Teorija by Ab1991

8/17/2019 Teorija by Ab1991

1/85

www.nasciturus.com

UVOD1. Objasnite pojam teorijskih pravnih nauka, njihovu funkciju na pravnom fakultetu, tenavedite koje se teorijske nauke predaju kao obvezatne na pravnim fakultetima u Hrvatskoj, akoje u inozemstvu. 1!."1#.$!. %to je teorija dr&ave i prava' 1#.$#. %to su metode' (oje primjenjuje pravna znanost' 1!.$

1. )O*+V+-1. (oja su dva uobi/ajena na/ina definiranja dr&ave' Od koje se definicije polazi u op0oj

povijesti' !1.$!. %to je politika, a to politi/ki subjekti' !#.$#. )ravna vrhovnost ili unutarnja suverenost 2 to je odlikuje' !3.$4. konomska mo0 suverene dr&ave !5.$3. Duhovno"ideoloka mo0 #6.$

7. %to je dr&avljanstvo' Oblici stjecanja dr&avljanstva' #!."##.$8. %to je na/elo teritorijalnosti u pravu i to mu je suprotno' #4.$9. (oje su specifi/ne funkcije dr&avnopravno: poretka' #4.$2funkcija pravednosti i dobro: &ivota pripadnika zajednice

!. )O*+V+-;1. %to je to nadle&nost' (oji su njeni aspekti' 46.$!. )odjela dr&avnih or:ana prema va&nosti i mo0i 41.$#. ri :lavne razine hijerarhijskih veza u dr&avi 44.$3. Dvije vrste hijerarhijskih veza karakteristi/ne za odnose nadre=enosti i podre=enosti 43.$

7. %to zna/i da su ustavno"zakonodavne norme najvie i op0e' 43.$8. (oji or:ani su tijekom povijesti bili nositelji zakonodavne djelatnosti' 47.$9.


2/85

www.nasciturus.com

8. )odjela vlasti u demokraciji i kako ona doprinosi uspostavi pravne dr&ave' 8!.$9. %to je birokracija, a to birokratizam' 84.$5. Aentralizirana dr&ava 87.$16. Decentralizirana dr&ava"razlika izme=u centr. i decentr. dr&ave 88.$11. %to je revolucija, a to dr&avni udar' 96.$1!. Boderna dr&ava 91.$2 racionalno djelovanje kao svojstvo u modernoj dr&avi 94.$

4. )O*+V+-;1. Cbo: /e:a postoji veliko nesla:anje u shva0anjima u pravu' %to je to redukcionizam' 95.$!. )ravna misao u anti/kom


3/85

www.nasciturus.com

2 kvalifikacija pravnih delikata 174.$#. %to krivnja ne podrazumijeva' 173.$4. (oji su oblici krivnje' 177.$3. (rivnja i nehat 177.$7. ?u&na obrana 178.$8. )ravna od:ovornost 179.$9. Fubjektivna i objektivna pravna od:ovornost 179.$5. (oja je funkcija ka&njavanja' 186.$16.


4/85

www.nasciturus.com

1#. (oji su mo:u0i razlozi prestanka va&enja op0e pravne norme uobi/ajeni, iznimni$ !!7.$14. )ravne radnjeIvrste pravnih radnji od !#!.$13. (oja je ulo:a ljudskih radnji u pravnim normama i pravnim odnosima !#!.$17. %to su konkludentne radnje' !##.$18. )ravne praznine !#4.$19. >ehni/ke i vrijednosne praznine !#7.$

9. )O*+V+-1. Objavljivanje pravnih normi !46.$!. %to su to pravila uklanjanja antimonije izme=u pravnih normi' ?avedite i objasnite !46.$#. >uma/enje pravnih odredbi i kako se provodi !4#.$4. 4 :lavna uzroka viezna/nosti pravnih normi !4#.$3. (azuisti/no tuma/enje pravnih normi !43.$7. utenti/no tuma/enje pravnih normi i kako se dolazi do njih' !43.$

8. %to zna/i da pravila tuma/enja nisu formalno obvezuju0a' !48.$9. -ezi/no tuma/enje !48.$5. )ravni poslovi"kako se tuma/e' !31.$16. Fistematsko tuma/enje i kako se provodi' !3#.$11. r:umetum a maiori ad minus !37.$1!. r:umentum rerum natura !38.$1#. (ako se dolazi do nu&ne premise prilikom podvo=enja konkretno: pravno: odnosa podop0u pravnu normu i kakva je ulo:a ni&e premise u deduktivno"silo:isti/kom zaklju/ivanju u

pravu' !7#.$

5. )O*+V+-

1. %to je to hijerarhijski, a to znanstveni sistem pravnih normi' !78.$!. Kemu slu&i svrstavanje pravnih normi prema kriteriju njihova sadr&aja' !79.$#. Ustavno pravo2 koje pravne odnose ure=uje' !8!.$4. Obiteljsko pravo2 klasi/ne pod:rane2 koji je predmet njihove re:ulacije !8#.$3. *ra=ansko pravo2 pod:rane2 :lavne ustanove u tim pod:ranama !84.$7. >r:ova/ko pravo !83.$

8. Focijalno pravo !88.$9. ?a koje je na/ine humanizira moderno krivi/no pravo' !96.$5. Fudsko pravo2 temeljne :rane i pod:rane2 )ostupovna na/ela !91.$16. (olizijske norme !9#.$11. Baterijalno i formalno pravo u pravnim podru/jima !93.$1!. -avno i privatno pravo2 Cato je danas relativizirano razlikovanje javno: i privatno: prava' !97.$1#. ?avedite pravne subjekte koji stvaraju autonomno pravo u moderno doba' !98.$14. B-) @ B))" razlika, objasniti i primjer !9#.2!51.$

13. %to zna/i da je me=unarodno pravo oslabljeno ili nedovreno' !51.$

@V


5/85

www.nasciturus.com

UVOD

)ri su osnovna izvora mo0i; fizi/ka sna:a, ekonomsko bo:atstvo i duhovne sposobnosti)risila je primjena mo0i jedno: subjekta prema dru:omM to je ostvarenje mo0i.Vlast je prisila koja je le:itimna ili barem formalno zasnovana na obi/ajnim i pravnimnormama.+e:itimnost je uvjerenje jedno: kru:a ljudi da je ne/ija prisila opravdana ili NdobraN zato tose temelji na nekim vrijednostima koje taj kru: ljudi usvaja.Ba Eeber razlikuje # tipa;1. >


6/85

www.nasciturus.com

propisuju demokratski pristanak i djelovanje vladaju0ih

u knjizi je toj podjeli dodana i4. @DO+O%("utemeljenje vlasti na uvjerenju ljudi u vrijednosti jedne partijske ideolo:ijespasiteljske naravi

psolutno"nele:itimna vlast je ona vlast koju niti jedna zna/ajnija skupina stanovnitva nesmatra pravednom u smislu bilo koje: tipa le:itimnosti npr. tiranska vlast$

1( A7 Dža!a j# politi%&a zaj#"ni-a oni/ &oji !la"aju i oni &ojima s# !la"a$ u#8#na naosno!i pa!ila &oja pi/!aćaju s!i %lano!i$ s!oj#!oljno ili po" pinu"om 97 Dža!a j# sp#-i)i%na oaniza-ija &ojoj j# t#ži.t# na o"nosima unuta s&upin# lju"i&oju oba!lja politi%&a !last2"#)ini-ija o" &oj# s# polazi u općoj po!ij#sti

*?


7/85

www.nasciturus.com

+( UNUTRA=NJA SUVERENOST I5I PRAVNA VR*OVNOST2 "ža!a st!aa i imais&lju%i!u o!last st!aati naj!i.# pa!n# nom#2 usta!n#$ za&ons$ po"za&ons$ su"si "( &oj# !až# na nj#nom t#itoijuantika" unutranja suverenost /vrsta i neupitnafeudalno ure=enje" dr&avna suverenost u kriziM podjela izme=u sredinje dr&avne vlasti cara,kralja$ i dru:ih mo0nih subjekata, posebno feudalne :ospode i Arkveapsolutna monarhija" pravno neo:rani/ena vlast kralja vezana samo za Lo&ji zakonmoderno demokratsko ure=enje" ja/anje dru:ih politi/kih i privrednih subjekata u:ra=anskom drutvu"Dr&ava mo&e pravnim normama uspjeno usmjeravati ponaanja ljudi samo u :ranicamanekih fizi/kih, ekonomskih, politi/kih, moralnih mo:u0nosti i vrijednosti iz njene okoline.")ojedinci i drutvene :rupe, a osobito pripadnici najmo0nijih stale&a i klasa, uvijek utje/u nadr&avne odluke svojim stavovima, prijedlozima, zahtjevima i otporima"U oli:arhijskim demokratskim drutvima odlu/ivanje i postojanje najviih dr&avnih or:ana

ovisi o volji politi/ki aktivno: stanovnitva, a tzv. Ncivilno drutvoN stvara vlastita pravila=to j# o"li&uj#> V/o!nost "ža!# j# jo. u!ij#& %!sta "Dr&ava u me=unarodnim odnosima je subjekt s jednakim osnovnim pravima kao i sve ostale

dr&ave, neovisno o razlikama u vojnoj, :ospodarskoj i dru:oj mo0iQR


8/85

www.nasciturus.com

uspj#.no "ža!no "j#lo!anja$ np( a"a z"a!st!a$ a služi i za poti-anj# znanosti iumj#tnosti

( DU*OVNO2IDEO5O=KA ,O@:1(7 ona stu%na znanja @K?@B (?-@*B i u ispravama kojese izvode iz tih knji:a; DOBOV?@A, OFOL? @F(C?@A @ )U>OV?@A

4


9/85

www.nasciturus.com

DO


10/85

www.nasciturus.com

Dr&ava je or:anizacija koja od:ovara :lobalnom drutvu, ima politi/ku i suverenu vlastutemeljenu na monopolu le:alne fizi/ke prisile i na ekonomskoj i ideolokoj mo0i, odnosi sena precizno odre=eno stanovnitvo i teritorij, a pravnim normama re:ulira najva&nijedrutvene odnose i ostvaruje razne povijesne funkcije J po/evi od osvajanja i obrane premadru:im drutvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom stanovnitvu, do s vremenom svena:laenije ulo:e zatite mira, si:urnosti i slobode i postizanja bla:ostanja svih pripadnikadrutva.

