IV. NEDJELJA KROZ GODINU A 2. II. 2014. Prikazanje Gospodinovo. SvijećnicaUlazna pjesma         Ps 48, 10-11 Spominjemo se, Bože, tvoje dobrote usred hrama tvojega.Kao ime tvoje, Bože, tako i slava tvoja do na kraj zemlje doseže;puna je pravde desnica tvoja.

Zborna molitva Svemogući vječni Bože, na današnji je danSin tvoj u našem ljudskom tijelu prikazan u hramu.Smjerno te molimo: daj da se i mi čiste duše prikažemo tebi.Po Gospodinu. Darovna molitva Gospodine, htio si da se tvoj jedinorođeni Sin tebi prinesekao neokaljani Jaganjac za život svijeta. Primi, molimo te,ove darove, što ti ih Crkva u radosti prikazuje. Po Kristu. Pričesna pjesma       Lk 2, 30-31 Vidješe oči moje spasenje tvojekoje si pripravio pred licem svih naroda. 

Popričesna molitva Po ovoj pričesti, Gospodine, nastavi u nama svoje milosno djelo.Ti si ispunio Šimunovu nadu da neće umrijeti dok ne primi Kristau naručaj: daj da i mi idemo u susret Gospodinu i postignemovječni život. Po Kristu. Prvo čitanje               Mal 3, 1-4 Doći će u Hram svoj Gospodin koga vi tražite.

Čitanje Knjige proroka Malahije

Ovo govori Gospodin Bog:Evo šaljem glasnika da put preda mnom pripravi.I doći će iznenada u Hram svoj Gospodin koga vi tražitei Anđeo Saveza koga žudite.Evo ga, dolazi već – govori Gospodinnad Vojskama. Ali tko će podnijeti dan njegova dolaskai tko će opstati kad se on pojavi? Jer on je kao oganj ljevačevi kao lužina bjeliočeva.I zasjest će kao onaj što topi srebro i pročišćava.Očistit će sinove Levijeve i pročistit će ih kao zlato i srebroda prinose Gospodinu žrtvu u pravednosti.

1

Tad će biti draga Gospodinu žrtva Judina i jeruzalemskakao u drevne dane i kao prvih godina.Riječ Gospodnja. Drugo čitanje         Heb 2, 14-18 Trebalo je da u svemu postane braći sličan.

Čitanje Poslanice Hebrejima

Budući da djeca imaju zajedničku krv i meso, i sâm Isus tako postade u tomesudionikom da smrću obeskrijepi onoga koji imaše moć smrti, to jest đavla,pa oslobodi one koji – od straha pred smrću – kroza sav život bijahu podložni ropstvu.Ta ne zauzima se dašto za anđele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo.Stoga je trebalo da u svemu postane braći sličan, da milosrdan bude i ovjerovljenVeliki svećenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda.Doista, u čemu je iskušan trpio, može iskušavanima pomoći.Riječ Gospodnja. Otpjevni psalam       Ps 24, 7-10 Pripjev: Tko je taj Kralj slave? To je sam Gospodin.Podignite, vrata, nadvratnike svoje,dižite se, dveri vječne,da uniđe Kralj slave!     Tko je taj Kralj slave?     Gospodin silan i junačan,     Gospodin silan u boju!Podignite, vrata, nadvratnike svojedižite se, dveri vječne,da uniđe Kralj slave!     Tko je taj Kralj slave?     Gospodin nad Vojskama     – on je Kralj slave!  Pjesma prije evanđelja       Lk 2, 32 Svjetlo na prosvjetljenje naroda,slava puka tvoga izraelskoga. 

Evanđelje                           Lk 2, 22-32 Vidješe oči moje spasenje tvoje.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

Kad se po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe Isusa u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu – kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! – i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića. Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. Objavio mu Duh Sveti da

2

neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče:»Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru!Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem sviju naroda:svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.«Riječ Gospodnja.

Prikazanje Gospodinovo. Svijećnica Braćo i sestre, na dan kad je Isus bio prikazan Ocu nebeskom u hramu, i mi istom Ocu nebeskom prinesimo sebe iznoseći pred njega svoje ponizne molitve. Molimo zajedno:

Pokaži nam, Gospodine, svoje spasenje!

1. Crkvu, zajednicu vjernika, rasvijetli svojim svjetlom da uvijek razaznaje put evanđelja te svjedočanskim životom radosno služi spasenju svijeta, molimo te. 

2. Papu Franju i sve pastire Crkve čuvaj u svetosti života kako bi svojim primjerom i mudrim vodstvom služili posvećenju Crkve i svega svijeta, molimo te. 

3. Svima starima i osamljenima budi bliz po ljubavi njihovih bližnjih i okrijepi ih da se u evanđeoskoj nadi raduju susretu s tobom, molimo te. 

4. Obnovi zanos duha u svim osobama posvećenoga života – redovnicima, redovnicama i svima koji ti se posvetiše živeći u svijetu – da s većim žarom nasljeduju život evanđeljai uvijek pronalaze putove služenja svima koji su u potrebi, molimo te. 

5. Potakni u svim roditeljima hrabrost koja se umije oprijeti iskušenjima svijeta i pomozi im da djecu odgajaju u mudrosti evanđelja, molimo te. 

Usliši, svemogući Bože, naše smjerne molitve i okrijepi naša nastojanja po kojima ti posvećujemo svoj život. Daj da uvijek hodimo u svjetlu evanđelja te jednom budemo dostojni stupiti u tvoj nebeski hram. Po Kristu Gospodinu našemu.

PRIKAZANJE GOSPODINOVO SVIJEĆNICA: PJESME NA MISI

Kod paljenja svijeća 340.3Evo Gospodin će u sjaju doćiili  184 ili 283 Ti divni Kralj si nebesnikOphod            138Svjetlost na prosvjetljenjeUlazna 75.1Spominjemo se, BožeOtpjevni psalam XIITko je taj Kralj slavePrinosna 233Punina kad dođe vremenaPričesna 201O svjetlo duša, IsuseZavršna 393-394O Isuse, o Spase naš

3

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

4. nedjelja kroz godinu A (Mt 5,1-12)Popričesna meditacija

“Radujete se i kličite! Velika je plaća vaša na nebesima!” (Mt 5,12)“Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru.” “Mnoštvo” su svi ljudi u potrazi za

blaženstvom. Svatko je od nas tražitelj “blaženstva” u smislu težnje za puninom života. Neprestano čeznemo i gubimo. Čak i kad bi netko dostigao sreću na zemlji, čeka ga smrt pa mu sreća brzo izmiče.

Isus, započinjući svoje propovijedanje, govori o blaženstvu. Čini to odmah nakon poziva na obraćenja zbog blizine Kraljevstva nebeskoga te nakon izbora nekolicine učenika. Govor na gori prve su njegove riječi koje evanđelist donosti u cjelosti. One otkrivaju koje vrijednosti čovjek treba u sebi razvijati ako želi ići za Kristom i biti dionik njegova blaženstva.

Gledano iz aspekta “svijeta”, teško bi bilo naći više “ludosti” u tako malo riječi. Kako može biti “blago” gladnima, žednima, progonjenima, žalosnima? No, “lude svijeta izabra Bog da posrami mudre”. Kristov učenik morat će prihvatiti da ga, kao i njegovog Učitelja, svijet smatra ludim, jer nasljeduje “ludost Božje ljubavi”. U toj je “ludosti” Bog postao čovjekom, živio i umro za čovjeka. Uistinu, vjera nas stavlja u oprječnost sa svijetom koji ima svoju “mudrost” - svijetu, u kojem vladaju oholost, laži i prijevare “ludost” je Božji poziv na poniznost. No, Kristovi će učenici biti “zaštićeni u Dan gnjeva Gospodnjega.” Stoga ostaje pitati se: Tko je luđi – svijet koji ulaže u prolaznost ili oni koji ulažu u vječnost?

Isusov Govor na gori jamči da je Bog uvijek uz one koji su ugroženi i imaju jedino Njega za uzdanje. A spremnost da Njega prepoznamo u tim ljudima – “cijena” je našega vječnog blaženstva.

Priredio: Dario Miletić

http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed): http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=relatedSv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html

4

NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/ http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/ Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.com

5

http://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - ŠarengradŽenska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.bahttp://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C   Svijećnica (Lk 2, 22-40) Isus - svjetlo svijeta. Simbolika svjetla trajno je prisutna u religioznom doživljaju i izričaju. Kroz simboliku svijetla i svijeće premošćivalo se svjetove, narav i nadnarav.

6

 Svijeća svijetleći nestaje. Slika za ljudski život. Dok se svijetli drugima nestaje se, ali i nanovo rađa. Stari je grčki mudrac tražio svijetlo 'po danu'. Svi ljudi traže životno svjetlo koje ne dolazi s jutrom ni kozmičkim suncem. Mi ljudi smo potrebni životnog svjetla, svjetla koje će nam osmisliti današnje i sutrašnje dane. Čovjek je trajno bio u opasnosti da mu se ne proturi "rog za svijeću", da mu se ne ponudi surogat mjesto istinskog Ideala i istinskog Svjetla. I svi smo mi tražitelji, pa nitko za nas ne može naći za nas svjetlo, zato smo u opasnosti da ne pogriješimo i ne budemo sretni, da nam život ne bude smišljen. Isusovo prikazanje u hramu i njegovo ponuđenje svijetu novog božanskog lica i nove ljudskosti je novo svijetlo i novi putokaz kako postati sretan i vječan. Zabrinutost današnje generacije za budućnost je normalna i uvijek je postojala. Prikazanje u hramu imalo je značenje prosvjetljenja i božjeg nastanjenja u ljudima. Prikazanju je bio cilj prosvjetljenje božanskim svjetlom. Poslije nego su Isusa kao svjetlo prepoznali Mudraci i pastiri, na koncu ga prepoznaju hramski ljudi i proroci. On postaje svjetlo svim ljudima i cijelom kozmosu. Optimizam je prisutan u 'starcima' koji u sebi imaju Duha (Šimun). Kad se čini da se gase mnoga svjetla, 'Šimuni' ne proklinju već se mole, drže baklju svoje duše i svijetle dolazećim generacijama. To je starost otvorena prema budućnosti – proročka starost. To je starost koja je smišljeno živjela svoju sadašnjost. Tek kad se svojoj djeci – svijetu, mlađoj generaciji pokaže životno svjetlo, tada umiranje nije umiranje niti nešto zastrašujuće. Tko je u životu vjerovao u ljubav i Božje svjetlo ne boji se smrti. Koliko li je danas 'Šimuna' u Crkvi, u kršćanstvu, koji mole i vole, koji se nadaju i vjeruju u mlade generacije? Koliko danas stare generacije pale Svjetla ili ih gase? Druga lica koja nam govore o nama i Isusu jesu 'Ane'. Mnoge su Ane u svijetu (mnoge su majke), u Crkvi. Mnoge su plemenite bake. U ona vremena komunizma veliki Solženicin je zahvalio ruskim bakama što su u Rusiji spasile vjeru u Isusa Krista. One spašavaju povjerenje u druge, u Boga, u budućnost. Koliko li je 'Ana' pokazalo Isusa svjetskim umnicima i tražiteljima? To nitko ne zna, ali mnogi se dobro sjećaju onih vremna 'tajne vjere' koju su starice palile. Kukanje nad 'novom generacijom' ništa ne doprinosi, dok skromnost i vjera u božansko prosvjetljenje donosi osmišljenje čovjeku i svemiru. Isus je s prikazanjem već postao kozmički Krist koji će svu vječnost svijetliti put u budućnost. Skromna Marija, skromni Šimun i Ana pokazuju svjetlo svijetu, pokazuju smisao čovjekovom življenju: Ljubav Božja i ljudska osmišljuju čovjekov život, u radosti i veselju, kao i u boli i žalosti. Ljubavlju se pobjeđuje sadašnje i buduće nedaće. Ljubav spaja generacije, ljubav spaja narode i rase. Ljubav teče kao živa božja rijeka kroz naše živote i svemirom. Prepoznajmo ju u sebi i drugima. Isus je onaj koji je jedini bio identičan svojim riječima. Riječi i djela su bili identični samo kod Isusa. Kod svih nas se razlikuju. To je ono što se zaklinje svećenika pri ređenju, da živi ono što naučava. Tek tada je svjetlo Isusovo. Jer propovijedati je na neki načini prorokovanje u ime Isusovo. U mnogim starim tradicijama bio je običaj da najstariji objavljuje, navješta, budućnost novorođenom. Tako čini i stari Šimun i proročica Ana. Takva su plemenita nadanja u svim plemenitim djedovima i bakama. Tako su činili starci koji su imali vjeru u Boga i budućnost. Tako su činili starci koji su vjerovali u vječni život. Mesija se objavljuje čovječanstvu na način običnog djeteta od najjednostavnijih roditelja (Josipa i Marije). Svi oni koji su otvoreni ljubavi obasjat će ih Vječno svjetlo - Mesija.

7

Marijan Jurčević, OP

Fr Marjan Jurčević

http://www.katolicki-tjednik.com Kada bi ljudi bili ljudi po Božjoj mjeri...

ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU UvodU zbornoj molitvi svećenik, kao predslavitelj euharistije, u ime okupljene zajednice vjernika moli Gospodina da im pripravi srca kako bi Mu mogli cijelom dušom iskazivati štovanje. Također, moli da u Božjem Duhu svaki vjernik mogne ljubiti i prihvaćati sve, ama baš sve ljude! Samo oni koji su istinski otvoreni Božjem Duhu i njime zahvaćeni, mogu ljubiti i prihvaćati sve ljude. Dolazeći pred oltar Gospodnji, otvorimo se Božjem Duhu kako bismo cijelom dušom Boga slavili i kako bi srce svakoga od nas ljubilo i prihvaćalo svakog čovjeka. Zato se na početku mise kratko zadržimo u tišini, ponizno priznajmo svoje grijehe i za njih se pokajmo kako bi Božji Duh ponovno zaživio u našem srcu i kako bismo mogli slaviti Boga cijelom svojom dušom.

