The ethical frameworks of the audited EU institutions ... · OECD je izradio model za usko povezani...

Tematsko izvješće Etički okviri u institucijama EU-a nad kojima je provedena revizija: ima prostora za poboljšanja

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

HR 2019. BR. 13

2

SadržajOdlomak

Sažetak I. – VI.

Uvod 01. – 13.

Okvir OECD-a 03. – 05.

U kontekstu EU-a 06. – 13.

Opseg revizije i revizijski pristup 14. – 23.

Opažanja 24. – 85.

Institucije EU-a nad kojima je provedena revizija u velikoj su mjeri uspostavile odgovarajuće etičke okvire 24. – 31.

Ključni elementi postojećih etičkih okvira 24. – 29.

Ne postoji zajednički etički okvir EU-a kojim bi se uredio rad predstavnika država članica u Vijeću 30. – 31.

U etičkim okvirima institucija postoje određeni nedostatci 32. – 63.

Parlament i Vijeće nisu izradili opće strategije o etici 33. – 38.

Postupci za provjeru izjava i smjernice za osoblje nisu dovoljno formalizirani 39. – 45.

Ograničen nadzor nad izjavama članova 46. – 50.

Nepotpune i nejasne politike o darovima i reprezentaciji 51. – 53.

Pravila o zviždanju nisu prilagođena akreditiranim parlamentarnim asistentima 54. – 56.

Odredbe o obvezama zastupnika u Europskom parlamentu nakon isteka mandata manje su opsežne 57. – 63.

U etičkim okvirima institucija nad kojima je provedena revizija postoje područja koja bi se mogla uskladiti te primjeri dobre prakse 64. – 76.

Politike o darovima i reprezentaciji 65.

Politike o vanjskim djelatnostima za osoblje 66.

Izjave članova o interesima i djelatnostima članova obitelji 67. – 68.

Posebne i praktične smjernice dostupne u Komisiji 69. – 72.

Etički odbor za članove Komisije 73. – 74.

3

Posebne politike o borbi protiv uznemiravanja za slučajeve koji uključuju zastupnike u Parlamentu 75.

Jasan tekst politika o borbi protiv uznemiravanja za osoblje 76.

Rezultati ankete upućuju na mješovito stanje u pogledu razine upoznatosti osoblja s etičkim pitanjima i predodžbe osoblja o etičkim pitanjima 77. – 85.

Zaključci i preporuke 86. – 90.

Prilozi Prilog I – Glavna obilježja postojećih etičkih okvira Dio A – Darovi i reprezentacija

Dio B – Vanjske djelatnosti i poslovi

Dio C – Sukob interesa nakon zapošljavanja, ad hoc sukob interesa i sukob interesa povezan s djelatnostima supružnika

Dio D – Obveze nakon odlaska iz službe i isteka mandata u institucijama EU-a

Dio E – Borba protiv uznemiravanja

Dio F – Zviždanje

Prilog II – Rezultati ankete

Pokrate i kratice

Pojmovnik

Odgovori Parlamenta

Odgovori Vijeća

Odgovori Komisije

Revizorski tim

4

Sažetak I Etičko postupanje u javnim poslovima podrazumijeva da bi državni službenici i nositelji javnih dužnosti trebali služiti javnom interesu, pravilno upravljati javnim resursima i donositi pravedne odluke. Takvo postupanje doprinosi boljem financijskom upravljanju i većem povjerenju javnosti, što je neophodno za uspjeh javnih politika. Svako neetičko postupanje osoblja i članova institucija i tijela Europske unije (EU) izaziva veliko zanimanje javnosti i narušava povjerenje u EU. Zbog toga je izrazito važno da institucije uspostave odgovarajuće etičke okvire kako bi se zajamčilo da se rizik od neetičkog postupanja svede na najmanju moguću mjeru.

II Sud je u svojoj reviziji procijenio jesu li etički okviri institucija EU-a nad kojima je provedena revizija kvalitetno uspostavljeni. Revizijom su obuhvaćene sve razine osoblja i članova sljedećih institucija: Europskog parlamenta (Parlament), Vijeća Europske unije i Europskog vijeća (Vijeće) i Europske komisije (Komisija). Sud je također proveo anketu kako bi procijenio koliko je osoblje tih institucija upoznato s etičkim okvirom. Sud nije procijenio način na koji su etički okviri provedeni.

III Sud je zaključio da su institucije nad kojima je provedena revizija u velikoj mjeri uspostavile odgovarajuće etičke okvire, ali i da ima prostora za poboljšanja. Sud je utvrdio da na razini Vijeća ne postoji zajednički etički okvir kojim bi se uredio rad predstavnika država članica.

IV Revizijom su utvrđeni određeni nedostatci (od kojih ne postoje svi u svim institucijama nad kojima je provedena revizija) u vezi s(a):

o općim strategijama o etici (u Parlamentu i Vijeću)

o formaliziranjem postupaka za provjere izjava i izradom jasnijih smjernica o kriterijima procjene za osoblje (u Parlamentu, Vijeću i Komisiji)

o poboljšanjem nadzora nad izjavama članova uspostavom pisanih standardnih postupaka (u Parlamentu i Komisiji)

o politikama o darovima i reprezentaciji (u Parlamentu, Vijeću i Komisiji)

o zviždanjem (u Parlamentu) te

o odredbama o obvezama nakon isteka mandata (u Parlamentu).

5

Sud je također utvrdio područja u kojima bi bilo korisno uskladiti etičke okvire na međuinstitucijskoj razini (npr. za vanjske djelatnosti osoblja te izjave o djelatnostima supružnika i partnera članova) te je pronašao primjere dobrih praksi.

V Sud je u institucijama nad kojima je provedena revizija proveo anketu na reprezentativnom uzorku. Iako otprilike polovica članova osoblja procjenjuje da je dobro ili vrlo dobro upoznata s etičkim okvirom, anketa pokazuje mješovite rezultate u pogledu razine upoznatosti osoblja s etičkim pitanjima i njihovom predodžbom o tim pitanjima. Međutim, rezultati se razlikuju među institucijama i kategorijama osoblja.

VI Sud iznosi svoje preporuke kako bi institucijama nad kojima je provedena revizija pomogao da:

o poboljšaju svoje etičke okvire

o zajedničkim radom usklade elemente svojih etičkih okvira i ulože dodatne napore u razmjenu dobre prakse u vezi s etičkim pitanjima te

o poboljšaju razinu upoznatosti osoblja s etičkim okvirom i kulturom te njihovu predodžbu o tim pitanjima.

6

Uvod 01 Etičko postupanje u javnim poslovima podrazumijeva da bi državni službenici i nositelji javnih dužnosti trebali služiti javnom interesu, pravilno upravljati javnim resursima i donositi pravedne odluke. Takvo postupanje doprinosi pouzdanijem financijskom upravljanju i većem povjerenju javnosti, što je neophodno za uspjeh javnih politika.

02 „Okvir za upravljanje integritetom” koji je uvela Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) „objedinjuje instrumente, postupke i strukture za poticanje integriteta i sprječavanje korupcije u javnim organizacijama”1. U skladu s preporukom OECD-a o javnom integritetu, javni integritet odnosi se na sustavno usklađivanje i poštivanje zajedničkih etičkih vrijednosti, načela i normi s ciljem očuvanja javnog interesa te davanja prednosti javnom interesu u odnosu na privatne interese u javnom sektoru2.

Okvir OECD-a

03 Načela OECD-a koja se odnose na upravljanje etičkim pitanjima u javnom sektoru3 opisuju „infrastrukturu za etička pitanja” koju bi javne institucije trebale imati. Ta „infrastruktura za etička pitanja” obuhvaća tri glavna elementa: smjernice, upravljanje i kontrolu.

04 OECD je izradio model za usko povezani koncept javnog integriteta (vidi sliku 1.).

1 Integrity framework (Okvir za integritet), OECD, 2009.

2 Organisation for Economic Cooperation and Development (OECD) Recommendation on Public Integrity (Preporuka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o javnom integritetu), OECD, Pariz, 2017.

3 1998 Recommendation of the OECD Council on Improving Ethical Conducting the Public Service, including Principles for Managing Ethics in the Public Service (Preporuka Vijeća OECD-a iz 1998. o poboljšanju etičkog postupanja u javnoj službi, uključujući načela upravljanja etičkim pitanjima u javnoj službi), u: OECD, Trust in Government (Povjerenje u vladu). Mjere u području etike u zemljama OECD-a, Pariz, 2000.

7

Slika 1. – Temeljni elementi javnog integriteta

© Preporuka OECD-a o javnom integritetu, 2017.

05 Cijeli model temelji se na trima glavnim elementima:

o izgradnji usklađenog i sveobuhvatnog sustava javnog integriteta

o razvijanju kulture javnog integriteta te

o omogućivanju djelotvorne odgovornosti.

JAVNIINTEGRITET

Sustav

Kultura

Odgovornost

Odgovornosti

Strategija

Standardi

Predanost

Sudjelovanje

Nadzor

Provedba

Upravljanjerizicima

Otvorenost

Na temelju zasluga

Jačanjekapaciteta

Vodstvo

Cjelokupnodruštvo

8

U kontekstu EU-a

06 Neprihvatljivo je bilo kakvo neetičko postupanje osoblja i članova institucija i tijela Europske unije (EU). Takvo postupanje – čak i ako je samo navodno – izaziva veliko zanimanje javnosti i umanjuje povjerenje u EU. Neetičko postupanje također je povezano s rizikom od korupcije i prijevare. Procjena provedbe etičkih okvira u institucijama EU-a može pomoći u upravljanju tim rizicima.

07 Institucije bi trebale uspostaviti odgovarajuće etičke okvire kako bi se zajamčilo da se rizik od neetičkog postupanja svede na najmanju moguću mjeru. Glavni je rizik činjenica da se zbog nepostojanja odgovarajućih etičkih okvira neetičko postupanje u institucijama ne sprječava, ne otkriva i ne rješava na ispravan način, što može dovesti do narušavanja ugleda EU-a i njegovih institucija. U zakonodavstvu EU-a ne postoji zakonska definicija etičkog okvira kao takvog. Međutim, mnoge odredbe primarnog i sekundarnog zakonodavstva mogu se tumačiti kao etičke obveze.

08 Iako postoje zajedničke odredbe koje se primjenjuju na sve institucije EU-a, postoje i različiti posebni pravni etički zahtjevi za svaku instituciju EU-a, za glavne uprave (GU-ove) Europske komisije (Komisije) te za osoblje i članove institucija EU-a. Posebne odredbe utvrđene su s obzirom na različite uloge, odgovornosti i rizike.

09 Osnivački ugovori polazište su za sve obveze jer sadržavaju odredbe kojima se utvrđuju poželjne vrijednosti na kojima bi se trebalo temeljiti ponašanje osoblja i članova institucija i tijela EU-a. Te su odredbe u određenoj mjeri slične u pogledu korištene terminologije i prirode obveza koje se njima utvrđuju, ali podrazumijeva se da su kategorije pojedinaca na koje se odnose sasvim različite i stoga je potrebno posebno se osvrnuti na svaku od njih.

10 U tablici 1. sažeto je prikazano kako se zakonske odredbe primjenjuju na osoblje i članove institucija EU-a.

9

Tablica 1. – Zakonske odredbe koje se primjenjuju na osoblje i članove institucija EU-a

OSOBLJE ČLANOVI

Parlament Vijeće Komisija Parlament Vijeće Komisija

PRAV

NI Z

AHTJ

EVI

Članak 298. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU): Europski parlament i Vijeće donose odredbe za otvorenu, učinkovitu i neovisnu europsku administraciju.

Članci 6. i 7. Akta o izboru članova Europskog parlamenta Članak 339. UFEU-a također se primjenjuje na Parlament

Nacionalna pravila Članak 339. UFEU-a također se primjenjuje na Vijeće (ne samo na ministarskoj razini, već i na razini nacionalnih javnih službi)

Članak 17. Ugovora o Europskoj uniji (UEU): obveza potpune neovisnosti za povjerenike Komisije (napomena: izvješće se odnosi na etičko postupanje osoba, a ne institucija kao takvih) Članak 245. UFEU-a: neovisnost; obveze koje proizlaze iz funkcije; obveze koje vrijede i nakon kraja mandata Članak 339. UFEU-a o obvezi neotkrivanja informacija koje su obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne

Pravilnik o osoblju (članci 11. – 22.c)4

4 Za članove osoblja koji nisu dužnosnici u Uvjetima zaposlenja ostalih službenika (CEOS)

utvrđeni su slični zahtjevi. Institucije dopunjuju te odredbe donošenjem detaljnijih provedbenih pravila.

10

PRAV

NI Z

AHTJ

EVI

Članak 36. stavak 3. i članak 61. Financijske uredbe

Kodeks dobrog administrativnog postupanja

Administrativne odluke:

Vodič za obveze dužnosnika i

ostalih službenika Europskog parlamenta

Interna pravila o savjetodavnom

odboru nadležnom za prijave zbog

uznemiravanja i njegovo

sprječavanje na radnom mjestu

Administrativne odluke: Odluka

br. 61/15 o vanjskim

djelatnostima

Odluka br. 15/15 o

uznemiravanju


Odluka o vanjskim

djelatnostima i poslovima

Odluka o

dopustu za osobne potrebe

Odluka o

sprječavanju psihičkog i seksualnog

uznemiravanja

Kodeks dobrog administrativno

g postupanja

Članak 11. i Prilog I.

Poslovniku; kodeks

ponašanja zastupnika u Europskom

parlamentu u vezi s

financijskim interesima i

sukobom interesa

Kodeks ponašanja za predsjednika

Europskog vijeća

Odluka Komisije od

31. siječnja 2018. o Kodeksu

ponašanja za članove

Europske komisije

(C(2018)700)5

INST

RUM

ENTI

I PO

STU

PCI

Pravilnik o osoblju (članci 22.a – 22.c te Prilog IX. (Stegovni postupci))

Članci 165., 166. i 167. Poslovnika (mjere u slučaju nepridržavanja pravila ponašanja za zastupnike) Odluka o funkcioniranju savjetodavnog odbora nadležnog za prijave zbog uznemiravanja na radnom mjestu koje se odnose na zastupnike u Europskom parlamentu te o njegovim postupcima za rješavanje prijava

Nacionalna pravila

Članak 247. UFEU-a: povreda dužnosti povjerenika Komisije; Odluka Komisije o osnivanju ad hoc etičkog odbora Članak 12. kodeksa ponašanja: Neovisno etičko povjerenstvo Članak 12. kodeksa ponašanja: mjere o primjeni kodeksa ponašanja


Interna pravila o

primjeni članka 22.c Pravilnika o

osoblju


Odluka

br. 3/2016 o zviždanju

Odluke

br. 73/06 i br. 74/06 o

administrativnim istražnim radnjama i stegovnim

postupcima


Smjernice Komisije o zviždanju;

Odluka Komisije br. 86/2004,

Opće provedbene odredbe o

administrativnim istražnim radnjama i stegovnim

postupcima

Izvor: Europski revizorski sud (Sud).

11 Ti pravni zahtjevi odnose se na nekoliko ključnih vrsta etičkih pitanja:

o razne oblike sukoba interesa, uključujući one koji se odnose na:

o zapošljavanje, obavljanje službe i razdoblje nakon odlaska iz službe

o darove i reprezentaciju, vanjske djelatnosti i zaposlenje supružnika

5 SL C 65, 21.2.2018., str. 7.

11

o lobiranje i zastupanje interesa

o transparentnost

o borbu protiv uznemiravanja

o mehanizme provedbe.

12 Osim što služi za propisivanje standarda ponašanja osoblja i članova, pravni okvir osigurava alate i postupke za otkrivanje i rješavanje svakog odstupanja od takvih standarda, čime se nastoji zajamčiti poštovanje pravnih etičkih zahtjeva. Za potrebe ove revizije „etički okvir” podrazumijeva, kao prvo, etičke pravne zahtjeve te, kao drugo, postupke, alate za provedbu, smjernice i komunikaciju kojima se nastoji zajamčiti poštovanje pravnih zahtjeva.

13 Sve se više prepoznaje važnost „neobvezujućih” kulturnih aspekata etike, koje se često smatra učinkovitijim načinom za postizanje visokih etičkih standarda te koji obuhvaćaju:

o promicanje etičke kulture;

o vodstvo koje se temelji na integritetu;

o sustav vrednovanja kojim se podupiru odgovornost i etičko postupanje;

o podupiranje otvorene organizacijske kulture.

12

Opseg revizije i revizijski pristup 14 Sud je procijenio jesu li etički okviri institucija EU-a nad kojima je provedena revizija kvalitetno uspostavljeni. Revizijom Suda obuhvaćene su sve razine osoblja i članova sljedećih institucija: Europskog parlamenta (Parlament), Vijeća Europske unije i Europskog vijeća (Vijeće) te Europske komisije (Komisija).

15 Ovo je prvi put da je Sud proveo reviziju nad etičkim okvirima Parlamenta, Vijeća i Komisije. Ova je revizija u skladu sa strateškim ciljem Suda za razdoblje 2018. – 2020. usmjerenim na doprinos jačanju povjerenja u EU. Parlament, Vijeće i Komisija odabrani su kao tri glavne institucije EU-a koje sudjeluju u izradi zakonodavstva EU-a i imaju znatan broj osoblja. Provedba analize njihovog etičkog okvira pruža najbolju priliku za usporednu analizu.

16 Kako bi procijenio jesu li etički okviri Parlamenta, Vijeća i Komisije kvalitetno uspostavljeni, Sud je:

(i) ispitao pravne etičke zahtjeve za osoblje i članove tih institucija te postupke tih institucija za provedbu predmetnih zahtjeva te

(ii) procijenio razinu na kojoj je osoblje institucija nad kojima je provedena revizija upoznato s etičkim okvirom.

Sud nije ispitao način na koji su etički okviri provedeni.

17 Što se tiče Komisije, najveće institucije, Sud je stekao uvid u opće uspostavljene zahtjeve i postupke na temelju informacija koje je pružila Glavna uprava za ljudske resurse i sigurnost (GU HR). Sud se usredotočio na posebna pravila koja se primjenjuju u sljedećim GU-ovima koji upravljaju znatnim dijelom proračuna EU-a ili koji imaju važnu ulogu u predlaganju ili praćenju primjene zakonodavstva EU-a: Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI), Glavnoj upravi za tržišno natjecanje (GU COMP), Glavnoj upravi za energetiku (GU ENER), Glavnoj upravi za istraživanje i inovacije (GU RTD) i Glavnom tajništvu (SG).

18 Sud je u institucijama nad kojima je provedena revizija posebno procijenio zahtjeve i postupke u pogledu pitanja navedenih u nastavku:

o darovi i reprezentacija (vidi dio A priloga I.),

o vanjske djelatnosti ili poslovi (vidi dio B priloga I.),

13

o sukob interesa pri zapošljavanju, ad hoc sukob interesa i sukob interesa povezan s djelatnostima supružnika (vidi dio C priloga I.),

o obveze nakon odlaska iz službe ili isteka mandata u institucijama EU-a (vidi dio D priloga I.),

o borba protiv uznemiravanja (vidi dio E priloga I.) te

o zviždanje (vidi dio F priloga I. ).

