VODIČ ZA POČETNIKE U BIZNISU
2
SADRŽAJ PRE POČETKA BIZNISA ............................................................................................................................... 3
KAKO DO IDEJE? ..................................................................................................................................... 5
PITANJA PRE POČETKA BIZNISA ........................................................................................................... 7
ŠTA JE SVE POTREBNO DA NEKO POSTANE USPEŠAN PREDUZETNIK? ......................................... 9
VAŠA BIZNIS IDEJA – ŠTA DALJE? ...................................................................................................... 11
Prethodni posao is tečene veštine ............................................................................................... 11
Tradicija i geografske karakteristike regiona ............................................................................. 11
Metoda tržišne saturacije .............................................................................................................. 12
Metoda tržišne segmentacije ........................................................................................................ 12
Metoda imitacije .............................................................................................................................. 12
Analiza uvoza .................................................................................................................................... 13
Praćenje stručnih časopisa i interneta ........................................................................................ 13
Patenti i inovacije ............................................................................................................................ 13
Konsultovanje stručn jaka ............................................................................................................... 13
MARKETING I PRODAJA ........................................................................................................................... 14
Vrednost i percepcija .......................................................................................................................... 15
Ciljni korisnici ....................................................................................................................................... 15
Pozicioniranje i brendiranje .............................................................................................................. 15
Marketing miks ..................................................................................................................................... 16
Veštine prodaje .................................................................................................................................... 17
SWOT ANALIZA ..................................................................................................................................... 19
BIZNIS PLAN – OD IDEJE DO REALIZACIJE ............................................................................................ 22
ŠTA SE OČEKUJE OD KONKRETNOG POSLOVNOG PLANA ............................................................. 22
SADRŽAJ BIZNIS PLANA ....................................................................................................................... 22
PRIVREDNI SUBJEKTI – POJAM, PRAVNI OKVIR, OSNIVANJE I REGISTRACIJA ............................... 25
OSNIVANJE............................................................................................................................................. 27
Koraci u osnivanju preduzetničke radnje .................................................................................... 27
Koraci u osnivanju DOO .................................................................................................................. 31
POREZI I DOPRINOSI ................................................................................................................................ 34
IZVORI FINANSIRANJA U REPUBLICI SRBIJI .......................................................................................... 38
INSTITUCIJE ZA PODRŠKU POSLOVANJU U ISTOČNOJ SRBIJI ........................................................... 39
Korisne adrese ...................................................................................................................................... 42
3
PRE POČETKA BIZNISA
“Odavno sam zapazio da uspešni ljudi retko sede
i čekaju da im se stvari dešavaju.
Oni izađu i dese se stvarima.” – Leonardo da Vinči
Imate odličnu ideju i spremni ste da uplovite u vode preduzetništva? Ali da li ste
sigurni da je ideja prava i održiva? Ovaj vodič pomoćiće vam da svoju ideju stavite
na test i otkrijete koji su to prvi koraci u pokretanju biznisa.
U prvoj fazi analize biznis ideje potrebno je preispitati motivaciju i sposobnosti za
uspešno pokretanje i vođenje sopstvenog biznisa. Samoinicijativa i spremnost na
rizik su obavezne, ali je takođe neophodno i dobro upoznavanje sa tržištem,
poslovnim ambijentom i potencijalnim poslovnim partnerima.
Kreiranje neke poslovne ideje deluje jednostavno, ali put do njene realizacije i
stvaranja uspešnog biznisa je veoma dug, naporan, ispunjen izazovima i
nedoumicama. Iako je teško odrediti tačne korake i procedure razvoja poslovanja,
4
početnici mogu pratiti određene faze kako bi se što uspešnije razvijali i jačali u
procesu.
✓ Kreiranje
✓ Procena
✓ Planiranje
✓ Razvoj
✓ Kontrola i pokretanje
Prvu fazu čini razmišljanje i pronalaženje ideja, ali i motivacije. Da bi došlo do
odabira prave ideje neophodno je da se preispitaju svi potencijalno važni predlozi.
Izvršite evaluaciju, odredite koja ideja je najvrednija, postavite poslovne (životne)
ciljeve i krenite sa poslom. Ova faza kreira i definiše poslovnu ideju.
Druga faza je provera poslovne ideje. Drugim rečima, testiranje budućeg
proizvoda ili usluge, kroz istraživanje tržišta, gde se prikupljaju informacije od
važnosti za poslovnu ideju. Pokretač biznisa mora razumeti svoje ciljno tržište, kao
i šta su potrebe tog tržišta i koliko su potencijalni kupci spremni da plate za
određeni proizvod ili uslugu.
Treća faza odvija se kroz kreiranje biznis plana u kome se tačno definišu budući
planovi i ciljevi poslovanja. Identifikuju se i specificiraju svi bitni resursi za
realizaciju novo projektovanog biznisa.
Četvrta faza ili faza razvoja odnosi se na stavljanje biznis ideje u konkretnu formu.
U ovoj fazi možete kreirati prototip proizvoda, razviti proizvođačke procese,
marketing plan i kampanje itd. Konkretne aktivnosti usmerene ka kreiranju finalne
verzije proizvoda ili usluga i omogućava jasnu sliku o tome šta još treba uraditi za
potpun razvoj poslovne ideje. Faza razvoja odnosi se i na pregovore za zatvaranje
finansijske konstrukcije posla, pridobijanje poslovnih partnera, pribavljanje raznih
vrsta dozvola, registraciju preduzeća i drugo.
Poslednja faza odnosi se na finalne pripreme i ulazak u posao kao što su kontrola
dosadašnjih aktivnosti, dodatne analize tržišta o prihvatanju novog proizvoda,
marketing analize i slično. Kada je posao pokrenut, dolazi do kontrole svih
prethodnih faza, ali i ispitivanja iskorišćenosti kapaciteta, obučenosti radnika,
dokumentacije koja se razvijala u toku procesa razvoja ideje itd. Zahtevi na koje
preduzetnik može naići u ovoj fazi su uspostavljanje poslovnih odnosa sa
stručnjacima koji mogu biti od pomoći i uspostavljanje jasnih veza sa potrošačima
i dobavljačima.
5
Teško je utvrditi vremensko trajanje svake od faza, ali one svakako predstavljaju
logičan redosled aktivnosti, a savladavanje svake faze uslov je za preduzimanje
sledećeg koraka. Važno je u slučaju problema preispitati svaku prethodnu fazu,
pre nego nastavite sa daljim razvojem ideje.
KAKO DO IDEJE?
Da li ste ikada imali ideju koju niste znali kako da pomerite napred? Ili ste želeli
da počnete sopstveni biznis, ali ideje nisu bile jasno deifniasne?
U oba slučaja prvi korak u otpočinjanju sopstvenog biznisa je definisanje dobe
poslovne ideje.
Definisanje poslovne ideje zavisi od ispitivanja potrebe za nekim proizvodom ili
uslugom kojih nema dovoljno ili nezadovoljavaju potrebe potrošača u potpunosti.
Svaki budući preduzetnik mora da razmisli šta će i za koga proizvoditi, a internet
pretraživanjem, čitanjem novina, gledanjem televizije i reklama mogu se, za
početak, dobiti korisne informacije o tržištu.
Znanja i iskustva stečena u bavljenju određenim poslom u nekoj drugoj organizaciji
mogu biti odličan početak stvaranja poslovne ideje. Mnogi preduzetnici
preuzimaju ideju nekog drugog ili kupuju postojeće biznise.
Preduzetnik takođe može započeti posao u kome nema prethodnog iskustva ili se
nije bavio ranije takvom vrstom posla. Izvori preduzetničkih ideja su raznoliki, a
pokretači biznisa ih moraju prepoznati kako bi ih oni vodili ka započinjanju dobro
planiranog posla.
Mogući izvori poslovnih ideja:
Ankete Poslovne ideje mogu se generisati iz istraživanja tržišta koja pokazuju koji je sektor održiv ili koji sektor nije dovoljno popunjen. Na osnovu anketa i analize tržišta ljudi mogu izvesti odgovarajuće zaključke koji su sektori okupirani ili nisu dovoljno pokriveni.
