uz malo vje�be i velike otvorenosti da se usredotoèim na to da prihvatim pretkazanja tako daleko u buduænost, otkrila sam da jednako tako mogu primiti i zapisati i takvu informaciju.I sada, zahvaljujuæi djelomièno Montelu, a i ostalima, uz vjeènu zahvalnost Bogu, dajem vam pretkazanja koja su mi »diktirana« za sljedeæih stotinu godina.Pretkazanja Sylvije Brovvne za 2000. sodinu� Na �alost, moram reæi da æe na jesen tri uragana u kratkim razmacima, jedan za dru
gim, opet pogoditi Bahame, zatim Meksiko, Floridu te Sjevernu i Ju�nu Karolinu.� Manji æe potres pogoditi podruèje oko Niagarinih slapova, ali bit æe va�an zbog samog podruèja.� Globalno æe se zagrijavanje nastaviti i klima æe se drastièno mijenjati, jo� vi�e nego �to smo vidjeli proteklih deset godina. Temperature na amerièkoj Istoènoj obali postat æe bla�e. Zapadna æe obala postati hladnija i vla�nija, djelomièno i kao posljedica nagiba polova.� Bit æe velikih prosvjeda na amerièkom Srednjem zapadu zbog neke vrste oneèi�æenja opasnim tvarima. Zasad se o tome ni�ta ne zna, ali pojavit æe se oko Bransona u Missouriju.� U kolovozu æe biti sprijeèena otmica aviona na letu iz Floride.� Na izborima æe pobijediti demokrati s Billom Bradlevem na èelu unatoè velikoj konkurenciji Reformske stranke.� Kriminal u New Yorku i dalje æe biti najni�i dosad, a i kriminal diljem Amerike i u amerièkim �kolama smanjit æe se na najni�u razinu dosad.� Jedna od zastra�ujuæih pojava na pragu novog milenija, iako smo duhovno na najvi�oj razini, jest da æe biti sve vi�e okultnih skupina i osoba koje æe tvrditi da su Mesija.214 Ona strana i povratak� Organizirana religija postat æe mek�a, bla�a i liberalnija, stoje u skladu s duhovnim uèenjima i Isusovim rijeèima.� Elizabeth Tavlor opet æe zaVr�iti u klinici Betty Ford.� Brad Pitt i Jennifer Aniston æe se vjenèati, ali brak æe trajati kratko.� Gwyneth Paltrow udat æe se za starijeg mu�karca koji je u �ou-biznisu, ali nije tako poznat kao ona.� David Letterman odluèit æe prekinuti emitiranje svog �oua na kraju 2000. g.� Ni Warren Beaty ni Donald Trump neæe imati uspjeha u politici.� Do ljeta 2000. g. usavr�it æe se nova injekcija za dijabetièare.� Alzheimerova æe se bolest moæi lijeèiti nekom vrstom proteinskog enzima koji se unosi u tijelo oboljeloga. Proteinski enzimi, koji se istra�uju posljednjih deset godina, bit æe u prvom planu u lijeèenju multiple skleroze, mentalne demencije i Alzheime-rove bolesti, kao i mnogih bolesti oslabljene imunosti.� Genetièko istra�ivanje bit æe u sredi�tu pozornosti sredinom godine, ne samo zato �to. nudi moguænost ranog otkrivanja raka, mo�danih udara i srèanih napada nego i prevenciju mnogih oblika raka ubrizgavanjem gena. Genetièari æe moæi nadomjestiti bilo koji manjkav gen.� Pojavit æe se vrsta gripe koja æe poèeti na Istoènoj obali i do listopada æe se pro�iri Amerikom. Medicinari æe panièno poku�ati napraviti novo cjepivo kako bi suzbili ne�to vrlo slièno �panjolskoj gripi. Bolje æe se provjeravati azijski imigranti koji ulaze u Ameriku i to æe pomoæi u suzbijanju tog virusa gripe.� Pojavit æe se sprej za nos koji æe trenutaèno sprijeèiti, obiènu prehladu.KaliFornija æe do�ivjeti su�u koja æe trajati od 1998. g. do 2000. g.New Vork i Istoèna obala bit æe vodeæi u suzbijanju kriminala i rje�avanju problema beskuænika od 1999. g. do 2000. g.Rak koji danas poznajemo nestat æe tijekom sljedeæih stotinu godina zahvaljujuæi zvuènim valovima, fotosenzitivnoj terapiji lijekovima i stanicama koje »same sebe lijeèe«..-lit«:,Pretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 215Bit æe mnogo robotiziranih kuæa koje æe se kontrolirati s pomoæu raèunala. Kuæe æe se graditod plastificiranog pre�anog papira, a unutarnji æe zidovi biti pomièni. Mnoge æe kuæe biti dvokatnice s pomiènim krovom, koji æe omoguæavati slijetanje zrakoplova na zraèni jastuk.Usavr�it æe se elektrièni automobili koji æe moæi plutati i koristiti se vodenim povr�inama da bi izbjegli autoceste. Jednog æe se dana ti automobili pokretati atomskim akumulatorom.Neæe se klonirati cijela ljudska tijela, nego samo zasebni dijelovi i koristit æe se za potrebe presaðivanja organa.Zubarstvo æe razviti novi bezbolni naèin vaðenja zuba. Zub æe se isisati i automatski zamijeniti novim.Dijagnostièke æe komore bilje�iti elektriènu ravnote�u tijela i predviðati zdravstvene probl