'( PO45AV5JESASTAV DR6AVNE OR4ANIAIJE

Ftvaranje dr&avnih or:ana je osnovni na/in podjele rada u dr&avnoj or:anizaciji1( Na"l#žnost ili "j#lo&u j# s&up pa!ni/ ob!#za i pa!ni/ o!lasti "a s# oba!ljajuposlo!i j#"no oana

)reciznije je re0i nadle&nost slu&benih osoba W ne:o nadle&nost dr&avno: or:ana W)


11/85

www.nasciturus.com

V/o!ni oani (O U ?-BU DO?OF@OD+U(+( 3.$ OSO9INA,A S5U69ENI* OSO9A2 po)#sionalni


12/85

www.nasciturus.com

1(7 /ij#a/ija izm#8u "ža!ni/ "j#latnosti'(7 /ij#a/ija izm#8u oana ist# "ža!n# "j#latnosti+(7 /ij#a/ija izm#8u služb#ni/ osoba u istom "ža!nom oanu

( SU9ORDINAIJA:2 stoža /ij#a/ija2 po"#8#ni subj#&ti moaju izaža!ati n# samo opć# na#"b#$ n#o i &on&#tn# na#"b#na"#8#ni/ subj#&ata2 p#!la"a!a u -#ntaliza-iji

KORDINAIJA:2 laba!ija /ij#a/ija2 po"#8#ni subj#&ti imaju !#ć# moućnosti samostalno o"lu%i!anja j# im na"#8#nisubj#&ti upućuju samo opć# nom# i na#"b#$ a u o&!iima nji/ po"#8#ni mou sami

o"lu%i!ati u &on&#tnim slu%aj#!ima2 "#-#ntaliza-ija

0USTAVNO2AKONODAVNA DJE5ATNOST25E4IS5ATIVA"suverena djelatnost, a njeni dr&avni or:ani su suvereni or:ani" donosi najvie politi/ke i pravne odluke, redovito u obliku ustavnih i zakonskih normi,kojima se na op0enit na/in ure=uju najva&niji politi/ki, zdravstveni i dru:i drutveni odnosi QR s takvim odlukama se postavljaju temelji politi/ko: i pravno: ure=enja jedno: drutva

F( Usta!no2za&ono"a!n# o"lu su:2 NAJVI=E: st!aaju i/ najmoćnij# osob# u "ža!noj oaniza-iji$ a s!i stano!ni-i s#

moaju pona.ati u s&la"u s njima2 OP@E: u#8uju "u.t!#n# o"nos# ta&o .to popisuju pa!n# ob!#z#$ o!la.t#nja$ "#li&t#i &azn# za %ita!# s&upin# lju"i i za nji/o!# !st# pona.anja

L( mona/2 s!# "o 1(31Q(st2 nao"n# ili pl#mić&o 2 a8ans s&up.tin#:2#publi&ans&a az"oblja anti% 4% i Rima2#n#sansni slobo"ni a"o!i


13/85

www.nasciturus.com

Q( Kao iz!.ni oani:1(7 n# o" naj!i.i/ nomi oni n#pos#"no iz!.a!aju


14/85

www.nasciturus.com

1+( VRSTE SUDOVA I VRSTE PRAVNI* SPOROVA:2 su"o!i opć# na"l#žnosti: imo!ins&i$ &azn#ni$ obit#ljs&i i "ui spoo!i2 to!a%&i @" na/elo po kojem suci trebaju rjeavati pravne sporove

samostalno, bez ikakvo: uplitanja dru:ih subjekata u njihovo odlu/ivanje okonkretnim slu/ajevima

#.$ ?K+O V@%F>U)?-V@>OF>@" na/elo da se stranke u sporu mo:u obratiti viem

sudu putem pravno: lijeka radi ispravljanja po:rjeaka ni&ih sudova u primjeni op0ihnormi i u utvr=ivanju /injenica4.$ ?K+O F>+?OF>@ @ ?)O(?OF>@ FUDA" na/elo sa svrhom ja/anja

sudske nezavisnosti, sprje/ava smjenjivanje sudaca koji se opiru mo0nicima3.$ ?K+O -V?OF>@ FUT?-" na/elo za nadzor najire javnosti nad radom sudaca

i pravni od:oj naroda

0UPRAVNA DJE5ATNOSTUpravna djelatnost je najopse&nija dr&avna djelatnost po vrstama poslova, po broju or:ana islu&benika, te je u neposrednom i svakodnevnom odnosu sa stanovnitvom.

(ru&na definicija; Upravna djelatnost je ono to rade upravni or:ani.W ?e:ativna definicija; Upravna djelatnost su svi poslovi koji ne pripadaju zakonodavnoj isudskoj djelatnosti.W

?abrajaju0a enumerativna$ definicija;1.$ ona je po hijerarhiji najni&a dr&avna djelatnost i izvrna u odnosu na sve ostale i vie

dr&avne djelatnosti!.$ zadatke ostvaruje tako da;$ donosi izvne pravne norme; " O)S naputke, pravilnike, odluke$

" @?D@V@DU+? rjeenja$ o konkretnim predmetima L$ obavlja materijalne radnje potrebne za izvravanje zakonodavnih, izvrno"politi/kih,sudskih i upravnih normi

#.$ profesionalizam slu&benih osoba postavlja ih zakonodavac ili ef dr&ave ili vlada ilislu&bene osobe viih upravnih or:ana putem -V?O* ?>-K-$ 4.$ diferenciranost na velik broj upravnih or:ana centralni"lokalni$" skupovi srodnih upravnih poslova; upravne :rane ili upravni resori QR temeljni resori; VO-F( obrana$, )O+@A@- unutranji poslovi$, V?-F(@)OF+OV@ @ G@??A@- QRdru:i resori;


15/85

www.nasciturus.com

3.$ neposredno dr&i i primjenjuje oru&ana, materijalna, financijska, informacijska sredstvadr&ave

1?( NADOR:A7 o" za&ono"a!ni/ tij#la @


16/85

www.nasciturus.com

" ef dr&ave dolazi na svoju funkciju ili ju obavlja nasilno i protupravno, vlada pravnoneo:rani/eno i na neodre=eno vrijeme, sve dok se ne svr:ne s vlasti" diktature Bussolinija, Hitlera, Ftaljina su prerasle u totalitarizam" vojne diktature su postojale u -u&noj merici, ziji i frici

DR6AVNO UREENJE" u ovoj podjeli se polazi od to:a postoji li jedan ili vie potpunih aparata ustavno"zakonodavne, izvrno"politi/ke, pravosudne i upravne djelatnosti

-D@?F>V? U?@>


17/85

www.nasciturus.com

0PO5ITIMKI SISTE," :lavni na/in klasificiranja dr&ava jer polazi od najzna/ajnijih osobina dr&avne vlasti" od

politi/kih odnosa kojima se vlast ustanovljava" je li i u kojoj mjeri narod utje/e na postavljanje, rad i od:ovornost nositelja dr&avne vlasti

U>O(


18/85

www.nasciturus.com

" dananje vrijeme; teorija o elitama vlasti" nesumnjiva mo0 $irokracije u modernim drutvima prikazuje se kao oblik oli:arhije

?o ve0ina ili /ak svi odrasli dr&avljani imaju politi/ka prava, a u oli:arhiji samo manjina

DBO(


19/85

www.nasciturus.com

" uvodi se op0e izborno pravo &ene, mladi od !6 ili 19 :odina, te svi ostali$ te tako ve0inadr&avljana postaju :ra=ani Q F>-KU BO*US?OF> politi/ko: djelovanja dakle, mo:u iapstinirati$" dubok preobra&aj demokratsko: sustava Q FOA@-+? DBO(


20/85

www.nasciturus.com

L( #7 po"j#la !lasti u "ža!noj oaniza-iji:2 a"i on#mouća!anja p#!#li i opasn# &on-#nta-ij# )un&-ija i moći u bilo &oj#moanu2 djelatnost zakonodavstva# egzekutive# pravosu$a i uprave se organizaijski razdvajajuRa"i a!not#ž# moći u "ža!noj oaniza-iji:

" usta!ni su" mož# &ontoliati usta!nost za&ona i u#"aba" .#) "ža!# susp#nzi!nim !#tom mož# utj#-ati na a" palam#nta" p#"sj#"ni& !la"# u palam#ntaizmu mož# aspustiti palam#nt u t#.&im

o"nosima !la"# i palam#nta i izaz!ati no!# palam#ntan# izbo#9itnu ulou ima n#za!isno su"st!o &ao ustano!a na"zoa za&onitosti i usta!nosti a"as!i/ "ža!ni/ oana)7 ja!nost a"a nosit#lja !ažni/ )un&-ija$ nao%ito po.ti!anj# po-#"u# a"apalam#nta$ !la"#$ upa!# it"(7 politi%&a i pa!na o"o!onost s!i/ nosit#lja "ža!ni/ )un&-ija

)


21/85

www.nasciturus.com

" izbje:avanje politi/ke i pravne od:ovornostiLirokracija u ne:ativnom smislu kao posljedica;

1$ mnotvo slo&enih poslova samo slu&bene osobe mo:u obavljati, slab nadzor istih$!$ :oleme ekonomske, vojne i ideoloke mo0i neo:rani/enost sredstava birokrata$

" razvijanjem politi/ke javnosti i pravne dr&ave, nadasve sna&ne opozicije i nezavisnih medija,mo&e se o:rani/iti utjecaj birokracije u politi/kom &ivotu, ako ne i ukloniti taj utjecaj.

9IROKRATIA, j# prevlast ili vladavina birokratskog sloja u jedno" društvu(Do ta&!o Botu8#nja !lastiC "olazi u u!j#tima su!#m#ni/ Bj#"nopatijs&i/ "i&tatuaC


22/85

www.nasciturus.com

!. dublje promjene dr&avnopravno: poretka; reforme ustavne, reforme zdravstva itd.$ nale:alan na/in

11( NASI5NE I NEAKONITE PRO,JENE:0DR6AVNI UDAR ili PREVRAT H oužano p#uzimanj# !lasti o" j#"no "ij#la lju"i izsam# "ža!n# oaniza-ij#

?@(O+O?@-+?@ UF>?A@ su posebni oblikrevolucionarnih promjena dr&ave i prava, koji obaraju aparate vlasti i pravne sustavekolonijalnih sila.

)itanje sukcesije naslje=ivanje$ prava i obveza bivih dr&ava od novih koje su nastale naistom teritoriju se javlja kad se jedna dr&ava raspada u dvije ili vie dr&ava.)itanje se postavlja dru:im dr&avama koje su bile u pravnim odnosima s nestalom dr&avom testanovnitvu novonastalih dr&ava koje je tako=er bilo u pravnim odnosima s bivom dr&avom.

?aslje=ivanje prava i obveze zna/i odr&avanje kontinuiteta unutar op0e: diskontinuiteta.

,ODERNA DR6AVA)o/inje nastajati u 17. st. u uropi, od apsolutne monarhije.1'( Tips&a s!ojst!a mo"#n# "ža!#: 1(7 mo"#na "ža!a -#ntalizia politi%&u !last2 na s#"i.nju !last s!o"i monopol l#aln# )izi% pisil# i "ža!nu su!##nost '(7 po-#si nastajanja mo"#ni/ na-ija i usposta!# na-ionalni/ "ža!a2 bojn# na-ij# ost!auju tz!( naionalnu suverenost ili pa!o na-ij# na politi%&osamoop#"j#lj#n# +(7 "#mo&ati%nost politi%&o sist#ma2 nao"na su!##nost: ut#m#lj#nj# politi% !lasti na !olji a8ana

?(7 )un&-ionalna pos#bnost mo"#n# "ža!#

19


23/85

www.nasciturus.com

2 postupno smanj#nj# s!oj# !ojn#$ unj#ta% i #p#si!n# )un&-ij# isto"obno az!ijaza.titu pa!a i slobo"a stano!ni.t!a$ služb# za.tit# uož#ni/ "ij#lo!a "u.t!a i poti-anj#mat#ijalno i "u/o!no az!oja "u.t!a (7 s#&ulaiza-ija politi% !lasti 2 dezideologizaija "#mo&ats&a !last n# služi nij#"noj pos#bnoj stana%&oj i"#oloiji2 priznanje autono"ije sve brojniji& subjekata ivilnog društva F(7 sp#-ijaliza-ija i po)#sionaliza-ija u "ža!noj oaniza-iji2 po)#sionalni služb#ni-i su te&ničari u s!ojim poslo!ima$ pimj#njuju najbolja sredstva

za iljeve &oj# posta!ljaju politi%&i oani1+( L(7 a-ionalno "j#lo!anj#a7 položaj !lasti s# depersonalizirab7 unapij#" posta!lj#n# proedure i op'e i trajne pravne nor"e za politi% i pa!n#o"lu-7 osno!n# politi% i pa!n# o"lu s# "onos# kolektivno t#

"7 javno i obrazloženo@?F>@>UA@O?+@CA@- )O+@>@K( V+F>@ J ustaljivanje odnosa vlasti u trajnijeustanove institucije$ putem op0ih, trajnih i efikasnih pravnih pravila

Lez demokracije i bez pravne dr&ave moderna centralizacija postaje #tatizam, nacionalnikarakter vlasti postaje nacionalisti/ki .o!inizam i asizam, a profesionalizacija vlasti postajebio&atizam.