19 Sud je također ispitao postupke za administrativne istražne radnje i stegovne postupke za osoblje. Kako bi reviziju bilo moguće provesti, Sud nije procjenjivao pravila o transparentnosti i lobiranju, unatoč tome što su povezana s općim etičkim okvirom. Postupci koji se odnose na sukob interesa u okviru javne nabave također nisu obuhvaćeni opsegom revizije koju provod Sud jer su postupci javne nabave predmet revizija sukladnosti koje također provodi Sud.

20 Radi izrade popisa etičkih okvira i postupaka uspostavljenih za njihovu provedbu, Sud je institucijama nad kojima je provedena revizija poslao upitnik. Sud je također analizirao interne dokumente koje su ustupili Parlament, Vijeće i Komisija (GU HR i drugi odabrani GU-ovi). Sud je usporedio različite etičke zahtjeve koji su na snazi u raznim institucijama te je procijenio njihovu usklađenost s relevantnim vanjskim standardima (tj. s načelima, smjernicama i najboljim praksama OECD-a, Međunarodne organizacije rada i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu). Naposljetku, Sud je pregledao druga relevantna izvješća u području etike te je obavio razgovore s članovima osoblja institucija čija je uloga uključivala bavljenje etičkim okvirom.

21 Glavni revizijski kriteriji koje je Sud primjenjivao za rad u okviru ove revizije bili su međunarodno priznati standardi koje je razvio OECD, zakonodavstvo EU-a te etički zahtjevi i postupci koje su utvrdile institucije. Usporedna analiza etičkih okvira institucija nad kojima je provedena revizija poslužila je kao dodatni kriterij.

22 Kako bi nadopunio ove izvore za reviziju, Sud je okupio stručnu skupinu kako bi raspravila o obilježjima dosljednog i sveobuhvatnog etičkog okvira u javnim institucijama. Sud je pozvao četiri stručnjaka u tom području: jednog predstavnika OECD-a, jednog predstavnika organizacije Transparency International, jednog predstavnika vrhovne revizijske institucije države članice i jednog stručnjaka iz akademske zajednice. Ti su stručnjaci pomogli Sudu u evaluaciji određenih elemenata etičkih okvira.

14

23 Kako bi stekao uvid u razinu upoznatosti osoblja s etičkim okvirima i njihovu predodžbu o etičkoj kulturi, Sud je proveo anketu na reprezentativnom uzorku osoblja u institucijama nad kojima je provedena revizija (vidi prilog II.).

15

Opažanja

Institucije EU-a nad kojima je provedena revizija u velikoj su mjeri uspostavile odgovarajuće etičke okvire

Ključni elementi postojećih etičkih okvira

24 Za osoblje institucija EU-a primarni izvori za etički okvir su Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Financijska uredba i glava II. Pravilnika o osoblju (Prava i obveze dužnosnika)6 (vidi tablicu 1.). Zahtjevi su dodatno utvrđeni u provedbenim odredbama i smjernicama za pojedine institucije, u kojima su pružena dodatna pojašnjenja, ali kojima nisu utvrđene nikakve nove materijalne obveze. Općenito postoji visok stupanj sličnosti među odredbama etičkog okvira za osoblje institucija nad kojima je provedena revizija.

25 Što se tiče članova, situacija je raznolikija. Priroda položaja i dužnosti članova razlikuje se među institucijama te se razlikuje od prirode položaja i dužnosti osoblja. Ugovor o funkcioniranju Europske unije glavni je izvor etičkih zahtjeva za članove: njime su također utvrđene kazne i sankcije za nepoštovanje tih zahtjeva. U primjenjivim kodeksima ponašanja i Poslovniku utvrđene su detaljnije odredbe (vidi tablicu 1.). Pravila su pobliže određena u ostalim dokumentima, kao što su smjernice (npr. Vodič za borbu protiv uznemiravanja na radnom mjestu za zastupnike u Europskom parlamentu7).

26 Etički okviri institucija nad kojima je provedena revizija u skladu su s glavnim zahtjevima smjernica OECD-a i drugim kriterijima (vidi odlomak 21.). Institucije nad kojima je provedena revizija u velikoj su mjeri uspostavile odgovarajuće etičke okvire i za osoblje i za članove:

o institucije nad kojima je provedena revizija uspostavile su politike o darovima i reprezentaciji kojima su obuhvaćene definicije darova, ugošćivanja i drugih pogodnosti te postupci za prihvaćanje takvih pogodnosti i njihovo prijavljivanje (vidi dio A priloga I.)

6 Za članove osoblja koji nisu dužnosnici u Uvjetima zaposlenja ostalih službenika (CEOS)

utvrđeni su slični zahtjevi.

7 „Nulta tolerancija na uznemiravanje na radnom mjestu – Vodič za zastupnike u Europskom parlamentu”, 2017.

16

o pravila o vanjskim djelatnostima za osoblje i članove te pravila i sustavi u pogledu obveza nakon odlaska osoblja iz službe u institucijama EU-a obuhvaćaju područja rizika i ispunjavaju kriterije u pogledu prihvatljivih djelatnosti te postupaka izvješćivanja i dobivanja dopuštenja (vidi dijelove B i D priloga I.)

o politike obuhvaćaju i slučajeve sukoba interesa, kao što su sukob interesa nakon zapošljavanja, ad hoc sukob interesa te zaposlenje supružnika i partnera osoblja i članova, u skladu s međunarodnim standardima koji su primijenjeni kao revizijski kriteriji (vidi dio C priloga I.)

o institucije nad kojima je provedena revizija uspostavile su politike o borbi protiv uznemiravanja kojima se ispunjavaju osnovni zahtjevi odgovarajućih standarda (vidi dio E priloga I.)

o institucije nad kojima je provedena revizija uspostavile su odgovarajuće politike o zviždanju, koje su rezultat stalnih izmjena posljednjih godina. U okviru tih politika pružene su definicije te su utvrđeni mehanizmi za zaštitu zviždača (dio F priloga I.).

27 Etički okviri imaju odgovarajuću potporu u obliku mehanizama istrage i sankcioniranja. Za osoblje institucija nad kojima je provedena revizija ti su mehanizmi slični administrativnim istražnim radnjama i stegovnim postupcima utvrđenima člankom 86. Pravilnika o osoblju te prilogom IX. o stegovnim postupcima u Pravilniku o osoblju. Raspon sankcija prilično je opsežan te uključuje mjere koje prije svega utječu na ugled dužnosnika (npr. pisana upozorenja i ukori), mjere koje utječu na položaj dužnosnika u instituciji (npr. nazadovanje na niži stupanj i prelazak u niži razred) i mjere koje nepovratno mijenjaju odnos između dužnosnika i institucije (npr. udaljavanje s radnog mjesta, što može biti popraćeno smanjenjem mirovinskih prava). Neke od tih sankcija imaju financijske posljedice.

28 Sankcije i kazne za članove prvenstveno su utvrđene u UFEU-u te su dopunjene odredbama iz odgovarajućeg kodeksa ponašanja i Poslovnika. Skup instrumenata za provedbu predviđen Ugovorima prilično je raznolik te uključuje političke i sudske postupke, kao i interne stegovne postupke.

29 Sud je utvrdio određena područja u kojima bi se mogla postići poboljšanja (vidi odlomke 32. – 63.) i usklađenost (vidi odlomke 64. – 68.) u pogledu opsega, specifičnosti, jasnoće i razine usmjeravanja etičkih okvira institucija za osoblje i članove. Sud je također utvrdio najbolje prakse, uglavnom u radu Komisije (vidi odlomke 69. – 76.).

17

Ne postoji zajednički etički okvir EU-a kojim bi se uredio rad predstavnika država članica u Vijeću

30 Članovi Europskog vijeća i Vijeća Europske unije (članovi Vijeća) redom su čelnici država ili vlada te ministri. Ostali su predstavnici država članica nacionalni dužnosnici koji sudjeluju u radnim skupinama, odborima i strankama. Uz iznimku predsjednika Europskog vijeća8 oni ne podliježu nijednom zajedničkom etičkom okviru na razini EU-a. Rad predstavnika država članica u Vijeću uređen je nacionalnim zakonodavstvom.

31 Na razini Vijeća ne postoji pregled svih nacionalnih etičkih okvira primjenjivih na članove Vijeća i druge predstavnike država članica. Ne postoji nikakvo jamstvo da su nacionalnim zahtjevima obuhvaćeni svi potrebni elementi i relevantni rizici s obzirom na prirodu radnog mjesta i posla kojim se njime obavlja.

U etičkim okvirima institucija postoje određeni nedostatci

32 Sud je usporedio etičke okvire ispitanih institucija s međunarodnim standardima te je utvrdio neke nedostatke.

Parlament i Vijeće nisu izradili opće strategije o etici

33 U modelu OECD-a (vidi odlomak 04.) ističe se da bi se etički okviri trebali temeljiti na strategiji s istaknutim ciljevima i prioritetima, koja je izrađena na temelju odgovarajućih podataka i pokazatelja te uzimanjem u obzir legitimnih rizika u području etike.

34 Opća strategija Komisije utvrđena je u strateškom planu GU-a HR za razdoblje 2017. – 2020., koji uključuje odredbe o etičkim pitanjima za osoblje. Godišnja procjena rizika koju provodi GU HR te koja je povezana s izradom godišnjeg plana upravljanja također obuhvaća etička pitanja.

35 U strateškom planu utvrđena su dva cilja. Prvi je cilj postići da se rukovoditelji i osoblje u svakom trenutku pridržavaju najviših profesionalnih i etičkih standarda. Drugi je cilj postići da se pravila o provedbi Pravilnika o osoblju jasno i djelotvorno primjenjuju. Postizanje tih ciljeva prati se s pomoću pokazatelja uspješnosti.

8 Vidi članak 15. UFEU-a i kodeks ponašanja, samoregulatorni javni instrument koji je usvojio

predsjednik Europskog vijeća.

18

36 U procjeni rizika za 2018. godinu utvrđen je jedan opći rizik: „postojeće mjere i/ili postupke za smanjenje bilo kakvog rizika za ugled povezanih s vanjskim djelatnostima ili postupanjem aktivnog/bivšeg člana osoblja možda bi trebalo dodatno poboljšati kako bi se riješio problem povećane osjetljivosti u pogledu javnih pitanja”. Procijenjeno je da razina rizika iznosi 9 od 25, a mjere ublažavanja tog rizika prate se u okviru godišnjeg plana upravljanja.

37 Na razini GU-ova Komisije nad kojima je provedena revizija provodi se godišnje upravljanje rizikom kako bi se utvrdili i procijenili znatni i ključni rizici te kako bi se njima upravljalo, posebice oni u području etike. Od svih GU-ova nad kojima je provedena revizija GU COMP uključuje najkonkretnije mjere u području etike u svojim postupcima za strateško planiranje i planiranje upravljanja.

38 U Parlamentu i Vijeću ni za osoblje ni za članove ne postoji opća strategija o etici kojom bi se utvrdilo koji bi se ciljevi i prioriteti trebali pratiti s pomoću pokazatelja uspješnosti. Dok je Parlament 2017. godine proveo evaluaciju minimalnih standarda unutarnje kontrole, koja je obuhvaćala i etička pitanja, Vijeće do danas nije provelo potpunu procjenu rizika u području etike.

Postupci za provjeru izjava i smjernice za osoblje nisu dovoljno formalizirani

39 Prema OECD-u svaka bi institucija trebala uspostaviti postupke za utvrđivanje i rješavanje slučajeva sukoba interesa te upravljanje njima. Tim bi postupcima trebalo zajamčiti da javni dužnosnici znaju što se od njih traži u pogledu prijavljivanja situacija sukoba interesa9.

40 U pogledu sukoba interesa, etički okvir uglavnom se temelji na osobnim izjavama pojedinih članova osoblja. Takvi se sustavi temelje na integritetu pojedinca te na upoznatosti članova osoblja s primjenjivim zahtjevima. Međutim, etički okvir ne može biti djelotvoran bez odgovarajućih kontrolnih sustava. Razina kontrole trebala bi odražavati razinu rizika te bi u pogledu nje trebalo voditi računa o administrativnom opterećenju koje proizlazi iz takvih kontrola.

9 Upravljanje sukobom interesa u javnom sektoru, OECD, 2005.

19

41 Glavne obveze osoblja EU-a proizlaze iz Pravilnika o osoblju i Financijske uredbe. U skladu s provedbenim odredbama institucija osoblje je u raznim okolnostima obvezno podnositi osobne izjave (vidi okvir 1.):

Okvir 1.

Primjeri vrsta izjava za osoblje institucija nad kojima je provedena revizija

o darovi i ugošćivanje (članak 11. Pravilnika o osoblju)

o sukob interesa nakon zapošljavanja (članak 11. stavak 3. Pravilnika o osoblju)

o prijavljivanje ad hoc sukoba interesa (članak 11.a Pravilnika o osoblju)

o zahtjevi za dobivanje dopuštenja za obavljanje vanjskih djelatnosti (članak 12. Pravilnika o osoblju)

o plaćeno zaposlenje supružnika (članak 13. Pravilnika o osoblju) te

o djelatnosti nakon odlaska iz službe (članak 16. Pravilnika o osoblju).

42 Takve se izjave često temelje na prosudbi člana osoblja. Konkretne pojedinosti o slučaju potrebno je pružiti samo kada član osoblja ocijeni da je nastao slučaj. Institucije nad kojima je provedena revizija u pravilu su uspostavile postupke i radne procedure za procjenu i djelovanje na temelju informacija navedenih u izjavama članova osoblja (uključujući izdavanje odobrenja u slučaju potrebe).

43 Iako su institucije navele da se ispituju i razmatraju i druge dostupne informacije, u okviru postupaka i radnih procedura nije opisano koje se druge informacije koje dolaze iz internih izvora (npr. osobne datoteke ili druge postojeće izjave) ili vanjskih izvora (npr. internetske stranice) provjeravaju i uspoređuju s referentnim podatcima.

44 Ako se želi postići da zaposlenici dosljedno poštuju etičke zahtjeve, potrebno je staviti na raspolaganje jasne i opsežne smjernice o njima. Međutim, Sud je utvrdio da dostupne smjernice u nekim slučajevima nisu jasne ili dovoljno detaljne (vidi okvir 2.):

20

Okvir 2.

Primjeri nedostatnih smjernica

Izjave pri zapošljavanju

U institucijama nad kojima je provedena revizija kandidati u trenutku zapošljavanja moraju dati izjavu o svojim financijskim interesima – ali samo ako bi ti interesi potencijalno mogli utjecati na obavljanje dužnosti kandidata.

Stoga rukovoditelji mogu djelovati samo na temelju informacija za koje sami kandidati smatraju da je potrebno prijaviti.

Dostupno je malo smjernica o tome koje situacije mogu (potencijalno) dovesti do sukoba interesa.

Nepostojanje posebnih smjernica o relevantnim situacijama

GU AGRI Komisije izdao je vodič o etici koji zaposlenicima GU-a pruža dodatne praktične informacije, primjere i objašnjenja u pogledu etičkih zahtjeva. Međutim, taj vodič ne obuhvaća određene situacije koje bi mogle biti relevantne za rad GU-a:

o ako se članovi osoblja bave poljoprivrednom djelatnošću te

o ako su članovi osoblja primatelji subvencija EU-a u okviru zajedničke poljoprivredne politike.

45 U okviru politika o etičkim pitanjima nisu uvijek pružene jasne smjernice o kriterijima za procjenu izjava, posebice u vezi s praktičnom primjenom kriterija utvrđenih u pravnoj osnovi. Iako za procjene u pogledu darova i reprezentacije te istodobnih vanjskih djelatnosti postoje jasni kriteriji, nema dovoljno smjernica o sukobu interesa koji proizlazi iz financijskih interesa osoblja, djelatnosti osoblja nakon odlaska iz službe ili profesionalne djelatnosti supružnika ili partnera osoblja. Iako je nemoguće obuhvatiti sve potencijalne situacije, pružanjem jasnih smjernica o provedbi zakonskih kriterija ublažio bi se rizik od nedosljednog postupanja.

Ograničen nadzor nad izjavama članova

46 Kako je navedeno u odlomku 42., informacije koje se odnose na članove institucija nad kojima je provedena revizija također se prvenstveno prikupljaju s pomoću osobnih izjava. Kvaliteta informacija i kriteriji procjene ključni su za odgovarajuće upravljanje rizicima povezanima s etičkim pitanjima. Ne postoje pisani standardni postupci i radne procedure za provjeru tih informacija.

21

47 Članovi Komisije dužni su u skladu sa svojim kodeksom ponašanja podnijeti izjave o pitanjima koja se, među ostalim, odnose na njihove prethodne djelatnosti, trenutačne vanjske djelatnosti i financijske interese te na profesionalnu djelatnost njihovih supružnika ili partnera. Nad izjavama se provodi nadzor pod nadležnošću predsjednika Komisije. Pisani standardni postupci ne postoje ni za provjeru točnosti, pouzdanosti ili cjelovitosti informacija.

48 Zastupnici u Europskom parlamentu također su dužni podnijeti izjavu o interesima koja se, među ostalim, odnosi na njihovu profesionalnu djelatnost tijekom tri godine prije stupanja na dužnost u Parlamentu, redovitu i povremenu plaćenu djelatnost (vanjske djelatnosti) te bilo koje druge financijske interese koji bi mogli utjecati na njihovo obavljanje dužnosti. Izjave zastupnika u Europskom parlamentu provjeravaju se kako bi se općenito utvrdila njihova vjerodostojnost, odnosno kako bi se zajamčilo da ne sadržavaju očito pogrešne, nečitljive ili nerazumljive informacije. Nad izjavama se provodi nadzor pod nadležnošću predsjednika Parlamenta. Taj nadzor obuhvaća utvrđivanje očitih pogrešaka u uređivanju, neusklađenosti između različitih izjava i usklađenosti s propisanim rokom. U slučaju da predsjednik Parlamenta primi informaciju o sadržajno netočnoj ili zastarjeloj izjavi, predsjednik se može posavjetovati sa savjetodavnim odborom o ponašanju članova te je dužan, po potrebi, od zastupnika zatražiti da ispravi svoju izjavu. U slučaju navodnog kršenja kodeksa ponašanja predsjednik je dužan uputiti predmet savjetodavnom odboru. Postupcima Parlamenta nisu utvrđene nikakve druge provjere točnosti i cjelovitosti i/ili procjena izjava zastupnika u Parlamentu10. Za predsjednika Europskog vijeća ne postoji postupak za provjeru ili procjenu izjave.

49 Glavna su jamstva u pogledu izjava zastupnika u Parlamentu, predsjednika Europskog vijeća i povjerenika Komisije transparentnost te pozornost dionika, medija i šire javnosti te, u slučaju Komisije, Europski parlament. Nad predsjednikom Europskog vijeća dodatan nadzor provode države članice.