eme prije nego �to se pojave.Postojat æe cilindriène sobe u kojima æe ljudi moæi vidjeti svoj prikaz u razlièitoj odjeæi raznih boja. Nakon odabira tijelo æe se skenirati kako bi se odredila velièina, a odjeæa po mjeri moæi æe se podiæi dva dana nakon toga.Posve æe nestati operativni zahvati u kojima se koristi skalpel. Bolesne æe se stanice uklanjati aparatom za molekularnu ionizaciju koji zatvara ranu bez o�iljka.Plastièna æe kirurgija toliko napredovati da æe pojednostavniti oblikovanje lica i ponuditi pacijentu izgled po �elji, koji æe se onda duplicirati.Ukinut æe se Ured predsjednika Sjedinjenih Amerièkih Dr�ava i Amerika æe se ponovno vratiti na strukturu sustava grèkog Senata.Umjesto jednog pape birat æe se trijumvirat, pri èemu æe svaki papa imati ovlast nad odreðenim podruèjem u kojem �ive katolici.Mir æe zavladati na Bliskom istoku 2050. g.Godine 2026. Zapadna obala, dijelovi Istoène obale i veæi dio Japana bit æe na udaru razornih tsunamija, tj. plimnih valova. Kao posljedica toga pojavit æe se novi otok unutar Havajskog otoèja.Atlantida æe se ponovno pojaviti 2023. g. i postat æe potpuno vidljiva do 2026. g.Nakon 2050. g. uæi æemo u Doba Mesije. Ljudi æe biti predani duhovnom razvoju i mir æe vladati mnogo godina. Pojavit æe se uspje�an naèin �ivljenja u komunama, gdje æe èlanovi nauèi voljeti jedni druge i zajedno raditi.2/6 Ona strana i povratakPretkazanja za novi milenij 2000. - 2099. 2/7Tretmani za lijeèenje depresije i poremeæaja raspolo�enja obavljat æe se u »kontrolnim komorama«, gdje æe se poveæavati osjeæaj ugode senzornom stimulacijom mozga i pomoæu odreðenih mirisa i glazbe.Nestat æe lijekovi u tabletama. Umjesto toga, lijekovi æe se ubrizgavati u ko�u bezbolnim zraènim injekcijama.Svemirske rakete neæe vi�e upotrebljavati raketno gorivo. Umjesto toga, u svemir æe se putovati cilindriènim letjelicama na nuklearni pogon.Stvorit æe se baza na Mjesecu koja æe poslu�iti kao turistièki vidikovac, ali i kao tranzitna stanica za veæe udaljenosti.Zbog lo�ih atmosferskih prilika do 2055. g. veæina æe gradova biti natkrivena kupolama.Slu�alice virtualne stvarnosti stimulirat æe mo�dane valove, tako da æe ljudi moæi svladati cijele knji�nice znanja za samo nekoliko sati.Golemo voæe i povræe uzgajat æe se u prostoru nalik na staklenik, a njihove æe se hranjive tvari sintetizirati u kondenzirane injekcije.Bez upotrebe tvari �ivotinjskog podrijetla stvorit æe se moæne bjelanèevine koje æe slu�iti za jaèanje imuniteta.Sredstvo za stimulaciju mozga bez nuspojava uspje�no æe iskorijeniti sve vrste ovisnosti.Smrtna kazna izvodit æe se isparivanjem cijelog tijela.Individualne vlade naposljetku æe dati prednost jednoj globalnoj vladi.Prije nego �to svijetom zavlada mir, dogodit æe se velike promjene na Zemlji, a doæi æe i do biolo�kog rata. Ali iz zla æe proizaæi i dobro i klatno æe se vratiti i donijeti humanizam i ljubav.Bit æe mnogo graðanskih nemira i manjih sukoba izmeðu zemalja, ali neæe biti veæeg rata ili nuklearnog holokausta.Potkraj 2 1 . stoljeæa veo koji odvaja na� svijet i Onu stranu nestat æe do te mjere da æe veæina ljudi vidjeti svoje duhovno vodstvo i preminule voljene osobe te komunicirati s njima.Pojavit æe se mnogo la�nih proroka koji æe tvrditi da su uskrsnuli Krist, osobito na poèetku novog milenija. Poku�at æe odvuæi ljude s pravog puta.Tijekom sljedeæih stotinu godina pojavit æe se jo� èetiri kometa.