?( PO45AV5JETEORIJE O PRAVU

)rirodnopravna u/enja vide u pravu prvenstveno jednu eti/ku pojavu ili sustav vrijednostiMdo:mati/ari i normativisti poimaju pravo kao /isti sustav normi, bilo kao volje zakonodavacaili kao lo:i/ko"jezi/ne pojave to va&e neovisno o volji, vrijednostima i njenom ostvarenju uodnosimaM sociolozi su pak skloni da u pravu vide u:lavnom nu&ne odnose drutveno: &ivota,a onda u tome i vrijednosti i norme kao sporedne /imbenike.

1( D!a uzo&a n#slaanja o s/!aćanjima u pa!u: 1(7 zbiljs&i u!j#ti #zist#n-ij# lju"i u !#li&oj mj#i u!j#tuju nji/o!# misli


24/85

www.nasciturus.com

Pa!o ost!auj# int##s# najmoćniji/ i !la"ajući/ u s!a&om "u.t!u$ no postižu s# i opći"u.t!#ni int##si sa za.titom t#m#ljni/ lju"s&i/ !ij#"nosti

REDUKIONIA, j# s!o8#nj# slož#no na j#"nosta!no2 n#&i pa!ni t#o#ti%ai su !i"j#li samo poj#"in# asp#&t# slož#n# poja!# pa!a$ azan#mai!ali ostal# j#"na&o !ažn#

?F>?( )


25/85

www.nasciturus.com

a$ na/elo razmjene jednakih vrijednosti"svatko dru:ome daje koliko je dobro od nje:a b$ na/elo razmjernosti zaslu:a i na:rada" zajednica treba na:raditi :ra=ane prema

zaslu:ama" korektivna pravednost je jedno razli/ito, specifi/no rjeenje potrebno za pojedini

slu/aj rim. eXuitasQpravi/nost$

'( RI,2 usmj#a!anj# na pa&ti%n# "ža!nopa!n# -ilj#!#$ a n# na )ilozo)iju moala i pa!a2 p!a pa!na znanost


26/85

www.nasciturus.com

?( TO,A AKVINSKI2 BSumma t/#oloia#C2 sabao -j#lo&upnu "ota"a.nju "u.t!#nu misao t# sta!io uslužbu &.ćanst!a i Aistot#lo!o u%#nj#2 s!j#to!nu !last ut#m#ljuj# na &.ćans&oj "o&tini2 B zakon je jedina razu"ska uredba us"jerena na op'e dobro# a proglasio ga je onaj kojii"a odgovornost za neku zajedniuC2 pa!o služi obj#&ti!nim "u.t!#nim !ij#"nostima opć# "oba$ mia$ #"a i pa!"# 1( ljudski ili državni zakon homasius" potpunije teorijsko raz:rani/enje prava i morala" prakti/na svrha osi:uranje vjerskih sloboda :ra=ana i vjerske tolerancije

!!


27/85

www.nasciturus.com

-ohn +ocke i -ean"-acXues


28/85

www.nasciturus.com

2 a8anst!o zapo%inj# !#li&u &o"i)i&a-iju pa!a$ s uzoom na Napol#ono!# za&oni2 smata s# "a pa!ni& !i.# n# t#ba ispiti!ati "u.t!#n# iz!o# pa!a niti &itiziatipa!o na osno!i moala$ pa!#"nosti ili pio"no pa!a j# s#$ za/!aljujući&o"i)i&a-ijama$ poziti!no pa!o ost!ailo u potpunim i pa!#"nim za&oni-imaPosao pa!ni&a:

17 otkriva &oj# poziti!n# nom# !až# za o"#8#n# pa!n# slu%aj#!#'7 tu"ačenje i ko"entiranje isti/ a"i .to is-pnij# obja.nj#nja !olj# za&ono"a!a-a+7 deduktivno - silogistička pri"jena loi%&om nužno.ću na &on&#tn# pa!n# o"nos#

St!aanj# pa!a "omats&i poziti!izam #"u-ia na opć# pa!n# nom#$ a %a& samo naza&on# naj!i.i/ tij#la !lasti in"i!i"ualn# nom# su pimj#na$ a n# st!aanj# pa!aSu"a- j# samo ži!i las za&ona: !i!a !o l#isTa&!o s/!aćanj# pa!a j# zaslužno za a)ima-iju "!ij# t#&o!in# mo"#n# pa!n# misli:

17 po.to!anj# za&ona &ao naj!i.# pa!no a&ta ili B)omalno iz!oa pa!aC

'7 usa!.a!anj# postup&a loi%&o i j#zi%no tuma%#nja opći/ pa!ni/ nomiO!a&!o s/!aćanj# !o"i politi%&a !last$ osobito autoitana$ &ojoj pa.u n#&it%&i$t#oijs&i n#obazo!ani i s#!ilni pa!ni-i &oji pimj#njuju nom# n# pitajući za nji/o!uispa!nost

( NOR,ATIVISTIMKA TEORIJA PRAVA2 *ans K#ls#n2 Mista t#oija pa!a2 n#p#mosti!i jaz izm#8u ono .to j#st


29/85

www.nasciturus.com

Von Sa!inX j# a"io na sist#mats&oj p#a"i ims&o pan"#&tno pa!a u Nj#ma%&oj(Snažno j# nalasio razliku iz"e$u prava uop'e i državni& pravni& nor"i (Posta!io j# a"i&alno pitanj# povijesne uvjetovanosti prava$ t# istinu "a j# pa!ost!anost u&oij#nj#na u o&olnostima #zist#n-ij# s!a&o nao"a$ a "ža!n# nom# su

j#"an o" asp#&ata t# st!anosti(

0SOIO5O=KI PRAVNI POITIVIA," (oji su drutveni izvori prava' I (oje su funkcije ili ulo:e prava u dr&avi'" *lavni protivnici ovim razmiljanjima su do:matske i normativne teorije koje i:norirajuodnos prava i drutva, najbli&e su mentalitetu pravnika prakti/ara i nautjecajnije uobrazovanju pravnika

1( RUDO5 VON I*ERIN42 &ompomis so-iolo.&o i "omats&o s/!aćanja

2 pa!o j# susta! "ža!ni/ pa!ila$ no smata ne"ogu'i" da pravnii ne ispitujudruštvene izvore i učinke prava2 s!a lju"s&a pona.anja imaju int##s# i -ilj#!#


30/85

www.nasciturus.com

2 za&ono"a!no pa!o zaostaj# p#" pot#bama mo"#niza-ij# pa!no susta!a2 opasnost o" ot!aanja postoa pa!noj n#siunosti u pimj#ni opći/ nomi ilisamo!olji

1'( SO5IDARISTIMKA TEORIJA PRAVA5EON DU4UIT )an-us&i pa!ni& 2 polazi o" Du&/#ima2 nala.a!a asp#&t sua"nj# i m#8uo!isnosti lju"i u "u.t!u2 "u.t!#na po"j#la a"a ima za poslj#"i-u m#8uo!isnost ili Boans&u soli"anostClju"i2 pa!n# nom# nastaju &a"a nepoštovanje ekono"ski& i "oralni& nor"i narušavadruštvenu solidarnost do te "jere da se u ljudskoj svijesti javlja kao reakija za&tjev zaorganizirani" kažnjavanje" prekršitelja H anti#tatist

2 "ža!a nastaj# poslij# pa!a i #uliana j# t# po"%inj#na pa!nom po#t&u2 obli&o!anj# misli o pravnoj državi i nadre$enosti gra$anskog društva nad državo"

1+( 4EOR4E 4URVIT* )an-us&i so-iolo2 BI"#ja "u.t!#no pa!aC2 o!a misao nastoji biti sint#za s!i/ po!ij#sni/ spoznaja o pa!u &ao "u.t!#noj t!o#!inin#za!isnoj o" "ža!#2 .io&a tipoloija lju"s&i/ zaj#"ni-a$ o" obitelji# rkava# sindikata it"(


31/85

www.nasciturus.com

QR laka prora/unljivost, ve0a si:urnost i olakavanje tereta odlu/ivanja

1( INTE4RA5NE TEORIJE PRAVA


32/85

www.nasciturus.com

( PO45AV5JEPRAVNI POREDAK I ,ORA5NI POREDAK

)ravo je velikim dijelom jezini proces, sastavljen od misli, izra&enih jezikom UFB?O i)@F?O.

*skaz je misao izra&ena jezikom, skup rije/i kojim se prenose misli me=u ljudima 0eskriptivni iskaz je skup rije/i kojim se tvrdi& opisuje ili o$jašnjava neto to jest, to je bilo,to 0e biti, pa se upotrebljava funktor od :la:ola bitiW, imatiW, postojatiW itd. ?aziva se jo iindikativni ili spoznajni iskaz.

1( PRESKRIPTIVNI ISKA


33/85

www.nasciturus.com

1$ D@ J osobe koje stvaraju norme!$ D@ J osobe kojima su norme namijenjene#$ razne mo:u0nosti ponaanja adresata u drutvenim odnosima koji su predmet norme4$ vrijednosti i ciljevi koji se &ele posti0i normom

Osno!na "u.t!#na UNKIJA nom# j#st pisilno na!o8#nj# a"#sata "a s# pona.ajuuj#"na%#no ili uni)omiano na na%in Z


34/85

www.nasciturus.com

KRITERIJIRA5IKOVANJA ,ORA5NE NOR,E PRAVNE NOR,E17 OSO9INEDRU=TVENI*ODNOSA

ODNOSI KOJI JESU IKOJI NISU I0234S5I

5O36O%2I%3I

I0234S5I 5O36O%2I%3IODNOSI ODSTRANE PRAVNEOR4ANIAIJE

'7 NA,JERA ADRESATA TRA6I SE S6232 327482

I0234S5I DO59:I2NA,JERA

+7 TIP NOR,ATIVNOSTI VI=E 296O3O732 3O726I3OS6

VI=E ;868O3O732 3O726I3OS6

?7 SASTAV I ODNOSNOR,I

38O(23I:83I


35/85

www.nasciturus.com

li, treba zapamtiti da je autonomno normativno ostvarenje dozovoljeno jedino na temelju i uokvirima heteronomnih dr&avnih i drutvenih pravnih normi

7/6Ve0ina pripadnika :lobalne zajednice su od:ajana prema tradicionalnim, op0eva&e0im,neupitnim moralnim pravilima, po kojima se pokorno rasu=uju i djeluju moralno QH>

?eke osobe ne priznaju valjanost pojedinih heteronomno va&e0ih normi i sebi postavljajudruk/ije.

?eke osobe pak druk/ije tuma/e va&e0e moralne norme naspram njihovo: op0e: shva0anja.

d 4$)ravne norme uspijevaju biti me=usobno neproturje/ne, /ak i kad u drutvu postoji pluralizam

pravnih sustava, dok moralne norme ne posti&u takvu mjeru neproturje/nosti.

?i&e norme trebaju biti sukladne viima ili se ukidaju, tako=er i za autonomna prava postojeuklanjanja proturje/jaM du&ne su potovati vrhovnost prava u kojem nastajuU moralu pojedinci mo:u stvarati vlastite moralne norme o ubojstvu, poba/aju itd.$ kojemo:u biti i sukobljene s normama dru:ih moralnih sustava, ali zbo: to:a ne mo:u bitiukinute. >akva autonomija i nepovredivost nisu mo:u0e kod pravnih normi koje stvaraju

pojedinci.)luralizam pravnih normi je o:rani/en mo0nom i djelotvornom hijerarhijom viih i ni&ihnormi, dok je pluralizam moralnih normi neo:rani/en, s nedjelotvornom hijerarhijom viih ini&ih normi, osobito u odnosu na pojedinca kao normalno: normotvorca.