50 Zbog nepostojanja pisanih standardnih postupaka za provjere izjava članova povećava se rizik od nedosljednog tumačenja obveza te je manje vjerojatno da će institucija utvrditi slučajeve u kojima postoje netočnosti i druge nepravilnosti prije nego što takvi slučajevi privuku pozornost javnosti, što potencijalno može narušiti povjerenje javnosti.

10 Potrebno je napomenuti da u nekim državama članicama (kao što su Francuska i Poljska)

nadležna tijela provode dodatan nadzor nad izjavama članova institucija na temelju nacionalnog zakonodavstva.

22

Nepotpune i nejasne politike o darovima i reprezentaciji

51 U skladu sa smjernicama OECD-a institucije bi trebale rješavati slučajeve potencijalnog sukoba interesa koji proizlazi iz darova i povlastica. To uključuje uspostavljanje administrativnog postupka za kontrolu nad darovima i pogodnostima, na primjer definiranjem prihvatljivih i neprihvatljivih darova, te za prihvaćanje određenih vrsta darova u ime institucije11.

52 Institucije nad kojima je provedena revizija općenito su uspostavile dobre politike u pogledu darova i reprezentacije za osoblje i članove (vidi dio A priloga I.). Tim su politikama obuhvaćeni zahtjevi iz članka 11. Pravilnika o osoblju, u kojemu se propisuju pravila o prihvaćanju priznanja, odlikovanja, usluga, darova ili plaćanja bilo koje vrste te u kojemu su pružena dodatna objašnjenja. Za članove Komisije i predsjednika Europskog vijeća relevantni kodeksi ponašanja uključuju odredbe o darovima i drugim povlasticama. Za zastupnike u Europskom parlamentu te su politike detaljnije određene u provedbenim mjerama koje se odnose na njihov kodeks ponašanja12.

53 Međutim, te politike imaju nedostatke te su u nekim slučajevima nejasne, stoga bi ih se moglo poboljšati u nekim područjima (vidi okvir 3.).

11 Upravljanje sukobom interesa u javnom sektoru, Priručnik, OECD, 2005.

12 Europski parlament, Odluka Predsjedništva o provedbenim mjerama za kodeks ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa (15. travnja 2013.).

23

Okvir 3.

Nedostatci u politikama o darovima i reprezentaciji

Parlament

o U provedbenim odredbama za osoblje ne postoji definicija darova ili ugošćivanja.

o Pravila za osoblje o prihvaćanju darova usredotočena su na vrijednost darova te ne obuhvaćaju okolnosti u kojima se prihvaćanje darova (neovisno o njihovoj vrijednosti) može smatrati narušavanjem neovisnosti.

o Pravila za osoblje o prihvaćanju ugošćivanja nisu utvrđena.

o Ne postoje pravila za osoblje o prihvaćanju darova u ime institucije.

Vijeće

o Osoblje i predsjednika Europskog vijeća pravilima se u načelu potiče da ne primaju darove ni u kakvim okolnostima. Međutim, u pravilima nije dovoljno objašnjeno u kojim se okolnostima prihvaćanje darova (neovisno o njihovoj vrijednosti) može smatrati narušavanjem neovisnosti.

Komisija

o Ne postoji definicija darova i ugošćivanja koje se primjenjuju na članove.

Pravila o zviždanju nisu prilagođena akreditiranim parlamentarnim asistentima

54 Trebali bi postojati djelotvorni institucijski okviri te jasni postupci i kanali za olakšavanje prijavljivanja lošeg postupanja i korupcije13. Zviždači koji postupaju u dobroj vjeri moraju biti zaštićeni od odmazde. U dijelu F priloga I. nalazi se pregled postojećih pravila EU-a u vezi s tim pitanjem.

55 Interna pravila Parlamenta o provedbi članka 22.c Pravilnika o osoblju o zviždanju sadržavaju odredbe o savjetovanju, pomoći i zaštitnim mjerama za zviždače. Ta pravila vrijede za sve članove osoblja, uključujući akreditirane parlamentarne asistente zastupnika u Europskom parlamentu.

13 Zaštita zviždača: poticanje podnošenja prijava, smjernice u okviru inicijative CleanGovBiz,

OECD, 2012.

24

56 Priroda rada akreditiranih parlamentarnih asistenata razlikuje se od prirode rada drugih članova osoblja: drugačiji je postupak njihova zapošljavanja te ih izravno zapošljavaju zastupnici u Europskom parlamentu. U skladu s internim pravilima Parlamenta, članovi osoblja koji su prijavili nepravilnost mogu biti premješteni na drugo radno mjesto, što je oblik zaštitne mjere. Međutim, u pravilima o zviždanju ne navode se zaštitne mjere kojima se u obzir uzima posebnost položaja akreditiranih parlamentarnih asistenata.

Odredbe o obvezama zastupnika u Europskom parlamentu nakon isteka mandata manje su opsežne

57 U dokumentu OECD-a o dobrim praksama u pogledu obveza nakon odlaska iz javne službe14 navodi se da bi sustavi u pogledu obveza nakon odlaska iz službe trebali biti operativni u svim subjektima kojima su djelatnosti nakon odlaska iz službe stvarni ili potencijalni problem. To se odnosi i na situacije u kojima osoba koja još obavlja službu te pregovara o predviđenim djelatnostima nakon odlaska iz službe. U dijelu D priloga I. nalazi se pregled glavnih obilježja postojećih pravila o obvezama nakon odlaska iz službe i isteka mandata u institucijama EU-a. S obzirom na to da ne postoje procjene o neetičkom postupanju bivših članova osoblja i zastupnika, razlike navedene u nastavku nisu opravdane.

58 U sklopu etičkog okvira za osoblje su utvrđene odredbe koje se odnose na djelatnosti nakon odlaska iz službe, a posebno određene odredbe o razdoblju mirovanja. Dužnosnici koji u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe namjeravaju započeti s obavljanjem profesionalne djelatnosti dužni su o tome obavijestiti matičnu instituciju, koja može odobriti ili odbiti novu djelatnost.

59 Bivšim višim dužnosnicima tijelo za imenovanje tijekom 12 mjeseci nakon odlaska iz službe zabranjuje vršiti aktivnosti lobiranja u odnosu na osoblje svoje bivše institucije ili zastupati interese poduzeća, klijenata ili poslodavaca za koje su bili odgovorni u zadnje tri godine službe. U određenim slučajevima institucija može produljiti to razdoblje s 12 mjeseci na najviše 24 mjeseca.

60 Odredbe o obvezama nakon odlaska iz službe za povjerenike Komisije utvrđene su u njihovu kodeksu ponašanja. Ako bivši povjerenici Komisije tijekom 24 mjeseca (36 mjeseci za predsjednika) nakon odlaska s dužnosti namjeravaju započeti profesionalnu djelatnost, oni moraju o tome obavijestiti kolegij. Komisija procjenjuje je li planirana djelatnost u

14 Dobre prakse za sprječavanje sukoba interesa nakon odlaska iz javne službe, OECD, 2010.

25

skladu s obvezom časnog i diskretnog ponašanja. U slučajevima u kojima se planirana djelatnost odnosi na portfelj bivšeg člana, Komisija je obvezna savjetovati se s Neovisnim etičkim povjerenstvom.

61 Bivši zastupnici u Europskom parlamentu koji su uključeni u aktivnosti lobiranja i reprezentacije povezane s EU-om dužni su u skladu s člankom 6. kodeksa ponašanja obavijestiti Parlament o takvim aktivnostima te se na njih primjenjuju ograničenja u pogledu ostvarivanja pogodnosti na koje imaju pravo kao bivši zastupnici u Europskom parlamentu (npr. doživotna propusnica). Ne postoje druga ograničenja u pogledu djelatnosti zastupnika u Europskom parlamentu nakon isteka mandata niti su bivši članovi obvezni Parlamentu prijavljivati bilo kakve druge djelatnosti.

62 Priroda mandata i dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu razlikuje se od prirode mandata i dužnosti predsjednika Vijeća i povjerenika Komisije, prije svega zbog toga što zastupnike izravno biraju građani. Međutim, s obzirom na to da zastupnici u Europskom parlamentu rade na zakonodavstvu koje bi moglo izravno utjecati na grane industrije s kojima oni mogu biti povezani s obzirom na svoje porijeklo i prethodne djelatnosti, oni se mogu naći u situaciji sukoba interesa.

63 U skladu s kodeksom ponašanja predsjedniku Vijeća zabranjeno je tijekom 18 mjeseci nakon isteka mandata vršiti aktivnosti lobiranja u odnosu na osoblje ili članove institucija EU-a. Tijekom istog razdoblja predsjednik Vijeća također mora obavijestiti glavnog tajnika Vijeća o bilo kakvoj profesionalnoj djelatnosti koju namjerava obavljati, i to najmanje četiri tjedna unaprijed.

U etičkim okvirima institucija nad kojima je provedena revizija postoje područja koja bi se mogla uskladiti te primjeri dobre prakse

64 Institucije nad kojima je provedena revizija imaju različite etičke okvire. To je zato što se ne bave istim djelatnostima, ali i zato što su rizici svojstveni obavljanju njihovih dužnosti različiti u mnogim područjima. Međutim, u mnogim područjima postoje dobri razlozi za uspostavu međuinstitucijski usklađenog pristupa rješavanju etičkih pitanja. Na primjer, predodžba javnosti o institucijama EU-a slična je, osoblje institucija ima isti pravni status, a moguće je i premještanje osoblja iz jedne u drugu instituciju.

26

Politike o darovima i reprezentaciji

65 Iako politike o darovima i reprezentaciji među institucijama nad kojima je provedena revizija imaju slična glavna obilježja, Sud je utvrdio neke razlike koje nisu opravdane ni prirodom djelatnosti tih institucija ni uključenim rizicima (vidi okvir 4.).

Okvir 4.

Primjer neujednačenih pravila o darovima i reprezentaciji

Definicija darova i ugošćivanja

Članak 11. Pravilnika o osoblju ne sadržava definiciju „darova” ili „ugošćivanja”.

Komisija i Vijeće u svojim provedbenim odredbama za osoblje definiraju darove i ugošćivanje na sljedeći način: „novčani iznos ili drugi fizički predmet ili mogućnost besplatnog sudjelovanja u događajima koji su otvoreni za javnost ili su privatne naravi, koji su dostupni samo uz plaćanje i imaju određenu vrijednost (kao što su besplatne ulaznice za sportske događaje, koncerte, kazalište, konferencije itd.), ili bilo kakva druga povlastica s novčanom vrijednošću kao što su troškovi prijevoza”.

Parlament u provedbenoj odredbi koja se primjenjuje na zastupnike u Europskom parlamentu definira darove kao „svaki poseban materijalni predmet (ili više njih) koji se sastoji od jednog ili više dijelova kojega je jednom članu u jednoj prilici dao jedan donator”.

Vrijednosti prihvatljivih darova

Članovi osoblja Komisije i Vijeća mogu bez prethodnog dopuštenja prihvatiti darove u vrijednosti manjoj od 50 eura. Ako prethodno ishode dopuštenje, mogu prihvatiti darove u vrijednosti od 50 do 150 eura. Darovi vrijedni više od 150 eura ne smiju se prihvatiti ni u kakvim okolnostima.

Međutim, članovi osoblja Parlamenta mogu bez prethodnog traženja dopuštenja prihvatiti darove u vrijednosti manjoj od 100 eura. Za darove u vrijednosti većoj od 100 eura potrebno im je prethodno dopuštenje.

Politike o vanjskim djelatnostima za osoblje

66 Podložno odobrenju, osoblju EU-a dopušteno je obavljati djelatnosti u privatnom životu izvan posla. U nekim slučajevima mogu prihvatiti plaćanje za takve djelatnosti. Međutim, iznos koji mogu zakonito primiti razlikuje se među institucijama (vidi dio B priloga I.). Osoblje Parlamenta ne smije prihvatiti nikakvo drugo plaćanje osim naknade za troškove koji su izravno ili neizravno nastali u okviru obavljanja vanjske djelatnosti. Članovi osoblja u Vijeću ne smiju primiti više od 5 000 eura za vanjske djelatnosti u

27

dotičnoj godini. U Komisiji je utvrđena godišnja gornja granica za neto naknade za osoblje (10 000 eura). U slučaju prekoračenja te gornje granice takva je vanjska djelatnost zabranjena.

Izjave članova o interesima i djelatnostima članova obitelji

67 U skladu s predmetnim kodeksom ponašanja zastupnici u Europskom parlamentu dužni su podnijeti izjavu o svojim osobnim financijskim interesima i djelatnostima. Zastupnici u Europskom parlamentu u izjavama su dužni navesti financijske interese članova svoje obitelji samo ako smatraju da bi takvi interesi mogli utjecati na obavljanje njihovih dužnosti i da ne mogu na bilo koji drugi način riješiti sukob interesa. Isto vrijedi za izjave o profesionalnoj djelatnosti članova obitelji zastupnika u Europskom parlamentu.

68 Suprotno tomu, članovi Komisije15 i predsjednik Europskog vijeća dužni su prijaviti informacije o financijskim interesima i profesionalnoj djelatnosti supružnika i partnera.

Posebne i praktične smjernice dostupne u Komisiji

69 Sud je ispitivanjem etičkih okvira utvrdio da postoje brojni slučajevi u kojima određena institucija ima razvijenija i jasnija pravila ili smjernice o određenim aspektima etičkih zahtjeva.

70 U Komisiji, koja je najveća institucija, situacija je najraznolikija u pogledu etičkih pitanja. Komisija je u mnogim slučajevima izradila konkretnije i jasnije smjernice, posebno za osoblje. Neki su GU-ovi izradili posebne kodekse ponašanja i dodatne postupke koji služe za bolje rješavanje čestih situacija i rizika na razini cijele Komisije.

71 Među GU-ovima koje je Sud ispitao GU COMP ima najdetaljnije smjernice i dodatne postupke. Konkretno, u kodeksu ponašanja tog GU-a uveden je koncept opće primjenjivih „izjava za pojedine slučajeve” i „posebnih izjava o inspekciji” za inspekcije u području suzbijanja monopola i području spajanja. Vodič za područje etike GU-a AGRI također uključuje smjernice, primjere i objašnjenja u pogledu etičkih zahtjeva, iako je Sud u okviru 2. ukazao na neka ograničenja.

15 U Komisiji bi izjava također trebala uključivati financijske interese maloljetne djece ako postoji

sumnja da su sposobna prouzročiti situaciju sukoba interesa. Vidi članak 3. stavak 4. točku (a) kodeksa ponašanja za povjerenike Komisije.

28

72 Osim posebnih smjernica koje su izdali GU-ovi, Komisija je izradila opsežna objašnjenja i primjere iz stvarnog života koji su dostupni na njezinoj internoj internetskoj stranici za potrebe savjetovanja. Ti primjeri obuhvaćaju teme kao što su vanjske djelatnosti, zaposlenje supružnika te darovi i ugošćivanje.

Etički odbor za članove Komisije

73 Parlament i Komisija uspostavili su odbore koji mogu savjetovati predsjednike tih dviju institucija o primjeni kodeksa ponašanja za članove. Na razini Parlamenta taj se odbor naziva savjetodavni odbor o ponašanju članova, a na razini Komisije Neovisni etički odbor.

74 Savjetodavni odbor o ponašanju članova sastoji se od pet zastupnika u Europskom parlamentu koji su članovi Odbora za ustavna pitanja Parlamenta i njegova Odbora za pravna pitanja. Neovisni etički odbor Komisije sastoji se od triju osoba odabranih na temelju kvalifikacija, iskustva, neovisnosti i profesionalnih kvaliteta. Sastav takvih odbora može utjecati na percipiranu objektivnost i neovisnost.

Posebne politike o borbi protiv uznemiravanja za slučajeve koji uključuju zastupnike u Parlamentu

75 Parlament je uspostavio zasebnu politiku za slučajeve koji uključuju prijave o uznemiravanju protiv zastupnika u Europskom parlamentu. Tom se politikom pružaju jasan postupak i zaštitne mjere za svakog potencijalnog podnositelja prijave u takvim osjetljivim slučajevima16.

Jasan tekst politika o borbi protiv uznemiravanja za osoblje

76 Kao što je opisano u dijelu E priloga I., sve institucije nad kojima je provedena revizija imale su uspostavljene dobre politike o borbi protiv uznemiravanja. U okviru 5. Sud je istaknuo provedbene odredbe u okviru politika o suzbijanju uznemiravanja koje su posebno jasne i širokog opsega.

16 Vodič za zastupnike o borbi protiv uznemiravanja (vidi bilješku 7.).

29

Okvir 5.

Primjeri jasnog teksta u politikama o borbi protiv uznemiravanja

U okviru politike Parlamenta o borbi protiv uznemiravanja pruženi su praktični opisni primjeri uznemiravanja.

U okviru politike Vijeća o borbi protiv uznemiravanja navode se suvremena sredstva uznemiravanja, kao što su internet i e-pošta.

U okviru politike Komisije o borbi protiv uznemiravanja izričito se navodi da je zahtjeve za pomoć potrebno riješiti u najkraćem mogućem roku.

Politika Komisije jasno upućuje na Pravilnik o osoblju u pogledu utvrđivanja mogućih sankcija.

Rezultati ankete upućuju na mješovito stanje u pogledu razine upoznatosti osoblja s etičkim pitanjima i predodžbe osoblja o etičkim pitanjima

77 Kao što je navedeno u odlomku 13., institucije koje nastoje održati visoke etičke standarde ne mogu se oslanjati samo na pravila i mehanizme provedbe. Umjesto toga, svoje ambicije moraju poduprijeti razvijanjem odgovarajuće kulture integriteta. Takvu kulturu moguće je razviti samo ako osobe koje rade za instituciju imaju potrebne vještine i znanja u području etike i ako vjeruju da je institucija predana etičkom djelovanju. Ovo prvo institucije mogu postići odgovarajućim osposobljavanjem i usmjeravanjem, a drugo dobrim vodstvom te transparentnom i sustavnom primjenom etičkog okvira u praksi. Kao što je objašnjeno u odlomku 16., ova je revizija prije svega bila usmjerena na etičke okvire institucija EU-a. Načini na koje su Parlament, Vijeće i Komisija proveli svoje etičke okvire nisu obuhvaćeni opsegom rada Suda. Međutim, Sud je proveo anketu na reprezentativnom uzorku osoblja u trima institucijama kako bi procijenio razinu upoznatosti osoblja s etičkim okvirima te predodžbu osoblja o etičkim okvirima (vidi odlomak 23. i prilog II.). Iako rezultati ankete nisu izravni revizijski dokazi, oni su pokazatelj mišljenja članova osoblja o vlastitim stavovima i sposobnostima te stavovima i sposobnostima njihovih kolega te načina na koji etički okvir njihove matične institucije funkcionira u praksi. Sud u sljedećim odlomcima pruža analizu tih rezultata.