Kada bi ljudi bili ljudi po Božjoj mjeri...

Što bi to čovjek trebao tražiti i za čime istinski težiti? Na ovo pitanje starozavjetni porok Sefanija, koji je djelovao u Judeji između 640. i 630. godine prije rođenja Isusa Krista, daje sasvim jasan i jednostavan odgovor: „Tražite Gospodina“ (Sef 2,3). Gospodin Bog je taj kojeg bi čovjek trebao trajno tražiti i za kojim bi trebao istinski težiti. Ovo traženje ne znači da mi krštenici nismo u Kristu našli istinskog Gospodina, nego je to poziv da Ga trajno upoznajemo nastojeći iz dana u dan spoznati Njegovu volju i u život je provesti. Poziv je to da Njegov duh sve više zahvaća našu dušu, da Njegova riječ postaje sve više naša riječ, odnosno naš govor, da Njegove misli postaju sve više naše misli, da Kristov način djelovanje bude sve više i naš način djelovanja. Prorok Sefanija pojašnjava da tražiti Gospodina u isto vrijeme znači tražiti Njegovu pravdu i poniznost. Tražiti Božju pravdu ne znači „ispravno i pravedno“ suditi nego znači ne suditi uopće i ne suditi nikoga, osim onih koji u sudovima po dužnosti to moraju činiti. Isus kaže: „Ne sudite da ne budete suđeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se“. (Mt 7,1-2). Zato sud o čovjeku treba prepustiti Gospodinu, a mi možemo i smijemo prosuđivati pojedine čine i to isključivo u duhu evanđelja. Tražiti pravdu znači nastojati biti pravedan onako kako je Bog pravedan, a On „daje da sunce Njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima“ (Mt 5,45). Prorok pojašnjava da traženje Gospodina ide zajedno s traženjem poniznosti. Ponizan čovjek svjestan je vlastite malenosti, slabosti i grešnosti, pa je otvoren za Božju veličinu i snagu. Veličina i snaga ne očituje se u kažnjavanju čovjeka nego u ljubavi prema čovjeku i to tako velikoj, božanskoj ljubavi u kojoj Otac šalje svoga Sina na zemlju da bi čovjeka spasio od grijeha. A prvi od svih grijeha i izvor svih grijeha jest oholost. Suprotnost oholosti jest poniznost. O njoj najbolje učimo od Božjega Sina koji je u svim, pa i u najtežim trenucima svoga zemaljskog života tražio, prije svega i iznad svega, volju Očevu. Proročka riječ poziv je i nama, kršćanima današnjice, da tražimo poniznost koja je preduvjet istinskog susreta s Bogom, slušanja i razumijevanja Njegove Riječi te provođenja u djelo Njegove pravde, živeći skromno i ponizno izvršavajući „odredbe Njegove“. MN / Jesmo li skroman i čedan narod?

8

Prema proroku Sefaniji Bog poručuje da će dopustiti opstanak „samo skromnog i čednog naroda“, a ta skromnost i čednost očituju se u tome da pripadnici toga naroda „neće više činiti nepravdu, neće više govoriti laži; u njihovim ustima neće se više naći jezik prijevarni“ (Sef 3,12). Ne bi li naš narod, koji se diči kršćanskim imenom i trinaeststoljetnom vjernošću Kristu Gospodinu, trebao biti upravo takav - skroman i čedan narod u kojem neće biti činjena nepravda i neće se govoriti laži? Ako se pogleda, posluša ili pročita ono o čemu velikim dijelom govore i pišu brojni mediji, čije su udarne vijesti najčešće vezane za nepravdu, laži i prijevare, samo po sebi se postavi pitanje, jesmo li skroman i čedan narod? Pri tome treba biti itekako svjestan da mediji najvećim dijelom, u želji za što većom gledanošću koja im, osim reklama, donosi najveću zaradu, serviraju upravo ono što njihovi gledatelji, slušatelji i čitatelji žele, odnosno što mi želimo. Zaboravljamo da smo upravo mi oni od kojih velikim dijelom ovisi što će i kako mediji govoriti i pisati. Ja sam taj koji biram program koji ću gledati, frekvenciju koju ću slušati ili novine koje ću čitati. Ja sam taj koji želim ili ne želim Boga tražiti u svakom trenutku i na svakom mjestu i u svako vrijeme. I mene Bog poziva da svojim svetim življenjem učinim svoj narod makar malo svetijim, čednijim, skromnijim, Bogu dražim. Svatko od nas bi mogao reći: „Zar mogu dati išta više i veće svom narodu od toga budem svet?“ A put svetosti jest put poniznosti.MN / Odlike Božjeg tražiteljaTražiti Gospodina znači slijediti Njegovu logiku i zauzimati se za ono što je Božje. Stoga psalmist jasno izriče veliku istinu da Gospodin „ostaje vjeran dovijeka“. Bog je uvijek vjeran čovjeku. Uvijek održava svoje obećanje i uvijek ljubi čovjeka. Njegova vjernost je drugačija od naše ljudske, često tako krhke, slabe i nestalne vjernosti. Bog ostaje vjeran u svu vječnost! Tražiti Gospodina znači uvijek se svrstati na stranu slabih i potlačenih te im biti istinska pomoć i potpora jer Gospodin „potlačenima vraća pravicu, gladnima kruha daje..., oslobađa sužnje…, slijepcima oči otvara…, uspravlja prignute…, ljubi pravedne…, štiti tuđince, sirote i udovice podupire...“ Ako sam uz sve ove, koje spominje psalmist, djelatnom i konkretnom ljubavlju kao produžena milosrdna ljubav Božja, tada sam istinski Božji tražitelj i tada sam član skromnog i čednog naroda koji ima jednu jedinu oznaku - Božji narod.

MN / Svetost u jednostavnosti i poniznosti

Sv. Pavao u svojoj prvoj poslanici upućenoj kršćanskoj zajednici u tada velikom gradu Korintu, nakon što ih je pozvao na zajedništvo utemeljeno na Kristu Gospodinu, potiče ih upravo na skromnost i poniznost. Piše im da ne gledaju druge nego da pogledaju sami sebe, kako bi uvidjeli da među njima „nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih“ (1 Kor 1,27). Za razliku od nas ljudi, koji uvijek želimo izabrati ono što je izvana najljepše, „lude svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest“ (1 Kor 1,27-29). Bog nije ovisan o našoj pameti i našim sposobnostima. Svjedoci smo da najčešće ne provode sate i dane u molitvi, bilo u crkvi bilo u svom domu, ljepotice i ljepotani, genijalci, profesori i bogataši, nego mnoge naše majke i bake, a ponekad i očevi i djedovi te da upravo oni najvećim dijelom „nose“ Crkvu i po njima nerijetko Bog govori. Bez njih bi najčešće naše crkve bile prazne. Oni su itekako svjesni da su to što jesu, ne po svojoj mudrosti i snazi, nego „u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje“ (1 Kor 1,29).

MN / Kristova blaženstva: pogled usmjeren i zemlji i nebu

Isusov govor o blaženstvima, kojeg nam donosi današnji misni odlomak iz Evanđelja po Mateju, potiče nas ne ravnati se prema ovozemaljskoj ljudskoj mudrosti nego ljudsko zaodjenuti u božansko bez kojega sve ljudsko gubi svoj smisao te je osuđeno na prolaznost. Evanđelist Matej donosi devet puta riječ blago i to: „blago siromasima duhom…, blago ožalošćenima…, blago krotkima…, blago gladnima i žednima pravednosti…, blago milosrdnima…, blago čistima srcem…, blago mirotvorcima…, blago progonjenima zbog pravednosti…, blago vama kad vas -

9

zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas...“ Velikim dijelom je to potpuno različito, pa čak i potpuno suprotno od našeg „normalnog“ zemaljskog razmišljanja koje u svakodnevici otprilike zvuči: blago njemu jer je bogat; blago njemu jer je veseo; blago njemu jer je u vlasti; blago njemu jer može činiti što hoće i ne mora nikom odgovarati, blago njemu jer ga nitko ne dira…

Kristova blaženstva moguće je shvatiti samo ako se gleda zajedno i zemlju i nebo, i tijelo i dušu, i zemaljski tijek vremena i vječnost. U tom slučaju ona se ne pokazuju kao ludost nego kao mudrost i to Božja mudrost. Svatko, tko ih izabire i prema njima živi, ide putem koji vodi Kristu Gospodinu i čut će jednom Njegove riječi: „Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost Gospodara svoga!“ (Mt 25,21). Krist ne postavlja siromaštvo, žalost, glad, žeđ ili progon zbog Njegovog imena kao ideal. Naprotiv, sve to ponižava čovjeka u njegovom dostojanstvu i protivi se Božjem planu s čovjekom. Bog je ljudima dao razum i sposobnosti kojima bi, bez posebno velikih poteškoća, mogli učiniti da nitko na ovoj zemaljskoj kugli ne bude siromašan u tolikoj mjeri da je gladan, žedan, gol, bos, nepismen... Kada bi ljudi bili ljudi po Božjoj mjeri, ne bi trebali svakoga dana umirati milijuni muškaraca, žena i djece od gladi jer na kugli zemaljskoj ima dovoljno hrane i vode za sve. Kada bi ljudi bili ljudi po Božjoj mjeri, ne bi bilo ratova, sukoba i svađa koje su uzrokovale i uzrokuju potpuno nepotrebne i neshvatljive patnje milijuna ljudi diljem svijeta. Kada bi ljudi bili ljudi po Božjoj mjeri, ljubili bi jedni druge kao same sebe i cijelo bi čovječanstvo bilo velika složna obitelj – istinski narod Božji.

Zato Krist kaže da je blago svakome koji, unatoč siromaštvu, žalosti, gladi, žeđi i progonu, postupa onako kako Bog želi jer je Kraljevstvo nebesko za takve, jer će se takvi utješiti, nasititi, zadobiti milosrđe i zvat će se sinovima Božjim te će jednom Boga gledati. I u teškim okolnostima pozvani smo i poslani biti navjestitelji i nositelji Božjeg kraljevstva i imati trajno otvoreno oko, uho i srce za siromašne, žalosne, gladne, žedne i progonjene. Upravo onako kako je to Isus činio. Amen.

Biblijski komentar misnih čitanja u godini AKakvi siromasi duhom?4. nedjelja kroz godinu:Za današnje evanđelje imamo Matejevu verziju blaženstava koja su kod njega i trećeg evanđelista uvod u Govor na gori kao zbirku Isusovih izreka o ćudorednom životu vjernika, utkanu u evanđelje kao pouku odraslim krštenicima. U obje verzije ključno je prvo blaženstvo koje kod Luke glasi: "Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje" (Lk 6, 20), a kod Mateja: "Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!" (Mt 5, 3). Obje verzije pretpostavljaju Isusovu uronjenost u starozavjetnu teologiju anawim, siromaha koji svoju životnu sigurnost polažu u Boga što štiti sirote, pridošlice i udovice. Isus je u blaženstvima upotrijebio starozavjetnu građu da dadne novu nauku u odnosu na židovske učitelje svoga vremena. Budući da Septuaginta - židovski prijevod SZ na grčki koji je nastao prije Isusa - hebrejsku riječ anawim prevodi ne samo sa "siromasi" nego i "krotki, blagi", Matejevo razumijevanje blaženstava valja povezivati s Mt 11, 29 gdje Isus sebe naziva Učiteljem blaga i ponizna srca te s 21, 5 gdje je Isus prilikom ulaska u Jeruzalem na magarcu nazvan krotkim kraljem Izraela. Blaženstvo o krotkima kao podvrsti siromaha i Mt 11, 29 te 21, 5 upotrebljavaju isti grčki izraz prays. Zato je za Mateja Isus krotki i ponizni Mesija koji uosobljuje duhovnost starozavjetnih siromaha te poziva svoje sljedbenike na takvo siromaštvo. U znak podložnosti Božjoj vladavini i spremnosti da Bog preko njih sve više ulazi u svijet nepravdi, nemira, nasilja i tuge.Starozavjetna podloga blaženstvima u današnjoj liturgiji jest prorokova propovijed o skromnu i čednu narodu kojemu Bog jamči sigurnost u nemirnu svijetu.Današnja zborna molitva izvrsno preriče u prošnju Matejevu teologiju blaženstava:"Gospodine, Bože naš,tvoja Crkva počinje svetu službu:

10

daj da te štujemo svom dušomte u tvom Duhu ljubimo i prihvaćamo sve ljude."