Boralne i pravne norme se mo:u sla:ati i podr&avati, mo:u se sukobljavati ili biti sadr&ajno

nevezane ili ravnodune.

PRAVNA NOR,A je zahtjev Qle:itimno tra&enje 2 sankcija$ koji usmjerava jedan zadrutvo va&an, sna&an konfliktan i izvanjski kontrolabilan odnos, redovno nosi fizi/kusankciju i ve0u mjeru heteronomije, obi/no je pisana, a stvara je i sankcionira na or:aniziranina/in lako odredljivi subjekt, dr&avni ili drutveni.

?( O9IMAJNI POREDAKHu&upnost s!i/ obi%ajni/ nomi opć#nito ili u j#"nom "u.t!u,ORA5NI POREDAK


36/85

www.nasciturus.com

"specifi/ni pravni odnosi koji su toliko va&ni za opstanak drutva i u kojem nastaju tolikosna&ni me=uljudski sukobi, mo:u se izvanjski kontrolirati, da ih je potrebno i mo:u0eusmjeravati or:anizirano i fizi/kom prvenstveno dr&avnom$ prisilomOvi odnosi su @CVO@K(@ @ (U+>U


37/85

www.nasciturus.com

Slobo"a j# t#m#ljito #zist#n-ijalno stanj# &oj# s# sastoji o" %o!j#&o!# moći i nužnosti "as!ojim azumom i !oljom bia izm#8u spoznati/ moućnosti pona.anja .to s#n#p#stano ot!aaju u pio"nim i "u.t!#nim u!j#tima nj#o!a ži!ota(To j# t#m#ljna lju"s&a !ij#"nost j# j# "obo &oj# t#ba za.tititi i po.iiti$ ali pon#&a" iopasnost &oju t#ba oani%iti(D!ij# bitn# osobin# a-ionalno pona.anja:

" s!a&i j# ua%unlji!i %o!j#& bić# slobo"#" slobo"a j#$ uz ži!ot$ pimana lju"s&a !ij#"nost

Pa!na noma j# stu&tua misli &oja izaža!a slobo"u i !j#"no!anj# izboa t# slobo"#u pa!no2#l#!antnim "u.t!#nim o"nosima put#m nomati!ni/ &!ali)i&a-ija ob!#z#$pa!no o!la.t#nja$ "#li&ta i san&-ij#(Nom# isto"obno oani%a!aju i pot!8uju3.tit# slobo"u: ta&!i u%in-i nomianja u tit#m#ljna tipa lju"s&o pona.anja:

a7 &#tanj# b7 s&lapanj# ba&a -7 stj#-anj# mat#ijalni/ "obaa(Naj!ažnij# su usta!n# nom# s o!la.t#njima osobn# slobo"#$ slobo"# a"a$ stano!anja$tži.ta$ obazo!anja it"(

,anjina stano!ni.t!a u!ij#& ima !i.# i !ažniji/ pa!ni/ o!la.t#nja$ a !#ćinastano!ni.t!a !i.# i t#obniji/ pa!ni/ ob!#za(2 Postupno pizna!anj# i za.tita azli%iti/ asp#&ata slobo"# s!# !#ć# "ij#lastano!ni.t!a:a7 ublaža!anj# i &ona%no no!o!j#&o!no u&i"anj# opst!a i &m#tst!ab7 pobolj.anj# pa!no statusa stana-a i zaoblj#ni&a-7 u&i"anj# n#j#"na&i/ pa!ni/ položaja

"7 .i#nj# slobo"# i piznanj# li%nosti ž#n##7 s!# anij# pizna!anj# slobo"# mla"im osobama)7 po-#s u&i"anja "is&imina-ija o!la.t#njima i ob!#zama po osno!i !j##$ as# it"(S!im tim s# pa!ni po#"a& B/umaniziaC$ BmoaliziaC i B"#mo&atiziaC(

))ravednost je vrijednosno na/elo raspodjele koje odre=uje koliko dobara slobode, vlasti,imovine, polo&aja, /asti$ i koliko tereta poslunosti, rada, poreza, kazni$ treba pripastisubjektima raznih vrsta drutvenih odnosa kao ovlatenja i kao obveza.*+V? @DO+O%( (O?A)A@- )@;

1$ (O?A)A@- PO5O6AJNE )@;" dobra ili tereti se dijele tako da svatko dobije onoliko koliko su nje:ove vrline i zaslu:e uzajednici" izrazito konzervativna politi/ko"pravna ideolo:ija; ar:umetom pravednostiW opravdavarazlike" vrline i zaslu:e; prikazuju se kao prirodne sposobnosti ili zaslu:ama ste/eni polo&aji, npr.vie vrlina i zaslu:a bi imali mukarci, plemstvo, ratni pobjednici itd.

!$ (O?A)A@- RA,JENSKE )@ prema ristotelu"komutativne$" dobra i tereti se dijele ekvivalentno, tj. da svatko dobije jednako dobra i zla koliko je ondobra i zla dao dru:ome

1. razmjena rada za pla0u !. razmjena robe za robu novac$ tr&ina pravednost$#. od:ovornost kazne za delikt kaznena pravednost$

##


38/85

www.nasciturus.com

Ova koncepcija je liberalna nado:radnja na polo&ajnu pravednost jer vie uva&ava vrijednostrada i tr&ino: natjecanja.@pak, prekriva da rad donosi vie vrijednosti ne:o to radnik prima pla0e eksploatacija$ te dasu neki delikti postavljeni po klasnom mjerilu diskrimacija$

#$ (O?A)A@- RADNE )@;" svakome po raduW" socijalisti/ka ideolo:ija" svatko treba dobiti onoliko koliko je svojim radom stvorio, a razmjerno tome i teretaporeza$

4$ (O?A)A@- SO5IDARNE )@;" oni koji u raspodjeli dobara dobivaju vie zbo: svojih ve0ih radnih sposobnosti trebajuustupiti dio svojih dobitaka za uzdr&avanje i unaprje=enje polo&aja onih koji imaju slabijeradne sposobnosti ili slabije startne pozicijeW

Ova koncepcija nema za cilj dijeljenje milosr=a, ve0 popravljanje drutveno: polo&ajau:ro&enih

3$ (O?A)A@- E4A5ITARISTIMKE )@;" svakome jednakoW" svatko dobiva toliko dobara i tereta koliko treba da bi zadovoljio svoje osnovne materijalne iduhovne potrebe" svojstvena revolucionarnim narodnim pokretima i vjerskim zajednicama to &ive u

jednakosti i siromatvu" nedovoljno poti/e razvoj sposobnosti i radne u/inke, no va&na za odre=ivanje minimalne

pla0e i jednako: obrazovanja i zdravstvene zatite

Fhva0anje principa pravednosti i ocjene o pravednosti pravnih normi relativni; svaka norma se ocjenjuje sa stajalita razli/itih koncepcija pravednosti, ne sla&u se svi

ljudi koji je princip najbolji, pa ni jesu li neke pravne norme pravedne ili nepravedne

+istem pozitivnog prava uvijek pod utjecajem dva'tri shva(anja pravednosti8

B@


39/85

www.nasciturus.com

PRAVNA SI4URNOSTBir i pravednost spadaju me=u pretpostavke si:urnosti, a sloboda u ljudske nesi:urnosti.+judima je potrebno povjerenje u budu0nost

L( Pa!na siunost s# sastoji u tom# "a lju"ima bu"# .to p#"!i"lji!ija i .to tajnijanji/o!a pa!na o!la.t#nja$ pa!n# ob!#z#$ o"#8#nja "#li&ata i pa!n# san&-ij#$ a tozna%i pa!ni o"nosi .to poizlaz# iz pa!ni/ nomi(Vrijednost pravne si:urnosti zna/i zatita ljudi od samovoljno: i nepromiljeno: upadanjanormotvorca i dru:ih u njihove interesne sfere zahtjev si:urnosti naro/ito usmjeren prema

politi/koj vlasti$Dr&ava ustrojava slu&bu policije i sudstva za zatitu si:urnosti, a jam/i je i stabilnimure=enjem pravnih odnosa svojim op(im normama.

Niz s#"sta!a ili ustano!a za za.titu tajnosti i %!stoć# pa!ni/ o!la.t#nja$ ob!#za$

"#li&ata i san&-ija:17 op'e pravne nor"e2 isto!sna pona.anja subj#&ata u istim u!j#tima$ i to na"už# !ij#m#

'7 pravila zakonodavnog# sudskog i upravnog postupka2 omoućuju pažlji!o$"ijalo.&o$ ja!no i obazlož#no "ono.#nj# za&ona$ "ui/ opći/ pa!ni/a&ata$ p#su"a i j#.#nja

+7 načelo zakonitosti 2 spj#%a!a s# samo!olja subj#&ata pa!ni/ o!lastinom# t#baju biti u s&la"u s !i.ima

?7 pravni lijekovi 2 subj#&ti n#za"o!oljni p#su"om mou za/tij#!atipona!ljanj# postup&a i p#ispiti!anj# a&ata o" !i.i/ !lasti2 na"zoza&onitosti i ispa!ljanj# #.a&a u o"lu&ama

7 pravo"o'nost 2 stanj# &ona%nosti p#su"# i j#.#nja 2 p#&i"a s#n#iz!j#snost o pa!nim o!la.t#njima i ob!#zamaF7 stečena prava2 na%#lo "a s# no!im pa!nim a&tima n# smiju o"uzimati

!aljano st#%#na o!la.t#nja na t#m#lju aniji/ pa!ni/ a&ataa pa!nu siunost su nao%ito bitn# opć# osobin# pa!a )omalizam i po-#"ualnost

( TROSTRUKA VEANOST PRAVA A DR6AVU:1(7 U s!a&om "u.t!u država stvara najviše op'e nor"e a"i pisiln# usposta!# mia iusmj#a!anja !ažni/ i &on)li&tni/ m#8ulju"s&i/ o"nosa p#ma "ominantnim int##simai s/!aćanjima pa!#"nosti2 t# naj!i.# nom# osiguravaju jedinstvo državnopravnog poretka

'(7 Dua !#zanost j# izrianje i izvršavanje pravni& sankija odnosno kazni Dža!a nastoji za"žati za s#b# isključivu ovlast na izrianje i izvršavanje svi& fizički&sankija$ u&lju%ujući i pisilno iz!.a!anj# oni/ san&-ija &oj# posta!ljaju "uinomati!ni subj#&ti

O!# "!ij# !#z# po&azuju "a pa!a n#ma b#z "ža!#( No$ slj#"#ćom to%&om j# !i"lji!o "a j# "ža!a nužan u!j#t pa!a$ ali n# i "o!oljan u!j#t za postizanj# pa!a(+(7 T#ća !#zanost j# u tom# .to s# država nužno konstituira pravni" nor"a"a(Ustano!lj#nj# "ža!#: ili os!aja%&im ili a8ans&im atom ili izboima j#"na s&upinalju"i "obij# moć "a s#b# pola.a!a usta!ot!o-#m i "onosi t#m#ljn# nom# usta!a


40/85

www.nasciturus.com

)o:reno je svoditi cjelokupno pravo na dr&avnu djelatnost " )>@F>@ Bno:e privredne or:anizacije su mo0ni tvorci pravnih normi *ra=ani stvaraju pravne poslove, ponajvie u:ovore Be=unarodno javno pravo " izme=u suverenih dr&ava, njih i me=unarodnih

or:anizacija, izme=u dr&ava i pojedinaca" norme stvaraju same dr&ave putem obi/aja ime=udr&avnih u:ovora

Q( Pa!ni znanst!#ni-i bitno utj#%u na st!aanj# pa!a( Oni su nosit#lji stu%no znanja(Ti su zna%ajn# pa!nost!aala% )un&-ij#:

1(7 su"j#luju u iza"i na-ta i &ona%ni/ t#&sto!a oto!o s!i/ !ažniji/ nomati!ni/a&ata2 usta!a$ to!a%&i/$ a8ans&i/ za&ona &oj# on"a politi%&i lju"i !i.#3manj#

"oa8uju i us!ajaju'(7 sa!j#tni-i su ili %lano!i "ža!ni/ i m#8unao"ni/ tij#la$ "j# ta&o8# su"j#lujuu "ono.#nju s!i/ !sta pa!ni/ o"lu&a


41/85

www.nasciturus.com

Po-#"ualnost


42/85

www.nasciturus.com

Hipoteza obi/no zapo/inje s rije/ima akoW, tkoW, kadaW i sl.

