TEMELJNA SIGURNOST NA MORU.pdf

Published by: SSM Library 114. Brigade 12

21000 Split

Croatia Form IK - CF All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system or transmitted in any form or by

any means, electronic, mechanical, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission in writing of Split Ship

Management d.o.o.

1

SADRAJ

DIO I: OSOBNO PREIVLJAVANJE ..................................................................................... 5

1. UVOD, SIGURNOST I PREIVLJAVANJE ............................................................................ 6

1.1. Uvod o sigurnosti ............................................................................................................... 6

1.2. Naela preivljavanja na moru ........................................................................................... 7

1.3. SOLAS prirunik za obavljanje vjebi (training manual) .................................................. 8

1.4. IMO simboli za sigurnost ................................................................................................. 10

2. SLUAJEVI OPASNOSTI ....................................................................................................... 12

2.1. Mjere predostronosti....................................................................................................... 12

2.2. Potonue ........................................................................................................................... 14

2.3. Strunost posade i familijarizacija ................................................................................... 14

2.4. Potreba za spremnou za svaki hitni sluaj .................................................................... 15

3. OPREMA ZA SPAAVANJE IVOTA .................................................................................. 16

3.1. Osobna sredstva za spaavanje ......................................................................................... 16

3.2. Kolektivna sredstva za preivljavanje .............................................................................. 23

3.3. Sustavi za brzo naputanje broda (Marine evacuation systems) ...................................... 34

3.4. Signalna sredstva .............................................................................................................. 35

4. NAPUTANJE BRODA ........................................................................................................... 37

4.1. Osobna pripravnost za naputanje .................................................................................... 38

4.2. Potreba sprjeavanja panike i raspored za uzbunu (Muster list) ...................................... 39

4.3. Sputanje brodice za spaavanje ...................................................................................... 43

4.4. Naredba zapovjednitva o naputanju broda .................................................................... 44

4.5.Tekoe kod naputanja broda .......................................................................................... 44

4.6. Ukrcaj u plovila za preivljavanje .................................................................................... 47

4.7. Dodatna oprema i preivljavanje ..................................................................................... 48

5. PREIVLJAVANJE NA MORU.............................................................................................. 54

5.1. Opasnosti za preivjele .................................................................................................... 54

5.2. Prikladno koritenje sredstava za spaavanje u plovilu ................................................... 55

5.3. Radnje koje treba poduzeti u vodi .................................................................................... 55

Copyright by SSM 2014 All right reserved Form IK - CF

2

6. RADIO OPREMA ZA SLUAJ OPASNOSTI........................................................................ 56

6.1. Prijenosni VHF radiotelefonski ureaji ........................................................................... 56

6.2. Radioplutaa za oznaavanje mjesta pogibelji (EPIRB) .................................................. 57

6.3. Radarski odgovara (SART) ............................................................................................ 58

7. SPAAVANJE HELIKOPTEROM .......................................................................................... 59

7.1. Komunikacija s helikopterom .......................................................................................... 59

7.2. Evakuacija ljudi s broda i plovila za preivljavanje......................................................... 59

7.3. Podizanje helikopterom .................................................................................................... 60

7.4. Ispravno koritenje helikopterskog pojasa ....................................................................... 61

DIO II: PROTUPOARNA ZATITA..................................................................................... 63

1. UVOD ....................................................................................................................................... 64

2. TEORIJA GORENJA ............................................................................................................... 65

2.1. Uvjeti gorenja ................................................................................................................... 66

2.2. Svojstva gorivih tvari ....................................................................................................... 67

2.3. Opasnost od poara i njegovog irenja............................................................................. 67

2.4. Podjela poara i sredstva za gaenje ................................................................................ 68

3. SPRJEAVANJE POARA ..................................................................................................... 69

3.1. Naela protupoarne zatite ............................................................................................. 69

3.2. Konstrukcija broda ........................................................................................................... 70

3.3. Siguran rad ....................................................................................................................... 71

4. OTKRIVANJE POARA ......................................................................................................... 72

4.1. Poarni i dimni detektori .................................................................................................. 72

4.2. Automatski poarni alarmi ............................................................................................... 76

5. UGRAENI UREAJI ZA GAENJE .................................................................................... 77

5.1. Openito ........................................................................................................................... 77

5.2. Sustavi gaenja CO2, pjena ........................................................................................... 79

5.3. Inhibitori - halon i prah ................................................................................................... 83

5.4. Gaenje poara vodom (sprinkler) ................................................................................... 86

5.5. Protupoarna crpka u nudi .............................................................................................. 86

5.6. Sredstva s kemijskim prahom ....................................................................................... 87

6. RAZNA PROTUPOARNA SREDSTVA .............................................................................. 88

6.1. Protupoarne cijevi i mlaznice ......................................................................................... 88

6.2. Prijenosni aparat ............................................................................................................... 90

6.3. Aparati za gaenje ............................................................................................................ 91

6.4. Oprema gasitelja ............................................................................................................... 92

7. BRODSKA PROTUPOARNA OPREMA ............................................................................. 97


3

7.1. Opi alarm ........................................................................................................................ 98

7.2. Protupoarni plan (Fire control plan) .............................................................................. 98

7.3. Postupci osobne sigurnosti ............................................................................................... 99

7.4. Povremena uvjebavanja .................................................................................................. 99

7.5. Protupoarna ophodnja ................................................................................................... 100

8. NAINI GAENJA ................................................................................................................ 101

8.1. Poznavanje mjera zatite ................................................................................................ 101

8.2. Poarni alarm i prvo djelovanje ..................................................................................... 101

8.3. Gaenje poara na brodu ................................................................................................ 102

8.4. Gaenje u nastambama ................................................................................................... 102

8.5. Gaenje poara u teretnim prostorima i na palubi .......................................................... 104

8.6. Gaenje u brodskoj strojarnici ........................................................................................ 106

8.7. Opasnosti od trovanja i guenja ..................................................................................... 107

DIO III: OSNOVNA PRVA POMO ..................................................................................... 109

1. OPA NAELA ..................................................................................................................... 110

2. USTROJ I FUNKCIJE TIJELA .............................................................................................. 111

3. SMJETAJ UNESREENIH ................................................................................................. 112

4. MJERE KOJE TREBA PODUZETI U HITNIM SLUAJEVIMA ....................................... 114

4.1. Unesreeni u nesvijesti ................................................................................................... 114

4.2. Oivljavanje (reanimacija) ............................................................................................. 114

4.3. Krvarenje ........................................................................................................................ 116

4.4. Pomo pri oku ............................................................................................................... 117

4.5. Opekotine i oparotine, nezgode prouzroene elektrinom strujom ............................... 118

4.6. Spaavanje i prijevoz unesreenih ................................................................................. 120

5. OSTALO - (HIPOTERMIJA-SMRZOTINE, UTAPLJANJE, RANE, PRIJELOM

KOSTIJU) ............................................................................................................................... 121

DIO IV: OSOBNA SIGURNOST I DRUTVENA ODGOVORNOST ............................... 125

1. KRITINE SITUACIJE NA BRODU .................................................................................... 125

1.1. Brodska oprema za sluajeve opasnosti ......................................................................... 126

1.2. Vanost izobrazbe .......................................................................................................... 128

1.3. Upoznavanje s brodom (familijarizacija) ....................................................................... 130

1.4. Vanost obuke i vjebi ................................................................................................... 131

1.5. Kritine situacije na brodu postupanje ........................................................................ 133

1.6. Raspored za uzbunu i znaci za nudu ............................................................................ 134

1.7. Plan podrke zapovjednicima ......................................................................................... 137

2. NAJEE KRITINE SITUACIJE I POSTUPCI .............................................................. 137


4

3. MJERE OPREZA ZA SPRJEAVANJE ONEIENJA MORSKOG OKOLIA............ 147

3.1. Definicija termina oneienje ....................................................................................... 147

3.2. Efekti oneienja morskog okolia ............................................................................... 148

3.3. Meunarodne mjere za prevenciju oneienja, izbjegavanje oneienja i oneiivai ............................................................................................................................................... 150

3.4. Oneienje fekalijama sa broda .................................................................................... 153

3.5. Oneienje smeem sa broda ........................................................................................ 154

3.6. Kontrola oneienja uljem iz prostora strojarnice i tankova goriva ........................... 156

3.7. Sadraj knjige ulja .......................................................................................................... 157

3.8. Kontrola oneienja uljem i posebna podruja ............................................................. 159

3.9. Osnove sadraja priloga VI Konvencije MARPOL ....................................................... 160

4. DOPRINOS UINKOVITIM KOMUNIKACIJAMA NA BRODU ..................................... 161

4.1. Naela uinkovite komunikacije te sposobnost uspostavljanja i odravanja uinkovite komunikacije izmeu pojedinaca i skupina unutar broda ..................................................... 161

4.2. Meuljudski odnosi i doprinos dobrim meuljudskim odnosima na brodu ................... 165

4.3. Razvijanje timskog rada, ukljuujui rjeavanje sukoba ............................................... 169

5. DRUTVENE ODGOVORNOSTI ........................................................................................ 171

5.1. Uvjeti zapoljavanja, osobna prava i obveze ................................................................. 171

5.2. Opasnosti zlouporabe droga i alkohola .......................................................................... 176

LITERATURA ............................................................................................................................ 178

IZVJETAJI O TEAJU ............................................................................................................ 179

Registration form .................................................................................................................. 182

Evidencija prisutnosti polaznika teaja ................................................................................. 183

Zavrni izvjetaj o teaju ....................................................................................................... 184

Evaluation form ..................................................................................................................... 185

PRIMJERI POTVRDNICA I CERTIFIKATA ........................................................................... 186

Potvrdnice izdane od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture .................... 187

Svjedodba izdana od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture .................. 191

Svjedodba izdana od strane Split Ship Managementa odobrenog trening centra ............ 192


5

DIO I: OSOBNO

PREIVLJAVANJE


6

1. UVOD, SIGURNOST I PREIVLJAVANJE

1.1. Uvod o sigurnosti

Povijest pomorstva od svojih poeteka do danas obilovala je traginim iskustvima plovidbe na

moru. Uzrok tome nije nesposobnost pomoraca nego dobro poznati ljudski imbenik. Ljudske

pogreke mjere se brojem izgubljenih ljudskih ivota, a u pravilu su se mogle sprijeiti.