Godine 2010. izvanzemaljci æe dopustiti da ih ljudi vide. Neæe nam nauditi, nego æe samo promatrati �to èinimo na�em planetu. Ponovno æe nas nauèiti da se koristimo anti-gravitacijskim pomagalima, sliènim onima koji su se rabili prilikom gradnje piramida.Mir æe vladati od 2050. g. do 2100. g.Ne vidim ni�ta poslije 2100. godine, �to mo�da znaèi da æe kraj doæi »noæu tiho kao tat«.
Posljednji blagoslovBila mije radost krenuti s vama na ovo putovanje, u vjeri uèiti i razvijati se s vama slaveæi èinjenicu da smo, kao Bo�ja djeca, globalna obitelj, braæa i sestre, ujedinjeni svojim bo�anskim nasljeðem i samom hrabro�æu �to smo odluèili napustiti dom i doæi ovamoCijenim tu na�u povezanost, kao i �eð za jo� veæim znanjem, nadom i intimnosti s bo�anskim sredi�tem koje se nalazi u svakom od nas i koje nam je omoguæilo da se naðemo svi zajedno u èitanju ovih stranica.Kao zakljuèak, dok se opet ne sretnemo, predla�em da svi zajedno sjednemo, stavimo ruke u krilo, ali ne spojene u »zatvorenom« polo�aju, nego otvorene s dlanovima okrenutima prema gore, spremnima da prime milost i radost Bo�ju, dok se na�i duhovi spajaju u zajednièkoj molitvi koju vam dajem s ljubavlju i duboko zahvalna.Najdra�i Bo�e,stojim pred Tobom znajuæi da Ti zna� tko sam ja i �to �elim postiæi. Pomozi mi da svakog dana ostanem na zacrtanom putu kako bih postigla/o vlastito savr�enstvo i time proslavila/o Tvoje sveto ime. Neka uvijek budem svjesna/tan bijele svjetlosti Duha Svetoga koja me okru�uje i Kristove svijesti koja me vodi. Ako posrnem, kao �to nam se svima dogaða, pru�i mi Svoju ruku i vrati me natrag na put koji sam odabrala/o.Obeæavam da æu razborito, èasno, po�teno i ustrajno slijediti put dobrote. U svojim æu djelima biti svjesna/tan kako nikad ne bih namjerno povrijedila/o drugu osobu. Slu�it æu drugima i ni�ta neæu oèekivati zauzvrat.218 Ona strana i povratakMolim Te da Tvoja svjetlost obavije ovaj svijet i donese mir i sklad svim ljudima. Molim Te da svi napokon �ivimo duhovnim �ivotom i da zajedno stvorimo svijet li�en predrasuda vezanih uz boju ko�e i vjeru. Molim Te da tijekom ove godine i svih onih koje su pred nama, dok se opet ne naðemo ujedinjeni s Tobom, Tvoja ljubav uðe u svako srce, um i du�u.Svi mi zajedno, Bo�e, rame uz rame, nudimo Ti svoje du�e kako bi se stvorile velike ljestve koje vode do Tvog srca, odakle svi mi potjeèemo. Kad bi svako srce samo �apnulo Tvoje ime ljubavi, tad bi se sav mrak ovoga svijeta pretvorio u svjetlost.Mi to mo�emo uèiniti.Mi to moramo uèiniti.I mi æemo to i uèiniti.U ljubavi prema Bogu, sebi i cijelom èovjeèanstvu.Amen.Dodatak:AFIRMACIJEMolitve su na�a veza s Bogom, a svi smo mi dio Njega. S druge strane, afirmacijama stupamo u vezu s Bogom, koji je dio svakoga od nas. Ukljuèimo li molitve i afirmacije u svakodnevni �ivot, doista mo�emo stvarati èuda.Afirmacijama pojaèavamo one bo�anske elemente u nama koje stjeèemo roðenjem - ponos, samopo�tovanje, nadu, suosjeæanje, mirnoæu duha i intimnost s vi�om moæi, èiji glas rezonira u dubini na�eg duha i samo èeka da ga