78 Rezultati ankete upućuju na mješovito stanje. Sud je utvrdio da gotovo svi anketirani članovi osoblja smatraju da bi prepoznali neetičko postupanje kada bi mu svjedočili (vidi sliku 2.), što pokazuje da procjenjuju da je njihov vlastiti „instinkt” u pogledu etičkih pitanja na visokoj razini. Međutim, samo 23,4 % osoblja smatra da njihovi kolege ne bi

30

oklijevali prijaviti neetičko postupanje svojim nadređenima (vidi odgovore na pitanja 11.1 i 11.3 u anketi u prilogu II.).

Slika 2. – Većina osoblja prepoznaje neetičko postupanje

Izvor: Sud, izvedeni rezultati anketiranja osoblja triju institucija EU-a: odgovori na pitanje 11.1 (vidi rezultate ankete u prilogu II.).

79 Otprilike polovica osoblja ustvrdila je da ima barem dobro znanje o etičkom okviru matične institucije (vidi sliku 3.). To ukazuje na moguće nedostatke u komunikaciji: potrebno je planski pružati informacije o standardima, pravilima, postupcima i praksama koji čine etički okvir institucije. U tom je kontekstu zanimljivo napomenuti da postoje razlike između različitih vrsta radnog mjesta (prema odgovorima koje su naveli najupućeniji su rukovoditelji, a slijede ih administratori) i institucija (osoblje Komisije sigurnije je u svoje znanje u odnosu na osoblje Vijeća i Parlamenta).

U potpunosti se slažemNe slažem se

Slažem seNimalo se ne slažem Ne znam

Rezultati po institucijama

Ukupni rezultati

Rezultati prema radnom mjestuRukovoditelji

AdministratoriAkreditirani

parlamentarni asistentiOstali

Komisija

Vijeće

Parlament

0 % 20 % 40 % 0 % 20 %-20 % 60 % 80 % 100 %

Ukupni rezultati

Rezultati prema radnom mjestu


Rukovoditelji

Administratori

Akreditirani parlamentarni asistenti

Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament

Prepoznajem neetičko postupanje kada mu svjedočim

31

Slika 3. – Otprilike polovica članova osoblja procjenjuje da je dobro ili vrlo dobro upoznata s etičkim okvirom

Izvor: Sud, izvedeni rezultati anketiranja osoblja triju institucija EU-a: odgovori na pitanje 1. (vidi rezultate ankete u prilogu II.).

80 Anketa daje određeni uvid u moguće razloge prilično niske razine upoznatosti s etičkim okvirom. Kao prvo, manje od polovice članova osoblja ustvrdilo je da je pohađalo neki oblik osposobljavanja u području etike u kontekstu svojeg rada za institucije EU-a (vidi sliku 4.). Udio osoblja koje redovito pohađa tečaj osposobljavanje u području etike iznosi samo oko 3 %.

Slika 4. – Manje od polovice članova osoblja pohađalo je tečaj osposobljavanja u području etike


81 Kao drugo, otprilike 70 % osoblja navelo je da etičke smjernice koje im pružaju matične institucije nisu konkretne te da se ne temelje na primjerima iz stvarnog života

-80 % -60 % -40 % -20 % 0 % 20 % 40 % 60 % 80 % 100 %


Ukupni rezultati

Rukovoditelji

Administratori


Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament

Temeljito sam upoznat(a) s etičkim okvirom

Dobro sam upoznat(a) s etičkim okvirom i/ili znam kako mogu saznati više informacija ako je to potrebno

Čuo/la sam za etički okvir, ali sam slabo upoznat(a) s njime

Nisam čuo/la nikakve informacije o etičkom okviru


-100 % -80 % -60 % -40 % -20 % 0 % 20 % 40 % 60 % 80 %

Pohađam redovite tečajeve osposobljavanja u području etike

Pohađao/la sam jednokratno osposobljavanje u području etike

Nisam pohađao/la nikakvo osposobljavanje u području etikeRezultati po institucijama

Ukupni rezultati



parlamentarni asistenti

Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament

32

(vidi sliku 5.). Zanimljivo je da su razlike među trima institucijama (stopa negativnih odgovora u rasponu je od 68,4 % za Komisiju do 76,1 % za Parlament) mnogo manje izražene od razlika prema vrsti radnog mjesta (stopa negativnih odgovora u rasponu je od 41,4 % za rukovoditelje do oko 70 % za osoblje koje nije na rukovodećem položaju). To pokazuje da problem možda nije samo, čak ni uglavnom, u kvaliteti samih smjernica nego i u širenju tih smjernica.

Slika 5. – Manje od trećine članova osoblja navelo je da su etičke smjernice koje im je pružila matična institucija konkretne smjernice koje se temelje na primjerima iz stvarnog života


82 Analiza rezultata ankete upućuje na statistički značajnu povezanost između količine i kvalitete osposobljavanja, dobivenih smjernica i samoprocijenjene razine znanja članova osoblja o etičkim pitanjima (vidi sliku 6.). Vjerojatnije je da će članovi osoblja koji pohađaju veći broj tečajeva osposobljavanja u području etike ili primaju konkretnije etičke smjernice koje se temelje na primjerima iz stvarnog života biti sigurniji u svoje sposobnosti u pogledu etičkih pitanja. Međutim, kao što je navedeno u odlomcima 80. i 81., samo je manji dio članova osoblja naveo da je pohađao tečaj osposobljavanja u području etike ili primio kvalitetne etičke smjernice.

-80 % -60 % -40 % -20 % 0 % 20 % 40 % 60 %

Moja mi institucija pruža posebne etičke smjernice koje se temelje na primjerima iz stvarnog života

Moja mi institucija ne pruža posebne etičke smjernice koje se temelje na primjerima iz stvarnog života


Ukupni rezultati




Komisija

Vijeće

Parlament

33

Slika 6. – Članovi osoblja koji su pohađali tečaj osposobljavanja i kojima su pružene smjernice sigurniji su u svoje sposobnosti u pogledu etičkih pitanja

(a) Osposobljavanje u području etike u odnosu na samoprocjenu znanja o etičkim pitanjima

(b) Posebne etičke smjernice u odnosu na samoprocjenu znanja o etičkim pitanjima

Izvor: Sud, izvedeni rezultati anketiranja osoblja triju institucija EU-a: korelacija između odgovora na pitanja 4. i 9. i pitanja 1. (vidi rezultate ankete u prilogu II.).

Temeljito sam upoznat(a) s etičkim

okvirom

Dobro sam upoznat(a) s etičkim

okvirom i/ili znam gdje mogu saznati

više informacija ako je to potrebno

Čuo(la) sam za etički okvir, ali sam slabo upoznat(a) s njime

Nisam čuo(la) nikakve informacije o etičkom

okviru

3,2 %

50,6 %

36,2 %

10,0 %

Pohađam redovite tečajeve osposobljavanja u području

etike koje održava moja institucija ili služba

Nisam pohađao/la nijedno osposobljavanje u području etike koje je održala moja

institucija ili služba

3,3 %

54,8 %

Pohađao/la sam jednokratno osposobljavanje u području etike koje je održala moja

institucija ili služba 41,9 %

Moja mi institucija pruža posebne etičke

smjernice koje se temelje na primjerima iz

stvarnog života

Moja mi institucija nepruža posebne etičke

smjernice koje se temelje na primjerima

iz stvarnog života

Temeljito sam upoznat(a) s etičkim

okvirom

Dobro sam upoznat(a) s etičkim

okvirom i/ili znam gdje mogu saznati

više informacija ako je to potrebno

Čuo(la) sam za etički okvir, ali sam slabo upoznat(a) s njime

Nisam čuo/la nikakve informacije o etičkom

okviru

29,8 %

70,2 %

3,2 %

50,6 %

36,2 %

10,0 %

34

83 Dok 59 % osoblja smatra da je etička kultura njihove matične institucije na visokoj razini, a 51 % da njihova matična institucija poštuje zahtjeve iz vlastitih politika o etici i integritetu17, otprilike 59 % osoblja navelo je da ne zna rješava li njihova matična institucija prijave povezane s etičkim pitanjima na odgovarajući način. Veći je broj onih (24 % osoblja) koji vjeruju da njihova matična institucija postupa s etičkim problemima na odgovarajući način od onih koji smatraju suprotno (17 % osoblja) (vidi sliku 7.).

Slika 7. – Većina osoblja ne zna postupa li njihova matična institucija na odgovarajući način s etičkim problemima

Izvor: Sud, izvedeni rezultati anketiranja osoblja triju institucija EU-a: odgovori na pitanje 11.12. (vidi rezultate ankete u prilogu II.).

84 Sud je utvrdio da osoblje nije sklono prijavljivanju etičkih problema. Dok bi se otprilike polovica članova osoblja osjećala sigurno kada bi prijavila neetičko postupanje, samo otprilike trećina članova osoblja smatra da su oni koji ih prijave zaštićeni (vidi sliku 8.). U oba je slučaja kod jedne skupine osoblja – akreditiranih parlamentarnih asistenata – bilo znatno više negativnih odgovora. Moguće je da je slabiji osjećaj sigurnosti u slučaju prijave nekog etičkog problema koju podnesu akreditirani parlamentarni asistenti povezan s činjenicom da su njihovi ugovori o radu privremeni i da je budući razvoj njihovih karijera ovisan o zastupnicima u Europskom parlamentu kojima su asistenti. To također ide u prilog opažanjima u odlomcima 54. – 56.

17 Odgovori na anketna pitanja 11.9. i 11.10., vidi rezultate ankete u prilogu II.

Ukupni rezultati



Rukovoditelji



Komisija

Vijeće

Parlament

0 % 20 % 40 % 0 % 20 % 40 % 60 %-20 %-40 %

Ukupni rezultati



Rukovoditelji

Administratori


Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament



Sva prijavljena etička pitanja rješavaju se na odgovarajući način

35

Slika 8. – Osjećaj sigurnosti u slučaju prijavljivanja nekog etičkog problema na niskoj je razini:

(a) otprilike polovica osoblja osjećala bi se sigurno kada bi prijavila neki etički problem

(b) samo trećina osoblja smatra da su osobe koje prijave neki etički problem zaštićene

Izvor: Sud, izvedeni rezultati anketiranja osoblja triju institucija EU-a: odgovori na pitanja 11.2. i 11.5. (vidi rezultate ankete u prilogu II.).

85 Razlog nevoljkosti osoblja da prijave etičke probleme možda leži u nedostatku znanja o odgovarajućim postupcima i zaštitnim mjerama. Otprilike 55 % članova osoblja ustvrdilo je da je čulo o postojanju mogućih načina prijave neetičkog postupanja, ali da je slabo upoznato s njima. Njih 14 % izjavilo je da nije čulo o postojanju nijednog mogućeg načina prijavljivanja neetičkog postupanja (vidi sliku 9.).

0 % 20 % 40 % 0 % 20 %60 %-20 %-40 %

Ukupni rezultati



Rukovoditelji

Administratori


Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament

Ukupni rezultati



Rukovoditelji

AdministratoriAkreditirani parlamentarni asistenti

Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament



80 %-60 %

Osjećao/la bih se sigurno kada bih prijavio/la neki etički problem

Rukovoditelji



Komisija

Vijeće

Parlament

Ukupni rezultati





Administratori


Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament

Ukupni rezultati



0 % 20 % 40 % 0 % 20 %60 %-20 %-40 % 80 % 40 % 60 %

Osoblje koje podnosi prijave u vezi s etičkim pitanjima zaštićeno je

36

Slika 9. – Gotovo 70 % članova osoblja slabo je ili nimalo upoznato s načinima prijavljivanja neetičkog postupanja


-80 % -60 % -40 % -20 % 0 % 20 % 40 % 60 % 80 %

Rukovoditelji

Administratori


Ostali

Komisija

Vijeće

Parlament

Ukupni rezultati


Temeljito sam upoznat(a) s mogućim načinima prijavljivanja neetičkog postupanja

Dobro sam upoznat(a) s mogućim načinima prijavljivanja neetičkog postupanja i/ili znam kako mogu saznati više informacija ako je to potrebno

Čuo/la sam informacije o mogućim načinima prijavljivanja neetičkog postupanja, ali sam slabo upoznat(a) s njima

Nisam čuo/la informacije ni o jednom mogućem načinu prijavljivanja neetičkog postupanja


37

Zaključci i preporuke 86 Svako neetičko postupanje osoblja i članova institucija i tijela EU-a izaziva veliko zanimanje javnosti i narušava povjerenje u institucije EU-a. Svaki nedostatak u tom pogledu može dovesti do narušavanja ugleda EU-a i njegovih institucija. Neetičko postupanje također je povezano s rizikom od korupcije i prijevare (vidi odlomke 06. i 07.).

87 Sud je zaključio da su institucije nad kojima je provedena revizija u velikoj mjeri uspostavile odgovarajuće etičke okvire za osoblje i članove, ali i da ima prostora za poboljšanja u vidu utvrđivanja pravnih zahtjeva i postupaka za njihovu provedbu (što uključuje mehanizme istrage i sankcioniranja). Sud je utvrdio da ne postoji zajednički etički okvir EU-a kojim bi se uredio rad predstavnika država članica u Vijeću (vidi odlomke 24. – 31.).

88 Sud je utvrdio nekoliko nedostataka (od kojih ne postoje svi u svim institucijama nad kojima je provedena revizija) u vezi sa strategijama o etici (vidi odlomke 33. – 38.), postupcima provjere, kriterijima procjene i smjernicama o kriterijima za osoblje (vidi odlomke 39. – 45.), nadzorom nad izjavama članova (vidi odlomke 46. – 50.), politikama o darovima i reprezentaciji (vidi odlomke 51. i 59.), pravilima o zviždanju za akreditirane parlamentarne asistente (vidi odlomke 54. – 56.) te odredbama o obvezama nakon odlaska iz službe za zastupnike u Europskom parlamentu (vidi odlomke 57. – 63.).

38

1. preporuka – Potrebno je poboljšati etičke okvire

Institucije nad kojima je provedena revizija trebale bi pronaći rješenja za prethodno navedene nedostatke u svojim etičkim okvirima na sljedeći način:

(1) izradom općih strategija o etici (Parlament i Vijeće)

(2) formaliziranjem postupaka za provjere izjava i izradom jasnijih smjernica o kriterijima procjene za osoblje (Parlament, Vijeće i Komisija)

(3) pojačanim nadzorom nad izjavama članova uspostavom pisanih standardnih postupaka za provjere točnosti i cjelovitosti informacija (Parlament i Komisija)

(4) jasnijim politikama o darovima i reprezentaciji te povećanjem njihova opsega (Parlament (za osoblje), Vijeće (za osoblje i predsjednika Europskog Vijeća) i Komisija (za članove))

(5) prilagodbom pravila o zviždanju za akreditirane parlamentarne asistente kako bi ona bolje odražavala posebnu i zavisnu prirodu njihovih radnih mjesta (Parlament) te

(6) poboljšanjem odredbi o obvezama nakon isteka mandata za zastupnike u Europskom parlamentu (Parlament).

Preporučeni rok: 2020.

89 Institucije nad kojima je provedena revizija imaju različite etičke okvire jer su rizici svojstveni obavljanju njihovih dužnosti različiti u mnogim područjima. Međutim, u određenim područjima postoje dobri razlozi za uspostavu međuinstitucijski usklađenog pristupa rješavanju etičkih pitanja. Ta područja uključuju odredbe kojima se uređuju politike o darovima i reprezentaciji, politike o vanjskim djelatnostima za osoblje i izjave u vezi s djelatnostima supružnika i partnera članova (vidi odlomke 64. – 68.). Sud je također utvrdio primjere dobre prakse (vidi odlomke 69. – 76.).

39

2. preporuka – Potrebno je surađivati na usklađivanju elemenata etičkog okvira te uložiti dodatne napore u razmjenu dobre prakse u pogledu etičkih pitanja

Institucije nad kojima je provedena revizija trebale bi surađivati na usklađivanju etičkih okvira, stavljajući poseban naglasak na:

(1) definicije darova i njihove najviše prihvatljive vrijednosti

(2) gornje granice za dopuštene naknade članovima osoblja za vanjske djelatnosti te

(3) informacije koje članovi trebaju prijaviti u vezi s interesima članova svoje obitelji i djelatnostima supružnika i partnera.

Institucije nad kojima je provedena revizija potiču se da, posebice u okviru međuinstitucijskih foruma, ulože dodatne napore u razmjenu dobre prakse.


90 Etički okvir može dobro funkcionirati samo ako osobe koje rade za određenu instituciju imaju potrebne vještine i znanja za njegovu primjenu i ako vjeruju da je institucija predana etičkom djelovanju. Anketa pokazuje mješovite rezultate u vezi s razinom upoznatosti osoblja s etičkim pitanjima i predodžbom osoblja o njima (vidi odlomke 77. – 85.). Međutim, rezultati se razlikuju među institucijama i kategorijama osoblja. Sud je također utvrdio sljedeće:

(1) većina osoblja prepoznaje neetičko postupanje

(2) otprilike polovica članova osoblja procijenila je da je „dobro” ili „vrlo dobro” upoznata s etičkim okvirima

(3) manje od polovice članova osoblja navelo je da je pohađalo tečaj osposobljavanja u području etike

(4) manje od trećine članova osoblja navelo je da su etičke smjernice koje je im je pružila matična institucija konkretne smjernice koje se temelje na primjerima iz stvarnog života

(5) članovi osoblja koji su pohađali osposobljavanje u području etike i primili konkretne etičke smjernice koje se temelje na primjerima iz stvarnog života u većoj su mjeri sigurni u svoje sposobnosti u vezi s etičkim pitanjima

40

(6) većina osoblja ne zna postupa li njihova matična institucija na odgovarajući način s etičkim problemima

(7) osjećaj sigurnosti u slučaju prijavljivanja nekog etičkog problema na niskoj je razini. Dok bi se otprilike polovica članova osoblja osjećala sigurno kada bi prijavila neki etički problem, samo trećina smatra da su oni koji ih prijave zaštićeni te

(8) gotovo 70 % članova osoblja slabo je ili nimalo upoznato s načinima prijavljivanja neetičkog postupanja.

3. preporuka – Potrebno je poboljšati razinu upoznatosti osoblja s etičkim okvirom i kulturom te njihovu predodžbu o tim pitanjima

Institucije nad kojima je provedena revizija trebale bi poboljšati razinu upoznatosti svojeg osoblja s etičkim okvirom i kulturom te njihovu predodžbu o tim pitanjima. Rezultati ankete pokazuju da se to može postići na način da se osposobljavanjem u području etike obuhvate praktične smjernice koje se temelje na primjerima iz stvarnog života te da se poboljša komunikacija s osobljem o etičkim pitanjima. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na upućenost članova osoblja u načine prijave svih slučajeva koji se odnose na neetičko postupanje te na postizanje više razine njihova osjećaja sigurnosti.