Neposredan povod prvom organiziranom rjeavanju problema sigurnosti ljudi na moru bilo je

potonue putnikog broda TITANIC u travnju 1912 god., kada je ivot izgubilo vie od

1500 putnika i lanova posade. Zbog toga je britanska vlada 1913 god., sazvala Meunarodnu

konvenciju o pitanjima sigurnosti ljudskih ivota na moru na kojoj je 21. sijenja 1914

usvojena konvencija poznata pod skraenim nazivom SOLAS (Safety of Life at Sea ), ali

zbog prvog svjetskog rata nikad nije stupila na snagu.Druga konvencija sazvana je 1929 god.,

a slijedee revizije odrane su 1948, 1960, 1974 i 1983 god., na kojoj se vie poradilo na

sredstvima za spaavanje.

Hrvatski pomorci su uvijek, zahvaljujui svojim sposobnostima i pokazanom znanju, bili

izuzetno cijenjeni i traeni na brodovima svih zastava svijeta.Kvalitete hrvatskih pomoraca u

posljednje vrijeme jo i vie dolaze do izraaja, zbog njihove strunosti, budui da je ljudski

imbenik najvanija karika u lancu sigurnosti plovidbe i sprijeavanja zagaivanja morskog

okolia. injenica da je preko 80% svih nezgoda i nesrea na moru uzrokovano ljudskom

grekom samo jo jednom naglaava vanost napora pomorskih uprava diljem svijeta na

smanjenju takvih rizika.

Vanost strunog osposobljavanja pomoraca potvrena je u nebrojeno navrata i na

meunarodnoj razini. Meunarodna pomorska organizacija (IMO International Maritime

Organization) je prvi put unificirala standarde za struno usavravanje pomoraca

Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodbi i dranja

strae pomoraca 1978 god. (STCW 1978 International Convention on Standard of Training,

Certification and Watchkeeping for Seafarers). Izmjenama Konvencije iz 1995 i 1997 godine

koje su stupale na snagu po ubrzanom postupku uinjen je jo jedan korak naprijed u

globalnoj standardizaciji struno osposobljavanja pomoraca.


7

Izmjenama Konvencije iz 1995 godine otvorena je i sasvim nova stranica u povijesti IMO-a.

Naime, prvi put u svojoj povijesti IMO ima ovlasti da provjerava da li se i u kojoj mjeri,

meunarodna pravna regulativa provodi u praksi. Tako je 2006. godine objavljena tzv. bijela

lista IMO-a, na kojoj su se nale samo one zemlje koje u potpunosti udovoljavaju zahtjevima

STCW Konvencije 1978 godine sukladno izmjenama.

Republika Hrvatska je lanica Konvencije temeljem notifikacije o sukcesiji od 30. oujka

1984 god., odnosno, polaganjem istrumenata o pristupanju Republike Hrvatske od 8.

listiopada 1991 godine. Primjena izmjenjene Konvencije osigurana je u Republici Hrvatskoj

Pravilnikom o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovake

mornarice Republike Hrvatske, kojim su u potpunosti ispunjeni svi zahtjevi Konvencije, uz

potpuno uvaavanje svih specifinosti hrvatskog sustava za izobrazbu i naobrazbu pomoraca,

koji je u mnogo sluajeva i iznad zahtjeva Konvencije.

1.2. Naela preivljavanja na moru

Kod naputanja broda i najmanja pogreka rezultirat e drastinim smanjenjem ansi za spas

ili e biti plaena ljudskim rtvama. Ljudi tijekom boravka u amcu ili splavi izloeni su

izuzetnim psihikim i fizikim naporima izazvanim neuobiajenom i za ivot opasnom

situacijom i moraju dijelovati razumno, pravodobno i organizirano.

Moral osoba u takvoj situaciji jedan je od osnovnih uvjeta uspjenosti preivljavanja na moru.

Ljudi u plovilima moraju biti detaljno upoznati sa rukovanjem sredstvima za spaavanje, a

itajui upustva o njima i neobuena osoba moe ih koristiti. Potrebno je da jedna osoba

organizira i usklauje napore svih ljudi i prihvati odgovornost za provedene odluke i radnje.

Ukoliko nema zapovjednika i njegovog zamjenika (prema rasporedu za uzbunu), logiki se

namee da najiskusniji lana posade broda meu ljudima u plovilu preuzme zapovjednivo.

Mora ispravno odluivati i osloniti se na svoj autoritet i sposobnost, koju je imao kao lan

posade ili autoritet koji e stvoriti svojim ponaanjem. Mora sprijeiti panine, histerine

ispade i drastini pad samopouzdanja, pa odluke mora donositi razumno i odluno ne

dozvoljavajui da izvanredni uvjeti poljuljaju njegov autoritet. Tijekom vremena

samopouzdanje osoba drastino e padati, naroito kad postanu svjesne ogranienih koliina

vode (bez vode 3 14 dana), hrane (i do 40 dana) i atmosferskog utjecaja (vruina, hladnoa-

opekotine, promrzline). Treba to prije organizirati ivot ljudi tako da svi ili bar veina ljudi


8

dobiju odreena zaduenja i da nitko ne bude preputen sebi, tj. da se stvori kolektivna svijest

o uzajamnoj ovisnosti.

U ovakovim sluajevima treba poduzeti sljedee radnje:

organizirati stalna deurstva i deurne osobe zaduiti da brinu o potrebama ostalih,

zaduiti odreen broj osoba da deuraju uz ranjene ili povrijeene tijekom 24 sata, i

svakome odrediti tono vrijeme bdijenja uz bolesnika,

ukoliko je u brodici donesen manji prijenosni radioaparat organizirati trajno ili

redovito praenje radioemisija,

postaviti strau uz rezerve vode i hrane,

postaviti osmatrae na pramcu i/ili krmi koji e osmatrati 24 sata,

organizirati zajedniko druenje,

zaduiti odreeni broj osoba da brinu o opremi i inventaru brodice,

zaduiti pojedince za ribolovni pribor i ribolov.

Cilj navedenih radnji je da se ljudi na izvjestan nain zabave, da im se odvrate misli od

situacije u kojoj su se zatekli, odnosno da ne postanu maloduni.

1.3. SOLAS prirunik za obavljanje vjebi (training manual)

Prirunik (za obavljanje vjebi SOLAS Pravilo 51) za vjebanje koji se moe sastojati od

nekoliko knjiica sadravat e uputstva i informaciju, bit e napisan lako razumljivim stilom s

ilustracijama kad god je to mogue, o priboru za spaavanje koji se nalazi na brodu i o

najboljem nainu za preivljavanje. Postoje dvije vrste prirunika: prirunik za naputanje

broda (plave boje) i prirunik za sluaj poara (crvene boje). Svaki dio ovakve informacije

moe biti na raspolaganju u obliku audio-vizuelnih pomagala umjesto prirunika. Slijedee e

biti detaljno objanjeno:

Oblaenje prsluka za spaavanje i podvodnog odijela, prema tome to je prikladnije;

Raspored na odreenim mjestima;

Ukrcaj, sputanje i udaljavanje amaca i splavi za spaavanje;

Nain sputanja iz unutranjosti amaca za spaavanje i prikupljanje;

Otputanje amca od ovjesnih mehanizama;


9

Metode koritenja naprava za zatitu na lansirnim platformama, koje se mogu

primjeniti;

Osvjetljavanje povrina oko sredstava za spaavanje;

Upotreba svih sredstava za preivljavanje;

Upotreba opreme za otkrivanje i signalizaciju;

Sredstva za koritenjem radio stanice i radio plutae;

Upotreba olujnog sidra;

Upustva za upotrebu motora, rezervnih dijelova i alat;

Vraanje sredstava za spaavanje i spasilakog amca na svoje mjesto na brodu i

privrivanje istih;

Opasnosti od izlaganja niskim temperaturama i potreba za toplom odjeom;

Najbolje koritenje opreme plovila za preivljavanje kako bi se zaista preivjelo;

Metode vraanja/spaavanja (retrievel) ukljuujui upotrebu opreme za spaavanje od

helikoptera (ome, koare, nosila), plutae za spaavanje s platnenim hlaama, aparat

za spaavanje s kopna i aparat za izbacivanje konopca;

Sve ostale radnje koje su sadrane u rasporedu za uzbunu i u upustvima za sluaj

opasnosti;

Upustva za sluaj hitnih popravaka na opremi za spaavanje.


10

1.4. IMO simboli za sigurnost

OBVEZNI SIMBOLI PREMA SOLAS-u 1974/1983 Pravilo III/9.2.3. (zapovjedni

simboli, govore to treba poduzeti u pojedinom sluaju)

DIMENZIJE SIMBOLA SU 150 x 150 mm


11

PREPORUENI SIMBOLI ZA POKAZIVANJE OPREME U SLUAJU NUNOSTI,

ZBORNIH STANICA I STANICA ZA UKRCAVANJE


12

2. SLUAJEVI OPASNOSTI

Opasnost na brodu moe dovesti do pomorskih nezgoda pri emu se mogu ugroziti ljudski

ivoti, brod, teret, i/ili okoli. Prema IMO-u (Meunarodna pomorska organizacija), to je

prihvatila i Republika Hrvatska, pomorske nezgode mogu biti:potonue, nasukanje udar,

sudar, poar ili eksplozija tereta, poar ili eksplozija u stroju, poar ili eksplozija u

trupu, prodor vode i druge. Temeljni razlozi zbog kojih dolazi do pomorskih nezgoda su:

- ljudski imbenik, neznanje, nepridravanje propisa, uputa i zapovijedi, te umor, strah i

panika,

- neobavljanje redovitih pregleda, nepravilno odravanje u cjelini, a odnosese na

kvarove strojeva, elektrinog postrojenja, dojavnog ,navigacijskog, ventilacijskog,

rashladnog i protupoarnog sustava,sustava kormilarenja, ureaja za rukovanje

teretom i sidrenje, te

- zbog hidrometeorolokih uvjeta (magla, led, grom).