6
Obuka Pohađanje poslovnih i stručnih obuka može biti izvor poslovne ideje. Priku pljanje potrebnih znanja i veština dovodi do drugačijih načina razmišljanja i omogućava kako razvoj novih, tako i efikasnu razradu postojećih ideja. Iskustvo Ideja se takođe može roditi i iz iskustva. Iskustvo može biti i nešto sa čime se pojedinac susretao povremeno obavljajući neke druge poslove ili nešto sa čim je imao stalni kontakt. Odluka da ideju formiramo na osnovu postojećeg iskustva u određenoj oblasti može imati brojne prednosti i ubrzati proces razvoja biznisa. Hobiji Hobi su ono što osoba radi zbog ličnog zadovoljstva, a ne zbog novčanih naknada ili primanja. Međutim, hobi može proširiti znanja, iskustva i veštine te razviti poslovne ideje koje mogu biti i odličan izvor prihoda. Talenti Osoba koja poseduje talenat može razviti ideju na osnovu tog talenta. Kada ste u nečemu dobri to može predstavljati dobru osnovu za pokretanje biznisa u toj oblasti. Tržišne niše Tržišna niše označavaju neku važnu oblast na tržištu koja nije zauzeta. Ponekad, određena oblast na tržištu može biti neiskorišćena, jer niko ne nudi određene proizvode ili usluge koje korisnici trebaju. Formiranje proizvoda na osnovu popunjavanja tržišnih niša može biti odlična polazna tačka biznisa. Mediji Ideja takođe može doći iz medija. Čitanje časopisa, novina i takvih objavljenih materijala koji sadrže poslovna pitanja mogu pomoći u stvaranju ideje. Ideja i dalje može doći od drugih medijskih izvora poput televizijskih stanica i radio stanica. Gledanje određenih emisija ili d iskusije vezane za poslovne teme mogu biti veoma korisne u stvaranju ideje. Spajanje postojećih preduzeća. Poslovni ljudi se takođe mogu sastati da spajaju svoje poslovanje kao novi razvoj ka postizanju ili dobijanju više klijenata ili pružanju boljih usluga klijentima.
7
Franšiza
Pod franšizom se podrazumeva kontinuirani poslovni odnos na osnovu kojeg
franšizor (davalac franšize) ustupa na korišćenje franšizantu (primaocu franšize),
uz određenu nadoknadu, pravo na korišćenje njegovog imidža, imena, poslovnog
znanje i marketing tehnike. Budući preduzetnik, kupovinom franšize dobija
razrađen biznis iza koga stoje profesionalci.
PITANJA PRE POČETKA BIZNISA
Pre samog početka biznisa bavite se istraživanjem jakih i slabih tačaka poslovne
ideje, i u tom procesu potražite odgovore na pitanja koja mogu dati ključne
odogvore za budući tog vašeg poslovanja.
Zbog čega počinjem ovaj biznis?
Razlozi su započinjanje biznisa su mnogobrojni isto kao i izvori poslovnih ideja.
Preispitivanje razloga neće promeniti razvoj poslovne ideje, ali razumevanje
onoga što vas motiviše, odrediće u velikoj meri vaše naredne korake i pravac
kretanja.
Da li je pravo vreme za obavljanje određenog posla?
Kada ste se konačno odlučili za poslovnu ideju i odlučili da napravite prve
konkretne korake za stvaranje sopstvenog biznisa, vreme je da razmislite o tome
da li je i kada pravo vreme za započinjanje takvog posla. Vodite računa da ne
potrošite energiju, vreme, resurse i novac na pokretanje biznisa koji može biti
pokrenut u boljem trenutku od trenutnog. Postoje mnogi faktori koji mogu uticati
na odabir vremena za započinjanje biznisa - privatan život, raspoloživost ljudskih
resursa (članova tima), uslovi na tržištu i slično. Stavljanje početka razvoja ideje
koju dugo planirate na čekanje nikada nije zabavno, ali je ponekad najbolja šansa
za uspeh.
Da li sam sposoban/sposobna da obavljam sve funkcije u preduzeću? I ukoliko ne
da li mogu da pronađem odgovarajuću radnu snagu za to radno mesto?
Preispitivanje svojih mogućnosti da bi se izbegle kasnije poteškoće je obavezno.
Da li, na primer, možete obavljati funkciju vlasnika, menadžera, radnika i
8
tehnologa istovremeno? I ukoliko ne, da li možete pronaći odgovarajuće ljudske
resurse da popune te pozicije?
Iako u početku poslovanja deluje da biznis možete voditi sami , obavljanjem svih
dnevnih aktivnosti, sigurno ćete trebati i dodatnu pomoć, pa makar i u vidu
savetodavne usluge. Obavljanje posla samostalno je moguće, ali razmišljajte par
koraka unapred i kakvi su vam ljudski resursi potrebni za dalji razvoj poslovanja,
kakva dodatna pomoć i znanja, kao i koji je najbolji način da dobijete ono što je
potrebno za dalji rast I razvoj.
Šta znam o tržištu?
Da li je lokalno ili šire? Ko su potencijalni kupci? Ko čini konkurenciju? Šta su moje
prednosti?
Kakva su kretanja na tržištu? Da li mogu da obezbedim sirovine?
Razmišljajte šta vas to razlikuje od drugih na tržištu i šta definiše specifičnosti
biznisa koji vodite.
Kakvi su procesi u okviru poslovanja?
Pre početka poslovanja, od ključne važnosti je razvijanje plana.
U procesu razvoja plana ne morate zapisivati sve i znati svaki aspekt, ali
definisanje osnovnih smernica u planu pomoćiće prepozavanju snaga i slabosti
budućeg biznisa.
Planirajte koje procese je potrebno imati u okviru poslovanja. Ukoliko proizvodite,
razmotrite kako bi trebao da izgleda process proizvodnje i koliki obim želite da
postignete.
Da li poznajem finansijski aspekt posla?
Koliko treba da uložim u posao? Kako ću obezbediti potrebna sredstva?
Čak i ako ideja za biznis nije velika biće potrebno obezbediti početna sredstva.
Ipak, ukoliko niste u mogućnosti da za svoj biznis omogućite početno finansiranje
kakvo biste želeli, počnite se kreiranjem organskog rasta. Prodajte svoj proizvod
ili uslugu manjem tržištu i širite se postebeno.
9
Važno je da prilikom prepoznavanja finansijskih potreba poslovanja, razmišljamo
o novcu koji je potreban za realan start obavljanja delatnosti, a ne o novcu koji
bismo voleli da imamo u banci.
Nakon detaljne analize, iznos može biti mnogo manji nego što smo zamišljali da je
potrebno. Rezultati finansijske analize, pokazaće šansu za uspeh poslovne ideje i
olakšati izbor između više mogućih ideja.
ŠTA JE SVE POTREBNO DA NEKO POSTANE USPEŠAN PREDUZETNIK?
Vreme
Razvijanje sopstvenog biznisa zahteva posvećenost i radno vreme koje vrlo često
uključuje rad vikendom i produžene radne sate. Postati preduzetnik i razviti ideju
o kojoj sanjate oduzima mnogo dodatnih sati. U preduzetništvu ulažete sve, a biće
potrebno mnogo više vremena da dođete to cilja, nego što ste zamišljali.
Organizujte svoje vreme i razmišljajte o budućnosti.
Resursi
Jedno od najčešćih pogrešnih shvatanja među budućim preduzetnicima je da prvo
treba imati sve resurse „na broju“, pogotovo novac, kao preduslov uspešnog
poduhvata. Misliti prvo na novac je velika greška. Dobre poslovne prilike, po
pravilu, dođu do novca. Ali upravo je to ono što često nedostaje- dobre poslovne
prilike i dobri preduzetnici. Ponekad, čak kada je biznis uspešan doćiće do
nedostatka novca ili potrebe za kreditom ili pozajmicom, kako biste se dalje
razvijali. Planirajte. Početak jeste težak, ali planiranjem i korišćenjem pravih
resursa, smanjićete troškove i ubrzati rast poslovanja.
Tim
Preduzetnik je taj koji pronalazi poslovnu priliku i upravlja resursima sa ciljem
stvaranja nove vrednosti. Čak i najbolji preduzetnici, moraju da funkcionišu u
timu, sarađuju sa drugima i konsultuju se sa stručnjacima. Preduzetniku je
potreban tim ljudi, koji dele njegovu viziju, cilj i koji su predani ideji
preduzetničkog poduhvata i teže njegovom uspehu.
10
Znanje
Želja za učenjem svakog preduzetnika ključna je za ostvarivanje dugoročnog
uspeha poslovanja. Preduzetnik je radoznala i preduzimljiva osoba, a inicijativa za
sticanjem novih znanja može pomoći biznisu da raste. Takođe prepoznavanje
onoga što ne znamo, u odnosu na ono što znamo je važno za dalji napredak i
uočavanje snaga i slabosti.
Greška
Ukoliko ne pokušamo, nikada nećemo napraviti grešku. Pravi preduzetnici
posmatrjau grešku kao šansu za učenjem, a ne kao problem. Svakim korakom
napred rizikujete da napravite grešku, ali važno je šta je ono što se iz greške nauč li.