Revizorski sud usvojio je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 4. srpnja 2019.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne predsjednik

41

Prilozi

Prilog I. – Glavna obilježja postojećih etičkih okvira

Dio A – Darovi i reprezentacija18

OSOBLJE

U Pravilniku o osoblju19 navodi se da dužnosnik ne smije prihvatiti nikakvu uslugu, dar ili plaćanje iz izvora izvan institucije bez njezina dopuštenja. Darovi u novcu ne smiju se prihvaćati ni u kakvim okolnostima. Institucije nad kojima je provedena revizija utvrđuju vrijednosne pragove kako bi odredile prihvatljive darove i utvrdile u kojim slučajevima nije potrebno ishoditi dopuštenje.

Vijeće Parlament Komisija

Prihvatljivi darovi za koje nije potrebno dopuštenje

U vrijednosti manjoj od 50 eura



Prihvatljivi darovi za koje je potrebno prethodno dopuštenje

U vrijednosti od 50 do 150 eura

U vrijednosti većoj od 100 eura

U vrijednosti od 50 do 150 eura

Neprihvatljivi darovi (koje treba odbiti)

U vrijednosti većoj od 150 eura Nije primjenjivo U vrijednosti većoj

od 150 eura

Dopuštenje također nije potrebno ishoditi za, na primjer, usluge i/ili pozive na ručkove, večere i prijeme u okviru kojih članovi osoblja sudjeluju u interesu službe uz prethodno dopuštenje njihova nadređenog u hijerarhiji ili drugog odgovarajućeg

18 Darovi i reprezentacija podrazumijevaju novčane iznose ili druge fizičke predmete koji se nude

bez ikakve naknade ili mogućnost besplatnog sudjelovanja u događajima koji su dostupni samo uz plaćanje. To obuhvaća ponude u obliku ugošćivanja, uključujući hranu, piće, obroke i smještaj.

19 Za članove osoblja koji nisu dužnosnici u Uvjetima zaposlenja ostalih službenika (CEOS) utvrđeni su slični zahtjevi. Institucije dopunjuju te odredbe donošenjem detaljnijih provedbenih pravila.

42

tijela. U Vijeću i Komisiji odobreni putni nalog ili izjava o troškovima za službeno putovanje smatra se dopuštenjem za prihvaćanje bilo kakvih ponuda ugošćivanja navedenih u rasporedu putovanja. Kada su članovi osoblja spriječeni odbiti dar, mogu ga donirati dobrotvornoj organizaciji (u slučaju Komisije ga mogu poslati matičnoj instituciji u svrhe donacije). Institucije vode registar koji sadržava sve relevantne informacije o darovima i reprezentaciji za koje je potrebno dopuštenje te o darovima koji se šalju instituciji u svrhu donacije.

ČLANOVI

Pitanja u pogledu darova i ugošćivanja uređena su u kodeksima ponašanja za članove institucija nad kojima je provedena revizija. Darovi mogu biti prihvaćeni ako ne prelaze vrijednosni prag od 150 eura za povjerenike Komisije i zastupnike u Europskom parlamentu. U slučaju predsjednika Europskog vijeća svaki dar čija vrijednost prelazi 150 eura postaje vlasništvo institucije. Članovi se smiju koristiti takvim darovima tijekom svojega mandata. Darovi se mogu donirati u dobrotvorne svrhe ili pohraniti i izložiti u institucijama. Institucije vode sveobuhvatni javni registar (na razini uprave i/ili predsjedništva) o primljenim darovima čija vrijednost prelazi vrijednosni prag.

Dio B – Vanjske djelatnosti i poslovi20

OSOBLJE

U Pravilniku o osoblju navodi se da članovi osoblja moraju od institucije tražiti prethodno dopuštenje za obavljanje bilo kakve plaćene ili neplaćene vanjske djelatnosti ili za obavljanje bilo kakvog posla izvan Unije. U slučaju Parlamenta i Vijeća dopuštenje bi trebalo biti odobreno na najviše jednu godinu te se može obnoviti. Članovi osoblja moraju podnijeti zahtjev za takvo dopuštenje preko svojih nadređenih u hijerarhiji. Institucije nad kojima je provedena revizija imaju uspostavljene odredbe kojima se općenito utvrđuje u kojim se slučajevima dopuštenje treba odobriti odnosno odbiti. Posebne odredbe primjenjuju se na dužnosnike na dopustu za osobne potrebe i dužnosnike koji rade u nepunom radnom vremenu, a koji su izabrani ili imenovani na javnu dužnost.

20 To su djelatnosti i poslovi, plaćeni ili neplaćeni, koje dužnosnici ili članovi obavljaju izvan

opsega svojih dužnosti. Pojam se odnosi na aktivnosti profesionalne prirode ili na aktivnosti za koje se razumno može smatrati da nisu aktivnosti koje se obavljaju u slobodno vrijeme.

43

Dopuštene djelatnosti ili poslovi Dopuštenje se obično odobrava za djelatnosti i poslove koji:

o ne dovode do stvarnog ili mogućeg sukoba interesa (te ne utječu na nepristranost i objektivnost) s obzirom na dužnosti člana osoblja

o ne štete interesima i ugledu institucije ili aktivnostima EU-a ili nisu nespojivi s njima

o ne narušavaju sposobnost člana osoblja za rad u instituciji te o nisu takve prirode da se njima stvara prihod.

Nedopuštene djelatnosti ili poslovi Dopuštenje se obično odbija za djelatnosti i poslove koji:

o čine regulirana plaćena zanimanja (kao što su arhitekt, odvjetnik, računovođa, tumač/prevoditelj, liječnik itd.)21

o se ostvaruju na temelju radnog odnosa s trećom stranom, osim obrazovnih aktivnosti22 te

o uključuju savjetovanje, zastupanje interesa ili lobiranje u odnosu na EU ili se odnose na aktivnosti EU-a.

Vijeće i Komisija utvrđuju određeni godišnji vrijednosni prag. Osoblje Parlamenta ne smije prihvatiti nikakvo drugo plaćanje osim naknade za troškove koji su (izravno ili neizravno) nastali u okviru obavljanja dotične djelatnosti.

ČLANOVI

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i kodeksom ponašanja za predsjednika Europskog vijeća i članove Komisije utvrđena je opća zabrana obavljanja bilo kakve plaćene ili neplaćene profesionalne djelatnosti ili posla tijekom služenja mandata. Poslovnik Parlamenta ne sadržava takvu zabranu, ali se u njemu navodi da bi zastupnici u Europskom parlamentu trebali poštovati opće standarde ponašanja pri obavljanju svojih dužnosti. Određene djelatnosti i poslovi dopušteni su, pod uvjetom da su kompatibilni s interesima EU-a te da ne utječu na dostupnost dotičnih članova (npr. tečajevi, seminari, predavanja, druge komunikacijske aktivnosti; počasna radna mjesta u kulturnim, umjetničkim i dobrotvornim zakladama; upravljanje imovinom ili udjelima ili osobnim ili obiteljskim bogatstvom u privatnom svojstvu). Za takve djelatnosti ne postoji postupak davanja odobrenja nego samo zahtjev u skladu s kojim postoji obveza obavješćivanja o tim djelatnostima u izjavi o financijskim interesima. Međutim, članovi Komisije dužni su obavijestiti predsjednika o određenim dopuštenim djelatnostima (kao što su počasna radna mjesta, objavljivanje knjiga i držanje neplaćenih tečajeva).

21 U slučaju Komisije obavlja se procjena za svaki pojedinačni slučaj.

22 ibidem

44

Dio C – Sukob interesa nakon zapošljavanja, ad hoc sukob interesa i sukob interesa povezan s djelatnostima supružnika

OSOBLJE

Prije zapošljavanja potencijalni kandidati trebaju obavijestiti instituciju o bilo kakvom mogućem ili stvarnom sukobu interesa u kojemu bi se mogli naći. Na temelju pruženih informacija, tijelo za imenovanje treba ispitati ima li kandidat bilo kakav osobni interes koji bi mogao narušiti njegovu neovisnost ili je li u bilo kakvom drugom sukobu interesa. Pri obavljanju svojih dužnosti članovi osoblja ne smiju se baviti pitanjima u pogledu kojih imaju bilo kakav izravan ili neizravan osobni interes kojim bi se mogla narušiti njihova neovisnost, što se posebno odnosi na obiteljske i financijske interese. Ako takva situacija nastane, članovi osoblja moraju obavijestiti svoje nadređene u hijerarhiji, koji će poduzeti odgovarajuće mjere. Članovi osoblja također moraju obavijestiti instituciju o trenutačnom zaposlenju svojih supružnika ili partnera, kako bi institucija mogla procijeniti kompatibilnost zaposlenja supružnika ili partnera sa zaposlenjem osoblja.

ČLANOVI

U skladu s kodeksom ponašanja za članove institucija članovi su obvezni podnijeti izjavu o svojim interesima, što uključuje interese supružnika ili partnera članova i njihovu trenutačnu profesionalnu djelatnost. Članovi moraju poduzeti potrebne korake kako bi otklonili sukob interesa te obavijestiti predsjednika matične institucije o svakoj takvoj nastaloj situaciji.

Dio D – Obveze nakon odlaska iz službe i isteka mandata u institucijama EU-a

OSOBLJE

Bivši članovi osoblja podliježu određenim obvezama, od kojih se neke primjenjuju na aktivne dužnosnike. Te su obveze utvrđene u Pravilniku o osoblju te uključuju odredbe koje se odnose na: sukob interesa, neovlašteno otkrivanje informacija, obavljanje profesionalnih djelatnosti, prihvaćanje određenih imenovanja i povlastica, izume te primanje socijalnih davanja i naknada.

Sukob interesa

Kada se dužnosnici nađu u situaciji sukoba interesa, moraju smjesta o tome obavijestiti matičnu instituciju (vidi dio C ovog priloga). To se odnosi i na osoblje koje još obavlja službu, ali koje pregovara o predviđenim djelatnostima nakon odlaska iz službe.

45

Neovlašteno otkrivanje informacija

Dužnosnici ne smiju otkrivati informacije primljene tijekom obavljanja svoje dužnosti, osim ako su te informacije već dostupne javnosti. To se odnosi i na osoblje koje odlazi iz službe u institucijama EU-a.

Obavljanje profesionalnih djelatnosti

Bivši dužnosnici koji u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe namjeravaju započeti obavljati plaćenu ili neplaćenu profesionalnu djelatnost moraju o tome obavijestiti matičnu instituciju. Ako je ta djelatnost povezana s poslom koji je dužnosnik obavljao u zadnje tri godine službe i može biti u suprotnosti sa zakonitim interesima institucije, tijelo za imenovanje može zabraniti dužnosniku obavljanje te djelatnosti ili mu je odobriti uz određene uvjete. Bivši viši dužnosnici podliježu dodatnim posebnim pravilima u pogledu lobiranja u odnosu na osoblje svoje bivše institucije ili zastupanja interesa poduzeća, klijenta ili poslodavca u vezi s pitanjima za koja su bili odgovorni u zadnje tri godine službe.

Prihvaćanje određenih imenovanja i povlastica

Dužnosnik je i nakon odlaska iz službe dužan ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica (npr. priznanja, odlikovanja, usluga, darova ili plaćanja).

Izumi

Svaki izum povezan s radom EU-a koji je dužnosnik stvorio tijekom prve godine nakon prestanka radnog odnosa smatra se izumom koji je stvoren tijekom dužnosnikova obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova.

Primanje socijalnih davanja i naknada

Članovi osoblja koji primaju naknadu za invalidnost ne smiju obavljati plaćenu djelatnost bez prethodnog odobrenja matične institucije. U suprotnome im može biti smanjena mirovinska naknada. Isto vrijedi za naknade koje se odnose na „mirovanje”, „dopust u interesu službe” i „umirovljenje u interesu službe”. Bivši dužnosnici koji obavljaju plaćene djelatnosti nemaju pravo na naknade u okviru sustava EU-a za socijalnu sigurnost.

ČLANOVI

Bivši članovi institucija EU-a podliježu određenim obvezama, od kojih se neke na njih primjenjuju tijekom njihova mandata (npr. neovlašteno otkrivanje informacija). Većina tih obveza proizlazi iz UFEU-a i kodeksa ponašanja za članove institucija. Postoje posebne odredbe kojima se uređuje obavljanje profesionalnih djelatnosti te primanje socijalnih davanja i naknada. Opći zahtjevi u pogledu sukoba interesa (vidi dio C ovog priloga) primjenjuju se i na situacije koje proizlaze iz predviđenih djelatnosti nakon odlaska iz službe.

46

Profesionalne djelatnosti

Parlament Bivši zastupnici u Europskom parlamentu koji su uključeni u aktivnosti lobiranja i reprezentacije koje su povezane s EU-om ne smiju se koristiti pogodnostima koje imaju bivši zastupnici u Europskom parlamentu (npr. doživotna propusnica).

Vijeće Bivši predsjednici Europskog vijeća dužni su i nakon odlaska iz službe ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica. Tijekom 18 mjeseci nakon isteka njihova mandata ne smiju vršiti aktivnosti lobiranja u odnosu na članove institucija EU-a ili njihovo osoblje ili utjecati na njih zastupajući interese poduzeća, klijenata ili poslodavca. Ako bivši predsjednici tijekom 18 mjeseci nakon isteka mandata namjeravaju obavljati profesionalnu djelatnost, o tome moraju pravodobno obavijestiti glavnog tajnika, najmanje četiri tjedna unaprijed ako je to moguće. Glavni tajnik ispituje prirodu planirane profesionalne djelatnosti i, ako se to smatra prikladnim, o tome obavješćuje Vijeće. To nije primjenjivo na slučajeve u kojima bivši predsjednik obavlja javnu dužnost.

Komisija Nakon isteka mandata bivši članovi i dalje su dužni ponašati se kolegijalno te časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica. Unaprijed moraju obavijestiti matičnu instituciju o svim profesionalnim djelatnostima koje namjeravaju početi obavljati nakon isteka njihova mandata (povjerenici Komisije tijekom razdoblja od dvije godine, a predsjednik tijekom razdoblja od tri godine). Ako je planirana profesionalna djelatnost povezana sa sadržajem portfelja bivšeg člana, kolegij može donijeti odluku tek nakon savjetovanja s Neovisnim etičkim povjerenstvom, osim u slučajevima u kojima bivši povjerenici Komisije obavljaju javnu službu. Tijekom dvije godine (tri godine u slučaju bivših predsjednika) nakon isteka njihova mandata ne smiju vršiti aktivnosti lobiranja u odnosu na članove Komisije i njezino osoblje u ime bilo kojeg poduzeća, klijenta ili poslodavca u vezi s pitanjima za koja su tijekom svojeg mandata kao povjerenici Komisije bili odgovorni u okviru svojega portfelja.

Primanje socijalnih davanja i naknada

Parlament Bivši zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na prijelaznu naknadu nakon prestanka obnašanja dužnosti. Ta se naknada ne umanjuje ako preuzmu javnu dužnost i ne postanu viši dužnosnici kojima su povjerene javne ovlasti ili ako su zaposleni u privatnom sektoru. Zastupnici u Europskom parlamentu koji imaju pravo na prijelaznu naknadu i starosnu ili invalidsku mirovinu moraju odabrati koju od tih naknada žele primati. Isplata starosne mirovine obustavlja se za svakog primatelja mirovine koji je ponovno izabran u Parlament. Invalidska mirovina na koju bivši zastupnik u Europskom parlamentu ima pravo na temelju mandata koji je obavljao u drugom parlamentu istodobno s mandatom u Europskom parlamentu prebija se s invalidskom mirovinom koju isplaćuje EU.

47

Vijeće i Komisija Ako bivši predsjednici Europskog vijeća i članovi Komisije obavljaju bilo kakvu plaćenu djelatnost, umanjuje se njihova prijelazna naknada. Pravo na prijelaznu naknadu prestaje vrijediti ako je bivši predsjednik Europskog vijeća ili povjerenik Komisije ponovno imenovan na dužnost u institucijama EU-a, izabran u Parlament, navršio dob za odlazak u mirovinu ili preminuo. Načelo neakumulacije prijelaznih naknada i mirovina primjenjuje se i na članove koji su više puta obnašali javnu dužnost ako je ukupan iznos veći od naknade koju primaju za vrijeme obnašanja dužnosti.

Dio E – Borba protiv uznemiravanja

OSOBLJE

Sve tri institucije obuhvaćene ovim izvješćem utvrdile su ključne elemente politike o borbi protiv uznemiravanja.

Politike o borbi protiv uznemiravanja

U politikama institucija nad kojima je provedena revizija jasno se osuđuje uznemiravanje u svim njegovim oblicima te se navodi da je u tom pogledu nebitan položaj zlostavljača u instituciji. Sve tri institucije uspostavile su odgovarajuće postupke za podnošenje prijava koji su dostupni žrtvama uznemiravanja.

Praćenje i evaluacija

Sve tri institucije u svojim su strateškim dokumentima (u rezoluciji u slučaju Parlamenta) izrazile predanost praćenju i evaluaciji svojih politika o borbi protiv uznemiravanja.

ČLANOVI

Parlament je za svoje zastupnike utvrdio poseban skup pravila i postupaka za borbu protiv uznemiravanja. U ostalim dvjema institucijama (Vijeću i Komisiji) pravila o borbi protiv uznemiravanja koja se primjenjuju na članove (predsjednika Europskog vijeća i povjerenike Komisije) temelje se na općenitijim etičkim obvezama utvrđenima u odgovarajućim kodeksima ponašanja.

48

Dio F – Zviždanje

OSOBLJE

Institucije nad kojima je provedena revizija uspostavile su politike o zviždanju koje obuhvaćaju definiciju zviždanja, načine podnošenja prijave i zaštitne mjere.

ČLANOVI

Na predsjednika Europskog vijeća, zastupnike u Europskom parlamentu i povjerenike Komisije primjenjuju se opće odredbe UFEU-a i kodeksi ponašanja. Za članove ne postoje zaštitne mjere i postupci istovjetni onima za osoblje.

49

Prilog II. – Rezultati ankete

Metodološka bilješka

Sud je nasumično odabrao uzorak osoblja u trima institucijama EU-a koji je podijeljen na temelju dvaju kriterija:

o institucije u kojoj je osoba zaposlena:

o Europski parlament, koji je u vrijeme uzorkovanja zapošljavao 9 764 člana osoblja

o Europsko vijeće i Vijeće Europske unije (za potrebe ankete smatraju se jednom institucijom), koji su u vrijeme uzorkovanja zapošljavali 3 031 člana osoblja

o Europska komisija, koja je u vrijeme uzorkovanja zapošljavala 30 372 člana osoblja

o vrste radnog mjesta:

o rukovoditelj (što uključuje glavne tajnike, glavne direktore, direktore, voditelje kabineta, načelnike odjela i glavne savjetnike)

o administrator (što uključuje osoblje na radnim mjestima u razredu AD bez rukovodećih dužnosti – npr. opće administratore, prevoditelje i pravnike; ugovorne djelatnike funkcijske skupine IV. i upućene nacionalne stručnjake)

o akreditirani parlamentarni asistent – samo u Europskom parlamentu te

o ostalo (što uključuje osoblje na radnim mjestima u razredu AST – npr. više asistente i asistente; osoblje na radnim mjestima u razredu SC – npr. tajnike i činovnike; ugovorne djelatnike funkcijskih skupina I. – III.).