Skroman i čedan narod (Sef 2, 3; 3, 12-13)Prorok Sefanija djelovao je u Judeji između 640. i 630. pr. Kr. U njegovo doba stanovnici Judeje službeno su ispovijedali vjeru u Boga jedinoga, a po svojim obiteljima i "uzvisinama" štovali poganska božanstva, podržavali lažne proroke, nasilja i društvene nepravde. Ovo čitanje uzeto je iz odsjeka u kojem prorok zove Judejce na obraćenje te u ime Božje obećava sigurnost skromnom "ostatku" onih koji se iskreno obrate."Svi skromni na zemlji" ujedno su i siromasi, jer hebrejski izvornik ovdje ima izraz anaw. To su osobe prignute na prošnju, a onda svi ljudi koji prihvaćaju ovisnost o Bogu i bližnjemu. "Tražiti Gospodina" isto je što i tražiti "pravednost" u biblijskom smislu riječi, to jest savezničku vjernost Bogu i ljudima. Za "tražite poniznost" stoji u izvorniku anawah, što znači ne samo poniznost nego podlaganje, siromaštvo, ovisnost. Oni koji to prihvaćaju, bit će zaštićeni "u dan gnjeva" koji je veliki nastup Božje pravde.Završni dio (r. 12-13) obećanje je obnove ne samo Židovima nego i "narodima" kojima će Bog dati "čiste usne da ga mogu zazivati" (3,9). U vremenu kad ljudska umišljenost i hvalisavost neće više vrijediti, Bog će sačuvati u opstojanju samo skromni i čedni Ostatak. Ta skromnost sastoji se u sljedećem: "Oni neće više činiti nepravdu, neće više govoriti laži, u njihovim ustima neće se više naći jezik prijevarni." To znači da biblijski siromasi nisu tek pasivni podnositelji životnih nevolja, nego osobe u relaciji s ljudskom braćom i sestrama. Oni ne izrabljuju bližnje, ne varaju i ne lažu. Oni su prava slika "siromaha duhom" o kojima govori Isus u današnjem ne samo prvom nego i u ostalim blaženstvima.

Psalam 146 zahvalna je pjesma s opomenom protiv krivog pouzdanja u ljude i poticajem na vjerničko oslanjanje na Boga koji potlačenima vraća pravicu, oslobađa sužnje, uspravlja prignute, štiti pridošlice, podupire sirote i udovice. I ovi su siromasi duhom nad koje Bog proteže svoju vladavinu i koji su znak njegova kraljevstva.

Hvaljenje i hvalisanje (1 Kor 1, 26-31)Ovaj odlomak nastavak je onog iz prošle nedjelje u kojem je Pavao napao Korinćane za rascjepkanost na pavlovce, barnabovce i petrovce. Korinćani su se pri tom razdvajanju poveli za ljudskim kriterijima. U ovom odlomku zove Apostol krštenike da pripadnost Crkvi i Kristu ne vrednuju samo ljudskim mjerilima."Gledajte sebe pozvane" - misli se na vjeru i krsnu pridruženost Kristu u Crkvi. Vjera je Božji poziv koji pretpostavlja slobodni odaziv kod ljudi. "Nema mnogo mudrih... silnih... plemenitih" - po tijelu. Većina korintskih kršćana nisu bili aristokrati, nego robovi i ljudi iz nižih društvenih slojeva. Njih je Bog izabrao da posrami mudre i jake. Tko je pridruženjem Kristu u Crkvi otkrio svoju pravu vrijednost, ne pati od društvenog laktanja i nadmudrivanja, odbacuje zemaljska mjerila vrijednosti i uspjeha."Da se nijedan smrtnik ne bi hvalio" (r. 29) odnosi se na Pavlovu osnovnu dogmu: s Bogom stupamo u trajno prijateljstvo (nauk o opravdanju!) samo po njegovu milosnom daru, ne po vlastitim zaslugama. Kao kršćani hvalimo se milosrđem Božjim, ali odbacujemo hvalisanje vlastitom dobrotom, visokim podrijetlom, bogatstvom ili naobrazbom. "Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu" (r. 30) znači: Božji je dar vjerničko novo "bivovanje", stvorenost na sliku Božju, sinovstvo Božje u Kristu Gospodinu. Za razliku od ljudske mudrosti i umišljenog samoposvećenja, Krist "nama posta mudrost od Boga, i pravednost i posvećenje i otkupljenje". Hvaliti se možemo onim što nam je u Kristu Bog darovao, a samodostatnom hvalisanju nema mjesta u kršćanskom življenju.

Pristupe mu učenici i stade ih naučavati (Mt 5, 1-12a)Uvod u ovaj odlomak pokazuje Isusa kao novog Mojsija koji uzlazi na goru i daje novi Zakon za ponašanje ljudi. Isus sjedi dok poučava, što je pravi učiteljski položaj u Palestini njegova

11

vremena. "Pristupe mu učenici" koji su počeli osobno pristajati uz njega, s njime dijeliti dobro i zlo, pošli za njim. Isus govori pred mnoštvom znatiželjnika, ali naučava učenike iznoseći pred njih moralni ideal koji ide dalje od obdržavanja formalnih propisa SZ. To je moral samog Isusa koji je vjerovao da iz svake životne situacije čovjek može ostati otvoren Bogu te ondje gdje živi i radi biti odraz Božje dobrote.Prema Mateju ima devet blaženstava: siromasi duhom, ožalošćeni, krotki, gladni i žedni pravednosti, milosrdni, čisti srcem, mirotvorci, progonjeni zbog pravednosti, oklevetani i prognani zbog Isusa. U svim blaženstvima govor je u indikativu kao da već jest, ali se misli na konačno stanje u eshatonskoj budućnosti. Tko sada podnosi određena stanja i poduzima određene akcije, u Božjoj budućnosti imat će sreću koju Isus obećava.1. Siromasi duhom nisu ljudi prazne pameti, kako je mislio njemački filozof Schopenhauer a kod nas misli marksistički filozof Branko Bošnjak. Isus se na početku svoga djelovanja predstavio riječima starozavjetnog proroka iz Iz 61, 1 kao Pomazanik koji donosi radosnu vijest siromasima. Kasnije je zahvalio Ocu što u njemu prepoznaju Mesiju "maleni" (usp. Lk 10, 21 i Mt 11, 25). Povijesno su zato "siromasi duhom" Dvanaestorica i stanovnici Galileje koji su u Isusu vidjeli Božjeg siromaha što se u svemu oslanja na Boga i njih zove na takav hod kroz život. Oni su pred Bogom prignuti na prošnju, svjesni da Božje kraljevstvo mogu dobiti samo kao dar, a ne osvojiti vlastitom snagom. Siromasi duhom su ponizni, pred Bogom prignuti vjernici.2. Ožalošćene će utješiti Bog, jer je ovdje riječ o tzv. teološkom pasivu. Sir 48, 24 kaže da je Izaija "tješio žalobne na Sionu". Bili su to starozavjetni vjernici koji su se žalostili zbog deportacije sunarodnjaka u tuđinu, ali i zbog kršenja Božjih zapovijedi te zbog nepravdi u društvu. Bog ima sućuti za ljudske suze, a Isus u Božje ime obećava sadržajnu utjehu.3. Krotki su isto što i siromašni; ponizni, kako vidimo u Ps 37, 11 koji Isus ovdje izravno navodi. U susretanju s ljudskom braćom i sestrama oni nisu nasilni. Takav je sam Isus koji na ovu krotkost poziva svoje sljedbenike. Pritom mu nitko nije mogao predbaciti da glumi krotkost. To je njegov prilog nenasilnoj revoluciji kojom bi se svijet morao mijenjati na bolje. Krotki su siromasi koji se prepuštaju volji Božjoj i zato dobrohotno susreću ljude. Dok su grčki mudraci predlagali krotkost kao vladanje dostojno intelektualca, ova je krotkost plod izručenja Bogu. Smisao izreke "oni će baštiniti zemlju" vidi se iz Ps 115, 16: Bog je svim ljudima dao zemlju za baštinu da je bratski podijele. U humanom nastanjenju zemlje uspijevaju oni koji ne primjenjuju nasilje u međuljudskim odnosima.4. Gladni i žedni pravednosti čest je izraz u SZ (usp. Ps 107, 9; Iz 49, 10; 65, 13; Am 8, 11-12). Pravednost je ovdje saveznička vjernost Bogu, a radi Boga i ljudima. Kad se poremeti ravnoteža s Bogom, puca ravnoteža i među ljudima. Božje kraljevstvo donosi pravednost u svim dimenzijama. Oni koji ne odobravaju nepravdu koju vide oko sebe ili sami trpe, dobivaju od Isusa obećanje da će postići pravdu koju jamči Bog. Dakako da to neodobravanje mora biti i akcijama potvrđeno.5. Milosrdni odražavaju Božju dobrotu prema ljudima koji ne gube svoje dostojanstvo i kad su svojom krivnjom zapali u bijedu ili bolest. Oni time pokazuju da milosrđe Božje trebaju. Ne postupaju poput nemilosrdnog dužnika (usp. Mt 18, 23-35). Neki rabini Isusova vremena učili su da milosrđe prema grešnicima ili vjerskim ignorantima nije zaslužno djelo. Isus u tome beskrajno nadvisuje svoje teološke suvremenike.

On se, dapače, poistovjećuje s patnicima (usp. Mt 25, 31-46).6. Čisti srcem, za razliku od obredne čistoće koju su silno naglašavali farizeji (usp. 23, 3-32), jesu oni koji idu dublje i dalje od vanjskih religijskih propisa. Starozavjetni pokajnici često mole da im Bog stvori čisto srce (usp. Ps 24, 3-5; Ps 51, 4.12). Isus uči da se čovjek u savjesti ne kalja dodirom "prljavih" predmeta ili osoba (usp. Mk 7, 1-23). Traži moralnost koja nije glumljenje. Tko nepodijeljena srca služi Bogu te se iskreno ljudski ponaša prema bližnjemu, Boga će gledati.7. Mirotvorac je Isus koji ozdravljene šalje da idu u miru i zavađene pomiruje tražeći da opraštaju zato što oproštenje trebaju. Mir je u SZ punina spasenja, pa je mirotvorac onaj koji zahvalno priznaje spašenost od Boga darovanu i "čini" mir među ljudima da bi se mogli otvoriti

12

Bogu i jedni drugima. Kad Isus kaže da će se mirotvorci sinovima Božjim zvati, onda na njih prenosi svoj sinovski odnos s Bogom. Tko mir čuva ili ponovno uspostavlja, nastavlja Isusovo poslanje u svijetu, makar i ne prihvaćao Isusa za Krista i Gospodina. Iz 9, 5 kaže o Mesiji da je "Knez mironosni". Isus je sve više Mesija što u njegovo ime više pridonosimo miru!8. Progonjeni zbog pravednosti u Mudr 2, 10-21 te 5, 19.15-23 izjednačeni su sa slugom Patnikom iz Izaijine knjige. Takvim se osjećao sam Isus. To je pravednost vjerska i društvena, ispravno postupanje usred nepravednosti te zalaganje za druge koji su žrtva nepravde. Rabini su naučavali da Bog uvijek traži i prihvaća progonjene. Ovo blaženstvo podsjeća na 1 Pt 3, 14 gdje su kršćani pozvani da strpljivo podnose nepravde.9. Ozloglašeni i prognani zbog Krista jesu Dvanaestorica jednim dijelom u vrijeme Isusova ministerija, a zatim poslije Uskrsa u toku misionarskog djelovanja među Židovima i poganima. Tako su bili u Matejevo doba ozloglašavani ne samo misionari nego i ostali pripadnici Crkve: "ateisti", zato što odbacuju državne bogove, i "subverzivni elementi" zato što ne priznaju cara za Boga. One koji zbog svoga vjerničkog djelovanja podnose patnje Isus zove na radost zbog plaće na nebesima.Ukratko: Isus je Božji siromah, potpuno oslonjen na Boga, koji odražava Božju dobrotu i milosrđe prema svim ljudima. Na takvo "siromaštvo duho

Biblijski komentar misnih čitanja u godini ARadosno hrlimo Spasitelju u susret2. veljače - Prikazanje Gospodnje ili Svijećnica:Uočimo da se današnji blagdan zove Prikazanje Gospodnje. Uprisutnjuje događaj kad su Marija i Josip prikazali dječaka Isusa u Hramu 40 dana nakon njegova rođenja i kad se on tom prilikom susreo sa Šimunom i Anom. Blagdan su počeli slaviti jeruzalemski kršćani od 4. stoljeća kao susret Isusa i svetih staraca, a uveli su ga na traženje hodočasnika koji su željeli molitvom i razmišljanjem obilježiti mjesta Isusova života. Kršćani Istoka vrlo rano uveli su na ovaj blagdan i procesiju koja je označavala spremnost sudionika za susret s Gospodinom koji dolazi.Kad je tijekom 7. stoljeća blagdan uveden i u Rimu, pape su procesiji dali pokorničko obilježje. Na početku veljače rimski pogani imali su svečani ophod kroz grad uz popratne nemoralne običaje. Kršćani su zapaljenim svijećama željeli izraziti vjeru u Krista kao svjetlo svijeta. Obred blagoslova svijeća za tu procesiju nastao je u Francuskoj u 10. stoljeću i postupno je prihvaćen u cijeloj crkvenoj zajednici Zapada. Od blagoslova svijeća i procesije nastao je za ovaj blagdan hrvatski naziv "Svijećnica".Na početku se svečano blagoslivljaju svijeće, a celebrant u uvodu podsjeća na susret dječaka Isusa sa Šimunom i Anom te potiče: "Tako i mi, Duhom Svetim sabrani, pođimo u dom Božji u susret Kristu. Naći ćemo ga i prepoznati u lomljenju kruha čekajući njegov slavni dolazak." U blagoslovnoj molitvi istaknuta je misao da svijeće nosimo na slavu Božjeg imena te prošnja da "idemo putem vjere i ljubavi dok ne prispijemo k tebi, Svjetlu neugasivom". Blagoslov svijeća i ophod služi umjesto pokajničkog čina.Evanđelje donosi Lukin izvještaj o prikazanju Isusa u Hramu, Marijinu čišćenju te susretu sa Šimunom i Anom. Uz Kristov susret s vjernicima možemo u ovom izvještaju nalaziti poticaj na ljudsko i vjerničko susretanje između mladih i starih.