11
VAŠA BIZNIS IDEJA – ŠTA DALJE?
Prethodni posao is tečene veštine Najpre treba razmisliti o korišćenju već stečenog znanja i veština u radu.
Prednosti - relativno dobro znanje o tržištu, organizaciji i tehnologiji posla ,
posedovanje radne veštine, mogućnost da vlasnik ujedno bude i menadžer i radnik
i tehnolog, relativno brza i laka prekvalifikacija na sličan posao.
Nedostaci: uzak dijapazon mogućih novih poslova , po pravilu niža profitna stopa.
Tradicija i geografske karakteristike regiona
Razmišljati o proizvodnji koja ima tradiciju u kraju ili o korišćenju prirodnih lepota,
bogatstava i prednosti geografskog pološaja regiona u kome živimo.
Pronalaženje ideja za budući biznis Relevantni faktori u analizi biznis opcija
Provera biznis opcija
Obezbedjenje finansijskih sredstava
1
12
Prednosti: poznata tehnologija proizvodnje, lako obezbedjenje radne snage,
poznato lokalno, a ponekad i šire tržište.
Nedostaci: ukorenjene navike.
Metoda tržišne saturacije Praćenjem odredjenih serija podataka vezanih za odredjene vrste biznisa moguće
je utvrditi prosečan broj stanovnika na odredjenu vrstu biznisa.
Prednosti: relativno pouzdan pokazatelj.
Nedostaci: ne uzima u obzir specifičnost firmi i radnji , zanemaruje strukturu
potrošača.
Metoda tržišne segmentacije Identifikuje različite tipove (segmente) potrošača i stepen zadovoljenja njihovih
potreba.
Prednosti: ukazuje na odredjene grupe ljudi sa istim ili sličnim potrebama ,
komplementarna sa tehnikom saturacuje.
Nedostaci: samostalno se teško primen juje.
Koncept segmentacije tržišta je jednostavan, ali je zapravo jedan od najtežih
delova posla koji rade mnoga preduzeća. Razlog je taj što su opšti načini
segmentacije tržišta dobro osmišljeni, dok je pravo umeće dokučiti koji su načini
relevantni (bitni) za određeno preduzeće.
Da bi segmentacija bila održiv koncept, važno je da svaki segment bude: 1)
dovoljno veliki/profitabilan da bi bio interesantan, 2) održiv (čak u idealnom
slučaju u porastu), 3) dostupan (što znači da ga preduzeće može dostignuti).
Metoda imitacije Odlučujemo se da otpočnemo biznis posmatranjem čime se ljudi iz našeg
okruženja bave.
Prednosti: koristimo iskustva drugih, smanjen rizik neuspeha.
Nedostaci: niža profitna stopa , manje ili veće nepoznavanje posla , često se tržište
smatra poznatim, pa se nedovoljno istražuje.
13
Analiza uvoza Na osnovu analize uvoza proizvoda ili usluga biraju se oni čiju proizvodnju možemo
osvojiti.
Prednosti: unapred se zna da postoji tražnja , nikakva ili nedovoljna konkurencija
domaćih proizvodjača, proizvodi su namenjeni širem tržištu .
Nedostaci: relativno nepoznata tehnologija proizvodnje, konkurencija stranih
proizvodjača.
Praćenje stručnih časopisa i interneta Pruža informacije o pojavljivanju novih proizvoda na domaćem i stranom tržištu.
Prednosti: mala ili nikakva konkurencija, visoka profitna stopa.
Nedostaci: relativno nepoznata tehnologija, neistraženo tržište.
Patenti i inovacije Budući biznismen može biti inovator ili doći do patenata i inovacija preko
odgovarajućih institucija.
Prednosti: mala ili nikakva konkurencija, visoka profitna stopa, mogućnost
plasmana na inostranom tržištu.
Nedostaci: nepoznato tržište, neizvesna rentabilnost proizvodnje, dug i skup
proces uvodjenja u proizvodnju.
Konsultovanje stručnjaka
Ukoliko nismo dovoljno stručni možemo angažovati stručnjake za pojedine oblasti
kao konsultante.
Prednosti: lakši izbor i razumevanje odabranih ideja , poznavanje tehnologije
proizvodnje, visoka profitne stopa.
Nedostaci: sužen dijapazon mogućih novih poslova , mogućnost izbora lošeg
stručnjaka.
14
MARKETING I PRODAJA
“Marketing nije više o proizvodima koje prodajete,
već o pričama koje pričate.” Set Godin
Da li je posedovanje ideje i razvijenog proizvoda dovoljno da se pokrene uspešan
biznis? Za mnoge preduzetnike, odgovor na ovo pitanje je ne, zbog toga što
prodaja zahteva da potencijalni kupci prepoznaju postojanje proizvoda, čemu taj
proizvod služi i zašto je bolji u odnosu na druge iste ili slične proizvode na tržištu.
Možemo reći da marketing i prodaja funkcionišu kao tim. Mogućnost kompanije
da komunicira sa tržištem i širenje svesti o proizvodu u mnogome određuje budući
pravac poslovanja.
Marketing stvara vrednost tako što stimuliše, moderira i ispunjava zahteve
korisnika (kupaca). On kreira vrednost kroz stvaranje brendova, negovanje ideja,
razvijanje odnosa, pružanje dobrih usluga korisnicima i informisanje o koristima.
Postoji veliki broj definicija marketinga – niko nema pravo da utvrdi standardnu
definiciju zato što definicije marketinga evoluiraju sve vreme. Međutim, za
razumevanje značenja marketinga od ključnog je značaja ideja stvaranja vrednosti
i usmerenosti na korisnike (kupce).
15
Vrednost i percepcija
Vrednost: korisnik (kupac) je najbolja referentna tačka. Preduzeća nude ‘predloge
koji se odnose na vrednosti’ u skladu sa potrebama korisnika (kupaca). Neophodno
je da preduzeća samo budu bolja u odnosu na svoje konkurente u onim oblastima
koje cene ciljni korisnici. Fraza ‘percepcija je realnost’ znači da je ono što korisnik
(kupac) oseća/misli/vidi njegova/njena istina.
Ciljni korisnici Termin korisnik (kupac) predstavlja podudaranje tri faktora – novca (platežne
sposobnosti), autoriteta/punomoćja (sposobnosti donošenja odluka), potrebe
(nužnosti/želje/potrebe za proizvodom ili uslugom). Ponekad su ova tri elementa
prisutna kod jednog istog pojedinca – kao što je slučaj kod jednostavnih kupovina,
ali u drugim slučajevima različiti ljudi doprinose istoj transakciji. Ovaj element
nazivamo Jedinicom za donošenje odluka. Ova jedinica se dalje može proširiti
uzimanjem u obzir i drugih ljudi koji mogu biti uključeni. To mogu biti ‘ljudi sa
uticajem’ (npr. ljudi na višim pozicijama u mreži donosioca odluka) i ‘vratari’ (ljudi
koji ograničavaju/omogućavaju pristup donosiocu odluka).
Kada se razmatraju potrebe korisnika i njihovo ponašanje, važno je uzeti u obzir
šta je to što korisnici posebno cene, kao i kako se ponašaju prilikom kupovine.
Npr. da li će korisnici redovno kupovati određeni proizvod (ponovljena kupovina)
ili je u pitanju jednokratna kupovina? Da li će se korisnici obratiti istom dobavljaču,
ali kupiti od njega nešto drugo (prilika za uspostavljanje odnosa)? Da li korisnici
donose nagle odluke o kupovini ili su njihove odluke rezultat podrobnog
razmišljanja o proizvodu? Da li je dati proizvod nešto što su korisnici prethodno
mogli da kupe od drugih dobavljača? Što bolje preduzeće razume ponašanje svojih
ciljnih korisnika, to će ono biti efektivnije u primeni marketinških pristupa.
Pozicioniranje i brendiranje Pozicioniranje se odnosi na vrednost, brendiranje i ciljanje (određivanje ciljnih
korisnika i segmenata). Svi proizvodi i usluge se pozicioniraju. U idealnom slučaju,
pozicioniranje predstavlja rezultat pažljivog razmišljanja preduzeća; ukoliko to
nije slučaj, korisnici/tržište će sami odlučiti i pozicionirati određenu robnu marku.