>=* ? * 0+

OD je dio norme koji spominje neizvrenje pravne obveze, tj. radnju suprotnu o$veznoj radnji& ili za$ranjenu radnju& koja je uvjet za primjenu sankcije.Delikt mo&e biti /injenje ili ne/injenje, ovisno o tome to je obvezna radnja.Delikt je F(U?D


43/85

www.nasciturus.com

2 Nij# nužno "a po%init#lj potupa!n# a"nj# zna "a j# bio ob!#zan na n#&u a"nju$o"nosno "a j# ta a"nja &oju j# u%inio pa!nom nomom zabanj#na j# s# to znanj#p#tposta!lja 2 I4NORATIO IURIS NON EZUSAT

Delikt mo:u u/initi i biti pravno od:ovorne ka&njive$ samo psihi/ki zrele osobe koje mo:ushvatiti uzro/nost radnje iIili posljedice svojih ponaanja.Bjera psihi/ke zrelosti i normalno: stanja koji su uvjeti za deliktnu sposobnost se zoveU.

?( D!ij# !st# &i!nj#:2 U,I=5JAJ 2 t#ža &i!nja


44/85

www.nasciturus.com

OD4OVORNOST$ SANKIJA I KANE

L( PRAVNA OD4OVORNOST j# pa!ni položaj subj#&ta &oji j# u%inio "#li&t$ tj( &oji j#u%inio potupa!nu a"nju s &i!njom


45/85

www.nasciturus.com

Kesto se spominje pravna obveza, a korelativno pravno ovlatenje se podrazumijeva, iobrnuto.

VRSTE PRAVNI* NOR,I:1(7 p#ma subj#&tima &oji i/ st!aaju:" "ža!n# nom#" nom# "ui/ oaniza-ija" nom# a8ana('(7 p#ma "ža!nim "j#latnostima i oanima &oji st!aaju "ža!n# nom#:" usta!n# i za&ono"a!n# nom#" nom# .#)a "ža!#" nom# !la"# it"(" 1(7 i '(7 po"j#la j# i po"j#la na !i.# i niž# nom#+(7 p#ma o"#8#nosti a"#sata pa!n# nom#:

" OP@E: a"#sati &oji su o"#8#ni apsta&tno &ao s&upin# subj#&ata: PRAVNAPRAVI5A" INDIVIDUA5NE: a"#sati


46/85

www.nasciturus.com

2 BA&o j# u %asu s&lapanja uo!oa st!a bila samo "j#lomi%no popala$ &upa- mož#as&inuti uo!o ili ostati pi nj#mu uz azmj#no sniž#nj# -ij#n#Ca&on o ob!#znim o"nosima


47/85

www.nasciturus.com

b7 Pisani t#&sto!i omoućuju "a s# zaj#"no i isto!#m#no is&až# !#ći boj pa!ni/ nomi&oj# usmj#a!aju j#"an ili !i.# so"ni/ "u.t!#ni/ o"nosa i "a s# on# smisl#no po!#žu-7 Pisani a&ti omoućuju "a s# pa!n# nom# izaz# p#-izno i op.inij#$ a po pot#bi "as# i pisano obazloži nji/o!o "ono.#nj#


48/85

www.nasciturus.com

UKIDANJE a&o s# u postup&u ispiti!anja za&onitosti aj najvii op0i normativni akt sadr&i;1$ norme o osnovnim politi/kim i socijalnim pravima i slobodama /ovjeka i :ra=anina!$ osnovne norme o ekonomskom sustavu vlasnitvo, novac, tr&ite...$#$ norme o ustanovljavanju konstituiranju$ dr&avne or:anizacije; norme o politi/kom

sistemu, norme o ustrojstvu i djelovanju zakonodavnih, izvrno J politi/kih, sudskih iupravnih or:ana

" sudski nadzor ustavnosti zakona i svih dru:ih pravnih akata obavlja vrhovni sud unutar

redovono: sudstva sistem FD"a i dru:ih ameri/kih dr&ava$ ili ustavni sud europskisistem$.

44


49/85

www.nasciturus.com

" Ustavne norme izra&avaju visoku mjeru konsenzusa :ra=ana, pa se zato ustav donosi poslo&enijem postupku u iroj narodnoj raspravi o nje:ovom sadr&aju i kvalificiranom ve0inom,npr. !I# u ustavotvornom tijelu. >ako=er je postupak za nje:ovu promjenu te&i " >VV B(@ UF>V se mijenja kao i obi/an zakon$Dr&ava mo&e imati pisani i formalni ustav, a da on zbiljski ipak nije demokratski, nproktroirani podareni$ kao to je bio 15#1. ustav kralja leksandra.Ketiri ustavna akta poslijeratne -u:oslavije; Ustav 1547., Ustavni zakon 153#., Ustav 157#. iUstav 1584.

AKON" najvii op0i pravni akt poslije ustava, to :a donosi skuptina narodnih zastupnikaparlament, kon:res, sabor$ po jednom posebnom zakonodavnom$ postupkuCakoni su tvorevine suverenih dr&avnih or:ana;

" u autokraciji monarha i diktatora" Xuod principi placuit, le:is habet vi:orem" u oli:arhijama stalekih i :radskih skuptina" u demokracijama parlamenta sastavljeno: od predstavnika politi/ko: naroda

Cakon treba biti pravedan i suveren, na:laavao je jo i ristotel ?aj/e0e sadr&i ve0i broj pravnih normi u&e re:ulira od ustava$U svakom iz:ra=enom pravnom sustavu, pa i u u se vodi rasprava o prijedlo:u, daju nove dopune i izmjene amandmani$ te se glasuje; zakon je usvojen ako je iz:lasan s kvorumom potreban broj zastupnika$ i ve(inom glasova zastupnika

4$ isti se postupak ponavlja u drugom domu ako postoji3$ prvi i dru:i usuglašavaju stavove ako se ne sla&u putem zajedni/ke komisije7$ kralj treba potvrditi sankcionirati$ usvojeni tekst zakona, a ne:dje predsjednik dr&ave

ima i pravo suspenzivnog veta na izglasan zakon

8$ poslije usvajanja zakon se promulgira, tj. ef dr&ave :a potvr=uje9$ zakon se o$javljuje u slu&benom listu i5$ stupa na snagu nakon odre=eno: roka vacatio legis$

)ODC(O?F(@ (>@;)odzakonski akti su dr&avni op0i akti ni&i od zakona koje donose izvrno J politi/ki, upravni ilokalni samoupravni or:ani

" uredbe" pravilnici" naputci uputstva, instrukcije$

" naredbe" odluke.

43


50/85

www.nasciturus.com

?jihova je funkcija da radi ostvarenja zakona prema potrebi razra=uju zakonske norme i propisuju tehnike njihove primjene od stanovnitva i dr&avnih or:ana.

'+( URED9E su naj!i.i po"za&ons&i pa!ni a&ti &oji pipa"aju p!#nst!#no !la"i$ alipon#&a" i .#)u "ža!#(a7 u#"b# Vla"# po općoj usta!noj ili za&ons&oj o!lasti za razradu i izvršenje zakona

b7 u#"b# !la"# i .#)a "ža!# po pos#bnoj usta!noj ili za&ons&oj o!lasti$ &ojima s# mounor"irati neki društveni odnosi iz nadležnosti zakonodava

-7 uredbe za slučaj nužde$ po usta!noj o"lu-i$ .#) !la"# ili "ža!# mož# u u!j#tima&iti%n# situa-ij#$ a naj%#.ć# ata$ o"lu%i!ati sa za&ons&om snaom i %a& susp#n"iatin#&a usta!na lju"s&a i a8ans&a pa!a

%ef dr&ave i vlada sve vie ure=uju drutvene odnose putem uredaba, ne samo radi primjenezakona, ne:o i umjesto zakonodavaca J b$ i c$ " zbo: preoptere0enosti, sporosti rada inedovoljne stru/nosti parlamenta J (>U> za ure=enje ustrojstva i rada op0inskih skuptina injenih izvrnih or:ana$)odzakonski akti moraju biti formalno i materijalno uskla=eni s ustavom i zakonima, ali i po

me=usobnoj hijerarhiji

O)S@ (>@ DV?@H O


51/85

www.nasciturus.com

'?( 17 "uotajnost pa!ila


52/85

www.nasciturus.com

'( KONTINENTA5NO EUROPSKO PRAVO H p#su"a j# u!ij#& poj#"ina%ni pa!nia&t$ no p#su"# !/o!ni/ su"o!a p#"sta!ljaju tz!( SUDSKU PRAKSU$ tj( ol#"n#su"s o"lu &oj# nisu )omalno ob!#zujuć# za niž# su"o!#$ no oni i/ po.tuju ipona!ljaju u bu"ućim isto!snim slu%aj#!ima2 obja!ljuju s# publi&a-ij# s izboom iz su"s pa&s# &oj# pa!ni-i s pozono.ću pat#;

U)


53/85

www.nasciturus.com

Va&e0a odnosna pravomo0na pravna norma je ona stvorena od subjekta koji je za to ovlatennadle&an$ i nije ukinuta od ovlateno: subjekta. Bora biti objavljena i mora iste0i rok vacatiole:is, odnosno rok za redovni pravni lijek.

remensko važenje" ?orma mo&e po/eti va&iti;

a$ od trenutka njeno: iz:lasavanja ili izricanja b$ od trenutka njeno: objavljivanja ili uru/enja adresatuc$ nakon proteka jedno: roka, npr. 13 dana, nakon objavljivanja ili uru/enja

adresatud$ retroaktivno unazadno$ od neko: vremena prije njeno: donoenja

" u:lavnom je c$ ?orma mo&e prestati va&iti;

a$ izri/itim ukidanjem, donoenjem nove norme u kojoj se ka&e da ona prestaje va&iti b$ preutnim ukidanjem dero:acijom$ Q donose se norme iste ili vie pravne sna:e kojaure=uju isti odnos na druk/iji na/in, pa se primjenjuje na/elo + )OF> D-+O>VO


54/85

www.nasciturus.com

L( PO45AV5JEPRAVNI ODNOS

)ravni odnosi su naro/ito va&ni, konfliktni i izvanjski kontrolabilni drutveni odnosi koji sure:ulirani pravnim normama.)ravne norme konstituiraju pravne odnose tako da se drutveni odnosi ozna/avaju ilikvalificiraju zna/enjskim elementima to ih nose pravne norme.1( PRAVNI ODNOS j# "u.t!#ni o"nos izm#8u najmanj# "!a pa!na subj#&ta &oji

imaju j#"an p#ma "uom# pa!nu ob!#zu i pa!no o!la.t#nj# s obziom na n#&ipa!ni obj#&t(M#tii osno!na zna%#njs&a #l#m#nta pa!no o"nosa:

" pa!ni subj#&ti" pa!na ob!#za" pa!no o!la.t#nj#" pa!ni obj#&t(

-edan va&an, konfliktan i izvanjski kontrolabilan drutveni odnos materijalni izvor prava$sastoji se prije pravno: normiranja od;a$ barem dva subjekta

b$ raznih mo:u0nosti njihovih kolerilanih me=uuvjetovanih$ ponaanjac$ nekih objekata " vrijednosti na koja su ponaanja subjekata usmjerena.