Pročistit će ih kao zlato i srebro (Mal 3,1-4)

Malahija je anonimni prorok (riječ Malki znači "Moj glasnik") koji je djelovao u Jeruzalemu između 450. i 430. pr. Kr. Po Božjoj odredbi kritizirao je zloporabe u hramskom bogoslužju te okrivljivao svećenike i vjerske vode za opadanje prave religioznosti.Današnji odlomak govori o Božjem pohodu radi pročišćavanja svetišta i služitelja u svetištu. Bog najprije šalje svojega glasnika, zatim dolazi sam. Božji pohod bit će "kao oganj ljevačev i kao lužina bjeliočeva", što znači da će pročišćavati uz patnju onih kojima je potrebno duhovno čišćenje. "Sinovi Levijevi" hramski su službenici koji su krivi za degeneraciju bogoslužja i

13

vjerski nemar u narodu. "Kao u drevne dane i kao prvih godina" - poticaj je na religioznu revnost iz vremena izlaska iz Egipta i prolaska kroz pustinju. U ovom prorokovu tekstu mi kršćani gledamo najavu obnovljenog bogoslužja u kojem će Krist Gospodin biti žrtva i žrtvovatelj.Prilikom prikazanja u Hramu on je počeo obnavljati bogoslužje svojega naroda i svih ljudi na svijetu.Psalam 24 pjesma je za liturgiju ulaska, kad se kovčeg Saveza svečano unosio u Hram. Sudionici stoje pred hramskim vratima i pjesmom traže da se ona otvore. S njima i mi preuzimamo ovu pjesmu prateći Isusov ulazak u Hram.

U svemu braći sličan (Heb 2, 14-18)

Pisac Poslanice Hebrejima u širem odsjeku, iz kojeg je uzeto ovo čitanje, govori o utjelovljenju Sina Božjeg koji je "ovjenčan slavom i čašću zbog pretrpljene smrti" (2,9). Kao pravi čovjek "ne stidi se zvati ljude braćom", što zapravo znači: ponosi se da je postao jedan od ljudi. Naš današnji odlomak ističe solidarnost utjelovljenog Sina Božjeg sa svim ljudima jer ima s njima "zajedničku krv i meso". "Krv i tijelo" je čovjek ukoliko je slab, podložan grijehu i smrti. Iz svojega proslavljenog stanja "zauzima se za potomstvo Abrahamovo", tj. za ljude koji su mu krštenjem pridruženi i kroče kroz zemaljski život poput Abrahama vjernika.Utjelovljeni Sin u svemu je sličan ljudskoj subraći, jer je bio tijekom svojega zemaljskog života iskušavan i pretrpio smrt. On je zato veliki svećenik, koji je milosrdan i ovjerovljen. Milosrdan jer ima sućuti prema ljudskoj subraći. Ovjerovljen jer njegovo posredništvo prihvaća Otac nebeski i ljudi koje se ne stidi zvati svojom braćom.Prvim dolaskom u Hram i susretom sa Šimunom i Anom Isus počinje velikosvećeničku službu solidarnosti s ljudskom subraćom.

Starac Šimun proglasio ga slavom Izraela i svjetlom naroda (Lk 2, 22-40)

Današnje evanđelje govori o susretu Isusa te Šimuna i Ane. Šimun je bio "pravedan, bogobojazan, iščekivaše utjehu Izraelovu". Pravednost je predanje u volju Božju, bogobojaznost je svjesno obavljanje molitava i liturgijskih čina. Iščekivanje Izraelove utjehe spremanje je na Mesijin dolazak. Duh Sveti potaknuo je Šimuna da dođe u Hram onog dana kad su Marija i Josip donijeli dječaka Isusa da izvrše i više nego je Zakon propisivao. Zakon je tražio da roditelji prinesu žrtvu za prvo dijete u znak zahvalnosti što se Bog poslužio njihovom ljubavlju i prvi put im darovao dijete. Nisu trebali donositi dijete u Hram. Zakon je također tražio da majka 40 dana nakon rođenja muškog djeteta ne ide na subotnje bogoslužje i ne pojavljuje se u javnosti. Rađanjem je dobila udio u Božjoj stvarateljskoj sposobnosti pa se kroz vrijeme oporavka nakon poroda nije smjela miješati s "profanim", svagdanjim stvarima. Ni majkama Zakon nije naređivao da dođu u Hram.Šimun na poticaj Duha prepoznaje Dječaka te blagoslivlja Boga i majku Dječakovu. "Blagoslivljati" ovdje znači zahvaljivati za iskazanu milost, odnosno "blagoslovi ih i reče Mariji" (r. 33) znači ukazati na veličinu dara koji im je Bog dao u Dječaku.Šimunov "blagoslov Bogu" jest pjesma kojom molitelji Časoslova završavaju dan. Prepoznavši Dječaka kao utjehu Izraelovu, Šimun pristaje da svakog trenutka završi zemaljski život. Dočekao je vrijeme ispunjenja, svojim očima gleda spasenje Božje - Dječaka koji je slava Izraela i svjetlost poganskih naroda. Time Šimun najavljuje Isusa kao sveopćeg Spasitelja, kao što su ga predstavili anđeli u noći rođenja. Šimunova pjesma na usnama molitelja Časoslova znači zahvalnost Bogu za još jedan dan, u kojem smo doživjeli njegovo spasenje i svjetlo te spremnost da u snu, koji je slika smrti, prekinemo svjesno stanje. Iz sna bismo mogli i ne ustati. Zato ovom pjesmom prihvaćamo i smrt, kad Bog htjedne i gdje on htjedne.U r. 33 Josip i Marija dive se onome što Šimun govori o Dječaku. Za njih je razlog divljenja Šimunova pjesma prema kojoj je Isus spasenje Božje pripravljeno ne samo Izraelu nego i poganskim narodima. Još im nije jasno kako, ali su spremni na učenje i suradnju s Bogom.Mariji Šimun govori da će Isus biti osporavani znak Boga među ljudima. Naviknuli smo da se proročanstvo o "maču koji će probosti Marijinu dušu" odnosi na nasilnu smrt Marijina sina kojeg će odbaciti vjerski poglavari njegova naroda. Međutim "duša" o kojoj je ovdje riječ jest osoba,

14

cijeli Marijin život. Luka je u 8, 19-21 zabilježio kako je Marija tražila Isus tijekom njegova mesijanskog djelovanja, a on nije htio prekinuti propovijedanje da je "primi", nego je odgovorio da su njegova majka i braća svi "koji riječ Božju slušaju i vrše". U svjetlu tog događaja Šimunovo proročanstvo valja razumijevati kao novi odnos između odraslog Isusa i Marije. Mač su Marijine teškoće u uviđanju da Isusova poslušnost Ocu i njezina poslušnost dogođenoj riječi Božjoj uključuje nadilaženje uobičajenih obiteljskih veza između majke i sina.Za Anu je važno uočiti da predstavlja jednu od triju svetih žena u Isusovu djetinjstvu. Uz Elizabetu kao majku preteče i Mariju kao majku Mesije ona je za Luku jedna od žena koje stoje na prijelazu od vremena obećanja u vrijeme ispunjenja te izbliza sudjeluju u ostvarenju Božjeg plana spasenja. U času kad prepoznaje Dječaka u Hramu, ona je udovica u dobi od 84 godine. Luka kao da podsjeća na Isusovu izreku o bezbračnosti radi kraljevstva nebeskog (usp. Mt 19, 12; Lk 18, 29). Također podsjeća na udovice u prvoj Crkvi o kojima stoji u 1 Tim 5, 9-16 da se unose u poseban popis udovica, da svojom gostoljubivošću omogućuju djelovanje putujućim misionarima te da obdržavaju "prvotnu vjernost Kristu".Ana je u današnjem evanđelju i najava žena koje će Isusa pomagati od svojih materijalnih dobara tijekom njegova mesijanskog djelovanja (Lk 8, 1-3). Žene Jeruzalemke iskazat će sućut prema osuđenom Galilejcu i pod križem će biti svjedoci događaja. Na uskrsno jutro dobit će od anđela poruku da ne trebaju tražiti Živoga medu mrtvima (usp. Lk 23, 27-31.49; 24,5-6).Budući da su Šimun i Ana starci, potiču nas na razmišljanje o susretanju i upotpunjavanju generacija. Josipu i Mariji oni najavljuju što će Dječak biti te donekle pokazuju kako ga trebaju odgajati. Isus se u njima susreće sa svim starcima i staricama te poručuje da njemu činimo što činimo nemoćnima (usp. Mt 25, 31 - 46).Ovaj događaj divno tumači i primjenjuje na sudionike liturgije predslovlje današnjeg blagdana koje u svom sržnom dijelu glasi:"Danas je Majka Marijatvoga vječnog Sina prikazala u hramu,a starac Šimun, nadahnut Svetim Duhom,proglasio ga slavom Izraela i svjetlom naroda.Stoga danas i miradosno hrlimo Spasitelju u susreti s anđelima te i svetima hvalimo bez prestanka."Ovaj je blagdan susretanja Boga s ljudima, ljudi s Bogom te ljudi međusobno. Neka nam to susretanje bude radosno i plodno!

Dr. Mate Zovkić: GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112 GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113

http://www.don-ivica.net

GODINA A 2013/14 Četvrtak, 30 Siječanj 2014  (4. nedjelja kroz godinu)             Tajna se zove OtacTajna, nedokučiva, bezdanaI duboka da sve prosvjetljava –Gdje je put koji će ljude dovestiPred njegovo dobrostivo lice?

15

 Tajna, koja nas u bitku držiI oduvijek na obuhvaćaI postavlja tijek našeg bića.I oči naše otvara svjetlu.Tajna se zove: OtacPočetak topline i svjetla.Dvoje je on poslaoDuha Svetoga i KristaKrist je svjetlo, koje nas vodiToplina je Duh Sveti.Toplina i svjetlo su putKoji nas nazad k Ocu vodi.I gledamo lice OčevoPuno žara i dobrote- zahvaljujući obimaDuhu, koji u Mariji boravi,I Sinu, koji je postao tijelom u Isusu.                   Leonardo Boff : Ave Eva

Svijeća koja nije htjela gorjeti Ne, tako nešto se još nije dogodilo. Svijeća koja nije htjela gorjeti, bila je potpuno jedinstvena. Vladalo je veliko uznemirenje među svijećama u dnevnom boravku – uskoro treba slaviti Božić i svijeće su, svojim svečanim sjajem, trebale ukloniti tamu. Jedna stara, iskusna svijeća ponudi se razgovarati s malom svijećom. «Ne», odgovori prkosno mala svijeća.»Tko gori taj će brzo izgoriti i nema ga više. Ja želim ostati onakva kakva jesam – tako vitka, elegantna lijepa.» «Ali ako ne goriš, mrtva si prije nego što si počela živjeti», odgovori stara mirno. «Onda ćeš zauvijek ostati samo vosak i fitilj, a vosak i fitilj nisu ništa. Tek onda kad dopustiš da te se zapali, bit ćeš ono što stvarno jesi.“» Ne, ne zahvaljujem lijepo», odgovori plašljivo mala svijeća. „Ne želim se izgubiti, želim radije ostati ono što sam sada. Dobro, je malo dosadno, ponekad mračno i hladno, ali ne boli kao rastapajući plamen.« „Ne može se sve riječima rastumačiti, treba nešto i doživjeti», odgovori stara zagonetno. «Samo onaj tko se daje, mijenja svijet i u tome što mijenja svijet, promijenit će i samoga sebe. Ne smiješ se žaliti na mrak i hladnoću ako nisi spremna» Toga časa pade iznenada neko svjetlo na malu svijeću. «Misliš, čovjek je ono što iz sebe daje?» « Da», odgovori stara. «Ne ostaje se tako vitak, tako lijep i elegantan. Upotrebljava se i ispada se iz forme, ali je jači nego svaka noć i tama na svijetu.» I dogodi se da je mala svijeća popustila i dade se zapaliti. Što se više topila, to se više preobražavala u svjetlo, svijetlila je i rasvjetljavala, činilo se da grije cijeli svijet i sve noći rasvjetljava. Vosak i fitilj bivali su manji, a svjetlo svijetli sve do današnjeg dana u srcima ljudi za koje je gorjela.