2.1. Mjere predostronosti

Mjere predostronosti odnose se na uvjebavanje lanova posade i putnika u sluajevima

naputanja broda i gaenja poara na brodu.

Svaki lan posade mora svaki mjesec sudjelovati najmanje u jednoj vjebi za naputanje

broda i vjebi za gaenje poara. Vjebe s posadom moraju se obaviti u roku od 24 sata nakon

to brod isplovi iz luke, ukoliko vie od 25 % posade nije sudjelovalo prethodnog mjeseca u

vjebama za naputanje broda i vjebama gaenja poara na odnosnom brodu.

U svakoj vjebi za naputanje broda treba napraviti sljedee:

pozvati putnike i posadu na rasporeena mjesta alarmnim ureajem koji je propisan

odredbama i paziti da svi prime na znanje nareenje za naputanje broda kao to je

navedeno u rasporedu za uzbunu;

davati obavjetenja na mjesta odreena rasporedom za uzbunu i pripremati se za

dunosti koje su propisane u rasporedu za uzbunu;

provjeriti ako su putnici i posada pravilno obueni;


13

provjeriti ako su prsluci za spaavanje pravilno navueni;

provjeriti funkcioniranje sohe za sputanje splavi za spaavanje;

spustiti barem jedan amac za spaavanje nakon to se obave potrebne pripreme za

pred sputanje amca;

staviti u pogon i pustiti motor amca za spaavanje da neko vrijeme radi;

Razliiti amci za spaavanje spustit e se, koliko je to mogue, u skladu sa zahtjevima u

nekoliko uzastopnih vjebi.

Svaki amac za spaavanje e se spustiti s posadom broda koja mu je rasporeena i s njom e

se manevrirati u moru najmanje svaka 3 mjeseca za vrijeme vjebe naputanja broda.

Odredbe o poaru

Poari izazivaju velike ljudske rtve i tete na brodovima. Protupoarna zatita postie se:

osnovnom zatitom,

gradnjom prema odgovarajuim pravilima,

pregraivanjem prostora horizontalnim, vertikalnim, toplinskim i strukturalnim

pregradama,

odjeljivanjem stambenih prostora od ostalih dijelova broda,

ugradnjom ne gorivih tvari na brodu,

ugradnjom sustava za otkrivanje poara i javljanje u svakom brodskom prostoru,

ugradnja odgovarajue opreme za gaenje u tim prostorima,

predvianje dovoljnog broja izlaza za nudu.

Zato je potrebno stalno odravanje protupoarnih patrola koje moraju dobro poznavati brod,

mjesta smjetaja protupoarne opreme i njenih korisnika, te poarnih telefona i biti

osposobljeni za gaenje poetnih poara. asnici i posada moraju biti dobro upoznati sa

postupcima u sluaju uzbune. Redovno se moraju provoditi vjebe, koje se moraju mijenjati

kako bi ukljuile sve dijelove broda ze koritenje itave protupoarne opreme na brodu. U

sluaju poara na brodu potrebno je to prije dati znak za uzbunu i pristupiti gaenju od strane

svih lanova posade prema rasporedu za uzbunu. Ne moramo se udaljavati od broda (ukoliko

brod ne potone), jer se nerjetko nakon izvjesnog vremena poar smanji ili ugasi i tada se


14

posada moe vratiti na brod. Treba paziti da prilikom gaenja poara ne doe do prevrtanja

broda zbog nepromiljenog naplavljivanja viih brodskih prostora.

2.2. Potonue

Do potonua moe doi zbog:

prodora vode kada brod gubi uzgon,

prevrtanja broda kada brod gubi pozitivan stabilitet, a nastaje usljed loe sloena ili

privrena tekog tereta (ro-ro brodovi),

proputanja i loma konstrukcije broda, zbog optereenja konstrukcije tj. slabog krcanja

tereta.

Do prodora vode u unutranjost broda dolazi kroz otvore nastale zbog oteenja brodske

konstrukcije na palubi ili trupu (npr. grotla skladita). To se esto dogaa u loim vremenskim

uvjetima pa je potrebno im prije zatvoriti otvor, a ukoliko ne uspije, valja zapoeti pripreme

za naputanje broda. Vrijeme za spas je kratko pa je jedino raspoloiva oprema za spaavanje

ona koja se aktivira sama.

2.3. Strunost posade i familijarizacija

Prije nego se ukrca na brod, svaki budui pomorac treba biti obuen u vjetinama

preivljavanja, prema propisanom programu. Zato se opa sigurnost moe usporediti s

lancem, koji je onoliko vrst koliko je vrsta njegova najslabija karika.

Odgovornost za pomorsku nezgodu ili sluaj u kojem stradaju brodovi, ljudi ili teret lei u

nama samima. Organi sigurnosti plovidbe, nastavnici pomorskih kola, tvorci pomorskih

propisa, brodari, zapovjednici brodova, svi asnici i drugi lanovi posade, svojim radom i

poznavanjem struke mogu mnogo doprinjeti da do toga ne doe. Stoga u centru panje

postavlja se ovjek, svaki pojedini lan posade. On je najvie zainteresiran i zaokupljen

zatitom vlastite sigurnosti i ivota. Njegovo znanje, uvjebanost i razboritost u donoenju

odluka, njegovo potivanje pomorake struke i ljubav prema obitelji, snani su poticaji da

sprijei ili prebrodi opasnost.


15

Svakog budueg pomorca potrebno je obuiti u sljedeem:

vrstama moguih opasnosti kao npr. sudari, izbivanje poara i nasukanje,

vrstama sredstava za spaavanje koja se obino nalaze na brodu,

potrebama pridravanja naela o preivljavanju,

znaenju teoretskog i praktinog obuavanja,

potrebi spremnosti u sluaju nude,

radnjama koje se trebaju poduzeti nakon poziva za skupljanje pored plovila za

spaavanje,

radnje koje se trebaju poduzimati kada je potrebno napustiti brod,

radnje koje treba poduzeti u vodi,

radnje koje treba poduzeti u plovilu za spaavanje,

glavnim opasnostima za brodolomce i opim naelima o preivljavanju.

Svaka operacija na brodu mora biti rezultat timskog rada iz ega proizlazi to je posada bolje

obuena to e i uinci biti bolji.

2.4. Potreba za spremnou za svaki hitni sluaj

Kritina situacija na brodu je svaka situacija ili dogaaj koji dovodi, ili je ve doveo u

opasnost ljudske ivote, okoli, brod ili/i teret i koji zahtijeva urno djelovanje.

Dri li se neki sluaj, situacija ili vjerojatnost da e doi do nezgode kritinom situacijom,

ovisi iskljuivo o procjeni zapovjednika broda. U situaciji ili dogaaju koji

zapovjednik/asnik u strai ocijeni kritinom situacijom, najvanije je sauvati pribranost i ne

paniariti. Valja znati kako postupiti i to napraviti. U suprotnom, posljedice mogu biti kobne.

Stoga, svaka operacija na brodu mora biti rezultat timskog rada, jer ju se samo na taj nain

moe uspjeno izvesti. Dakle, mora se odmah dati znak za uzbunu (propisani su za svaku

vrstu kritine situacije) i dalje postupati prema Planu podrke zapovjednicima ili nekom

slinom planu u kojem se propisuju postupci u kritinim situacijama. Ti su planovi u internoj

domeni svake brodarske tvrtke, ali ih prema SOLAS konvenciji mora posjedovati svaki brod.

Taj plan mora biti jasan i svima razumljiv. Obuhvaa naputke za djelotvorno postupanje u

spaavanju ljudskih ivota i imovine, daje upute zapovjedniku, te odreuje dunosti lanova

posade u kritinim situacijama.


16

3. OPREMA ZA SPAAVANJE IVOTA

Oprema za spaavanje na brodu moe biti osobna ili kolektivna . Pod osobnu opremu spadaju

prsluk za spaavanje (lifejacket), pojas (kolut) za spaavanje (lifebuoy), termozatitna odijela i

termozatitna sredstva. Pod kolektivnu opremu spadaju brodice za spaavanje (lifeboat),

brodice za prikupljanje (rescue boat) i splavi za spaavanje (liferaft).

3.1. Osobna sredstva za spaavanje

Prsluk za spaavanje (Lifejacket)

Temeljno osobno sredstvo za sigurnost prigodom naputanja broda/pada umore. Sprjeava

utapanje ovjeka zbog premorenosti ili nesvjestice. Uzgon omoguuje poloaj usta pasivnoj

osobi u mirnoj vodi 12cm iznad razine. Prema veliini: prsluci za djecu i za odrasle. Uzgon

im daje kruta tvar ili upuhani zrak. Naranaste su boje, otporni na djelovanje ulja i plamen do

dvije sekunde. Opremljeni su zvidaljkom, svjetlom i oznakama od retroreflektirajucih

materijala. Navlae se zamanje od jedne minute. S prslukom se moe plivati (krae

udaljenosti) i gibati se (ukrcavanje u brodicu za spaavanje).

Slika 1: Prsluk za spaavanje i svjetlo


17

Prsluk za napuhavanje ima dvije komore. Svaka omoguuje dostatan uzgon. Napuhuje se iz

posude pod tlakom ili ustima. Ako ima svjetlo (izvor je baterija koja seaktivira tek u morskoj

vodi - zatvara se strujni krug), mora svijetliti najmanje osam sati.

Na brodu mora biti dostatno prsluka za sve putnike i lanove posade +stanoviti broj u viku.

Prsluci moraju biti smjeteni na dostupnim mjestima, jasno oznaenima.

Pojas (kolut) za spaavanje (Lifebuoy)

Slui za sprjeavanje utapanja osobe u moru. Njime se dobro oznauje i pozicija u moru.