V )?@ J (O?(?@'( APSTRAKTNI PRAVNI ODNOS j# onaj izaž#n u taž#nju opć# pa!n# nom# onpostoji samo &ao s&up nomati!ni/ zna%#njaOpćom pa!nom nomom su posta!lj#n# apsta&tna pa!na ob!#za i apsta&tno pa!noo!la.t#nj# izm#8u "!iju !sta subj#&ata s obziom na n#&i apsta&tno o"#8#ni obj#&t((onkretni pravni odnos je stvarni odnos izme=u konkretnih osoba, imenom i prezimenomodre=enih koji su nositelji pravnih obveza i pravnih ovlatenja s obzirom na neki konkretni

objekt.@zme=u apstraktnih i konkretnih pravnih odnosa postoji me=uovisnost. pstraktni odnos semora potvr=ivati kroz konkretne pravne odnose, a konkretni proizlazi iz apstraktno: odnosa

L$ -D?OF>


55/85

www.nasciturus.com

" dva subjekta, dvije obveze, dva ovlatenja i dva objekta.

A$ ) " DOL


56/85

www.nasciturus.com

)ravne osobe imaju pravnu i poslovnu sposobnost, no mno:o u&i kru: pravnih ovlatenja iobveza od fizi/kih osoba.@ dr&ava je pravna osoba.

Vrijedi na/elo or:anizacije " samo to je izri/ito dozvoljeno

( ASTUPANJE j# pa!ni o"nos u &oj#mu j#"na osoba


57/85

www.nasciturus.com

p!o$ moć "a o" nj#a za/tij#!a n#&o %inj#nj#$ "a!anj# ili n#%inj#nj# s obziom na j#"anobj#&t i"uo$ "a ima moć tužiti a a&o n# u"o!olji za/tj#!u()ravno ovlatenje je vid drutvene mo0i; to vie ovlatenja, to je mo0niji subjekt u zajednici.)ravno ovlatenje mora imati obje spomenute mo0i. Bo0 zahtijevanja bez tu&bene mo0i i

pravne zatite$ se naziva *O+O ) me=uzavisnot$ pravno: ovlatenja i pravne obveze;" u pravnom odnosu ne mo&e postojati obveza bez ovlatenja, i obrnuto" (orelativnost; uz obvezano: subjekta i$ obvezu mora postojati ovlateni subjekt i$ovlatenje s obzirom na @F>@ objekt pravno: odnosa

(+F@G@(A@- )?- @ )? J ona koja pripadaju jednom subjektu prema svim ljudima na svijetu, koji suzbo: to:a svi obvezni prema takvom ovlateniku J npr. zatita &ivota, vlasnitvo itd.@V? J ona koja pripadaju jednom subjektu samo prema odre=enom dru:om subjektukoji je onda obvezan samo prema tom ovlateniku J npr. u:ovori

3#


58/85

www.nasciturus.com

( PRAVNI STATUS j# u&upnost n#p#nosi!i/ pa!ni/ o!la.t#nja i pa!ni/ ob!#za .toi/ j#"an subj#&t ima opć#nito u "u.t!u ili u j#"nom pos#bnom po"u%ju ži!ota )?-)ravna ovlatenja se brane od povreda politi/ki i pravno.%to je pravni sustav razvijeniji, postoji vie sredstava za zatitu ovlatenja.1.$ >UPL J zatita od suda, u odre=enom roku se mora tra&iti ako je subjektivno pravnoovlatenje povrije=eno radnjom obvezano: iz :ra=ansko:, obiteljsko:, tr:ova/ko: ilikazneno: prava" pravna pomo0 u sastavljanju tu&be i u dru:im procesnim radnjama; odvjetnici, dr&avniodvjetnici javni tu&itelji$ i dr&avni pravobranitelji

34


59/85

www.nasciturus.com

!.$ P+L J subjekt koji misli da je nje:ovo pravno ovlatenje povrije=eno pojedina/nimupravnim aktom ili utnjom upraveW npr. otkazom s radno: mjesta, mirovine, porezi itd.$tra&i zatitu od vie: upravno: or:ana putem &albe" akt kojim se zahtijeva ukidanje ili preinaka upravno: akta odnosno prekid utnje uprave" odbija se &alba i potvr=uje prvostupanjsko rjeenje ili preina/uje ili ukida prvostupanjskorjeenje i donosi novo ili vra0a predmet na ponovno odlu/ivanje 1Yor:anu

?akon ponovno: odbijanja mo:u0a tu&ba za upravni spor pred sudom

#.$ FUDF(@ )OF>U)( J :ra=anski, krivi/ni, upravnosudski :dje se rjeavaju sudskisporovi izme=u ovlatenika J tu&itelja i tu&eno:a" pretpostavka nevinosti" na/elo ustavnosti i zakonitosti " omo:u0uju objektivnost sudsko: odlu/ivanja" na/elo nezavisnosti sudaca u rjeavanju pravnih sporova J 4.$ )u&ba se, ako nije prethodno ODLK? zbo: nepravodobnosti, nenadle&nosti itd. iliODL@- " zbo: neosnovanosti, /ime se daje prednost tu&enome iliUFV- J tu&eni se prisiljava na izvrenje pravne obveze ili se odre=uje kazna propisanaop0om pravnom normom za po/injen delikt

11( 3$ PRAVNI 5IJEK j# s#"st!o &ojim j#"na i "ua stana u pa!nom spou moupobijati !aljanost su"s&i/ o"lu&a i upa!ni/ o"lu&a zbo po#.n# pimj#n# opći/nomi ili zbo po#.no ut!8#ni/ %inj#ni-a$ za/tij#!ajući o" na"l#žno !i.# su"s&oo"nosno upa!no oana "a t# o"lu zbo n#za&onitosti u&in# ili p#ina%i(D!ij# !st# pa!ni/ lij#&o!a:

REDOVNI naj%#.ć# nazi!ani 6A59E$ upot#blja!aju s# protiv presuda i rješenja kojinisu još pravo"o'ni $ u Bžalb#nim o&o!imaC2 naj%#.ć# 1 "ana$ poti! s!i/ !sta pa!ni/i %inj#ni%ni/ poj#.a&aIVANREDNI upot#blja!aju s# poti! p#su"a i j#.#nja &oji su postali pa!omoćni$u "užim o&o!ima$ samo zbo n#&i/ azloa izi%ito na!#"#ni/ u za&onunp( ot&ić# !ažni/ %inj#ni-a &oj# mou utj#-ati na pomj#nu o"lu$ a &oj# nisu bil#poznat# u !ij#m# "ono.#nja o"lu A*TJEV A O9NOVU POSTUPKAili zbo t#ži/ po!#"a za&ona A*TJEV A A=TITU AKONITOSTI(

PRAVO,O@NOST j# s!ojst!o p#su"# ili j#.#nja "a su postali pa!no ob!#zujući i "as# n# mou !i.# napa"ati #"o!nim pa!nim lij#&om(

)ravomo0nost nastupa;a$ odreknu0em stranaka od redovno: pravno: lijeka

b$ protekom &albeno: roka, a da se nijedna strana nije &alila na presudu i rjeenjec$ ako su jedna ili obje stranke ulo&ile &albu, ali je !Yor:an odbio, pa nema

dru:o: redovno: pravno: lijekaBo:u0e je upotrijebiti izvanredni pravni lijek, koji ipak ne od:a=aju izvrenje

presudeIrjeenja. )rotekom roka za izvanredni pravni lijek ili odbijanjem pred nadle&nimor:anom, presuda i rjeenje postaju kona/ni, apsolutno pravomo0ni)@? Q istina koja je konana& neosporna& dogmatska jer ju je izrekao su$jektvlasti u jednoj pose$noj %pravnoj) proceduri :dje je na kraju odlu/uju0a vrijednost pravnasi:urnost.


60/85

www.nasciturus.com

7.$ Osoba koja je odu=ena mora iz!.iti odluku koja je postala pravomo0na, presudu iliupravno rjeenje, ili nadle&ni dr&avni or:an mora poduzeti mjere za njeno izvravanje.ko ne dobrovoljno, ona prisilno " privo=enjem u zatvor, zaplijenom imovine itd.

8.$ )V( efu dr&ave, parlamentu J obra0anje subjekata koji se smatraju ote0eniaktima vlasti te na dru:i na/in se obra0aju za pomo0(O?>V?OF>@ D J najvii stupanj zatite pravnih ovlasti" kontrola ustavnosti zakona, podzakonskih akata itd.

?adle&nost; ustavni sud europski sustav$ ili vrhovni sud op0e nadle&nosti ameri/ki sustav$Cadatak ovo: sudstva; provesti najvii nadzor, /ak i u odnosu na zakonodavca, o potivanjutemeljnih ustavnih prava i slo$oda ovjeka i gra!aninaOBLUDFB? ili )UK(@ )


61/85

www.nasciturus.com

2 np( o"#8#no umj#tni%&o "j#lo$ n#&i t&aći &onj it"("7 oprost duga2 &ao o"ustajanj# o" pa!no o!la.t#nja o" stan# !j#o!ni&a


62/85

www.nasciturus.com

)ravne /injenice u konkretnom pravnom odnosu spoznaju se neposrednim zapa&anjem iizvo=enjem dokaza.) U F)O


63/85

www.nasciturus.com

2 t# a"nj# izazi!aju s#&un"anu #)i&asnost pa!ni/ nomi i ost!auju o"nos# &oj#poziti!no !j#"nuj# i ž#li nomot!oa-2 np( a"nj# izi-anja &azni poti! osoba &oj# nisu iz!.il# uo!on# ob!#z#$ !oz#lij#!om stanom uli-#(((

1F( na%ajn# su i KONK5UDENTNE RADNJE pona.anja iz &oji/ s# i b#z ij#%i mož#sa siuno.ću za&lju%iti "a j# Bizja!lj#naC !olja2 np( osoba &oja j# u.la u autobus Huo!o o pij#!ozuNAKOVNE RADNJE naj!ažnij# su JEIMNE RADNJE$ tj( 4OVOR i PISANJE pij#"lozi$ aspa!# u !la"i$ su"u it"( J#zi%n# s# "ij#l# jo. i na on# &oj# n# st!aajupa!n# nom#


64/85

www.nasciturus.com

D$ sve mo0nije tehnike stvaranja, prijenosa i reproduciranja tekstova i slika" zaštita autorskih prava

1( TE*NIMKI PRAVNA PRANINA j# n#"ostatnost nomati!no za/!aćanja n#&opa!no o"nosa$ tj( slabo nomati!no #ulianj# i to zboa7 n#"ostatno !ažno #l#m#nta nom#$ np( n#popisi!anj# san&-ij# ilib7 po#.ni/$ n#jasni/ i n#o"#8#ni/ pojmo!a &ojima s# noma is&azuj#2 UNUTAR pa!n# nom#

V


65/85

www.nasciturus.com

Dva tipa istra&ivanja od kojih se sastoji utvr=ivanje va&e0e pravne norme1.$ subjekt mora prona0i pravnu normu koja re:ulira odnos u kojemu se on nalazi ili 0e se

na0i J dok ne prona=e hipotezu i tra&enje koje spominju i ure=uju odnos koji zanima subjekta J tada odlu/uje ho0e li stupiti u taj odnos, naravno, mo&e i po:rijeiti, no sve se to ne

mo&e posti0i ako se pravne norme ujedno i ne tuma/e!.$ subjekt treba prona0i takvu pravnu normu koja je vremenski, teritorijalno i personalno

va&e0a J tj. norma koja je na snazi obvezuje$ u vrijeme kad se nje:ov odnos odvija,koja je va&e0a na teritoriju :dje se odnos odvija i koja je va&e0a za nje:a

" postoje problemi utvr=ivanja va&e0e pravne norme obi/ajno: prava, unutarnje: ime=unarodno: zbo: :olemo: broja normi koje se vrlo brzo mijenjaju te postaju vrloslo&ene

)ostoji nekoliko sredstava koja olakavaju spoznaju i pronala&enje va&e0ih pravnih normi;17 pravno obrazovanje J nesumnjivo najva&nije sredstvo brzo: i ispravno: pronala&enja

va&e0ih pravnih normi J bez pravni/ko: znanja teko je zaklju/iti jesu li ni&e norme u skladu s viimazakonitost$, jesu li stupile na sna:u, prestale va&iti, koji su subjekti nadle&ni za donoenjenormi itd.