Propovijed 1.«Djede, da li si ti već jednom vidio dragoga Boga?»To je dječje pitanje koje me susreće kada se pozabavim dječjim očima i pitanjima, koja hoće otkriti svijet.Kada pogledam u dječje oči te im trebam pričati gdje sam «vidio» Boga, zamišljam sebe kao malo dijete kada sam rekao: «Ja sam posve siguran da ću ga otkriti i doživjeti.» Mislim na prošlost i sjećam se. Sjećam se svog prvog razočaranja kada nisam, kod prve sv. Pričesti dobio pravu pjesmaricu za sv. Misu koju sam želio, već jednu imitaciju u obliku torte.Sjećam se kad sam s 14 godina imao nečitak rukopis za moga učitelja latinskog, na što mi je on saopćio da više neće ocjenjivati moje školske radove ako ne budem pisao drugačijiim rukopisom

16

- na što sam ja počeo pisati tiskanim slovima kako bih svoje znanje čitljivo prenio na papir.Sjećam se doživljaja kada sam, nekoliko godina kasnije, njegove oči vidio u liku jednog bliskog čovjeka koji mi je, srdačnošću i čvrstoćom, pomogao preko mladalačkih prepreka. To je bio uzbudljiv doživljaj, gledati u oči jednog čovjeka i za to zahvaljivati Bogu.Mislim na jednu šetnju s mojom malom prijateljicom Anom, koja je tada još sjedila u dječjim kolicima, a ja joj pogledao u oči i rekao: «Dijete, u tvojim očima ogleda se nebo.»Mislim na jednog čovjeka, kojega nisam poznavao, a koji mi je, na završnom slavlju jedne vjerske misije, pri rastanku, rekao: «Vi ste meni pomogli pri jednom velikom koraku u mome životu. Dobro je za mene da postojite.»Ja sam čuo kako Bog, u ovim i drugim susretima, kuca kod mene. Ja sam doživio, ali još nisam razumio.Tajnu današnjega dana prepoznali su dvoje starih ljudi. Sijedi Šimun i osamdesetogodišnja Ana. Šimun i Ana su otkrili, u svega 40 dana starom djetetu Isusu, obećanog Mesiju, Krista, na kojega je izraelski narod već stoljećima čekao.Djede, a kad si ti njega zaista prepoznao?Teško je navesti čas i ne može se fiksirati s jednim datumom. Bilo je to kao munja. Iznenada su počele životne priče oživljavati i sve osobe koje se tu nalaze, počinju pričati. One kažu meni sve: tu sam bio kod tebe – nisi li me prepoznao? Tada sam čuo njihove riječi još jednom i vidio njihova lica, nebrojeno puta i tada sam znao: On je bio, korak po korak, kod mene.Tada sam shvatioJa sam tako dugo trebao dok sam shvatio. Morao sam postati tako star da bih njega upoznao u svim tim životnim događajima. Ja sam ga, sigurno, često doživio, ali ga nisam prepoznao. On je bio kod mene, a ja sam bio slijep i smeten.O tome ne mogu pričati bez straha u srcu. Ja ne mogu pričati, a da ne sagledam traku sreće. Ja ne mogu pričati, a da ne spomenem neizrečene riječi koje su me mučile. Ja ti kažem, moje dijete, pored svega, On je tu. Pogledaj ga i prepoznaj ga.Kada si ga prepoznao?Šimun i Ana su uzeli Isusa u ruke i pogledavši nazad na svoj život, bilo je to ispunjenje njihovog života. Ja sam meditirao o svojim životnim doživljajima - shvatio sam da me On, u svima, posjetio i pokazao da je uz mene. U jednom trenutku sam razumio da nije suma doživljaja dokaz, već u mom osobnom odnosu s njim, koji ukazuje jasno da su ti susreti, bili susreti s njim. Ja sam uvjeren da ovi susreti neće biti zadnji s njim. Želim očuvati svijetao pogled, kako bih ga prepoznao.Djede, što to sada znači za tebe?Ja neću prestati, tebi i svima drugima - mladima i starima - propovijedati: isplati se cijeloga života ići prema njemu; on stoji sigurno jednom pred tobom i kaže ti: tu sam - otvori svoje oči i prepoznaj ga. Moje pitanje, na ovom mjestu, jest upravljeno starim ljudima: Možete li, na današnji dan, svoju vjeru obnoviti, po primjeru starog Šimuna i stare Ane? Vi nam svima možete, zaoštrenim pogledom svoje vjere u Isusa Krista, pokazati put k njemu. I danas objaviti njegovo prisustvo. P. Feri Schermann

2. Blagdan susretaŠimun i Ana susreću Gospodina. Spoznaju dolazak Boga u njihov život. Otvaraju mu se potpuno.I mi dolazimo, iz nedjelje u nedjelju. Danas smo posebno došli proslaviti blagdan susreta, a susrećemo li i mi Gospodina u našem životu. Jesmo li mu otvoreni?            U ovom susretu susreću se i dva Zavjeta: stari, čiji su predstavnici Šimun i Ana, i Novi zavjet ustanovljen u Isusovoj krvi na križu. I starci prihvaćaju i prepoznaju Znak koji im se daje.           I mi se susrećemo sa svakakvim novim idejama. I onim dobrima i plemenitima, ali i onim zlima i pokvarenima. Koliko smo pripravni ili bolje rečeno sposobni prepoznati i prihvatiti ZNAKOVE koje nosi naše vrijeme da naša vjera oplodi novo što dolazi, a nama da novine budu na bogaćenje duhovnog života?

17

         Ovdje se susreću ljudi. Susreću se Šimun i Ana i Josip i Marija, a Isus je SVJETLO. I mi se susrećemo s ljudima. Koliko mi sami postajemo svjetlo za druge ljude? Koliko prihvaćamo svjetlo drugih ljudi da nas osvijetli, učini spremnima na ono sveto i veliko? Mnogo puta smo mogli biti drugima svjetlo. Nažalost, često smo, svojim ponašanjem, ugasili svjetlo u ljudima. A Šimun i Ana su susretom bili RASVJETLJENI. Nastojmo mi drugima, svojim životom i primjerom, svijetliti.           Marija je u susretu čula riječi: „Tebi samoj će mač boli probosti dušu.“ Koliki i danas zbog susreta trpe. Mislimo samo na susret vojski i ratove, koji nanose mnogo suza i boli mnogim dušama.         Mislimo na promašene susrete bračnih drugova koji su se razišli s mnogo boli u duši. Mislimo na one promašene susrete mladih koje su mnoge mlade odveli u pakao droge, prostitucije i svih drugih zala. Koliko su ti susreti proboli i duše i srca, posebno mladih?         Koliki naši međusobni susreti znaju, otrovnim strijelama, probadati srca onih koji očekuju toplu i ljudsku riječ.           Konačno, susret Šimuna i Ane je ispunio sva njihova očekivanja da su u miru mogli predati svoju dušu.          A koji su naši ciljevi, jesmo li i mi spremni, poput Šimuna i Ane, reći: „Sad u miru otpuštaš slugu svoga, jer su se ispunila sva naša očekivanja, sve naše želje?“ Da, imamo mnoga očekivanja u životu. Mnoge želje. Mnoge od njih su dobre i korisne za vremeniti život, za neko vrijeme, ali za ono konačno i jedino očekivanje i želju - vječni spas? Što to meni znači? Koliko za to ulažem? Mislim li da moram spasiti dušu?         Jer «ovaj je došao na uzdignuće i propast mnogima». Susret s njim, što meni donosi? Spas ili propast? Smrt ili Život?         Dobro je da danas, na Dan života, postavim sebi pitanje, kako ja služim životu? Koliko poštujem svoj i tuđ život? Koliko mi znači život vječni?         Neka mi danas, na blagdan susreta, On bude svjetlo koje će rasvjetljavati sve moje putove, sve moje susrete, voditi sve moje želje, da nikome ne zadam bol, da sve sile stavim u službu života i da tako mogu, na kraju svojih dana, mirne duše reći: «Sad otpuštaš slugu svoga Gospodine, jer oči moje vidješe tvoje spasenje, jer su želje moje ispunjene.“

http://www.glas-koncila.hr/

Nedjelja prikazanja Gospodnjeg - Svijećnica (2. veljače)Mal 3,1-4 * Ps 24,7-10 * Heb 2,14-18 * Lk 2,22-40Blagdan susretaSpominjanje Isusova prikazanja u Hramu, četrdesetog dana nakon njegova rođenja, evanđelje nam pred oči stavlja starca Šimuna koji je tako čeznutljivo iščekivao dolazak svog Spasitelja i doživio tu milost da ga je osobno smio primiti u naručje. Zbog ovoga današnjeg evanđeoskog odlomka, susreta starca Šimuna i malog djeteta Isusa, grčka je Crkva nazvala ovaj blagdan »blagdanom susreta«. Ne radi se toliko o susretu starog i mladog, već o susretu starog i novog Saveza, Boga i čovjeka, Krista i Šimuna.

Susreti mogu biti različiti. Neki su slučajni, neki iznenađujući, zbunjujući, najčešći su površni. No, ima i takvih koji nose sasvim drukčije obilježje. Nekome se ide svjesno ususret, oči ga traže. Na takav susret čovjek je pripravan i taj susret obično obogaćuje, dovodi do međusobnog obogaćenja. O takvom i sličnim susretima često govore Isusove prispodobe, npr. ona o deset djevica koje očekuju zaručnika. Usred noći odjekuje poziv: »Zaručnik dolazi! Pođite mu ususret!« Pet od njih bijahu spremne, pripremljene, s dovoljno ulja u svjetiljkama. Slično je

18

opisano i u prispodobi o mudrom sluzi kojega gospodar, došavši nenadano u noći, nalazi budna. Budan je konačno bio i otac iz prispodobe o izgubljenom sinu: kad se sin približavao kući, otac ga je opazio izdaleka i sav radostan potrčao mu ususret.

Svim tim mudrim i budnim likovima iz prispodoba sliči i starac Šimun iz jeruzalemskog Hrama. On iščekuje Spasitelja, »Utjehu Izraela«, budan je kada se Gospodin pojavljuje u Hramu na rukama svoje majke, spreman je na susret s Njime. Kada je u naručje primio to malo dijete, kao vjerojatno mnogo puta u svom dugom životu, da bi izrekao blagoslov i slavu Bogu, on spoznaje da u tom djetetu susreće Spas, Svjetlo, Slavu Božju. Očito da je grčki izraz Hypapante _ susret, odgovarajući smislu današnjeg blagdana. Ako ne bismo govorili izričito o susretu, ali je svakako riječ o spremnosti i iskoraku ususret, što vidimo i u današnjim liturgijskim tekstovima. Poziv na procesiju s upaljenim svijećama glasi: »Pođimo u miru u susret Gospodinu!« U predslovlju se kaže: »Stoga i mi radosno hrlimo u susret Spasu tvome...« A u popričesnoj molitvi stoji: »Daj da i mi, hrleći u susret Gospodinu, postignemo vječni život.«

Kao što je Šimun u djetetu Isusu prepoznao Mesiju, tako i mi moramo otvorenih očiju i spremno dočekati Krista koji nam dolazi ususret u našoj braći i sestrama, u kući, na ulici, na radnom mjestu. On dolazi stalno: možemo ga čekati, ali ako nismo pripravni, može se dogoditi da njegov dolazak previdimo i propustimo šansu.

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.http://www.veritas.hr

   Danas je četrdeseti dan nakon Božića. Kako vrijeme leti! A što se sve nije dogodilo u ovih četrdeset dana? Svečano vrijeme Adventa i božićnog slavlja skoro su posve zaboravljeni. Zakoračili smo u novu godinu s kojom su došle i nove brige, novi problemi, planovi i želje, a

19

vjerojatno i mnoge nove radosti. Jesmo li napravili reviziju, inventuru prošle, minule godine? Na koji način? Tek kroz neku građansku dužnost kao što je prijava poreza na prošlogodišnju ostvarenu dobit, ili na kršćanski način – kroz dobra djela i bratsku pomoć, kroz karitativan rad ili milosrdna nastojanja?Što je to nova, danas, četrdeset dana nakon Božića? Bilo bi žalosno da početak nove godine ne doživimo metaforički, kao novu stranicu života. Neka to ne bude tek prvi list od dvanaest u ovoj kalendarskoj godini. Neka ovaj početak radije bude novi list, novo poglavlje, nova stranica našega načina življenja.Je li se u nama nešto promijenilo, jesmo li se odlučili za obnovu, nadogradnju? Jesmo li se oprostili i pomirili sa svime što je prošlo? Jesmo li, poput zmije, svukli svoju staru isluženu kožu i krenuli dalje u novoj, čistoj odjeći ususret suncu? Jesmo li spremni na nove izazove, na novu bitku? Jesmo li odbacili, ostavili iza sebe sve što nas je u našim životima, kroz vlastito djelovanje, sablažnjavalo? Bez takve revizije nema novog početka. Novo je vino za nove mješine. Je li Božić prošao a da nije ostavio traga u nama? Ili nas je onaj osjećaj blaženstva dok smo klečali pred Djetetom u jaslama oplemenio, ispunio, donio nam barem nešto od „mira na zemlji“ o kojemu je na Božić bilo tako puno govora?Danas, četrdeset dana nakon Božića, 2. veljače, sjećamo se toga važnoga nadnevka. U Novom zavjetu taj dan ima posebno značenje. Četrdeset dana nakon rođenja svi su židovski roditelji prvorođenoga dječaka prikazivali u Hramu i posvećivali Bogu. Kako je propisivao Zakon Gospodnji, prinosili su mu „par grlica ili dva golubića“ (Lk 2, 24). Tako su trebali izraziti i posvjedočiti svoju zahvalnost za darovano dijete, čime se jasno priznavalo da je cijeli Izrael Božje vlasništvo, te da samo po Njemu dolazi svaki dar. To je prastari židovski običaj kojega su se držali i Isusovi roditelji. Spominjući se toga, danas slavimo blagdan Gospodinova prikazanja.U središtu ovoga blagdana je prizor u kojemu sijedi starac Šimun uzima Dijete Isusa u naručje i hvali Boga za ovaj veličanstveni završetak svoga života: „Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, po riječi svojoj u miru. Ta vidješe oči moje spasenje tvoje.“ Drugim riječima, dočekao je rođenje Spasitelja, ovaj je svijet zbrinut, a mudri starac mirno može poći natrag kući, u dom svoga Nebeskog Oca.Taj susret u Hramu ima poseban čar. Pri njemu se susreću dvije generacije, dva svijeta, dvije ere, dvije epohe. Staro odlazi, nastupa Novo. Ali, Staro ne nestaje zato što je potisnuto, nego zato što se ispunilo Božje obećanje koje je dano Šimunu – moći će napustiti svijet kad doživi rođenje Pomazanika. Nakon što Ga je dočekao, riječima „vidješe oči moje spasenje tvoje“, mirno i spokojno odlazi Ocu. Time počinje nova era, Kristova.Ovaj susret Staroga i Novoga slavimo u procesiji, sa zapaljenim svijećama, u znakovima uvijek novoga sjaja Božjeg veličanstva. Zato se današnji blagdan zove Svijećnica.Zapaljena svijeća simbol je prisutnoga Krista, simbol naše budnosti i odanosti Sinu Božjemu. Svijeća je upaljena pri našemu krštenju, prati nas u sakramentima i blagdanima, povezuje nas sa svijetom na „drugoj obali“, spaja s našima milim pokojnima, ispraća na smrtnoj postelji.Blagdan Gospodinova prikazanja posljednji je podsjetnik na božićne svetkovine. Bilo bi lijepo kad bismo i mi, poput starca Šimuna, nakon svih ovih proteklih dana mogli reći: „Vidješe oči moje spasenje tvoje“. Nakon zemaljskog života punog boli, vječite borbe za opstanak, neumornog nastojanja da ostanemo svoji, pravedni i na pravome putu – zaslužili smo odmor u naručju Nebeskoga Oca. Božić je potvrdio da nismo zaboravljeni, da je Ocu još uvijek stalo do nas, što nam iznova dokazuje darujući nam svoga ljubljenog Sina, žrtvujući Njegovo krhko tijelo na otpuštenje naših grijeha.I mi smo bili prikazani u Hramu da bismo bili posvećeni Bogu. Pomazani smo, umiveni u vodi oproštenja, odjeveni u simboliku bijele haljine i kršteni. Time smo postali baštinici vječnoga života.