Ravnomjerno su rasporeeni na obadva brodska boka i nisu privreni. Najmanje je jedan

pojas na svakom boku opremljen konopcem za spaavanje (dvostruko dulji od visine ne kojoj

je smjeten; najmanje 30m). Najmanje polovica pojasa ima svjetlo (svjetli stalno ili bljeska

dva sata). Najmanje dva pojasa sa svjetlom opremljena su dimnim signalima (min. 4kg; dime

15min).

Slika 2: Kolut za spaavanje

Masa koluta ne smije biti manja od 2,5kg. Na svakom kolutu latinicom mora pisati ime broda

i luka upisa.


18

Tablica 1: Najmanji broj pojasa na brodovima

MANOVERBOARD - Signal ovjek u moru

Slui da bi se lake otkrilo i pronalo ovjeka u moru.

Na objema stranama zapovjednikog mosta smjeten je obvezno po jedan kolut opremljen

plutajuim konopcem 30 metara duine ili duine dvostruke visine mjesta gdje je smjeten,

spojen sa napravom ovjek u moru (man overbord). Naprava je ute boje i nainjena je od

nehrajueg vodotpornog materijala. Na svakom signalu ispisana su uputstva za upotrebu.

Smjeten je na nosau u obrnutom poloaju koji omoguuje automatsko ili runo otputanje

sa postolja s kolutom i plutajuim konopcem. Bacanjem naprave automatski se pale svjetla

(izvor napajanja za 2 sata) i dimni signal (isputa dim 15 minuta), ime pokazuje svoju

poziciju.


19

Svjetla s automatskim aktiviranjem:

moraju biti takva da ih se ne moe ugasiti vodom

moraju biti bijele boje i imati sposobnost kontinuiranog gorenja svjetlosnom jakou

ne manjoj od 2 kandele u svim smjerovima gornje hemisfere ili bljeskanja brzinom ne

manjom od 50 bljeskova i ne vie od 70 bljeskova u minuti s barem jednako

uinkovitom intenzitetu svjetlosti;

mora biti opskrbljen izvorom energije za period od barem dva sata,

mora biti sposoban izdrati test bacanja u vodu s visine na kojoj se uva iznad vodene

linije na najlakem poloaju na moru ili 30 metara, ili to ve je vee, a da pritom ne

umanjuje svoju operativnu sposobnost ili sposobnost svojih montiranih dijelova.


20

Dimni signali s automatskim aktiviranjem:

mora isputati dim izrazito vidljive boje jednolikom brzinom u trajanju od barem 15

minuta dok pluta u mirnom moru;

ne smije se aktivirati uz eksploziju ili isputati bilo kakav plamen tijekom cjelokupnog

trajanja isputanja dimnog signala;

ne smije se ugasiti na uzburkanom moru;

mora nastaviti isputati dim kad je potpuno uronjen u vodu u trajanju barem 10 s;

mora biti sposoban izdrati test bacanja u vodu s visine na kojoj se uva iznad vodene

linije na najlakem poloaju na moru ili 30 metara, ili to ve je vee, a da pritom ne

umanjuje svoju operativnu sposobnost ili sposobnost svojih montiranih dijelova.

Plutajui konopi za spaavanje:

moraju biti nesavitljivi

moraju biti promjera ne manjeg od 8 mm; i

moraju imati snagu pucanja veu od 5 kN.


21

Hidrotermozatitna odijela

tite ovjeka u moru od hladnoe (hipotermije). Postoje odjela koja se oblae ispod prsluka za

spaavanje i odjela koja imaju svoj vlastiti uzgon (moraju udovoljavati uvjete prsluka: imai

zvidaljku i svjetlo, upisano latinino ime broda i luku upisa i postavljaju tijelo u

odgovarajui poloaj s ustima iznad vode 120 mm). Smjeten je u torbi na kojoj su naznaena

uputstva o upotrebi. Izraena su od vodonepropusnih materijala, naranaste su boje, sa

majim oima, otporna na plamen do 2 sekunde. Pokrivaju cijelo tijelo osim lica i

izdravaju skok ovjeka s 4.5 metara visine. ovjek se u odijelu moe normalno kretati,

plivati i ukrcati u plovilo za preivljavanje. Temperatura tijela osobi koja nosi odijelo za jedan

sat u vodi temperature 5 C ne smije pasti vie od 2 C. Izvlae se iz torbe i navlae u roku od

2 minute. Moraju ga imati svi lanovi spasilakih amaca ili splavi ukoliko se splav ne sputa

sohama. Na teretnim brodovima zatitno odijelo mora imati svaki lan posade i mora postojati

odreeni broj rezervnih.


22

Sredstva za zatitu od gubitka topline

Sainjena su od vodoneproposnih materijala sa odreenim minimalnim termikim

proputanjem. U plovilima za preivljavanje kao dio opreme, nalazi se u plastinoj vreici na

kojoj su odtampana uputstva za rukovanje. Lako se moe raspakirati i navui bez tue

pomoi. Upotrebljavaju se za umatanje osobe sa prslukom za spaavanje u plovilu za

preivljavanje, tako da je pokriju i smanji gubitak topline. U vodi se moe skinuti za najvie 2

minute, ako ono umanjuje sposobnost plivanja. Funkcioniraju normalno na temperaturi od -

30 do +20 C.

Mora ih biti najmanje za 10% od dozvoljenog broja osoba svakog amca ili splavi ili

najmanje dva.


23

3.2. Kolektivna sredstva za preivljavanje

Brodice za spaavanje (lifeboats)

Svaka brodica za spaavanje mora imati:

ljestve za ukrcaj osoba koje se nalaze umoru

konop u obliku vijenca za pridravanje osobau moru

rukohvati za okretanje prevrnutih brodica

svjetlo vidljivo 2 Nm na vrhu brodice

obveznu propulziju motorom.

Na brodici za spaavanje treba itljivo i trajno oznaiti:

broj brodice (na lijevoj strani parni brojevi, a na desnoj neparni)

dimenzije brodice i broj osoba koji se mogu smjestiti

ime i luka pripadnosti broda kojem pripada brodica

Brodica za spaavanje ne smije biti veeg kapaciteta od 150 osoba i manje duine od 7,8 m

osim za posebne manje brodove te onda ne smije biti krai od 4,8m. Teina zajedno sa

ukrcanim osobama i opremom ne smije biti vea od 20 500 kg.

Slika 3: Brodica za spaavanje


24

Vrste brodica za spaavanje:

poluzatvorene brodice za spaavanje (koriste se samo na putnikim brodovima)

poluzatvorene brodice za spaavanje koje se same vraaju u uspravan poloaj

potpuno zatvorene brodice za spaavanje.

Poluzatvorene brodice za spaavanje koriste se samo za putnike brodove i redovitog su

kapaciteta od 100 do 150 osoba. Ovakav tip brodice omoguava bri ukrcaj osoba zbog veeg

otvora na pokrovu to je posebno znaajno za putnike brodove.Pokrov ovakve brodice od

vrstog materijala postavljen je na najmanje 20 % duine od krme i pramca prema sredini.

Sredinji dio ureen je tako da se preko njega postavlja pokrov sa vrstom konstrukcijom na

pramcu i krmi i potpuno prekriva osobe u brodici i titi ih od vanjskog utjecaja.

Zatvorene brodice za spaavanje

Svi brodovi, osim putnikih ija kobilica je postavljena poslije 01.07.1986. godine moraju

imati zatvorene brodice za spaavanje.Ovakve brodice moraju omoguiti vodonepropusno

zatvaranje i zatitu osoba od vanjskog utjecaja.Ureaj za sputanje nalazi se u samoj brodici.

Svako mjesto opremljeno je sigurnosnim pojasom.

Slika 4: Potpuno zatvorena brodica za spaavanje


25

Sa vlastitim sustavom zraka

Koriste se na brodovima to prevoze opasne terete koji u odreenim uvjetima isputaju ili

stvaraju otrovne plinove.Takav sustav mora omoguiti dovoljno zraka za normalno disanje

maksimalno dozvoljenom broju osoba za najmanje 10 minuta. Za to vrijeme pritisak u amcu

mora biti vei od vanjskog da bi se sprijeilo prodiranje otrovnih plinova u unutranjost.

Pretpostavlja se da je 10 minuta dovoljno vrijeme da se brodica udalji od opasnog podruja.

Vatrootporne brodice za spaavanje

Koriste se na tankerima gdje je povean rizik od poara. Brodice su opremljene sustavom za

sigurno udaljavanje od broda, a sastoji se od pumpe i sustava za oplakivanje vanjske povrine

zatvorene brodice morskom vodom. Na taj nain se spreava poveanje temperature u

unutranjosti brodice i omoguuje se sigurno udaljavanje iz podruja zahvaenog

vatrom.Temperatura u brodici prilikom prolaska kroz podruje u plamenu oko 10 minuta ne

smije biti via od 60C.

Oprema brodice za spaavanje

dovoljan broj plutajuih vesala, dva rezervna plutajua vesla i jedno plutajue veslo za

kormilarenje, ralje koje moraju biti privezani za brodicu

dvije aklje

upute za ouvanje ivota

kompas s kuitem, svijetlei ili opremljen sredstvom za osvjetljenje

jedno zavlano (strujno) sidro sa sidrenim uetom trostruko duim od brodice

dvije privezaljke duljine dvostruke udaljenosti izmeu smjetaja brodice i vodene

linije, ali ne manji od 15 m

dvije sjekirice i to po jedna na svakom kraju brodice

po 3 litre pitke vode po osobi u nepropusnim posudama ili samo 1 litru po osobi ako

na brodici ima aparat za pretvaranje morske vode u pitku

jednu nehrajuu posudu za grabljenje vode sa uzicom

jednu nehrajuu graduiranu posudu za pitku vodu

najmanje 10 000 KJ hrane po osobi upakirane da ne proputa zrak smjetene u

vodonepropusne spremnike


26

etiri rakete s padobranonom

est runih buktinja

dva plutajua dimna signala

nepromoivu elektrinu svjetiljku pogodnu za signalizaciju Morzeovim znakovima,

rezervnim baterijama i aruljom

jedno signalno zrcalo (heliograf)

jedan primjerak ilustrirane tablice signala za spaavanje

jednu zvidaljku ili drugo zvuno signalno sredstvo

pribor za prvu pomo

est kompleta tableta protiv morske bolesti i jednu higijensku vreicu za svaku osobu

no na rasklapanje privren za brodicu konopom

tri otvaraa limenki

dva plutajua koluta za izbavljanje privrena na plutajue ue duljine najmanje 30 m

runu pumpu

pribor za ribolov

alat i rezervni dijelovi za motor

aparat za gaenje poara tekueg goriva

reflektor koji je u stanju nou osvjetljivati objekt svijetle boje irine18 m na duljinu od

180 m tijekom 6 sati uz neprekidan rad od najmanje 3 sata

jedan radarski reflektor

osobna sredstva za zatitu od gubitka topline.