Brend (robna marka) je poput ličnosti koja se poistovećuje sa samim proizvodom
(ime, naziv, znak, simbol, ili dizajn, itd.) i načina na koji se dovodi u vezu sa svojim
ciljnim tržištem. Efektivno brendiranje je mnogo više od logoa. Ukoliko preduzeća
gledaju na svoje brendove kao na ‘ličnosti’, onda to ukazuje na dinamičan pristup
16
i život. Brend je rezultat mnogih komponenti, koje uključuju nazive koji se koriste,
slogan, simbole, dizajn, iskustvo korisnika, karakteristike (performanse) proizvoda
i stil poslovanja. Ukoliko je preduzeće ozbiljno u vezi izgradnje brenda, postoje
dva jednostavna pravila:
Ponavljanje gradi reputaciju – ključ za izgradnju jakog brenda je doslednost u
porukama, tj. jemčenje da sve poruke koje dolaze iz preduzeća ukazuju na istu
stvar u smislu vrednosti brenda.
Računa se sve što korisnik vidi – ovo drugo pravilo znači da svaki vid kontakta
između preduzeća i korisnika treba da vodi ka informisanju o brendu. Svako
informisanje treba da šalje istu poruku.
Marketing miks Marketing miks je dobro uspostavljen koncept – on pruža preduzećima strukturu
za razvijanje i informisanje o marketinškim predlozima.. Ovaj miks predstavlja
‘recept’ koji preduzeće može da koristi za kreiranje, informisanje i isporučivanje
vrednosti ciljnim segmentima. U originalnom obliku marketing miks – ili 4 P čine
četiri reči koje počinju slovom P (eng. Product - proizvod, Price – cena, Promotion
- promocija, Place – plasiranje/plasman). Svaka od njih četiri sama po sebi
predstavlja različite oblasti proučavanja, ali je glavna stvar da svi elementi miksa,
kada se iskombinuju, budu smisleni za određeno ciljno tržište.
Proizvod je ono što preduzeće nudi (u marketinškom smislu se i ‘usluga’ smatra
‘proizvodom’). Ključni aspekti ovog dela miksa su: 1. Mora se osigurati da proizvod
bude prepoznatljiv. 2. Mora se znati po čemu se proizvod razlikuje od proizvoda
konkurenata. 3. Kako promene na tržištu utiču na proizvod – da li trendovi i
promene čine proizvod više ili manje privlačnim?
Cena je nivo investicije koja se traži od korisnika (dakle izjava o vrednosti
proizvoda). Ključni aspekti ovog dela miksa su: 1. Važno je odrediti ‘cenu prema
tržištu’, što znači da je nivo cena određen onim što je korisnik spreman da plati.
2. Na mnogim tržištima postoje ‘cenovni bodovi’, koji predstavljaju nivoe
(formiranja) cena koje će korisnici platiti za određene stvari, a oni su od ključnog
značaja za način na koji korisnici vide proizvode koji se pozicioniraju. 3. Korisnici
troše određeno vreme pri kupovini, isto kao kad menjaju novac pri kupovini
proizvoda ili usluge. Zato je korisno za preduzeća da ovo uzmu obzir, jer nekada
potrebno vreme, kao i novac, mogu biti prepreka za uspešnu kupovinu .
17
Možemo izdvojiti dva načina formiranja cene.
Metoda troškovi plus: Troškovi + Dobit = Cena
Na osnovu ove metode cenu određujemo tako što na ostvarene troškove dodamo
procenjenu dobit.
Metoda komparacije: Cena – Troškovi = Dobit
Kod ove metode cena se formira na osnovu analize tržišta, ponude i potražnje i na
osnovu analize cena konkurencije, od tako formirane cene oduzimamo troškove,
a ono što ostane na kraju naziva se dobit preduzeća.
Promocija predstavlja način na koji se kvaliteti i koristi proizvoda/brenda
promovišu na ciljnom tržištu. Postoje mnoge metode i mediji promocije koji se
povezuju sa ovim delom marketing miksa – neki nazivaju ovaj deo promotivni miks
– kasnije ćemo se tokom ove radionice detaljnije baviti ovom idejom u poglavlju
pod naslovom ‘promotivni put’, koji predstavlja pokušaj da se različite promotivne
metode povežu tako da dovedu do prodaje.
Plasman je način na koji poslovni menadžeri fizički posreduju sa korisnicima, tako
da proizvod bude dostupan korisnicima. Pitanje ‘kanala formiranja cena’ ovde ima
uticaj. Kanal formiranja cena odnosi se na način na koji se rukuje (barata) nivoima
cena u slučajevima kada preduzeće koristi više od jednog puta ka tržištu.
Svi ovi faktori doprinose pozicioniranju brenda. Sve komponente marketing miksa
nisu od podjednake važnosti za svako preduzeće, a prilikom istraživanja
predložene vrednosti preduzeće lakše shvata koji su delovi ovog miksa (i na koji
način) od ključnog značaja za uspeh preduzeća.
Veštine prodaje Ukoliko proces prodaje dobro funkcioniše, korisnici će rado kupovati i neće imati
osećaj da im je nešto prodato. Da bi ljudi rado kupovali, važno je da
usredsredjenost i trud budu deo rane faze procesa prodaje. Tada dolazi do
razumevanja potencijalnih korisnika, izgrađuje se poverenje i razvijaju se odnosi.
Faza 1 – Priprema za prodaju 40%
Faza 2 – Otkrivanje potreba korisnika 30%
18
Faza 3 – Predstavljanje ponude i koristi 20%
Faza 4 – Zatvaranje prodaje 10%
Veštine prodaje – priprema
Izgradnja poverenja između prodavca i potencijalnog korisnika počinje u fazi
pripreme prodaje. Ovo su neki faktori koje treba uzeti u obzir pri pripremi za
prodaju.
Sa kim se sastajete? Šta znate o korisniku? Šta pokušavate da postignete? Kako
ćete početi razgovor? Šta ćete obući? Možete li da objasnite svoj proizvod u smislu
koristi koje on nudi?
Veštine prodaje – otkrivanje potreba korisnika
Ovo je druga faza procesa prodaje. Ona se odnosi na otkrivanje potreba i onoga
što korisnik traži. Ponekad korisnici znaju šta žele, pa im nije potrebna pomoć u
otkrivanju potreba.
Osnova tehnika koje se primenjuju je ideja uticaja (delovanja) po sistemu ‘push-
pull’. Push uticaj (delovanje) se odnosi na situaciju kada prodavac ističe
određenju perspektivu, dok se pull uticaj (delovanje) odnosi na situaciju kada
prodavac izvlači informacije od potencijalnog korisnika, što se smatra korisnim za
uspešnu prodajnu transakciju, a postiže se kroz slušanje i postavljanje pitanja
otvorenog tipa.
Veštine prodaje – opcije predstavljanja ponude
Predstavljanje koristi (od proizvoda/usluge) korisniku je osnovna veština
sposobnog prodavca. Da bi to postigao, prodavac mora da bude u stanju da
prevede karakteristike ili kvalitete svog proizvoda u koristi koje će korisnik imati
od tog proizvoda. Većina poslovnih ljudi je obično mnogo bolje upoznata sa
sopstvenim proizvodima i uslugama nego što su njihovi korisnici.
Veštine prodaje – zatvaranje prodaje
Pri kraju efektivne diskusije o prodaji, dolazi se do idealnog trenutka za zatvaranje
prodaje. Ukoliko je razgovor dobro protekao, sam čin zatvaranja prodaje biće mali
korak. Idealan razgovor može biti nalik ‘guranju otvorenih vrata’. Međutim,
činjenica je da neko (ili korisnik ili prodavac) mora da zatvori razgovor/transakciju.
19
SWOT ANALIZA
Naziv SWOT analize nastao je kao akronim, kombinacijom početnih slova 4 grupe
faktora, koji deluju iz internog i eksternog okruženja:
Strengths – snage, Weaknesses – slabosti, Opportunities – šanse, Threats –
pretnje.
SWOT analiza može da bude veoma subjektivna, ali dodavanjem težinskih
kriterijuma svakom faktoru uvećava se vrednost analize. Popunjavanje matrice
SWOT pomaže u izboru najbolje strategije. Na slici je prikazana SWOT matrica sa
odrednicama u svakoj grupi faktora koju kompanija treba da proceni.
Karakteristike SWOT analize:
SWOT analiza
INTERNI FAKTORI
EKSTERNI FAKTORI
20
Jednostavnost: SWOT analiza je jednostavna jer njena uspešna primena ne
zahteva intenzivnu obuku ili tehničke veštine, za uspešnu primenu je neophodno
samo razumevanje prirode kompanije i grane u kojoj kompanija posluje.
Fleksibilnost: SWOT analiza je fleksibilna čak do te mere da može da uveća kvalitet
organizacionog strateškog planiranja čak i ako ne postoji obiman marketing
informacioni sistem.