Dijete Isus, u kojemu je skrivena sva Božja slava i veličina, neka bude naš učitelj, prijatelj i pratitelj na životnoj Golgoti. Ranjenih nogu, ali mladih i radosnih srdaca, slijedimo ga na putu spasenja.

Neka naš životni hod bude procesija sa svijećama, Njemu na slavu. Svečani i spremni, čuvajmo plamen našeg pristanka da budemo dio Njegovog ophoda. Kao što su Krista Njegovi roditelji posvetili u Hramu prikazavši ga Ocu, na isti smo način i mi postali sudionici vječnoga života.

20

„Regrutirani“ smo kao Njegova vojska, Njegova snaga, Njegova uzdanica. Nemojmo ga iznevjeriti nego budimo ponosni na svoju kršćansku pripadnost i odani Njegovom Sinu koji je svjetlo u našoj tami. Amen.

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hrhttp://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.hkz-gp.de/

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/ http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/http://www.molitve.infowww.gafos.hr/ arhitektura

http://www.graficapastorale.it/

http://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskom

21

http://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifestiPLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.http://www.qumran2.net/indice.php?c=disegniCRTANI PLAKAT-CRTEŽI ZA CIJELU GODINU (iznad link)http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppthttp://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.comDuhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOV

http://www.gabriellla.it/ppt.htm http://www.izbicno.info

www.frafranjomabic.info

IV. NKG AProrok savjetuje poniznom i siromašnom čovjeku da traži Boga jer dolazi strašan Dan Gospodnji. Oni koji traže Boga, oni su siromašni i ponizni. Takvi se Bogu sviđaju i takvi su mu mili. Oni će Boga gledati i biti će pošteđeni i nagrađeni. Lopovi, lažovi i svi nevaljalci neće preživjeti ovaj dan. Također i psalam (146) savjetuje da se držimo Boga jer je on utočište i pomoć siromasima, potlačenima i zatvorenima. Matej nam presdstavlja Krista koji propovijeda i uči osnove kršćanskoga života. Ove osnove se i zovu "Isusov Ustav".

22

Govor na gori, koji smo netom čuli, je govor kojim se traži od nas kršćana savršenstvo. Ovaj ulomak ne govori o obećanoj zemlji koju trebamo doseći, već nam pokazuje kraljevstvo koje nas same dostiže. Nije to obećana zemlja koju želimo, već je to novost koja je iz one obećane zemlje proizašla: to je Kraljevstvo Božje koje je blizu. Isus je uzašao na goru kao novi Mojsije i daje svom narodu zakon savršenstva. Kraljestvo Božje će baštiniti oni koji uspiju svaki dan živjeti i uvjeriti sebe da kraljestvo ne dolazi, već da je ono već tu među nama i tako ga treba živjeti. On koji daje zakon savršenstva je Kraljevstvo Božje i tko ga prihvati ovim zakonom savršenstva, taj je u kraljestvu.U Biblijskom rječniku blažen (beatus, makarios) znači i sretan, a pripisuje se čovjeku pravedniku kojega čeka Božja nagrada. Tako u psalmima imamo da je blažen onaj koji je vjeran zakonu Gospodnjem, blažen je onaj koji ne slijedi savjeta opakih, blažen je onaj komu je grijeh oprošten.Međutim u Blaženstvima na gori Isus paradoksalno okreće blaženstva, tako da je blažen i sretan onaj koji je siromašan, potlačen, ponizan, gladan, žedan, progonjen i pogrđen (Mt 5,1-12). Tako su naglavačke okrenuta tradicionalna uvjerenja sreće i nagrade. Međutim, mi još mnogo puta nalazimo u evanđeljima blažene. Blažena je Djevica Marija kada joj daje taj pridjev Elizabeta. Isusu kaže žena iz mase da je blažena utroba koja ga je nosila i prsi koja je dojio(Lk 11,27), ali on odgovara da su blaženiji oni koji slušaju njegovu riječ i izvršavaju je (28). Isus sam nastavlja da je blago ušima koje su čule i očima koje su vidjele i blago onima koji se neće sablazniti, pa zatim je blažen Petar za darove koje je primio.Pravi ključ za čitanje ovih blaženstava ne može biti nikakva filozofija niti sociologija niti bilo koje drugo područje, jer bi nas odvelo daleko i ne bismo dobili ono značenje koje nam je sam Isus htio dati kao savršeni zakon. On je kraljestvo Božje, još je blaženiji onaj koji sluša njegovu riječ, ili još dodajmo onu kada kaže da su mu i otac i majka i brat i sestra oni koji izvršavaju volju Oca njegova, a to znači da i oni pripadaju onima još blaženijima. Dakle, Isusov život, primjer i vladanje su onaj pravi ključ za tumačenje ovih blaženstava. On je bio siromašan i potlačen, bio je gladan i žedan pravde, bio je milosrdan i čista srca, radio je za mir i pomirenje, bio je progonjen i umro je radi dobra sviju nas, radi ljubavi prema čovjeku. Tako je svojim životom utjelovio osobno glavne temelje Kraljestva Božjega proglašenim u blaženstvima. Tako u njemu blaženstva postaju program nama sljedbenicima, učenicima. Tko ih izvršuje već je blaženi i blago njemu."Pričaju svoje snove. Bogata djevojka: ”Sjedim na vrhu jednoga lijepoga stuba na koji sam se popela, ne znam ni sama kako, a nikako ne znam kako ću sa njega saći opet na zemlju… Moram saći, ali nema snage skočiti… Želim pasti, ali ne padam. Znam sama da neću imati nikako mira dok ne budem dolje, dolje na zemlji. I kada sađem dolje na zemlju, zaželjeti ću ići još dublje upravo u utrobu zemlje.”Siromašni sluga: ”Ja sam sanjao da su me donijeli u tamnu šumu do jednoga velikoga stabla. Želio bih ustati, uspeti se sve do vrha i uživati u ljepotama predjela na lijepom sunčanom danu i krasti zlatna jaja iz gnijezda zlatnih ptica. Uspinjem se i uspinjem i ponovno probam, ali nikako jer je stablo debelo i golo, a prve grane su tako previsoko da ne mogu se zaskočiti, već jedino sanjati.No znam, ako se uspijem dokopati prvih grana uspjeti ću se popeti na vrh, tako lako kao uz ljestve.”Mnogi bogataši se okrivljuju jer su bogati i privilegirani, pa bi htjeli saći, dok sa druge strane siromašni im zavide i htjeli bi nanjihovo mjesto. Krist kaže da bogataši mogu dijeliti svoja dobra s onim koji nisu privilegirani, sa siromašnima. Siromašni mogu naučiti od bogatih kako koristiti talente za sebe, svoju obitelj i za čitavu zajednicu.Kada sve stoji na svom mjestu onda nema zavisti ni ljubomore niti bilo kojega drugoga grijeha, jer zašto se bojati onoga tko ima, ako je on…!?"(Strindberg,Mabić/Jukić,Pr.V.19).Jednako svi možemo i bogati i siromašni, i progonjeni i gladni i žedni pravednosti biti u blaženstvima. Naš je Gospodin otvorio put i sam pokazao da i mi tako ne samo možemo već i trebamo, jer nam je ponovljeno da ovo nije samo mogućnost za jednoga kršćanina, Isusova učenika i sljedbenika, već je to najprije dužnost koju moramo izvršavati, obavljati kao i sve druge evanđeoske dužnosti. Kao što moramo izvršavati ova blaženstva u smislu da mi budemo

23

blaženi i težimo savršenstvu po ovom zakonu savršenstva, tako jednako moramo se uključivati i druge privoditi ovome zakonu da i oni budu sretni, blaženi, savršeni. Za njih je Krist došao k nama, zato im i mi moramo pomoći da prispiju Njemu koji je sami Kraljestvo Božje ovdje među nama na zemlji. Jadno bi to bilo kršćanstvo kada bismo samo mi neki mogli sebei pripraviti mjesto u Kraljestvu. Zar nije tako Izrael za sebe čuvao ljubomorno Jahvea nasuprot drugim narodima i izgubio ga. Isus proklinje ovakve i kaže da sami neće u Kraljestvo Božje, a ne daju drugima da uđu. No, ovi drugi će ih preteći. Počnimo i mi s njima!

-----------------------------

Ova svetkovina je u našem hrvatskom narodu i crkvi najpoznatija kao "Svijećnica-Kalandora ili Kandelora" po blagoslovu svijeća koje danas blagoslivljamo u našim crkvama i nosimo ih u naše domove i čuvamo za umiruće i još uoči nedjelje ili blagdana kada blagoslivljamo kuće, stanove, imanja i sve što jesmo ili imamo. Međutim, ova svetkovina se još zove i svetkovina Marijina očišćenja i još k tome Prikazanje Gospodinovo. Svi ovi nazivi kao i za Bogojavljenje imaju svoje lijepo opravdanje u samom iimenu. Marijino očišćenje je po tradiciji četrdeseti dan iza poroda se ide u hram na očišćenje. Marija opslužuje Zakon i u tome i u Mojsijevu propisu da se svako muško prvorođensče prikaže Gospodinu i prinese žrtva…a oni siromašniji dva golubića ili grlice. Sam će Gospodin kasnije reći da nije došao dokinuti nego dopuniti Zako, samim tim znači on izvršava Zakon i ovim činom Prikazanja u hramu, je on nije došao da bude služen, nego da služi i da dadne svoj život za otkup mnogih(usp Mk 10,45).Samo prikazanje u sebi je zanimljivo promatrajući ga u Starome Zavjetu. Ana je maloga Samuela isprosila u hramu molitvom svećenika Elija. Kada ga je zadobila prikazala ga je u hramu i posvetila Bogu kod istoga svećenika Elija kojega će upravo Samuel zamijeniti, jer će on sa svojom dvojicom sinova postati razvratan. Njegovo će ime postati slavno u Izraelu i on će pomazati Šaula, oca Davidova, za kralja.Isusu danas starac Šimun propokuje budućnost kao i njegovoj majci kojoj će mač boli dušu probosti. No, Sveta Obitelj ide naprijed do križa i mača boli, jer i našem Kranjčeviću bijaše jasno pa propjeva: "I osjećam što ti zbori / Iz očiju suza vruća / Da ne može nikad biti / Bez Golgote Uskrsnuća."Danas ostaje pitanje za nas u našem vremenu i našim okolnostima odgovoriti na ova razmišljanja, od korištenja svijeće do našega prikazanja Gospodinu. Svijeća je znak Svijetla, a mi koji nosimo ovo svijetlo da li svijetlimo svojim kršćanskim životom da bi kao takav mogao osvjetljivati drugima put života ili ih barem pozvati na razmišljanje. Da li se prikazujemo dovoljno Gospodinu sa svim onim što jesmo ili što želimo. Nedavno smo svetkovinom Krštenja Gospodinova postavili jednaka pitanja ispunjenja naših krsnih obećanja, ili bolje rečeno, krsnih zavjeta. Koliko ih ostvarujemo ili koliko smo ih ostvarili"U svom životopisu Mahatma Gandh(1869. – 1948.) i pripovijeda kako se kao student u Južnoj Africi puno zanimao za Bibliju, a posebno ga je zanimao Govor na Gori.Uvjerio je sebe da je kršćanstvo rješenje za veliku ranu u povijesti Indije, a to su njihove kaste po kojima je posijeljeno društvo u Indiji. Tako je u više navrata najozbiljnije razmišljao postati kršćaninom.Jedne lijepe nedjelje je odlučio poći u crkvu na svetu misu i poslije se susresti sa svećenikom da bi dobio potrebne upute kako postati kršćaninom. Koliki put treba još prijeći…?Zaustavili su ga na ulazu u crkvu i uljdno mu objasnili da ako želi sudjelovati na svetoj misi da to može u drugoj crkvi što je isključivo određena za crnce.Gandhi je otišao i nikada više nije ni pokušao se vratiti.Onaj lijepi san iz Govora na Gori se raspršio na vratima crkve i u zakonima onih što glume kršćanstvo" (Wolff:M.Gandhi, Mabić/Jukić.V.337).U ovakvim i sličnim prilikama bi trebalo ispitivati sebe pojedinačno, ali i kao zajednice, koje i kakve primjere dajemo našoj braći koja su oko nas. Da li smo svijetlo koje svijetli ili tamni stub

24

koji zamraćuje egipćane. Da li smo oni koji ih svojim svagdanjim prikazivanjem Gospodinu privlačimo ili ih još više udaljujemo od puta na kojemu nas očekuje sam Gospodin.Isus je opsluživao Zakon nadopunivši ga ljubavlju, to je razlika od njegova življenja Zakona i izvanjskoga suhoga opsluživanja farizeja i pismoznanaca. Zato je Isusov zakon-ljubav podijelio ljude i danas ih nastavlja dijeliti na vjernike i nevjernike. No, On sam kaže tko uzvjeruje da će se taj spasiti. Zato i mi budimo oni koji će ostvarivati zakon- ljubav ljubavlju, i to potvrdimo dobrim djelim Bogu preko brata čovjeka. To će biti naše neprestano prikazivanje Gospodinu koje neće druge odvraćati niti od nas niti vraćati sa crkvenih vrata.