27

Splavi za spaavanje (liferaft)

Omoguavaju dulji boravak ljudi na moru nakon potonua broda i osiguravaju boravak na

moru barem 30 dana. Nemaju pogon ( motor). Po konstrukciji mogu biti: vrste i pneumatske.

Aktiviraju se u pravilu slobodnim padom, ali i bacanjem, dizalicom i hidrostatskom kukom.

Moraju izdrati pad s najmanje 18 metara visine. Tegle se brzinom od 3 vora. Mogu primiti

najmanje 6 osoba. Na trgovakim brodovima vrijeme ukrcaja u splav ogranieno je na 3

minute. Dodatna koliina splavi na svakoj strani, na teretnim brodovima je za 100% osoba, a

25% na putnikim. Na manjim brodovima mogu se koristiti umjesto amaca. Jedna splav je

obvezna na krmi, ako je amac smjeten dalje od 100 metara od krme.

Pneumatske splavi za spaavanje

Napravljene su od gumiranog platna, jarko-crvene boje. Pakirane su u krutim plastinim

kontejnerima (spremnicima) ili u vreama od gumiranog platna. Smjetene su na postoljima

ili kosim rampama na palubi, zasebno ili u setovima. Napumpavanje se vri iz boce koja se

nalazi na dnu splavi kroz bespovratni ventil neotrovnim plinom (CO2) u roku kraem od 1

minute. Ventil se aktivira povlaenjem privezaljke. Uzgon daju najmanje 2 odvojene okrugle

ili elipsaste komore, koje samostalno mogu drati splav na moru. Pod je dvostruk i

napumpava se automatski i runo. Ima dva otvora na suprotnim stranama za ulaz i ventilaciju.

Izdrava skok ovjeka sa visine od 4,5 metara.

Oko splavi i unutranjosti je privren konop za pridravanje. Ima privezaljku za aktiviranje

najmanje 15 metara duine. Ukrcavanje u splav iz mora vri se kroz otvor preko poluvrste

rampe ili jakobicom, koja mora biti uronjena u vodu 40 cm. Na stranama pokrova nalazi se

sakuplja kinice, a na dnu su balastni depovi. Aktiviranje splavi automatski se pali na vrhu

pokrova svjetlo, vidljivo 2 Nm. i olujno strujno sidro koje odrava splav na poziciji da je

morske struje, vjetrovi i valovi ne udaljavaju. Svjetlo na vrhu i u unutranjosti splavi se runo

kontrolira. Ima set za manje popravke i runu pumpu za sluaj da se splav ne napue

dovoljno i za napuhavanje dna splavi ako je potrebno u hladnom moru, dno splavi se napue,

a u toplom moru ne.


28

Slika 5: Pneumatska splav za spaavanje

Na kontejneru (spremniku) more biti upisano:

ime proizvoaa,

serijski broj,

datum proizvodnje,

naziv ovlatene organizacije koja vri nadzor (HRB),

broj osoba koju splav moe primiti,

datum posljednjeg pregleda (jednom godinje Antipiros),

duina privezaljke,

maksimalna visina na kojoj se moe smjestiti,

upustvo o aktiviranju splavi,

natpis SOLAS,

vrsta opreme,

Oznaka SOLAS A PACK znai da je splav pakirana normalnom opremom, a SOLAS B

PACK znai da su odreeni predmeti opreme (inventara) izuzeti po odobrenju nadlenih

vlasti (HRB), a to se odnosi na putnike brodove koji obavljaju kratka putovanja.


29

Krute splavi za spaavanje

Trup im je od vrstog uzgonskog materijala, tj. od ekspandirane plastine pjene koja je

postavljena to je mogue blie bokovima splavi, na koji se nadovezuje pokrov od dvostrukog

materijala sa dva ulaza i depovima na stranama za skupljanje kinice. Dno splavi ima drvene

podnice koje ne smiju proputati vodu. Teke su od 180 kg. Smjetene su na priponama ili

drugim kosim povrinama na stranama broda, kako bi vlastitom teinom mogle same skliznuti

u more. Mogu su sputati i sohama i dizalicama. Zauzimaju vie prostora i podlonije su

oteenjima. Moraju udovoljavati ostalim (istim nabrojenim detaljima) propisima kao

pneumatske.

Oprema splavi

vitaminizirani kolaii (cerelalni koncentrat i glukoza),

voda za pie (hermetike posude za vodu kapaciteta 1,5 lit. vode po osobi odnosno 0,5

lit. ako splav ima desalinizator),

tablete protiv morske bolesti,

pribor za prvu pomo,

runa pumpa za dopumpavanje komora i dna,

aa za vodu sa skalom,

spuva,

plutajue plovno rezervno sidro,

signalne rakete sa padobranom,

rune buktinje,

plutajui dimni signali,

baterijska lampa signalna sa rezervnom baterijom i sijalicom,

heliograf signalno ogledalo,

plastina zvidaljka,

pribor za ribolov,

sklapajua vesla,

plutajui no,


30

pribor za popravke: a) epovi od gume, b) naljepci od gume, c) ljepilo,

upustvo za popravak


31

Slika 6: Penjanje u splav za spaavanje

Brodica za prikupljanje (rescue boat)

Duljina od 3,8 do 8,5m, za najmanje pet osoba u sjedeem i jedna u leeem poloaju. Ova

brodica (spasilaka br.) slui za intervencije na moru kad je to oteano ili nemogue

brodicama za spaavanje. Moe imati kruto ili pneumatsko dno. Mora brzo, lako i uspjeno

manevrirati, pa se ugrauju vanjski ili unutarnji motori za brzine vee od est vorova, kad

tegli najveu potpuno nakrcanu splav za spaavanje, neprekidno etiri sata. Za razliku od

brodica za spaavanje, u ove se smije ugraivati benzinske motore, pa ak i mlazne pogone.

Trup i okovi moraju biti dostatno jaki za sputanje/podizanje potpuno optereene brodice.

Mora izdrati neprekidni boravak na moru najmanje 30 dana. Sputanje se obavlja

namjenskim dizalicama (kupuju se skupa s brodicom).Sputanje traje manje od pet min.

RO-RO putniki brodovi moraju imati brze brodice za prikupljanje (Fast rescue boat).

Dugake su od 6 do 8,5m, a bre od 20v (posada tri lana). S punim brojem osoba koje moe

ukrcati, brzina je najmanje 8 v. Brodicom se upravlja s pramca.


32

Oprema brzih spasilakih brodica:

Osim aklji: plivajua vesla, ispolac (zavlano sidro s konopcem najmanje 10m), ue za

tegljenje (najmanje 50m), kompas, vodootporna svjetiljka za Morse (baterija i arulja u

priuvi), zvidaljka/slian zvuni signal, prva pomo, dva plivajua konopca s prstenima za

spaavanje (min. 30m), reflektor za potragu, radar-reflektor, zatitna odjea, prijenosna

oprema za gaenje poara, alat, no, crpka ili runi mijeh,s puve itd.

Slika 7: Brodica za prikupljanje

Sohe - Davits

Sredstva za sputanje amaca ili splavi, sohe, moraju omoguiti sputanje kod nagiba broda

od 20 i trima od 10, aza brodove posebne namjene (tankere,kemikalce) zahtjevi su jo

rigorozniji. Na nekim se brodovima amci sputaju iz svojih leita slobodnim padom pri

istim nagibima.

Sohe mogu biti:

gravitacijske

okretne

posebne saonice za sputanje amca slobodnim padom Free-Fall

dizalice za sputanje splavi ija je teina vea od 185 kg.


33

Gravitacijske sohe za sputanje koriste teinu amca ili splavi. Ova vrsta soha moe biti

izvedena u obliku platforme s kotaima koja se prilikom sputanja pomiu prema boku broda

ili se sustavom poloaja amac dovede u poloaj iz kojeg je omogueno gravitacijsko

sputanje.

Slika 8: Gravitacijska soha

Okretne sohe opremljene su posebnim navojima na kojima se sohe zajedno s amcem okreu

u poloaj za sputanje.


34

Slika 9: Soha za sputanje amca slobodnim padom

3.3. Sustavi za brzo naputanje broda (Marine evacuation systems)

Na putnikim brodovima omoguuju ukrcavanje vie ljudi u splavi za spaavanje. Sustav se

sastoji od:

pneumatskih staza (tobogana, 10 do 15m duljine, ili tunela). Napuhuju se iz zranih

spremnika pod tlakom,

prekrcajne splavi (samostalna ili povezana s toboganom) i

pneumatske splavi za prihvat putnika i lanova posade.

Nagib ukrcajnih staza je od 30 do 55. Putnici se prvo ukrcavaju u prekrcajne splavi, a iz njih

u splavi za spaavanje (40 do 135 osoba u svaku splav). Cijeli sustav moe postaviti samo

jedna osoba. Uklanja mehaniki osigura i povlaci polugu. Sve traje najvie pet min.

Prekrcajne splavi (povrina vea od 10m2) olakavaju prekrcavanje slabije pokretnih osoba,

djece, te ozlijeenih. Prekrcavanje se moe obaviti pri stanju mora do 6 Bf.