Integracija i Sinhronizacija: SWOT analiza dozvoljava marketing menadžerima da
integrišu i sinhronizuju različite informacije, koje su kvantitativne i kvalitativne
prirode.
Saradnja: SWOT analiza može da pospeši saradnju između menadžera iz različitih
funkcija.
SWOT strateška analiza
Prva dva elementa SWOT analize (S i W) se odnose na interne osobine.
Analiza snaga i slabosti
Snage i slabosti postoje u kompaniji ili u ključnim odnosima između kompanije i
njenih kupaca ili drugih organizacija (npr. karike u lancu-kanalu, dobavljači,
partneri, kooperanti, i dr.).
Snaga je značajna samo kada može da zadovolji potrebe kupaca. Kada je ovo
slučaj, snage postaju sposobnosti. SWOT analiza koja je fokusirana na kupce
takođe može da otkrije kompanijske potencijale.
Dok neke slabosti mogu da budu bezazlene, one koje se odnose na određene
potrebe kupaca treba da se minimizuju ako je to moguće.
Uloga internog dela SWOT analize je da odredi gde su resursi dostupni ili
nedostaju kako bi snage i slabosti mogle biti uočene. Tada menadžeri mogu da
razviju marketing strategije koje odgovaraju ovim snagama sa šansama i na taj
način mogu da stvore nove sposobnosti, koje će tada biti deo daljih SWOT analiza.
Menadžment takođe može da razvije strategije kako bi ojačali slabosti kompanije,
ili može da pronađe način da minimizuje negativne efekte navedenih slabosti.
Analiza šansi i pretnji
Ignorisanje eksternog okruženja predstavlja grešku koja može da rezultira
neefikanom organizacijom koja nije više efektivna kada promene u eksternom
okruženju ometaju sposobnost kompanije da isporuči vrednost ka njenim ciljnim
kupcima. Navedene promene mogu da se dese srazmerno prema ukupnom
21
tržišnom rastu i u konkurentskom, ekonomskom, političkom/pravnom,
tehnološkom, ili društvenom okruženju. Promene u internoj organizacionoj
strukturi mogu da stvore interne slabosti koje moraju da se uzmu u obzir.
22
BIZNIS PLAN – OD IDEJE DO REALIZACIJE ŠTA SE OČEKUJE OD KONKRETNOG POSLOVNOG PLANA
Nakon definisanja poslovne ideje, koja se na osnovu SWOT analize pokazala kao
uspešna, sledi jedan od najbitnijih koraka u celokupom procesu realizacije
poslovne ideje - izrada Biznis plana. Njegovo kreiranje zahteva vreme i značajne
napore u izradi. Biznis plan predstavlja osnovno oruđe preduzetnika, a osnovna
svrha biznis plana je da pomogne preduzetniku da definisane ciljeve poslovanja
pretvori u stvarnost uz što manje potresa, iznenađenja i neplaniranih aktivnosti.
Cilj nije izrada plana isključivo zbog banke ili određene finasijske institucije. Pre
svega je namenjen preduzetniku i njegovom biznisu, a tek onda potencijalnim
kreditorima.
Sadržaj poslovnog plana treba da ponudi obrazloženja osnovnih aspekta
poslovanja i proračun očekivanih prihoda, rashoda i efekata. Da bi se dobila šansa
za finansijsku podršku:
✓ Budući preduzetnik mora imati potpuno jasnu sliku o potrebama tržišta i
kupaca
✓ Biznis plan mora da ukaže na dokaze o prihvatanju konkretnog programa od
strane kupaca
✓ Preduzetnik treba argumentovano da pokaže i na platežnu sposobnost
kupaca
✓ Preduzetnik mora precizno da definiše vlasničke odnose unutar preduzeća
✓ Biznis plan mora da pokaže finansijsku održivost projekta
✓ Preduzetnik svoje prognose u biznis planu mora da bazira na realnim
pretpostavkama
✓ Biznis plan trebalo bi da sadrži projekciju rasta i razvoja I plan daljih
aktivnosti
SADRŽAJ BIZNIS PLANA Standardan sadržaj biznis plana obično obuhvata sledeća poglavlja: rezime,
menadžment i oganizacija, proizvod/usluga, startegija konkurentnosti, plan
23
izvođenja i operativni plan, finasijski plan, plan rasta i razvoja, kao iodređene
dodatke, priloge. Svaki deo biznis plana važna je karika i preduslov osvetljavanja
poslovne ideje sa svih aspekata.
Rezime
Rezime je deo koji sadrži opis preduzeća, mora biti sažet i direktno odražavati
suštinu preduzetničkog poduhvata.
Menadžment i organizacija
Kvalitet menadžment tima određuje poslovni uspeh preduzeća. Kvalitetan
menadžmet tim vrlo često predodređuje poslovni uspeh preduzeća, često u
znatno većoj meri od proizvoda ili usluge. Otuda je potrebno ulagati kako u
sopstvena znanja tako i u usavršavanje znanja i veština tima koji okupljate i to
treba da bude stalan proces.
Proizvod/usluga
U delu koji se odnosi na proizvod i uslugu potrebno je na najbolji način opisatii
predstaviti njihove konkurentske prednosti.
Marketing plan
Opis proizvoda ili usluge je početak stvaranja baze za definisanje marketing plana,
koji je veoma važan deo biznis plana i predstavlja istraživanje tržišta. Marketing
plan zapravo sadrži podatke koji se odnose na kupce, konkurenciju i granu kojoj
biznis pripada. Potrebno je jasno definisati potrebe kupaca i videti ko su
to potencijalni korisnici proizvoda ili usluge.
Formulisanje strategije konkurentnosti
Svaki proizvod ili usluga ima svoju konkurenciju koju treba upoznati u što većoj
meri da bi biste mogli da formulišete sopstvenu strategiju konkurentnosti.
Plan proizvodnje i operativni plan
Plan proizvodnje podrazumeva tehničko-tehnološku analizu i operativni plan koji
obuhvata oranizacione aspekte i dinamički plan aktivnosti u određenom
vremenskom periodu.
Finansijski plan
Finansijski plan sadrži stanje sredstava za naredni period, od načina obezbeđivanja
tih sredstava i očekivani nivo prodaje, troškova i profita.
24
Plan rasta i razvoja
U planu rasta i razvoja predstavljaju se novine, novi proizvodi ili usluge koje će
preduzeće ponuditi tržištu nakon određenog vremenskog perioda, koji su to novi
tržišni segmenti.
Prilozi i dodaci
Prilozi u biznis planu mogu biti različiti statistički podaciu u funkciji biznisa,
rezultati istraživanja, katalozi, reklamni materijal, ugovori, pisma o namerama,
cenovnici i drugo.
25
PRIVREDNI SUBJEKTI – POJAM, PRAVNI OKVIR,
OSNIVANJE I REGISTRACIJA
U skladu sa navedenim propisima u Registar se upisuju sledeće pravne forme:
✓ preduzetnička radnja
✓ privredna društva (ortačko društvo; komanditno društvo; društvo sa
ograničenom odgovornošću ; akcionarsko društvo)
✓ ogranak stranog privrednog društva
✓ predstavništvo stranog privrednog društva
✓ javno preduzeće
✓ zadruga
✓ zadružni savez
✓ drugi subjekt ako je to propisano posebnim zakonom.
Česta je dilema kod budućih preduzetnika za koju pravnu formu biznisa dase
opredele. Prema aktuelnim zakonskim propisima, mogu se registrovati kao
preduzetnici ili kao privredno društvo.
Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti.
Svojstvo pravnog lica stiče resitracijom. Ima pretažnu delatnost, a možeo bavljati
i druge koje nisu zabranjene. Osnivaju se osnivačkim aktom koji ima formu odluke
ako društvo osniva jedno lice ili ugovora o osnivanju ako društvo osniva više lica.
Može biti ortačko društvo, komanditno društvo, društvo s ograničenom
odgovornošću i akcionarsko društvo.
Privredno društvo:
DRUŠTVA LICA: Ortačko društvo – OD i Komanditno društvo - KD
DRUŠTVA KAPITALA: Društvo sa ograničenom odgovornošću – DOO i Akcionarsko
društvo (otvoreno/zatvoreno) - AD
Preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost ucilju
ostvarivanja prihoda, kao i fizičko lice upisano u poseban registar, koje obavlja
delatnost slobodne profesije, uređenu posebnim propisom ako je tim propisom to
određeno (advokatska kancelarija). Registruje se na neodređeno ili određeno
26
vreme. Odgovara celokupnom imovinom i u tu imovinu ulazi i imovina koju stiče u
vezi sa obavljanjem delatnosti. Svaka od ovih formi ima svoje prednosti i
nedostatke, sa kojima budući privrednik treba da bude upoznat pre donošenja
odluke. Prilikom odlučivanja treba da uzme u obzir koliko će kapitala biti potrebno
za njegov poslovni poduhvat, koliko je spreman na rizik da izgubi sopstvenu
imovinu, troškove buduće organizacije firme, poreske obaveze u odnosu
na različite forme poslovanja.