'7 praksa civiliziranih pravnih poredaka da svi op0i pravni akti stupaju na sna:u teknakon objavljivanja i nakon proteka vacatio le:is roka

+7 1( službena glasila za obja!lji!anj# aut#nti%ni/ t#&sto!a "ža!ni/ opći/ pa!ni/nomi &oja moaju biti "ostupna s!im pa!nim subj#&tima

" u *!ats&oj BNao"n# no!in#C" zbo !#li&o boja nomati!ni/ a&ata i nomi$ iz"aju s# i stalno "opunjuju

pino!ama registri pravni& propisa H publi&a-ij# u &ojima su ab#-#"nim #"omna!#"#ni s!i nomiani pa!ni o"nosi u "ža!i i uza s!a&i o"nos boj#!islužb#no lasila "j# su nom# o njima obja!lj#n#

" Int#n#t YYY(nn(/" "ža!n# ili pi!atn# zbirke važniji& presuda$ na"as!# !/o!ni/ su"o!a" zna%ajnij# p#su"#$ upa!ni a&ti i %a& pa!ni poslo!i obja!ljuju s# i u pravni"

časopisi"a" oglašavanje opći/ a&ata "u.t!#ni/ oaniza-ija moaju biti "ostupni

%lano!ima ti/ oaniza-ija i "uim zaint##sianim osobama ola.a!anj# na o"#8#nom ja!nom mj#stu ili %a& u m#"ijima ja!no

in)omianja

?7 '( PRAVI5A UK5ANJANJA ANTI,ONIJA ili potuj#%ja izm#8u pa!ni/nomi .to #uliaju ist# "u.t!#n# o"nos#

" potuj#%ja:2 /ij#a/ijs&a


66/85

www.nasciturus.com

Postoji i t#ći tip antimonij#$ to j# slu%aj &a" j#"na speijalna nor"a UBK?-UBK?- nepravnici, laici$Obe podjele imaju O? %>O LO+- >UBK i O? %>O F+L@- >UBK

Dru:e razlike;$ ?OLVCU-US >UBK?-; tako tuma/e subjekti koji ne obavljaju pravnu

vlast i /ije tuma/enje nije dio djelatnosti stvaranja pravnih normi" pravni savjetnici, odvjetnici, :ra=ani... "R DO(>


67/85

www.nasciturus.com

L$ OLVCU-US >UBK?-; tako tuma/e subjekti koji obavljaju pravnu vlast i /ijetuma/enje normotvornih odredaba je dio djelatnosti stvaranja dru:ih, dr&avnih ilinedr&avnih odredaba i normi

" zakonodavci, vlada, suci, ef dr&ave...>akvim tuma/enjem se do"stvaraju sadr&aji pravnih normi, jer zna/enja do kojih ono dolazi

postaju dijelom normi, pa postaju jednako obvezuju0a kao i pravna norma s viom ili mnajomsna:om ovisno o hijerarhijskoj ljestvici normotvorca.

>uma/enja pod i L razlikuju se dalje;"L @$ )F>?O >UBK?- ?O@V?@H OD, D i F, tuma/ima je potrebna op0a i

pravna kulturaM moraju imati dobra znanja o jeziku, lo:ici i drutvenim odnosima koji sunormirani, te o vrijednosnim i ideolokim sustavima koji utje/u na normiranje.Betode tuma/enja; -C@K?O I +O*@K(O I F@F>B>F(O I A@+-?O >+O+O%(O$ IFUL-(>@V?O @ OL-(>@V?O I H@F>O


68/85

www.nasciturus.com

1$ pravila pravno: tuma/enja ima mno:o vie i me=usobno se toliko razlikuju da ih jenemo:u0e sabiti u tih desetak metoda!$ nepravilan naziv metodeW" kao obvezuju0e; to su zapravo samo @ @+@


69/85

www.nasciturus.com

za pa!n# nom# .to i za j#zi&: bolj# ili slabij# #%#ni%&i izaž#n# pa!n# nom# t#saž#tost i as-j#p&anost poo"uj# !#ć#m boju tuma%#nja

A@+-?O >+O+O%(O$ >UBK?-)ravna norma je uvijek sredstvo za postizanje nekih i neijih ciljeva %telos'cilj) nekih i neijihvrijednosti i interesa, koji se normom &ele nametnuti u prisilnom usmjeravanju me=uljudskihodnosa. Od svih mo:u0ih zna/enja jedne norme najbolje je ono koje najpotpunije ostvarujenjen cilj, razlo: njeno: postojanja ratio le:is$.>ko odlu/uje o tome to je cilj norme, pa onda i koje 0e se zna/enje dati pojedinim rije/ima iz

pravnih odredaba'" FUL-(>@V?O A@+-?O$ >UBK?- J ciljno tuma/enje bi trebalo tra&iti ono to

su normotvorci htjeli posti0i normama VO+- ?OVO


70/85

www.nasciturus.com

Sist#mats&o tuma%#nj# j# postupa& &ojim s# ot&i!aju zna%#nja j#"n# nom# ta&o "a s#m#8usobno po!#zuju i "opunjuju #l#m#nti t# nom# .to s# nalaz# u azli%itimo"#"bama ili ta&o "a s# ta noma po!#zuj# i azja.nja!a pomoću "ui/ nomi izpa!no sist#ma(

" pomoćno s#"st!o -iljno tuma%#njaTo j# zna%ajna m#8uza!isnost #l#m#nata pa!no sist#ma

O!o tuma%#nj# j# !lo zna%ajno za pa!o$ a ima azli%it# !i"o!#:17 sasta!ljanj# pa!n# nom# iz !i.# o"#"aba &oj# sa"ž# #l#m#nt# /ipot#z#$

taž#nja$ o"#8#nja "#li&ta i san&-ij#

'7 pimj#na na%#la za&onitosti i "ui/ pa!ni/ na%#la

+7 zna%#nj# j#"n# nom# s# popunja!a i azja.nja!a zna%#njima "ui/ nomi iz

ist# pa!n# ustano!#$ tj( nomi &oj# #uliaju isti "u.t!#ni o"nos?7 l#&si%&a i -iljna zna%#nja n#&i/ nomi %#sto s# moaju objasniti nji/o!im

po!#zi!anj#m s nomama "#)ini-ija$ &ojima sam nomot!oa- o"#8uj# zna%#njan#&i/ izaza ti/ nomi

H@F>OUBK?-

" pomo0no sredstvo subjektivno: ciljno:$ tuma/enja" postupak kojim se tra&i zna/enje jedne pravne odredbe ispitivanjem povijesnihokolnosti koje su prethodile donoenju te odredbe ili su bile povod neposredan razlo:

J occasio le:is$ za njeno donoenjeFastoji se ili a$ u usporedbi tuma/ene odredbe s prethodnim odredbama o istom odnosu ili

b$ u ispitivanju pripremnih materijala nacrta, prijedlo:a$ za tuma/ene odredbe, sazapisnicima parlamenta, izvje0ima u tisku, osobnim svjedo/enjima sudionika udonoenju tuma/ene odredbe i sl.

UB AO?>


71/85

www.nasciturus.com

" ar:ument analo:ije je zabranjen u kaznenom pravu, to je nu&no za zatitu ljudskih prava, zakonodavac si rezervira pravo na drutveno vrlo osjetljivo odre=ivanjekrivi/nih djela i sankcija

UB GO@OUBK?- Q ar:umentum a contrario, analo:ije, a minori ad maius i a maioriad minus

?O @zbje:avati ovaj skupni naziv jer je po:reno misliti da su ovi ar:umenti uvijek lo:i/konu&ni, tj. da imaju formalnolo:i/ku prisilnost u svakom mo:u0em slu/aju njihove primjene.

U>O> L B)+O$" visoko uvjerljivo pozivanje na uzore ili dobre primjere, a u pravu je rije o pozivanjutumaa na mišljenje o znaenju jedne pravne odred$e koja su izrazili takvi pravni autoritetikao što su sudska praksa i pravni uenjaci u doktrinarnom tuma/enju.

1'( AR4U,ENT PRIRODE STVARI

78


72/85

www.nasciturus.com

DOF+OV?O, )UBK?-Ova tri postupka tuma/enja imaju zajedni/ko da odlu/uju o odnosu izme=u najbolje:zna/enja pravne odredbe, koja se utvr=uju ciljnim i dru:im tuma/enjima, i zna/enja rije/i

pravnih odredaba koje norme iskazuju

DOF+OV?O >UBK?- J zna/enja rije/i kojima je norma iskazana adekvatno izra&avanajbolje ciljno zna/enje te odredbe J normotvorci koriste najpo:odnije izraze za odre=enunormativnu svrhu

)UBK?- J postupak kojim se jednoj viezna/nojrije/i iz pravne odredbe daje njeno ire zna/enje J jer je ono najadekvatnije ciljnom zna/enjuodredbe

FUP?O @V?O$ >UBK?- J postupak kojim se jednoj viezna/noj rije/i iz pravne odredbe daje njeno u&e zna/enje J jer je ono najadekvatnije ciljnom zna/enju odredbe.

)O)U?-V?- )?O F+@K?; identi/nost interesa i ciljevaratio le:is$ koji se pravnom normom tite

" postojanje sli/nosti se utvr=uje ciljnim tuma/enjem kojem je ar:ument analo:ije podre=en

79


73/85

www.nasciturus.com

" zabranjena analo:ija u kaznenom pravu J radi zatite zakonitosti i ljudskih prava nitko ne smije $iti kazneno gonjen ni kažnjen za djelo %makar i $ilo društveno štetno)

koje nije& kaznenim zakonom izriito kvalificirano kao kazneno djelo i za koje nijekaznenim zakonom odre!ena kazna

isto vrijedi u prekrajnom i radnodisciplinskom pravu ako nema formulacije i dru:asli/na djelaW

PODVOENJE KONKRETNO4 ODNOSA POD OP@U NOR,U I OSTVARENJENOR,E PRAVNI, RADNJA,A)osljednja faza primjene norme, prema kojoj su ostale faze pripremne;

ponaanje subjekta kojim se ostvaruje ili ne ostvaruje tra&enje odnosno sankcija norme1+( Ka" s# a"i o općoj pa!noj nomi$ za nj#no ost!a#nj# p#t/o"ni u!j#t iz!o8#njaza&lju%&a j# to "a s# ona o"nosi upa!o na &on&#tno subj#&ta S u situa-iji o"nosa

p#ma "uom subj#&tu Sn

Taj za&lju%a& s# iz!o"i u obli&u SI5O4I,A$ tj( DEDUKTIVNO4AK5JUMIVANJA$ &ojim s# &on&#tna situa-ija subj#&ta S po"!o"i po" opću nomu

" ta&o j# opća noma VI=A PRE,ISA


74/85

www.nasciturus.com

?eispunjenje formalnih i sadr&ajnih uvjeta koje nala&u pravne norme za obavljanje pravnihradnji dovodi do nezakonitosti i sankcija, a time i do neostvarenja tra&enja ili sankcija pravnihnormi.