35

3.4. Signalna sredstva

Temeljno naelo pri koritenju je razumna i pravodobna uporaba. Koristi ih se samo u

sluajevima kad u uem/irem podruju ima osoba koje bi ih mogle opaziti.Valja voditi

rauna o tomu da se dimni signali koriste poglavito danju, radi privlaenja pozornosti

zrakoplova. Nou nemaju nikakovog uinka. Nou valja koristiti rakete i svjetiljke, a danju

heliograf i dimne signale.

a.) Signalne rakete su lagana prijenosna sredstva za privlaenje pozornosti. Ispaljuju se iz

ruke i dosiu do najmanje 300m visine. Izbacuju padobran i pale baklju. Gore jarkocrvenim

svjetlom (30000 svijea, 40 sekunda). Zbog male brzine pri padu (5m/s), baklja se gasi prije

dodira s vodom, kako ne bi dolo do zapaljenja mogue izljevenog lako zapaljivog ili drugog

tekueg tereta.

Slika 10: Signalna raketa

b.) Runim se bakljama tono oznauje pozicija brodice za spaavanje ili splavi. Nakon

paljenja, ravnomjerno gore jarkocrvenom bojom (15000 svijea,najmanje 60s). Nee se

ugasiti ako se nakratko zarone u vodu (valovi) i ne predstavljaju opasnost za brodicu/splav.

Slika 11: Runa baklja


36

c.) Plutajui dimni signali nakon paljenja 3 minute ravnomjerno izbacuju dimjarke boje.

Privlae pozornost zrakoplova. Ne gase se uranjanjem u vodu i ne reagiraju rasprskavajue.

Mogu se koristiti iskljuivo danju, a zbog vjetra ne pokazuju ba tonu poziciju.

Slika 12: Plutajui dimni signal


37

4. NAPUTANJE BRODA

Do naputanja broda moe doi uslijed: potonua, poara ili eksplozije, sudara ili udara,

nasukanja, prevrtanja uslijed nestrunog slaganja tereta, loma konstrukcije broda.

Zapovijed za naputanje broda daje jedino i iskljuivo zapovjednik broda,odnosno

osoba koja ga zamjenjuje.

Odluka o naputanju broda ovisi o uvjetima u kojima je dolo do nezgode, o stanju broda, o

stanju mora i vjetra i o iskustvu i sposobnosti zapovjednika i lanova posade. Priprema

podrazumijeva sve radnje prije sputanja amca ili splavi u more, a na efikasnost utjee

vrijeme u kome valja napustiti brod i uvjebanost odnosno organiziranost posade, a to se

postie estim uvjebavanjima naputanja broda. Procijena ovisi o uvjerenju i procjeni

zapovjednika i dostupnim injenicama da li je za posadu i putnike sigurnije prijei u amce ili

splavi nego ostati na brodu, uvaavajui rizike i opasnosti takve operacije.


38

4.1. Osobna pripravnost za naputanje

Svaki lan posade odnosno putnik duan je, odmah nakon ukrcaja na brod, upoznati se sa

sadrajem rasporeda za uzbunu, posebno smjetajem sredstava za spaavanje i s dunostima u

sluaju naputanja broda ili poara na brodu. Potrebno je, odmah nakon ukrcaja na brod,

provjeriti kako najbre obaviti tu dunost i kako najkraim putem i najbre doi do tih mjesta.

Svaka osoba koja primjeti poar, prodor vode ili bilo koju drugu opasnost mora smjesta o

tome izvjestiti osoblje na mostu ili zapovjednika.

Na znak ope uzbune, sve osobe na brodu, moraju:

zapovjednici amaca sa zamjenicima i sa odreenim lanovima posade pristupaju

pripremi za sputanje amaca ili splavi (kako je ranije opisano),

uputiti se prema dodijeljenom mjestu za prikupljanje (muster station),

obui to vie tople odjee koja pokriva cijelo tijelo, obuti vrste cipele, staviti zatitnu

kacigu (ili toplu kapu), te na kraju prsluk za spaavanje,

nastojati ui u amac, izbjei skok u vodu, a ako moramo ne skakati s vee visine od

4,5 metara,

ako na raspolaganju imamo termo zatitno odijelo oblaimo ga preko tople odjee, a

ako odijelo nema vlastiti uzgon preko njega navlaimo prsluk,

lanovi posade zadueni za putnike moraju ostati u stambenim prostorima sve dok ona

ne budu potpuno naputena i svi putnici na putu prema njihovim amcima, tamo ih

treba ponovo okupiti i pregledati im prsluke za spaavanje,

deurno osoblje mora ostati na svojim mjestima sve do opoziva,

kada se oglasi CO2 uzbuna u strojarnici, osoblje mora smjesta napustiti strojarnicu i

uputiti se prema mjestima za prikupljanje,

lanovi posade zadueni za donoenje dodatne opreme u amac (EPIRB; voe, keksi,

razni konzervirani proizvodi, kompoti i mlijeko u konzervama iz brodske kuhinje,

vodu, pokrivae, rezervne svjetiljke, baterije i arulje, brodsku pirotehniku,

navigacijske karte podruja u kome se naputa brod, manji radio prijemnik, dalekozor

i sl.) moraju to obaviti brzo, ako za to imaju vremena.

U sluaju uzbune ne smiju se upotrebljavati liftovi.


39

4.2. Potreba sprjeavanja panike i raspored za uzbunu (Muster list)

Muster list

Poglavlje III, Pravilo 53 SOLAS konvencije

Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) je lista na kojoj se nalazi popis svih lanova posade i

njihove pojedinane dunosti i obveze u sluaju opasnosti. Liste se nalaze u svim hodnicima,

salonima, mostu i kormilarnici. Svakom lanu posade moraju se dodijeliti posebne dunosti

koje e vriti u sluaju nude i na koje mjesto mora pojedini lan posade stii i koje dunosti

izvriti.

Rasporedom za uzbunu ureuju se dunosti dodijeljene raznim lanovima posade:

1. zatvaranje nepropusnih vrata, ventila i ureaja za zatvaranje otvora i protupoarnih

vrata

2. opremanje amaca za spaavanje i drugih sredstava za spaavanje

3. sputanje brodice za spaavanje

4. opim pripremanjem drugih sredstava za spaavanje

5. prikupljanje putnika

6. gaenje poara imajui u vidu nacrt protupoarne zatite na brodu

7. upotrebu opreme za komunikaciju

8. osnivanje skupine za gaenje poara

9. posebne dunosti dodijeljene u vezi s rukovanjem sa protupoarnom opremom i

ureajima

Dunosti posade prema putnicima su:

upozoriti putnike

provjeravanje putnika da putnici budu prikladno obueni i da su ispravno namjestili

prsluk za spaavanje

prikupljanje putnika na zborna mjesta

odravanje reda u prolazima i stubitima i uope nadzor nad kretanjem putnika i

provjeriti da li je u amac uzeto dovoljno deka


40

SVAKO AKTIVIRANJE GENERALNOG ALARMA NA BRODU ZNAI NEKU

IZVANREDNU SITUACIJU I TREBA BITI NAJOZBILJNIJE SHVAENA!!


41

STATION BILL OSOBNI RASPORED UZBUNE I DUNOSTI U RAZNIM

SLUAJEVIMA IZVANREDNIH SITUACIJA NA BRODU

To je preslik dunosti svakog lana posade (ili putnika) preslikano (prepisano) s Rasporeda za

uzbunu (Muster liste). Znai, sve to pie na Planu za uzbunu za pojedinog lana posade

(putnika) ukljuujui zaduenja, znakove, uzbunjivanje, zborno mjesto te ponaanje u raznim

sluajevima izvanrednih i opasnih situacija.

Nalazi se u svakoj kabini na zidu pored uzglavlja kreveta.

Signali uzbune

Opi alarm za uzbunu je signal za pozivanje posade i poduzimanje radnji prikazanih u

rasporedu za uzbunu. Ovaj signal sastoji se od sedam ili vie kratkih zvunih signala praenih

sa jednim dugim zvunim signalom odaslanih putem brodske sirene ili zvona, trube ili slinog

sustava upozorenja na brodovima koji moraju biti opremljeni takvim sustavom.

Primjerice, kodirani signali su:

ALFA TEAM - oznaava vatru

BRAVO BRAVO odnosi se na ovjeka u moru

Na teretnom brodu sa protupoarnim sustavom koji se moe runo aktivirati iz smjetajni

prostorija ili gdje sustav poput protupoarnog sustava automatski aktivira alarm u cijelom

brodu takav alarm moe se koristi za pozivanje posade na stanicu za uzbunu. Takav alarm

mora biti popraen glavnim alarmom za uzbunu putem zvunog signala ili sirene.

Signal za sluajeve koji ne zahtijevaju uzbunu putnika ili itave posade, te suoavanje s

manjim incidentima, su u ovlasti zapovjednika.

Na teretnim brodovima signal za uzbunu se moe koristiti za pozivanje posade na ukrcajnu

postaju splavi za spaavanje, u svrhu obavljanja vjebe ili za rasporeivanje posade na

ukrcajnoj stanici splavi za spaavanje tijekom uzbune.

Sredstva putem kojih naredba za naputanje je dana putem ovlasti zapovjednika moe biti

upuen signalom ili usmenim putem, ali razmjetaj mora biti takav da svatko na brodu

ukljuujui osoblje u udaljenim prostorijama moe primiti signal.

Svi signali moraju biti opisani u rasporedu za uzbunu, u uputama za nudu, i ako je to mogue

u uputama za nudu za putnike.


42

Mjerodavne signale iz ovog poglavlja koji se koriste prilikom rasporeivanja i vjebi trebaju

biti provedeni. Sve osobe na brodu treba obavijestiti unaprijed o skorom provoenju

rasporeivanja ili vjebi.

Poznavanje izlaza za nudu

Signali za izlaz u sluaju nude

Sva vrata predviena za putnike koja vode od putnikih prostorija na otvorenu palubu moraju

biti oznaena s jednom ili vie oznaka naziva EXIT.