----------------------- Današnja svetkovina ima više imena i svako odgovara stvarnosti na koju poziva ova svetkovina: Svijećnića, svijetlo, blagoslov svijeća; Kalandora po candeli, latinski svijeća; Prikazanje Isusa u hramu nakon 40 dana i Marijino očišćenje, također nakon 40 dana. "Na blagdan Svih svetih 1943. sa ostalim kolegama našao sam se u velikom Lageru u jednom žalosnom stanju. Pod snježnim nebom nas je okupio kapelan Marcolini na svetu Misu i čitao nam Evanđelje Blaženstava. Čitao je polako i bez komentara pod punim pogledom stražara sa okolnih stražarnica i sa uperenim strojnicama prema nama. Mi smo izgledali kao beskrajna masa svijeta podno brda Blaženstava: svaka je riječ ušla u naša srca i tako smo se odmah osjećali puno i puno slobodniji od naših čuvara i stražara". (Ni prijetnja mača boli je nije prestrašila.) M. Rigoni Stern"Četrdeset dana nakon Isusova rođenja, njegova ga majka, vjerna zakonu, prikazuje Bogu u jeruzalemskomu hramu. Zajedno sa Šimunom i mi to dijete priznajemo i slavimo kao "svijetlost na prosvjetljenje naroda i slavu puka svoga izraelskoga… Sva naša ljudska logika prestaje kada nam netko kaže da ćemo Boga susresti u malenome djetetu. To možemo jedino spoznati djelovanjem Duha Svetoga. No, tko primi to svjetlo, njime je posve obasjan i prosvijetljen (Misal ABC).Današnja svetkovina se zove po svijećama, po blagoslovu svijeća koje danas blagoslivljamo i nosimo u svoje domove "svijetlo od svijetla". Međutim, službeni naziv je Prikazanje Isusovo u hramu. Ima ona i još naziv svetkovina Marijina očišćenja. Na Istoku se ova svetkovina zove i "susret". Kao što je bio Mojsijev zakon nalagao da se dijete prikaže nakon četrdeset dana u hramu i da se prinese dar, tako je naređivao da se mora i majka četrdeset dana poslije poroda pojaviti i tako postati čista po Zakonu.Josip i Marija izvršavaju zakon i propise, kao što će i sam Isus kasnije reći da nije došao ništa dokinuti, već samo dopuniti.Danas prikazuju Isusa kao što su Eli i Ana roditelji maloga Samuela jednako prikazali u hramu. Kasnije je Samuel postao veliki i slavni Samuel(1Sam 1,24-28). Ovo je, dakle, svetkovina i Isusova i Marijina. Isus je danas u središtu na kojega su upućene dvije osobe iz Staroga zavjeta: starac Šimun i proročica Ana. Oni su čekali otkupljenje i otkupitelja.Ovdje bi trebalo malo vidjeti što znači sama riječ otkupljenje ili otkupiti. Čujemo je i izgovaramo kao i čitamo nebrojeno puta, ali nismo sigurni da nam je toliko poznata koliko je izgovaramo, iako u hrvatskom jeziku ima svoje lijepo značenje. U Starom zavjetu otkupitelj onoga koji je pao u bijedu i jad je bio pravno najbliži sljednik, od brata prvorođenca-najstarijega do prvih krvnih rođaka. Njihova je zadaća otkupiti, dati cijenu ako je pao u neko ropstvo ili ako je pao u materijalnu bijedu i skrajnje siromaštvo pomoći ga da se što prije pridigne. Ovako je u Izlasku Bog nazvao svoga Izraela "sinom prvijencem" kojega otkupljuje iz ropstva egipatskoga (Iz 4,22). Gospodin sam hita da spasi narod svoj, svoga ljubljenoga sina. Ovo je obiteljski, prijateljski, rodbinski čin, a ujedno i čin solidarnosti s nekim. Dakle treba dati cijenu za nekoga i otplatiti ga, otkupiti ga da ponovno bude slobodan u svakome smislu. No, u Novom zavjetu u Marka (10,45) čitamo da "Sin čovječji nije došao da mu se služi, već da služi i da svoj život dadne za otkupninu". Bog nas, dakle otkupljuje krvlju svoga Sina, križem, mukom i smrću svoga Sina. Nije to platio srebrom, zlatom ili kojim drugim cijenjenim metalom, nečim tuđim, već nas otkupljuje krvlju svoga Sina. To je ono otkupljenje što su ga čekali i dočekali svetim životom Šimun i Ana. Svetim životom su dočekali i vidjeli "svoje spasenje", ali

25

tu je i proročanstvo Mariji da će joj mač boli srce probosti.Treba danas posebno čuti molitvu starca Šimuna koji zahvaljuje Bogu da je vidio spasenje pripravljeno za sve narode i pred svim narodima i svijetlo koje će prosvijetliti i svijetliti za sve narode, kao i za Izrael. On je došao svima i dolazi svima. To je već jasno starcu u hramu, a Sveti Luka koji je helenističke kulture i piše takvoj publici, ovo rado naglašava.Mač boli je znamo proboo Marijino srce, ali je i sam Isus bio znak osporavanja tolikima i za tolike kako jučer tako i danas. On i danas dijeli ljude za i protiv. On je sam podijelio vjerske glavare i bio prva žrtva na križu. Podijelio je povijest svojim uskrsnućem na dva dijela: do njegova dolaska i od njegova dolaska, kako se danas uobičaje koristiti – prije Krista i poslije Krista. Krist i Evanđelje su i danas prihvaćeni i osporavani i ove podjele su jako vidljive po vjerniku i nevjerniku, prihvaćanju ili odbacivanju.Prihvatimo njega – svjetlo i pođimo za njim i s njim da nas prosvijetli kao što je milijune prosvijetlio i prosvjetljuje i danas, da i naš život bude uvijek svjetlo od svjetla.(Svijećnica je svečano ušla u Rim u prvoj polovici VII-ga stoljeća. Papa Serđo I je naredio jednu od najstarijih pokorničkih procesija koja je išla od Sv. Hadrijana sa Foruma i završavala u Svetoj Mariji Velikoj (Santa Maria Maggiore). Svijeće su se blagosivljale po tekstu i riječima starca Šimuna, a sama procesija je trebala zatrti poganske običaje u gradu što su još zaživljavali. Svijetlo je došlo u Rim i na Svijećnicu svečanim ophodom i ostalo zauvijek u Rimu.) fra Franjo Mabić

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/ Prikazanje Gospodinovo - Svijećnica Ova svetkovina nosi u tradiciji tri različita imena, koja u stanovito vrijeme ističu različite naglaske:

U aktualnom Rimskom misalu zove se: "Svetkovina Prikazanja Gospodnjega": kako židovski zakon to propisuje, roditelji donose svoga prvorođenca u Hram da ga posvete Gospodinu. I što se tamo događa, upućuje na jedinstveno značenje toga djeteta.

Bitno pouzdanije je mnogima od nas staro i narodno ime svetkovine: "Svijećnica". Tu je u prvom planu Majka Božja, čija je važna uloga u događaju spasenja već naglašena po anđelovoj poruci a danas je po proricanju starca Šimuna još jednom podcrtana. Nakon toga to ime cilja na liturgijsku tradiciju, na današnji dan palile su se i blagoslivljale svijeće. Time nam Šimunovo vjerničko priznanje postaje vlastito: to Dijete – Isus Krist – svjetlost je na prosvjetljenje narodâ!

Treće ime potječe iz istočno crkvene, pravoslavne tradicije: tamo se jednostavno zove: "Svetkovina susreta".

Susresti Boga: to je čežnja ljudi svih vremena, a također i danas. Susresti Boga – i u njemu otkriti smisao vlastitoga života. Susresti Boga – i po njemu iskusiti životnu orijentaciju. Susresti Boga – i kod njega naći sigurnost.

26

O jednom takvom susretu govor je u današnjem Evanđelju: proročica Ana i starac Šimun nalaze u susretu s tim Djetetom ono, za čim su čeznuli sve godine svoga života: okrenutost Božju, njegovu blizinu, njegovo svjetlo i njegov mir.

Prema biblijskom svjedočanstvu i mnogih životopisa ljudi svih vremena do dana današnjega, Božje iskustvo moguće je u svakom vremenu i to za mlade i za stare. U Bibliji stoji prije svega ime mlade djevojke Marije iz Nazareta. U literaturi o takvim iskustvima izvješćuju npr. Blaise Pascal ili Paul Claudel.

Nerijetko se tu radi o mističnim iskustvima koja netko iskusi u svojoj nutrini, kao dar Božji. Učitelj Eckhart jednom je rekao, da Bog svakom čovjeku otvara oči. On je želio time izraziti, da bismo svi mi mogli otkriti spasenje i svjetlo i slavu Božju u malim i neznatnim stvarima i u susretima svakidašnjice – kao Šimun.

Šimunove oči bile su sposobne otkriti Boga u malom djetetu. Očima vjere i mi vidimo i čujemo dublje i dalje, dok možda jednom ne osjetimo: "Bog je život. Iskustvo života izjednačuje se s Božjim iskustvom." (Raimon Pannikar)

Jedna takva senzibilnost za susret s Bogom vjerojatno nam nedostaje u pravilu, jer oči koje je sam Bog u nama otvorio, često su zatamnjene našim sumnjama, površnostima, ili kroz pakost, grijeh i egoizam.

U Evanđelju nam je predana Isusova riječ: "Oko je svjetiljka tvomu tijelu. Kad ti je oko bistro, sve ti je tijelo svijetlo. A kad je ono nevaljalo, i tijelo ti je tamno. Pazi dakle da svjetlost koja je u tebi ne bude tamna. Ako ti dakle sve tijelo bude svijetlo, bez djelića tame, bit će posve svijetlo, kao kad te svjetiljka svojim sjajem rasvjetljuje. " (Lk 11, 34-36).

O Šimunu se kaže da je on u neznatnom, neuglednom djetetu vidio svjetlost, "svjetlost na prosvjetljenje narodâ, slavu puka svoga izraelskoga".

Svima je to svjetlo darovano po krštenju.

Krsna svijeća. Imate li je još? Jeste li je u posljednje vrijeme upalili? Krsna svijeća je jako izražajan simbol za to. I svijeće koje mi danas na "Svijećnicu" palimo, podsjećaju nas na to, da bi  i naše oči mogle biti "svijetle" kao što su bile oči starca Šimuna.

Uzmimo svijeće s ove mise i ponesimo ih svojim kućama i u svakidašnjicu. Možda nam uspije, da svjetlo ne nosimo samo u našim rukama, nego kroz susret s Isusom Kristom ovdje u ovom slavlju, sami postanemo svjetlo za druge, koji čeznu za susretom.

Fra Jozo Župić

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.