Preduztetnik: salon, radionica, agencija, zanatska, uslužna, ugostiteljska,
trgovinska radnja, kancelarija, servis, ordinacija, studio, taksi/auto prevoznik,
biro...
Bilo da osnivate preduzetničku radnju ili neku vrstu privrednog društva možete
biti:
✓ Nezaposleno lice
✓ Lice u radnom odnosu
✓ Penzioner
PREDUZETNIK D.O.O.
Odgovornost za obaveze
Preduzetnik za sve obaveze nastale u
vezi sa obavljanjem svoje delatnosti
odgovara celokupnom svojom
imovinom i u tu imovinu ulazi i imovina
koju stiče u vezi sa obavljanjem
delatnosti
Odgovornost za obaveze ne prestaje
brisanjem preduzetnika iz registra
Kod privrednih društava odgovornost je
različito određena, s obzirom na oblik u
kome se organizuju. D.O.O. odgovara za
sve svoje obaveze celokupnom
imovinom dok osnivači/članovi D.O.O.
ne odgovaraju svojom imovinom za
obaveze svog D.O.O, odnosno osnivači
odgovaraju u granicama uloženih
sredstava
Osnivački ulog
Bez uloga Novac, stvari, prava, rad
27
Oporezivanje i vođenje knjigovodstva
Mogućnost paušalnog plaćanja
poreza/prema ostvarenoj dobiti, bez
obaveze vođenja knjiga
Plaćanje poreza prema ostvarenoj
dobiti, dvojno knjigovodstvo
Promena pravne forme
Preduzetnik može izvršiti prelazak u
DOO
D.O.O. ne može promeniti pravnu formu
u preduzetnika
OSNIVANJE
Koraci u osnivanju preduzetničke radnje
Korak 1: početak i trajanje obavljanja delatnosti
Kao preduzetnik možete da izaberete da li ćete sa obavljanjem delatnosti početi
momentom registracije, ili ćete naknadno dostaviti datum od kada počinjete sa
obavljanjem delatnosti. Ovo je značajno samo ako želite da registraciju izvršite
takoreći unapred, ako Vam je buduće poslovanje neizvesno, pa želite da
administrativne obaveze završite pre nego što zaista počnete da radite.
Takođe je važno da razmislite o tome da li kao preduzetnik želite da se registrujete
samo na neko određeno vreme, na primer dok znate da ćete raditi na nekom
vremenski ograničenom projektu ili slično. O svemu ovome je potrebno da
razmislite unapred, pre nego što krenete dalje sa registracijom .
Korak 2: poslovno ime
Poslovno ime je ime pod kojim Vaša firma, u ovom slučaju Vi kao preduzetnik
poslujete. Poslovno ime preduzetnika obavezno mora da sadrži:
✓ ime i prezime preduzetnika (dakle, Vaše ime i prezime);
✓ opis pretežne delatnosti (pročitajte tekst: Kako odabrati pretežnu
delatnost);
✓ oznaku „preduzetnik“ ili „pr“ i
✓ sedište odnosno adresu na kojoj preduzetnik posluje (ovo može a ne mora
da bude Vaša adresa iz lične karte).
28
Poslovno ime još može (ali nije obavezno) da sadrži i poseban naziv kao i oznake
kojima se bliže određuje predmet poslovanja preduzetnika. Na primer: „agencija
za brigu o mačkama“, ili „programiranje i dizajn“, ili bilo koje druge oznake kojima
detaljnije opisujete ono čime se bavite.
Ukoliko poslovno ime koje ste odredili ne ispunjava zakonom propisane uslove,
ono neće biti registrovano i APR će Vam odbaciti registracionu prijavu.
Korak 3: potrebna dokumentacija
Dokumentacija koja se obavezno prilaže za registraciju preduzetnika je:
✓ dokaz o identitetu preduzetnika – fotokopija (odnosno očitavanje) lične
karte;
✓ dokaz o uplati dinara naknade za osnivanje
✓ Registraciona prijava osnivanja preduzetnika (vidi 4. korak)
Opciono se prilaže:
✓ Potvrda o rezervaciji naziva (ukoliko ste prethodno iskoristili opciju za
rezervaciju naziva)
✓ Akt nadležnog organa (dozvola ili saglasnost ili licenca i sl.)
Korak 4: popunjavanje registracione prijave
Registracionu prijavu možete preuzeti sa sajta APR-a i popuniti je u elektronskom
formatu. Tako popunjenu Registracionu prijavu možete odštampati i priložiti uz
potrebnu dokumentaciju. Ne zaboravite da Registracionu prijavu potpišete!
Registraciona prijava koju popunjavate je takozvana „jedinstvena“ registraciona
prijava, što znači da se APR-u svi obraćaju na jedinstven (unificiran) način kroz ovu
prijavu. Kako biste je ispravno popunili, najvažnije je da čitate i pratite uputstva
koja su napisana u samom obrascu Registracione prijave. Da bismo Vam pomogli,
dajemo Vam par saveta.
Korak 5: predaja prijave i odlučivanje registratora po prijavi
Prijava se predaje tek nakon što pribavite svu potrebnu dokumentaciju. Ukoliko
ste pratili redosled koraka sve što treba da uradite je da predate prijavu Agenciji
za privredne registre. To možete da uradite na sledeće načine:
✓ neposredno u sedištu APR u Beogradu,
29
✓ neposredno u nekoj od organizacionih jedinica APR,
✓ neposredno u opštinama sa kojima Agencija ima zaključen sporazum ili
✓ poštom, tako što ćete celokupnu potrebnu dokumentaciju poslati na adresu
APR
Jednom kada predate prijavu osnivanja Agenciji za privredne registre, ona će za
Vas u samom postupku registracije osnivanja istovremeno pribaviti:
✓ matični broj koji dodeljuje Republički zavod za statistiku,
✓ poreski identifikacioni broj (PIB) koji dodeljuje Poreska uprava – Centrala,
✓ broj osiguranika penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) koji izdaje RF PIO i
✓ broj osiguranika zdravstvenog osiguranja koji izdaje RZZO.
Rok za odlučivanje o registracionoj prijavi je pet dana od dana prijema prijave.
Ukoliko Registrator utvrdi da su ispunjeni uslovi za registraciju, donosi odluku
kojim se prijava usvaja i svoju odluku objavljuje.
Korak 5-A: žalba na odluku registatora
U slučaju da niste zadovoljni odlukom Registratora, možete podneti žalbu koja
obavezno sadrži: broj i datum odluke koja se žalbom pobija, razlozi pobijanja,
identifikacioni podaci o podnosiocu žalbe i potpis podnosioca žalbe. Žalba se
podnosi ministru nadležnom za položaj privrednih društava i drugih oblika
poslovanja, preko Agencije za privredne registre, u roku od 30 dana od dana
objavljivanja odluke.
Korak 6: dobijanje rešenja
Kada APR pozitivno odluči po Vašoj prijavi, doneće Rešenje kojim se prijava usvaja,
i dostaviće Vam to Rešenje na način koji ste naveli u Registracionoj prijavi. Ukoliko
ste naveli da želite da odluke Registratora preuzmete lično, idite u APR i preuzmite
Rešenje.
Od momenta donošenja Rešenja počinju da teku Vaša prava i obaveze kao
preduzetnika. Ovo uključuje i obavezu prijavljivanja kod nadležnog poreskog
organa.
Korak 7: izrada pečata
Iako član 25. stav 3. Zakona o privrednim društvima eksplicitno propisuje da Vam
pečat nije potreban, osim u slučajevima kada je to propisano drugim Zakonom, svi
30
će Vam ga neosnovano zahtevati, osim APR-a i Poreske uprave koji se drže slova
zakona.
Pečat se izrađuje kod pečatoresca. Svaki pečatorezac će Vam zahtevati kopiju
Rešenja o osnivanju da bi Vam izradio pečat. Ne postoje propisi kojima je regulisan
oblik i sadržina pečata, tako da možete da zahtevate od pečatoresca da napravi
pečat po običajima po kojima se pravi pečat za preduzetnika. Takođe ne postoje
propisi kojima je regulisana boja mastila pečata, ali preduzetnici najčešće
upotrebljavaju plavo, ljubičasto i crno mastilo. S obzirom da po zakonu niste dužni
da imate pečat, možete pustiti mašti na volju.