Primjenjujući te kriterije, Sud je sastavio uzorak ispitanika iz deset različitih podskupina osoblja (sve tri institucije imaju tri zajedničke vrste radnog mjesta, dok jedna dodatna vrsta radnog mjesta (akreditirani parlamentarni asistent) postoji samo u Europskom parlamentu).

Ukupno je bilo 798 valjanih odgovora. Ukupna stopa odaziva iznosila je 39 %. Za pojedinačne podskupine stopa odaziva iznosila je između 34 % do 69 %, s izuzetkom kategorije akreditiranih parlamentarnih asistenata u kojoj je stopa odaziva bila 12 %. Brojke u nastavku izvedeni su rezultati ankete. Riječ je o najboljoj procjeni Suda za

50

odgovarajuće kategorije osoblja unutar triju institucija. Pregled glavnih rezultata ankete prikazan je u tablici 2.

Tablica 2. – Pregled glavnih rezultata ankete

Ruk

ovod

itelji

Adm

inis

trato

ri

Akr

editi

rani

pa

rlam

enta

rni

asis

tent

i

Ost

ali

Kom

isija

Vije

će

Parla

men

t

UK

UPN

O

Temeljito sam upoznat(a) s etičkim okvirom 11,5 % 3,2 % 5,1 % 2,0 % 3,7 % 2,0 % 1,8 % 3,2 %

Dobro sam upoznat(a) s etičkim okvirom i/ili znam kako mogu saznati više informacija ako je to potrebno 80,7 % 63,8 % 30,5 % 36,1 % 59,6 % 39,2 % 26,4 % 50,6 %

Čuo/la sam za etički okvir, ali sam slabo upoznat(a) s njime 6,8 % 28,9 % 50,8 % 45,4 % 29,4 % 44,6 % 55,0 % 36,2 %

Nisam čuo/la nikakve informacije o etičkom okviru 1,1 % 4,1 % 13,6 % 16,6 % 7,4 % 14,2 % 16,8 % 10,0 %

Temeljito sam upoznat(a) sa zahtjevima 9,3 % 2,1 % 6,8 % 1,1 % 2,0 % 3,1 % 2,5 % 2,2 %

Dobro sam upoznat(a) sa zahtjevima 49,9 % 26,8 % 39,0 % 16,2 % 25,7 % 20,2 % 18,8 % 23,7 %

Donekle sam upoznat(a) sa zahtjevima i znam kako mogu saznati više informacija 35,8 % 53,2 % 39,0 % 44,8 % 46,5 % 42,3 % 54,5 % 48,0 %

Nisam upoznat(a) sa zahtjevima 5,0 % 17,9 % 15,3 % 37,8 % 25,9 % 34,5 % 24,2 % 26,1 %

























2.6. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima o darovima, plaćanjima, priznanjima i uslugama ugošćenja?

2.7. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima u slučaju kandidiranja za javnu službu i preuzimanja javne dužnosti?

1. Kako biste ocijenili svoje znanje o etičkom okviru koji se primjenjuje unutar vaše institucije?

2.1. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: ponašanjem članova (ovisno o vašoj instituciji: predsjednika Europskog vijeća, europskih povjerenika, zastupnika u Europskom parlamentu)?

2.2. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: izbjegavanjem sukoba interesa?

2.3. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: izjavom o plaćenom zaposlenju supružnika?

2.4. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima o vanjskim djelatnostima?

2.5. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: obvezom povjerljivosti?

51

Ruk

ovod

itelji

Adm

inis

trato

ri

Akr

editi

rani

pa

rlam

enta

rni

asis

tent

i

Ost

ali

Kom

isija

Vije

će

Parla

men

t

UK

UPN

O





























Temeljito sam upoznat(a) s mogućim načinima prijavljivanja neetičnog postupanja 13,4 % 1,8 % 3,4 % 0,2 % 1,7 % 2,7 % 1,5 % 1,7 %

Dobro sam upoznat(a) s mogućim načinima prijavljivanja neetičnog postupanja i/ili znam kako mogu saznati više informacija po potrebi 61,9 % 31,6 % 18,6 % 24,6 % 33,0 % 24,4 % 19,4 % 29,3 %

Čuo/la sam informacije o mogućim načinima prijavljivanja neetičnog postupanja, ali sam slabo upoznat(a) s njima 21,2 % 58,3 % 55,9 % 56,1 % 56,7 % 53,0 % 52,2 % 55,4 %

Nisam čuo/la informacije ni o jednom mogućem načinu prijavljivanja neetičnog postupanja 3,5 % 8,2 % 22,0 % 19,2 % 8,6 % 20,0 % 27,0 % 13,5 %

2.12. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim pravilima u vezi s psihičkim i seksualnim uznemiravanjem?

2.13. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima o prijavljivanju nepravilnosti?

2.14. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: kontaktima s predstavnicima interesnih skupina (lobiranjem)?

3. Kako biste ocijenili svoju upoznatost s mogućim načinima prijavljivanja neetičnog postupanja (postupanje za koje se čini da nije u skladu s etičkim okvirom institucije)?

2.8. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima o ograničenjima nakon odlaska iz službe u institucijama EU-a?

2.9. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima i smjernicama o komunikaciji s javnošću i medijima?

2.10. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima i smjernicama o korištenju društvenim mrežama?

2.11. Jeste li upoznati sa zahtjevima koji se primjenjuju u vezi sa sljedećim: pravilima i smjernicama o korištenju informacijskim i komunikacijskim tehnologijama?

52

Ruk

ovod

itelji

Adm

inis

trato

ri

Akr

editi

rani

pa

rlam

enta

rni

asis

tent

i

Ost

ali

Kom

isija

Vije

će

Parla

men

t

UK

UPN

O

Da, pohađam redovite tečajeve osposobljavanja u području etike 16,6 % 3,0 % 1,7 % 2,3 % 4,1 % 2,9 % 0,8 % 3,3 %

Da, pohađao/la sam jednokratno osposobljavanje u području etike 54,7 % 43,4 % 6,8 % 42,7 % 50,6 % 34,1 % 17,3 % 41,9 %

Ne 28,7 % 53,6 % 91,5 % 55,0 % 45,2 % 63,1 % 81,9 % 54,8 %

Da, smatram da sam na osposobljavanju stekao/la odgovarajuća saznanja 65,5 % 42,7 % 5,1 % 34,6 % 47,5 % 27,4 % 13,7 % 38,4 %

Ne, smatram da moja saznanja o etičkom okviru nisu odgovarajuća 5,8 % 3,7 % 3,4 % 10,4 % 7,3 % 9,5 % 4,4 % 6,8 %

BEZ ODGOVORA 28,7 % 53,6 % 91,5 % 55,0 % 45,2 % 63,1 % 81,9 % 54,8 %

Zato što nisam zainteresiran(a) za etička pitanja 0,0 % 1,7 % 3,4 % 3,2 % 2,8 % 1,8 % 1,2 % 2,4 %

Zato što nisam znao/la da se održava osposobljavanje u području etike 12,1 % 22,4 % 27,1 % 37,3 % 20,7 % 48,2 % 48,0 % 28,8 %

Zato što sam bio/la odviše zauzet(a) 12,9 % 24,5 % 57,6 % 10,4 % 18,5 % 8,0 % 24,6 % 19,2 %

Uprava nije odobrila moju prijavu za pohađanje osposobljavanja u području etike 0,0 % 0,0 % 0,0 % 0,5 % 0,0 % 0,0 % 0,9 % 0,2 %

Drugo (navesti pojedinosti) 3,3 % 3,0 % 3,4 % 2,4 % 1,6 % 2,9 % 6,3 % 2,8 %

BEZ ODGOVORA 71,7 % 48,3 % 8,5 % 46,2 % 56,3 % 39,1 % 19,0 % 46,7 %

Da 40,4 % 28,0 % 25,4 % 18,4 % 26,7 % 22,1 % 16,8 % 24,1 %

Ne 44,8 % 41,6 % 37,3 % 49,1 % 43,0 % 47,7 % 50,0 % 44,9 %

Ne znam 14,8 % 30,4 % 37,3 % 32,5 % 30,3 % 30,2 % 33,2 % 30,9 %

Da 19,1 % 11,9 % 5,1 % 6,2 % 11,4 % 7,4 % 3,6 % 9,4 %

Da, ali samo u pogledu posebnih aspekata mojih dužnosti 25,5 % 14,3 % 8,5 % 12,5 % 14,6 % 13,2 % 11,4 % 13,7 %

Ne 43,6 % 54,2 % 55,9 % 55,9 % 51,7 % 59,7 % 61,8 % 54,5 %

Ne znam 11,8 % 19,6 % 30,5 % 25,5 % 22,3 % 19,7 % 23,3 % 22,4 %

Da 58,6 % 32,7 % 30,5 % 23,7 % 31,6 % 31,2 % 23,9 % 29,8 %

Ne 41,4 % 67,3 % 69,5 % 76,3 % 68,4 % 68,8 % 76,1 % 70,2 %

Dobro sam upoznat(a) s primjenjivim sankcijama 57,6 % 26,9 % 18,6 % 15,6 % 26,7 % 23,4 % 10,9 % 22,9 %

Čuo/la sam za moguće sankcije zbog neetičnog postupanja, ali ne znam o kakvim je sankcijama riječ 39,2 % 64,7 % 64,4 % 65,6 % 60,9 % 66,5 % 72,2 % 63,9 %

Nisam upoznat(a) s kaznama za neetično postupanje 3,3 % 8,5 % 16,9 % 18,8 % 12,4 % 10,1 % 16,9 % 13,2 %

U potpunosti se slažem 44,7 % 36,6 % 39,0 % 21,3 % 32,1 % 27,1 % 25,5 % 30,2 %

Slažem se 50,9 % 60,7 % 55,9 % 69,8 % 63,6 % 62,8 % 65,9 % 64,1 %

Ne slažem se 1,4 % 0,2 % 3,4 % 3,0 % 1,4 % 4,1 % 1,9 % 1,7 %

Nimalo se ne slažem 3,0 % 0,1 % 0,0 % 0,1 % 0,2 % 0,6 % 0,4 % 0,2 %

Ne znam 0,0 % 2,3 % 1,7 % 5,8 % 2,8 % 5,3 % 6,2 % 3,8 %

11.1. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: prepoznajem neetično postupanje kada mu svjedočim.

4. Jeste li pohađali bilo kakvo osposobljavanje u području etike (npr. tečajeve, seminare, sastanke) koje je održala vaša institucija ili služba?

5. Jeste li na osposobljavanju stekli odgovarajuća saznanja o etičkom okviru?

6. Zašto niste pohađali nikakvo osposobljavanje u području etike?

7. Jeste li dužni izjasniti se (jedanput ili na redovitoj osnovi) da ste upoznati s etičkim pravilima kojima podliježete?

8. Jeste li dužni na redovitoj osnovi ustvrditi (izričito ili prešutno) poštujete li primjenjiva etička pravila?

9. Pruža li vaša institucija ili služba smjernice o etičnom postupanju na temelju primjera iz stvarnog života i u okviru razmatranja o tome kako su se određene situacije rješavale u prošlosti i/ili kako bi se trebale rješavati u budućnosti?

10. Jeste li upoznati s posljedicama i sankcijama u slučaju neetičnog postupanja?

53

Ruk

ovod

itelji

Adm

inis

trato

ri

Akr

editi

rani

pa

rlam

enta

rni

asis

tent

i

Ost

ali

Kom

isija

Vije

će

Parla

men

t

UK

UPN

O


Slažem se 55,6 % 45,2 % 20,3 % 34,1 % 38,9 % 43,1 % 40,5 % 39,6 %

Ne slažem se 6,9 % 30,4 % 37,3 % 30,1 % 30,4 % 21,5 % 28,8 % 29,4 %


Ne znam 6,9 % 8,5 % 15,3 % 13,9 % 9,7 % 15,9 % 14,3 % 11,2 %


Slažem se 42,2 % 20,8 % 10,2 % 15,6 % 20,1 % 16,5 % 16,2 % 19,0 %

Ne slažem se 31,1 % 43,9 % 47,5 % 31,1 % 38,4 % 27,0 % 38,9 % 37,7 %


Ne znam 17,1 % 22,8 % 16,9 % 31,0 % 23,5 % 42,9 % 28,0 % 25,9 %


Slažem se 69,0 % 53,9 % 57,6 % 49,5 % 52,3 % 50,1 % 55,2 % 52,8 %

Ne slažem se 4,7 % 9,1 % 11,9 % 12,9 % 11,4 % 10,4 % 8,8 % 10,8 %


Ne znam 4,7 % 18,3 % 16,9 % 24,9 % 20,1 % 25,2 % 20,5 % 20,6 %


Slažem se 56,8 % 30,9 % 27,1 % 30,7 % 32,6 % 33,3 % 29,0 % 31,8 %

Ne slažem se 9,0 % 14,7 % 23,7 % 18,5 % 14,9 % 9,9 % 23,7 % 16,5 %


Ne znam 16,6 % 47,2 % 30,5 % 39,7 % 42,9 % 45,1 % 36,5 % 41,6 %


Slažem se 49,1 % 34,6 % 39,0 % 39,3 % 36,2 % 45,0 % 39,5 % 37,6 %

Ne slažem se 9,5 % 16,3 % 15,3 % 17,9 % 17,7 % 9,4 % 15,8 % 16,7 %


Ne znam 6,2 % 18,2 % 10,2 % 20,6 % 18,8 % 21,1 % 15,9 % 18,3 %


Slažem se 50,3 % 34,1 % 37,3 % 40,9 % 37,6 % 37,7 % 39,8 % 38,1 %

Ne slažem se 3,0 % 7,4 % 11,9 % 13,3 % 8,2 % 9,7 % 16,0 % 10,1 %


Ne znam 4,0 % 25,9 % 23,7 % 21,9 % 23,0 % 32,1 % 20,0 % 23,0 %

11.7. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: moja jedinica/odjel uvijek ozbiljno shvaća neetično postupanje.

11.2. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: osjećao(la) bih se sigurno kada bih prijavio/la neki etički problem.

11.3. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: Osoblje ne oklijeva prijaviti neetično postupanje svojim nadređenima u hijerarhiji.

11.4. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: osoblje u mojoj jedinici/odjelu može prepoznati etička pitanja koja izazivaju zabrinutost.

11.5. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: osoblje koje podnosi prijave u pogledu etičkih pitanja koja izazivaju zabrinutost zaštićeno je.

11.6. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: moji nadređeni u hijerarhiji uzor su u pogledu etičkih pitanja.

54

Izvor: Sud.

Ruk

ovod

itelji

Adm

inis

trato

ri

Akr

editi

rani

pa

rlam

enta

rni

asis

tent

i

Ost

ali

Kom

isija

Vije

će

Parla

men

t

UK

UPN

O


Slažem se 47,6 % 47,1 % 35,6 % 42,0 % 45,8 % 52,6 % 37,0 % 44,3 %

Ne slažem se 0,8 % 5,7 % 18,6 % 14,9 % 7,8 % 9,8 % 17,6 % 10,2 %


Ne znam 4,5 % 13,6 % 15,3 % 19,0 % 14,9 % 17,0 % 17,9 % 15,7 %


Slažem se 55,6 % 48,6 % 42,4 % 34,1 % 43,1 % 46,3 % 38,0 % 42,1 %

Ne slažem se 5,7 % 10,0 % 22,0 % 19,6 % 12,0 % 7,9 % 24,9 % 14,7 %


Ne znam 9,0 % 17,2 % 8,5 % 31,1 % 21,9 % 30,0 % 22,7 % 22,7 %


Slažem se 52,4 % 41,3 % 37,3 % 35,2 % 40,0 % 45,9 % 33,4 % 38,9 %

Ne slažem se 10,9 % 19,1 % 23,7 % 14,0 % 15,9 % 5,0 % 22,3 % 16,6 %


Ne znam 9,8 % 18,8 % 16,9 % 38,8 % 25,6 % 35,8 % 29,7 % 27,3 %


Slažem se 61,1 % 37,2 % 27,1 % 34,9 % 39,7 % 34,8 % 28,5 % 36,8 %

Ne slažem se 19,7 % 35,2 % 32,2 % 24,9 % 29,9 % 26,9 % 30,0 % 29,7 %


Ne znam 4,3 % 18,7 % 18,6 % 27,5 % 20,7 % 24,1 % 25,2 % 22,0 %


Slažem se 38,0 % 21,1 % 15,3 % 16,5 % 19,5 % 18,0 % 20,2 % 19,6 %

Ne slažem se 12,8 % 13,5 % 20,3 % 14,3 % 14,1 % 7,7 % 16,3 % 14,1 %


Ne znam 38,5 % 60,2 % 49,2 % 60,9 % 59,9 % 66,4 % 53,6 % 59,0 %

Da 68,0 % 48,3 % 42,4 % 55,5 % 56,1 % 49,9 % 41,1 % 52,2 %

Ne 32,0 % 51,7 % 57,6 % 44,5 % 43,9 % 50,1 % 58,9 % 47,8 %

Da, smatram da jesu 65,0 % 38,7 % 23,7 % 25,1 % 36,6 % 32,6 % 22,7 % 33,2 %

Ne, smatram da nisu 13,8 % 20,7 % 28,8 % 16,3 % 19,2 % 16,8 % 18,2 % 18,8 %

Ne znam 21,2 % 40,5 % 47,5 % 58,6 % 44,2 % 50,6 % 59,1 % 48,0 %

Odvraćajuće su, ali i nerazmjerno stroge 2,7 % 0,0 % 5,1 % 0,5 % 0,2 % 0,1 % 2,0 % 0,6 %

Dovoljno su odvraćajuće 33,2 % 14,4 % 15,3 % 10,7 % 13,8 % 14,2 % 13,2 % 13,7 %

Nisu dovoljno odvraćajuće 28,4 % 19,3 % 32,2 % 21,1 % 20,4 % 14,4 % 25,6 % 21,1 %

Nemam mišljenje o tome 35,7 % 66,3 % 47,5 % 67,7 % 65,7 % 71,3 % 59,2 % 64,6 %

11.8. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: prakse u mojoj jedinici/odjelu u skladu su s načelima etičkog okvira.

13. Prema vašem mišljenju, jesu li etičkim okvirom u dovoljnoj mjeri obuhvaćena sva moguća problematična pitanja?

14. Što mislite o sankcijama zbog neetičnog postupanja koje je vaša organizacija usvojila u prošlosti?

11.9. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: moja institucija ima vrlo razvijenu etičku kulturu.

11.10. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: moja institucija djeluje u skladu sa svojom politikom o etici i integritetu.

11.11. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: pravila i postupci za prijavu povreda i pitanja koja izazivaju zabrinutost jasni su.

11.12. Kakvo je vaše mišljenje o sljedećoj tvrdnji: sva prijavljena etička pitanja koja izazivaju zabrinutost rješavaju se na odgovarajući način.