Gdje je to mogue jedan znak bi trebao biti iznad vrata, ali gdje vrata nisu jasno vidljiva iz

prostora iz kojeg vode, drugi znak mora biti postavljen za ukazivanje smjera izlaza. Na

brodovima Klase I, II i II (A) takvi signali moraju biti uoljivi dodatnim svjetlosnim

suvijetima tijekom uzbune. Signal mora biti oznaen bijelim slovima na zelenoj podlozi.

Vrata, prozori, boni otvori i drugi otvori iskljuivo u svrsi izlaza za nudu moraju biti

oznaeni oznakom IZLAZ ZA NUDU po potrebi te bi trebali biti postavljeni i oznaeni

kao prethodno opisane oznake za izlaz u sluaju nude.

Palubne oznake izlaza za nudu

Svaka paluba u putnikim prostorima mora imati prepoznat i spreman sustav raspoznavanja

pomou slova, brojeva ili imena.

Odgovarajue oznake moraju biti postavljene na pogodnim mjestima blizu svakog ulaza u

prostorije. U javnim prostorijama palubna oznaka izlaza za nudu mora biti jasno vidljiva.

Boje koritene za oznake moraju biti u kontrastu sa podlogom na kojoj se nalaze.

Prikaz jednostavnih planova prikazuju Ovdje ste pozicije i palube kojima putnici imaju

pristup, takoer e pomoi putnicima u identifikaciji paluba.

Ogranienja koritenja dizala

U sluajevima nude sva dizala moraju biti izvan funkcije. Iz sigurnosnih razloga samo se

stepenice koriste.


43

Usmjeravanje putnika ka mjestima za okupljanje

Na brodu se moraju nalaziti upute na hrvatskom i engleskom jeziku, a raspored za uzbunu

mora biti izloen na strateki vanim mjestima. U kabinama putnika i i zbornim mjestima

moraju biti istaknute ilustrirane upute. One informiraju putnike gdje im je zborno mjesto, koje

radnje moraju poduzeti i kako koristiti prsluke za spaavanje.

Zborna mjesta

Zborna mjesta se nalaze u blizini mjesta za ukrcaj putnika u amce (splavi) za spaavanje.

Moraju omoguiti dovoljno prostora za postrojavanje i instruiranje putnika. Takoer moraju

omoguiti dovoljno mjesta za nepokretne ili osobe s ogranienom sposobnou kretanja.

Zborna mjesta, hodnici i stubita moraju biti osvjetljena rasvjetom za nunost.

4.3. Sputanje brodice za spaavanje

skinite platnene prekrivae brodice, vitla, konopa i jakobica za spaavanje,

oslobodite morski vez kojim je privrena brodica za spaavanje za sohu,

montirajte epove na dnu brodice (dva),

postavite bokobrane, te oslobodite jakobicu i konope sa vorovima za sputanje i

bacite ih u brodicu, te sputanjem postepeno odmotavati, pazei da se ne zapletu o

dijelove brodice.

postavite i uvrstite pramani i krmeni konop brodice na palubi broda, koje emo

postepeno poputati u tijeku sputanja, uz nastojanje da isti itavo vrijeme ostane

priljubljen uz bok broda. Skinite osigura sohe,

provjerite da nekoga nema ispod mjesta sputanja brodice,

nakon izdatog nareenja, zapoima se sputanje do razine palube ukrcaja posade,

oprezno rukujui sa koenicom,

izvrite prozivku posade, donesite dodatnu opremu stavite je nisko ili ispod klupa da

ne smeta, ukrcajte se u brodicu i uputite motor,

kad je posada ukrcana, nastavite sputanje po boku broda do mora oprezno se gurajui

pomou aklje (smatra se da je najbolje spustiti brodicu u more neposredno prije nego


44

to val dostigne vrhunac u dol), kad je brodica sputena u more, otpustite pramani i

krmeni koloturnik ( ili oba sihronizirano) i krmeni konop,

kormilom upravljate tako da pramac bude usmjeren prema oplati broda, kako bi se

preko jakobice moglo ukrcati deurni koji je rukovao sputanjem (posada pridrava

donji dio jakobice),

otpustite pramani konop i udaljite se na sigurnu udaljenost od broda,

prikupite i poveite (razmak 15-ak metara) ostale brodice i splavi kako bi stvorili

grupu plovila, koja e biti tako lake primjeena, a imat emo i vie prostora i opreme

na raspolaganju i psiholoki emo se bolje osjeati.

4.4. Naredba zapovjednitva o naputanju broda

Kada se steknu svi uvjeti za naputanje broda,zapovijed za naputanje broda daje jedino i

iskljuivo zapovjednik broda, odnosno osoba koja ga zamjenjuje.Procjena ovisi o uvjerenju i

procjeni zapovjednika i dostupnim injenicama da li je za posadu i putnike sigurnije prijei u

amce ili splavi nego ostati na brodu, uvaavajui rizike i opasnosti takve operacije.

4.5.Tekoe kod naputanja broda

Sputanje amaca za spaavanje u more povlai sa sobom uvijek opasnost jer se moraju

izvui izvan palube, a radovi oko porinua moraju se izvriti na uzdignutim mjestima. Zbog

toga treba biti upoznat i pored ostalog s pravom situacijom oko raspoloivog osvjetljenja

pomou svjetiljaka za ukrcavanje, kako bi se dobila potrebna rasvjeta za radove koji se

moraju obaviti nou. Kau da je poeljno odnosno potrebno imati osvjetljenje od 2 lx (luksa)

za rukovanje s amcima za spaavanje. Meutim, treba imati na umu da kad se struja dobiva

iz izvora za nudu rasvjeta je ograniena i da ovako nepovoljne situacije moraju shvatiti i s

njima raunati.

Kad se brod nae u kritinoj situaciji i kada zapovjednik naredi da se svi amci spuste u more

radi evakuacije svoga ljudstva, raspored posade i putnika u amcima naznaen je na tablicama

koje stoje kod amaca za spaavanje. Mjesta za posadu i imena putnika unaprijed se odrede za

svaki amac za spaavanje u koji e se ukrcati u sluaju opasnosti, ovisno o broju ljudi koji se

u njih trebaju smjestiti.


45

Sve funkcije oko pripreme za sputanje svih amaca za spaavanje zapovjednik e dati zvuni

signal brodskom sirenom est (6) kratkih zvukova i jedan (1) produeni zvuk a to znai

Svi na noge i pripremite se za sputanje amaca za spaavanje. Svi e na sebe postaviti

prsluk za spaavanje i okupiti e se ispred amca za spaavanje koji im je odreen. Sa sobom

e nositi i stvari koje su im dodijeljene.

Prilikom naputanja broda sljedei predmeti moraju takoer biti spremni:

a. Vei eki on se upotrebljava da bi se potuklo po onim dijelovima koji se dre

amca, a nee da se odvoje od pominog dijela sohe ili zapor konice.

b. Ue na koloturniku jedan kraj je vezan na koloturnik po pramcu i krmi na donjem

kraju teklaca koloturnika, a drugi kraj je obavijen oko rukohvata na palubi broda, a

u svrhu, da nakon to se amac izvue van sprijei da ne doe do bonog njihanja

amca prilikom njegovog sputanja ako se brod valja. Ovo slui i da se privue

kolotur i sprijei njegovo njihanje nakon to se amac nakon sputanja u more

oslobodi od koloturnika.

c. Bokotitnici objeeni su na bokovima amca kako bi se ublaio udarac o brod

kada se amac jako ljulja.

d. Jakobice ljestve koje se upotrebljavaju za ukrcaj u amac za spaavanje sa palube

broda kada je amac ve sputen.

e. Ue sa pramca i krme amca protegnuti prema pramanom i krmenom dijelu broda

i privezati za ogradu broda kako bi se omoguilo pristajanje amca uz bok broda

dok je to potrebno.

O stupnju opasnosti ovisi da li e se radnja izvriti u kraem ili duem vremenu. Obino je

potrebno 10-15 minuta da bi se amac za spaavanje pripremio za upotrebu.

Ako se radi o nie navedenim okolnostima, bit e potrebno i due vrijeme:

a. Ako se brod naputa nou.

b. Ako pada snijeg ili kia, ili ako su valovi veliki ili jak vjetar.

c. Ako osoblje koje rukuje amcima za spaavanje nije naroito vjeto tom poslu i ako

nema dovoljno onih koji njima rukuju.


46

d. Ako se brod jako valja ili ako se jako nagnuo ili je izgubio ravnoteu.

e. Ako se oprema za spaavanje nije dobro odravala, a sohe ne funkcioniraju

pravilno.

f. ako je oprema (snast) pohranjena kad nije montirana.

Operacija sputanja i porinua amca za spaavanje vrlo je opasna, jer se tu radi o pomicanju

tekih predmeta s visokih mjesta. Osim toga brod i amci sa spaavanje su od tvrdog

materijala tako da i onda kad je udarac ublaen bokotitnicama, ukoliko se ovjek ili dio

njegovog tijela nae izmeu broda i amca, moe doi do tekih posljedica.

Treba imati na umu da i najmanja nepanja moe prouzroiti ozbiljnu nezgodu. Evo nekoliko

primjera:

a. Ukoliko se ne zaepi otvor na dnu amca, moe doi do prodora vode u amac pa i

do njegovog potonua.

b. Pad, smrt ili ranjavanje zbog gubitka tjelesne ravnotee ili korak u prazno za

vrijeme valjanja i posrtanja.

c. Prevrnue ve porinutog amca zbog prevelikog optereenja amca na jednoj

strani.

d. Smrt ili ranjavanje kao posljedica udaraca neprivrenog koloturnika koji se njie.