27

http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

28

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

Ured za mlade HBK

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene: http://www.fradragoljevar.com/

2014. N 26 3. KROZ GOD., Timotej, Tito, PaulaP 27 Anđela MericiU 28 Toma AkvinskiS 29 Valerije, Zdeslav, KonstancijeČ 30 Martina, HijacintaP 31 Ivan Bosko, Vanja VELJAČA

S 1 Brigita, Miroslav, SeverN 2 4. KROZ GODINU, Svijećnica (blag. svijeća)P 3 VLAHO U 4 Veronika, Gilbert S 5 Agata, Dobrila

29

Č 6 Pavao, DorotejP 7 Teodor, Rikard, DržislavS 8 Jeronim Emilijani, Mladen N 9 5. KROZ GOD., Apolonija, Sunčica P 10 Alojzije StepinacU11 Gospa Lurdska, Dan bolesnika S 12 Reginald, Zvonimir Č 13 KatarinRicci, BožicaP 14 Valentin, Zdravko S 15 Klaudije, Vito N 16 6. KROZ GOD., Julijana, Miljenko P 17 Donat, DarkoU 18 Bernardica, Šimun S 19 Blago, Ratko Č 20 Lav, Lea P 21 Petar Damjanski S 22 Katedra sv. PetraN 23 7. KROZ GOD., Polikarp, RomanaP 24 Lucije, Modest, Montan U 25 Berislav, Donat S 26 Aleksandar, Branimir, Nestor Č 27 Gabrijel, Tugomir P 28 Roman, Teofil, Bogoljub

OŽUJAK

S 1 Albin, David, JadrankoN 2 8. KROZ GOD., Lucije, Ines, ZoranP 3 Marin, Kamilo, AnzelmoU 4 Kazimir, Romeo, EugenS 5 Pepelnica, (post i nemrs)Č 6 Koleta, ViktorP 7 Perpetua i FelicitaS 8 Ivan od BogaN 9 1. KORIZMENAP 10 Emil, Krunoslav, KajoU 11 Firmin, Tvrtko, KandidS 12 Bernard, Budislav (kvatre)Č 13 Rozalija, Patricija,SabinaP 14 Matilda, Inocent (kvatre)S 15 Longin, Veljko (kvatre)N 16 2. KORIZMENAP 17 Patrik, Domagoj, HrvatinU 18 Ćiril Jeruzalemski S 19 Josip Zaručnik BDM Č 20 Dionizije, HrvojeP 21 Serapion, VesnaS 22 Oktavijan, LeaN 23 3. KORIZMENAP 24 Latin, Simon, JavorkaU 25 BlagovijestS 26 Emanuel, Montan, SabinaČ 27 Lidija, Lada, Rupert

30

P 28 Sonja, Nada, RenataS 29 Bertold, Jona EustazijeN 30 4. KORIZMENAP 31 Benjamin, Ljubo Amos

TRAVANJ

U 1 Hugo, BožicaS 2 Atanazije, SandraČ 3 Rikard, SmirnaP 4 Izidor, StrahimirS 5 Vinko Fererski, BerislavN 6 5. KORIZMENAP 7 Ivan de la Salle, Herman, RufinU 8 Dionizije, ValterS 9 Marija KleofinaČ 10 Sunčica, Pompej, Terencije P 11 Stanislav, ĐemaS 12 Zenon, JulijeN 13 CVJETNICAP 14 Valerija, JustinU 15 Anastazija, KrescencijeS 16 Josip B. Labre, BernardicaČ 17 Veliki četvrtakP 18 Veliki petak (post i nemrs)S 19 Velika subotaN 20 USKRS – VAZAM ■P 21 Uskrsni ponedjeljak, Anzelmo,■U 22 Leonida, SoterS 23 Juraj, Đuro (Knežica)Č 24 Fidelis, VjeranP 25 Marko, evanđ. FrankaS 26 Bl. Jakov ZadraninN 27 BIJELA, Ozana Kotorska,P 28 Petar Chanel, Polion, VitalU 29 Katarina SijenskaS 30 Pio V., papa, Robert

SVIBANJ

Č 1 Josip Radnik, Julijan ■P 2 Atanazije, Boris, TamaraS 3 Filip i Jakov, ap.; MladenN 4 3. VAZMENAP 5 Irena, Peregrin, MiraU 6 Dominik Savio, DinkoS 7 Dujam, FlavijaČ 8 Marija Posrednica, Majčin danP 9 Mirna, PahomijeS 10 Gospa Trsatska, Ivan Merz N 11 4. VAZMENAP 12 Leopold Mandić

31

U 13 Gospa Fatimska, RolandS 14 Matija, apostol, MatkoČ 15 Sofija, DenizaP 16 Ivan Nepomuk, NenadS 17 Paskal, Gizela, ValterN 18 5. VAZMENAP 19 Celestin, Ivan RajkoU 20 Bernardin S.S 21 Andrija Bobola, KonstantinČ 22 Jelena Cesarica, Rita P 23 Peregrin, ŽeljkoS 24 Marija Pomoćnica N 25 6. VAZMENAP 26 Filip Neri, ZdenkoU 27 Augustin KenterberijskiS 28 German, Emil, VelimirČ 29 SPASOVO (Hodočašće u Mokošicu)P 30 Ivana Arška, FerdinandS 31 Pohod BDM (Patron sam. Rožat)

LIPANJ

N 1 7. VAZMENAP 2 Marcelin i Petar U 3 Karlo Lwanga i drugovi, Izak S 4 Kvirin Sisački, Klotilda Č 5 Bonifacije, Igor P 6 Norbert, Darko, Neda S 7 Robert, RadoslavN 8 DUHOVI, (Komolac) P 9 Marija M. Crkve, EfremU 10 Margareta, Biserka S 11 Feliks i Fortunat, Barnaba (kvatre)Č 12 Onofrije, Jolanda P 13 Sv. Antun Padovanski (kvatre)S 14 Valerije, Elizej (kvatre)N 15 PRESV TROJSTVO (Šumet) P 16 Gvido, Franjom RegisU 17 Nevenka, BogoljubS 18 Marcelijan, Ljubo, Grgur Č 19 TIJELOVO (Procesija) ■P 20 Naum Ohridski, Cvijeta S 21 Alojzije Gonzaga, Slava N 22 12. KROZ GOD., Ivan Fisher, Toma Morus ■P 23 Sidonija, ZdenkaU 24 Rođenje Ivana Krstitelja S 25 Eleonora, Prosper ■Č 26 Ivan i Pavao, ZoranP 27 Presv. Srce IsusovoS 28 Srce Marijino,N 29 13. KROZ GOD., Petar i Pavao, ap. (Čajkovići)P 30 Rimski prvomučenici, Kajo

32

SRPANJ

U 1 Aron, Ester, OliverS 2 Oton, Berta, VišnjaČ 3 Toma, ap., Leon, LavP 4 Elizabeta, UlrihS 5 Ćiril i Metod, SlavenN 6 14. KROZ GOD., Marija Goretti, SuzanaP 7 Vilko, Klaudija, LukrecijaU 8 Akvila i Priscila, Eugen S 9 Marija Petković, LeticijaČ 10 Srećko, ViktorijaP 11 Benedikt, opat, OlgaS 12 Mohor i Fortunat, TanjaN 13 15. KROZ GOD., Gospa Bistrička, FerdoP 14 Kamilo, MiroslavU 15 Bonaventura, VladimirS 16 Gospa Karmelska (Sam. Rožat)Č 17 Marina, Nadan, BranimirP 18 Fridrih, Emilija, BrunoS 19 Makrina, Zlatko, ZoraN 20 16. KROZ GOD., Ilija, prorok, Ilka, RitaP 21 Lovro B., Danijel, DragicaU 22 Marija Magdalena, Magda S 23 Brigita, Valerija, ZdravkaČ 24 Kristina, Mirjana, BorisP 25 Jakov, apostol, JakšaS 26 Joakim i Ana, AnkaN 27 17. KROZ GOD., Klement Ohridski, LjiljanaP 28 Nazarije, Celzo, InocentU 29 Marta, Flora, Lazar S 30 Petar KrizologČ 31 Ignacije Lojolski, Vatroslav

KOLOVOZ

P 1 Alfonz LiguoriS 2 Gospa od Anđela, Porciunkula N 3 18. KROZ GOD., Augustin Kažotić, Stjepan, SpasoP 4 Ivan Vianney, IvicaU 5 Gospa Snježna, Nives, Snježana ■S 6 Preobraženje GospodinovoČ 7 Siksto, KajetanP 8 Dominik, Dinko, NedjeljkoS 9 Tereza B. od Križa, Edita, TvrtkoN 10 19. KROZ GOD., Lovro, đakon, LovorkaP11 sv. Klara AsiškaU 12 Ivan Kasijan, FrankaS 13 Hipolit, GertrudaČ 14 Maksimilijan Kolbe, Sveto P 15 VELIKA GOSPA (Patron župe ROŽAT) ■S 16 Rok, Stjepan kralj, KrunoslavN17 20. KROZ GOD., Hijacint, Miron, Natalija

33

P 18 Jelena KrižaricaU 19 Ivan Eudes, Jordan, TeklaS 20 Bernard, opat, SamuelČ 21 Pio X., papa, DobruškoP 22 B. D. Marija Kraljica, ReginaS 23 Ruža Limska, Zdenko, Ružica,VukN 24 21. KROZ GOD., Bartul, apostol, BarišaP 25 Ljudevit, kralj U 26 Rufin, Branimir, JadrankoS 27 Monika, Anđelka, ČaslavČ 28 Augustin, Tin, Živko P 29 Glavosijek Ivana Krst., SabinaS 30 Didak, RadoslavN 31 22. KROZ GOD., Rajmund, Paulina

RUJAN

P 1 Egidije, BrankaU 2 Kalista, Divna, IngridS 3 Grgur Veliki, GordanaČ 4 Rozalija, Iris, MarinP 5 Majka Terezija, CvjetkoS 6 Zakarija, Davor, DorisN 7 23. KROZ GOD., Marko Križevčanin, DragicaP 8 Mala G. (Čempresata)U 9 Alen, Budimir, HijacintaS 10 Nikola Tolentinski, PulherijaČ 11 Prvoslav i Hijacint, GašparP 12 Ime Marijino, Mirjana, SilvijaS 13 Ivan Zlatousti, ZlatkoN 14 24. KROZ GOD., Uzvišenje sv. KrižaP 15 Gospa Žalosna, DoloresU 16 Eufemija, KornelijeS 17 Rane sv. Franje (kvatre)Č 18 Josip KupertinskiP 19 Januarije, Teodor (kvatre)S 20 Andrija Kim, Kandida (kvatre)N 21 25. KROZ GOD., Matej, ap. i evanđ. P 22 Mauricije, SvetkoU 23 Lino, Pijo iz PietrelcineS 24 Gospa od OtokaČ 25 Aurelija, Zlata, KleofaP 26 Kuzma i Damjan (Knežica)S 27 Vinko Paulski, BerislavN 28 26. KROZ GOD., Vjenceslav, Vencel, VišeslavP 29 Mihael, Gabriel i RafaelU 30 Sv. Jeronim, zaštitnik Provincije

LISTOPAD

S 1 Terezija od Djeteta IsusaČ 2 Anđeli čuvari, VedranP 3 Maksimilijan, Gerard, Edmund

34

S 4 Sv. Franjo AsiškiN 5 27. KROZ GOD., Flavijan, Miodrag, FloraP 6 Bruno, RenatoU 7 Gospa od Ružarija (Ružarica)S 8 Srđ i Bako, Dan nezavisnosti ■Č 9 Dionizije, DenisP 10 Franjo Borgija, DanijelS 11 Firmin, Tvrtko, MilanN 12 28. KROZ GOD., Serafin, Makso, VeljkoP 13 Edo, HugolinU 14 Kalist, Stanislav, DivnaS 15 Terezija AvilskaČ 16 Margareta M. AlacoqueP 17 Ignacije Antiohijski, VatroS 18 Luka, evanđelistN 19 29. KROZ GOD., MISIJSKAP 20 Vendelin, Irena, MiroslavU 21 Uršula, CelinaS 22 Marija Saloma, Ivan Pavao II.Č 23 Ivan KapistranP 24 Antun Marija ClaretS 25 Katarina Kotrom., Spomen DakseN 26 30. KROZ GOD., Demetrije, Radovan, ZvonkoP 27 Sabina, Gordana, Duh AsizaU 28 Šimun i Juda TadejS 29 Narcis, Linda, DarkoČ 30 Alfonz Rodriguez, MarceIP 31 Kristofor, Vuk

STUDENI

S 1 SVI SVETI (Matica) ■N 2 31. KROZ GOD., DUŠNI DAN – SPOMEN MRTVIHP 3 Martin PorresU 4 Karlo Boromejski, DragoS 5 Mirko, Ljiljana, Č 6 Leonard, Sever, MelanijaP 7 Ernest, Karina, Mila, BaldoS 8 Gracija Kot.,Srijem. muč., Duns SkotN 9 32. KROZ GOD., Posv. Later. bazilike, VitoP 10 Leon VelikiU 11 Martin, biskup, (Šumet)S 12 Jozafat, SilvanČ 13 Stanislav Kostka, Ivan TrogirskiP 14 Nikola TavelićS 15 Albert Veliki, LeopoldN 16 33. KROZ GOD., Ivan Trogirski, MargaretaP 17 Elizabeta zašt. FSRU 18 Posveta bazilika sv. Petra i PavlaS 19 Matilda, Faust, KristinČ 20 Srećko, SilvestarP 21 Mavro, Gospa od ZdravljaS 22 Cecilija, Dobrila

35

N 23 KRIST KRALJ, Klement, BlagoP 24 sv. KrševanU 25 Katarina Aleksandrijska, KataS 26 Hugo, Konrad, LeonardČ 27 Virgilije, Maksim, ValerijaP 28 Jakov Markijski, DržislavS 29 Svi sveti Franj. redaN 30 1. DOŠAŠĆA, Andrija, ap., Hrvoslav

PROSINAC

P 1 Natalija, BoženaU 2 Bibijana, Blanka S 3 Franjo Ksaverski, Lucije Č 4 Ivan Damašćanski, Barbara P 5 Saba, Savka, Ada S 6 Nikola, Nikša (Dračevo selo)N 7 2. DOŠAŠĆA,Ambrozije, Agaton P 8 Bezgr. začeće BDMU 9 Zdravka, Valerija, Abel S 10 Gospa Loretska, Julijana (kvatre)Č 11 Damaz, Damir P 12 Ivana F. Chantal (kvatre)S 13 Lucija, Svjetlana (kvatre) N 14 3. DOŠAŠĆA, Oton iz Pule, Ivan od Križa P 15 Drinske mučenice, DarijaU 16 Adela, Zorka, Albina S 17 Lazar, FlorijanČ 18 Gracijan, Bosiljko P 19 Urban, Tea, Vladimir S 20 Amon, Teofil, Bogoljub N 21 4. DOŠAŠĆA, Petar Kanizije P 22 Honorat, ČaslavU 23 Ivan Kentijski, Viktorija S 24 BADNJAK, Adam i Eva, Delfin Č 25 BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO ■P 26 Stjepan Prvomučenik ■S 27 Ivan, ap. i ev., Janko, Fabiola N 28 SV. OBITELJ, Nevina dječica, Nevenka P 29 Toma Becket U 30 Nicefor, Trpimir S 31 Silvestar, papa, Zahvalnica

■ oznaka za državne blagdane (neradne dane)

36