12. Prima li osoblje u dovoljnoj mjeri informacije o zahtjevima etičkog okvira (npr. tijekom sastanaka, tečajeva osposobljavanja, događaja, na intranetu)?

55

Pokrate i kratice CEOS: Uvjeti zaposlenja ostalih službenika

EU: Europska unija

GU: Glavna uprava Europske komisije, AGRI: Poljoprivreda i ruralni razvoj, COMP: Tržišno natjecanje, ENER: Energetika, HR: Ljudski resursi i sigurnost, RTD: Istraživanje i inovacije i SG: Glavno tajništvo

Komisija: Europska komisija

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

Parlament: Europski parlament

UEU: Ugovor o Europskoj uniji

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije.

Vijeće: Vijeće Europske unije i Europsko vijeće

56

Pojmovnik Administrativne istražne radnje: sve radnje koje poduzimaju ovlašteni službenici kako bi ustanovili činjenice i, kada je to potrebno, utvrdili je li došlo do povrede obveza koje imaju dužnosnici institucija EU-a. Administrativne istražne radnje u Komisiji provodi Ured Komisije za istražne radnje i stegovne postupke.

Akreditirani parlamentarni asistent: član osoblja kojega biraju zastupnici u Europskom parlamentu (jedan ili više njih) i kojega se sklapanjem izravnog ugovora s Parlamentom zapošljava kako bi pružao izravnu pomoć zastupnicima u izvršavanju njihovih funkcija pod njihovim vodstvom i ovlastima te na temelju odnosa međusobnog povjerenja.

Borba protiv uznemiravanja: podrazumijeva suzbijanje uznemiravanja. Uznemiravanje na radnom mjestu sve se više prepoznaje kao osjetljivo područje djelotvornog upravljanja ljudskim resursima. Poznato je i pod nazivom „mobbing” te uključuje različite vrste diskriminacije i povreda koje nisu ograničene na jednu određenu skupinu osoblja. Takvo ponašanje može biti okarakterizirano kao emocionalno i fizičko zlostavljanje.

Članovi institucija EU-a: članovi institucija osobe su koje su imenovane ili izabrane da budu članovi tijela za donošenje odluka u instituciji.

Darovi i reprezentacija: novčani iznosi ili drugi fizički predmeti koji se nude bez naplate naknade ili mogućnost besplatnog sudjelovanja u događajima koji su dostupni samo uz plaćanje. To su također ponude hrane, pića, obroka i smještaja.

Etički odbor (u institucijama EU-a): tijelo koje savjetuje predsjednike o primjeni kodeksa ponašanja u vezi s članovima.

Etički okvir: za potrebe ove revizije to podrazumijeva, kao prvo, etičke pravne zahtjeve te, kao drugo, postupke, alate za provedbu, smjernice i komunikaciju kojima se nastoji zajamčiti poštovanje pravnih zahtjeva.

Javni integritet: odnosi se na sustavno usklađivanje i poštovanje zajedničkih etičkih vrijednosti, načela i normi s ciljem očuvanja javnog interesa te davanja prednosti javnom interesu u odnosu na privatne interese u javnom sektoru (u skladu s definicijom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)).

Obveze nakon odlaska iz službe i isteka mandata u institucijama EU-a: bivši članovi osoblja ili članovi institucija EU-a podliježu određenim obvezama, od kojih se neke primjenjuju na aktivne dužnosnike ili na razdoblje njihova mandata. Te su obveze navedene u Pravilniku o osoblju ili Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te u kodeksima ponašanja za članove institucija EU-a, a posebno uključuju: zabranu

57

neovlaštenog otkrivanja informacija, obvezu o obavješćivanju o bilo kakvim profesionalnim djelatnostima u razdoblju od dvije godine nakon odlaska iz službe, obvezu časnog i diskretnog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja i povlastica, odredbe koje se odnose na izume i primanje socijalnih davanja i naknada.

Osoblje institucija EU-a: svi članovi osoblja koje izravno zapošljava EU u okviru različitih planova zapošljavanja: dužnosnici, privremeno osoblje, ugovorni djelatnici, lokalno osoblje, posebni savjetnici i akreditirani parlamentarni asistenti. Druge osobe koje rade kao upućeni nacionalni stručnjaci i pripravnici imaju isti status kao osoblje institucija EU-a.

Osobna izjava: instrument koji je uspostavljen u institucijama EU-a te koji osoblju i članovima omogućuje da ispune svoje obveze u pogledu etičkih pitanja. Osoblje podnosi osobne izjave tijelu za imenovanje. Osobne izjave koje podnose članovi dostupne su javnosti.

Posredovanje: u kontekstu pravila o borbi protiv uznemiravanja riječ je o postupku u okviru kojega žrtve nastoje riješiti slučaj neformalnim postupcima. Posrednici su osobe koje svojim posredovanjem nastoje omogućiti dogovor između osoba uključenih u sukob (vidi također „savjetovanje”).

Pravilnik o osoblju: Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije, utvrđeni u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/6823.

Razdoblje mirovanja: u institucijama EU-a to je razdoblje tijekom kojega bi bivši član osoblja ili član trebao obavijestiti tijelo za imenovanje ili kolegij o situaciji sukoba interesa u vezi s novom djelatnošću koju obavlja.

Registar darova: registar koji uključuje sve relevantne informacije o darovima i reprezentaciji koje su prihvatili članovi osoblja i članovi institucija EU-a. Za osoblje postoji interni registar kojim upravlja Uprava i koji uključuje samo darove za koje je potrebno dopuštenje. Za članove postoji registar koji je javno dostupan i kojim upravlja predsjednik. Registar uključuje sve prihvaćene darove.

Savjetovanje: u kontekstu pravila o borbi protiv uznemiravanja riječ je o postupku u okviru kojega žrtve nastoje riješiti slučaj neformalnim postupcima. Savjetnici su osobe osposobljene za davanje savjeta o osobnim ili psihološkim problemima (vidi također „Posredovanje”).

23 SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

58

Stegovni postupci: utvrđeni postupci kojima poslodavac rješava slučajeve koji ukazuju na povredu dužnosti zaposlenika. Uključuju stegovno saslušanje na kojemu član osoblja ima priliku obrazložiti činjenice.

Sukob interesa: situacija u kojoj osoba ili organizacija ima višestruke interese, financijske ili neke druge, pri čemu služenje jednom interesu može uključivati djelovanje koje je protivno drugom interesu. U institucijama EU-a postoje različiti oblici sukoba interesa, uključujući one pri zapošljavanju, tijekom obavljanja službe i nakon odlaska iz službe, u pogledu darova i reprezentacije, vanjskih djelatnosti i plaćenog zaposlenja supružnika te u vezi s lobiranjem i zastupanjem interesa.

Tijelo za imenovanje: pojedinac i/ili tijelo u institucijama EU-a s ovlašću za imenovanje članova osoblja i prekidanje njihovog radnog odnosa. To obavlja Kolegij članova, koji tu funkciju većim dijelom delegira glavnom tajniku. Glavni tajnik obično daljnjim delegiranjem prenosi tu funkciju na dužnosnike na rukovodećim položajima.

Ugošćivanje: uključuje hranu, piće, obroke i smještaj. Može također uključivati reprezentaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme.

Vanjske djelatnosti i poslovi: plaćene ili neplaćene djelatnosti ili poslovi, koji se obavljaju izvan opsega obavljanja dužnosti dužnosnika ili članova. To su aktivnosti profesionalne prirode i/ili aktivnosti za koje se razumno može smatrati da nisu aktivnosti koje se obavljaju u slobodno vrijeme.

Zviždanje: postupak u okviru kojega osoba (npr. član osoblja) prijavljuje činjenice koje je otkrila tijekom svojih dužnosti ili u vezi s njima, a koje ukazuju na ozbiljne nepravilnosti. Prijavu bi trebalo podnijeti pisanim putem i bez odgode. U pravilima o zviždanju navode se savjeti, pomoć i zaštitne mjere za zviždače.

HR PE 639.414/BUR/ANN.2/rev

ODGOVORI EUROPSKOG PARLAMENTA, KOJE JE DONIJELO PREDSJEDNIŠTVO, NA OPAŽANJA EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA

O TEMATSKOM IZVJEŠĆU NASLOVLJENOM „ETIČKI OKVIRI INSTITUCIJA EU A OBUHVAĆENIH REVIZIJOM PROSTOR ZA POBOLJŠANJE”

Odgovor na točku br. 38 Opažanja:

Parlament smatra da njegov Poslovnik (uključujući Kodeks ponašanja i Kodeks primjerenog ponašanja ) kao i plan za suzbijanje uznemiravanja predstavljaju strateške ciljeve i prioritete kad je riječ o etičkom postupanju članova. U Kodeksu ponašanja i u okviru politike za suzbijanje uznemiravanja održavaju se strateški ciljevi i prioriteti za osoblje EP-a. Kako je pokazala evaluacija provedena 2017., uspješnost se može mjeriti.


Sve izjave o nepostojanju sukoba interesa pri zapošljavanju šalju se na provjeru Odjelu za razvoj karijere i etiku. Unakrsne provjere u praksi se provode u mjeri u kojoj je to moguće među relevantnim odjelima Europskog parlamenta. Dosljednost se osigurava tako što načelnik odjela pregledava sve spise. Osim toga, kada Odjel za osobna prava zaposlenih evidentira izmjene u pogledu radnog statusa supružnika, Odjel za razvoj karijere i etiku dotičnom kolegi šalje obrazac izjave o plaćenom zaposlenju supružnika. Rezultati provjera bit će uključeni u postojeću dokumentaciju.


Zastupnici u EP-u mogu zatražiti povjerljivi savjet od Savjetodavnog odbora o ponašanju zastupnika. U slučaju navodnog kršenja obveza koje se tiču objavljivanja informacija primjenjuje se postupak iz članka 8. Kodeksa ponašanja. Parlament navodi da je utvrđivanje dalekosežnijeg „pisanog standardnog postupka" za provedbu predviđenih provjera problematično zbog potencijalno beskonačne raznolikosti primljenih informacija. Stoga se, po potrebi, svaka primljena informacija mora procijeniti na pojedinačanoj osnovi. Službena provjera točnosti ili potpunosti svih informacija mogla bi zahtijevati velike dodatne ljudske resurse – do gotovo 60 radnih mjesta u kategoriji administratora. Također, treba napomenuti da Parlament nema ovlasti za provedbu istraga nad zastupnicima u Europskom parlamentu, koji su odgovorni biračima, te da mora poštovati njihovu slobodu mandata.


Zastupnicima u Europskom parlamentu na raspolaganju su smjernice koje se temelje na dosljednoj i dobro uspostavljenoj praksi.


Kada je riječ o osoblju, Parlament primjenjuje kodeks ponašanja (Vodič o obvezama dužnosnika i ostalih službenika Europskog parlamenta, Odluka Predsjedništva od 7. srpnja 2008.). Kako bi se poboljšala dostupnost i razumijevanje, Parlament je pripremio i trenutno je u procesu uvođenja dodatnog vodiča s objašnjenjima za osoblje, koji će uključivati opsežna i detaljna pojašnjenja, primjere i postupovne smjernice u vezi s kodeksom ponašanja, uključujući i sva pitanja u pogledu darova na koja je pozornost skrenuo Revizorski sud.


Parlament želi istaknuti da se akreditirani parlamentarni asistenti zapošljavaju izravno i da rade pod vodstvom zastupnika kojem pomažu u radu i koji je im je nadređen (članak 5.a Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije i članak 1. glave VII. provedbenih mjera Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije). Budući da su to osobe „koje je odabrao jedan član ili više njih”, nije ih moguće premjestiti na drugo radno mjesto u EP-u samo na temelju odluke koju donese uprava. Parlament takvo stanje stvari ne može jednostrano izmijeniti jer je riječ o zakonodavnom zahtjevu. Ipak, akreditiranim parlamentarnim asistentima dostupni su drugi, prilagođeni oblici asistiranja u skladu s člankom 24. Pravilnika o osoblju, koji je na njih primjenjiv analogijom.


Parlament nema ovlasti za uvođenje dalekosežnijih ograničenja u pogledu bivših zastupnika u Europskom parlamentu, osim kada je riječ o pristupu prostorijama i korištenju objekata EP-a te financijskim pravima. Također treba uzeti u obzir da omogućavanje kandidiranja za javnu dužnost osobama koje se ne mogu uzdržavati vlastitim sredstvima i njihovo poticanje na takav korak predstavlja veliki napredak u razvoju parlamentarne demokracije. Daljnja ograničenja u pogledu zapošljavanja odmah po isteku mandata stoga u prvo redu znače ili prihvaćanje destimulirajućih uvjeta za kandidiranje na funkciju, s obzirom na to da po isteku saziva za zastupnike ne postoji „jamstvo za zapošljavanje” ili bi možda u sustavima prijelaznih naknada trebalo pronaći kompenzacijske mehanizme.


Parlament daje prioritet rješavanju svih sukoba interesa i zahtijeva objavljivanje informacija u tom smislu samo ako dotični zastupnik takav sukob ne uspije riješiti.


Predsjednik je dužan uzeti u obzir iskustvo zastupnika i političku ravnotežu pri njihovu imenovanju (vidi članak 7. stavak 2. Kodeksa ponašanja).


Od listopada 2018. redovito se održava aktualizirani tečaj „Razgovarajmo o etici”.

Od 2018. godine novozaposleni akreditirani parlamentarni asistenti moraju pohađati uvodnu obuku o svojim pravima i obvezama.


Kao što je objašnjeno u točki 53. Parlament je trenutno u procesu uvođenja vodiča za osoblje kojim će se nadopuniti postojeći kodeks ponašanja osoblja i koji će uključivati primjere iz prakse i pojašnjenja o etičkim pitanjima.

Štoviše, počevši od siječnja 2019. osoblju je upućeno nekoliko priopćenja, uglavnom u pogledu izjava o kandidiranju i sudjelovanja u izbornoj kampanji za europske izbore, koje Parlament smatra vanjskom djelatnošću i prema kojima posljedično tako i postupa.


Vidi točke 80. i 81.


Akreditirani parlamentarni asistenti kontinuirano dobivaju smjernice o etičkim pitanjima, što, između ostalog, dokazuju njihovi brojni zahtjevi i izjave u pogledu vanjskih djelatnosti, kandidiranja na izborima, publikacija itd.

U vezi s preporukom br. 1:

(1) Parlament djelomično prihvaća stavak 1. preporuke br.1. Nadležne službe nastavit će ažurirati i razvijati svoj pristup području etike. Parlament, međutim, ne smatra da je taj koncept potrebno objediniti u jedinstveni strateški dokument. Parlament razvija mjerne pokazatelje s ciljem daljnjeg poboljšanja ocjene uspješnosti rada svoje uprave. [Preporuka br.3] Etička pitanja bit će u fokusu djelovanja kada je riječ o podizanju razine svijesti i osoblja i zastupnika.

(2) Parlament djelomično prihvaća stavak 2. preporuke br.1. Rezultati provjera bit će uključeni u postojeću dokumentaciju. Ipak, Parlament smatra da su dosljedni postupci za provjere relevantni, ali tvrdi da u praksi dosljedne provjere izjava na odgovarajući način osigurava Odjel za razvoj karijere i etiku. Uskoro će biti dostupne i dodatne detaljne smjernice za osoblje koje će sadržavati još jasnije upute od onih u Kodeksu ponašanja.

(3) Parlament ne prihvaća stavak 3. preporuke br.1. Parlament smatra da izjava služi za postizanje transparentnosti, kako je utvrđeno u članku 4. Kodeksa ponašanja zastupnika, i omogućuje odgovarajuću javnu kontrolu. Svi dalekosežni uvjeti za službenu provjeru točnosti i cjelovitosti izjava zahtijevali bi veliko povećanje broja osoblja i/ili istražnih ovlasti, koji nisu mogući.

(4) Parlament prihvaća preporuku stavak 4. preporuke br.1 i ističe da se u novom vodiču o etici, koji treba biti objavljen u lipnju 2019. godine, objašnjava i daje detaljan pregled relevantnih odredbi o darovima i gostoprimstvu.

(5) Parlament ne prihvaća stavak 5. preporuke br.1. Slaže se s tim da su akreditirani parlamentarni asistenti posebna kategorija zaposlenih za koju nisu na raspolaganju sve mjere koje se primjenjuju na ostalo osoblje. Ipak, ako na njih primjene odredbe članka 24. Pravilnika o osoblju, Parlament već danas može iznaći odgovarajuća rješenja. To je moguće na temelju upućivanja na članak 24. u postojećim pravilima o prijavljivanju nepravilnosti.

(6) Parlament djelomično prihvaća stavak 6. preporuke 1. te će procijeniti može li što učiniti unutar postojećeg pravnog okvira i koje bi to mjere točno bile. Iako Parlament cijeni interes u pogledu pravila koje pokrivaju razdoblje po isteku mandata, njegova je nadležnost nad bivšim zastupnicima ograničena, osim kada je riječ o korištenju njegovim prostorijama (a ta pravila već provodi). U tom je pogledu već poduzeo potrebne mjere. Vidi i točku 61.


(1) Parlament prihvaća stavak 1. preporuke br. 2. prema kojoj će biti dostupan za suradnju s drugim institucijama radi razmjene dobrih praksi.

(2) Parlament prihvaća stavak 2. preporuke br.2. Parlament prihvaća da je zajednički rad s drugim institucijama u načelu koristan, ali ističe da ima najstrože definiranu gornju granicu naknada za vanjske djelatnosti, koja danas iznosi 0.

(3) Parlament djelomično prihvaća stavak 3. preporuke br.2. Otvoren je za razmjenu najboljih praksi s drugim institucijama, pri čemu ističe da je status zastupnika u Europskom parlamentu specifičan baš za tu instituciju (vidi i točku 67.) te da postoje i zakonska ograničenja koja se temelje na pravu na privatnost članova obitelji zastupnikâ.


Parlament prihvaća ovu preporuku.

Pripremljene su ciljanije jedinstvene smjernice, koje će uskoro postati dostupne. Nadležne službe nastavit će osiguravati obuku te širiti znanje i iskustvo (oslanjanjem na postojeće i već razvijene modula te osposobljavanje/podizanje razine svijesti koji se temelje ne upitnicima provedenima na razini glavnih uprava) za sektorske glavne uprave, i to koristeći se svim internim kanalima.

1 HR

ODGOVORI VIJEĆA I GLAVNOG TAJNIŠTVA VIJEĆA NA TEMATSKO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA NASLOVLJENO:

„ETIČKI OKVIRI INSTITUCIJA EU-A OBUHVAĆENIH REVIZIJOM: PROSTOR ZA POBOLJŠANJE”

Brojevi se odnose na brojeve odlomaka izvješća Suda.

Opažanja

25. Status članova Vijeća vrlo je specifičan i nije usporediv sa statusom članova drugih

institucija. Vijeće nema članove koji se imenuju ili izabiru u njega ili primaju naknadu iz

proračuna EU-a.