èujemo.Knji�evnost je prepuna bezbrojnih prelijepih afirmacija - od Biblije i Kurana preko Talmuda i djela budistièkih majstora do bilo èega �to ste sami proèitali ili napisali i �to na bilo koji naèin rasplamsava vatru i istinu Duha Svetoga u va�oj du�i. Ovih nekoliko koje sam ovdje navela ponavljam svaki dan u svakom mirnom trenutku samoæe koji uspijem naæi - pod tu�em, u autu, prije nego �to utonem u san, bilo kada i bez obzira na to koliko kratak taj trenutak bio, a koji je »samo moj«. Za mene su afirmacije poput navike kao stoje pranje zubi i vjerujte mi, one su jedina ovisnost koja vam mo�e donijeti pravi zanos i zdravlje, a pritom vas ni�ta ne stoje.»Bog mi daje Fizièku i du�evnu snagu da pre�ivim ovaj dan u miru, ljubavi i radosti. Za�tiæena sam od svih negativnosti koje me okru�uju �titom bijele svjetlosti Duha Svetoga.«» Tijekom dana�njeg dana zamislit æu sebe i osobe koje volim sigurne u savr�enome, bijelome mjehuriæu Bo�je svjetlosti. Èak æu i svoje neprijatelje staviti u taj mjehuriæ svjetlosti kako bi Bog onesposobio i rastvorio negativnost i mrak koji nas razdvajaju.«220 Ona strana i povratak»Danas tra�im da svaka stanica u mom tijelu reagira onako kako je to èinila kad sam se osjeæala najzdravije i s najvi�e energije. Negirat æu svu bolest znajuæi daje moj um jaèi od mog tijela.«»Danas æu se pribli�iti onakvoj osobi kakva �elim biti.
Napravit æu popis svega onoga nepo�eljnoga �to nisami time potvrditi i proslaviti sve one èudesne stvari kojejesam i na njima æu graditi svoje duhovno savr�enstvo.«»Danas izjavljujem sa svemoænom snagom Bo�je moæi da zaslu�ujem izobilje i financijsku moguænost da �ivim udobno te da æu s rado�æu dijeliti svoje izobilje s drugima manje sretnima od mene.«»Danas æu �iriti auru ljepote i svjetlosti prema svima koji me okru�uju. Sjajna, naranèasta boja zraèit æe iz mojih grudi i drugima donijeti osjeæaj bla�enstva i osjeæaj da su voljeni.«»Poèinjem ovaj dan s vizijom èistog, bijelog oblaka iznad glave. U oblak stavljam sve najdublje i najljep�e �elje za sebe i one koje volim i molim Boga da dopusti da taj oblak lebdi iznad mene, da me obavije i postane dio mene.«»Danas æu pomno oslu�kivati ovaj instrument koji nazivam svojim tijelom. Neæu negirati bol ili bolest kojoj treba struèna medicinska pomoæ, ali kroniènu ili manju bol ili bolest kondenzirat æu u vatrenu kuglu koju æu otpustiti iz svog tijela, staviti je u sigurni olovni sef i raznijeti u bezopasnu, nemoænu paru.«»Danas æu naæi miran trenutak za sebe i napisat æu pismo svemiru, adresirano na Boga, u kojem æu Mu reæi sve svoje �elje, jade, zlostavljanja i radosti. Pismo æu onda zapaliti na sigurnome mjestu i povjeriti energiji vatre da moje rijeèi odnese na njihovo bo�ansko odredi�te.«»Danas, na poèetku svakog sata, podsjetit æu se da sam mlada i vitalna, da mogu ostvariti bilo koji cilj te da posjedujem veliku ljepotu i um% i duha. <Dodatak: afirmacije 221»Danas potvrðujem da æe moj intelekt i moje emocije biti nerazdvojno povezani tvoreæi tako savr�eni lijevak kroz koji æe Bo�je poruke i energija teæi te iscijeliti mene i osobe koje volim.