Q( PO45AV5JESISTE,ATIAIJA PRAVNI* NOR,IF@F>B FUF>V$ op0enito jest mnotvo pojava koje se sre=uju u razne sistematske jedinice

prema odre=enim kriterijima i tako postaje jedna smislena i relativno neproturje/na cjelina. ?u&no selekcioniraju0i i razvrstavaju0i klasificiraju0i$ pojave to :a okru&uju, /ovjek stvaravelik broj vie ili manje slo&enih sustava u pojedinim poljima svo: iskustva.

Fveobuhvatne, najslo&enije i najpreciznije sistematizacije jesu one izvedene nad ljudskimznanjem o svijetu, o /ovjeku i o drutvu u znanosti J u pojedinim vrstama znanosti, i u

filozofijiVie vrsta sistema u pravu; sistemi pravnih normi, sistemi pravnih pojmova, sistemi pravnihsankcija...) je sustav nad sustavima, najslo&enija i sveobuhvatna sistematizacija

pravnih pojava koja obuhva0a i djelomi/no stvara ostale sistematizacije, podijeljena na :rane prirodnopravnih znanosti i op(e teorije prava.

1( *IJERAR*IJSKI SISTE, PRAVNI* NOR,I j#st u&upnost poziti!ni/ pa!ni/nomi j#"no "u.t!a$ "ža!ni/ i n#"ža!ni/$ &oj# su anian# &ao !i.# i niž# p#ma

nji/o!oj pa!noj nomi a to zna%i s obziom na "u.t!#nu moć subj#&ata &oji i/st!aaju(

86


75/85

www.nasciturus.com

Pa!n# nom# s# na taj na%in azli&uju i !#ti&alno po!#zuju &ao nor"e ustava# zakona#sudski& preedenata# naputaka i uredaba# kolektivni& ugovora itd.Ta /ij#a/ijs&a sist#matiza-ija j#st "j#lo usta!ot!oa-a i za&ono"a!a-a(

NANSTVENI PRAVNI SISTE, j#st u&upnost poziti!ni/ i /istoijs&i/ pa!ni/ nomi j#"no "u.t!a$ "ža!ni/ i n#"ža!ni/$ &oj# su az!stan# u azn# j#"ini-# p#manji/o!om sa"žaju$ tj( p#ma !stama "u.t!#ni/ o"nosa &oj# on# #uliaju(Pa!n# nom# s# o!"j# ta&o8# slažu u -j#linu$ ali p#ma so"nostima i azli&ama"u.t!#ni/ o"nosa &oji su p#"m#t nomianja$ t# j# "j#lo znanst!#ni&a u o&!iimapoziti!ni/ i t#oijs&i/ pa!ni/ znanosti$ a pomalo i "j#lo nomot!oa-a a&o nam#ću#l#m#nt# za o!u sist#matiza-iju$ np( &o"i)i-ianj#m pa!ni/ nomi p#ma anama(

'( a7 Raz!sta!anj# ol#mo boja !až#ći/ nomi u !i.# j#"ini-a p#ma nji/o!omsa"žaju ola&.a!a ponalaž#nj# pa!ni/ nomi &oj# su a"#satima pot#bn# u nji/o!im

pa!nim o"nosimab7 Raz!sta!anj# služi i tuma%#nju pa!ni/ nomi$ nao%ito sist#mats&om tuma%#nju$

j# s# u nj#mu zna%#njs&i po!#zuju nom# iz isti/ i blis&i/ pa!ni/ ustano!a$ tj( pa!ni/ana

-7 Raz!sta!anj# služi i ot&i!anju i u&lanjanju potuj#%ja


76/85

www.nasciturus.com

stanove esto u se$i imaju pravne norme što pripadaju razliitim pravnim granama8 ?i broj pravnih :rana ni pravnih ustanova nije sasvim odre=en niti kona/an." ustavno, obiteljsko, :ra=ansko, kazneno, me=unarodno privatno i dru:o pravoko u pod:rani naraste broj pravnih normi i ustanova$ toliko da se u diobi svo:a

prakti/no:a, znanstveno: i nastavno: suda pravnici moraju specijalizirati za te norme, ondase ta pod:rana izdvaja iz mati/ne pravne :rane i konstituira u novu, posebnu pravnu :ranu uznanstvenom i didakti/kom smislu.

+( USTAVNO PRAVOUsta!no pa!o j# s&up naj!i.i/ nomi "ža!nopa!no po#t&a &oj# posta!ljaju osno!#politi%&o i so-ijalno u#8#nja zaj#"ni-#$ zasni!aju "ža!nu oaniza-iju i jam%#t#m#ljna pa!a$ slobo"# i ob!#zu %o!j#&a i a8aninanačelo ustavnosti s usta!nim nomama moaju biti sa"žajno i )omalno us&la8#n# s!#ostal# nom# pa!no susta!a

konstituionaliza" s!i oani !lasti i "ui subj#&ti politi%&o susta!a moaju "j#lo!atiu o&!iima usta!ni/ pa!a" pisani usta! &ao naj!i.i pa!ni a&t• Osno!n# so-ijaln# i politi% o"nos# &oj# u#8uju i posta!ljaju


77/85

www.nasciturus.com

b7 o"it#ljs&o pa!o nom# o o!la.t#njima i ob!#zama izm#8u o"it#lja i "j#-#$ o ut!8i!anju i ospoa!anjuo%inst!a$ o položaju !anba%n# "j#-#$ o li.a!anju o"it#ljs&i/ pa!a it"(

-7 pa!o pos!oj#nja2 nom# o u!j#tima i na%inima pos!oj#nja "j#-#$ o o!lastima i ob!#zama pos!ojit#ljap#ma pos!oj#ni-ima$ o p#stan&u pos!oj#nja

"7 pa!o staat#ljst!a" nom# o zasni!anju staat#ljst!a$ o o!la.t#njima i ob!#zama staat#lja p#ma

osobi po" staat#ljst!om


78/85

www.nasciturus.com

?7 AUTORSKO PRAVO pa!n# nom# .to u#8uju o"nos# izm#8u autoa"u/o!ni/ t!o#!ina


79/85

www.nasciturus.com

" obavljaju je dr&avni or:ani, ali i nedr&avne pravne osobe " npr. zdravstvene, kolskeitd.

L( RADNO I SOIJA5NO PRAVO2 a"ni o"nos pij# bio p#"m#t a8ans&o pa!a$ i to nomi ob!#zno pa!a oU4OVORU O RADU(Sa snaž#nj#m a"ni%&o po&#ta$ sin"i&ata i "ža!n# za.tit# a"ni&a$ nastaju postupnopa!n# nom# &oj# u#8uju kogentno i za a"ni pravednije azn# !i"o!# a"ni/ i"ui/ o"nosa !#zani/ za a"RADNO PRAVO: s&up pa!ni/ nomi .to u#8uju zasni!anj# a"no o"nosa$ uzajamnapa!a i ob!#z# subj#&ata u a"nom o"nosu


80/85

www.nasciturus.com

*umanizia s#:1) individualno" odgovornoš'u$ tj( &ažnja!anj#m is&lju%i!o po%init#lja "#li&ta!) "jero" uračunljivosti i u&upnom li%no.ću po%init#lja "j#la$ o %#mu o!isi stupanj

o"o!onosti i t#žina &azn#) napu.taju s# n#/uman# kazne fizičkog "učenja i najteži& povreda dostojanstva

osu$enikaA) &azna s# !i.# n# l#"a &ao mj#a od"azde i s#"st!o zastrašivanja "ui/$ s!# !i.#

&ao mj#a resoijalizaije osu8#ni&aB) napu.ta s# s"rtna kazna t# s# ublaža!aju u!j#ti iz!.a!anja zatvorski& kazni tz!(

Bot!o#ni zat!oiCC) s!# !i.# uvjetni& osuda i prijevre"enog otpuštanja iz zat!oa a"i "obo !la"anja

Cakon je -D@?@ formalni izvor krivi/nopravnih normi u modernim i demokratskimdrutvima

" krivi/ne odredbe se mo:u nalaziti u više zakona ili biti kodificirane u jedinstvenom zakoniku tako je u


81/85

www.nasciturus.com

'( NAME5O AKUATORNOSTI


82/85


83/85

www.nasciturus.com

np( nom# o obostanim pa!ima i ob!#zama supua$ o pa!ima i ob!#zamapalam#nta it"(OR,A5NO


84/85

www.nasciturus.com

" ,ohannes lthusius u 17., @ierke& @urvitch& 9hrlich i dr. u 15. stolje0u dokazali da postojedrutva s razvijenim pluralizmom dr&avnih i nedr&avnih prava

CV@F?O U>O?OB?O )O?OB?O )orporativna prava J u&i normativni podsustavi kojima su se pojedine profesionalneskupine u zanatstvu, tr:ovini le mercatoria$ itd. samoor:anizirale u korporacije,cehove i dru:a udru&enja re:uliraju0i samostalno svoje unutranje radne i disciplinskeodnose te odnose tr&ita spram korisnika njihovih uslu:a, u okvirima dr&avno:,crkveno: i komunalno: prava.

1+( Raz!#"#ni plualizam iz!oa pa!a i pa!ni/ susta!a &a&a! j# bio u s#"nj#m !ij#&uula!nom n#staj# s mo"#nim a8ans&im "u.t!om2 *ra=anstvo od 17. st. koncentrira normativnu pravnu djelatnost i sudbenost u dr&avnomaparatu

" )ojedinci i pravne osobe putem pravnih poslova slobodno utvr=uju svoje me=usobneimovinske i radne odnose prema na/elu autonomije volje i u irokim okvirima dispozitivnihdr&avnih normi" )ravne osobe u privredi i u dru:im podru/jima sindikati, politi/ke stranke itd.$ djeluju

putem statista i dru:ih autonomnih akata njihovih osniva/a, radnici i poslodavci sklapajukolektivne u:ovore" crkvena prava za ure=enje ustrojstva crkava i vjerskih odnosa to ne zadiru u politi/ki

poredak i u podru/ja dr&avno: i ostalih autonomnih prava" op0inska samouprava ima oblik neposredne demokracije s obilje&jima pravne autonomijekomuna spram dr&ave" Fanti


85/85

www.nasciturus.com

)ravni pluralizam u suvremenim drutvima ja/a u :ranicama teritorija pojedinih dr&ava i preko tih :ranica, javljaju se autonomni kolektivni subjekti to posjeduju ve0inu ovlasti pravno: normiranja" me=unarodno privredno pravo i unutranje manje autonomno$ privredno pravoFloboda normiranja i stupanja u pravne odnose je relativna jer je uvjetovana na ekonomskojmo(i su$jekata koje stvaraju autonomno tr:ova/ko pravo.U -u:oslaviji se proces stvaranja samoupravno: prava, :lobalno autonomno: prava u privredii drutvenim slu&bama, pokazao nedjelotvornim." prava me!unarodnih organizacija;" neteritorijalne Be=unarodni crveni kri&, Be=unarodna or:anizacija rada itd.$" teritorijalne uropska unija, Vije0e urope...$

UNUTRA=NJE I ,EUNARODNO PRAVO

U?U>

Date post:	06-Jul-2018
Category:	Documents
Upload:	aldin-kobilica
View:	224 times
Download:	0 times

Teorija by Ab1991

Documents