Uistinu, iz članka 16. stavka 2. UEU-a proizlazi sljedeće: „Vijeće se sastoji od po jednog

predstavnika svake države članice na ministarskoj razini, koji smije preuzimati obveze u ime

vlade dotične države članice i glasovati”.

U skladu s Prilogom I. Poslovniku Vijeća „svaka država članica treba utvrditi način na koji je

zastupljena u Vijeću”. U skladu s člankom 16. stavkom 7. UEU-a „Odbor stalnih predstavnika

vlada država članica odgovoran je za pripremu rada Vijeća”. Kako bi pomogao u pripremi

rada Vijeća, Coreper može osnovati odbore i radne skupine te odrediti njihov mandat (vidjeti

članak 19. stavak 3. Poslovnika Vijeća). Te radne skupine čine delegati iz svake države

članice. Ti predstavnici i delegati po svojoj definiciji djeluju u ime svojih nacionalnih uprava i

predstavljaju interese svojih država članica.

Samo se predsjednik Europskog vijeća imenuje u tu instituciju i prima naknadu iz proračuna

EU-a.

2 HR

38. Važni elementi strategije o etici uključeni su u Vodič Glavnog tajništva Vijeća za etiku i

ponašanje te u niz drugih dokumenata o ponašanju i obvezama osoblja.

Glavno tajništvo Vijeća (GTV) 29. listopada 2018. donijelo je revidirani okvir unutarnje

kontrole s učinkom od 1. studenoga 2018. (Odluka 42/18 glavnog tajnika Vijeća). Prvo

načelo „kontrolnog okruženja” glasi: „GTV pokazuje predanost integritetu i etičkim

vrijednostima”. To se načelo utvrđuje kako slijedi:

a) Ton s vrha: upravljačke strukture u okviru svojih uputa, svojim djelovanjem i ponašanjem

poštuju integritet i etičke vrijednosti.

b) U kodeksu ponašanja utvrđena su očekivanja u pogledu integriteta i etičkih vrijednosti

koja su jasna na svim razinama organizacije i o kojima se obavješćuje.

Kad je riječ o procjeni rizika, Odjel za unutarnju reviziju proveo je 2015. reviziju etičke politike

GTV-a. U izvješću o reviziji opisuju se rizici povezani s etičkim pitanjima koje su utvrdili

revizori i preporučuju se odgovarajuće mjere.

Osim toga, nekoliko odjela GTV-a provodi godišnje procjene rizika. Utvrđivanje rizika s

obzirom na neetičko ponašanje jedna je od tih aktivnosti. GTV je odabrao da će odjeli

provoditi redovite procjene rizika (ili će se provoditi u okviru projekata) kojima bi se

obuhvatila sva rizična područja, uključujući etička pitanja, a da se neće uspostaviti poseban

registar rizika povezanih s etičkim pitanjima. GTV će ispitati utemeljenost provedbe ukupne

procjene rizika povezanih s etičkim pitanjima.

48. Kad je riječ o predsjedniku Europskog vijeća, izjave o interesima podnose se na temelju

Kodeksa ponašanja predsjednika Europskog vijeća. U skladu s člankom 15. stavkom 5.

UEU-a, u slučaju teže povrede dužnosti, Europsko vijeće može okončati mandat

predsjednika kvalificiranom većinom. U tu svrhu Europsko vijeće može uzeti u obzir bilo

kakvu neusklađenost s Kodeksom ponašanja ili njegovu povredu.

49. Vidjeti gore navedeni odgovor na odlomak 48.

3 HR

Zaključci i preporuke

Preporuka 1. – poboljšati etičke okvire

GTV prihvaća preporuku 1., točke 1., 2. i 4.

U pogledu preporuke 1., točke 1., važni elementi strategije o etici već su uključeni u Vodič za

etiku i ponašanje GTV-a i skup dokumenata o ponašanju i obvezama osoblja. Točka 1.

provest će se s pomoću već postojećeg projekta pod nazivom „Etika u središtu”.

Preporuka 2. – suradnja radi usklađivanja elemenata etičkog okvira i poduzimanje daljnjih napora u cilju razmjene dobrih praksi u pogledu etičkih pitanja

GTV prihvaća preporuku 2. Međutim, točka 3. ne može se primijeniti na Vijeće.

Preporuka 3. – poboljšati razinu upoznatosti osoblja s etičkim okvirom i kulturom te njegovu percepciju o tim pitanjima

GTV prihvaća preporuku 3. Za 2019. već postoji glavni projekt pod nazivom „Etika u središtu”

koji vodi Uprava za ljudske resurse GTV-a, a u njegove glavne ciljeve spadaju podizanje

svijesti osoblja i promicanje etičkog ponašanja.

HR 1 HR

ODGOVORI KOMISIJE NA TEMATSKO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA

„ETIČKI OKVIRI INSTITUCIJA EU-A OBUHVAĆENIH REVIZIJOM: PROSTOR ZA POBOLJŠANJE”

SAŽETAK

IV. Komisija smatra da je nadzor nad izjavama članova primjeren svrsi. Svoj će standardni pisani postupak dokumentirati u skladu s preporukom Europskog revizorskog suda.

V. Komisija smatra da su za njezino osoblje rezultati ankete pozitivni zato što 59,6 % osoblja svoje znanje ocjenjuje dobrim ili vrlo dobrim.

UVOD 07. Kad je riječ o članovima Komisije, etički je okvir utvrđen Ugovorima te je sadržan u članku 17. stavku 3. UEU-a i članku 245. UFEU-a.

Kad je riječ o osoblju europskih institucija, etički je okvir utvrdio zakonodavac, a sadržan je u člancima od članka 11. do članka 26. točke (a) Pravilnika o osoblju. Ta razina zakonodavstva odgovara situaciji u mnogim nacionalnim zakonima o javnoj službi i dostatna je. Na temelju toga institucije donose podrobnija pravila za svoje osoblje te ih po potrebi prilagođavaju.

OPAŽANJA

34. Etička pitanja povezana s članovima razmatraju se u drugim dokumentima, kao što su mandatna pisma predsjednika pojedinim članovima, Strateški plan Glavnog tajništva za razdoblje 2016.–2020. i plan upravljanja Glavnog tajništva za 2018.

37. Postupak upravljanja rizicima u Komisiji obuhvaća sve domene i aspekte upravljanja, uključujući etiku. U plan upravljanja trebalo bi uvrštavati samo znatne etičke rizike. Čak i ako glavne uprave obuhvaćene revizijom nisu navele konkretne znatne etičke rizike, to ih nije spriječilo u tome da u svoj godišnji plan upravljanja uvrste posebne mjere (osobito organizaciju odgovarajućih događaja na temu etike) i organizacijske vrijednosti i/ili planiraju druge aktivnosti u skladu s okvirom unutarnje kontrole.

43. Komisija unakrsno provjerava informacije navedene u zahtjevima u pogledu etike uspoređujući ih s dostupnim unutarnjim i vanjskim informacijama. Budući da se zahtjevi uvijek ocjenjuju za svaki pojedini slučaj, razmjer unakrsnih provjera ovisi o mogućem povezanom riziku i u skladu je s načelom proporcionalnosti.

Postojeća dokumentacija o glavnim postupcima u slučaju vanjskih aktivnosti tijekom službe, dopusta za osobne potrebe i aktivnosti nakon prestanka službe proširena je u drugoj polovini 2018. nakon donošenja revidirane odluke o vanjskim aktivnostima te se u njoj izričito opisuje koje bi se provjere trebale provoditi. Trenutačno se radi na poboljšanju ostalih postupaka.

Okvir 2.: Primjeri nedostatnih smjernica

HR 2 HR

Nepostojanje posebnih smjernica o relevantnim situacijama

Brošura o etici i ponašanju osoblja sadržava smjernice o situacijama koje se smatraju sukobom interesa. Međutim, u budućnosti bi se podrobnije smjernice o sukobu interesa mogle pružati pri zapošljavanju, na sličan način kao što se to čini za vanjske djelatnosti i aktivnosti nakon prestanka zaposlenja.

U etičkom vodiču Glavne uprave AGRI navode se najčešća pitanja koja su kolege iz te glavne uprave podijelili s kolegama zaduženima za etiku.

Mogući sukobi interesa povezani s obavljanjem profesionalne djelatnosti ili primanjem subvencija EU-a propisno su obuhvaćeni općim pravilima o sukobu interesa i vanjskim aktivnostima. Nastanak tih situacija u Glavnoj upravi AGRI nije nužno vjerojatniji od njihova nastanka u bilo kojoj drugoj službi Komisije.

47. Komisija će dokumentirati svoj standardni postupak. S obzirom na to podsjeća da se prvi važan nadzor provodi u kontekstu imenovanja i saslušanja predloženih članova prije nego što ih imenuje Komisija. Točnije, predloženi članovi snose odgovornost za svoje izjave o interesima te ih moraju pravodobno podnijeti Europskom parlamentu kako bi on imao dovoljno vremena da ih pregleda.

Nakon imenovanja i nakon svakog ažuriranja izjave podliježu nadzoru u nadležnosti predsjednika Komisije kako proizlazi iz članka 2. stavka 6., članka 3. stavka 1. te članka 4. stavaka 2. i 4 Kodeksa ponašanja članova Komisije. Nadzorom je obuhvaćeno postojanje svake situacije koja može dovesti do sukoba interesa ili se može opravdano smatrati takvom. Otkrije li se takva situacija i predsjednik je potvrdi, on može poduzeti mjere kao što su preraspodjela spisa ili zahtjev za prodaju financijskih interesa. Provodi se i opća provjera vjerodostojnosti potpunosti izjave na temelju dostupnih informacija.

Članovi su pojedinačno odgovorni za svoje izjave.

50. Komisija ukazuje na to da je, iako još nije utvrđen u pisanom standardnom postupku, nadzor sveobuhvatan i utemeljen na jasnim kriterijima te da uključuje opću provjeru potpunosti na temelju dostupnih informacija.

Nadalje, izjave članova Komisije i njihova ažuriranja objavljuju se i podliježu stalnom javnom nadzoru.

Okvir 3.: Nedostaci u politikama o darovima i uslugama razonode (Komisija)

U Kodeksu ponašanja pojmovi „dar” i „usluge ugošćenja” upotrebljavaju se u običnom svakodnevnom značenju kako bi se obuhvatile sve situacije u kojima bi se član Komisije mogao naći u skladu s općim načelima utvrđenima u odredbi o darovima i sukobu interesa (članak 6. stavak 4. i članak 2. stavak 6. Kodeksa ponašanja članova Komisije). Izdat će se dodatne smjernice.

80. Komisija primjenjuje vrlo sveobuhvatnu politiku osposobljavanja u području etike kojom je obuhvaćeno osoblje u različitim fazama karijere. Ta je politika dodatno unaprijeđena 2018. (prije svega obveznim osposobljavanjem za sve osoblje i sve novoimenovane načelnike odjela prilikom stupanja na dužnost). Prema anketi Europskog revizorskog suda 50,6 % članova osoblja Komisije izjavilo je da je sudjelovalo u programu osposobljavanja u području etike. S obzirom na uvedene

HR 3 HR

mjere ta bi se brojka trebala uskoro povećati, a Komisija očekuje da će se narednih godina primjenom politike osposobljavanja postići još bolje poznavanje etičkog okvira.

83. Kampanje za upoznavanje s godišnjim izvješćem o radu Komisijina Ureda za istražne radnje i stegovne postupke (IDOC) od iznimne su važnosti. Iako se ta izvješća objavljuju na stranici MyIntraComm te se izrađuju prezentacije za mnoge glavne uprave i službe, čini se da treba činiti više.

84. Komisija provodi intenzivnu kampanju upoznavanja s pitanjima etike i integriteta na razini glavnih uprava te za nove zaposlenike. U Komisijinu katalogu izobrazbe osoblju se nude dodatni tečajevi.

Kad je riječ o zaštiti osoblja koje prijavljuje neetično postupanje, IDOC jamči najvišu razinu povjerljivosti i zaštite podataka, a to je pitanje uzeto u obzir i u okviru tekuće revizije općih provedbenih odredbi IDOC-a te u novoj Odluci o zaštiti podataka (Odluka Komisije (EU) 2019/165 od 1. veljače 2019.).

85. Komisija poduzima mjere za rješavanje tog pitanja, uključujući upoznavanje s pitanjima etike i integriteta, dodatne prezentacije o postupcima IDOC-a i objavljivanje godišnjeg izvješća o radu IDOC-a.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE 1. preporuka (2)

Komisija prihvaća preporuku.

Kad je riječ o formaliziranju postupaka za provjeru izjava, Komisija smatra da se preporuka već primjenjuje na zahtjeve za vanjske aktivnosti tijekom službe, dopuste za osobne potrebe i aktivnosti nakon prestanka službe. Trenutačno se radi na poboljšanju ostalih postupaka.

1. preporuka (3)

Komisija prihvaća preporuku.

Smatra da je nadzor nad izjavama o interesima sveobuhvatan i utemeljen na jasnim kriterijima te da uključuje opću provjeru potpunosti na temelju dostupnih informacija.

Komisija će dokumentirati svoj interni standardni postupak za nadzor u skladu s člankom 4. stavkom 2. Kodeksa ponašanja kako bi se osigurale kvaliteta i dosljednost procesa.

1. preporuka (4) – darovi i usluge razonode

Komisija prihvaća preporuku te će izdati dodatne smjernice i pružiti informacije i primjere na temelju članka 6. Kodeksa ponašanja.

HR 4 HR

2. preporuka – suradnja na usklađivanju elemenata etičkog okvira i razmjeni primjera dobre prakse u pogledu etičkih pitanja Komisija djelomično prihvaća preporuku.

Komisija se slaže da treba nastaviti raspravu s drugim institucijama o etičkim pitanjima od zajedničkog interesa u okviru postojećih međuinstitucionalnih foruma, prije svega u okviru Odbora za statutorna pitanja (Comité pour les Questions statutaires) ili na razini službi te razmjenjivati primjere dobre prakse.

Kad je riječ o trima točkama za koje Revizorski sud smatra da bi se oko njih trebalo uskladiti, Komisija raspolaže nedavno izrađenim i podrobnim pravnim osnovama i tekstovima koji su primjereni svrsi.

Kad je riječ o vanjskim aktivnostima, važeća je Odluka nedavno revidirana i Komisija je ne namjerava mijenjati u budućnosti. Osim toga, Komisija ne namjerava poduzimati nikakvu inicijativu u pogledu svojih smjernica o darovima i uslugama ugošćenja jer ih smatra primjerenima svrsi.

Kad je riječ o članovima, izjava o sadašnjim poslovnim aktivnostima bračnih drugova i partnera za članove je Komisije već obvezna. Isto se pod određenim uvjetima primjenjuje i na financijske interese bračnih drugova, partnera i maloljetne djece članova. Komisija ne namjerava poduzimati nikakvu inicijativu u tom pogledu.

Komisija bi željela naglasiti da provedba te preporuke ne ovisi samo o Komisiji.

90. (2) Prema anketi Europskog revizorskog suda 59,6 % članova osoblja Komisije svoje je poznavanje etičkog okvira ocijenilo dobrim ili vrlo dobrim.

(3) Prema anketi Europskog revizorskog suda 54,7 % članova osoblja Komisije izjavilo je da su sudjelovali u obuci u području etike.

3. preporuka – Poboljšati razinu upoznatosti osoblja s etičkim okvirom i kulturom te njihovo shvaćanje tih pitanja

Komisija prihvaća preporuku i smatra da se ona već primjenjuje.

Komisija je već poduzela opsežne mjere za poboljšanje razine upoznatosti osoblja s etičkim pitanjima te će nastaviti provoditi te mjere. Komisija primjenjuje vrlo sveobuhvatnu politiku osposobljavanja u području etike kojom je obuhvaćeno osoblje u različitim fazama karijere, što je objašnjeno u odgovoru na točku 80. Ta je politika dodatno unaprijeđena 2018. Komisija će nastaviti s radom u tom području i očekuje da će s pomoću te politike u kratkom roku poboljšati razinu upoznatosti osoblja s etičkim pitanjima.

Revizorski tim U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Lazaros L. Lazarou i koje je specijalizirano za rashodovna područja financiranja i administracije EU-a. Reviziju je predvodio član Suda Mihails Kozlovs, a potporu su mu pružali voditeljica njegova ureda Edite Dzalbe, ataše u njegovu uredu Laura Graudina, glavni rukovoditelj Alberto Gasperoni, voditelj radnog zadatka Gediminas Macys, zamjenik voditelja radnog zadatka Michal Machowski i revizori Aino Nyholm, Elisa Paladini24, Christian Geoffroy i Angela Onno25. Jezičnu podršku pružao je Richard Moore. Informatičku podršku pružao je Emanuele Fossati.

Slijeva nadesno: Alberto Gasperoni, Michal Machowski, Laura Graudina, Gediminas Mačys, Mihails Kozlovs, Edite Dzalbe, Aino Nyholm, Christian Geoffrroy.

24 do travnja 2018.

25 do kolovoza 2018.

Događaj Datum

Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 19. 1. 2018.

Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije) 27. 3. 2019.

Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka 4. 7. 2019.

Primitak službenih odgovora Parlamenta na svim jezicima 28. 6. 2019.

Primitak službenih odgovora Vijeća na svim jezicima 18. 6. 2019.

Primitak službenih odgovora Komisije na svim jezicima 4. 7. 2019.

PDF ISBN 978-92-847-2303-4 doi:10.2865/780634 QJ-AB-19-010-HR-N

HTML ISBN 978-92-847-2288-4 doi:10.2865/366607 QJ-AB-19-010-HR-Q

© Europska unija, 2019. Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx Internetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors

Sud je u ovom tematskom izvješću procijenio jesu li etički okviri Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europskog vijeća te Europske komisije kvalitetno uspostavljeni. Sud je ispitao sve razine osoblja i članova te je na temelju ankete koju je proveo analizirao koliko je osoblje institucija upoznato s etičkim okvirom. Revizijom nije obuhvaćena provedba etičkih okvira u institucijama nad kojima je provedena revizija.Sud je zaključio da su institucije nad kojima je provedena revizija u velikoj mjeri uspostavile odgovarajuće etičke okvire, ali i da ima prostora za poboljšanja. Sud je utvrdio da ne postoji zajednički etički okvir EU-a kojim bi se uredio rad predstavnika država članica u Vijeću.Sud je u sklopu revizije također utvrdio određene nedostatke i područja u kojima bi se etički okviri mogli uskladiti te primjere dobre prakse. Institucije nad kojima je provedena revizija trebale bi poboljšati svoje etičke okvire, surađivati na njihovu usklađivanju i uložiti dodatne napore u razmjenu dobrih praksi u pogledu etičkih pitanja te poboljšati razinu upoznatosti osoblja s etičkim okvirom i kulturom, kao i njihovu predodžbu o tim pitanjima.

Date post:	04-Jan-2020
Category:	Documents
Upload:	others
View:	2 times
Download:	0 times

The ethical frameworks of the audited EU institutions ... · OECD je izradio model za usko povezani...

Documents