Da bi se izbjegle ovako teke nezgode, oni koji rukuju sa amcima za spaavanje moraju

obratiti panju na slijedee:

a. Dok radi oko amca posada mora biti obuena u kratke kapute s dugakim

rukavima i dugake hlae, k tome e jo staviti na glavu i kacigu, obuti e arape,

tvrde cipele i rukavice.

b. Veliku panju treba posvetiti vezicama na prslucima za spaavanje, i sl. jer se mogu

zakvaiti za predmete koji im se nau u neposrednoj blizini.

c. Ljudi u amcima za spaavanje moraju uvijek zauzeti najbolji mogui poloaj.

d. esto puta se radovi na amcima i na palubi broda obavljaju istovremeno. Zbog

toga onaj koji je zaduen da rukovodi operacijom sputanja amaca u more, mora

imati pregled cijele operacije, kako bi mogao dati odgovarajua uputstva kratko i

pravovremeno. Nadalje, posada koja radi s amcima za spaavanje mora dobro

koordinirati tako da se glasno dovikuju.


47

e. Rukovodilac operacije sputanja amca mora paziti da ne doe do konfuzije, pa e

posadi davati jasna uputstva upotrebom zvidaljke i megafona.

4.6. Ukrcaj u plovila za preivljavanje

Ukrcaj u plovila za preivljavanje vri se uglavnom na palubi ukrcaja posade i putnika, gdje

su postavljena sredstva za spaavanje. Oslobodite jakobicu i konop sa vorovima za sputanje

i bacite ga u brodicu (prilikom sputanja jakobice postepeno odmotavati kolut pazei da se ne

zaplete o dijelove brodice). Izvrite prozivku posade,donesite dodatnu opremu, stavite je

nisko ili ispod klupa da ne smeta i ukrcajte se u brodicu. Kada je posada ukrcana, nastavlja se

sa sputanjem brodice u more.

Ukrcavanje u splav iz mora vri se kroz otvore preko poluvrste rampe ili jakobica, koja mora

biti uronjena u vodu 40 cm. Mogu izdrati skok ovjeka sa visine od 4,5 metara.

Krute splavi za spaavanje nakon ukrcaja posade i putnika sputaju se u vodu sohama ili

dizalicama.

Slika 13: Jakobica


48

Slika 14: Djelomice zatvorena brodica

4.7. Dodatna oprema i preivljavanje

Upotreba vane opreme amca za spaavanje.

Vesla - Upotrijebite vesla kada se pribliavate objektu koji se spaava, ili onda kada

pramac amca mora odravati okomit smjer na vjetar, uportijebite olujno sidro kako bi

se izbjegli boni udari valova. Kada pue jak vjetar i kada su valovi visoki rairite

vesla na obje strane kako bi se ublailo ljuljanje.

Olujno sidro i posuda s uljem za smirivanje mora. Za jakog vjetra i velikih valova

spusti olujno sidro u more da bi se ljuljanje amca smanjilo i da ga vjetar ne nosi, te da

mu pramac bude okomit na smjer vjetra kako bi se izbjegli boni valovi. Upotreba

olujnog sidra. Zavei debelo i tanko ue za omu na pramcu amca i spusti olujno

sidro u more. Prije no to spusti olujno sidro u more spoji na njega posudu s uljem.

(Tako e se satima moi na moru vidjeti brazda amca za spaavanje, to e

spasavaocima omoguiti da ih lake pronau). Kada elite dignuti olujno sidro povuci

tanko ue koje je vezeno za njegov ui dio.


49

Runa pumpa - Kad se u amcu za spaavanje nakupi voda amac postaje nesiguran.

Pokuaj izbaciti vodu runom pumpom, ispolcem ili vedrom, da bi amac za

spaavanje bio suh.

Upotrijebi slijedee predmete prema odgovarajuem priruniku:

1. Signal za opasnost (pomo).

2. Elektrinu svjetiljku.

3. Ogledalo za davanje signala danju.

4. Pribor za prvu pomo.

5. Pribor za ribolov.

6. Prenosivi aparati za gaenje vatre.

7. Upotrijebi radiotelefon radi odailjanja znakova opasnosti (poziv u pomo).

Kako se razapinje jedro?

1. Stavi omu za podizanje snasti na jarbol.

2. Povuci ue za dizanje kroz kolotur na vrhu jarbola i zavei kraj ueta za omu.

3. Uvrsti gornje krajeve triju leta (sartija) za vrh jarbola pomou kopca.

4. Uspravi jarbol i uvrsti ga jarbolnim okovom.

5. Zavei donje krajeve leta (sartije) za odgovarajue karike koje su za to

predviene na amcu.

6. Zavei gornji kraj jedne za kraj pomou pritega.

7. Zavei vrsto ue za kraj i objesi ga na kuku.

8. Potegni ue za dizanje da bi nategnuo jedro i zavei donji dio ueta za rogove.

9. Skrati donji dio jedra pomou podveznih traka prema jaini vjetra.

Kako se prostire zatitni pokriva ?

1. Uspravi bone nosae koji se nalaze na bonoj klupici i umetni sigurnosni klin

u donji dio nosaa. Uvrsti svaku gornju preku na odgovarajui boni nosa.

2. Stavi zatitni pokriva (sunanicu) preko spojnih nosaa i povei uad koja je

na pokrivau za prstenove koji se nalaze na pramcu i krmi. Zatim povei uzice

priivene na pokrivau za bone prstenove, te povei uad na donjem dijelu

platnenog pokrivaa s vijencem za spaavanje.


50

Upotreba vane opreme splavi za spaavanje.

Konop i plovno sidro

Rekli smo da plovno sidro slui dvojako. Kako za stabilitet splavi, tako i za smanjenje zanosa.

Zbog toga su na splavi dva plovna sidra. Jedno je ve pripremljeno za koritenje, a drugo u

rezervi. Sidro je tako privezano za splav da se najbolje postavlja prema vjetru, a i da dri

otvore na splavi da nisu direktno izloeni propuhu po hladnoi i obratno.

Plovno sidro se nekada radilo u obliku padobrana i od lakog materijala, a danas se pravi

konusnog oblika. Materijal je sintetika, porozna, ali nema otvora na kraju. Ovakva sidra se

lako izvlae i vrlo su korisna posebno na jakom moru jer pojaavaju stabilnost i spreavaju da

se splav prevrne.

Zatvaranje ulaza i provjera svjetla na vrhu

Jedno svjetlo je postavljeno na vrhu krovita, a jedno u splavi. Oba svjetla se automatski pale

kada se splav napuhne i doe u kontakt sa vodom. Ako je jedno ili oba svjetla u kvaru,

pokuaj pronai greku. U splavi blizu svjetla nalazi se prekida tako da se po danu svjetla

mogu iskljuiti.

Popravak splavi u sluaju oteenja

Oprema za popravak splavi nalazi se na dnu splavi kod ulaza. Manja proputanja mogu se

privremeno otkloniti sredstvima opskrbljenim u priboru, a sitni proboji i vlanom robom.

Vanjska oteenja mogu se zakrpiti ako nagnemo splav na suprotnu stranu tako da oteenje

izroni iz mora. Proputanje zraka (prostori van mora) mogu se popraviti ljepljivom trakom

koja se nalazi u priboru za popravak. Meutim moramo voditi rauna da svaki privremeni

popravak moramo im prije sanirati koristei prave zakrpe i ljepilo koje se nalazi na splavi.

Oprema za signaliziranje

Pribor za nudu sadri rakete i rune buktinje; pripremi ih za upotrebu. Paljivo prostudiraj

smjer u kojem ih treba upotrijebiti tako da se mogu odmah upotrijebiti im se uje ili opazi

brod ili avion. Signale koristi paljivo. Najprije koristi svjetlosne signale. Ako vaa splav nije

primjeena, ispali najprije svjetlosnu raketu, a potom runu buktinju. Po sunanom vremenu

koristi signalno zrcalo. Ako je na splavi radio oprema, ukljui je, jer e to pomoi potrazi da

vas lake pronae.


51

Savjet odgovornoj osobi

Raspored dunosti se mora odrediti tako da se straa (watchmana) postavi na ulaz splavi kako

bi itavo vrijeme osmatrao nadolazee brodove ili avione. Otvor se svako malo mora

otkrinuti i osmotriti. Isto tako nekog se mora odrediti da sui spuvom splav jer usljed

kondenzacije splav se ovlauje, a to je tetno za splav i ljude.

Zatita od hladnoe i topline

Kao to je spomenuto, mora se napuhati dno kako bi se dobila efektnija izolacija. Dalje,

razliiti materijal opreme za nudu (pjenuava guma i papir) mogu dobro posluiti kao

dodatna izolacija postavljajui ih po podu splavi. Daleko je vanije imati neto ispod sebe

nego iznad sebe.

Kad sunce pee ispui pod splavi jer to rashlauje, a dri ulaze otvorenim. Reguliraj plovnim

sidrom poloaj splavi prema vjetru tako da se dobije promaja. Zatiti lice i glavu od sunca. Po

noi dobro osui splav, napui dno i zatvori ulaze ako smatra da je to potrebno uiniti.

Hrana za nudu

Ne davati nikome hranu prva 24 sata. Na taj nain se lake prebrouju potekoe morske

bolesti, a i tijelo je jo dovoljno jako da se lake privikne na uvjete splavi.

Racionaliziraj opskrbu i podjeli je u jednake obroke, tako da se nova hrana izdaje nakon 24

sata, a zatim po mogunosti u tri jednaka obroka tijekom dana. Hrana u splavi je predviena

za boravak svih osoba od 4-5 dana.

Kinica koja se moe upotrijebiti kao voda za pie hvata se depovima koji su ugraeni na

splav kao plastine vreice. Ne piti prvi nadolazak vode jer je zasoljena ispiranjem splavi te je

treba baciti, a slijedee koristiti ili pohraniti.

Dodatno pumpanje splavi

Nakon nekog vremena potrebno je dodati zraka u plovke i drae krovita. Ventili za to

nalaze se unutar splavi na svakom uzgonskom plovku po jedan kao i luku trijema.

Spoji crijevo pumpe na ventil (oznaen RE-FILLING) i pump

Date post:	07-Oct-2015
Category:	Documents
Upload:	marijazaper
View:	478 times
Download:	4 times

TEMELJNA SIGURNOST NA MORU.pdf

Documents