Korak 8: OP obrazac i otvaranje bankovnog računa
Kako biste mogli da poslujete kao preduzetnik, potrebno je da imate otvoren račun
kod poslovne banke. Ovo se postiže zaključenjem Ugovora o vođenju poslovnog
računa sa bankom po vašem izboru. Pažljivo izaberite banku kod koje ćete imati
račun.
Vodite računa o troškovima održavanja računa, bankarskih provizija na
transakcije, načine dobijanja izvoda i slično.
Različite banke će Vam tražiti različitu dokumentaciju za otvaranje računa, ali ono
što će Vam od dokumentacije svakako biti potrebno je:
✓ Rešenje o osnivanju ili Izvod iz APR
✓ dokaz o identitetu
✓ pečat preduzetnika
✓ overen OP obrazac
Za otvaranje računa kod poslovne banke, kao preduzetniku će Vam tražiti da im
dostavite overen OP obrazac.
Korak 9: Poreska
Kao što ste i samim popunjavanjem obrasca mogli da vidite, postoje dva načina da
budete oporezovani kao preduzetnik. Jedan je da vodite knjige, a drugi je, ako za
to ispunjavate uslove, da budete paušalno oporezovani. Ako vodite knjige, to ne
mora nužno da znači da ste u PDV sistemu. Pažljivo popunite Registracionu prijavu.
31
Koraci u osnivanju DOO
Korak 1: izrada osnivačkog akta
Kako društvo može biti jednočlano ili višečlano, odnosno u zavisnosti od toga da
li je osnivač društva jedan ili ima više osnivača (član = osnivač), to se osnivački akt
za jednočlano društvo zove Odluka o osnivanju društva s ograničenom
odgovornošću, a za višečlano društvo Ugovor o osnivanju društva s ograničenom
odgovornošću.
Zakon o privrednim društvima propisuje obavezne elemente svakog osnivačkog
akta i to su:
✓ podaci o članovima društva koje se osniva:
✓ poslovno ime društva koje se osniva – naziv, pravna forma društva, sedište
✓ sedište društva koje se osniva – kompletna adresa: ulica i broj, mesto,
opština, poštanski broj.
✓ pretežnu delatnost društvakoje se osniva
✓ ukupan iznos osnovnog kapitala društva koje se osniva
✓ iznos novčanog uloga, odnosno novčanu vrednost i opis nenovčanog uloga
svakog člana društva koje se osniva
✓ vreme uplate, odnosno unošenja uloga u osnovni kapital društva koje se
osniva
✓ udeo svakog člana društva koje se osniva u ukupnom osnovnom kapitalu
izražen u procentima
✓ određivanje organa društva koje se osniva i njihovih nadležnosti
Korak 2: overa osnivačkog akta
Nakon što ste utvrdili kako finalno želite da izgleda osnivački akt, potrebno je da
isti i overite. Od 01.03.2017. godine u gradov ima i opštinama za čije su područje
izabrani javni beležnici, poslovi overe potpisa, rukopisa i prepisa su u njihovoj
isključivoj nadležnosti.
Korak 3 (opciono): uplata osnivačkog kapitala pre podnošenja registracione
prijave osnivanja
Ovaj korak je samo opcija, jer je Zakonom propisan rok od 5 godina od osnivanja
u kojem su osnivači dužni da uplate osnivački kapital. Kasnija registracija uplate
osnivačkog kapitala se vrši prema proceduri kojom se uređuju promene. Imajte na
32
umu da osnivači sopstvenom imovinom odgovaraju za razliku između upisanog i
uplaćenog kapitala.
Korak 4: potrebna dokumentacija
Nakon što ste overili osnivački akt, sledeći korak je registracija kod Agencije za
privredneregistre.
Za registraciju prilažete sledeću obaveznu dokumentaciju:
✓ Registracionu prijavu osnivanja društva s ograničenom odgovornošću –ovu
prijavu popunjavate u skladu sa overenim osnivačkim aktom.
✓ Overen osnivački akt društva
✓ Fotokopiju, odnosno očitavanje lične karte članova društva
✓ Dokaz o uplati naknade
✓ (opciono) Potvrdu o uplati osnivačkog kapitala (ukoliko ste osnivački kapital
uplatili pre podnošenja registracione prijave
✓ (opciono) Odluku o imenovanju zakonskog zastupnika
Napomena: Rok za podnošenje registracione prijave APR-u je 15 dana od dana
nastanka podatka ili dokumenta koji su predmet registracije, odnosno u ovom
slučaju to je osnivački akt. Ukoliko se registraciona prijava podnese nakon ovog
roka, plaća se dodatna naknada. Rok za odlučivanje po podnetoj registracionoj
prijavi je 5 dana od dana prijema prijave.
Korak 5: popunjavanje registracione prijave
Registracionu prijavu možete preuzeti sa sajta APR i popuniti je u elektronskom
formatu. Tako popunjenu i potpisanu Registracionu prijavu možete odštampati i
priložiti uz potrebnu dokumentaciju.
Korak 6: predaja prijave i odlučivanje registratora po prijavi
Korak 7: žalba na odluku registatora
Korak 8: dobijanje rešenja
Korak 9-a: dobijanje izvoda iz registra privrednih subjekata
Korak 10: otvaranje tekućeg računa
Korak 11: poreska uprava i lokalna uprava javnih prihoda
Korak 12: (opciono): izrada pečata
33
Članom 25. stav 3. Zakona o privrednim društvima eksplicitno je propisano da Vam
pečat nije potreban, osim u slučajevima kada je to propisano drugim Zakonom.
Vaše privredno društvo može da ima pečat, ali Vam on nije potreban ni za banke
ni za Poresku upravu ni za sam APR niti za druge institucije, osim Zavoda za
intelektualnu svojinu (zbog neusklađenosti zakona) i ponekih službenika pošte.
34
POREZI I DOPRINOSI
Pravni okvir
Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS“, br.
80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 - ispravka,
93/12, 47/13, 108/13, 68/14, 105/14, 91/15-autentično tumačenje, 112/15,
15/16, 108/16)
Zakon o porezu na dohodak građana (''Službeni glasnik RS'', br. 24/01 , 80/02 - dr.
zakon, 80/02, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11
- US, 93/12, 114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka, 108/13, 57/14, 68/14 - dr. zakon,
112/15)
Zakon o porezu na dobit pravnih lica (“Službeni glasnik RS”, br. 25/01, 80/02 - dr.
zakon, 80/02, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14 - dr.
zakon, 142/14, 91/15 – autentično tumačenje, 112/15)
Uredba o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje
obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti („Službeni glasnik RS“, br.
65/01, 45/02, 47/02, 91/02, 23/03, 16/04, 76/04, 31/05, 25/13, 119/13, 135/14)
Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i
elementima za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne
delatnosti („Službeni glasnik RS“, broj 80/17)
Porez na poslovanje
PREDUZETNIK PRIVREDNO DRUŠTVO
Paušalno utvrđen način
oporezivanja – fiksni
iznos
Porez na prihod od
samostalne delatnosti –
10%
Porez na dobit pravnih
lica– 15%
Knjiga o ostvarenom
prometu - KPO
Prosto knjigovodstvo /
Dvojno knjigovodstvo
Dvojno knjigovodstvo
35
Porezi i doprinosi na zarade
Neto zarada je naknada za posao u toku određenog meseca (iznos koji se isplati
zaposlenom)
Bruto zarada pored neto zarade obuhvata:
- porez na zarade
- doprinos za penzijsko i invalidsko osguranje
- doprinos za zdravstveno osiguranje
- doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti
Trošak za poslodavca je bruto zarada
Porezi i doprinosi za poslodavca
Vrsta obaveza Plaćate, ako ste
zaposleni u
drugoj firmi
Plaćate ako ste
zaposleni u
svojoj firmi
Porez * *
Doprinos za penzijsko i invalidsko
osiguranje
* *
Doprinos za zdravstveno osiguranje
*
Doprinos u slučaju nezaposlenosti
*
36
Doprinosi za zaposlene
Doprinosi Doprinosi na
teret zaposlenog
Doprinosi na
teret poslodavca
Doprinos za penzijsko i invalidsko
osiguranje
14% 12%
Doprinos za zdravstveno osiguranje 5,15% 5,15%
Doprinos u slučaju nezaposlenosti 0,75% 0,75%
Ukupno 19,9% 17,9%
37,8%
PDV
PDV je opšti porez na potrošnju koji se obračunava i plaća na isporuku dobara i
pružanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na
uvoz dobara.