«»Na poèetku dana�njeg dana osjeæam bujicu snage koju æu usmjeriti u praæenje svog �ivotnog oska i u usavr�avanje svojih duhovnih ciljeva.«»Ja jesam od Boga. Ja jesam dio Boga i Bog je dio mene. Stoga me nitko ne mo�e oslabiti. Ja sam sna�na, ja sam voljena, ja volim zato �to danas, kao i svaki dan, �ivim u skladu s velikim Bo�jim planom.«»Danas, kad se suoèavam sa svojom tugom, neæu je potiskivati, nego æu je prihvatiti. Prihvaæanjem molim Boga da mi pomogne da crpim snagu iz Njegova bo�anskoga plana te da me vodi i okru�i Svojim anðelima jer znam istinu da æu u savr�enoj radosti One strane ponovno vidjeti osobe koje volim i dijeliti vjeènost s njima.«»Danas neæu samo gledati ljude koji me okru�uju nego æu u njima vidjeti bo�anski duh i voljet æu ih bez predrasuda kao Bo�ju djecu, �to znam da svi mi jesmo. Potvrðujem da je moja najveæa namjera ne da oèekujem ljubav nego daje slobodno dajem ne tra�eæi ni�ta zauzvrat.«»Danas æu voljeti sebe u cijelosti i gledat æu se kao ponosnu i èasnu osobu. Buduæi da su moja du�a i duh od Boga, previ�e se cijenim da bih bilo komu dopustila da me blati ili kleveæe na bilo koji naèin.«Devet veèeri zaredom, toèno u devet sati, zapalite svijeæu i ponovite:»Ja sam bla�eno dijete Bo�je. Dobro mije. Sretan sam. Èeka me veliko izobilje jer mi je kao djetetu Bo�jem dana moæ da èinim èuda.«O autoriciSYLVIA BROWNE (r. 1936.g., Kansas City, Missouri) jedna je od najpoznatijih i najveæih svjetskih medija i vidovnjakinja. Objavila je nekoliko svjetskih bestselera, a najpoznatiji su Ona strana i povratak, �ivot na Onoj strani te Pustolovine jedne vidovnjakinje (Advantures of a Psvchic). Istra�ivanjem iskustava klinièke smrti te onostranog svijeta i �ivota bavi se veæ 50 godina. Ima licenciju i ovla�tenje rada kao majstor hipnoterapije. Godine 1974. osnovala je Zakladu Nirvana, kasnije preimenovanu u Sylvia Broume Corporation, strukovnu neprofitnu organizaciju za prouèavanje i istra�ivanje paranormal-nih sposobnosti i pojava. Èest je gost u televizijskim emisijama u�ivo (The Montel Willams Show, CNN i Entertainment Tonight). Suraðuje s FBI. Svojim je vidovnjaèkim sposobnostima otkrila imena petorice terorista prvog napada na Svjetski trgovaèki centar u New Yorku. Svlvia Browne �ivi i radi u Kaliforniji.Ako �elite doznati vi�e o Sylviji Browne, potra�ite informacije na njezinoj web stranici www.sylvia.org.
U izdanju Biovege uskoro æe biti objavljena i njezina knjiga �ivot na Onoj strani. koj�ENSKO TIJELO, �ENSKA MUDROSTStvaranje tjelesnog i emocionalnog zdravljaDr. Christiane NorthrupJOGA ZA SVAKOGAVje�bajte samostalno kod kuæeTara FraserRAZLOG ZA NADUDuhovno putovanjeJane Goodall�ENE KOJE PREVI�E VOLEZa one koje se nadaju da æe se on promijenitiDr. Robin NorivoodZA�TO...Odgovori na najte�a �ivotna pitanja Dr. Robin NorivoodSVEMIR JE ZELENI ZMAJPrièa o stvaranju svemiraBrian Sivimme�AMBHALA: Sveti put ratnika Chogyam TrungpaKaèiæeva 6a, Zagreb 01/376-83-62; www.biovega.hrKnji�nica Zelina III540007291