U svakoj fazi proizvodno - prometnog ciklusa obračunava se i plaća porez na onaj
deo vrednosti koji je dodat u toj fazi
Poreski obveznik je lice, uključujući i lice koje u Republici nema sedište, odnosno
prebivalište, koje samostalno obavlja promet dobara i usluga, u okviru obavljanja
delatnosti. PDV plaća privredno društvo i preduzetnik koji ostvaruju godišnji
promet preko 8.000.000 RSD
Predmet oporezivanja su:
✓ Isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši u Republici
uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti
✓ Uvoz dobara u Republiku (unos dobara u carinsko područje Republike)
Propisane stope PDV-a (od 1. oktobra 2012. godine):
37
✓ Opšta stopa 20%
✓ Posebna stopa 10%
Povraćaj poreza
Ako je iznos prethodno plaćenog poreza veći od iznosa poreske obaveze, obveznik
ima pravo na povraćaj razlike .
Ako se obveznik ne opredeli za povraćaj, razlika se priznaje kao poreski kredit.
Poreski obveznik može da traži povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita
podnošenjem zahteva, najranije istekom roka za podnošenje poreske prijave za
tekući poreski period.
38
IZVORI FINANSIRANJA U REPUBLICI SRBIJI
U Srbiji postoji državni sistem podsticaja privatnog biznisa. Ministarstvo privrede
Republike Srbije pruža razne vidove finansijske i nefinansijske podrške
potencijalnim i postojećim privrednim subjektima kroz programe Nacionalne
službe za zapošljavanje, Fonda za razvoj Republike Srbije i Razvojne agencije
Srbije.
Nacionalna služba za zapošljavanje – NSZ – je modrean servis koji pruža usluge
nezaposlenim licima i poslodavcima u Srbiji.
Ukoliko ste nezaposleni, želite da promenite ili otpočnete sopstveni posao ili vam
je potreban savet u vezi sa zapošljavanjem, obratite se Nacionalnoj službi za
zapošljavanje.
Nacionalnu službu za zapošljavanje u našem regionu predstavljaju filijale Bor i
Zaječar sa ispostavama u ostalih šest opština Borskog i Zaječarskog okruga.
Programi NSZ namenjeni su:
✓ edukacijama i prekvalifikacijama nezaposlenih lica
✓ finansijskoj podršci samozapošljavanja i zapošljavanja lica sa evidencije
NSZ-a
✓ angažovanju nezaposlenih lica kroz javne radove
✓ zapošljavanju nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih lica
✓ mladima kroz programe stručne prakse
Više informacija na www.nsz.gov.rs .
Fond za razvoj Republike Srbije je finansijska institucija u vlasništvu države.
Realizacijom svojih aktivnosti Fond za razvoj podstiče privredni razvoj, ravnomerni
regionalni razvoj, unapređuje konkurentnosti domaće privrede, podstiče razvoj
proizvodnog zanatstva i uslužnih delatnosti, podstiče zapošljavanje i razvoj tržišta
kapitala.
Kroz Fond za razvoj Republike Srbije moguće je aplicirati za:
✓ Investicione kredite
39
✓ Kredite za preduzetnike
✓ Kredite za početnike
✓ Kratkoročne kredite
✓ Kredite za trajna obrtna sredstva
✓ Program garancija
✓ Program za sporazumno izmirenje obaveza
✓ Kredite za održavanje tekuće likvidnosti
✓ Kredite za reprogram
✓ Program za podršku investicijama u privredi
Više informacija na www.fondzarazvoj.gov.rs.
Razvojna agencija Srbije - sprovodi programe podrške mikro, malim, srednijm
preduzećima i preduzetnicima. Više informacija na www.ras.gov.rs
Osim državnog sistema početnici u poslovanju mogu naći i druge izvore
finansiranja.
INSTITUCIJE ZA PODRŠKU POSLOVANJU U
ISTOČNOJ SRBIJI
Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije-RARIS,
Trg oslobođenja 1, 19000 Zaječar, Srbija
tel/fax. +381 (0) 19 426 376; 426 377, [email protected], www.raris.org
Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije – RARIS je glavna spona između
dijaspore i matice. RARIS sarađuje sa više od 1300 firmi iz istočne Srbije, a svih 8
lokalnih samouprava su osnivači RARIS-a. RARIS poseduje bazu podataka sa
firmama iz regiona, kao i sa mogućim lokacijama za investiranje u region.
Investitorima pruža osnovne informacije o regionu, potencijalnim projektima,
mogućnostima za ulaganje I obezbeđuje kontakte sa lokalnim samoupravama ili
privrednim subjektima u zavisnosti od lokacije izabranog projekta.
Kontakt:
Svaka od osam lokalnih samouprava Borskog i Zaječarskog okruga ima posebna
odeljenja zadužena za ekonomski razvoj, (uglavnom Kancelarije za lokalni
40
ekonomski razvoj – KLER). One stoje na usluzi svim preduzetnicima, potencijalnim
investitorima i poslovnim partnerima za informacije i ostvarivanje prava i
mogućnosti koje njihova opština nudi.
Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj opštine Bor
Moše Pijade 3, 19210 Bor, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 30 423 255; 427 310
[email protected], www.opstinabor.rs
Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj opštine Boljevac
Kralja Aleksandra 24, 19370 Boljevac, Srbija
Tel/fax. . +381/ (0) 30 463 412; 463 369
[email protected], www.boljevac.org.rs
Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj opštine Kladovo
Kralja Aleksandra 35, 19320 Kladovo, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 19 802 470
[email protected], www.investkladovo.com
Agencija za razvoj opštine Knjaževac
Cara Dušana 19, 19350 Knjaževac, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 19 731 256; 801563
[email protected], www.ark.rs
Fondacija za lokalni ekonomski razvoj oštine Majdanpek
Trg oslobođenja 19, 19250 Majdanpek, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 30 590 577
Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj opštine Negotin
Trg Stevana Mokranjca 1, 19300 Negotin, Srbija
41
tel/fax. +381/ (0) 19 544 171
[email protected], www.invest.negotin.rs
Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj opštine Sokobanja
Svetog Save 23, 18230, Sokobanja, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 18 830 173; 830 155; 830 253
[email protected], www.invest-sokobanja.org
Odeljenje za lokalni ekonomski razvoj grada Zaječara
Trg oslobodjenja 1, 19000 Zaječar, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 19 315 00 39; 421 712
Kontakt sa biznis sektorom moguće je ostvariti i preko:
Biznis inkubator centar Bor
Nade Dimić bb, 19210 Bor, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 30 210 0303; 457 750
[email protected], www.bicbor.rs
Biznis inkubator centar Kladovo
Stanka Džingalaševića, 19320 Kladovo, Srbija
tel/fax. +381/ (0) 19 851 02 90;
www.biznis-inkubator-centar-kladovo.ls.rs
Biznis inkubator centar Majdanpek
Zmaj Jovina 3, 19250 Majdanpek
tel/fax. +381/ (0) 30 581333
Razvojna agencija Srbije
Kneza Miloša 12, 11000 Beograd, Srbija
42
tel/fax. +381/ (0) 11 3398 900; 3398 550
[email protected], www.ras.gov.rs
Regionalna privredna komora Zaječar
Nikole Pašića 37 Zaječar Srbija
Tel/fax + 38119421411, 38119421412,
[email protected], www.rpk-zajecar.co.rs
Korisne adrese
Narodna banka Srbije - www.nbs.rs
Ministarstvo finansija i privrede - www.mfp.gov.rs
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike - www.minrzs.gov.rs
Fond za razvoj Republike Srbije - www.fondzarazvoj.gov.rs
Fond za inovacionu delatnost - www.inovacionifond.rs
Nacionalna služba za zapošljavanje - www.nsz.gov.rs
Agencija za privredne registre - www.apr.gov.rs
Razvojna agencija Srbije – www.ras.gov.rs
Zavod za intelektualni svojinu - www.zis.gov.rs
Privredna komora Srbije - www.pks.rs
Evropska mreža preduzetništva - www.een.rs
43
Za izradu vodiča korišćeni su materijali:
NARR, „Vodič za preduzetnike – Kako da započnem biznis“, jul 2013.
RAS, Ministarstvo privrede, Materijali za trenere za početnike u biznisu
ICIP, Materijali za trenere, Marketing za poslovne ljude
Privredna komora Srbije, RAS, Privredni forum mladih, „On -line informator za
mlade privrednike“
Za izradu vodiča korišćeni su sledeći internet izvori:
• http://ras.gov.rs/
• http://www.poreskauprava.gov.rs/
• http://www.apr.gov.rs/
• http://www.pks.rs/
• http://www.fondzarazvoj.gov.rs/
• http://www.nsz.gov.rs
• http://mojafirma.rs
April 2018.